ISTRAŽIVANJA - · PDF fileRazličiti tipovi analitičkih istraživanja su: istorijska, filozofska, pregledi, kritike i sinteze istraživanja (meta analize)
Post on 07-Feb-2018
224 Views
Preview:
Transcript
VRSTE
ISTRAŽIVANJA
Brojne su podele istraživanja koje se mogu
naći u stručnoj i naučnoj literaturi, pre svega
zbog primene različitih kriterijuma za vršenje
podele. Najčešći kriterijumi su prema:
• prirodi istraživanja,
• cilju preduzimanja,
• poznavanju problema,
• vremenskom trajanju, i
• stepenu kontrole.
Prema prirodi istraživanja se dele u dve
osnove vrste:
a) teorijska istraživanja i
b) empirijska istraživanja
Teško je u oblasti sporta i fizičkog vaspitanja
povući jasnu granicu između ove dve vrste
istraživanja.
Čisto teorijska istraživanja su ređe
zastupljena. Obično se radi o empirijskim
istraživanjima koja traže i teorijske potpore.
Prema cilju preduzimanja istraživanja se
mogu podeliti u dve osnovne vrste:
a) fundamentalna (bazična) - radi sticanja
novih znanja, proveravanja i proširivanja
postojećeg sistema znanja;
b) primenjena (aplikativna) - radi sticanja
novih znanja i informacija potrebnih za
praktičnu primenu u sportu i fizičkom
vaspitanju.
U odnosu na poznavanje problema
istraživanja se dela na:
a) Eksplorativna: kada još nije poznat ili je
nedovoljno poznat problem istraživanja, pa
je osnovni cilj da se utvrdi šta je problem.
b) Konfirmativna (za proveru hipoteza) :
problem je poznat i sprovode se provere
hipoteza istraživanja uz primenu
odgovarajuće metode i istraživačkog nacrta.
Većina istraživanja u oblasti sporta i fizičkog
vaspitanja spada u ovu vrstu.
Prema vremenskom trajanju istraživanja
mogu biti:
a) Transverzalna: istraživanje se odnosi na
jedan tretman posmatranja i merenja
odgovarajućeg fenomena u kratkom
vremenskom intervalu ili na različitim
uzrasnim grupama ispitanika.
b) Longitudinalna : istraživanje se odnosi na
dva ili više tretmana posmatranja i merenja
istih fenomena u dve ili više vremenskih
tačaka (perioda) samo na jednoj grupi
ispitanika.
U odnosu na stepen kontrole:
a) Laboratorijska : obavljaju se u strogo
kontrolisanim uslovima i odgovarajućom
opremom;
b) Terenska (u prirodnim životnim
uslovima): manje kontrolisani uslovi, i to
izborom vremena i mesta obavljanja
posmatranja i merenja;
c) Bibliotečka : sakupljanje, objedinjavanje
nalaza do kojih su došli drugi istraživači, kao
i kritički osvrt na njih.
TIPOVI ISTRAŽIVANJA
Postoje različite vrste istraživačkih
problema, pa se tako i različiti tipovi
istraživanja koriste za rešavanje tih
problema.
U oblasti sporta i fizičkog vaspitanja,
najčešće se koriste analitička,
deskriptivna i eksperimentalna
istraživanja.
ANALITIČKA ISTRAŽIVANJA:
• Istorijska istraživanja
• Sinteza istraživanja (meta analiza)
DESKRIPTIVNA ISTRAŽIVANJA:
• Ankete (upitnici) , Intervjui,
Sociometrija, Normativna istraživanja,
Studija slučaja, Analiza sportskih
aktivnosti,
• Razvojne studije i Korelacione studije.
EKSPERIMENTALNA ISTRAŽIVANJA
ANALITIČKA ISTRAŽIVANJA uključuju
dubinske studije i procene dostupnih
informacija, te nastojanja da se objasne
kompleksne pojave.
Različiti tipovi analitičkih istraživanja su:
istorijska, filozofska, pregledi, kritike i sinteze
istraživanja (meta analize).
Prikazaćemo ukratko karakteristike istorijskih
istraživanja i meta analize.
Istorijska istraživanja
Istorijska istraživanja bave se događajima
koji su se već desili. Ona obraćaju pažnju na
sledeće predmete istraživanja: sportske
događaje, sportske organizacije, institucije,
ljude, politiku u sportu, itd.
Dve su vrste istorijskih istraživanja:
- opisna i
- analitička.
Opisna (deskriptivna) istorijska
istraživanja odgovaraju na probleme tipa
Šta se desilo ?
Analitička istorijska istraživanja
odgovaraju na probleme tipa Kako? i
Zašto? Se nešto desilo. Otkrivaju
povezanost pojava, otkrivaju uzroke i
posledice događaja u prošlosti.
Deskriptivna istorijska istraživanja
bave se:
• pronalaženjem i opisivanjem pojava i
događaja u prošlosti, koja su vezana za
sam problem istraživanja.
• manje poznatim pojavama i
pokušavaju da definišu ključne
događaje i pojave koje su odredile tok
događaja u analiziranom razdoblju.
Analitička istorijska istraživanja:
• Pokušavaju da otkriju povezanost pojava,
njihove uzroke i posledice koje su se desile u
prošlosti;
• Treba da definišu na koji način i u kakvim
okolnostima se nešto desilo, koji su faktori i
ljudi uticali na te događaje i pojave, kakve su
veze tih događaja sa drugim događajima i
pojavama i td.
• Zaključci ovih istraživanja nisu apsolutni,
nego su to "utemeljene pretpostavke" (moguće
su varijante).
• Izvori informacija za istorijska istraživanja
mogu biti različiti: literatura (pisma,
zakoni, novine, knjige i dr.), fotografije,
crteži, filmovi, predmeti, garderoba, priče i
legende iz prošlosti, razni podaci (npr.
nagrade, pehari, plakete, diplome,
zapisnici, inventarski spiskovi itd.).
• Traženje primarnih izvora se može uraditi u
arhivama, bibliotekama, zasebnim
zbirkama, muzejima, sportskim klubovima,
kod pojedinaca i sl.
Meta analiza
Meta analiza je "istraživanje na
istraživanjima", zbog toga što se vrši sinteza
i analiza na osnovu većeg broja
publikovanih istraživanja.
Ovakva analiza se vrši bez klasičnog
prikupljanja podataka, ali na osnovu
rezultata drugih istraživanja.
• Meta analiza je statističko istraživanje na
velikom broju rezultata iz istraživanja u
cilju integrisanja nalaza.
• To se radi na osnovu analize sumarnih
podataka iz više istraživanja, najčešće
preko aritmetičkih sredina i standardnih
devijacija, uz primenu odgovarajuće
statističke metode
• Osnovni cilj je da se definišu, objedine
zajednički zaključci koji bi važili za sva
analizirana istraživanja.
Meta analitičko istraživanje ima slične faze
kao i empirijsko istraživanje:
• Definisanje problema istraživanja.
• Traženje literature sa unapred definisanim
kriterijumima za selekciju istraživanja.
• Pretraživanje literature i biranje (selekcija)
radova (primarni, sekundarni, "siva
literatura": teze, disertacije, saopštenja na
skupovima, radovi na Internetu i dr.).
• Ocenjivanje radova na osnovu njihovih
kvaliteta, odnosno procenjuje se njihova
eksterna i interna validnost, pouzdanost i
valjanost merenja i drugi aspekti. To se radi
na osnovu tzv. kodiranja značajnih
karakteristika svakog rada u meta analizi, na
primer u području sporta.
• Izračunavanje ili procenjivanje veličine
efekata na osnovu izdvojenih rezultata i
nalaza iz radova. Potrebno je ujednačiti sve
nalaze, utvrditi varijable i uzorke.
• Izrada izveštaja
DESKRIPTIVNA ISTRAŽIVANJA
• Deskriptivna istraživanja se bave
problemima opisivanja stanja, odnosno
statusa nekih uzoraka entiteta ili neke
pojave.
• Najčešće deskriptivne istraživačke tehnike
su: upitnik (anketa), intervju, sociometrija,
normativna istraživanja, studija slučaja,
analize sportske aktivnosti, razvojne
studije i korelacione studije.
Anketna istraživanja
Anketno istraživanje podrazumeva korišćenje
raznih upitnika i definisanih intervjua, kao
osnovnih tehnika prikupljanja podataka.
Najčešće se koristi za prikupljanje i analizu
podataka o:
a) sociološkim, ekonomskim i antropološkim
karakteristikama,
b) ponašanju ljudi (npr. motoričkom
ponašanju),
c) stavovima i mišljenjima.
Na osnovu odgovora ljudi sakupljaju se
činjenice o njima ili o nekom drugom, socio-
demografske karakteristike, polu, starosti,
obrazovanju, nacionalnosti, zanimanju,
prihodu, posedovanju dobara, bavljenju
sportskim aktivnostima i dr.
Ponašanje ljudi se anketira u odnosu na
svakodnevne aktivnosti (ishrana, navike u
vršenju poslova u kući ili na radnom mestu),
ili u slobodnom vremenu, ili u odnosu na
kineziološke (motoričke, sportske) aktivnosti.
Anketnim istraživanjem prikupljaju se podaci i
o psihičkim ili psihofizičkim osobinama,
raspoloženju, emocijama, stavovima o raznim
sistuacijama i institucijama i sl.
Anketna istraživanja mogu biti:
• ankete sa ličnim intervujuisanjem,
• telefonske ankete,
• poštanske ankete,
• internet ankete.
Normativna istraživanja
Normativna istraživanja podrazumevaju
merenja i testiranja velikog broja ispitanika
podeljenih u kategorije po npr. polu, uzrastu,
obrazovanju, sportskim granama i dr.
Cilj normativnih istraživanja je da se definišu
norme u nekim izvornim ili zajedničkim
jedinicama (npr. procentima, centilima,
standardnim grupama, u z, t-vrednostima i sl.).
Potrebno je odabrati one mere i testove koji
najbolje predstavljaju neku karakteristiku ili
sposobnost u određenoj populaciji ljudi.
Pri tome je neophodno poštovati zadatu
standardizaciju merenja i testiranja, jer se
merenje i testiranje najčešće vrši na različitim
uzorcima ispitanika.
Koriste se za ocenjivanje rezultata pojedinaca,
poređenje populacija (npr. antropometrijske
karakteristike i/ili motoričke sposobnosti naše
zemlje sa nekom drugom, ili između SAD i
Evrope i sl.).
Studija slučaja
Studija slučaja (proučavanje pojedinačnog
slučaja) koristi se da pruži detaljne
informacije o individui ili instituciji,
organizaciji i sl.
Ona ima cilj da odredi jedinstvene
karakteristike ili uslove u kojima entitet
deluje.
Takvo istraživanje se često koristi u medicini,
psihologiji, sociologiji, a u kineziologiji npr. u
studiji o vrhunskim sportistima.
Studija slučaja ne podrazumeva samo
proučavanje pojedinačnog slučaja u jednini,
nego je njena suština da proučava vrlo mali
broj slučajeva, ali intenzivno i produbljeno.
Pri tome je često uzorak varijabli ili broj
merenja veliki.
Studija slučaja ne podrazumeva samo
proučavanje pojedinačnog slučaja u jednini,
nego je njena suština da proučava vrlo mali
broj slučajeva, ali intenzivno i produbljeno.
Pri tome je često uzorak varijabli ili broj
merenja veliki.
Razvojna istraživanja
Razvojna istraživanja prikazuju i analiziraju
promene tokom biološkog razvoja (starenje).
Najčešće se sprovodi na deci i omladini, ređe
tokom celokupnog životnog doba.
Predmet istraživanja su antropološke
karakteristike i sposobnosti, posebno
motoričke sposobnosti, motorička znanja,
stavovi i dr.
Izvode se transverzalne (cross-sectional) i
longitudinalne studije.
Korelaciona istraživanja
Svrha korelacionih istraživanja (studija) je da
ispita odnos (relaciju, korelaciju) između
analiziranih varijabli. Takva istraživanja su
veoma česta u oblasti sporta i fizičkog
vaspitanja i mogu se podeliti u dve vrste:
• Istraživanja u kojima se analiziraju relacije
varijabli, stepen povezanosti ili predikcija
jednih na osnovu drugih varijabli
• Struktura određenih skupova varijabli
kojima je procenjena jedan prostor
antropološkog statusa.
Eksperimentalna istraživanja
Eksperimentalna istraživanja se obično
smatraju najviše naučna od svih tipova
istraživanja, zato što je istraživač u situaciji
da manipuliše tretmanima kako bi
prouzrokovao određene fenomene.
U eksperimentalnom istraživanju istraživač
nastoji da kontroliše sve faktore osim
eksperimentalne (ili tretmanske) varijable.
Ako su spoljašnji faktori uspešno držani pod
kontrolom, tada istraživač može da pretpostavi
da su promene u zavisnoj varijabli nastale
zbog delovanja nezavisne varijable.
U eksperimentalnom istraživanju istraživač
nastoji da kontroliše sve faktore osim
eksperimentalne (ili tretmanske) varijable.
Ako su spoljašnji faktori uspešno držani pod
kontrolom, tada istraživač može da pretpostavi
da su promene u zavisnoj varijabli nastale
zbog delovanja nezavisne varijable.
Postoji i posebna vrsta istraživanja koja imaju
sve karakteristike eksperimentalnog
istraživanja, ali ne postoji randomizacija,
odnosno slučajni izbor ispitanika i tretmana.Ta
vrsta istraživanja se naziva “kvazi-
eksperimentalno istraživanje” i ono mora da
zadovoljava jedan od sledeća dva uslova:
a) mora imati najmanje dve grupe (npr.
eksperimentalnu i kontrolnu) ili
b) mora postojati više merenja (više od jednog
pretesta i posttesta).
top related