Institucionalno ustrojstvo EU
Post on 28-Jan-2016
33 Views
Preview:
DESCRIPTION
Transcript
INSTITUCIONALNO USTROJSTVO EU
Predavanje 2., 21. listopad 2010.
Osnivački ugovori (Lisabon)
Ugovor o Europskoj uniji Ugovor o funkcioniranjuEuropske unije Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku
energiju
Načelo dodijeljenih ovlasti
Prema čl. 5. UEU Unija može donositi pravne akte i poduzimati mjere samo u onim regulatornim područjima koja su joj države članice izričito osnivačkim ugovorima prenijele u nadležnost.
Ovlasti koje joj ugovorima nisu prenesene u nadležnost ostaju pod kontrolom država članica.
Vrste nadležnosti EU
Izričite nadležnosti Podijeljene (konkurentne) nadležnosti Nadopunjujuće (komplementarne)
nadležnosti
Izričite nadležnosti
EU jedina može donositi pravno obvezujuće akte i mjere u regulatornim područjima: carinska unija; prihvaćanje pravila o tržišnoj utakmici nužnih
za funkcioniranje unutarnjeg tržišta; monetarna politika za države čija je moneta
Euro; očuvanje morskih bioloških resursa u okviru
zajedničke politike ribarstva; zajednička trgovinska politika.
Podijeljenje nadležnosti
Države članice mogu uređivati ova područja sve dok EU nije prihvatila zajedničke mjere kojima ih uređuje: unutarnje tržište; socijalna politika u područjima propisanim Ugovorom; ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija; poljoprivreda i ribarstvo, isključujući očuvanje morskih
bioloških resursa; okoliš; zaštita potrošača; transport; trans-europske mreže; energija; područje slobode, sigurnosti i pravde; zajednički razlozi zaštite u području javnog zdravlja, u
okvirima na koje se odnosi Ugovor
Dopunjujuće ovlasti
EU je u ovim područjima ovlaštena donositi samo one mjere kojima nadopunjuje i potpomaže odluke koje su samostalno donijele države članice: istraživanje, tehnološki razvoj istraživanje svemira suradnja u razvoju humanitarna pomoć
Ciljevi EU
Kada EU donosi mjere za koje je ovlaštena u bilo kojem regulatornom području uvijek mora težiti postizanju sljedećih ciljeva propisanih u čl. 3. UEU: Mir i blagostanje Područje slobode sigurnosti i pravde Unutarnje tržište Borba protiv socijalne isključivosti i diskriminacije Ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija Poštivanje kulturne i jezične raznolikosti Ekonomska i monetarna unija (€) Poštivanje međunarodnog prava i Povelje UN (…)
Načelo lojalnosti država članica Prema čl. 4. UEU kada EU usvoji određenu
mjeru koja se nalazi u njenoj nadležnosti države članice imaju obvezu poduzeti sve prikladne mjere, opće ili posebne prirode, kako bi osigurale ispunjavanje obaveza koje proizlaze iz osnivačkih ugovora ili koje proizlaze iz aktivnosti institucija Unije.
Štoviše, države članice moraju se suzdržati od svih mjera koje bi mogle ugroziti ostvarivanje ciljeva osnivačkih ugovora.
Načelo nadređenosti prava EU U slučaju sukoba, bila koja važeća norma
koja je sastavni dio EU nadređena je bilo kojoj normi nacionalnog prava.
Nacionalni sudovi dužni su izuzeti iz primjene bilo koju normu nacionalnog prava koja je protivna bilo kojoj normi EU prava.
Institucije Europske Unije
Europska komisija Vijeće ministara (rotirajuća predsjedništva) Europski parlament Europski sud Europsko vijeće kojem predsjeda Europski
predsjednik Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu
politiku - između Komisije i Vijeća Revizorski sud Europska središnja banka
Europska komisija: zadaće
Brine o općem interesu Unije i u tu svrhu poduzima odgovarajuće inicijative i mjere Glavna stvarateljica EU politika Pravo zakonodavne inicijative Upravlja politikama EU i budžetom, te ih
provodi; Nadzire primjenu prava EU (zajedno s
Europskim sudom) Zastupa EU na međunarodnoj razini
Europska komisija: sastav
Komisija se bira na mandat od 5 godina; trenutna od veljače 2010.
Komisija trenutno funkcionira po načelu jedna država jedan član. 27 povjerenika i povjerenica
Prema UEU od 2014. više neće imati broj članova jednak broju DČ, nego broj koji odgovara 2/3 broja DČ, a svaka DČ biti će zastupljena u članstvu Komisije u 2 od 3 rotacijska ciklusa.
Potpuno neovisna o državama članicama, ali je politički odgovarna parlamentu.
Predsjednik: Jose Manuel Barroso
Europska komisija: izbor
Šefovi država i vlada članica EU u okviru Vijeća postižu sporazum o mandataru za Predsjednika Komisije
Parlament potvrđuje Mandatara Mandatar u konzultacijama s vladama država
članica određuje članove Komisije Vijeće prihvaća listu kandidata kvalificiranom
većinom i podnosi je Europskom parlamentu na potvrdu
Parlament razgovara sa svakim kandidatom i glasa o čitavom kolegiju zajedno
Nakon glasanja u Parlamentu, Komisiju formalno imenuje Vijeće temeljem kvalificirane većine
Vijeće ministara: zadaće
Usvaja zakonodavne propise zajedno s Europskim parlamentom
Koordinira ekonomske politike država članica
Zaključuje međunarodne ugovore Potvrđuje proračun EU zajedno s Europskim
parlamentom Definira zajedničku vanjsku politiku i
politiku sigurnosti (bivši II. stup) Potpomaže suradnju između nacionalnih
policija i sudskih tijela u kaznenim stvarima
Vijeće: sastav
U Vijeću ministara sjede ministri država članica Sastav (konfiguracija) Vijeća ovisi o pitanju o kojem ono odlučuje:
Opći poslovi i vanjski odnosi Ekonomski i financijski poslovi (ECOFIN) Pravosuđe i unutarnji poslovi (JHA) Zapošljavanje, socijalna politika, zdravlje i potrošači Konkurentnost Transport, telekomunikacije i energija Poljoprivreda i ribarstvo Okoliš Obrazovanje, mladež i kultura
Vijećem predsjedava rotirajuće predsjedništvo (svakih 6 mjeseci jedna država članica) Vijeću ministara vanjskih poslova uvijek predsjedava Visoka
predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku
Vijeće: glasovanje (do 2014.) Vijeće trenutnu u načelu odlučuje
kvalificiranom većinom ponderiranih glasova država članica (ukupno 345 glasova) 255 glasova potrebno je za prihvaćanje
prijedloga Komisije na zahtjev države članice potrebno osigurati
potporu država članica koje zastupaju 62% ukupnog stanovništva EU
Vijeće u nekim izuzetnim pitanjima (poljoprivreda, porezi) i dalje odlučuje jednoglasno
Vijeće: glasovanje (od 2014.) Od 1. 11. 2014., sustav dvostruke većine –
uvjetno. Kvalificiranu većinu čini najmanje 55% članica
Vijeća, a taj broj mora uključivat najmanje petnaest članica koje predstavljaju države članice koje zajedno imaju najmanje 65% stanovništva Unije.
Član Vijeća može zatražiti glasovanje po starom (današnjem) sustavu
Nakon 1. 4. 2017. sustavdvostruke većine primjenjuje se bez iznimke
Europski parlament: zadaće
Donosi zakondavne propise s Vijećem ministara u prvom stupu EU – postupak suodlučivanja
savjetodavna ovlast u zakonodavnom postupku u području bivšeg trećeg stupa
sudjeluje u donošenju EU proračuna i vrši kontrolu nad njegovim trošenjem
Glasuje o povjerenju i politički kontrolira Komisiju
Europski parlament: sastav
Zastupnici izravno birani svakih 5 godina u skladu s nacionalnim kvotama
Trenutno 736 zastupnika (max. 751) Minimum 6, maksimum 99 po državi članici Od 2014 je max. broj zastupničkih mjesta 750
+ Predsjednik Minimum 6, maximum 96
Zastupnici grupirani po stranačkoj, a ne nacionalnoj pripadnosti
Političke grupe u EP i broj mjesta u EP (2005)
European People's Party (Christian Democrats) and European Democrats EPP-ED 267
Socialist Group PES 201 Alliance of Liberals and Democrats for Europe ALDE 89 Greens/European Free Alliance Greens/EFA 42 European United Left - Nordic Green Left GUE/NGL 41 Independence/Democracy IND/DEM 36 Union for Europe of the Nations UEN 27 Non-attached NI 29
UKUPNO 732
Europsko vijeće
Europsko vijeće je posebna institucija različita od Vijeća ministara.
Okuplja šefove država ili vlada država članica
Predsjedava mu Predsjednik čiji je mandat 30 mjeseci s mogućnošću jednog reizbora Predsjednika bira kvalificiranom većinom Prvi Predsjednik: Herman Van Rompuy
Odlučuje temeljem jednoglasnosti, osim u slučaju da Ugovor ne propisuje drugačije.
Europsko vijeće odlučuje o načelnim političkim pitanjima i o promjenama ugovora.
Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton Bira je Europsko vijeće kvalificiranom
većinom i uz suglasnost Predsjednika Komisije.
Predsjedava Vijećem ministara kada se sastaje u sastavu Ministara vanjskih poslova i
Obnaša dužnost jedne od potpredsjednica Europske Komisije.
Zakonodavni postupak u EU
Redovni zakonodavni postupak Komisija predlaže propis Vijeće i EP zajednički ga usvajaju Vijeće pri tom odlučuje kvalificiranom
većinom, a Parlament običnom večinom Posebni zakonodavni postupak –iznimka
jednoglasnost u Vijeću; odlučivanje u Vijeću uz konzultiranje EP
Vrste zakonodavnih akata
Osnivački ugovori (primarno zakonodavstvo – ustavna pozicija)
Sekundarno zakonodavstvo: Uredbe Direktive Odluke
EUROPSKI SUD
Uloga: Nadzor primjene prava EZ
Tumačenje pravnih odredaba EZ Kontrola valjanosti pravnih akata EU
Po jedan sudac odnosno sutkinja iz svake države članice izabrani na 6 godina uz mogućnost ponovnog imenovanja
8 nezavisnih odvjetnika/ca
top related