Transcript
Ministarstvo finansija Crne Gore
BILTEN XXVII
MinistarstvofinansijaCrneGoreBiltenXXVII
jul-septembar2012.
OficijelnikanalMinistarstvafinansijahttp://www.youtube.com/user/MinFinansijaCrneGore
https://www.facebook.com/pages/Ministarstvo-finansija
https://twitter.com/minifinme
http://minifin.wordpress.com
POtražItena
UPRA VE
Po res ka uPra va: www.PoreskauPrava.gov.me
uPra va ca ri na: www.uPravacarina.gov.me
uPra va za an ti ko ruP cij sku ini ci ja ti vu: www.antikoruPcija.me
uPra va za sPre ča va nje Pra nja nov ca: www.asPn.gov.me
uPra va za ne kret ni ne: www.nekretnine.co.me
Direkcija za javne nabavke: www.Djn.gov.me
uPra va za imovinu www.uzi.gov.me
2
Ministarstvo finansija Crne Gore
SaDržaJ
Uvodnik: Ekonomski rast U Crnoj GorI ............................................................................ 4-5-drMiloradKatnić,ministarfinansija
Značaj iZvjEštaja o naprEtkU U kontEkstU proCEsa intEGraCija U EU ............. 6-8–antonioKrcalović,šefOdjeljenjazaevropskeintegracijeimrBrankarogošić,samostalnisavjetnik
Finansijsko UpravljanjE i kontrola i UnUtrašnja rEviZija – sličnosti i raZlikE ..................................................................9-12–MilaBarjaktarović,savjetnikministra
mjErE FiskalnE politikE i raZvoj institUCionalnoG okvira javnih Finansija U pEriodU janUar - sEptEmbar 2012. GodinE ............................................................ 13-15–drStankoJeknić,samostalnisavjetnik(Sektorzaekonomskupolitikuirazvoj)
rEaliZaCija javnE potrošnjE na lokalnom nivoU U drUGom kvartalU 2012. GodinE .................................................................................... 16-21–Gordanaradović,samostalnisavjetnik(Sektorzaporeskiicarinskisistem)-mrSnežanaMugoša,samostalnisavjetnik(Sektorzabudžet)
makroEkonomskE projEkCijE Za CrnU GorU 2013-2015. ..................................... 22-29-Sektorzaekonomskupolitikuirazvoj
stiCanjE mEđUnarodnoG sErtiFikata Za UnUtrašnjEG rEviZora U javnom sEktorU CrnE GorE ...........................................................................................30-31–ninaBlečić,ovlašćenoslužbenoliceI
TržišTe lizinga u Crnoj gori, izvješTaj za i kvarTal 2012. godine .................. 32-38–mrJelenaJovetić,samostalnisavjetnikuSektoruzafinansijskisistemiunapređenjeposlovnogambijenta
aktivnosti ministra U iii kvartalU 2012. GodinE .................................................... 39-47–Marijaradenović,portparolinikolinaradojičić,asistentportparola
3
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
BiltenMinistarstvafinansijajul-septembar,2012.godine
BrOJ:XXVII
IzlazI:kvartalno
IzDaVač:MinistarstvofinansijaCrneGore
zaIzDaVača:DrMiloradKatnić
UreDnIK:Marijaradenović
UređIVačKIODBOr:DrMiloradKatnić
MrBojanaBoškovićMranaKrsmanovićMrnemanjaPavličićMrBiljanaŠćekić
anaIvanovićMrtijanaStankovićMrnatašaKovačevićMrBorisBuškovićDamirrašketić
DIzaJn:adiltuzović
KOntaKt:
PrSlUžBaMInIStarStVaFInanSIJa
tel:+38220224581
FaX:+38220224450
e-MaIl:mf@mif.gov.me
weB:www.mf.gov.me
aDreSa:StankaDragojevićabr2,Podgorica
Ministarstvo finansija Crne Gore
Značajni kapitalni projEkti Za pEriod 2003-2012. ................................................. 48-49–Sektorzabudžet
kriza kao izazov održivosTi i prilagođavanja ....................................................... 50-52–Borislavratković,savjetnikministra
analiza javnih finansija, iii kvarTal 2012. ............................................................... 53-59-Ivaradovanović,samostalnisavjetnikuSektoruzaekonomskupoltikairazvoj-drStankoJeknić,samostalnisavjetnikuSektoruzaekonomskupoltikairazvoj-radovanživković,samostalnisavjetnikuSektoruzaekonomskupoltikairazvoj-MilošPopović,saradnikuSektoruzaekonomskupoltikairazvoj-mrSnežanaMugoša,samostalnisavjetnikuSektoruzabudžet
iZaZovi U obavljanjU UnUtrašnjE rEviZijE ...................................................................60-61–natašaSimonović,višiunutrašnjirevizor
inFo wEb aktivnosti ministarstva Finansija U iii kvartalU 2012. GodinE ....62-70–IvonaMihajlović,asistentportparola
4
Ministarstvo finansija Crne Gore
Spoljnje okruženje. Mjereno ekonomskom ak-tivnošću, 2012. godina će za globalnu, a po-sebno evropsku ekonomiju, biti jedna od naj-težih nakon velike krize 2008-2009. godine.
sada je već izvjesno da će globalni rast biti usporen, kako u brzorastućim tzv. BriC ekonomijama, tako i u najbogatijim državama, poput sad i njemačke. eu-rozona je već u reciesiji, a nekoliko država evropske periferije su na ivici bankrota.
države regiona - zapadnog Balkana, takođe, bilježe slabije performanse od očekivanih. visoka izloženost i tijesna ekonomska povezanost zapadnog Balkana sa širim okruženjem evropske unije (oko 75% robne razmjene, bankarski sektor čiji su vlasnici dominan-tno banke iz evropske unije i značajne investicije iz evropskih zemalja) čine ovaj region vrlo osjetljivim na negativna kretanja u eurozoni i opštem međuna-rodnom okruženju. svi rizici kojima su Crna gora i region zapadnog Balkana bili izloženi tokom 2012. godine su se, u većoj ili manjoj mjeri, materijalizo-vali kroz: manje dostupne kredite; niže investicije; smanjenje izvoza i pogoršanje uslova finansiranja.
i naredne godine pratiće rizik i neizvjesnost. nekon-solidovan bankarski sektor, usporavanje kine i zna-čajni fiskalni izazovi u sad i evropi podrivaju izglede za značajnije poboljšanje u srednjoročnom periodu. evropska komisija je, za sljedeću godinu, projekto-vala slab rast država evropske unije i eurozone, dok će ekonomije periferije ostati u dubokoj recesiji. projekcije evropske komisije predviđaju niske stope rasta država regiona, dok su za srbiju, hrvatsku i sloveniju projektovane negativne stope rasta.
dostignuća i izazovi ekonomske politike. objavljiva-nje podataka i projekcija ekonomskog rasta u Crnoj
gori izazvalo je brojne komentare - od priznanja i pohvala sa važnih međunarodnih adresa do nepo-vjerenja u tačnost statistike i mogućnost crnogorske ekonomije da bude dinamičnija. nesporna je činje-nica da je crnogorska ekonomija u 2011. rasla brže od većine evropskih, kao što je nesporno da, po prvi put objavljeni, kvartalni podaci o kretanju Bdp-a upozoravaju da je obnovljeni rast nestabilan i ranjiv.
realnim ekonomskim rastom u Crnoj gori koji je 2011. godine iznosio 3,2%, zajedno sa rastom od 2,5% iz 2010. godine, kompenzovan je pad iz 2009. godine. Tako je, nakon dvije godine, ekonomska ak-tivnost, u realnim veličinama, premašila predkrizni nivo, a prema izvještaju MMf-a, Crna gora je jedna od država u evropi sa nominalno najbržim oporav-kom.
pri tome je važno imati u vidu dostignuća ekonom-ske politike u prošlom periodu koja definišu sadašnji kontekst za budući privredni rast. prvo, mnogo veće i jače privrede od crnogorske u evropi su u ozbiljnoj recesiji i teškoćama. Mi smo ovakve probleme uspjeli da amortizujemo, prije svega stabilizacijom bankar-skog sistema, značajnom fiskalnom konsolidacijom i strukturnim reformama sprovedenim u prethodne tri godine. kao rezultat toga, Crna gora primenjuje značajno fiskalno prilagođavanje sa ciljem da obez-bijedi budžetske viškove i fiskalne rezerve na sred-nji rok, što bi dalje poboljšalo njen rejting, pristup spoljnjem kapitalu i uslove njegovog dobijanja. Crna gora je i aktivan partner međunarodnih finan-sijskih institucija, ima pristup spoljnjem finansira-nju i uredno servisira svoje eksterne obaveze. ove godine otvorili smo formalan proces pregovora za članstvo u eu i postali članica svjetske trgovinske organizacije. naše reforme se prepoznaju u regionu i
UVODnIK
ekonomskirast(uCrnojGori)DrMiloradKatnić
5
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
od strane međunarodnih analitičkih agencija. u no-vom doing Business izvještaju, Crna gora ja napre-dovala 5 mjesta i sada zauzima 51. poziciju u svijetu po povoljnosti opšte poslovne klime, što je svrstava u prvih 25% privreda u svijetu, koje uključuju mno-ge razvijene zemlje. izvještaj evropske komisije o Crnoj gori je eksplicitan o ovom i drugom progresu učinjenom u prošlom periodu.
istovremeno, treba prepoznati izazove koji se ogle-daju u visokoj nezaposlenosti, sporom rastu kreditne aktivnosti i potrebi daljeg jačanja institucija i sna-ženja domaće, preduzetničke i izvozne, aktivnosti i investicija iz svih izvora. ekonomska politika u na-rednom periodu biće fokusirana na ove izazove.
kratkoročna perspektiva privrednog rasta. shodno projekcijama Ministarstva finansija, ove godine cr-nogorska ekonomija zabilježiće realni rast od 0,5%. na usporavanje rasta, osim pogoršanog međuna-rodnog okruženja, uticale su vremenske nepogode početkom godine (koje su donijele manju trgovinu, saobraćaj, investicije i poljoprivrednu proizvodnju), remont Termoelektrane pljevlja i manja proizvodnja hidroelektrana, te smanjena proizvodnja i niže cije-ne aluminijuma.
nestabilno međunarodno okruženje negativno će uticati na crnogorsku ekonomiju i u narednom pe-riodu. uzimajući u obzir i unutrašnje slabosti crno-gorske ekonomije, zavisnost od kreditiranja i stranih direktnih investicija, Ministarstvo finansija je zadr-žalo konzervativan pristup u projektovanju i razvilo dva makorekonomska scenarija. projekcije Ministar-stva finansija pokazuju da će doći do ubrzanja eko-nomskog rasta, ali značajno ispod potencijalnog.
prema osnovnom scenariju, projektovan je realni rast Bdp-a: 2,5% u 2013, 3,0% u 2014. i 3,5% u 2015. godini. stopa rasta Bdp-a od 2,5% u 2013. podrazumijeva da će se prirodni (klimatski) uslovi kretati u granicama normale (ovaj rast uključuje efekat normalizacije klimatskih prilika, što bi po sebi obezbijedilo rast od 1,3%, koliko je procijenjen negativan uticaj ekstremnih vremenskih nepogoda u 2012). u 2014. i 2015 godini predviđeno je blago ubrzanje rasta crnogorske ekonomije, uz pretpo-stavku dodatnog angažovanja domaćih potencijala, prvenstveno turističkih i energetskih, i umjereno povećanje kreditne aktivnosti i izvoza. strane direk-tne investicije su u sve tri godine planirane kon-zervativno, ali na nivou stabilnog učešća od 10%, koliko je iznosio prosjek posljednjih godina.
scenario nižeg rasta baziran je na pretpostavci o produbljivanju negativnih trendova u eurozoni: produžena recesija, smanjenje kreditne aktivnosti
i povećanje nezaposlenosti. Takav razvoj događaja u eurozoni odrazio bi se na crnogorsku ekonomiju kroz nižu potrošnju, koja bi imala direktan uticaj na izvoz, sdi i turizam. pri ovim okolnostima, stope re-alnog rasta Bdp-a u Crnoj gori bi iznosile: 1,0% u 2013, 1,5% u 2014. i 2% u 2015.
u oba scenarija procijenjenog ekonomskog rasta dvije komponente su najvažnije: investicije (javne, domaće i strane) i novo kreditiranje. one će bitno determinisati makroekonomski okvir. zato je prevas-hodni zadatak ekonomske politike da se, nastavkom fiskalne konsolidacije i restrukturiranjem bankar-skog sektora, obezbijedi neophodna stabilnost za investicije i novu kreditnu aktivnost. istovremeno, strukturnim reformama, investicijama u infrastruk-turu, unapređenjem poslovnog ambijenta, znanja, institucija i administracije, rast treba da bude pod-staknut i ubrzan. pospješivanje domaćeg predu-zetnistva i malog i srednjeg biznisa će, takođe, biti važno za apsorbovanje dijela visoke nezaposlenosti.
zahtjevi dinamičnog dugoročnog rasta. ukupan cilj ekonomske politike u dugom roku treba da bude ostvarivanje potencijalnih stopa rasta koje za crno-gorsku ekonomiju iznose preko 5%, što je najefi-kasniji put da se rješavaju pitanja nezaposlenosti, deficita i duga. u postojećim ekonomskim okolno-stima, ekonomski rast od 5% uz ispravnu ekonom-sku politiku, nije nedostižan na duži rok.
narednih nekoliko godina koje će odlikovati teška situaciju u okruženju bi, stoga, trebalo iskoristiti za dalje snaženje budžetske stabilnosti, unapređenje investicione klime i jačanje efikasnosti javnog sek-tora. istovremeno, biće važno da Crna gora aktivno učestvuje u regionalnim inicijativama za jačanje in-frastrukturnog povezivanja sa susjedima i svijetom, putem transportne, lučke, željezničke i energetske infrastrukture.
konačno, u skladu sa progresom u pregovorima sa eu, Crna gora će imati progresivno veći (i po povolj-nijim uslovima) pristup raznim oblicima finansijske, tehničke i analitičke podrške eu - daleko više nego što je to bio slučaj u prošlosti. kombinacija jačanja kapaciteta, institucija, znanja i vještina, uz kvalitet-ne ekonomske politike, može obezbijediti osnovu za daleko dinamičniji rast i porast zaposlenosti.
dr Milorad katnić, ministar finansija
6
Ministarstvo finansija Crne Gore
Evropska komisija je 10. oktobra objavila izvještaje o napretku za 2012. godinu za države kandidate i potencijalne kandidate za članstvo. Ocjene date u ovim izvještajima se pažljivo prate, kako u upravama država obuhvaćenim izvještajima, tako i u široj javnosti, i samim tim predstavljaju osnovu za planiranje aktivnosti za narednu godinu.
Prilikom čitanja izvještaja treba uzeti u obzir nijanse u rječniku koje Evropska komisija koristi u ocjenjivanju stanja u određenoj oblasti, ali se istovremeno mora imati u vidu i da se Izvještaj odnosi na ograničen vremenski period i da obuhvata aktivnosti koje su se mogle zaokružiti tokom prethodnih dvanaest mjeseci. Samim tim, da bi se stekla potpuna slika ostvarenog napretka, moraju se uzimati u obzir i ocjene iz prethodnih izvještaja, a posebno iz Analitičkog izvještaja koji je objavljen uporedo sa pozitivnim Mišljenjem Evropske komisije. Kao primjer se može navesti oblast slobodnog kretanja kapitala, gdje se ne registruju aktivnosti u prethodnoj godini, ali se naglašava da je već u prethodnom periodu ostvarena liberalizacija. Takođe, treba imati u vidu da u izvještajima EK može navesti činjenica da usklađenost u određenom poglavlju nije ostvarena u poređenju sa pravnom tekovinom koja je na snazi u EU. To, međutim, ne znači i da je usklađenost realna i sprovodiva u ovom ili čak srednjeročnom periodu, imajući u vidu da pregovori za članstvo traju godinama. Primjera ovakve situacije može biti puno, a kao ilustracija može poslužiti nivo akciza na određene proizvode.
Sa druge strane, u poglavljima koja nijesu regulisana direktivama, ocjena Evropske komisije se može bazirati na posrednoj ocjeni spremnosti administracije da sprovodi pravnu tekovine koja je za državu relevantna tek nakon ulaska države u EU. Primjer je poglavlje koje se odnosi na regionalnu politiku, gdje spremnost za korištenje pretpristupnih fondova jeste ključan pokazatelj spremnosti, ali ne i konačan dokaz da će se korištenje strukturnih fondova odvijati nesmetano. Za ova poglavlja se podrazumijeva da će se ispunjavanje kriterijuma nastaviti sve do samog datuma članstva i da administrativne kapacitete treba pažljivo planirati u skladu sa opštim napretkom u drugim poglavljima, odnosno u
značajizvještajaonapretkuukontekstuprocesaintegracijaueU
antionioKrcalović MrBrankarogošić
7
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
skladu sa tempom pridruživanja. Samim tim, izvještajni period od jedne godine, može da posluži samo kao orjentacija da li se izgradnja sistema i obuka kadrova kreće potrebnom i/ili mogućom dinamikom. Važno je navesti i da neka poglavlja dobijaju na značaju u kasnijim fazama pristupanja, kao što je riječ o finansijskim i budžetskim odredbama, koje se dominantno tiču sopstvenih sredstava EU. Dodatno, EK u izvještajima može konstatovati da zakonodavstvo nije usklađeno, ali i da istovremeno određene direktive ili regulative mogu biti primjenjive samo kada država uđe u EU. Ovakav primjer je postojao u poglavlju finansijskih usluga. Konačno, mora se imati u vidu konstantni razvoj pravne tekovine EU, što može dovesti do situacije da neka, sa stanovišta usklađivanja zakonodavstva manje zahtjevna poglavlja, evoluiraju u poglavlja koja će zahtijvati značajnu zakonodavnu aktivnost. U svijetlu tekuće krize i mjera koje EU preduzima, kao primjer se mogu navesti poglavlja vezana za ekonomsku i monetarnu uniju.
Kada je konkretno riječ o Ministarstvu finansija, mora se naglasiti da će naredni period analitičkog pregleda usklađenosti zakonodavstva zahtjevati značajne administrativne napore imajući u vidu veliki broj poglavlja kojima će ovo ministarstvo koordinirati. Istovremeno, službenici Ministarstva finansija će biti uključeni u rad radnih grupa u velikom broju drugih poglavlja, imajući u vidu klasifikaciju pravne tekovine po poglavljima, finansijske implikacije procesa pristupanja i činjenicu da priroda Acquis-a zahtjeva blisku međusektorsku saradnju u velikom broju oblasti.
Prezentacija ostvarenog u prethodnom periodu, ali i vizija dalje dinamike napretka po sektorima, će biti od ključnog značaja za dinamiku procesa pregovora. U tom kontekstu, EK je u ovogodišnjem Izvještaju o napretku već nagovijestila koja su ključna pitanja o kojima će se razgovarati tokom pregleda usklađenosti zakonodavstva i dala svoju ocjenu situacije u svakom od poglavlja kojima će ministarstvo koordinirati:
U oblasti slobodnog kretanja kapitala, zabilježen je izvjestan napredak po pitanju borbe protiv pranja novca. Konstatovano je i unapeđenje saradnje između crnogorskih institucija.
Javne nabavke su jedno od poglavlja za koje je u Izvještaju prepoznat najveći napredak u protekloj godini. Ostvaren je značajan napredak po pitanju opštih principa koji se primjenjuju na javne
8
Ministarstvo finansija Crne Gore
nabavke u Crnoj Gori. Administrativni kapaciteti za javne nabavke nastavljaju da se poboljšavaju. Kada je u pitanju sistem pravnih sredstava, ostvaren je dobar napredak time što je sistem pokriven novim Zakonom o javnim nabavkama. Prepoznato je donošenje Strategije razvoja javnih nabavki, uspostavljanje Državne komisije za kontrolu postupaka javnih nabavki u novom sastavu, kao i Koordinacionog tijela za sprovođenje navedene Strategije. Svakako ostaje naglasak na daljoj implementaciji zakona, kao i jasnijem definisanju funkcije i načina sprovođenja inspekcijskog nadzora.
Što se tiče poglavlja finansijske usluge, došlo je do određenog napretka u oblasti banaka i finansijskih konglomerata, kao i u oblasti tržišta hartija od vrijednosti i investicionih usluga. Napredak je ostvaren u usvajanju propisa o javnom objelodanjivanju informacija i podataka od strane banaka, izračunavanju velikih izloženosti i u transponovanju direktiva.
U oblasti oporezivanja, određeni napredak je postignut u pogledu operativnih kapaciteta i kompjuterizacije Poreske uprave, koja je prošla kroz krupne organizacione i strukturne promjene, uz jačanje informaciono-komunikacionog sektora i osnivanje jedinice za velike poreske obveznike. Ostvaren je napredak u razvoju sistema unutrašnjih kontrola kroz osnivanje sektora za unutrašnju kontrolu, s jasno definisanim procedurama za unutrašnju kontrolu i borbu protiv korupcije.
Ostvaren je određeni napredak u oblasti ekonomske i monetarne politike. Crna Gora je dostavila prvi Pretpristupni ekonomski program (PEP) Evropskoj komisiji u januaru, za period 2012-2014. PEP je preuzeo ulogu nekadašnjeg EFP-a kao instrument koordinacije politika i doprinio je pripremi glavnih nacionalnih fiskalnih dokumenata.
Evropska komisija je zabilježila značajan napredak u oblasti statistike i to posebno u pogledu statističke infrastrukture, kao i sektorske statistike. Kada su u pitanju klasifikacije i registri, ostvaren je takođe određeni napredak. NACE Rev. 2 klasifikacija se primjenjuje u nekoliko područja, uključujući poljoprivrednu, finansijsku i kratkoročnu statistiku. Što se tiče kratkoročne statistike i Harmonizovanog indeksa potrošačkih cijena, postignuta su dodatna poboljšanja.
Određen napredak je postignut u poglavlju carinska unija, i to kada je riječ o carinskom zakonodavstvu. Novim zakonom o carinskoj tarifi postiže se dalje usklađivanje zakonodavstva sa Zajedničkom carinskom tarifom. Napredak u pripremama u oblasti carinske unije je umjeren.
Što se tiče poglavlja finansijska kontrola, ostvaren je određeni napredak u oblasti unutrašnje finansijske kontrole u javnom sektoru (PIFC). Nakon završetka zakonskog okvira 2011. nastavljeni su napori da se integrišu odgovornosti menadžmenta u sisteme upravljanja crnogorske javne uprave. Unaprijeđen je finansijski menadžment i kontrola (FMC) u javnim organima kroz imenovanje FMC menadžera na nacionalnom nivou i u opštinama, kroz pilot projekte uspostavljanja FMC sistema u izabranim ministarstvima i kroz različite aktivnosti obuke. Završena je i aktivnost samoprocjena kao podrška monitoringu napretka u FMC oblasti.
U dosadašnjem procesu integracija godišnji izvještaji Evropske komisije su se u većoj mjeri fokusirali na političke kriterijume i na prioritete definisane u Mišljenju. U procesu pregovora fokus će se sve više pomjerati na sektorske politike, a resorni generalni direktorati EK će se, nakon što su okončani pregovori sa Hrvatskom, u potpunosti posvetiti analizi situacije u Crnoj Gori. Taj proces dinamiziranja saradnje i razmjene informacija će rezultirati definisanjem mjerila za otvaranje pregovora u svakom od poglavlja, čiji će broj i zahtjevnost najbolje definisati napredak koji je Crna Gora ostvarila u svakom od poglavlja pojedinačno.
Antonio Krcalović, šef Odjeljenja za evropske integracije
Mr Branka Rogošić, samostalni savjetnik II
9
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
Uvod
JednaodreformikojusprovodiVladaCrneGoreuprocesuevropskihintegracijaje,izmeđuostalih,iuspostav-ljanjeirazvojstabilnogiefikasnogsistemaunutrašnjihfinansijskihkontrolaujavnomsektoru(PIFC).Pritomejevažnoistaknutidajeciljreforminesamoispunitiuslovezadobijanječlanstva,negoiunaprijeditisistemeupravljanjaikontrolanadjavnimsredstvimakakobismose,kaozemljačlanica,spremnonosilisaizazovimakojedonosičlanstvoimogućnostimakorišćenjasredstavaeU.
Uskladusaprihvaćenimkonceptomevropskekomisije,unutrašnjafinansijskakontrolaujavnomsektoruuk-ljučujesveobuhvatansistemprocesaiprincipafinansijskogupravljanjaikontroleifunkcijeunutrašnjerevizije,kojisuintegrisaniusvefinansijskeinefinansijskesistemeorganizacijajavnogsektora.Ovajsistemimazaciljdaobezbijediodgovarajućeitransparentnemetodeistrukturekojećeosiguratirazumnouvjeravanjedasejavnasredstvakoristezafinansiranjeprioritetnihciljevasvakeorganizacije.
Danas,kadasesvevišenaglašavaograničenostbudžetskihsredstva,disciplinovano,odgovorno idugoročnofiskalnoodrživoupravljanjenaprostojeimperativ.Utakvimokolnostimajošvišedolazidoizražajapotrebazapunomimplementacijomefektivnogsistemaunutrašnjihfinansijskihkontrolaujavnomsektoru.
Izmeđufinansijskogupravljanjaikontroleiunutrašnjerevizijepostojesličnostiirazlike,paseunastavkutekstadajenjihovprikaz.
Finansijskoupravljanjeikontrolaiunutrašnjarevizija-sličnostiirazlike
MilaBarjaktarević
10
Ministarstvo finansija Crne Gore
sličnosti i raZlikE iZmEđU FinansijskoG Upravljanja i kontrola i UnUtrašnjE rEviZijE
šta je finansijsko upravljanje i kontrola, a šta unutrašnja revizija?
Finansijskoupravljanjeikontrola(udaljemtekstu:sistemFMC)jesveobuhvatansistemunutrašnjihkontrolakojiuspostavljajuizakojisuodgovornirukovodiociorganizacija,akojimse,upravljajućirizicima,pružarazumnouvjeravanjeda sebudžetska i druga sredstva koriste zakonito, pravilno, ekonomično, efektivno i efikasnousvrhuostvarivanjaciljevaorganizacije.
FMCsistemobuhvatacjelokupnoposlovanjeiprožimacijeluorganizacionustrukturu,međutimufokusufinan-sijskogupravljanjaikontrolajeupravljanjeprihodima,rashodima,imovinom,obavezama,proceduramajavnihnabavkiiugovaranjem.razlogtomeještosuupravoutimpodručjimavidljivekrajnjeposljedicefinansijskihučinakaposlovanja,odnosnopreduzetihilinepreduzetihaktivnosti,realizovanihodluka,sprovedenihinvestici-onihprojekataislično.
OsnovniciljevisistemaFMC-asuosiguranje:uspješnogostvarivanjazadatakaorganizacije,pouzdanostiicjelovitostiinformacija,posebnofinansijskih,usklađenostisapolitikama,planovima,procedurama,zakonimaipropisima,ekonomične,efikasneiefektivneupotrebesredstava.
Unutrašnjarevizijajenezavisna,objektivnaaktivnostkojautvrđujeefikasnostiostvarenjesvihzadatakaorga-nizacijeifunkcijauposlovnimprocesima.Unutrašnjarevizijaupozoravananepravilnostiineusklađenostisazakonimaidrugimpropisimakojimaseuređujeposlovanjeorganizacije,predlažemjerezaotklanjanjenepra-vilnosti izaunapređenjeposlovanja.Dakle,tojenezavisna,objektivnaaktivnostdavanjastručnogmišljenja,oblikovanananačindapridodajevrijednostipoboljšavaposlovanjeorganizacije.Unutrašnjarevizijapomažeorganizacijiuostvarenjunjenihciljevauvođenjemsistematičnog,discipliniranogpristupaprocjenjivanjuipo-većanjuefikasnostiprocesaupravljanjarizikom,kontrolamaiprocesimaodlučivanja.
Jednostavnimjezikomrečeno,unutrašnjarevizija je„alat“rukovodstvakoji,vršećikontrolunadunutrašnjimkontrolama i ocjenjujući rizike prisutne u organizaciji, pomaže rukovodstvu da uspješnije upravlja čitavomorganizacijom.
Unutrašnjarevizijaobuhvatasljedećeposloveizadatke:razmatranjesistemaFMCinjegovuusglašenostsazakonima,propisima,politikamaiprocedurama,utvrđivanjepostojanjaimovineinjenuadekvatnuzaštitu, utvrđivanje ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti koršćenja svih resursaorganizacije, uključujući i
ljudskeresurse,razmatranjeostvarivanjaciljevaorganizacije.
Dakle,obasistema,isistemFMCiunutrašnjarevizijaosnovanasusaciljemzakonitogipravilnog,kaoiekonomičnog, efikasnog i efektivnog korišćenja budžetskih sredstava. Sistem FMCuspostavlja pravila iprocedurečijaimplementacijairazvojtrebadaosigurajuzakonitostiefektivnostostvarivanjaikorišćenjabudžetskihsredstava.Unutrašnjarevizijaprocjenjujesistemunutrašnjihkontrolaidajepreporukezanji-hovopoboljšanje.Preporukeunutrašnjerevizijesprovodesekrozsistemfinansijskogupravljanjaikontrole(FMC).
koja je osnovna razlika između unutrašnjeg revizora i finansijskog kontrolora?
Unutrašnjirevizorjeosobakojaprovjeravafunkcionisanjesistemaunutrašnjihkontrola,odnosnosistemaFMC,dajepreporukezapoboljšanjeposlovanjaipratisprovođenjepreporuka.Onobavljanaknadnukontrolu(expost)jer,popravilu,provjeravaposlovnetransakcijenakonnjihovogzavršetka.
11
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
Ononaštose,prijesvega,unutrašnjirevizormorausredsreditijepostojanjesistemaiprocedurakojeosigurava-judaseresursikoristeuskladusaodgovarajućimpravilimaipropisima.Sveusvemu,unutrašnjirevizoruvijektražidokazeotomedalisuuokviruprogramaiaktivnostipostignutiočekivanirezultati.Unutrašnjirevizorobavlja isključivoposloveunutrašnje revizije idirektno jeodgovoranrukovodiocuorganizacije.Oobavljenojrevizijisastavljaizvještajkojidostavljarukovodiocuorganizacije.
Finansijskikontrolorjeosobakojaprovjeravapredloženetransakcije,kontrolišućijelisvakiučesnikuprocesuobavioočekivane,odnosnopotrebnekontrole,odnosnopotvrdiodajesvakaradnjazakonitaipravilnaidaseupredmetunalazesvipotrebnidokazi.Onprovjeravazakonitost,ekonomičnost,efektivnost iefikasnostpo-slovnetransakcijeprijesprovođenjaodluke,zaključenjaugovorailiizvršenjanekeposlovnetransakcije.Dakle,finansijski kontrolor sprovodipredhodnu (exante) kontrolu jerprovjeravaposlovnu transakcijuprijenjenogsprovođenja,saciljemsprečavanjanezakonitihilineefektivnihposlovnihtransakcija.
koja je razlika u metodologiji rada unutrašnje revizije, odnosno uspostavljanja sistema fMC?
UnutrašnjarevizijaobavljaseuskladusaMeđunarodnimstandardimazaprofesionalnupraksuunutrašnjere-vizije,zakonomosistemuunutrašnjihfinansijskihkontrolaujavnomsektoru,donijetimpodzakonskimaktimaiPriručnikomkojijenamijenjenunutrašnjimrevizorimaujavnomsektoruCrneGore.
Međunarodnistandardiunutrašnjerevizijepodrazumijevajukriterijumezaobavljanje,procjenjivanjeimjere-nje radaunutrašnje revizije.namijenjeni supredstavljanjuprakseunutrašnje revizijeonakvomkakvabionatrebalodabude.Standardiunutrašnjerevizijeoblikovanisutakodaihcjelokupnaprofesijaunutrašnjerevizijemožekoristitiusvimvrstamaorganizacijaukojimaradeunutrašnjirevizori.Međunarodnistandardisastojeseodstandardakarakteristikaistandardaizvođenja.Standardikarakteristikaopisujukarakteristikeorganizacijaipojedinacakojiobavljajuunutrašnjureviziju.Standardiizvođenjaopisujupriroduposlovaunutrašnjerevizijeiodređujukriterijumenaosnovukojihseocjenjujekvalitetradaunutrašnjerevizije.
zakonosistemuunutrašnjihfinansijskihkontrolaujavnomsektoruisviaktidonijetinaosnovunjega,dajudovoljanokvirzaradunutrašnjimrevizorimaujavnomsektorudamogu,uskladusameđunarodnoprihvaćenimstandardima,vršitiispitivanjesvihprocesaunutarorganizacije,vrednovatiihidatiodgovarajućepreporukeisavjete,kakodaseaktivnostiorganizacijepoboljšajuipostavljeniciljeviispune.
SistemFMCuspostavljaseuskladusazakonomosistemuunutrašnjihfinansijskihkontrolaujavnomsektoru,donijetimpodzakonskimaktima,priručnikomzaFMCimeđunarodnoprihvaćenimstandardimazaunutrašnjukontrolu.
Standardiunutrašnjekontrole struktuirani su takodauključujupetmeđusobnopovezanihelemenata:kon-trolnookruženje,upravljanje rizicima,kontrolneaktivnosti, informacije i komunikacije ipraćenje iprocjenu.Sprovođenjefinansijskogupravljanja i kontrolabaziranonanavedenimelementima zahtijeva razumijevanjenjihovihznačenjaimeđusobnepovezanosti,kaoisinergijskogučinkanakvalitetfinansijskogupravljanjakadauspostavljenisistemkontrolafunkcioniše.
Kontrolnookruženjejeosnovčitavogsistemaunutrašnjekontrole.Onoosiguravadisciplinuiorganizaciju,kaoiklimukojautičenaopštikvalitetunutrašnjekontrole.Utičenautvrđivanjestrategijeiciljevainaorganizacijukontrolnihaktivnosti.Kontrolnookruženjedajetonorganizaciji,utičućinasvijestokontrolikodzaposlenih
Upravljanjerizicimajeprocesutvrđivanjaianaliziranjarelevantnihrizikakojiprijeteostvarivanjuciljevaorganiza-cijeiutvrđivanjaodgovarajućihprotivmjera,odnosnoodgovoranarizike.Upravljanjerizicimauključuje:utvrđiva-nje/identifikacijurizika,vrednovanjerizika,rangiranjerizikaidonošenjeprotivmjera,odnosnoodgovoranarizike.
Kontrolneaktivnostisupolitikeiprocedurekojeseuvodeisprovodezaosiguranjeostvarenjaciljeva,odnosnoupravljanjarizicima.zapostizanjeefektivnosti,kontrolneaktivnostitrebadabuduadekvatne,funkcionišukon-
12
Ministarstvo finansija Crne Gore
zistentnopremaplanusvevrijemeitrebadabudutroškovnoefektivne,sveobuhvatne,razumneipovezanesaopštimciljevimaorganizacije.Kontrolneaktivnostisesprovodeučitavojorganizaciji,nasvimnivoimaiusvimfunkcijama.
efektivne informacije i komunikacije suneophodne za vođenje i kontroluposlovanja.rukovodioci trebadaosigurajurelevantnu,pouzdanuipravovremenukomunikacijuvezanuzaunutrašnjeispoljnedogađaje.Spo-sobnostdonošenjaodgovarajućihodlukazavisiodkvalitetainformacija,štopodrazumijevadainformacijetrebadabuduadekvatne,pravovremene,važeće,tačneidostupne.
Sobziromdajeunutrašnjakontroladinamičanproceskojitrebastalnodaseprilagođavarizicimaipromjenamasakojimasesuočavasubjekat,praćenjeiprocjenasistemaunutrašnjihkontrolasunužnikakobiseosiguralanjegovausklađenostsapromijenjenimciljevima,okruženjem,resursimairizicima.
elementi(standardi)unutrašnjekontroleodređujupreporučljivpristupzarazvojunutrašnjekontroleujavnomsektoruipružajuosnovepremakojimaseunutrašnjekontrolemoguprocjenjivati.načinnakojićeseprimijenitizavisiodspecifičnostisvakeorganizacije,rizikaiodlukarukovodilaca.
zaKlJUčaK
UnutrašnjarevizijaisistemFMCsudvijenezavisnefunkcijekojesumeđusobnouskopovezane.Ijednaidrugapredstavljajuoblikunutrašnjegnadzora,odnosno„alat“urukamarukovodiocaorganizacije,čijeuspostavljanjetrebadaomogućizakonitoiefektivnokorišćenjejavnihsredstava.
SistemFMCuspostavljapravilaiprocedurečijaimplementacijairazvojtrebadaosigurajuzakonitostiefektiv-nostostvarivanjaikorišćenjabudžetskihsredstava.Unutrašnjarevizijaprocjenjujesistemunutrašnjihkontrolaidajepreporukezanjihovopoboljšanje.
Unutrašnjukontrolu(FMCiunutrašnjureviziju)rukovodstvoorganizacijetrebadausmjerinasveoblasti,apo-sebnonanajrizičnije,ukojimasumogućinajvećiproblemiusmislupotencijalnihgrešaka,pronevjeraigubitaka,kaoinajvećapovećanjaprihodaiprilivailinajvećauštedatroškova,štotrebaznačajnodautičenaostvarivanjeoptimalnihrezultataposlovanjasvakeorganizacijejavnogsektora.
MilaBarjaktarovićSavjetnikministra
13
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
Fiskalnapolitikauperiodufinansijskekrizekoncipiranajeiusmjerenanasmanjenjemakroekonomskihifiskal-nihrizika,kaoinanastavakusklađivanjajavnihfinansijasaregulativomipraksomueU.tokom2012.godinenastavljenesureformeuoblastiupravljanjajavnimfinansijamaibudžetiranja,kaoiprimjenafiskalnepolitikeusmjerenena jačanjefiskalne stabilnosti (uvođenjepravilafiskalneodgovornosti, limitapotrošnje i fiskalnastrategija,unapređenjebudžetskedisciplineijačanjeunutrašnjefinansijskekontrole,suzbijanjesiveekonomije).Obezbijeđenisustabilniprihodipoosnovuosnovnihporeskihoblika.Unaprijeđenajebudžetskadisciplinauzprimjenumjeraštednjeiracionalizacije.
Uprvojpolovini2012.godine,usljedizrazitonepovoljnihvremenskihuslova,kaoiaktiviranjadijelagarancijazakrediteKaP-a,došlojedododatnihbudžetskihpritisakaiznačajnogsmanjenjabudžetskihprihodaistvaranjanovihobaveza.Usljedtogajesredinom2012.godineizvršenrebalansbudžetaidonešensetfiskalnihmjerauciljukonsolidacijebudžeta.Smanjenisuneproduktivnirashodi,visokezarade,penzije,naknadeidnevnice.naprihodnojstranibudžetauvedenesudodatnenaknadezaSIMkartice,priključakkablovsketV,električnabrojilaiugostiteljskeobjekteukojimasemogukonzumiratiduvanskiproizvodi.Pritometrebaistaćidanijesupovećaneosnovneporeskestopenitismanjeneplate,penzijeisocijalnadavanja.
Unapređenjeporeskogsistemaiostvarenjevećihporeskihprihoda,kaoprioritetaMinistarstvafinansijau2012.godini,realizovanojeizmjenamaporeskihzakona(zakonaoporezunadohodakfizičkihlica,zakonaodoprino-simazaobaveznosocijalnoosiguranjeizakonaoporezunadobitpravnihlica).Izmjenamaovihzakonauvedenesumaksimalneosnovicezadoprinoseobaveznogsocijalnogosiguranja,čimejeporeskisistempostaododatnoatraktivanzanoveporeskeobveznike,kaoipovećanjepraganakojiseobračunavajudoprinosisa43.000na50.000euračimeseproširujeporeskaosnovica.Produženjerokzakorišćenjeolakšicezapravnalicaunedo-voljnorazvijenimopštinama.naime,pravnalicakojaobavljajuproizvodnudjelatnostunedovoljnorazvijenimopštinamaoslobađajuseplaćanjaporezanadobitidohodakzaprvihosamgodinaposlovanja(dosadajeoslo-
Mjerefiskalnepolitikeirazvojinstitucionalnogokvirajavnihfinansijauperiodujanuar-septembar2012.godine
DrStankoJeknić
14
Ministarstvo finansija Crne Gore
bođenjevažilozaprve3godineposlovanja);Omogućenojepodnošenjeporeskihprijavaelektronskimputem(poreznadobit,PDV,akcize,iporeznadohodakfizičkihlica).
Suzbijanjesiveekonomijenajefikasnijejeputempreventivnihmjera,odnosnokoncipiranjemiimplementacijomodgovarajućeporeskepolitikekojomseeliminišeprostorzaneregularnoposlovanje,uzprimjenuoštrekaznenepolitike.Utomcilju,MinistarstvofinansijaformiralojeKoordinacionitimzapraćenjerealizacijemjeraprotivsiveekonomije,kojimrukovodiministarfinansija,anjegovičlanovisupredstavniciMinistarstavafinansija,Mi-nistarstvaradaisocijalnogstaranja,Poreskeuprave,Upravecarina,UpravepolicijeiUpravezainspekcijskepo-slove.Pojačanesumjerekontoleposebnouoblastiprometaakciznimproizvodima,tržištaradaizapošljavanjanerezidenata,izdavanjafiskalnihračunairegistrovanjapravnihifizičkihlicakojaobavljajudjelatnost.Uokviruzakonodavnihmjerausmjerenihnasmanjenjesiveekonomije,izvršenesuizmjenezakonaoakcizama,kojimaseunapređujupostojećarješenjakojaseodnosenaupotrebugasnihuljaitečnognaftnoggasakojisekoristezagrijanjezakorisnikeodjavnoginteresa(npr.škole,bolniceitd.)iuspostavljanjesistemaplaćanjairefundiranjaakcize,kakobiseuvelaefikasnijakontrolaismanjioprostorzazloupotrebe.
JedanodprioritetaMinistarstvafinansijau2012.godinijeiobezbjeđivanjesredstavazafinansiranjebudžetskihpotreba.zbognestabilnesituacijenafinansijskimtržištimaitrenutnovisokihkamatnihstopa,emitovanjeobve-znicanijepredstavljaloprvuopcijuzaduživanjadržave,takodasukorišćenialternativnimodelizaduživanjanadomaćemiinostranomtržištu.Utomcilju,VladaCrneGorejesklopilaUgovorokreditnomaranžmanusaCreditSuisseiSvjetskombankomuiznosuod100milionaeura,odčegaće60%bitipokrivenogarancijomSvjetskebanke.rokkreditaje7godina,uzefektivnukamatnustopuod5,5%.navedeniuslovipovoljnijisuuodnosunakreditneuslovekojisupostignutiemisijomeuroobveznicau2010.i2011godini,kadajerokbio5godinaikamatnastopa7,85%i7,25%respektivno.Ovasredstvakoristićesezafinansiranjetekućebudžetskepotrošnje,kapitalnihinvesticija,otplatunepovoljnihkreditaizafiskalnurezervu.Ovimaranžmanomobezbijeđenoje85%sredstavapotrebnihzafinansiranjefiskalnihpotrebau2012.godini.
Uokviruregulatornereformeiunapređenjaposlovnogambijentau2012.godini,VladajedonijelaUredbuoregistrulicencizaobavljanjeprivrednihdjelatnosti,kojomseuspostavljae-registarlicencikojićesevoditinainternetstranici,portaluregistralicenci.ProcesreformebiznislicenciranjauCrnojGorizapočetje2011.godi-ne,aglavniciljuspostavljanjae-registralicencijepovećanjetransparentnostiismanjenjeregulatornogrizikazaprivrednesubjekte.toćeseostvaritinanačinštoćesesveinformacijeobiznislicenciranjuidokumentakoje jepotrebnodostavitiprilikomapliciranjaza licencuučinitidostupnimuon-line formi.Uspostavaljanjee-registraomogućićejednostavnije,jeftinijeikraćeprocedure,auciljuobezbjeđivanjapovoljnogambijentazaštoefikasnijeobavljanjebiznisaistvaranjavećegpovjerenjaudržavneorgane.takođe,izmjenomzakonaoplatnomprometuuzemljiomogućenojeobjavljivanjelistepravnihlicaipreduzetnikačijisuračuniublokadi.timesepostiževećistepeninformisanostiizaštitepovjerilaca,smanjenjetroškovapribavljanjainformacija,bla-govremenopokretanjestečajnogpostupka,kaoistvaranjepodsticajazaredovnoizmirenjedospjelihobaveza,uciljuprevazilaženjaproblemanelikvidnostiiinsolventnostiprivrednihsubjekata,asamimtimiunapređenjuposlovnogambijenta.
U2012.godiniSektorzaekonomskupolitikuirazvojuokviruMinistarstvafinansijarealizovaojeplaniraneak-tivnostiizapočeosaredovnomizradomproljećneijesenjeanalize,ukojimasudateanalizemakroekonomskihkretanjazaprotekliperiod,kaoimakroekonomskeifiskalneprojekcijezanarednitrogodišnjiperiod.Onesuanalitičkiokviruprocesubudžetkogplaniranja,kakozapripremanjebudžetazanarednugodinu,takoizapri-premudrugihsrednjeročnihdokumenata(PeP).takođe,CrnaGorajepristupilaOpštemsistemuzadiseminacijupodataka(GeneralDataDisseminationSystem,GDDS)uokviruMeđunarodnogmonetarnogfonda(MMF)iovajsektorredovno(mjesečno,kvartalno)objavljujeGDDStabelesafiskalnimipodacimaojavnomdugu.natajnačinunaprijeđenjekvalitetiažurnostpodataka.
Ministarstvofinansijaje,uproteklomperiodu,radilonaizgradnjipravnogokvira,kaoiizradineophodnedoku-mentacijeiprocedurazaefikasnokorišćenjeIPasredstava,uskladusazahtjevimaevropskekomisije.Početkom2012.godinedonešenjezakonorevizijisredstavaizfondovaeU,kojimseformiranezavisnorevizorskotijelo
15
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
odgovornozarevizijueUfondova(IPafondova,strukturnihfondovanakonpristupanjaCrneGoreevropskojuniji idrugiheUfondova). Formiranesuneophodnestrukturekojeće,nakondobijanjaodobrenjaodstra-neevropskekomisije,samostalnosprovoditiaktivnostikojeseodnosenaprogramiranjeiimplementacijueUpretpristupnih fondova.nakondobijanja pozitivnog Izvještaja od straneKPMG-a i dodjeljivanjanacionalneakreditacije strukturamauspostavljenimzabuduće samostalnoprogramiranje i implementaciju IPakompo-nentiIiIIb,MinistarstvofinansijajeproslijedilodokumentacijuGeneralnomdirektoratuzaproširenje,čimesustvoreniuslovizadolazakrevizoraevropskekomisijeiprocjenuuspostavljenogfinansijskogsistemakontroleiupravljanjapretpristupnimfondovimaeU.nakonuvidaipregledadokumentacije,evropskakomisijaćeuputitirevizoraGeneralnogdirektoratazaproširenje,kojićeizvršitirevizijunalicumjestaiprocijenitiuspostavljeniinstitucionalniipravniokvir,tj.donijetiodlukuoprenošenjuodgovornostisaevropskekomisijenacrnogorskeinstitucijeuključeneuprogramiranjeiimplementacijueUfondova.
Uciljuunapređenjafiskalneodgovornostiijačanjafunkcijeikapacitetaunutrašnjefinansijskekontroleujav-nomsektoru,izvršenesuizmjeneidopunezakonaosistemuunutrašnjihfinansijkihkontrolaujavnomsektoru,kojimaseuvodipodnošenjegodišnjihizvještajaosprovođenjuplaniranihaktivnostifinansijskogupravljanjaikontroleirevizije,kaoiocjenakvalitetasistemafinansijskogupravljanjaikontrolaiunutrašnjerevizije.timejepoboljšanaefikasnostsistemaunutrašnjihkontrolaujavnomsektoru.
Uciljuunaprijeđenjabudžetskeprakseinjenogusklađivanjasapraksomiprincipimauevropskojuniji,pred-loženesuizmjeneorganskogzakonaobudžetu.Ovimizmjenamapredviđaseuvođenjeprincipafiskalneod-govornostkojićeseprimjenjivatiprilikomplaniranjabudžeta,zatimlimitapotrošnje(ukupannivopotrošnjeVladeutvrđengodišnjimzakonomobudžetu)zaperiodod3godine,kaoiFiskalnestrategijekaostrateškogdokumentauprocesudefinisanjafiskalnepolitike,kojasadržistrateškeciljeveekonomskeifiskalnepolitike,kaoiosnovnemakroekonomskeifiskalneprojekcije(limitepotrošnje,izdatkezabrutozarade,penzijeidrugevidovesocijalnezaštite).
CrnaGorakaozemljasastatusomkandidatazačlanstvoueU,imaobavezudautvrdinacionalniokvirsocio-ekonomskihprioriteta.Utomcilju,u2011.jezapočetapripremanacionalnogplanarazvojazaCrnuGoru2013-2016,kojiobuhvatadetaljnuanalizusvihpostojećihstrategijaiprojekatauciljudefinisnjastrateškihprioriteta,dinamikenjihove realizacijekao injihovogfiskalnoguticaja.Strukturanacionalnogplana razvojaodgovarastrukturiStrategijerazvojaeUdo2020godine(Pametanrast,Održivirast,Inkluzivnirast)isadržiodgovarajućeoblastipolitikaipotpolitika,kojesuidentifikovaneupostupkuocjenestrateškihrazvojnihdokumenata.
DrStankoJeknić,samostalnisavjetnikI
16
Ministarstvo finansija Crne Gore
realizacijajavnepotrošnjenalokalnomnivouUdrugomkvartalu2012.godine
i - ostvarEni prihodi Ukupnoostvareniprihodibudžetaopština(21)zaperiodjanuar-jun2012.godineiznose88,28milionaeura(prosječnomjesečno14,71milionaeura),štočini59,29%planiranihprihodazanavedeniperiod(148,89milionaeura).
MrSnežanaMugošaGordanaradović
17
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
UnarednojtabelidajesepregledplaniranihiostvarenihprihodabudžetaopštinazaperiodI-VI2012.godine:
umilionimaeura
OpštinaPrihodiopštinazaperiodjanuar-jun2012.godine
Plan Ostvarenje %ostvarenja
andrijevica 1,64 1,40 85,37
Bar 8,43 5,05 59,91
Berane 4,14 3,84 92,75
BijeloPolje 5,33 5,12 96,06
Budva 18,97 12,52 66,00
Danilovgrad 2,30 1,68 73,04
žabljak 0,55 0,39 70,91
Kolašin 2,29 0,99 43,23
Kotor 7,56 4,65 61,51
Mojkovac 1,58 1,04 65,82
nikšić 11,69 5,98 51,15
Plav 0,90 1,11 123,33
Plužine 2,00 2,41 120,50
Pljevlja 8,20 3,75 45,73
Podgorica 49,71 20,12 40,47
rožaje 2,19 1,70 77,63
Tivat 6,18 6,42 103,88
Ulcinj 3,68 1,84 50,00
Hercegnovi 6,94 3,96 57,06
Cetinje 3,70 3,42 92,43
Šavnik 0,91 0,89 97,80
UKUPnO 148,89 88,28 59,29
18
Ministarstvo finansija Crne Gore
Odukupnoostvarenihprihoda,natekućeprihode(poreze,takse,naknade,ostaleprihode–prihodeodkapitala,novčanekazne,prihodekojelokalniorganiostvarujuvršenjemsvojedjelatnosti)odnosise58,39milionaeura,naprimitkeodprodajeimovine5,11milionaeura,naprimitkeodotplatekreditaisredstvaprenesenaizpret-hodnegodine10,67milionaeura,donacijeitransfere10,2milionaeurainapozajmiceikredite3,91milionaeura.
Unarednojtabelidajesepregledostvarenihprihodabudžetaopštinazaperiodjanuar-jun2012.godine,poizvorima(uhiljadamaeura):
r.B Opštinetekućiprihodi
Primiciodprodajeimovine
Primiciodotplatekreditaisredstvapren.izpret.god.
Donacijeitransferi
Pozajmiceikrediti Ukupno %
1 2 3 4 5 6 7 8 9
1. andrijevica 127,03 891,48 377,88 1.396,39 1,58
2. Bar 4.409,11 57,13 39,37 549,36 5.054,97 5,72
3. Berane 956,99 191,51 87,14 1.738,61 872,90 3.847,15 4,36
4. BijeloPolje 1.778,18 20,22 1.328,03 1.581,56 417,00 5.124,99 5,81
5. Budva 11.475,01 1.026,08 15,96 12.517,05 14,18
6. Danilovgrad 774,93 493,33 409,14 1.677,40 1,90
7. žabljak 283,80 13,64 90,17 387,61 0,44
8. Kolašin 559,37 7,58 43,18 351,03 25,00 986,16 1,12
9. Kotor 4.445,80 133,84 71,71 4.651,35 5,27
10. Mojkovac 474,76 3,79 2,79 557,82 1.039,16 1,18
11. nikšić 3.829,23 99,69 7,16 1.522,52 518,70 5.977,30 6,77
12. Plav 360,70 57,41 496,00 200,00 1.114,11 1,26
13. Plužine 774,16 1.511,68 120,00 2.405,84 2,73
14. Pljevlja 1.859,18 915,91 923,84 52,89 3.751,82 4,25
15. Podgorica 16.214,64 3.536,89 287,59 83,99 20.123,11 22,79
16. rožaje 682,28 7,85 2,16 710,95 300,00 1.703,24 1,93
17. Tivat 2.907,19 6,14 3.506,08 6.419,41 7,27
18. Ulcinj 1.352,20 76,31 410,73 1.839,24 2,08
19. Hercegnovi 3.725,45 21,42 205,75 10,23 3.962,85 4,49
20. Cetinje 1.365,54 0,69 569,67 631,20 850,00 3.417,10 3,87
21. Šavnik 32,55 0,07 545,51 308,39 886,52 1,00
UKUPnO 58.388,10 5.112,90 10.671,86 10.204,05 3.905,85 88.282,77 100,00
% 66,14 5,79 12,09 11,56 4,42 100,00
1. Tekući prihodi budžeta opština
Ostvarenitekućiprihodibudžetaopštinazaperiodjanuar-jun2012.godineiznose58,39milionaeura(pro-sječnomjesečno 9,73miliona eura), što čini 86,16%planiranih tekućih prihoda za navedeni period (67,77milionaeura).
Ustrukturiovihprihoda,porezi(poreznadohodakfizičkihlica,poreznanepokretnosti,poreznaprometne-pokretnostiiprirezporezunadohodakfizičkihlica)učestvujusa46,12%,takse(lokalneadministrativnetakse,lokalnekomunalnetakse iostale takse) 4,78%,naknade (naknadezakorišćenjedobaraodopšteg interesa,naknadezakorišćenjeprirodnihdobara,naknadazakomunalnoopremanjegrađevinskogzemljišta,naknadezakorišćenjeopštinskihputeva,godišnjanaknadapriregistracijidrumskihmotornihvozila,traktoraipriključnih
19
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
vozilaiostalenaknade)39,01%iostali prihodi(novčanekazneikamate,prihodikojesvojomdjelatnošćuostvareopštinskiorganiislužbeiostaliprihodi)10,09%.
2. ostali prihodi budžeta opština
Ostvareniprimiciodprodajeimovinezaizvještajniperiodiznose5,11milionaeuraiodnosesenaprodajune-finansijskeimovine.
Ostvareniprimiciodotplatekreditaisredstvaprenesenaizprethodnegodineiznosezaprvihšestmjeseci2012.godine10,67milionaeuraiodnoseseuglavnomnaprenesenasredstvaizprethodnegodine.
Opštine supoosnovudonacija i transfera za izvještajni periodostvarile 10,20miliona eura, od čega senadonacije(tekućeikapitalne)odnosi0,79milionaeura,anatransfere(sredstvaegalizacionogfondaiuslovnedotacije)9,41milionaeura.
zaperiodjanuar–jun2012.godine,opštinesupoosnovupozajmicaikreditaizdomaćihizvoraostvarilepri-hodeuiznosuod3,91milionaeura.
ii - iZvršEnjE rashoda
Ukupniizdacilokalnesamoupravezaperiodjanuar-jun2012.godineplaniranisuuiznosuod122,68milionaeura,dokjeukupnoizvršenjeopštinskihbudžetazanavedeniperiod78,36milionaeura,štočini63,87%izvrše-njauodnosunaplanzaperiodjanuar-jun2012.godine.
OpštinaIzdacilokalnesamoupraveuperiodujanuar-jun2012.godine
Plan Izvršenje %izvršenja
andrijevica 0.80 0.66 82.60
Bar 8.43 4.96 58.86
Berane 3.96 3.82 96.59
BijeloPolje 5.33 4.53 84.96
Budva 18.97 12.51 65.94
Danilovgrad 2.30 1.57 68.47
Hercegnovi 6.80 3.78 55.60
Kolašin 2.29 0.98 42.85
Kotor 7.56 4.53 59.87
Mojkovac 1.58 0.86 54.15
nikšić 11.69 5.92 50.69
Plav 1.80 1.11 61.83
Plužine 2.00 1.08 53.86
Pljevlja 7.75 3.48 44.88
Podgorica 24.85 17.80 71.63
rožaje 2.19 1.53 70.10
Tivat 5.55 3.64 65.65
Ulcinj 3.68 1.74 47.35
Cetinje 3.70 3.20 86.40
Šavnik 0.91 0.27 29.88
žabljak 0.54 0.37 68.84
UKUPnO 122.68 78.36 63.87
20
Ministarstvo finansija Crne Gore
Konsolidovaniizdaciopštinauperiodujanuar–jun2012.godineiznosilisu50,88milionaeuraili1,49%proci-jenjenogBDP-aza2012.godinu.
Usljedećojtabelidatjepregledkonsolidovanihiukupnihizdataka(umilionimaeura)zaperiodjanuar-jun2012.godinepoopštinamaivrstamaizdataka:
OpštinaKonsolidovaniizdaci
Konsolidovaniizdaci
%BDP-aOtplatadugova
Ukupniizdacitekućirashodi Kapitalniizdaci Ostaliizdaci
andrijevica 0.43 0.15 0.01 0.59 0.02 0.07 0.66
Bar 1.98 0.53 0.07 2.57 0.08 2.39 4.96
Berane 1.07 0.66 0.19 1.91 0.06 1.91 3.82
BijeloPolje 1.58 0.74 0.54 2.86 0.08 1.67 4.53
Budva 2.51 1.27 0.08 3.86 0.11 8.65 12.51
Danilovgrad 1.06 0.49 0.00 1.55 0.05 0.02 1.57
Hercegnovi 1.82 0.18 0.32 2.31 0.07 1.47 3.78
Kolašin 0.26 0.10 0.00 0.37 0.01 0.61 0.98
Kotor 2.50 0.03 0.03 2.56 0.08 1.97 4.53
Mojkovac 0.62 0.08 0.02 0.72 0.02 0.14 0.86
nikšić 1.61 0.66 0.18 2.45 0.07 3.47 5.92
Plav 0.29 0.00 0.02 0.31 0.01 0.80 1.11
Plužine 0.49 0.33 0.15 0.98 0.03 0.10 1.08
Pljevlja 1.94 1.28 0.09 3.31 0.10 0.17 3.48
Podgorica 11.37 5.15 0.37 16.89 0.50 0.92 17.80
rožaje 1.13 0.24 0.04 1.40 0.04 0.13 1.53
Tivat 1.89 1.45 0.02 3.36 0.10 0.28 3.64
Ulcinj 0.84 0.01 0.00 0.85 0.03 0.89 1.74
Cetinje 1.36 0.02 0.03 1.41 0.04 1.78 3.20
Šavnik 0.21 0.00 0.03 0.25 0.01 0.02 0.27
žabljak 0.29 0.06 0.00 0.35 0.01 0.02 0.37
UKUPnO 35.26 13.44 2.18 50.88 1.49 27.48 78.36
iii - BudžeTsko zaduženje
Duglokalnesamoupravepokreditimana30.06.2012.godineiznosioje116,81milionaeuraili3,43%procije-njenogBDP-aza2012.godinu.
Usljedećojtabelidatjepregledstanjadugapokreditimapojedinicamalokalnesamoupravena30.06.2012.godine:
Jedinicalokalnesamouprave Stanjedugapokreditimana30.06.2012.godine
andrijevica 186,603.00
Bar 6,727,351.00
Berane 5,342,542.32
BijeloPolje 8,715,758.84
Budva 6,559,940.10
Danilovgrad 670,000.00
Hercegnovi 4,861,429.10
21
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
Kolašin 3,735,287.65
Kotor 8,546,677.84
Mojkovac 148,558.56
nikšić 15,199,196.86
Plav 395,977.63
Plužine 477,142.86
Pljevlja 9,646,750.62
Podgorica 30,653,476.74
rožaje 949,803.67
Tivat 5,604,979.89
Ulcinj 2,234,042.63
Cetinje 5,604,227.00
Šavnik 285,714.00
žabljak 261,500.00
UKUPnO 116,806,960.31
iv – nEiZmirEnE obavEZE
Ukupneneizmireneobavezelokalnesamoupravena30.06.2012.godineiznosilesu93,75milionaeura.
Ustrukturineizmirenihobaveza,najvećidioseodnosinaneizmireneobavezezatekućerashode–43,35milionaeura.Obavezezakapitalneizdatkeiznosilesu33,11milionaeura,aobavezepopozajmicamaikreditima13,05milionaeura.
rednibroj VrstaneizmireneobavezeStanjeneizmirenihobavezaopštinana30.06.2012.godine
I Obavezezatekućerashode 43,346,629.31
Obavezezabrutozaradeidoprinosenateretposlodavca 27,376,721.35
Obavezezaostalaličnaprimanja 593,730.62
Obavezezaostaletekućerashode 15,376,177.34
II Obavezepotransferimazasocijalnuzaštitu 204,806.61
III Obavezezatransfereinstitucijama,pojedincima,nVO 3,904,343.17
IV Obavezezakapitalneizdatke 33,108,311.05
V Obavezepopozajmicamaikreditima 13,049,004.55
a) glavnica 12,366,272.22
b) kamata 682,732.33
VI Obavezeizrezervi 132,297.63
UKUPneneIzMIreneOBaVeze(I+II+III+IV+V+VI) 93,745,392.32
Gordanaradović,samostalnisavjetnikIuSektoruzaporeskiicarinskisistemMrSnežanaMugoša,samostalnisavjetnikIuSektoruzabudžet
22
Ministarstvo finansija Crne Gore
Ministarstvofinansijauoktobru,svakegodine,ažuriraaprilskeprojekcijerastabrutodomaćegproizvoda(BDP)iostalihsrednjoročnihmakroekonomskihindikatora.Ovegodinese,poprviput,ažuriraneprojekcijedostavljajuVladiCrneGoreuviduinformacijenausvajanje.natajnačinseotvaramogućnostblagovremenogupozna-vanjaVladesastopamarastapojedinačnihmakroekonomskihindikatoraipružaprilikadaseoprojektovanimstopamadiskutuje.VažnojeistaćidaseažuriranjeprojekcijaradiistovremenokadaMMFievropskakomisijaobjavljuju ili pripremaju svoje ažurirane projekcije pa, samim tim, dokument postaje relevantan za stručnuinostranujavnostzainteresovanuzacrnogorskiekonomskisistemiupoređivanjeprojektovanihstoparastaizrazličitihizvora.
ažuriraneprojekcijepredstavljajuosnovuzaizraduzakonaobudžetuza2013.godinuipolaznutačkuzakrei-ranjesrednjoročnogfiskalnogokvirazaperiodod2013-2015.godine.
i - MakroekonoMsko okruženje
Bezobziranapokušajerazrješenjakrizeueurozoni,svjetskaekonomijaostajeuzonislabograstazbogniskekreditneaktivnostibanaka,fiskalnekonsolidacijeivisokenesigurnostiinvestitora.eurozonatrpiposljedicesvihovihprocesa,naročitonjena „periferija“1.Slabakreditnaaktivnost ifiskalnakonsolidacijauovimzemljamautičunegativnonaekonomskirast izaposlenost.Stopanezaposlenostiueurozoni,uavgustu2012.godine,dostiglajenivood11,4%,čimesepovećavasocijalnipritisakiusporavasprovođenjeradikalnihreformi.
ekonomija eurozone je, u drugomkvartalu 2012. godine, zabilježila padBDP-aod0,2% (stagnacija2u pr-vomkvartaluuodnosunaprethodnikvartalprošlegodine).Vodećiindikatorizatrećikvartalukazujunadaljesmanjenjeekonomskeaktivnosti,kojeseprocjenjujena0,5-0,6%BDP-a.Premaprocjenievropskekomisije3,eurozonaćeu2012.godinizabilježitipadBDP-aod-0,3%.realizacijomplanaevropskecentralnebanke, izseptembra2012.4,smanjenesuvisokestopesuverenogzaduživanjaipritisaknatržište.Jedanodvažnihciljevaovogplanajeiporastkreditiranjaismanjenjekamatarealnomsektoruekonomije,čimećesepodstaćirasteko-nomijebezkoganijemogućeizaćiizkrize.Posljedično,tajplanjeuticaonakurseura(poskupljujeizvoz),kojisa
1-Španija, Italija,Portugal,Grčka, Irska,Slovenija .Poteorijisvjetskihekonomskihsistemaperifernezemljesumanjerazvijenezemljeuodnosunacentar,tj. razvijenezemlje.Ukontekstupasusa,zemljeperiferijeeurozonesurubnezemljezahvaćenekrizommadauovomslučajuonenijesuinerazvijene.2-Poređenjeseodnosinaprethodnikvartal.akosepodaciupoređujusistimizprethodnegodine,ezjeudrugomkvartaluimalapadod0,5%.3-Maj20124-neograničenemonetarnetransakcije(OMt)tj.kupovineobveznicasuverenogduganasekundarnomtržištu.
MakroekonomskeprojekcijezaCrnuGoru2013-2015.
23
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
1.21USDkrajemjula,dostiženivood1.29USD.ekstremnasušatokomljeta2012.godineivisokecijenesirovenafte(110USD/barel)uticalesunarastgodišnjeinflacijena2,7%ueurozoni.
VisokaizloženostitijesnaekonomskapovezanostBalkanaiCrneGoresaširimokruženjemevropskeunije(oko75%razmjene),bankarski sektorčiji suvlasnicibanke izokruženja, tepriliv investicija izevropskihzemalja,čineovajregionvrloosjetljivimnanegativnakretanjauokruženju.Svirizicikojimasunašazemljairegionbiliizloženi suse,uvećoj ilimanjojmjeri,materijalizovalikroz: izvozueurozonu,uslovespoljnjegzaduživanja,stranedirektne investicije, kreditnuaktivnost,budžetskibalans i javnidug.Cijenaaluminijuma,usljed slabetražnje,krajemavgustaiznosilaje1800USD/t,dabiuseptembru,poslijenajavemonetarnihpodsticajauUSaievropi,naglopovećalanaoko2100USD/t(umartu2012.godinebilaje2300USD/tiposlijetoganaglipaddoavgusta).PopodacimaSvjetsketurističkeorganizacije,ovagodinabilježisnažanrastturizma,štogovoriiporastbrojaturistausvijetuza5%.Uevropijeovajrastneštonižiiiznosioko4%,dokjeregionMediteranazabilježioskromnirastod1%.
ii - makroEkonomska krEtanja U Crnoj Gori U 2012. Godini
CrnogorskaekonomijajezabilježilarealanpadBDP-aod0,9%uprvojpolovini2012.godine.Uzrocipadasuekstremnivremenskiusloviuprvomkvartalu2012.godine,negativanuticajkrizeizokruženja,remonttermo-elektranePljevlja,teunutrašnjestrukturneslabosti.Padekonomskeaktivnostijebioizraženijiuprvomkvartaluiiznosioje-2.4%nagodišnjemnivou.Padjezabilježenupoljoprivredi(-5%),proizvodnjielektričneenergije(-35%),saobraćaju (-3,5%) iporezimanaproizvode (-7%).Udrugomkvartalu jedošlodoblagogopravka irealnograstaekonomijeod+0,3%,podstaknutograstomupoljoprivrediiprerađivačkojindustriji.
Blagioporavakcrnogorskeekonomijezapočetudrugomkvartalu,premapodacimaizjulaiavgusta,nastavljenjeiutrećem.rastusektoruturizmaipoljoprivredeuticaćenaporavnanjenegativnestopeiostvarenjeranijeprojekcijekojapredviđarastod0,5%za2012.godinu5.
Inflacijau2012.godini je rasla.Uavgustu je iznosila4%nagodišnjemnivou, što jeposljedica rastacijenaenergenata,hraneiadministrativnihmjera.Uperiodujanuar-avgustproizvođačkecijenesubilevišeza0,6%,uodnosunaistiperiodprošlegodine.Uvoznecijenesuporasleza1,7%,doksuizvoznebileniže-6,9%uistomperiodu, kaoposljedica smanjenja cijenaaluminijuma (10%).Godišnja inflacija za2012. je projektovanananivouod4%,dokjesrednjaprojekcijaCentralnebanke4.75%.
tržišteradau2012.godinibilježipozitivnetrendovesarastomzaposlenostiipadomstopenezaposlenosti.Uavgustu2012.godinebrojzaposlenihjeiznosio173.024(sezonskivrh),abrojnezaposlenih28.549,takodajestopanezaposlenostibila12,3%,bilježećitrendpadaodfebruara.Uperiodujanuar-avgustoveuodnosunaistiperiodprethodnegodine,brojzaposlenihjepovećanza1,5%.Prosječnabrutozaradauavgustuiznosilaje716eura,aprosječnanetozarada480eura.nepromijenjenenominalnezaradeuodnosunaavgust2011,ukazujunapovećanjecjenovnekonkurentnosti,sobziromnatodasurealnezaradesmanjenenagodišnjemnivou.
Finansijskisektorjelikvidanipokazujeznakekonsolidacije,alinegativnakreditnaaktivnostusporavaekonomi-ju.Prviputnakon2009.godinekreditisupokrivenidepozitima.Međutim,kreditnaaktivnostjejošuvijeknedo-voljnaibilježinegativnestope(-5%uavgustuuodnosunaavgustprošlegodine).PadkreditaznačajnoutičenaekonomskuaktivnostuCrnojGori,bilokrozfinalnuiliinvesticionupotrošnju,posebnoakoseimauvidudajevišeod90%kreditaodobrenoprivrediistanovništvu.Depoziti,kakoprivrede,takoistanovništva,kontinuiranorastu,činećinjihovavgustovskinivo3,4%višimuodnosunaprošlogodišnji.Koeficijentkrediti/depozitiiznosioje0,98nakrajuavgusta2012.Međutim,brinečinjenicaodlivadepozitamajkamabanaka,štodirektnoopredje-ljujeslabijukreditnusposobnostbanakauCrnojGoriismanjujelikvidnostrealnogsektora.Sektorprivrede,kojibilježirastdepozitaipadodobrenihkreditaidaljejenajvećidužnik.netodug,uavgustu2012.godine,iznosi
5-PosljednjaprojekcijaMFizproljeća2012.(Smjernicemakroekonomskeifiskalnepolitike2013-2015)
24
Ministarstvo finansija Crne Gore
366milionaeura.Učešćenekvalitetnihuukupnimkreditimajeznačajnosmanjeno,sa25,9%uavgustuprošlena17,9%uavgustu2012.godine,stimdasuodmartadoaprilabilježiliblagirast.nasuprotzadovoljavajućojlikvidnostibanaka,nelikvidnostrealnogsektorajeidaljezabrinjavajuća,sobziromdaje12.000pravnihlicaublokadi,sa398milionaduga.
negativnitrendoviuprvomkvartalu2012.godine,uslovljeniznačajnonižimprihodimaodplaniranihiaktivi-ranjemdržavnihgarancijazaKaP,uticalisunafiskalnisektoriuslovilipotrebuzarebalansomBudžetaCrneGore. rebalansom planirana fiskalna prilagođavanja odnosila su se na smanjenje tekuće državne potrošnjei smanjenjekapitalnogbudžeta. Istovremeno,došlo jedopadanaplateprihoda,zbogsmanjenjaekonomskeaktivnostiuzrokovanevanrednimstanjemizazvanimvremenskimnepogodama,štojeuslovilovećideficitipo-trebuzazaduživanjem.ImajućiuvidudaCrnaGoraimaneinvesticionirejting,adasuizvorinatržištukapitalaograničeni ipostaliskuplji,bilo jenužnoizvršitidodatnukonsolidacijuizavrijeditipovjerenjemeđunarodnihfinansijskihinstitucija.SvjestskabankajepodržalapolitikukojujevodilaVlada,udijelufiskalnekonsolidacijei jačanjafiskalnestabilnosti, iopredijelilafinansijskupodršku,podznačajnopovoljnijimuslovimaodtržišnih.Podrškajeznačilavišeodnovca,jerjedalajasansignalinvesticionojzajednicidaCrnaGoraideupravcujačanjastabilnostiijačanjafiskalnepozicije.
nakrajutrećegkvartalaizdacibudžetabilisunanivouod28,4%BDP-a,doksuprihodičinili25,5%BDP-a,pajedeficitbudžetabionanivouod2,9%BDP-a.Uciljukonsolidacijebudžetaiobezbjeđivanjafiskalnestabilnostiudugomroku,budžetskapotrošnjabilježiopadajućitrendsa43,7%BDP-akolikojeiznosilau2009.godini,na38,2%BDP-akolikojeprocijenjenodaćeiznositinakraju2012.nižadržavnapotrošnjaostvarujesekrozre-dukcijunovogzapošljavanjai„zamrzavanjem“zaradaujavnomsektoru,štonegativnoutičenaukupnutražnjuukratkomroku,anadugirokobezbjeđujeznačajnepozitivneefekte.Mjeramafiskalnepolitike,kojimasedajemogućnostplaćanjaobavezapremadržavinarate,pomažeseprivrednimsubjektimadaizmirujusvojeobaveze,čimeseobezbjeđujeipovećanjedržavnihprihoda.Istovremeno,svebudžetskeobavezeseizvršavajuurokudo-spjećabezizuzetka.Izraženanelikvidnostprivredeiproblemiuindustrijskomsektoruuticalisunarastporeskihpotraživanja,kojanakrajuseptembraiznose216,4milionaeuraili6,7%BDP-a,štopredstavljanetopovećanjeporeskogpotraživanjauiznosuod33milionaeura,uodnosunastanjeizdecembra2011.godine.Odloženopla-ćanjeporeskihobavezau2012.godiniiznosi18,5milionaeura,odčegajedospjelonanaplatu11,6milionaeura.
PosebnapažnjaposvećujeseinivoudržavnogdugakojisenastojiodržatiugranicamaizMastrihta.nakrajuavgustadržavnidugjeiznosioje1.703,2milionaeuraili51,2%BDP-a(premanajnovijojprocjeniBDP-aod3.324milionaeura).Državnidugčine395,4milionaeuraunutrašnjegi1.307,8milionaeuraspoljnogduga.Uzstanjedepozitaod107,2milionaeura,netodržavnidugiznosi1.596,0milionaeuraili48%BDP-a.
Deficittekućegračunarasteusljedrastaspoljnotrgovinskogdeficitairastanetogreškiiomaški,iuprvojpolovi-ni2012.godineiznosioje479milionaeuraili14,8%BDP-a,štojeza8,7%višeuodnosunaprethodnugodinu.Uzrocirastadeficitasu,prijesvega,smanjenizvozaluminijumaipovećanjevrijednostiuvozakrozvišecijeneenergenata(naftniderivati)ivećiuvozelektričneenergije.računuslugačini16,3%ukupnogtekućegračuna6ikonstantnoostvarujesuficit,kojijezaprvihšestmjeseciiznosio94,3milionaeuraili2,8%procijenjenogBDP-aza2012.Dokraja2012.godineočekujesenastavaktrenda,kojibibiokorigovanvećimprihodimapoosnovudobreturističkesezone,štobinakrajugodinerezultiraloprojektovanimdeficitomodoko20%BDP.akoovakovisokdeficitkorigujemovisokimiznosomnetogreškiiomaškiuplatnombilansu,deficitbiiznosio-8%BDP-a.
netostranedirektne investicijesu,zaprvihosammjeseci2012, iznosile222milionaeura. Iakosuza10,5%nižeuodnosunaprošlugodinu,uperioduodjanuaradoavgusta,bilježekonstantanmjesečnipriliv,dostižući6,7%procijenjenogBDP-aza2012.Uposmatranomperiodudošlojedopovećanjaulaganjaunekretnineza37,1%uodnosunaprethodnugodinu.najvećidioulaganjajeimaokaraktervlasničkihulaganja.Ukupanprilivstranihdirektnihinvesticijauovomperioduiznosioje301,1milionaeura,dokjeostvarenodlivuvrijednostiod79milionaeura.
6-U2011.godini
25
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
tabela1:rastBDP-au2011.injegovaprocjenau2012.
MaKrOeKOnOMSKePrOJeKCIJezaCrnUGOrU2013-2015.
procjena
2011 2012
nominalniBDPumil.€ 3.234 3.324
relnirast 3,2 0,5
Deflator–rast 1,0 2,3
Inflacija(HIPC) 3,1 4,0
zasposlenost(rast) 0,8 1,5
(u % Bdp)
Osnovnestavke:
Deficittekućegračuna -19,6 -20,0
Prilagođenzanetogreške -8,7 -8,0
Izvoz 40,9 38,3
Uvoz -64,9 -62,7
Ostalo 4,5 4,5
Privatnidepoziti 46,3 49,4
Bankarskikrediti-domaći 60,6 58,7
Potrošnjadomaćinstava 84,4 85,4
Butoinvesticijeuosnovnasredstva 19,5 18,1
tekućapotrošnjadržave 22,1 21,7
(% učešća u nominalnom rastu)
nominalnirastBDP-a 4,2 2,8
Potrošnjadomaćinstava 5,7 3,4
Brutoinvesticijeuosnovnasredstva -2,4 -0,9
tekućapotrošnjadržave -0,4 0,2
netoizvoz 1,3 0,1
Izvoz 7,2 -1,6
Uvoz -5,8 1,7
(% godišnjeg rasta , ako nije drugačije naznačeno)
SDI%BDP) 12,0 11,4
netostranaaktiva(%BDP) -5,7 -3,4
Bankrskikrediti -11,6 -0,5
rastizvoza 19,7 -3,7
rastuvoza 7,1 -0,7
Izvor:BDPza2011,Monstat,ProcjenaBDP-aza2012,MinistartvofinansijaCrneGore
iii - makroEkonomskE projEkCijE Za CrnU GorU Za pEriod od 2013-2015. GodinE
nestabilnomeđunarodnookruženje,kojeuprosjekuopredjeljuje40%7finansijskihtokovauekonomijikaoštojecrnogorska,činibudućaekonomskakretanjanepouzdanimiteškopredvidivim.Faktorikojiutičunaneizvje-snostmakroekonomskihprojekcijauCrnojGorisu,prijesvega,potrebazakonsolidacijombankarskihsistema,sporijaekonomskaaktivnostilinjenpaduslovljenslabijomtražnjom,neizvjesnostiuvezisabudućimekonom-skimrastom,tenepohodnafiskalnaprilagođavanjauperifernimzemljamaeurozone,sakojimanašazemljaimajakeekonomskeveze.evropskakomisijaje,zasljedećugodinu,projektovalavrloslabrastekonomijaeUod0,9%,stimštoćeekonomijeperiferijezabilježitinegativnestopepraćenefiskalnimistrukturnimprilagođavanjima.
7-30September2011,JakubMatějě,Marekrusnák,KateěinaŠmídková,andBoěekVašíček,earlywarningIndicatorsofeconomicCrises:evidencefromaPanelof40DevelopedCountries,JanBabecký,tomášHavránek,
26
Ministarstvo finansija Crne Gore
Projekcije rastaekonomija regionapredviđajuniske stope rasta,dok suuHrvatskoj i Sloveniji projektovanenegativnestoperasta.
Dužničkakrizaeurozonepogađaicrnogorskuekonomijukroznižupotrošnju,investicijeiskupljaitežedostup-nasredstvanameđunarodnimfinansijskimtržištima.negativanuticajnanašuekonomijumožese,umanjojmjerinegodosada,očekivatiiubuduće,jerodposljedicadužničkekrizeeurozonejošdugoćeseoporavljatizemljekojesu je izazvale,ali ionekoje imaju jaketrgovinskeodnosesanjenimčlanicama.akonegativnimeksternimuticajimadodamostrukturneslabosticrnogorskeekonomije,kojeseogledajuunaslijedjenojstruk-turiekonomije(učešćeteškeindustrije)injenojnediversifikovanosti,tezavisnostiodvremenskihuslova,činiserealnimzadržatikonzervativanpristupuprojektovanju.narednihgodinadoćićedoubrzanjaekonomskograsta,aliispodpotencijalnog.Projekcijeekonomskograsta,usrednjemroku,baziranesunenapotencijalnimvećkonzervativnijimprocjenamainvesticionihaktivnosti.toznačidasuuzeteuobzirrealizacijeinvesticijakojesuzapočeteuprethodnomperiodu,ilizakojejepotpisanugovororealizaciji(lušticaresort,PlaviHorizonti,Kumborresort,PortoMontenegro,maleHe).Svakanovainvesticijadaćenoviimpulsrastuekonomije.
neizvjesnostekononomskogokruženjainjegovuticajnacrnogorskuekonomijuopredijelioje,iovegodine,dvamakroekonomskascenarija:osnovniscenarioiscenarionižegrasta.Utabeli3datjepregledscenarijamakroe-konomskihprojekcijazaCrnuGoruzaperiodod2013-2015.godine.
27
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
tabela2:MakroekonomskeprojekcijezaCrnuGoru2013-2015.
Crna gora: Makroekonomske projekcije, 2013-2015.
OsnovniScenario Scenarionižegrasta
2013 2014 2015 2013 2014 2015
nominalniBDPumil.€ 3.493 3.687 3.912 3.425 3.546 3.689
relnirast 2,5 3,0 3,5 1,0 1,5 2,0
Deflator–rast 2,5 2,5 2,5 2,0 2,0 2,0
Inflacija(HIPC) 2,7 2,5 2,5 2,4 2,2 2,2
zasposlenost 1,0 1,5 1,5 0,0 -0,5 0,5
(u%BDP)
Osnovnestavke:
Deficittekućegračuna -21,0 -20,4 -19,7 -19,8 -18,2 -18,3
Prilagođenzanetogreške -10,1 -10,0 -9,9 -8,9 -7,9 -8,3
Izvoz 35,7 36,3 37,0 35,8 36,7 37,0
Uvoz -60,7 -60,2 -59,7 -59,6 -58,4 -58,3
Ostalo 4,0 3,5 3,0 4,0 3,5 3,0
Privatnidepoziti 50,0 50,0 50,0 48,4 48,5 49,0
Bankarskikrediti–domaći 57,1 55,6 55,4 55,1 52,3 51,7
Potrošnjadomaćinstava 85,4 84,6 82,5 87,0 86,5 85,8
Butoinvesticijeuosnovnasredstva 18,9 18,9 19,9 15,9 14,4 14,8
tekućapotrošnjadržave 21,4 21,1 21,0 21,6 21,5 21,5
(%učešćaunominalnomrastu)
nominalnirastBDP-a 5,1 5,6 6,1 3,0 3,5 4,0
Potrošnjadomaćinstava 4,4 3,9 2,9 4,3 2,6 2,8
Brutoinvesticijeuosnovnasredstva 1,8 1,0 2,2 -1,7 -0,9 0,9
tekućapotrošnjadržave 0,8 0,9 1,2 0,6 0,7 0,9
netoizvoz -1,8 -0,3 -0,3 0,0 1,2 -0,5
Izvoz -0,8 2,6 2,9 -1,4 2,1 1,8
Uvoz -1,1 -2,8 -3,1 1,3 -0,9 -2,3
(%godišnjegrasta,akonijedrugačijenaznačeno)
Osnovnepretpostavke
SDI%BDP 10,0 10,0 10,0 9,0 9,0 9,0
netostranaaktiva(%BDP) -0,6 -0,2 0,3 -2,8 -3,0 -1,4
Bankarskikrediti 2,2 2,7 5,7 -3,3 -1,7 2,9
rastizvoza -2,1 7,3 8,1 -3,7 6,0 5,0
rastuvoza 1,7 4,7 5,2 -2,1 1,5 4,0
Izvor:MinistarstvofinansijaCrneGore
osnovni scenario
PoosnovnomscenarijuprojektovanjerealnirastBDP-a:2,5%u2013.godini,3,0%u2014.i3,5%u2015.godi-ni.Crnogorskaekonomijaćeiu2013.godinibitipodnegativnimuticajemkrizeizeurozone,štoćeseodraziti,prijesvega,nadostupnostfinansijskihsredstavaiinvesticije.StoparastaBDP-aod2,5%u2013.godinizasnivasenapretpostavcidaćeseprirodni(klimatski)uslovikretatiugranicamanormale,čimebiseobezbijediorastekonomijeod1,3%,kolikojeprocijenjennegativanuticajekstremnihvremenskihnepogodau2012,uzstvarnirastekonomijeod1,2%.U2014. i2015godinidoćićedobržegrastacrnogorskeekonomije,angažovanjemdomaćihpotencijala,prvenstvenoturističkihienergetskih,iumjerenimpovećanjemkreditneaktivnostiiizvoza.
28
Ministarstvo finansija Crne Gore
Inflacijaće,ugodinamaprojektovanja,bitistabilna,nanivoueurozone.
Osnovniscenariopolaziodsljedećihpretpostavki: Stranedirektne investicijeće,uperiodu2013-2015.godine, zadržati stabilnoučešćeod10%BDP-a,
bankećeprestatida“izvozelikvidnost”.Depozitićebitistabilni; Bankarskikreditićepočetidarastu,alineštosporijeodnominalnograstaBDP-a,takodaćesenjihovo
učešćeuBDP-usmanjivati; Poslijepadaizvozau2013.godini,izvozćeučestvovatisaoko2.7%uukupnomrastu(2014-2015.) Uvozćeseu2013.smanjiti,takodaćesedeficittekućegračunapovećatinaoko-21%BDP,dabisedo
2015.godinepostepenosmanjivao.Deficittekućegračuna,korigovanzanetogreškeiomaškeiznosiobioko-10%BDP-a;
niskabazauzrokovananepovoljnimvremenskimprilikamau2012.godini,opredijeliće1,3%rasta; Deflatorjeprojektovanna2,5%tokomcijelogperioda,štojeuskladusprojekcijamaueurozoni; zaposlenostimapostepenrast,tokomčitavogperioda,kaoposljedicapostepenograstaekonomijeipo-
trebepovećanjakonkurentnostiineophodnihstrukturnihreformi(reformajavneuprave).Projektovanjerastzaposlenostiod1,0;1,5i1,5%;
Projekcijeinflacijepredviđajusmanjenjestopauodnosuna2012.godinu,kaoposljedicuslabetražnje,stabilnihilinižihcijenaenergenataistabilnihcijenahrane.Uperiodu2013-2015.stopeinflacijeiznosiće2,7;2,5i2,5%.
Utabeli3datjepregledscenarijamakroekonomskihprojekcijazaCrnuGoruzaperiodod2012-2015.godine,izaprilaiažuriranihprojekcijaizoktobra2012.godine.
tabela3razlikeizmedjuprojekcijauoktobruiaprilu2012.godine
Projekcije–oktobar2012. Projekcije–april2012. razlikeuprojekcijama
2012 2013 2014 2015 2012 2013 2014 2015 2012 2013 2014 2015
nominalniiznosBDP-a 3.324 3.493 3.687 3.912 3.405 3.542 3.758 4.006 -81,0 -49,4 -70,7 -94,2
nominalnirast 2,8 5,1 5,6 6,1 4,0 4,0 6,1 6,6 -1,2 1,0 -0,5 -0,5
realnirast 0,5 2,5 3,0 3,5 0,5 1,5 3,5 4,0 0,0 1,0 -0,5 -0,5
Inflacija 4,0 2,7 2,5 2,5 3,5 2,5 2,5 2,5 0,5 0,2 0,0 0,0
Poređenjeaprilskihioktobarskihprojekcijapokazujedanijedošlodoznačajnijihodstupanja.Odstupanjeuno-minalnimiznosimaBDP-ajeposljedicaniskogdeflatoraza2011.godinu(1,0%)istoganižegnominalnograstaBDP-aodpredviđenog,kaoiniskebazezasljedećugodinu.
scenario nižeg rasta
Makroekonomskiscenarionižegrastabaziranjenapretpostavcioprodubljivanjunegativnihtrendovaueuro-zoni:recesija,smanjenjekreditneaktivnostiipovećanjenezaposlenosti.takavscenarioueurozoniodraziobisenacrnogorskuekonomijukroznižupotrošnju,kojabiimaladirektanuticajnaizvoz,SDIiturizam.PoovomscenarijuprojektujusesljedećestoperealnograstaBDP-auCrnojGori:1,0%u2013.,1,5%u2014.i2%u2015.
Scenarionižegrastasebaziranasljedećimpretpostavkama: SDI,uperiodu2013-2015,sunižeiiznose9%BDP-a,bankenastavljajudasmanjujuaktivu,depozitisuniži; KreditnaaktivnostslabiipadanjenoučešćeuBDP-u,poprosječnojgodišnjojstopiod2,4%do2015.godine; Poslijepadaizvozau2013.godini,izvozrasteneštonižomstopomnegouosnovnomscenariju; Uvoznaglopadau2013.godiniipadado2015.godine,smanjujućideficittekućegračunana18%BDP-
ailioko8%,kadasekorigujespozicijomnetogreškeiomaške; UprkosrastuBDP-auzrokovanogniskombazomiz2012.godine,stoparastaiznosi1%,nastavljajući
slabrastučitavomperiodu;
29
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
Deflatorjeuovomscenarijuniži(2%),zbogdeflatornihtendencijauzrakovanihslabijomagregatnomtražnjom;
zaposlenoststagnirailipadatokomčitavogperioda,kaoposljedicaslabograstaekonomije,potrebepo-većanjakonkurentnostiineophodnihstrukturnihreformi.Projektovanestoperastazaposlenostiiznose0,0;-0,5i0,5%.
Projekcijeinflacijepredviđajusmanjenjestopauodnosuna2012.godinu,kaoposljedicuslabetražnjeiniskograstaekonomije,stabilnihilinižihcijenaenergenataistabilnihcijenahrane.Uperiodu2013-2015.stopeinflacijesu2,4;2,2i2,2%
poređenje osnovnog scenarija i scenarija nižeg rasta
Unastavku jedatoporedjenjedvaprethodnoprikazanascenarija,uvidumeđuzavisnostimakroekonomskihsektora(pogledatitabelu3): UscenarijunižegrastaSDIsuoko1,4%BDP-aprosječnonižeusvakojgodiniuodnosunaosnovni; Bankepovlačevišesredstavaizekonomije–2,5%prosječnogodišnjesmanjenjekreditneaktivnosti; Kaorezultat,brutoinvesticijeuosnovnasredstvasunižeiimajunegativnoučešćeustopirastaza2013.
godinuod3,5%,štoutičenasmanjenjerastaizvozaza0,6%u2013.godini; efektiprvogreda8produženeiprodubljenerecesijeineizvjesnostiuevropskojunijismanjujunominalni
rastza4,1%u2013.ipo2,4ukasnijimgodinama; Kaoposljedica,efektidrugogredaublažavajupadBDP-aza2,1%u2013.i0,4%u2014-2015.godini; Sekundarniefekatjepaduvoza(usljedslabljenjatražnje)uscenarijunižegrasta,štosmanjujepadBDP-
aza2,4%u2013.godini(0,8%u2015.); Domaćinstvanominalnosmanjujupotrošnjuštoimanegativanuticajnarast(prosječnogodišnje0,5%)i
Uscenarijunižegrastapotrošnjadržavesesmanjujeunominalnimiznosima,sobziromnapotrebefiskalnihprilagođavanjaismanjenjaprihoda.
tabela3.razlikeizmedjumakroekonomskihscenarijazaCrnuGoru2013-2015.
razlikeizmedjuosnovnogscenarijaiscenarijanižegrasta
2013 2014 2015
(%učešćaunominalnomrastu)
Ukupno: -2,0 -2,0 -2,0
efektiprvogreda -4,1 -2,4 -2,4
Izvoz -0,6 -0,4 -1,1
Brutoinvesticije -3,5 -2,0 -1,3
efektidrugogreda 2,1 0,4 0,4
Potrošnjadomaćinstava -0,1 -1,4 -0,2
Potrošnjadržave -0,2 -0,2 -0,3
Uvoz 2,4 2,0 0,8
(u%baznogBDP-a)
Memorandumskestavke
nižeSDI -1,2 -1,4 -1,6
nižakreditnaaktivnost -3,2 -2,5 -1,7
Izvor:MinistarstvofinansijaCrneGore
SeKtOrzaeKOnOMSKUPOlItIKUIrazVOJ
8-Smanjenjeizvozaiinvesticijaimazaposljedicusmanjenjeuvozajersmanjujeraspoložividohodakitražnjuzauvoznimproizvodima,pasestogainvesticijeiizvoznazivajuefektimaprvogreda,aostalekomponeneteBDP-asuurazliciscenarija-efektidrugogreda
30
Ministarstvo finansija Crne Gore
Uskladusazakonomosistemuunutrašnjihfinansijskihkontrolaujavnomsektoru,jednaodznačajnijihnad-ležnosti Centralne jedinice za harmonizacijuMinistarstva finansija je priprema, organizovanje i spovođenjeprogramaobukezapolaganjeispitazaovlašćenogunutrašnjegrevizora.
MinistarstvofinansijaCrneGoreusaradnjisaCeF-om(CenterofexcellenceinFinance)izljubljane,uzpodrškuCeI-a(CentraleuropeanInitiative),VladerepublikenjemačkeiVladerepublikeSlovenije,organizujeobukuisertifikaciju40unutrašnjihrevizora,kojasezasnivanameđunarodnimstandardimainajboljojpraksi.
ProgramobukeisertifikacijeunutrašnjihrevizoraujavnomsektoruodvijasepoprogramuCIPFa-e(CharteredInsituteofPublicFinanceandaccountancy),kaojednomodvodećihprofesionalnihračunovodstvenihinsti-tucijauVelikojBritaniji i jedinoj specijalizovanojza javni sektor.Programobuke i sertifikacijezasnivasenameđunarodnimstandardima,IntOSaIsmjernicamainternekontroleinajboljojpraksieU.
Programobukeisertifikacijejeposebnonamijenjenimenovanimunutrašnjimrevizorimaujavnomsektoriido-prinijećejačanjukapacitetaradaunutrašnjerevizijeirealizacijijednogodosnovnihprincipaunutrašnjerevizije,atojekontinuiranounapređenjestručnosti,efektivnostiikvalitetaradaunutrašnjihrevizora.
Programobukeisertifikacijeunutrašnjihrevizoraujavnomsektorutrajejednugodinu(septembar2012-sep-tembar2013)isastojiseodčetirimodula,odčegajejedannacionalniitrimeđunarodna.Programjekoncipirannapredavanjimaitutorstvu,čimejekandidatimadatamogućnostkonsultacijairazmjenemišljenjasaodabra-nimtutorima-predavačima.
ModulipredviđeniProgramomobukeisertifikacijeunutrašnjihrevizorasu:nacionalnimodulOsnoveunutrašnjerevizijeračunovodstvoujavnomsektoruifinansijskoizvještavanjeiUpravljanjeikontrola.
Obukazanacionalnimodul trajepet radnihdana,dok je za svakimeđunarodnimodulpredviđenaobukautrajanjuoddesetradnihdana.
SticanjemeđunarodnogsertifikatazaunutrašnjegrevizoraujavnomsektoruCrneGore
ninaBlečič
31
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
nacionalnimodul,uskladusaprogramomCIPFa-e,pripremazemljakorisnicaprograma.nacionalnimodulusklopuprojektajepripremiloMinistarstvofinansija.
Predmetmeđunarodnogmodulaosnoveunutrašnjerevizijejeulogaiodgovornostunutrašnjegrevizora,etičkoponašanje,planiranjeiocjenarizikauskladusameđunarodnimstandardima,kaoinezavisnostradaunutrašnjerevizijeiizvještavanjerukovodstvaonalazima.
Predmetmodularačunovodstvoujavnomsektoruifinansijskoizvještavanjejeulogaiznačajračunovodstva,finansijskoizvještavanje,dvojnoknjigovodstvo,kaoiprimjenameđunarodnihračunovodstvenihstandarda.
Predmetmodulaupravljanje ikontrola jestrukturaupravljanjau javnomsektoru,upravljanjerizicima,kao isistemunutrašnjihfinansijskihkontrola.
UokviruProgramapredviđenojeiangažovanjetutora-predavača,kojisuodabranitokommajaijunatekućegodine,naosnovuprovjerekoja je izvršenaputemintervjuaipismenogispita.Odabranitutori-predavačisuprofesori,stručnjacizapojedineoblastiuokvirumodula,kaoizaposleniuCentralnojjedinicizaharmonizacijuMinistarstvafinansija,sa iskustvomuoblastiunutrašnjerevizije.Svitutori-predavačisu izCrneGore,što jejedinislučajuregionu,gdjejepraksadase,poreddomaćih,angažujupredavačiiizdrugihzemalja.
takođe,uokviruProgramapredviđenesuobukezatutore-predavačesaciljemupoznavanjatutorasamaterija-lom,tehnikamaobukeiorganizovanjempredavanjazakandidatenanajboljimogućinačin.
KandidatizaProgramobukeisertifikacijeunutrašnjihrevizoraujavnomsektorumoralisudaispunjavajuslje-dećeuslove:dasuzaposleniujavnomsektoruCrneGore,daimajuvisokuškolskuspremu,daimajunajmanjejednugodinuradnogiskustvanaposlovimarevizije,finansijskekontroleiliračuno-
vodstveno-finansijskimposlovima,pripremifinansijskihizvještajaislično.
Odabir40kandidatakojićepohađatiProgramobukeisertifikacijeunutrašnjihrevizoraujavnomsektoruizvršenjenakonUvodneradioniceoosnovamaračunovodstva.Ovaobukaorganizovanaje,usaradnjisaUpravomzakadrove,tokomseptembra2012.godine,kaouvodkandidatauobukuimodulepredviđeneprogramom,aliidabiseizvršilaselekcijakandidata.
nakonsvakogodslušanogmodula,kandidatipolažuispit.Uslučajudakandidatinepoložeuprvomispitnomroku,dodatnirokćebitiorganizovannakonsvihzavršenihpredavanja.IspitserealizujeusaradnjiMinistarstvafinansija,odabranihtutora-predavačaipredstavnikaCeF-a,poutvrđenomprogamuCIPFa-e.
KandidatikojiuspješnozavršeProgramobukeisertifikacijedobijajumeđunarodnopriznatisertifikatiobavezu-juseugovoromdanemogudanapustejavnisektorunarednetrigodine.
Početkomoktobraorganizovanajeuvodnakonferencija(kick-off)povodomzvaničnogpočetkaProgramaobukeisertifikacijeunutrašnjihrevizora,nakojojsuizlaganjeimaliministarfinansija,predstavniciambasadarepu-blikenjemačkeirepublikeSlovenije,kaoipredstavniciCIPFa-eiCeF-a.Ciljkonferencijebiojepredstavljanjekandidatimasadržajaprograma,upoznavanjesaodabranimtutorima-predavačimaiorganizatorimaprograma.
nakonzavršeneobukeisertifikacijeunutrašnjihrevizorapoprogramuCIPFa-e,MinistarstvofinansijaCrneGorećelokalizovatinavedeniprogramiobezbijeditikontinuiranuobukunarednimgeneracijamaunutrašnjihrevizoradasesertifikujuuskladusameđunarodnimprogramom.
ninaBlečić,OvlašćenoslužbenoliceI
Sektorzacentralnuharmonizacijufinansijskogupravljanjaikontroleiunutrašnjerevizijeujavnomsektoru
32
Ministarstvo finansija Crne Gore
učesnici na tržištu
Uperiodu01.januar–30.jun2012.godinenijebilopromjenaupogleduregulatornogokviranatržištulizingauCrnojGori.UposmatranomperiodunatržištulizingauCrnojGoriposlovalojepetpružalacalizingusluga,itotrilizingkuće,sasvojstvompravnoglicaidvijebanke:S-leasing,Porscheleasing,nlBleasing,kaoiHypoalpeadriabanka,sadrugestrane,PrvabankaCrneGoreosnovana1901.godine1nijebilaaktivnanatržištulizinga,usmisluodobravanjanovihplasmana.
struktura plasmana
Utokuprvogpolugodišta2012.godine,natržištulizingazaključenojeukupno659novihugovoraukupnevrijednostiod10.617.324,16eura.tokomIIkvartala2012.godine,natržištulizingauCrnojGorizaključenojeukupno390novihugovora,vrijednostiod6.200.633,09eura.nadan30.jun2012.godineukupanbrojaktivnihugovorabioje6.889,čijajevrijednost152.404.303,11eura.
tabela1.Brojaktivnihinovozaključenihugovora
aktivniinovozaključeniugovorinovozaključeniugovoriurazdobljuIIkvartal2012
aktivniugovorinadan30.jun2012
Broj Vrijednost Broj Vrijednost
UKUPnO 390 6.200.633,09 6.889,00 152.404.303,11
Primaocilizinga
UIIkvartalu2012.godinebrojnovozaključenihugovorabiojeza45%većinegobrojzaključenihugovorauIkvartalu2012.godine.Ustrukturikorisnikalizingavećeučešćeimajupravnalica(58,7%),štojeupoređenjusa ranijim podacima sa tržišta novina, imajući u vidu dominantniju ulogu fizičkih lica u plasmanima. Sadrugestrane,brojaktivnihugovorajeuIIkvartalu2011.godineza0,26%manjiodbrojaaktivnihugovorauprethodnomkvartalu.
1-PrvabankaCrneGoreosnovana1901.godinetokom2011.,kaoiIkvartala2012.godineradilajesamonanaplatipotraživanjapoosnovuranijezaključenihugovora.
tržištelizingaucrnojgori-IzvještajzaIIkvartal2012.godine-
MrJelenaJovetić
33
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
tabela2:PokorisnicimalizinganovozaključeniugovoriurazdobljuIIkvartal2012
KorisnicilizinganovozaključeniugovoriurazdobljuIkvartal2012
novozaključeniugovoriurazdobljuIIkvartal2012
Stoparastabrojaugovora
Brojugovora % Brojugovora % %
Pravnalica 135 50,19 229 58,72 69,63
Fizičkalica 134 49,81 159 40,77 18,66
Preduzetnici 2 0,51
Ukupno 269,00 100,00 390,00 100,00 44,98
UIIkvartalu2012.godinevrijednostnovozaključenihugovorabilajeza40,4%većaupoređenjusapodacimaiz prethodnog kvartala 2012. godine. Sa druge strane, vrijednost aktivnih ugovora je za -1,65%manja odvrijednostiuprethodnomkvartalu.
tabela3:aktivniugovoripokorisnicimalizinga
Korisnicilizingaaktivniugovorinadan31.mart2012.godine
aktivniugovorinadan30.jun2012.godine
Stoparastabrojaugovora
Brojugovora % Brojugovora % %
Pravnalica 3.748 54,26 3.707 53,81 -1,09
Fizičkalica 3.132 45,35 3.154 45,78 0,70
Preduzetnici 27 0,39 28 0,41 3,70
Ukupno 6907 100,00 6889 100,00 -0,26
Odukupnogbrojaaktivnihugovora,3.707ili53,8%odnosisenaugovorezaključenesapravnimlicima,dokje3.154ili45,78%ugovorazaključenosafizičkimlicima,a28,odnosno0,41%ugovorasapreduzetnicima.Podaci su sličniuporednomstanju izprethodnogkvartala, štoukazujenanastavakpolitike lizingkućadasvojuposlovnustrategijuusmjeravajupribližnoizjednačenoipremafizičkimipravnimlicimauciljudiverzifikacijerizikaiosiguranjaoptimalnestruktureklijenata.Sadrugestrane,vrijednostaktivnihugovoraje,nadan30.jun,za-1,65%manjaodvrijednostiaktivnihugovoraevidentiranihnadan31.mart2012.godine.
Poređenjaradi,tokomIIkvartala2012.godinezaključenojeza19,42%manjeugovoranegouistomperiodu2011.godine,dokjevrijednostnovihplasmanabilamanjaza24,64%.
vrijednost i broj zaključenih ugovora u zavisnosti od tipa lizinga
Kaoštojeidosadabilapraksa,itokom2012.godine,poslovifinansijskoglizingaimalisuznačajnoučešćeuukupnombroju,kaoivrijednostizaključenihugovora. tabela4:Potipulizinganovozaključeniplasmani
novozaključeniugovoriurazdobljuIkvartal2012
novozaključeniugovoriurazdobljuIIkvartal2012
Stoparasta(broj)(3)/(1)
Stoparasta(vrijednost)(4)/(2)
tiplizingaBrojzaključenihugovora(1)
%Vrijednostzaključenihugovora(2)
%Brojzaključenihugovora(3)
%Vrijednostzaključenihugovora(4)
% % %
Opeartivnilizing
3 1,13 47.735,05 1,09 22 5,98 249.861,66 4,20 633,33 423,43
Finansijskilizing
266 98,88 4.368.956,02 98,92 368 94,36 5.950.771,43 95,97 38,35 36,21
Ukupno: 269 100 4.416.691,07 100 390 100,00 6.200.633,09 100,00 44,98 40,39
34
Ministarstvo finansija Crne Gore
tokomIIkvartala2012.godinevrijednostnovozaključenihugovoraiznosilaje6.200.633,09eura,štopredstavljapovećanjeodoko40,39%upoređenjusaprethodnimkvartalomprethodnegodine.Odukupnogbrojazaključenihugovora,oko95,97%ili5.950.771,43euraodnosisenavrijednostfinansijskog,apreostalooperativnoglizinga.Važnojenapomenutidasunavedenevrijednostiugovoraizraženekaonetovrijednostplasmana,štopredstavljaukupnuvrijednostugovoraumanjenuzavrijednostučešćaklijenta.
predmet lizinga
na osnovu strukture broja ukupno zaključenih ugovora po osnovu predmeta lizinga, očito je da putničkiautomobiliimajunajvećiudioodoko86,6%uukupnomiznosulizingplasmana.
tabela5:Strukturabrojanovozaključenihplasmanapremapredmetulizinga novozaključeniugovori
PredmetlizingaBrojnovozaključenihugovoraurazdobljuIkvartal2012(1)
%
BrojnovozakljčenihugovoraurazdobljuIIkvartal2012(2)
%Stoparasta/pada(2)/(1)
Putničkiautomobili 233 86,62 321 82,31 37,77
Privrednavozila 28 10,41 55 14,1 96,43
Građevinskemašineoprema 5 1,86 5 1,28 0,00
Brodovi 3 0,77
nekretnine 2 0,74 4 1,03 100,00
Ostalo 1 0,37 2 0,51 100,00
Ukupno 269 100 390 100 44,98
Udiokomercijalnihvozilauukupnombrojuzaključenihugovoraje14,1%,dokjeudiograđevinskihmašinaiopremeoko1,28%,anekretnina0,77%.Upoređenjusa istimperiodomprethodnegodine,na lizingtržištuzabilježen jepadučešćaputničkihautomobila,dokkomercijalnavozilabilježerastučešćauukupnombrojuzaključenihugovora.
tabela6:Strukturavrijednostinovozaključenihplasmanapremapredmetulizinga
Vrijednostnovozaključenihugovora(€)uperiodu:
PredmetlizinganovozaključeniugovoriurazdobljuIVkvartal2011(1)
%novozakljčeniugovoriurazdobljuIkvartal2012(2)
%Stoparasta/pada(2)/(1)
Putničkiautomobili 44.500.597,07 28,72 5211 75,64 -0,13
Privrednavozila 22.784.278,52 14,70 1026 14,89 -6,51
Građevinskemašineioprema 15.455.845,11 9,97 369 5,36 -3,80
Brodovi 1.122.188,54 0,72 34 0,49 6,23
nekretnine 71.090.442,17 45,87 241 3,50 -0,72
Ostalo 13.389,69 0,01 8 0,12 43,44
Ukupno 154.966.741,10 100 6889 100 -1,65
Putničkiautomobilipokazujenajvećiudioiuukupnojvrijednostiugovoraodoko75,6%,doksukomercijalnavozilazastupljenasaoko15%,nekretninesaoko3,5%,alizinggrađevinskihmašinaiopremesaoko5,36%.
analizirajućiaktivneugovorenadan30.jun2012.godine,evidentnojedakategorijaputničkihautomobilaimanajvećeučešćeod75,64%.
35
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
tabela7:Strukturabrojaaktivnihplasmanapremapredmetulizinga
Brojaktivnihugovora
Predmetlizingaaktivniplasmanipremanadan31.mart2012(1)
%aktivniplasmanipremanadan30.jun2012.godine(2)
%Stoparasta/pada(2)/(1)
Putničkiautomobili 5195 75,21 5211 75,64 0,31
Privrednavozila 1050 15,20 1026 14,89 -2,29
Građevinskemašineoprema 377 5,46 369 5,36 -2,12
Brodovi 33 0,48 34 0,49 3,03
nekretnine 245 3,55 241 3,50 -1,63
Ostalo 7 0,10 8 0,12 14,29
Ukupno 6907 100 6889 100 -0,26
sektorska struktura
Upogledusektorske stuktureplasmanazaključenihu II kvartalu2012.godine,dominirajuugovoriuokvirusektoratrgovine.
tabela8.Sektorskastrukturanovozaključenihugovora
Brojnovozaključenihugovora
SektorIkvartal2012(1) %
IIkvartal2012(2) %
Stoparasta/pada(2)/(1)
Poljoprivreda,šumarstvoiribarstvo 1 0,44
Građevinarstvo 15 11,11 12 5,24 -20,00
trgovina 55 40,74 88 38,43 60,00
Uslugesmještajaiishrane 11 8,15 15 6,55 36,36
Saobraćaj 17 12,59 11 4,80 -35,29
Finansijskedjelatnosti 3 2,22 2 0,87
Industrija 4 2,96 6 2,62 50,00
zdravstvo,obrazovanjeisocijalnazaštita 3 2,22 2 0,87 -33,33
Državnauprava 2 1,48 3 1,31 50,00
Ostalisektori 25 18,52 89 38,86 256,00
Ukupno 135 100 229 100 69,63
36
Ministarstvo finansija Crne Gore
Upogledu sektorske stukture aktivnihplasmananadan30. jun2012. godine, dominirajuugovori uokvirusektoratrgovine(33%),saobraćaja(18%),industije(10%).
tabela9.Sektorskastrukturaaktivnihplasmana
aktivniplasmani
SektorIVkvartal2011(1) %
Ikvartal2012(2) %
Stoparasta/pada(2)/(1)
Poljoprivreda,šumarstvoiribarstvo 56 1,49 37 1,00 -33,93
Građevinarstvo 475 12,67 507 13,68 6,74
trgovina 1242 33,14 1250 33,72 0,64
Uslugesmještajaiishrane 114 3,04 157 4,24 37,72
Saobraćaj 675 18,01 603 16,27 -10,67
Finansijskedjelatnosti 46 1,23 49 1,32 6,52
Industrija 374 9,98 304 8,20 -18,72
zdravstvo,obrazovanjeisocijalnazaštita 84 2,24 81 2,19 -3,57
Državnauprava 24 0,64 34 0,92 41,67
Ostalisektori 658 17,56 685 18,48 4,10
Ukupno 3748 100 3707 100 -1,09
Upogleduvrijednostinovozaključenihugovorapremasektorskojstrukturi,najvećeučešćeuukupnojvrijednostiplasmana imaju trgovina (40,3%), kao i građevinarstvo (17,44%).Grafik1ukazuje na cjelokupnu sektorskustrukturuupogledunovozaključenihugovorauIIkvartalu2012.godine.
Grafik1:StrukturavrijednostinovozaključenihugovorauIIkvartalu2012.godine
U pogledu vrijednosti aktivnih ugovora prema sektorskoj strukturi, najveće učešće u ukupnoj vrijednostiplasmanaimajutrgovina(29%),građevinarstvo(30%),saobraćaj(11%),kaoiindustija(12%).Grafik2ukazujenacjelokupnusektorskustrukturuupogleduaktivnihugovoranadan30.jun2012.godine.
37
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
Grafik2:Strukturavrijednostiaktivnihugovoranadan31.mart2012.godine
Bilans stanja
Ukupnaaktivačetiri lizingkućenadan30. jun2012.godineiznosila je158.012.675,26euraibilamanjaza-5,49%uodnosuna31.mart2012.godine.Međutim,uporednipodaciaktivesatržištalizinganijesurelevantni,imajućiuvidudaseznačajandiobilansnesumeagregatnogbilansatržištavodiuokvirufinansijskihizvještajapružaocalizinguslugasanajvećimtržišnimučešćem,HipoapleadriaBanke.Ustrukturiukupneaktive,najvećiudioodnosiosenastalnuimovinu(52,15%),dokjeobrtnaimovinaučestvovalasa47,85%uukupnojaktivi.Upoređenjusapodacimanadan31.mart2011.godine,stalnaimovinajemanjaza5,25%,dokjeobrtnamanjaza5,85%.
SaGrafika3,evidentnojedasudugoročnifinansijskiplasmanisa66.151.093,08eura(42%)najznačajnijastavkaaktive,zatimslijedekratkoročnifinansijskiplasmanisa34.802.797,95eura(22%),pazalihesa17.833.576,23eura(12%),potraživanjaodkupacasa17.501.214,81eura(11%),nekretninepostojenjaiopremasa16.080.735,19eura(10%),kaoigotovinaigotovinskiekvivalentnisa5.084.411,51eura(3%).
Grafik3:Strukturaukupneaktivelizingkućanadan30.jun2012.godine
38
Ministarstvo finansija Crne Gore
U strukturi pasive četiri lizing kućena dan31.mart 2012. godine, najveći udio odnosio se na kratkoročnarezervisanja i kratkoročne obaveze sa 123.527.806,92 eura, odnosno 69%, dok su dugoročna rezervisanja idugoročneobavezesa44.263.909,47eura,odnosno25%,dokjekapitalimaoučešćeod–5%.Uodnosunapodatkenadan31.mart2012.godine,kapitaljezabilježiopadod17%,dugoročnarezervisanjaidugoročneobavezesmanjenesuza1,22%akratkoročnarezervisanjaikratkoročneobavezeza5,46%.
Grafik4:Strukturaukupnepasivelizingkućanadan31.mart2012.godine
Bilans uspjeha
UIIkvartalu2012.godinečetirilizingkućesuostvarileposlovniprihodod8.516.742,97eura,finansijskiprihodod1.443.606,78eura,kaoiizrazileprihododostalihaktivnostiod188.392,66eura.Sadrugestrane,uistomperioduostvarenisuposlovnirashodiuiznosuod-6.807.689,32eura,finansijskirashodiod-2.286.737,26eura,kaoiostalirashodiod-924.167,46eura.
liznigkućesu,uIIkvartalu2012.godine,iskazalerezultatprijeoporezivanjauiznosuod105.948,00eura,štoje istovremenoikrajnji rezultat,odnosnodobitnatržištu, imajućiuvidudanijebilotroškovaoporezivanja.Poređenjaradi,nadan31.mart2011.godinenatržištulizingaiskazanjedobitakprijeoporezivanjauiznosuod108.065,00eura.Pozitivanrezultatnakraju Ikvartala2012.godine izrazilesudvijeodčetiri lizingkuće.Istovremeno,potrebnojeukazatidauukupnomrezultatubilansauspjeha,kojidajeprihodeirashodelizingkuća,nedostajediopodatakakojiseobračuvajukrozbilansebankekojasebavilizingposlovima,imajućiuvidudaHipoalpeadriabankeuokvirusvogportfoliapružalizingusluge.
* * *
tržište lizinga tokomdrugogkvartala2012.godinekarakterisao je rastbroja zaključenihugovorauodnosunaprethodni kvartalovegodine, što je iuobičajeno zaposlove lizinga, imajućiuviduda rasteekonomskaaktivnostuovomperiodugodine.Istovremeno,trendrastakojijezabilježenkodbrojanovihugovorakarakterišeikategorijuvrijednostinovihplasmana.
MrJelenaJovetić,samostalnisavjetnikIISektorzafinansijskisistemiunapređenjeposlovnogambijenta
39
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
aktivnostiministrafinansijadrMiloradaKatnićauperiodu1.april-31.jun2012.godine
nikolinaradojičićMarijaradenović
04.07.2012. - predstavnici vichy-ja potvrdili zaintereso-vanost za institut “dr simo Mi-lošević” u igalu.Ministar finansija dr MiloradKatnić, sa saradnicima, susreo se04.07.2012.godinesapredstavni-cima renomirane francuskekom-panije Vichy Spa International,predsjednikom zerom Felipeomi izvršnim direktorom ervanomMadekom.Ministar je informisaopredstavnike kompanije zaintere-sovanezaulaganjeuInstitut„DrSimo Milošević“ o namjeri Vladeda uskoro raspiše tender za pro-dajuvećinskogpaketaakcijaInsti-tuta.PredstavniciVichy-jaiskazali
su namjeru da učestvuju na po-menutomtenderuiočekivanjedaće,ukolikobuduprvoizabrani,in-vesticijamakojeplanirajudoprini-jetidaInstitut,pokvalitetuponu-de,budeprepoznatnaevropskomisvjetskomtržištu.
04.07.2012. - najavljeno pot-pisivanje Memoranduma o sa-radnji između vlade Crne gore i Banke za razvoj savjeta evropeMinistarfinansijadrMiloradKat-nić sastao se sa zamjenikom di-rektoraGeneralnogdirektoratazazajmove Banke za razvoj Savjetaevrope, Stephanom Sellenom.Glavna temasastankabila jede-
finisanje pravaca buduće sarad-nje Crne Gore i Banke za razvojSavjeta evrope. Ministar Katnićje istakaoda jeodržavanjedobresaradnjesaovombankomzaCrnuGoruveomavažno,sobziromnaopredjeljenjeVladeda,uuslovimapogoršanihuslovazaduživanjanameđunarodnomtržištu,značajni-je investicione projekte finansirauzpodrškumeđunarodnihfinan-sijskih institucija. Sagovornici suse saglasili u ocijeni da postojiznačajan prostor za unapređenjesaradnje, kroz finansiranje proje-kata u Crnoj Gori. U tom smislusu, kao prioritetne, definisane trioblasti,ito:zdravlje,obrazovanjei unapređenje uslova u postoje-ćim i izgradnja novih zatvorskihjedinica. Gospodin Sellen je izra-ziospremnostBankezarazvojdapodrži finansiranje projekata izovihoblastipod izuzetnopovolj-nimuslovima.Upravcudaljeiin-
40
Ministarstvo finansija Crne Gore
tenzivnijesaradnje,najavljenojeiskoropotpisivanjeMemorandumaosaradnjiizmeđuVladeCrneGoreiBankeza razvojSavjetaevrope.Sam čin potpisivanja Memoran-dumapotvrdićeposvećenostobjestranesaradnjinazajedničkojrea-lizacijiprojekatakojićedoprinijetisocijalnojdobrobitigrađanaiodr-živomrazvoju.
06.07.2012. - Turske banke za-interesovane za ulazak na cr-nogorsko tržišteMinistarfinansijadrMiloradKat-nić sastao se 06.07.2012. godinesa novoimenovanim ambasado-romturskeuCrnojGori,g-dinomMehmedomnijazijemtauihirijem.ambasador je prenio zaintereso-vanostturskihinvestitorazaCrnuGoru, dodajući da jenajbolji pri-mjer ipodstrek zabuduće turskeinvestitore iz različitih sektora,kupovina nikšićke željezare odstranekompanijetoščelik.takođe,kao potvrdu ozbiljnosti namjeraza ulaganje kapitala iz turske uCrnu Goru, ambasador je nago-vijestio i zainteresovanost jedneod najvećih turskih banaka zaulazak na crnogorsko finansijskotržište.MinistarKatnićistakaojedasuturskiinvestitoridobrodošliuCrnuGoru,kaoidaVladaCrneGore kreira politiku koja omogu-ćava stranim investitorima pred-vidiv investicioni ambijent, osje-ćaj sigurnosti za ulaganje i niskeporeske stope. ambasador je če-stitao na otpočinjanju pregovorasaevropskomunijom,izražavajućiuvjerenjedaćetoinvestitoreuči-nitijošsigurnijimispremnijimzaulaganje,aliimišljenjedaćeCrna
Goraubrzanoekonomskirazvijatii vrlo brzo postati član evropskeunije,imajućiuvidubrzinuikva-litetpromjenaučinjenihupretpri-stupnomperiodu.
12.07.2012. - izjava ministra katnića nakon sjednice vlade„Vlada je na današnjoj sjedniciusvojilaOdlukuoemisijiobvezni-ca Crne Gore za isplatu neispla-ćenih potraživanja zaposlenih začijim je radom prestala potreba.Osnovniciljoveodluke jeubrza-nje dinamike neisplaćenih potra-živanjapoosnovuradazaposlenihkojima je, do stupanja na snaguzakona o radu, odnosno do 23.avgusta 2008. godine, prestaoradniodnoskodposlodavcausljedstečajaizaposlenihzačijimjera-dom prestala potreba zbog teh-noloških,ekonomskihirestruktu-ralnihpromjenapopravosnažnimrješenjima Fonda rada. Kroz ovajmodelbićemouprilicidaisplati-mo sve obaveze Fonda rada, od-nosnosvadonešenarješenjakojihje,nadanašnjidan,ukupno3.115.Ukupnasredstvapotrebnazaovunamjenu iznose 6miliona eura iobveznicećeseemitovati27.julatekućegodine,nakončegaćelici-ma obuhvaćenimovomodlukombitiisplaćenasredstva.takođeže-limda Vas informišemda jeMi-nistrastvo finansija okončalo sveaktivnostikojesubileneophodnekako bi se omogućilo obešteće-nje vlasnika deviznih depozita.17. jula počeće isplata sredsta-va građanima sa prebivalištem uCrnoj Gori, koji su imali deviznedepozite oročene kod DafimentbankeaDBeogradideviznasred-
stvapoloženakodBankeprivatneprivrede DD Podgorica položenihpreko preduzeća Jugoskandik DDBeograd.Deponentimapoloženihsredstavaće17. julabiti isplaće-nesvedospjelerate,zaključnosa2012.godinom.“
17.07.2012. - snažna podrška fiskalnoj konsolidaciji i mjera-ma za dinamiziranje ekonom-skog rastaMinistar finansija dr MiloradKatnić, sa saradnicima, sastao se17.07.2012. godine sa delegaci-jomSvjetskebanke,kojujepred-vodilaDžejnarmitidž,direktoricaza zemlje Jugoistočne evrope.Sastanku su ispred Svjetske ban-ke prisustvovali i željko Bogetić,glavni ekonomista SB za CrnuGoru, Satu Kahkonen, menadžerSB za evropu i centralnu aziju,anabel abreu, šef kancelarije SBzaCrnuGoru iBosnu iHercego-vinu, abebe adugna, glavni eko-nomistaSBzaevropuicentralnuaziju. zajednički je konstatovanodajesaradnjanaizuzetnomnivoui da je ona rezultirala konkret-nim projektima i mjerama kojesu osnažile ekonomski sistem istvorile pretpostavke za intenzi-viranje ekonomskog rasta. Mjerefiskalnekonsolidacije, strukturnihreformi i unapređenja poslovnogambijenta, koje sprovodi Mini-starstvo finansija, pozitivno suocijenjene. zajednički je prepo-znata potreba da se ove politikenastave i u narednom periodu,kakobiseojačalejavnefinansijeipovećalakonkurentnostcrnogor-skeprivrede.Smanjenjedeficita ijavnogdugazajedničkijecilj,kojijeprepoznatkaopreduslovzabržiodrživi ekonomski rast. Svjetska
41
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
banka će nastaviti da podržavaCrnuGoru u stvaranju uslova zakvalitetniji život, kroz konkretneprojekte u oblasti zaštite životnesredine,energetike,poljoprivrede,obrazovanja i nauke, unapređe-nja upravljanja imovinom, kao ikroz direktnu budžetsku podrš-ku.zahvaljujućipodršciigarancijiSvjetskebankeuskoro seočekujepotpisivanje kreditnog aranžma-nauiznosuod100milionaeura,poduslovimakojisupovoljnijiodkomercijalnih, što će omogućitipopravljanje profila javnog duga.U skladu sazakonomobudžetu,sredstva će biti namijenjena fi-nansiranje budžetskih rashoda,uključujućiipredviđenekapitalneprojekte.zaCrnuGoruiMinistar-stvo finansija podrška Svjetskebanke znači više od novca. Ovopartnerstvo,prijesvega,predstav-lja potvrdu dobrih i kredibilnihpolitikakojeVladasprovodi ipo-vjerenjaove važnemeđunarodneinstitucije.
19.07.2012. – izjava ministra katnića nakon potpisivanja ugovora o kreditnom aranžma-nu između vlade Crne gore, Credit suisse-a i svjetske ban-ke„Mojejezadovoljstvodadanassapredstavnicima Svjetske banke iuz prisustvo predstavnika CreditSuissebankezaključimoaranžmankoji je vrijedan 100miliona eura.OvajaranžmanzaCrnuGoruznačiobezbijeđivanje finansijskih sred-stavazafinansiranjebudžetakakojetopredviđenozakonomobudže-tuikrozovajaranžmanobezbijedi-
li smooko85%sredstavakojasupotrebna za finansiranje budžet-skihrashodaikapitalnogbudžetaiservisiranjepostojećihobaveza,aliizagradnjufiskalnihrezervi.Sma-tramodajevrlodobroštosmo,većuprvojpolovinigodini,obezbijedilisredstva za finansiranje za čitavubudžetsku godinu, kao i sredstvazafisklanurezervuzapočertakna-rednebudžetskegodine...Posebnomijezadovoljstvoštosmozaovajaranžman dobili podršku Svjetskebanke,kojajeprepoznalaaktivno-sti i reforme koje smo preuzeli uprethodnomperiodu...Ovapodrškanamznačimnogoviše–priznanjedasmouradilivelikiposaoidasmostabilizovali naše javne finansije...za ovaj kreditni aranžman, ukoli-kouključimosvepratećetroškove,imamo efektivnu kamatnu stopuispod6%.Uzročnostod7godina,sa ovim sredstvima popravljamoprofil javnogduga...Ovoseapso-lutno uklapa u buduću Strategijuupravljanja javnogduga, kojapo-drazumijevadaprinemoovisini,aliioprofiluduga...“
20.07.2012. - inTervju sa mi-nistrom finasija - Crna gora želi rast da bi se suzbila krizuCrnaGoraželidaosnažirastkrozinvesticije, da nastavi sa proce-somfiskalnekonsolidacijeidado-datno smanji potrošnju do kraja2012,kaoidau2013.obezbijedirast, rekao je ministar finansijau intervjuu. Ovamala država naJadranuodsamo680.000stanov-nika, postavila je prognozu svograsta za 2012. na samo 0,5 pro-cenatabrutodomaćegproizvoda(BDP), dok je njen dug dostigaonivoodskoro50procenataBDP-akakosusenadnjenomekono-mijomnadvilekrizaueurozoni igubitaške industrije u državnomvlasništvu... „Ono štonam je po-
trebnosadajedasmanjimodug,itokrozfiskalnukonsolidacijukojabi trebalo da obuzda deficit“, re-kao jeKatnićreuters-u. „Štednjajeneophodna,alimitrebavišedasefokusiramonarastkrozinvesti-cijeukapitalneprojekte“.Kaodiosetamjerazaoporavak,državajepočela i sasocijalnimreformamakako bi se izborila sa nezaposle-nošću od 12 procenata, rekao jeministar.Crnogorskaekonomijaseuvelikojmjerioslanjanaturizami industriju nekretnina na svojojJadranskojobali,alisenjentrogo-dišnjinagliekonomskirast,kojijeuslijedionakonmirnogodvajanjaodSrbije2006,završiousredglo-balneekonomskekrize.Početkomovegodine,CrnaGorajeodlučiladane traži aranžmano zajmu izpredostrožnosti sa Međunarod-nimmonetarnim fondom (MMF),nakonštojeobezbijedilafinansij-skustabilnostza2012.iokrenulase Svjetskoj banci za zaduživanjekako bi finansirala svoj budžet.„Sredstva Svjetske banke su bilapristupačnaiuskladusareforma-makojesprovodimo.MMFnamjedao preporuke koje su istovjetnezavećinudržavaimivjerujemodabinekeodnjihbilevišenegativ-nenegopozitivne,iakobinjihovasredstva mogla biti jefitnija“, re-kaojeKatnić...
26.07.2012. - stvoreni svi uslo-vi za realizaciju projekta pod-morskog interkonektivnog ka-bla između Crne gore i italijeMinistarfinansijadrMiloradKat-nićiministarekonomijedrVladi-mirKavarićsastalisusesapred-stavnicima italijanske kompanijeterna i Crnogorskog elektropre-nosnog sistema. na sastanku surazmatranedosadašnjeaktivnostii definisani budući pravci sarad-njena realizaciji projekta izgrad-nje podmorsko interkonektivnogkabla između Crne Gore i Italije.
42
Ministarstvo finansija Crne Gore
razmatrajući dosadašnje aktiv-nosti, zajednički je zaključeno danepostojepreprekezafinalizacijupomenutogprojekta.Utomsmi-slu, obje strane su u potpunostiposvećene ispunjenju ugovornihobaveza i iskazale su obostra-no uvjerenje da će isti biti reali-zovan u skladu sa usaglašenomdinamikom. Projekat izgradnjepodmorskog interkonektivnogkabla izmeđuCrneGore i Italije iostvarenja strateškogpartnerstvaCrnogorskog elektroprenosnogsistema i italijanske kompanijeterna pozicionira našu državukao energetsko čvorište u regi-onu. Ovim projektom se tržišteBalkanapovezuje sa tržištemeU,što povećava vrijednost ostalihmeđudržavnih dalekovoda, krozpovećanjeprihodaodnjihoveek-sploatacijeu svrhu tranzita elek-tričneenergije.
27.07.2012. - izjava ministra finansija dr Milorada katnića nakon susreta sa predsjedni-kom herceg novog dejanom Mandićem„zajednički smo kao najvažnijepitanjeprepoznalistvaranjeuslo-va za investicije, kroz koje će sepopraviti finansijska slika, una-prijediti ukupna infrastrukura ipoboljšatiuslovizaživotgrađana.Planiramovelikeprojekteusarad-njisaOpštinomHercegnovi.riječje o kolektoru, odnosno posto-jenju za prečišćavanje otpadnihvoda, čija je vrijednost preko 30miliona eura, za šta su sredstvaobezbijeđena uz podršku nje-mačkerazvojnebanke.zajednosa
sanitarnom deponijom, smatramdaOpštinaHercegnovivećsadastvara sve neophodne pretpo-stavkedasegradpozicionirakaoatraktivna destinacija za razvojvisokokvalitetnogturizma....Drugidiorazgovoraodnosiosenaduž-ničko-povjerilačkeodnoseDržaveiOpštine.Prepoznalismopotreburacionalizacije svih troškova kojineće ugroziti osnovne funkcijeOpštine,sajednestraneiprošire-nje poreske osnovice, kroz efika-sniju naplatu poreza i smanjenjesiveekonomije...Mislimdasaobjestrane postoji dobro razumijeva-njepotrebedazajedničkistvarmoosnove za dalji razvoj ekonomijeovoggrada...“
14.08.2012. - izjava ministra finansija dr Milorada katnića nakon radne posjete opštini Bar
“zajednički smo konstatovali po-zitivne rezultate i procese, prijesvega u dijelu implementacijeinfrastrukturnihprojekata.Utomsmislu,realzacijaprojekatapoputunapređenja putne infrastruktu-re, regionalne sanitarne deponijei postojenja za prečišćavanje ot-padnih voda su u funkciji unap-ređenje kvaliteta života građana,kao i kvaliteta turističke ponude.takođe smo prepoznali pozitiv-ne trendove u dijelu ostvarenjabudžetskihprihoda,štojerezultati dobre sezone i napornog radaslužbenika koji sebavenaplatomporeza. Usaglasili smo i pitanjerješavanja dužničko-povjerilačkihodnosa u budućnosti, budžetskeokvireiprepoznalidaje,osimula-
ganjau infrastrukturu,budžetskastabilnost osnova za budući ra-zvoj.”
intervju ministra katnića za BliC, 14. avgust 2012. godine„nelikvidnost, niska kreditna ak-tivnost poslovnih banaka i nižeinvesticije, dodatno su uticali nasmanjenu ekonomsku aktivnost ibudžetskeprihodeuzemlji. Imalismo i „vanredni trošak“zbogga-rancijazakreditKaP-a,od23mi-lionaeuraiproblemesavremen-skim neprilikama, kaže MiloradKatnić, ministar finansija… Prvikvartal su karakterisala negativ-naodstupanjainaprihodnojinarashodnoj strani. Prihodi su biliznačajno ispod plana usljed ek-stremno loših vremenskih prilikakojesukrajemjanuaraipočetkomfebruaraparalisaleekonomiju.pa,ipak,odaprilabilježimokonstan-tnopovećanjeprihoda,takodajedeficit u junu iznosio svega 0,15odsto BDP-a. treći kvartal uobi-čajeno karakterišu veći prihodi,a aktivnosti koje sprovodimo naproširenjuporeskeosnovice, suz-bijanju sive ekonomije i naplatiporeskih potraživanja daju kon-kretnerezultate,takodajevećujulu ostvaren suficit u iznosu od22,5milionaeuraili0,7procenataBDP-a.Ukolikosedokrajagodinene pogorša situacija u eurozoni,aturizamdaočekivanerezultate,budžetskideficit ćebitinanivouplaniranog, oko 2,5 odsto BDP-a…zaduživanjejedanasrealnostsvih zemalja u regionu i gotovosvih u evropi. Mnoge države ni-jesu u mogućnosti da samostal-norješavajubudžetskeprobleme,nemaju izbora i upućene su napomoćmeđunarodnih institucija.Proživljavamo najtežu i najdužuekonomskukrizuodDrugogsvjet-
43
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
skogrataičinisedatogajošuvi-jek mnogi nijesu svjesni. Državeviše nijesu najsigurniji povjeriociipojedinebogatedržaveevropskeunije se veoma skupo zadužujuiličaknemoguobezbijeditisred-stva na tržištu. U takvom ambi-jentu ikontekstuzadovoljansamonimštosmopostigli.Poštujemopreporuke međunarodnih insti-tucija, ali smouprilici da samo-stalno vodimo ekonomsku poli-tiku i donosimo odluke. Već smoobezbijedili preko 85 procenatapotrebnog finansiranja, stvoriliznačajnerezerveinemamopotrebudažurimosanovimzaduživanjem.“
04.09.2012. - najavljeno pot-pisivanje memoranduma o sa-radnji sa globalnim institutom internih revizora
MinistarfinansijadrMiloradKat-nić, 4. septembra tekuće godine,sastao se sa richardom Cham-bersom,predsjednikomi izvršnimdirektorom Globalnog institutainternih revizora (IIa) i dr Slav-komrakočevićem,predsjednikomUpravnog odbora Instituta in-ternih revizora Crne Gore. Glav-na tema sastankaodnosila senadefinisanje smjernica za daljesnaženje funkcije interne revizijeu Crnoj Gori, te se, u tom prav-cu, razgovaraloobudućoj sarad-nji između Globalnog instituta
internih revizora i Ministarstvafinansija, posredstvom InstitutainternihrevizoraCrneGore.Gos-podin Chambers je istakao da jeu oblasti interne revizije u CrnojGori u proteklom periodu ostva-renznačajannapredak,itozahva-ljujući aktivnostima Ministarstvafinansija i funkcionisanju profe-sionalnogudruženjarevizora,od-nosno Instituta internih revizoraCrneGore.Chambers je zaključiodapostojipotencijalzadaljesna-ženjefunkcije„čuvarajavnogpo-vjerenja“, kako je nazvao internerevizore, i izrazio spremnostGlo-balnog instituta internih revizorada Crnoj Gori pomogne u daljojafirmaciji interne revizije. U tomsmislu,nadanašnjemsastankujepostignutdogovoropotpisivanjumemorandumaosaradnjiizmeđuMinistarstvafinansijaCrneGoreiGlobalnog instituta internihrevi-
44
Ministarstvo finansija Crne Gore
zorakojimćesedefinisatibudućezajedničke aktivnosti kako bismou Crnoj Gori, na najbolji način,implementirali principe internerevizije,štoćedodatnodoprinijetiefikasnosti i efektivnosti trošenjanovca poreskih obveznika. Mini-star Katnić je rekao da je jedanod ciljeva kome je Ministarstvofinansija posvećeno upravo sna-ženje funkcije interne revizije, teda u tom pravcu preduzimamoaktivnostinaplanu jačanja insti-tucionalnogambijentazasprovo-đenje internih revizija u javnomi privatnom sektoru. Katnić jezaključio da su posjeta predsjed-nika Globalnog instituta internihrevizoraipodrškakojuCrnojGoridajeovaorganizacijaveomazna-čajnizatransferznanjaiiskustavaizdrugihzemalja.
04.09.2012. – izjava ministra katnića prilikom otvaranja ii međunarodne konferencije in-terne revizije“PosjetagospodinačejmbersaCr-nojGoriveomajevažnaiznačaj-nazanas ipredstavlja znakpre-poznavanja dosadašnjih naporaInstituta internihrevizora iVladeCrneGorena jačanju interne re-vizije u Crnoj Gori. Danas smorazgovarali o budućoj saradnji, oonomešto jepotrebnodauradi-mo kako bismo ojačali i institu-cionalni ambijent i mehanizmeza sprovođenje principa internihrevizorakakoujavnomtakoupri-
vatnom sektoru. Dobićemo i efi-kasnijeiefektivnijetrošenjenovcaporeskihobveznikaujavnomsek-toruiboljekorporativnoupravlja-njeuprivatnomsektoru.Prisustvopredsjednika Globalnog institutainternih revizora u Crnoj Gori jeveoma važno za transfer znanjai iskustava drugih društava, ali izapodrškukadrakojićesebavi-tiinternomrevizijom...Dogovorilismodapotpišemomemorandumo saradnji kojim ćemo definisatibudućeaktivnosti kakobismonanajboljinačinimplementiraliprin-cipeinternerevizije...“
05.09.2012. - izjava ministra finansija, dr Milorada katnića, nakon X sastanka koordinacio-nog tima za praćenje realizacije mjera za suzbijanje sive ekono-mije„na desetom sastanku Koordi-nacionog tima za praćenje rea-lizacije mjera za suzbijanje siveekonomije analizirali smo efektemjeratokomljetnjeturističkese-zoneizadovoljstvomiještosambio u prilici od kolega da čujemda su aktivnosti koje smo spro-veli imale konkretne efekte i upovećanjuprihodabudžeta, ali iu većojdisciplini poreskihobve-znika.tokomavgustasuposebnointenzivirane sve vrste inspek-cijskih kontrola i, u određenimslučajevima,tajbrojjedvostrukovećiuodnosunajunijul,štojeuzrokovaloivećibrojprekršajnihnaloga,zatvaranjeobjekata,alii,štojemnogovažnije,dalesudo-prinos većoj fiskalnoj disciplini i
boljoj naplati poreskih prihoda...Ono što mogu da kažem nakonovog sastanka je da je uspo-stavljanje ovog Koordinacionogtimaimalopunogsmisla,dasmorazmjenjivali informacije, da suinspekcijske službe bile više po-vezane,bolje koordinisane, kao idajeunaprijeđenkvalitetsarad-nje sa lokalnimsamoupravama...avgust je bio mjesec kada smoostvarilinajvećeprihode,ukupno118milionaprihoda,štojezaoko5milionaili4,6odstovišenegouavgustuprošlegodine...“
13.09.2012. - Ministar katnić sastao se sa novim šefom de-legacije euMinistarfinansijadrMiloradKat-nić 13. septembra sastao se sanovim šefom delegacije eU zaCrnu Goru, ambasadorom Mi-tjomDrobničem i šefomSektorazapolitičkapitanja,evropskein-tegracije i trgovinu u DelegacijieU, albertom Kamaratom. Glav-na tema sastanka bila je defini-sanjeosnove iprioritetabudućesaradnje Ministarstva finansijai Delegacije eU. Ministar Katnićupoznao je sagovornike sa tre-nutnom ekonomskom situaci-jom u Crnoj Gori, ukazujući daje prioritetni cilj Ministarstvafinansija nastavak fiskalne kon-solidacije, odnosno iznalaženjumodeliteta za uspostavljanjeodrživogsistemajavnihfinansija.Ministarje,takođe,predočiopo-svećenostVladeCrneGoreuna-pređenju poslovnog ambijentai strukturnim reformama čija ćerealizacija stvoriti dobre osno-ve zadugoročni ekonomski rast.
45
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
ambasadorDrobničjepredstaviouloguDelegacije eU u budućempretpristupnomperiodu i izraziospremnostdaCrnojGori,nada-ljem putu integracija, pruži svuneophodnupodršku.Sagovornicisusesaglasilidasuotvorendija-logirazmjenainformacijaključnizauspješanprocespregovorazačlanstvoCrneGoreueU.
13.09.2012. – izjava ministra katnića nakon sjednice vlade„ Vlada je na današnjoj sjedniciusvojila Informaciju o kreditnomaranžmanu između Investicio-no razvojnog fonda Crne Gore ievropskeinvesticionebankeidalasaglasnost Investiciono razvoj-nom fondu da uđe u ovaj aran-žman,kojipredviđapodrškueIBuvrijednostiod50milionaeurazamala isrednjapreduzećauCrnojGoriizarealizacijuinfrastruktur-nih projekata... aranžmanom jedefinisano da eIB u dvije tranše,po25miliona,uplatisredstvaIn-vesticiono razvojnom fondu kojitreba da ih proslijedi do krajnjihkorisnika...zaVladujeovoveomaznačajan projekat koji od straneeIB-a predstavlja prepoznavanjeprioriteta, a to su razvoj malogi srednjeg biznisa, koji treba dadoprinese i novom zapošljavanjui ekonomskom rastu i razvoju.Uslovi po kojima je eIB podržalaovaj projekat su povoljni i nijesukomercijalni,onipodrazumijevajukredit ročnosti osam godina uzgrejs period dvije godine, što ćeomogućitiInvesticionorazvojnomfondu da proširi svoje kreditno-garantne šeme. Investiciono ra-zvojni fond je povećao ročnost
kreditana10godinaimaksimalnizinos kredita na milion eura, sadosadašnjihpolamiliona...“
17.09.2012. - izjava ministra finansija, dr Milorada katnića, nakon posjete opštini kotor„zadovoljstvomijebilodasasa-radnicima iministrom SekulićemposjetimOpštinu Kotor i da raz-govaramoovažnimtemamakojeseodnosenakapitalnibudžet,nainvesticije u Opštini Kotor i naperspektiverazvoja.takođebilojezadovoljstvo da sa šefom kance-larije evropske banke za obnovui razvoj, gospodinom Morenom,razmijenimmišljenjeianaliziramomoguću podršku lifta i žičare, tedaVasinformišemdasuoviraz-govoribilikonstruktivniiuspješni.za narednu godinu, kada je riječoOpštiniKotor,planirali smoda,kroz kapitalne projekte, pružimopodrškurealizacijiprojektaSport-skogcentraidarazmotrimomo-gućnost podrške drugim važnimprojektima, uključujući rekon-strukcijuisanacijubazena,zajed-nosaOpštinomKotor.Prijesvegarazgovaralismooprojektimakojiće značiti dodatnuponudu i do-datni sadržaj za Kotor, kakav jeprojekatliftanatvrđavikojimožedadonesedodatniprihodiKotorui državi, ali i da obogati turistič-kuponuduovoggrada.zajedničkismoocijenili da je to jako važanprojekat, o kojem se dugo priča,alizakojisekonačnostičuuslovidasedefinišemodel idadobije-mo podršku finansijskih institu-cija. Posebno sam zadovoljan jerje eBrDpotvrdila da je to dobar
projekat, koji jefinansijski održiv,tako da to nije samo kapitalnainvesticija koja znači novu infra-strukturu,većiprojekatkojitrebadadonesenovacubudućnosti...“
18.09.2012. godine - izjava ministra katnića na međuna-rodnoj konferenciji o javno-privatnom partnerstvu„...Javno-privatnopartnerstvojenastalo u razvijenijim kapitali-stičkim i tržišnim ekonomijama,kao pokušaj da se interesi pri-vatnogijavnogsektorasretnuutraženju načina da se pruži efi-kasnijaiboljauslugagrađanima.Javni sektor je zainteresovan daprenesediosvojihodgovornostiiposlovanaprivatnisektorkojise,kroz istoriju, u određenim obla-stima, pokazao kao efikasniji upružanju pojedinih usluga. Inte-resprivatnog sektora jeda, krozove poslove, ostvari profit, pro-širiposloveirealizujeinvesticije.Obično se javno-privatno par-tnerstvorealizujeudijelufizičkeiliudijeluhumaneinfrastruktureuonimoblastimagdje jedržavaprepoznata kao nosilac usluga.Fizičkainfrastrukturapodrazumi-jevaprojekteputne,željezničkeisvevišekomunalneinfrastruktu-re,postrojenjazaprečišćenjeot-padnih voda, sanitarne deponijei slično,dok jekodhumanitarneinfrastruktureprioritetnazdrav-stvu, obrazovanju, gdje je javnisektortradicionalnotajkojipru-ža ove usluge i gdje prepoznajeda iprivatnisektormožebitiodpomoći...eIBieBrDsvevišepre-poznajuobliksaradnjejavno-pri-
46
Ministarstvo finansija Crne Gore
vatnog sektora kao mogućnostda se realizuju važne investici-je... Svakako je važno prisustvopredstavnika Centra za javno-privatno partnerstvo i evropskekomisije, koji nam pomažu daosmislimo i zakonsku regulativu,avjerujemidaćenampomoćiiuimplementacijijavno-privatnihprojekatauCrnojGoriiprenijetinamsvojeekspertize,kojećepo-moći dane činimogreškeu timprvim značajnijim oblicima sa-radnje.“
19.09.2012. - izjava ministra finansija, dr Milorada katnića, nakon posjete golubovcima„ ...Bilo mi je zadovoljstvo dadanas razgovaram o kapitalnimprojektima,ali i temamakoje suznačajne za život građana naovom području Glavnog grada.razgovaralismoodvavažnaka-pitalnaprojekta.Većdužesmoupregovorima sa eIB, razgovara-li smoo tome iuBriselu, a tičese rehabilitacije i izgradnje pro-jekta vodovodne mreže i dobilismouvjeravanjeodeIBdaćenaspodržati u tomprojektu. Pripre-mljena je dokumentacija koja jeproslijeđena eIB-u i uskoro oče-kujemojošjednunjihovuposjetu,kadaćemorazgovaratiodinami-ci realizacije tog projekta. Vladaće, zajedno sa Glavnim gradom,podržati ovaj projekat sa oko 4milionaeura i vjerujemdaće tasredstvabitinaraspolaganjukra-jemove i početkom idućegodi-ne,kakobiseprojekatrealizovaoplaniranom dinamikom... Drugivažanprojekatjetrećafazaobi-
laznice,danassmoobišliradove,važnojedasuzapočetiidaćeseintenziviratiunarednomperiodukao idasustvoreniuslovidasetokomovegodinerealizujezna-čajandio...“
22.09.2012. - pohvaljena sa-radnja Crne gore i međunarod-nih finansijskih institucijaMinistarfinansijadrMiloradKat-nićsastaose,upetak,21.09.2012.godine, sa izvršnim direktoromHolandskekonstituencepriMMF-u, Menom Snelom, koji je u po-sjeti Crnoj Gori. Ministar Katnići direktor Snel razgovarali su oekonomsko-finansijskoj situacijiuCrnojGori i okruženju, kao i oodnosima Vlade Crne Gore i ovemeđunarodne finansijske institu-cije. Sagovornici su izrazili zado-voljstvo kvalitetom saradnje kojuCrnaGora ostvaruje saMMF-omiSvjetskombankom,kaonajzna-čajnijim međunarodnim finan-sijskim institucijama, posebnokroz odobravanje DPl programa,odnosno zajmova za razvojnupolitiku.MinistarKatnić jedirek-toraSnelaupoznaosatrenutnimaktivnostima Ministarstva finan-sija, fokusiranim na pripremubudžeta za narednu godinu, kaoi sa ekonomskimprojekcijama zanaredni period. Sagovornici susaglasnidaseekonomskapolitikaCrneGore,poredusmjerenostinadaljufiskalnukonsolidaciju,morazasnivatinapružanjupodrškesta-bilnom i održivom ekonomskomrastu, teda takviprincipimorajubiti prioritet, bez obzira na ne-predvidivostineizvjesnostkadaje
riječoekonomskimtrendovimauevropiisvijetu.
24.09.2012. izjava ministra katnića na otvaranju konferen-cije na temu „jačanje transpa-rentnosti i odgovornosti – kako da partnerstvo otvorenih vlada funkcioniše u Crnoj gori“
„...PonosnismoštojeVladaCrneGoreuapriluovegodinepostalapunopravan član globalne ini-cijative „Partnerstvo otvorenihvrata“.članstvoipartnerstvonasdodatno motivišu, ali i dodatnoobavezuju. Kroz ciljeve i mjerepostavljene u nacionalnom ak-cionom planu povećaćemo tran-sparentnost i uključiti građane icivilnisektoruprocesedonošenjaodluka i praćenje njihove imple-mentacije.PristupanjemInicijativiiispunjavanjemnacionalnogpla-našaljemojasnuporukudarefor-me koje sprovodimo nijesu samesebiciljisvrha,danijesupotrebadrugihiodrazmodernosti,većdavodepovećanju transparentnosti,jačanjuvladavinepravaiunapre-đenjusaradnjemeđusvimsubjek-timauCrnojGori...“
27.09.2012. - izjava ministra finansija, dr Milorada katnića, nakon sastanka sa gradonačel-nikom glavnog grada, dr Mio-mirom Mugošom
47
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
„ ...Ovo je bila dobra prilika da,zajedno sa saradnicima, analizi-ramoostvarenjebudžetaza2012.godinu idagovorimoookvirimabudžeta za 2013. godinu i po-sebnoo investicionimprojektimakoji treba da se realizuju na po-dručju Glavnog grada. Možemoreći da se stabilizuju budžetskeprilike nakon jako teškog prvogkvartala, koji je bio zahvaćen lo-šimvremenskimuslovima,kojisuuticali inabudžetskeprihode.tojezanamaipobudžetskimpriho-dima ipoekonomskojaktivnosti,osjeća se da ekonomija pokazujesvoju vitalnost i napredaku tomdijeluimislimdasmovećsadaufazistabilizacije,kojaomogućavada se u skladu sa planom izvr-šavaju obaveze budžeta, ali i daprihodibudunanivouplaniranihili prošlogodišnjih... na teritorijiGlavnog grada realizuju se važniinfrastrukturni projekti, što će senastaviti iunarednojgodini... tuje, prije svega, nastavak radovana trećoj fazi zaobilaznice, reha-bilizacije, sanacije i izgradnje vo-dovodnog sistema na područjuzete.Međuvažnimprojektimazaovuinarednegodinejeizmješta-nje kolektora i mreže odvođenjaotpadnihvoda,zakojidefinišemoodrživnačinna koji bismomoglidafinansiramotajprojekat,kaoiprojekatzaobilaznicekojapodra-zumijeva izgradnju dva buleva-ra, procijenjene vrijednosti preko20miliona eura. to su sredstva iprojektikojisuvelikiizabogatijedržave i za srećnija vremena, alismatramodasutokapitalnipro-jektikojineznačesamoinvesticijuinovazaposlenjazaprivatnisek-tor,većprijesvegaznačiotvaranjejedne dugoročne perspektive zaubrzanijirast,boljukomunikaciju,boljiijeftinijiprometrobaiboljupovezanostGlavnoggradaiuop-šte kvalitetnije umrežavanje sao-braćajauCrnojGori...“
28.09.2012. - izjave ministra finansija, dr Milorada katni-ća nakon sastanka sa šeficom kancelarije svjetske banke za Crnu goru, anabel abreu„ Svjetska banka u ovoj godiniznačajno je pomogla Crnoj Gori,ikrozpodrškubudžetuikrozpo-drškuvažnimprojektimauoblastiobrazovanja,nauke,poljoprivrede,održivograzvoja,takodaihsma-tramojakovažnimpartneromkojinam, osim finansijski, pomaže iekspertski. Danas smo razgova-rali o projektima koje zajedničkirealizujemoijakosmozadovoljništouočavamonapredakurealiza-ciji tihprojekata.naravno,ostajedostapitanjazazajedničkusarad-nju,postojevelikeinfrastrukturnepotrebeuCrnojGori, potrebedasaniramo ekološke probleme kojipostojekakobismoomogućilidu-goročnoodrživirazvojCrneGore,štojeibilatemasastankaiza-hvalansamSvjetskojbancinasvojpomoćikojusupružilioveipret-hodnihgodinaivjerujemdaćemoiubudućnostibitidobripartneri.“
Marijaradenović,portparolnikolinaradojičić,asistentportparola
48
Ministarstvo finansija Crne Gore
Iskustvabrzorastućihekonomijaukazujudasuinfrastrukturnaulaganjavažnakomponentarazvoja.Struk-turaiprospektirazvojacrnogorskeekonomijeuslovljenisuulaganjemuinfrastrukturneobjekte,posebnoizoblastienergetike (novapostrojenja,prenosnikapaciteti) i turizma(saobraćajna infrastruktura,vodosnab-dijevanje,tretmančvrstogotpadaiotpadnihvoda),kaoirelativnomalomgustinomnaseljenosti.Imajućiuviduniskaulaganjaunoveinfrastrukturneprojektetokomdevedesetihgodinaizapostavljenoodržavanjepostojeće,fizičkeinfrastrukture,kapitalnaulaganjasu,tokomprethodnihgodina,dobilanaznačaju.takođe,procesiintegracija,jačanjainstitucija,kaoipodizanjanivoajavnihuslugazahtijevalisuznačajneinvesticijeutzv.društvenuinfrastrukturu(škole,bolnice,objektezaraddržavnihinstitucijaislično).
UtabeliunastavkudatjepreglednajznačajnijihkapitalnihprojekatauCrnojGoriuperioduod2003-2012.godine,kojisufinansiraniizsredstavadržavnogbudžeta(neuključujućiprojekteopštinaidržavnihpredu-zeća,osimprojekatagdjejebilaizdatadržavnagarancija),kreditameđunarodnihfinansijskihinstitucijaiuzgarancijeVladeCrneGore.
PremapodacimaMinistarstvafinansija,projektiuvrijednostiod138milionaeura (ili svegaoko8,2%odukupnogulaganjauinfrastrukturuod2007.godinedodanas),finansiraniputemkreditaigarancijameđu-narodnihfinansijskihinstitucija,ugovorenisuprije2006.godine,dokjerealizacijatihprojekatauprosjekutrajalaoko4godine.naosnovuovihpodataka,možesezaključitidaseulaganjeuinfrastrukturuznačajnointeziviralood2006.godine.
najvećiiznossredstavaopredijeljenjeusaobraćajnuinfrastrukturu,itoputnu,željezničku,vazdušnuipo-morsku,zatimnaprojekteizoblastivodovodneikomunalneinfrastrukture,akojiseodnosenavodosnab-dijevanje,sanacijeotpadnihvodaiočuvanježivotnesredine.takođe,trebanapomenutidasu,unavedenomperiodu, značajnasredstvauloženaudruštvenu infrastrukturu,kaošto suobjektiobrazovanja, zdravstva,kulture, sporta iadministrativniobjekti, zatimu lokalnu infrastrukturu,kaošto jemodernizacijagradskihsaobraćajnica,izgradnjalokalnihputeva,kaoiizgradnjaobilaznicaokogradovauCrnojGori.
Ukupnoulaganjeuinfrastrukturuzaperiod2007-2012.godine,uključujućiibudžetelokalnesamoupraveiprojektečijajevrijednostmanjaod10milionaeura,iznosi1.663milionaeura,štočini50,03%procijenjenogbrutodomaćegproizvodaza2012.godinu,odnosno102,65%trenutnogdržavnogduga.Osimnavedenogiznosa,trebanapomenutidajeDržava,zarealizacijukapitalnihprojekata,obezbijedilaisredstvauiznosuod160,6milionaeuraodmeđunarodnihfinansijskihinstitucijapodveomapovoljnimuslovima,akojajošnijesurealizovana.
Iakosuukupnaulaganjazaprethodnidesetogodišnjiperiodbilaznačajna,infrastrukturneslabostiijošuvijekslabainfrastrukturnapovezanostutičunaostvarenjenižihstoparastaodpotencijalnih.zatojeunarednomperioduneophodnostvaratipreduslovedaulaganjaufizičkuinfrastrukturubudunagodišnjemnivoumi-nimalno5%BDP-a.najvećidiosredstavatrebadabudefinansiranizBudžetaikrozkreditemeđunarodnihfinansijskihinstitucija,aodređeniprojektisemogupovjeritiiprivatnomsektorukrozjavnoprivatnapartner-stvai,utomslučaju,trebajasnoizmjeritifiskalnerizikeipotencijalnetroškove.
značajnikapitalniprojektizaperiod2003-2012.
49
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
značaJnI*KaPItalnIPrOJeKtInaDržaVnOMnIVOUzaPerIOD2003-2012.godine
umil.€ Izvorifinansiranja
VODOVODnaIKOMUnalnaInFraStrUKtUra 186.35
regionalnivodovodCrnogorskoprimorje 82.00Budžet,Svjetskabanka(SB),evropskabankazaobnovuirazvoj(eBrD),abuDabiFondzarazvoj
Vodosnabdijevanjeičistoćamorskeobale,fazaIIIIIV(Kotor,tivat,H.novi,Budva,Ulcinj) 64.50 njemačkarazvojnabanka(Kfw)
Projekatsanacijeotpadnihvoda-OpštinaBudva 29.25 wte-wassertechnik
životnasredina(sanacijaJalovištauMojkovcu) 10.60 Budžet,VladečeškeiHolandije
SaOBraĆaJnaInFraStrUKtUra 432.95
Izgradnjaputarisan-Grahovo-žabljak 79.90 Budžetiizvođačkikrediti
tunelSozina 73.30 evropskaInvesticionabanka(eIB),Monteput
PrugaPodgorica-nikšic 68.63češkaizvoznabanka,eBrDiželjezničkainfrastrukturaCrneGore
Crnogorskaplovidba-nabavkairemontbrodova 35.37 eXIM-Kineskabanka
rekonstrukcijaregionalnihimagistralnihputeva(Mioska-Kolašin,Slijepačmost-tomaševo,tuzi-Božaj,Plav-Grnčar,Ostros-Sukobin,Vilusi-Petrovići)
30.58 eBrDiBudžet
rješavanjeuskihgrlanasaobraćajnojmrežiCG(MostPortMilena,BulevarBar,mostnatarikodKolašina,žabljak)
29.80 Budžet
rekonstrukcijaiizgradnjatrećihtrakanamagistralnimputevima(Kufin,bulevarBečići-rafailovići,nikšić-Podgorica,dionicePapratiiBogetići,Podgorica-Cetinje)
22.81 BudžetieIB
ModernizacijaaerodromaPodgoricaitivat 23.00 eIB,eBrD
nabavkaVatrogasnihvozila 22.01 SteirmarkischeSparkassenBanka
Projekatobnoveželjezničkeinfrastrukture 19.00 eBrD
Investicionopresvlačenjeasfaltnihkolovoza 15.00 eIB
nabavkatrikompozicijevagonazaželjezničkiprevoz 13.55 eBrD
lOKalnaInFraStrUKtUra 75.06
lokalnainfrastruktura(Gradskesaobraćajnice,lokalniputevi,rekonstrukcijaraskrsnica,infrastrukturauMzBukovica)
40.06 Budžet
Izgradnjaobilaznicaokogradova(rožaje,nikšić,Kolašin,B.Polje,GolubovciIiIIfaza) 35.00 Budžetiizvođačkikrediti
enerGetSKaInFraStrUKtUra 39.98
ePCG-Perućica,Piva,trafostanicaPodgorica-ribarevine,zamjenafilterautePljevljaiproširenjetrafostanicePodgorica-ribarevine.
39.98 Kfw
DrUŠtVenaInFraStrUKtUra 126.60
administrativniobjekti(novazgradaUpravepolicijeuPodgorici,novazgradaVladeuPodgoricizgradadržavnihagencija,ambasadauljubljani,BriseluiCrnogorskakućaunjujorku)
38.49 Budžet,SB
Objektizdravstvainabavkamedicinskeopreme(Klinikazaonkologiju,Institutzajavnozdravlje) 27.73 Budžet,erstebanka
Projekat1000+stanova 10.00 razvojnabankaSavjetaevrope
Objektiobrazovanja(Osnovneškole21.maj-Podgorica,anteđedović-Bar,MedicinskaškolauPg,kompleksakademijenaCetinju)
23.31 Budžet,Mađarskikreditieximbanka
Objektikulture(MuzičkicentarCrneGoreiobjektikulturenaCetinju) 16.81 Budžet,erstebanka
Sportskiobjekti(BazennaŠkveruHercegnovi,SportskiobjekatistreljanauDanilovgradu,SportkahalauKotoru,žabljaku)
10.26Budžet,VladarepublikeSlovenije,evropskakomisija
UKUPnO 860.94
*Projektičijavrijednostiznosipreko10,00mil.₠
napomena:napominjemodapostojimogućnostdajedanbrojprojekatanijeuključenutabelu, izrazlogaštojeimplementacijakapitalnogbudžetadržavepočela2007.godine,dokjekodjedinicalokalnesamoupravetajprocesotpočeokasnije.takođe,utabelisunavedeniprojektikodpreduzećagdjejedržavavećinskivlasnikizakojesuizdatedržavnegarancije,atrebaimatiuvidudapostojinizprojekataodjavnoginteresaukojasudržavnapreduzećaulagalabezdržavnihgarancija.
SeKtOrzaBUDžet
50
Ministarstvo finansija Crne Gore
Borislavratković
Brzo ide vrijeme i brzo se smje-njuju događaji, pa period od2006.do2008.godine,sastopa-ma rasta BDP-a od 8,6%,10,7%i 6,9% respektivno, već pripadamaglovitoj sferi sjećanja.ali va-ljasepodsjetitida jecrnogorskaekonomija, koliko god bila ne-dovoljno kapacitativna u širimrazmjerama,bilanadobromputudauđeukrugbrzorastućiheko-nomija, sa lijepomperspektivomu pogledu razvoja svojih objek-tivnihmogućnosti.
Krah i duboki poremećaji naglobalnim finansijskim tržištimabrzosuseprenijelinafinansijskisistemCrneGore,aktivirajućine-minovnouzročno-posljedičniod-nossasvijetomrealneekonomije.na tajnačin, formirao se rigidniproces destrukcije osnovnih re-produktivnih tokova i slabljenjaključnihmakro-ekonomskihper-formansi.
Od prvih manifestacija krize,uspostavljen je i implementiranjedan osmišljen koncept mjera iaktivnostikojijetrebaopredstav-ljati odgovor na rastuće izazovekrize.Pažnjaje,sarazlogom,pri-marnokoncentrisananafinansij-skusferuibankarskisistemkojijeuuslovimaopštegpadaprivred-neaktivnostibiopredkolapsom.U uslovima ugrožene sposobno-sti klijenata da izvršavaju svojekreditne obaveze, rastao je brojtzv. loših kredita, a drastično suse smanjivali depoziti, čime je,objektivno, slabio bankarski po-tencijal.Svesetoodraziloreduci-ranimmogućnostimaiinteresomzakreditnimplasmanimabanaka,pa je podrška razvojnim projek-tima praktično izostala. zato jeproces revitalizacije bankarskogsistema sa temeljnom revizijombankarskog portfelja, dokapitali-zacijomiusklađivanjemposlovnepolitikebanaka,bionužan.Upra-
vouspješna sanacija bankarskogsistemačinilajeosnovusvihmje-ra kojim se podsticala privrednaaktivnostistvaranjenovevrijed-nosti.
Karakterporemećajausloviojedaseuokviru javnihfinansijakon-stituiše opredjeljenje na sprovo-đenjestrukturnihreformiišted-nje, a sve sa ciljemda se sistemuskladi s potrebom objektivneodrživosti i prilagodi materijal-nimmogućnostimakojeindukujekriza. Upravo zahvati u oblastizdravstva, penzijsko-invalidskogosiguranja,javneupraveidrugihoblasti, usmjereni su u pravcuformiranja programa dugoročnoodrživihprojekcijamogućnostizanjihovoalimentiranje.zdraveko-nomskimotivusloviojeposebnuposvećenost procesu štednje, paje tokom ovog perioda preko10procenata BDP-a Crne Gore bioefekatmjeradaseuštedina ra-
Krizakaoizazovodrživostiiprilagođavanja
51
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
znim stavkama javne potrošnjei time doprinese prilagođavanjuuslovimakrize.
zaduživanje kroz proces emi-tovanja euroobveznica i kori-šćenjem kredita međunarodnihfinansijskih institucija za relak-saciju budžetskog deficita i po-boljšanje strukture javnog duga,koliko god da sa sobom nosiopasnosti ugrožavanja makro-ekonomskog statusa, svakako jeomogućilodaseodržavafunkcijastabilnosti sistema uz razvijanjedugoročne strategije upravljanjajavnimdugom.
Ono što se čini posebno značaj-nim,atosuizapažanjaiocjenerelevantnihmeđunarodnih insti-tucija, je dosljednost u vođenjukonzistentne fiskalne politike,sa opredjeljenjem da se očuvaatraktivnost poreskog sistemai potencijalni biznis ne opteretiuvećanjemobaveza.PDVjezadr-žannapostojećemnivouod17%i timeosujećennegativanuticajna određene kategorije stanov-ništva kroz sferu potrošnje, iakosu skoro sve zemlje u okruženjubileprisiljenedapribjegnumjeriuvećanjastopePDV-a.Pritomsu,u procesu utvrđivanja rebalansabudžeta za 2012. godinu, pred-viđenemjerezajačanjeprihodnestrane budžeta uvođenjem siveekonomijeu legalne tokovekojeovih dana rezultiraju uticajemnapovećanjeprihodabudžetauokvirima ili iznad planiranih zaovajperiodgodine.
razvijena svijest o tome damjere štednje imaju ograničendometidajepotrebarastaira-zvoja neprikosnovena, uslovilaje uvjerenje da i u revidiranombudžetskomokviru trebaočuva-ti potencijal kapitalnogbudžeta,bezobziraštojenjegovkvantum
ograničen i nedovoljan. U tomkontekstu, animiranje novih in-vestitorausmjerenojenapartne-reizKine,turske,azerbejdžanaidrugih sa već vidljivim konkret-nim projektima koji obećavajuaktiviranje djelatnosti u oblastimetalne industrije, energetike iturizma.S timuvezi,odznača-ja je što, koliko god da je klimaza angažovanje kapitala u svije-tunepovoljna,prilivnetostranihdirektnihinvesticijauCrnuGoru,akose izuzmeprivatizacijaelek-troprivrede Crne Gore kao inve-sticijasaizuzetnimefektom,ipakodržava relativnodobrudinami-ku.Utomcilju,mjerezaunapre-đivanje opšteg poslovnog ambi-jentasajačanjempravnogokvira,zaštitom prava preduzetnika iinvestitora, jačanjem institucijai pojednostavljivanjem određe-nih administrativnih procedura,predstavljajukontinuiranproces.
zadržavanjemnivoaplatau jav-nomsektoru,penzija i socijalnihdavanjairedovnimservisiranjemobavezapo tomosnovu, iporedteškoća da se održe budžetskerelacije,pokazuje se senzitivnostpremamaterijalnomstatususvihkategorijastanovništvairazumi-jevanje za objektivno ugrožava-nježivotnogstandardauvanred-nimprilikama.
rezimirajući učinke, bez namje-re da se oni nekritički vrednuju,značajno je konstatovati da jesistemukriznimvremenimapo-kazao adaptibilnost, fleksibilnosti sposobnost da pripremi odgo-vore na brojne izazove, uz oču-vanjeosnovnihpostulatausmje-renja ekonomije na otvorenostekonomskog sistema, jačanjeekonomskih sloboda i razvijanjepodrške privatnoj preduzetnič-kojinicijativi.Isvetobezvelikihbankrota i rasta nezaposlenosti
sa acidentnim efektima i mani-festacijama koje smo pratili ši-romevropeugroženedužničkomkrizom. I, dakako, dobijanjemdatuma za otvaranje procesapregovora za članstvo u eU, štonedvosmisleno ukazuje na razu-mijevanjemeđunarodnezajedni-cezanaporekojeCrnaGoračininaputuevropskogintegracionogprocesa i sposobnostdaseodu-preizazovimakrize.
aktuelna priprema Pretpristu-pnogekonomskogprograma,kojiu godišnjoj dinamici pripremajui ažuriraju zemlje kandidati začlanstvoueU,sadomašajemdo2015.godine,usvakomslučajujeprilika da se određene, već for-mirane,ocjenestanjaiprognozepreispitaju i revidiraju. Kroz tajprocessvakakoćese izrazitipo-treba i sposobnostCrneGoredaseprilagodiuticajima i efektimakrize, ali i održi težnja za dina-miziranjemrastauuslovimakojipredstavljaju objektivni okvir zaprojektovanje mogućnosti rastaekonomije. U svakom slučaju,preispitaćesemogućnostipokre-tanja takopoželjnihnovih inve-sticija, ali, istovremeno, kao du-goročniorjentir, osnažiti kurs karazvijanju konkurentnosti našeekonomijeuregionuiširenabazisopstvenih respektabilnih kom-parativnihprednostiusferituriz-ma,energetike iorganskepoljo-privrede.natajnačin,stvorićeseuslovidaseuvećojmjeriočuvaiizrazi autentični razvojni interesCrne Gore. Interes i sposobnostdaseprilagodiobjektivnimuslo-vimaianticipirarazvojdogađaja,štojeodlikadobroorganizovanihsistema.
U pripremi su i fiskalna pravilakoja će se prilagoditi evropskimstandardima,aliispecifičnostimai potrebama jedne male i otvo-
52
Ministarstvo finansija Crne Gore
rene ekonomije kao što je CrnaGora.CrnaGoraželinatajnačindapokažedauvažavaipodržavanapore međunarodne zajedniceda, uvođenjem određenih stan-darda,uvederedujavnefinansijezemaljaeurozoneieUkaobranuza novemoguće globalne pore-mećaje.
U razvojnimopcijama se insisti-ranaunaprijeđivanjuelemenatatržišnosti ekonomije i izvozneorijentacije sistema, uz nepri-kosnovenu potrebu dostizanjaunapređene konkurentnosti ko-jomrazvijenisvijetmjeriuspješ-
nost i održivost. U tom okviru,regionalni razvoj, sa značajnimresursima i zonama u kojim senude atraktivni uslovi za razvi-janje preduzetničke aktivnosti,je značajno područje djelovanjaekonomskepolitikeudanimakojisu pred nama. Upravo značajandiokreditnihsredstavaInvestici-ono-razvojnogfonda,odukupnoopredijeljenih sredstava podrškemalom i srednjembiznisuod50milionaeura,biće,prekoodgova-rajućihkreditnihšema,usmjerenu projekte podrške razvoju ma-nje razvijenog regiona zemlje.Uzjačanjepodrškeulaganjimau
humanikapital,kojačinenajpro-fitabilnije dugoročne investicije,stvarajuseuslovizaoživljavanjeprivredne aktivnosti i stabilanrastekonomije.
Borislavratković,savjetnikministrafinansijaza
ekonomskupolitikuirazvoj
53
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
javnE FinansijE CrnE GorE
StrukturujavnihfinansijaCrneGorečiniBudžetCrneGoresadržavnimfondovima(Fondpenzijskogiinva-lidskogosiguranja,Fondzdravstvenogosiguranja,Fondzaobeštećenje,zavodzazapošljavanjeiFondrada)ibudžetilokalnesamouprave(PrijestonicaCetinje,GlavnigradPodgoricai19opština).BudžetCrneGorečinioko90%javnihfinansija,doksepreostalih10%odnosinalokalnusamoupravu.
Javnapotrošnjazaprvihdevetmjeseci2012.iznosilaje1.002,9milionaeura,štopredstavlja30,2%procije-njenogBDP-a(3.324milionaeura1),imanjajeza1,3%uodnosunaistiperiod2011.
Procijenjenijavniprihodizatrikvartala2012.godineiznose923,7milionaeuraili27,8%BDP-a.Uodnosunauporedniperiodprethodnegodine,onisunižiza1,5%,štopredstavljanominalnipadod14,5milionaeura.Primjećujesedasepolakonadoknađujeprihodkojijeizgubljenuprvomkvartaluovegodine,uzrokovanteš-kimvremenskimprilikama.Procentualno,najvećipadjezabilježenkodprihodaodcarinaod32,3%.lokalniporeziinaknade,takođe,trperelativnovelikukorekcijuod13,8%i21,3%respektivno.
1-nakonštojeMOnStatobjaviozvaničnepodatkezabrutodruštveniproizvod(BDP)u2011.godini,korigovanjenominalniiznosBDP-aza2012,shodnoranijeprojektovanojnominalnojstopirastaod4%.
analizajavnihfinansija-IIIkvartal2012
Ivaradovanović MilošPopović DrStankoJeknić radovanživković MrSnežanaMugoša
54
Ministarstvo finansija Crne Gore
Uistomperiodupotrošnja jebila ispodprošlogodišnjezaoko13,6milionaeura.Uštedesuostaverenenapozicijamabrutozarada,ostalihličnihprimanja,udomenusubvencijaikapitalnogbudžeta,posebnokapital-nihbudžetalokalnihsamouprava(oko10milionaeura).nastavaktrendarastaprimijećenjeuokvirustavketransferizasocijalnuzaštitu,izaprvih9mjesecitopovećanjeiznosi21,7milionaeura.Uodnosunaprošlugodinuporaslisuiizdacizakamateiotplatuglavniceduga.
Deficitjavnogsektoranakrajutrećegkvartala2012.godineiznosioje79,2milionaeura,ivećijeza0,8mi-lionaeurauodnosunadeficitostvarennakrajuistogperiodaprošlegodine.
BDP(umil.€) 3324,0 3234,0
ProcjenaMinistarstvafinansija
Javnapotrošnja
I-IX2012 I-IX2011 analitika
mil.€ %BDP mil.€ %BDPrazlika(umil.€)
Odstupanje(%)
Izvorniprihodi 923,76 27,79 938,25 29,01 -14,49 -1,54
Porezi 581,82 17,50 594,48 18,38 -12,66 -2,13
Poreznadohodakfizičkihlica 81,21 2,44 80,32 2,48 0,89 1,11
Poreznadobitpravnihlica 60,33 1,81 31,07 0,96 29,26 94,17
Poreznadodatuvrijednost 267,11 8,04 296,74 9,18 -29,63 -9,98
akcize 109,81 3,30 107,20 3,31 2,61 2,44
Poreznameđunarodnutrgovinuitransakcije 23,29 0,70 34,41 1,06 -11,12 -32,32
lokalniporezi 26,29 0,79 30,49 0,94 -4,20 -13,77
Doprinosi 256,79 7,73 250,45 7,74 6,35 2,53
takse 15,42 0,46 16,84 0,52 -1,42 -8,44
naknade 38,74 1,17 49,24 1,52 -10,49 -21,31
Ostaliprihodi 27,77 0,84 24,56 0,76 3,21 13,07
Primiciodotplatekreditaisredstvaprenijetaizprethodnegodine
3,23 0,10 2,69 0,08 0,53 19,78
Javnapotrošnja 1002,92 30,17 1016,56 31,43 -13,64 -1,34
tekućajavnapotrošnja 941,16 28,31 943,23 29,17 -2,07 -0,22
tekućiizdaci 504,10 15,17 481,97 14,90 22,13 4,59
Brutozaradeidoprinosinateretposlodavca 275,67 8,29 284,94 8,81 -9,27 -3,25
Ostalaličnaprimanja 9,11 0,27 13,27 0,41 -4,15 -31,32
rashodizamaterijaliusluge 117,38 3,53 78,39 2,42 38,99 49,74
tekućeodržavanje 16,99 0,51 17,77 0,55 -0,78 -4,37
Kamate 53,78 1,62 38,99 1,21 14,79 37,95
renta 5,33 0,16 5,62 0,17 -0,28 -5,04
Subvencije 20,01 0,60 38,42 1,19 -18,41 -47,92
Ostaliizdaci 5,82 0,18 4,59 0,14 1,23 26,83
transferizasocijalnuzaštitu,odčega: 358,56 10,79 336,85 10,42 21,71 6,45
Pravaizoblastisocijalnezaštite 48,10 1,45 44,44 1,37 3,66 8,24
Sredstvazatehnološkeviškove 12,03 0,36 12,83 0,40 -0,80 -6,27
PravaizoblastiPIO 283,67 8,53 266,57 8,24 17,09 6,41
transferiinstit.pojed.nVOijavnomsektoru 40,74 1,23 77,15 2,39 -36,42 -47,20
Kapitalniizdaci 61,76 1,86 73,33 2,27 -11,57 -15,78
KapitalnibudžetCG 39,26 1,18 40,46 1,25 -1,20 -2,97
Kapitalnibudžetlokalnesamouprave 22,50 0,68 32,87 1,02 -10,37 -31,54
Pozajmiceikrediti 2,69 0,08 3,03 0,09 -0,33 -11,05
55
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
rezerve 11,64 0,35 11,31 0,35 0,34 2,97
Otplatagarancija 23,43 0,70 32,92 1,02 -9,50 0,00
Suficit/deficit -79,16 -2,38 -78,31 -2,42 -0,85 1,08
Primarnideficit -25,38 -0,76 -39,33 -1,22 13,95 -35,47
Otplataduga 175,42 5,28 158,80 4,91 16,62 10,47
Otplataglavnicerezidentima 76,22 2,29 24,90 0,77 51,32 206,12
Otplataglavnicenerezidentima 41,97 1,26 42,36 1,31 -0,38 -0,90
Otplataobavezaizprethodnogperioda 57,22 1,72 91,54 2,83 -34,32 -37,50
nedostajućasredstva -254,58 -7,66 -237,11 -7,33 -17,47 7,37
Finansiranje 254,58 7,66 237,11 7,33 17,47 7,37
Pozajmiceikreditiizdomaćihizvora 48,72 1,47 18,83 0,58 29,89 158,70
Pozajmiceikreditiizinostranihizvora 252,99 7,61 184,67 5,71 68,31 36,99
Donacije 5,08 0,15 4,41 0,14 0,67 15,20
Prihodiodprivatizacijeiprodajeimovine 8,94 0,27 9,78 0,30 -0,83 -8,53
Povećanje/smanjenjedepozita -61,15 -1,84 19,42 0,60 -80,57 -414,92
Izvor:MinistarstvofinansijaCrneGore
BudžeT Crne gore
najbitnijidogađajsaaspektadržavnogBudžetajesteizradarebalansaBudžetakrajemmajatekućegodine.tomprilikomkorigovanajeprognozastoperastanadolje,kaoiplanbudžetskihprihodakojijeprilagođennovonastalojsituacijiudržavi,usledprelivanjaekonomskeikrizejavnihfinansijasaevropskognivoa.Pogor-šanjufinansijskesituacijedoprinijelisuiunutrašnjiporblemikaoštosuaktiviranjedržavnihgarancijadatihKaP-uprilikomuzimanjakreditakodDojčebanke/Deutchebank/uiznosuod23,4milionaeura,inelikvid-nostkojaseodrazilanarastporeskihpotraživanja.
Drugiznačajandogađajjesteostvarivanjeznačajnihbudžetskihviškova(suficita)utrećemkvartalu,uiznosuod30,2milionaeurananivoukvartala(jul,avgustiseptembar).
PrimiciBudžetaCrneGore2zaprvih6mjeseci2012.godineiznosilisu1.122,7milionaeura,odčegasenaizvorneprihodeodnosi822,3milionaeura,dokjepreostalih238,4milionaeuraprihodovanodrugimizvori-mafinansiranja(zaduživanje,privatizacijaidonacije).Izvorniprihodiostvarenisu98,5%uodnosunaplani-rane,odnosno99,1%uodnosunaprošlogodišnje.Ustrukturiprihodanajvećiudiosuimaliporeziidoprinosi,čijajenaplataneznatnonižauodnosunaprošlogodišnju.
Prihodipoosnovuporezaiznose523,7milionaeurai2,6%sunižiuodnosunaplanirane.nominalno,najvećipadprihodauodnosunaprošlugodinuostvarenjekodporezanadodatuvrijednostod29,6milionaeurailiblizu10%,iukupnoiznosi267,1milionaeura.negativnoodstupanjebilježiseikodporezanameđunarodnutrgovinu, i tou iznosuod11,1milionaeura, ili32,3%,aobjašnjavasekontinuiranimsniženjemcarinskihstopausljedliberalizacijetržištakojejeuslijedilopoosnovupotpisivanjaSporazumaostabilizacijiipridru-živanjusaeU,CeFtasporazumasazemljamaregiona,eFtasporazumasadrugimevrpskimzemljama,tepri-stupanjemCrneGoreuSvjetskutrgovinskuorganizaciju.Unavedenomperiodudupliranjeprihododporezanadobitpravnihlica,dokstavkaostaletaksebilježigotovotrostrukopovećanje,kaoposljedicaprivremenihmjerauvedenihnakonrebalansabudžeta,ujuluovegodine.
Prihodipoosnovudoprinosaiznose256,8milionaeuraivećisuza3,7%uodnosunaplanza3kvartala2012.godine,dokistovremenobilježerastod2,5%uodnosunaistiperiodprošlegodine.
2-PrimiciBudžetauključujuizvorneprihode(direktneiindirektneporezeineporeskeprihode),pozajmice,donacijeiprihodeodprivatizacijeiprodajeimovine.
56
Ministarstvo finansija Crne Gore
UkupniizdacibudžetaCrneGoreuprvatrikvartala2012.godineiznosilisu1.060,7milionaeura,odčegajefinansiranatekućabudžetskapotrošnjauiznosuod916,8milionaeuraili27,6%BDP-a,kapitalneinvesticije39,3milionaeuraili1,2%BDP-a,dokjeizdatakvezanzaotplatudržavnogdugaiznosio143,9milionaeuraili4,3%BDP-a,štozbirnočini27,6%procijenjenogbrutodomaćegproizvoda.
Samorashodizabrutozaradeikamatebilježeznačajnijaodstupanjaodplana,itopadod15,9milionaeurairastod9,3milionaeura,respektivno.Uodnosunaistiperiodprošlegodinepovećanjasuzabilježenanastavkamarashodizamaterijaliusluge,kamate,itransferizasocijalnuzaštitu.Izdacizapenzijeidrugevidovesocijalnihdavanjapovećanisuza22milionaeura,idosadajenanjihutrošenooko10,8%BDP-a.
najznačajnijenominalnopovećanjerashodauodnosunaprethodnugodinuod37,9milionaeuraostvarenojeuokvirustavkerashodizamaterijaliusluge,zaštaseopravdanjenalaziuizmjenipolitikeukoncipiranjubudžeta,pričemusupotrošačkejedinicečijisuseizdaciranijeevidentiraliuokvirustavketransferijavniminstitucijama,gdjese,istovremeno,bilježiznačajnosmanjenje(39,1milionaeura),sadasuobaveznidade-taljnoprogramirajusvojebudžetskerashodepoutvrđenimstavkama.Uzimajućiprethodnouobzirprimjetnojenetosmanjenjepotrošnjepoovomosnovuza1,2milionaeura.
Idaljezabrinjavastrukturabudžetskepotrošnje,kakosevidinagrafiku,oko29%budžetskihizdatakazaprvih9mjeseci2012.godineodnosisenabrutozarade,ačak40%nasocijalnuzaštitu,dokrashodizamaterijaleiuslugečine12%budžetskepotrošnje.razvojnidiobudžeta,odnosnokapitalnibudžet,čini4%dosadašnjebudžetskepotrošnje,akamate6%.Ovakva kretanjaprihoda i rashodadržavnogBudžetauzrokovala sudeficit od94,5miliona eura ili 2,8%BDP-a,uznapomenudajedošlodopromjenemetodologijeobračunadeficita,idaisplaćenegarancijekojesuranijebilježeneuokvirimastavkeotplatadugasadaulazeutekućubudžetskupotrošnjučimeutičunapovećanjedeficita.
57
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
BudžetCrneGoreI-IX2012 I-IX2011 analitika
mil.€ %BDP mil.€ %BDPrazlika(umil.€)
Odstupanje(%)
Izvorniprihodi 822,32 24,74 829,81 25,66 -7,49 -0,90
Porezi,odčega: 523,73 15,76 530,68 16,41 -6,95 -1,31
Poreznadohodakfizičkihlica 58,91 1,77 57,27 1,77 1,64 2,86
Poreznadobitpravnihlica 60,33 1,81 31,07 0,96 29,26 94,17
Poreznadodatuvrijednost 267,11 8,04 296,74 9,18 -29,63 -9,98
akcize 109,81 3,30 107,20 3,31 2,61 2,44
Poreznameđunarodnutrgovinuitransakcije 23,29 0,70 34,41 1,06 -11,12 -32,32
Doprinosi,odčega: 256,79 7,73 250,45 7,74 6,35 2,53
DoprinosizaPIO 152,42 4,59 153,04 4,73 -0,62 -0,41
Doprinosizazdravstvenoosiguranje 89,84 2,70 84,77 2,62 5,07 5,98
Doprinosizaosiguranjeodnezaposlenosti 7,19 0,22 8,00 0,25 -0,81 -10,15
takse 10,60 0,32 12,11 0,37 -1,51 -12,49
naknade 9,51 0,29 18,28 0,57 -8,77 -47,97
Ostaliprihodi 18,47 0,56 15,60 0,48 2,86 18,34
Primiciodotplatekreditaisredstvaprenijetaizprethodnegodine
3,23 0,10 2,69 0,08 0,53 19,78
Izdaci 916,84 27,58 919,41 28,43 -2,57 -0,28
tekućabudžetskapotrošnja 877,58 26,40 878,95 27,18 -1,37 -0,16
tekućiizdaci 465,36 14,00 439,12 13,58 26,24 5,97
Brutozaradeidoprinosinateretposlodavca 257,00 7,73 262,73 8,12 -5,73 -2,18
Ostalaličnaprimanja 7,11 0,21 8,77 0,27 -1,66 -18,95
rashodizamaterijaliusluge 106,55 3,21 68,62 2,12 37,93 55,27
tekućeodržavanje 14,06 0,42 14,51 0,45 -0,45 -3,11
Kamate 50,98 1,53 37,52 1,16 13,46 35,88
renta 5,10 0,15 5,39 0,17 -0,30 -5,50
Subvencije 19,49 0,59 37,76 1,17 -18,27 -48,38
Ostaliizdaci 5,07 0,15 3,81 0,12 1,26 32,98
transferizasocijalnuzaštitu,odčega: 358,29 10,78 336,30 10,40 21,99 6,54
Pravaizoblastisocijalnezaštite 47,82 1,44 43,89 1,36 3,93 8,96
Sredstvazatehnološkeviškove 12,03 0,36 12,83 0,40 -0,80 -6,27
PravaizoblastiPIO 283,67 8,53 266,57 8,24 17,09 6,41
transferiinstit,pojed,nVOijavnomsektoru 20,27 0,61 59,34 1,83 -39,08 -65,85
Kapitalnibudžet 39,26 1,18 40,46 1,25 -1,20 -2,97
Pozajmiceikrediti 1,20 0,04 1,74 0,05 -0,54 -30,83
rezerve 9,04 0,27 9,53 0,29 -0,49 -
Otplatagarancija 23,43 0,70 32,92 1,02 -9,50 -
Suficit/Deficit -94,52 -2,84 -89,60 -2,77 -4,92 5,49
Primarnideficit -43,54 -1,31 -52,08 -1,61 8,54 -16,41
Otplataduga 143,92 4,33 122,49 3,79 21,42 17,49
Otplatadugarezidentima 73,22 2,20 19,70 0,61 53,52 271,69
Otplataduganerezidentima 39,72 1,20 41,28 1,28 -1,56 -3,77
Otplataobavezaizprethodnogperioda 30,97 0,93 61,51 1,90 -30,54 -
nedostajućasredstva -238,43 -7,17 -212,09 -6,56 -26,34 12,42
Finansiranje 238,43 7,17 212,09 6,56 26,34 12,42
Pozajmiceikreditiizdomaćihizvora 42,37 1,27 8,00 0,25 34,37 429,63
Pozajmiceikreditiizinostranihizvora 252,99 7,61 184,52 5,71 68,47 37,11
Donacije 3,60 0,11 2,05 0,06 1,54 75,18
Prihodiodprivatizacije 1,44 0,04 2,10 0,06 -0,66 -31,36
Povećanje/smanjenjedepozita -61,96 -1,86 15,42 0,48 -77,38 -501,88
Izvor:MinistarstvofinansijaCrneGore
58
Ministarstvo finansija Crne Gore
lokalna samoUprava
Shodnočlanu74zakonaofinansiranjulokalnesamouprave,kvartalneizvještajeoplaniranimiostvarenimpriho-dima,planiranimiizvršenimrashodimaibudžetskomzaduženjuopštinesuobaveznedadostavljajuMinistarstvufinansija,najkasnijeurokuod30danaoddanaistekakvartala.SobziromdasveopštinenijesudostavileizvještajezaIIIkvartal2012.godine,Ministarstvofinansijajenaosnovuizvještajaoizvršenjuopštinskihbudžetaza2011.godinu,izvršenjaopštinskihbudžetauprvihšestmjeseci2012.godineiplanabudžetaopštinaza2012.godinuizvršilo procjenu ostvarenja prihoda i izvršenja rashoda za prvih devet mjeseci 2012. godine.
ProcjenaMinistarstvafinansija
lokalnasamoupravaI-IX2012 I-IX2011 analitika
mil.€ %BDP mil.€ %BDPrazlika(umil.€)
Odstupanje(%)
Izvorniprihodi 101,44 3,05 108,44 3,35 -6,99 -6,45
Porezi 58,09 1,75 63,80 1,97 -5,71 -8,95
Poreznadohodakfizičkihlica 22,30 0,67 23,05 0,71 -0,75 -3,25
Poreznaprometnepokretnosti 9,50 0,29 10,26 0,32 -0,76 -7,42
lokalniporezi 26,29 0,79 30,49 0,94 -4,20 -13,77
takse 4,82 0,15 4,73 0,15 0,09 1,92
naknade 29,23 0,88 30,96 0,96 -1,72 -5,56
Ostaliprihodi 9,30 0,28 8,95 0,28 0,35 3,88
Izdaci 90,20 2,71 96,61 2,99 -6,42 -6,64
tekućapotrošnjalokalnesamouprave 67,70 2,04 63,75 1,97 3,95 6,20
tekućiizdaci 41,14 1,24 41,44 1,28 -0,30 -0,74
Brutozaradeidoprinosinateretposlodavca 18,67 0,56 22,21 0,69 -3,54 -15,93
Ostalaličnaprimanja 2,00 0,06 4,50 0,14 -2,49 -55,44
rashodizamaterijaliusluge 10,83 0,33 9,76 0,30 1,07 10,92
tekućeodržavanje 2,94 0,09 3,26 0,10 -0,33 -9,98
Kamate 2,80 0,08 1,47 0,05 1,33 90,82
renta 0,24 0,01 0,22 0,01 0,01 6,14
Subvencije 0,52 0,02 0,66 0,02 -0,14 -21,53
Ostaliizdaci 0,75 0,02 0,78 0,02 -0,03 -3,35
transferizasocijalnuzaštitu 0,28 0,01 0,55 0,02 -0,27 -49,34
transferiinst.pojedinicimanVOijavnomsektoru 22,19 0,67 18,69 0,58 3,50 18,75
Kapitalnibudzetlokalnesamouprave 22,50 0,68 32,87 1,02 -10,37 -31,54
Pozajmiceikrediti 1,49 0,04 1,29 0,04 0,20 15,66
rezerve 2,60 0,08 1,78 0,06 0,82 46,27
Suficit/deficit 12,07 0,36 12,12 0,37 -0,04 -0,34
Primarnideficit 14,87 0,45 13,58 0,42 1,29 9,51
Otplataduga 31,50 0,95 36,30 1,12 -4,80 -13,23
Otplataglavnicerezidentima 3,00 0,09 5,20 0,16 -2,20 -42,31
Otplataglavnicenerezidentima 2,25 0,07 1,08 0,03 1,17 109,21
Otplataobavezaizprethodnogperioda 26,25 0,79 30,03 0,93 -3,78 -12,59
nedostajućasredstva -19,43 -0,58 -24,19 -0,75 4,76 -19,69
Finansiranje 19,43 0,58 24,19 0,75 -4,76 -19,69
Pozajmiceikreditiizdomaćihizvora 6,35 0,19 10,83 0,33 -4,48 -41,38
Pozajmiceikreditiizinostranihizvora 0,00 0,16 0,00 -0,16 -100,00
Prihodiodprivatizacijeiprodajeimovine 7,50 0,23 7,68 0,24 -0,18 -2,28
Donacije 1,48 0,04 2,35 0,07 -0,87 -37,12
Korišćenjedepozitalokalnesamouprave 4,10 0,12 3,17 0,10 0,92 29,13
transferiizbudžetaCG 0,83 0,02 0,29 0,01 0,54 184,17
Izvor:MinistarstvofinansijaCrneGore
59
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
Procijenjeni izdaci lokalne samouprave zaprvihdevetmjeseci 2012. godine iznose90,20miliona eura ili2,71%BDP-aštojemanjeuodnosunaizvršenjeuistomperioduprošlegodine.
Potrošnjajefinansiranaizporezauiznosuod58,09milionaeura,taksi4,82milionaeura,naknada29,23mi-lionaeuraiostalihtekućihprihodauiznosuod9,30milionaeura.Ukupnitekućiprihodilokalnesamoupravezaprvihšestmjeseci2012.godineprocijenjenisuuiznosuod101,44milionaeura.
Suficitlokalnesamoupravezaperiodjanuarseptembar2012.godineprocijenjenjeuiznosuod12,07milionaeuraili0,36%BDP-a.
napominjemo,navedenepodatketrebauzetisarezervom,sobziromdadopripremeanalizesamojejedanbrojopštinadostaviopodatkezaprvihdevetmjeseci2012.godine,pasepodacizatajperiodzasnivajunaprocjeniMinistarstvafinansija.
Ivaradovanović,samostalnisavjetnikDrStankoJeknić,samostalnisavjetnikradovanživković,samostalnisavjetnik
MilošPopović,saradnikSektorzaekonomskupolitikuirazvoj
MrSnežanaMugoša,samostalnisavjetnikSektorzabudžet
60
Ministarstvo finansija Crne Gore
Crna Gora se u oblasti unutraš-njerevizijesuočavasa istimiza-zovima kao i veliki broj zemaljau regionu i šire. Glavni izazoviunutrašnje revizije u Crnoj Gorisu uspostavljanje jedinica zaunutrašnju reviziju sa obučenimimotivisanimkadromzaobavlja-njeoveaktivnosti,kakobiseod-govorilo potrebama kvalitetnogpružanjauslugaunutrašnjerevi-zijeukorišćenjusredstavanaci-onalnogbudžetaisredstavaeU.
Od jedinica za unutrašnju revi-ziju seoćekujeda ćepomoćidaseuspostavesistemiupravljanja,upravljanja rizikom i kontrole.Ujedno se očekuje da će pružitiobjektivnomišljenjeotomedalisuovisistemiuspostavljeniidalifunkcionišu.
Savremeni profesionalni revizoru unutrašnjoj reviziji se suočavasa izazovom ispunjavanjavelikihočekivanja. Sve veće isticanjekorporativneodgovornostijeza-htijevalo traženje mehanizamakojimogudapomognuupromo-
visanju tri povezana koncepta -integriteta, odgovornosti i tran-sparentnosti. Institut internihrevizora (IIa) proces upravljanjadefinišekao“procedurekojepri-mjenjujupredstavnicistejkholderorganizacije da bi obezbijedilinadzor nad rizikom i procesimakontrole koje sprovodi rukovod-stvo.”
Svi korisnici budžeta odgovornisu za organizovanje obavljanjaposlova, uključujući poštovanjesmjernica, obezbjeđenje zakoni-tosti poslovanja i praćenje ade-kvatnosti i efikasnosti uspostav-ljenihnačinaupravljanjaupraksi.zaštita javnih sredstava pred-stavlja opšti interes, a unutraš-njirevizoritrebadashvatesvojeobavezeupogledukorporativnogupravljanjakaoznačajnogzaštit-nogelementauuspostavljanju iodržavanju odgovarajućih rješe-nja. Postoji puno različitih rizikakoji mogu ugroziti postizanjeuspjeha. Uloga unutrašnje revi-zije je da pomogne u pregledusistemaunutrašnjihkontrolakoje
se bave identifikovanim rizicimasubjekta, kako bi pomogli ruko-vodstvuuefektivnomsprovođe-njunjegovihodgovornosti. Osnovnaulogaunutrašnjerevizi-jejedavanjeuvjerenjaoukupnojefektivnosti sistema unutrašnjihkontrola, upravljanja rizicima ikorporativnog upravljanja. Unu-trašnja revizija treba da budenezavisna, a unutrašnji revizorimoraju biti objektivni. Unutraš-njarevizija je iefikasnosredstvoprotiv korupcije i ostalih nepra-vilnostiuradudržavnihorgana.
Uproteklomperiodunaunutraš-njurevizijusegledalokaoname-hanizamzaponovnuprovjerufi-nansijskihtransakcija.Unutrašnjarevizija se, uglavnom, sastojalaodprovjeratransakcijauciljuot-krivanja grešaka i nepravilnosti.Vremenom se misija unutrašnjerevizije proširila kako bi pokrilaipotrebeodboradirektora,akci-onara,zaposlenihnasvimnivoi-ma,Vladeidruštva.Iakorazličitikorisnici usluga unutrašnje revi-
Izazoviuobavljanjuunutrašnjerevizije
natašaSimonović
61
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
zije mogu imati različita intere-sovanjaiočekivanjaodunutraš-nje revizije, svima je važno damenadžment bude efektivan uizvršavanjusvojefunkcije.Savremeniunutrašnjirevizortre-ba da doprinosi uspostavljanju irazvoju odgovarajućih kontrola,kao dijela strategije upravljanjarizicimaiadekvatnostiovihkon-trola. Prelazak sa detaljnih pro-vjera velikog obima finansijskihtransakcijanapristupbazirannastrategiji upravljanja korporativ-nim rizikom je veliki izazov zaunutrašnju reviziju. timprije štoje unutrašnja revizija u javnomsektoruCrneGoreufazirazvoja.
Da bi bili u mogućnosti pružitiuslugemenadžmentu,unutrašnjirevizorimorajurazumjetiproceseipotrebemenadžmentasubjekta.Ukoliko želedaostvare kvalitet-nu saradnju samenadžmentom,unutrašnji revizorimoraju shva-titi kako menadžment razmišlja.Važnojeuspostavitiodgovaraju-ćukomunikacijusamenadžmen-tomuciljudobijanjainformacijao njihovim potrebama i proble-mima.Glavnizadataksavremeneunutrašnje revizije je pružanjeusluga subjekta kroz podrškumenadžmentu na svim nivoima.Problemi menadžmenta su slo-ženiistalnosemijenjajuuzavi-snosti od unutrašnjih i spoljnihfaktora.Ovoznačidaćemenad-žment ubuduće imati sve većupotrebu za unutrašnjom revizi-jomispremnijećejeprihvatitisarazvojem sposobnosti i kredibili-tetafunkcijeunutrašnjerevizije.
Ipak, saradnja između menad-žmenta i unutrašnjih revizora,zasnovananaosnovamakoncep-ta nezavisnosti i objektivnosti,nijetakojednostavna.Otkrivanjepropusta menadžmenta subjek-ta,makolikonamjerebiledobre,
možedovestidokonfliktasame-nadžmentom,štobizaposljedicumogloimatiizolacijuilimargina-lizaciju poslova unutrašnjih re-vizora. Ključ kvalitetne saradnjeležiupridržavanjuetičkihnormi.
Imajućiuvidukretanjaipromje-neusistemuupravljanja,Institutinternih revizora (IIa) je objavioujanuaru2004.godinepotpunorevidiranoizdanjeMeđunarodnihstandarda profesionalne prak-se unutrašnje revizije, sa ciljemda se odgovornosti unutrašnjerevizije još direktnije dovedu uvezusaprincipimakorporativnogupravljanja. Prema revidiranimstandardima, unutrašnji revizoriimaju obavezu da izvrše ocjenuidajupreporukezaunapređenjeprocesa upravljanja kako bi seostvarilisljedećiciljevi:
Promovisanjeodgovarajućeetikeivrijednostiunutarsubjekta; Obezbeđenjeefektivnogupra-vljanja uspješnošću subjekta iodgovornost; efektivno izvještavanje o ri-zicima i kontrolama određenihoblastisubjekta; efektivna koordinacija aktiv-nosti i razmjena informacija ek-sternih i internih revizora ime-nadžmenta.
Da bi ispunili očekivanja ruko-vodstva, a prije svega očekiva-njaporeskihobveznika,odnosnoostvarili uspjeh u obavljanjuovog zadatka, potreban je odre-đen profil ličnosti za obavljanjeunutrašnje revizije. Međunarod-ni standardi unutrašnje revizijenaglašavaju da unutrašnji re-vizori moraju posjedovati zna-nja,vještine iostalesposobnostikoje su potrebne za ispunjava-nje pojedinačnih odgovornosti.to podrazumijeva da unutrašnjirevizor treba da posjeduje više
od profesionalne kompetentno-sti. Koristan unutrašnji revizormora biti u stanju da pomognerukovodiocu i mora posjedova-ti fleksibilnost i razumijevanje.rukovodioci moraju da prepo-znaju značajne rizika koji utičunanjihovoposlovanjeidautvrdenajbolji način zaupravljanje timrizicima.Dabiovajzadatakoba-vili,potrebnaimjepomoć.revi-zori koji razumiju uzroke rizika,kojishvatajurelevantnekontroleikojisuustanjudapomognuru-kovodstvudarazvijeodgovaraju-ćustrategijuupravljanjarizicimamogu da pruže dodatne vrijed-nostisubjektu.
U subjektima javnog sektoraCrne Gore, određeni broj jedini-ca unutrašnje revizije prošao jefazuuspostavljanjaifazuosnov-needukacijeiosposobljavanjazaradunutrašnjihrevizora.Urađe-ni suosnovnidokumenti za rad,stečenasuodređena iskustavausprovođenju unutrašnje revizije.Ostvareni su pozitivni, ali ne idovoljni pomaci u edukovanostiunutrašnjih revizora, povećan jeukupanbrojunutrašnjihrevizora.Otpočelajeirealizacijaprogramaobuke i sertifikacije unutrašnjihrevizora u cilju dobijanjameđu-narodnopriznatihdiploma.
Samoadekvatnoobučeni ikom-petentni unutrašnji revizorimoguispunitizadatkekojipred-stojefunkcijiunutrašnjerevizijeidoprinijetistvaranjunjenihcilje-va,posebnouaktuelnimkriznimuslovima.naunutrašnjimrevizo-rima jedaodgovorenaove iza-zoveipružepodrškurukovodstvukrozefektivneikorisnepreporu-keunutrašnjerevizije.
natašaSmolović,Višiunutrašnjirevizor
62
Ministarstvo finansija Crne Gore
05.07.2012. - izjava pomoćni-ce ministra Biljane šćekić na-kon sjednice vlade“...Vlada je danas usvojila fiskal-nupolitiku zaproizvodnjunafteigasaiovojejedanodnajvažni-jihdokumenatakojimsedefinišenajbolja praksa za oporezivanje
jednog nacionalnog resursa. Ciljdokumenta jedasedefinišepo-litika oporezivanja za djelatnostproizvodnje nafte i gasa i ovompolitikom se uspostavlja sistemkoji podrazumijeva stabilne i iz-dašneprihodezadržavu, itodo70% od profita ovih kompanija.Istovremeno se intenzivira tran-sparentna poreska poltika nadužirok,štojeposebnovažnozaouindustrijuidefinišeseokvirzakorišćenje sredstava koja se pri-hoduju po ovom osnovu. Ovimsistemom se, dakle, obezbjeđujeda ukupan zahvat prihoda kojeuzima država kod oporeziva-nja resursa bude do 70%, da fi-skalni sitem sadrži više instru-menata kako bi se obezbijedilafleksibilnost, fiskalni potencijal isigurnost naplate prihoda, daklekombinacija naknade, koja će sevezivati za prozvodnju, i ekstra
porez koji će se vezivati za pro-fit...”
10.07.2012. - polaznici res-pa-e u posjeti Ministarstvu finansijaPetnaest polaznika ljetnje ško-le na temu “Mladi menadžeri udržavnoj administraciji” u or-ganizaciji reSPa-e (regionalSchoolofPublicadministration)posjetili suMinistarstvo finansi-ja.PolaznikereSPa-e primili supredstavnicisektorabudžetakojisuihupoznalisanačinomfunk-cionisanjaMinistarstvafinansijaiupravljanjemjavnimfinansijama.Predstavnica sektora budžeta,MilenaMilović,održalajepreda-vanjenatemu“Budžetskapoliti-kauCrnojGori” uokvirukojegjepolaznicimaoveškoleprezen-tovala reforme javnih finansija ibudžetske procese u Crnoj Gori.
Info/webaktivnostiMinistarstvafinansijauperioduod1.julado30.septembra2012.godine
IvonaMihajlović
63
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
Predstavnici reSPa-e izrazili suzahvalnost zbog upriličene po-sjeteiočekivanjedaćeseuspješ-nasaradnjanastaviti.
12.07.2012. - obavještenje o isplati konvertovanih devi-znih depozita građana oroče-nih kod dafiment banke ad Beograd i deviznih sredstava građana položenih kod Banke privatne privrede dd podgori-ca položenih preko preduzeća jugoskandik dd Beograd17.07.2012.godinepočinjeispla-ta deviznih depozita oročenihkodDafimentbankeadBeogradideviznihsredstavagrađanapo-loženihkodbankePrivtneprivre-deddPodgoricapoloženihprekopreduzeća Jugoskandik dd Be-ograd. Ministarstvo finansija je,shodnozakonuoisplatideviznihsredstavagrađanapoloženihkodDafiment banke aD Beograd iBankeprivatneprivredeDDPod-goricapoloženihprekopreduzeća
Jugoskandik DD Beograd (“Služ-benilistCG”,broj21/08),donijeloUpustvo o sadržaju zahtjeva zaisplatu inačinu realizacije ispla-te deviznih sredstava građanapoloženih kod Dafiment ban-ke aDBeograd i Banke privatneprivredeDDPodgoricapoloženihprekopreduzećaJugoskandikDDBeograd (“Službeni list CG”, broj34/08)naosnovukojegćesevr-šiti isplataneisplaćenihdeviznihsredstavaprekoPrvebankeCrneGore aD i Crnogorske komer-cijalne banke aD, sa kojima jeMinistarstvo finansija zaključilougovorozastupanjuuposlovimaisplate deviznih sredstava polo-ženihkodnavedenihbanaka. 12.07.2012. - u avgustu ispla-ta neisplaćenih potraživanja zaposlenih za čijim je radom prestala potrebaVladajeusvojilaOdlukuoemisijiobveznica Crne Gore za isplatuneisplaćenih potraživanja zapo-
slenihzačijimjeradomprestalapotreba. Kroz ovuOdluku, VladaCrne Gore je definisala modelobezbjeđenja sredstava za ovenamjene,krozemisijuobveznica,u vrijednosti od oko 6 milionaeura. Osnovni cilj ove odluke jeubrzanje dinamike neisplaćenihpotraživanjapoosnovuradaza-poslenih kojima je, do stupanjana snagu zakona o radu, odno-snodo23.avgusta2008.godine,prestao radni odnos kod poslo-davcausljedstečaja izaposlenihzačijimjeradomprestalapotre-bazbogtehnoloških,ekonomskihi restrukturalnih promjena popravosnažnim rješenjima Fondarada.naovajnačin,bićeriješenopitanje neisplaćenih potraživa-nja za one zaposlene kojima je,u postupku pred Fondom rada,utvrđeno da ispunjavaju uslovezaostvarivanjenavedenogprava,odnosno za sva rješenja koja sudosadadonijeta,akojihjeuku-pno3.115.
64
Ministarstvo finansija Crne Gore
12.07.2012. - održana prva runda pregovora radi zaključi-vanja ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izme-đu Crne gore i države katarDelegacija Crne Gore koju jepredvodila Biljana Šćekić, po-moćnik ministra finansija, zavr-šila je prvu rundu pregovora ozaključivanjuUgovoraoizbjega-vanju dvostrukog oporezivanjasa Državom Katar. U toku pre-govora postignuta je saglasnostonajvećembrojupitanjakojaseregulišu ovim ugovorom i objedelegacije su iskazale spremnostdaotvorenapitanjabuduusagla-šena u što kraćem roku, kako bise ugovor potpisao i ratifikovaodokrajagodine.Ugovoro izbje-gavanjudvostrukogoporezivanjaje preduslov za intenziviranjeekonomskihodnosaisaradnjeiz-međudvijezemlje,kaoiprivlače-njeinvesticijajersestvarapravniosnov zaotklanjanjedvostrukogoporezivanja zarada zaposlenih,prihodaodsamostalnihdjelatno-sti, kamata, dividendi, autorskihnaknada,prihodaodkapitala.
16.07.2012. - novim opštim kolektivnim ugovorom vlada ne predlaže smanjenje zarada zaposlenihMinistarstvofinansijaiMinistar-stvo rada i socijalnog staranjaobavještavijestili su javnost dasu pregovori oko donošenja no-vogOpšteg kolektivnogugovora(OKU) u toku. U pripremu pred-logaOpštegkolektivnogugovorauključenisusvisocijalnipartneri– predstavnici Vlade, reprezen-tavnih sindikata i poslodava-
ca. Kada se okončaju pregovori,odnosno kada sva tri socijalnapartnera usaglase konačnu ver-ziju novog Opšteg kolektivnogugovora,saistomćejavnostbitiblagovremenoidetaljnoupozna-ta. naglašavamo, međutim, danijedno predloženo rješenje nepredviđa umanjenje postojećihprava zaposlenih, samim tim nismanjenjezaradazazaposleneujavnom,kaoniuprivatnomsek-toru.
19.07.2012. - održane konsul-tacije sa predstavnicima ne-vladinog sektoraU skladu sa pozivom koji je03.07.2012. godine upućen ne-vladinim organizacijama (nVO),18. jula su, u prostorijama Mi-nistarstva finansija, održanekonsultacije sa predstavnicimaovogsektorapovodompripremeuredbi koje se odnose na finan-siranje nVO iz budžetskih fon-dova. Predstavnici Ministarstvafinansija,načelusapomoćnikomministra Borisom Buškovićem, ipredstavnici Ministarstva unu-trašnjihposlova(MUP)iznijelisustavovekojisetičupripremepo-menutihuredbi i informisalipri-sutneopreduzetim i planiranimaktivnostima, u cilju kvalitetnijeizrade podzakonskih akata, kojaće na direktan način regulisatinajbitnija pitanja koja se odno-senaraspodjelusredstavanVO.Konsultacijamaje,iporedvelikoginteresovanja i najavljenog pri-sustvaznačajnovećegbroja,pri-sustvovalo17predstavnikanVO.Predstavnici civilnog sektora sa-
opštilisukakoonividemogućno-sti unapređenja raspodjele sred-stavanVOsektoru.Utomsmislu,iznijeti su prijedlozi, komentarii sugestije, koje se tiču tekstovapomenutihuredbi.takođe,zajed-nički je konstatovano da je pri-premaovihdokumenataod izu-zetne važnosti za dalji napredakuprocesuraspodjelesredstava,asamim tim i za prosperitet nVOsektorauCrnojGori.
28.07.2012. - uskoro tender za prodaju instituta igalotenderska komisija nadležna zaprivatizaciju Instituta za fizi-kalnu medicinu, rehabilitaciju ireumatologiju “Dr. SimoMiloše-vić”a.D. Igalo,kojompredsjeda-vaministar finansija, drMiloradKatnić, na sjednici održanoj, 27.jula 2012. godine u prostorija-ma Instituta u Igalu, donijela jeodlukuoraspisivanjutenderazaprodaju 56,4806%kapitala izra-ženog kroz 215.954 akcije Insti-tuta. nakon sjednice, održan jesastanak sa predstavnicimame-nadžmenta i Sindikata Instituta,kako bi Komisija informisala za-posleneobudućimaktivnostima,aliiciljevimaiprincipimakojimase rukovodiuprocesuprivatiza-cijeInstituta,idobilainformacijeoočekivanjimazaposlenihuvezisa pomenutim procesom. Pred-stavnicimenadžmentaiSindika-taizrazilisuzadovoljstvočinjeni-comda jeosnovniciljtenderskekomisije pronalaženje kvalitet-noginvestitorakojićeomogućitiočuvanje i dalji razvoj osnovnedjelatnostiInstitutaiobezbijeditida Institut postane konkurentannameđunarodnomtržištu.Stimuvezi,rukovodiociipredstavnicizaposlenihdali supunupodrškutenderskojkomisijidanastaviza-počete aktivnosti i izrazili nadudaćeprocesbitiuspješnookon-čan.
65
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
31.07.2012. - Briselu proslije-đena dokumentacija za dobi-janje akreditacije za ipa kom-ponente i i iibUzimajućiuobzirčinjenicudajeuvođenje decentralizovanog si-stemaupravljanjafondovimaeUjedan od najvažnijih segmenataprocesa pridruživanja Crne Goreevropskoj uniji, Ministarstvo fi-nansija je, u saradnji sa sviminstitucijamauključenimunave-deniproces,uproteklomperioduintenzivno radilo na izgradnjipravnogokvira,kaoiizradineop-hodnedokumentacijeiprocedurau skladu sa zahtjevimaevropskekomisije.S timuvezi, formiranesusveneophodnestrukturekojeće, nakondobijanja zelenog svi-jetlaodstraneevropskekomisije,samostalno sprovoditi aktivnostikojeseodnosenaprogramiranjei implementaciju eU pretpristu-pnih fondova. nakon dobijanjapozitivnog Izvještaja od straneKPMG-a i dodjeljivanja nacio-nalne akreditacije strukturamauspostavljenimzabudućesamo-stalnoprogramiranjeiimplemen-tacijuIPakomponentiI(Podrškatranzicijiijačanjuinstitucija)iIIb(Prekogranična saradnja), Mini-starstvo finansija je proslijedilonavedenu dokumentaciju Gene-ralnomdirektoratuzaproširenje,čime su stvoreni uslovi za dola-zak revizora evropske komisije iprocjenu uspostavljenog finan-sijskogsistemakontrole iuprav-ljanja pretpristupnim fondovimaeU u slučaju IPa komponenti I–nakon uvida i pregleda doku-mentacije, evropska komisija ćeMinistarstvofinansijaobavijestitiovremenskomokvirudolaskare-vizoraGeneralnogdirektoratazaproširenje,kojiće izvršitirevizijunalicumjestaiprocijenitiuspo-stavljeni institucionalni i pravniokvir,tj.donijetiodlukuopreno-šenju odgovornosti sa evropske
komisijenacrnogorskeinstitucijeuključene u programiranje i im-plementacijueUfondova.
01.08.2012. - Ministarstvo fi-nansija objavilo Bilten XXvi 01.08.2012. - usvojena ured-ba o načinu ostvarivanja pra-va na oslobođenje od plaćanja takse na tarifno brojiloOdredbama člana 7 zakona otaksama na pristup određenimuslugama od opšteg interesa iza upotrebu duvanskih proizvo-da i elektroakustičnih i akustič-nih uređaja propisano da će odplaćanja takse na tarifno brojilobitioslobođenivlasniciprimarnihstambenih objekata i korisniciprava iz socijalne zaštite.Uciljupropisivanja načina ostvarivanjaovog prava i definisanja doku-mentacijenaosnovukojeseonoostvaruje, Ministarstvo finansi-ja je pripremilo Predlog Uredbeo načinu ostvarivanja prava naoslobođenjeodplaćanjataksenatarifno brojilo. Pomenutu ured-bu je usvojila Vlada Crne Goreje, na sjednici održanoj 26. julatekuće godine. Shodno rješenjusadržanomupredmetnojuredbi,primarnim stambenim objektomsmatraseobjekat,odnosnostanukojemstanujevlasnikkoji imaprebivalište u mjestu u kojem
se nalazi taj stambeni objekat,odnosno stan. Uredbom je de-finisano da vlasnici primarnihstambenih objekata ostvarujupravo na oslobođenje od plaća-njataksenatarifnobrojiloSaMOpodnošenjem izjave o svojini naprimarnom stambenom objektu.na ovaj način je obezbijeđenajednostavnija implementacijadonijetihzakonskihrješenja,azavlasnikeprimarnihobjekatabržeijeftinijeostvarivanjepropisanogprava.navedenaizjavase,uzko-pijuračunazautrošenuelektrič-nu energiju i kopiju lične karte,podnosi operatoru distributiv-nog sistema električne energi-je, i to na obrascu “IPO”, koji jesastavni dio Uredbe i koji sadržipodatke o vlasniku primarnogstambenog objekta, prebivalištu,pretplatnomibrojutarifnogbro-jila. Osim za vlasnike primarnihstambenih objekata, predmetnauredbadefiniše ioslobođenjeodplaćanja takse na tarifno brojilozakorisnikepravaizsocijalneza-štite. Imajućiuvidudasepravona oslobođenje od takse možeostvariti na osnovu dostavlje-nje dokumentacije, taksa će bitiobračunata svim korisnicima,nakončegaćese,zaonekojido-stave potrebnu dokumentaciju,vršitikorekcijavišeplaćenetakseumanjenjemračunakroznaredniobračunskiperiod.Konkretno,zamjesec jul, ePCG će obračunatitaksusvimkorisnicima,azana-redne obračunske periode rea-lizovaće oslobođenje, odnosnopovraćaj više plaćene takse, naosnovu dostavljenih dokaza zaoslobođenje.
03.08.2012. - analiza osnov-nih makroekonomskih kreta-njanajnovijaanalizamakroekonom-skihtrendovauCrnojGori,regi-onuievropiukazujedarastebroj
66
Ministarstvo finansija Crne Gore
zemaljakojebilježerecesijuupr-voj polovini 2012. godine. Kom-panije širom evrope smanjujubroj zaposlenih što je posljedicaslabih izgledaubudućemperio-du.loši trendovikarakterišuna-ročitoekonomijeueurozoni,gdjejepadekonomskeaktivnostipo-sebno izraženuproizvodnji, dokjemanjiusektoruusluga.ŠtoseCrneGoretiče,usektoruturizmazabilježeni su pozitivni trendo-vi – broj gostiju u junu iznosioje 155.039 i veći je za 12,7% uodnosunaistimjesecprošlego-dine,dok jebrojnoćenja iznosio965.377ivećijeza7,6%uodno-sunajun2011.godine.rastbrojagostijuinoćenjausektoruturiz-mauticaojeinarastprometautrgovini na malo, koji je u junu2012. iznosio 3,3%, a u periodujanuar - jun 2012, u odnosu naisti period 2011, rast je iznosio12%... Kada je riječ o javnim fi-nansijama,prihodibudžetaCrneGoreujunusuiznosili95,8mili-onaeuraštoje,uodnosunajun2011.godine,ostvarenjenanivouod96,5%.Uperiodujanuar–jun2012,prihodisuostvareniuizno-suod473,9milionaeura,štoje,uodnosunaplanzaistiperiod,os-tvarenjenanivouod97,1%.Pre-liminarni podaci za mjesec julukazuju na oporavak budžetskihprihodaipremanjimasuprihodiza prvih sedammjeseci neznat-no(0,4%)ispodplana.Prihodiodporezanadodatuvrijednost,kojiprocentualno čine najveći diobudžeta, porasli su u junu ovegodine, u odnosu na jun prošlegodine, za 4,9%, što ukazuje napozitivanuticajturizmaivezanihsektora na ekonomsku aktivnostuCrnojGori,ali inapoboljšanjetrendova kada je u pitanju sivaekonomija, odnosno njeno uvo-đenjeulegalnetokove.Ovakvomrezulatu posebno su doprinijeleaktivnosti Koordinacionog tima
za praćenje mjera za suzbijanjesive ekonomije i pojačane in-spekcijske kontrole tokom junamjeseca, koje će, i u narednomperiodu, biti nastavljene. takođeje u junumjesecu, u odnosu naprošlogodišnji jun, zabilježenoznačajno povećanje prihoda odakciza,začak32,9%,štojerezul-tat izmijenjene akcizne politikeuprvojpolovinigodine.rashodibudžeta za jun su smanjeni za7,7%uodnosunaplan,odnosnoza8,3milionaeura.Državnidugna kraju juna iznosio je 1.629,6miliona eura, odnosno 47,9%BDP-a. Ovaj nivo je još uvi-jek umjeren, značajno manji odprosjeka u evropskoj Uniji (81%BDP-a) i u okvirima je Mastrit-skihkriterijuma...neizvjesnostnasvjetskom finansijskom tržištu inepovoljna kretanja u zemljamaeurozoneuslovilasunesigurnostulaganja i manju zainteresova-nost stranih investitora na svimtržištima,paiuCrnojGori.Oče-kivanja su da će, do kraja godi-ne,stranedirektneinvesticijebitinanivouodoko10%BDP-a,štonas,uodnosunavećinuzemaljaregionaievrope,gdjeSDIgravi-tirajunanivouodoko5%BDP-a,idalje svrstavaugrupusaviso-kim učešćem stranih direktnihinvesticija. na tržištu rada zabi-lježeni su pozitivni trendovi, štojeposebno značajnoako imamouvidučinjenicuda je stopane-zaposlenosti u eurozoni dosegla11%,najvišinivoodkadaje1999.godineuvedeneuro.Stopaneza-poslenostiuCrnojGoriujunujeiznosila 12,7% i za 2,3% je nižau odnosu na jun 2011. Broj ne-zaposlenihu junu2012.uCrnojGori iznosio je29.441 i smanjenjeza2,4%uodnosunaprethod-nimjesec.Prosječnebrutozaradeu junu iznosile su 722 eura, štojepovećanjeod2%uodnosunajun 2011. Prosječne neto zarade
iznosilesu484euraujunu2012.ipovećanesuza1,9%uodnosunajun2011. Ipoovomparame-tru,CrnaGoraprednjači,kadajeregionupitanju(uMakedonijijeprosječnaneto zarada343 eura,u Srbiji 357 eura, dok je u BIH423eura).
07.08.2012. - reagovanje Mi-nistarstva finansija povodom saopštenja Mans-aPovodom saopštenja ManS-a, au cilju ispravnog i potpunog in-formisanjajavnosti,saopštavamosljedeće:- Vlada preduzima aktivnostikakobise,umaksimalnomogu-ćojmjeri,minimizovaonegativanefekatkojipovećanjecijenanafteinaftnihderivataimapograđaneiprivredu,akojejeuslovljeno,unajvećojmjeri, berzanskom cije-nom i valutnim odnosom eura idolara.-U tom smislu je, umaju2011,Ministarstvo finansija donijelodva pravilnika koji su omogući-li povraćaj dijela plaćene akcizena eurodizel koji se koristi u in-dustrijskeikomercijalnesvrhe,uiznosuod20centipolitrueuro-dizela, kao imineralna ulja kojaseupotrebljavajuzapogonpoljo-privredneišumskemehanizacije.- U cilju dodatnog rasterećenjagrađana iprivrede,u izmjenamai dopunama zakona o akcizamasmanjena je akciza na dizel go-rivo,uiznosuod2centapolitrueurodizela.Ove mjere predstavljaju Vladindoprinos da ne dođe do opštegporasta cijena i smanjenja kon-kurentnosti crnogorske privrede.značajnija korekcija akciza kojabi mogla jednokratno uticati nacijenu goriva imala bi direktne,negativne posljedice na budžet-skeprihode i servisiranjeobave-za (isplatu plata, penzija, soci-jalnih davanja i dr.). U krajnjem,
67
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
CrnaGorasvojuakciznupolitikuvodi u pravcu postepenog usa-glašavanja sa eU standardima,u okviru čega se vodi računa ostabilnosti prihoda i stabilnostilegalnogtržišta.Štosetičenavo-da da pojedini investitori imajuposebanporeskitretman,izvođe-njeovakvogzaključkajerezultatili nepoznavanja važećihpropisaili njihovog paušalnog tumače-nja. Upravo se poreska politikakoju vodi Ministarstvo finansijabaziranaprincipu jednakogtre-tmana svih poreskih obveznika,sa što manjim brojem poreskihoslobođenja i izuzeća. Pravnolice registrovano za snabdijeva-nje plovnih objekata je dužnodagorivo imazivo izvoznooca-rini, na način što će carinskomorganu podnijeti deklaraciju zaponovniizvozstranerobe,najka-snijedo10-ogumjesecuzarobuprodatu u prethodnommjesecu.Dakle,jasnosemožezaključitidacrnogorski propisi imaju jednaktretmandomaćihistranihplovilaprilikomsnabdijevanjagorivomimazivom, prije napuštanja teri-torijalnihvodaCrneGore.
08.08.2012. - uspješno oci-jenjena saradnja sa kineskom eXiM bankomPomoćnikministrafinansija,Bo-risBušković,sasaradnicima,odr-žaojesastanaksapredstavnikomkineskeeXIMbanke,BaiHuafen-gom. Osnovna tema današnjegsastanka bila razmatranje mo-gućnosti za dalje učvršćivanjeodnosa i intenziviranje saradnjeizmeđu nr Kine i Crne Gore. U
tomsmislujeiniciranousaglaša-vanjeipotpisivanjeMemorandu-maorazumijevanjuizmeđudvijestrane,kojiće,kako jepredviđe-no, obuhvatati projekte koji ćese finansirati od strane kineskeeXIM banke, a čija realizacija ćedoprinijeti daljem ekonomsko-socijalnom razvoju Crne Gore.Pomoćnik Bušković pozdravio jespremnosteXIMbankedapodržifinansiranjeprioritetnihprojeka-tauCrnojGori,dokjezajedničkikonstatovano da smo, u pret-hodnom periodu, imali izuzetnouspješnu saradnju, te da se, i unarednomperiodu,trebafokusi-ratinanjenodaljeunaprijeđenje.
27.08.2012. - uspješno reali-zovana druga aukcija državnih zapisa za 2012. godinuDana 28.08.2012. godine dospi-jeli sudržavni zapisi druge auk-cije emitovani 28.02.2012. godi-nenarokod182danau iznosuod 39.528.500 eura. U skladu stim,Ministarstvofinansijajepo-sredstvomCentralnebankeCrneGore,kaofiskalnogagentaVladeCrne Gore, 27.08.2012. godinerealizovalo aukciju 182-dnev-nih državnih zapisa u 2012. go-dini. aukcija je uspješno reali-zovana i na njoj je učestvovaoveći broj domaćih komercijalnihbanaka. Ukupna tražnja za ku-povinu državnih zapisa od stra-nekupacaiznosila je41.978.500eura,što jeza2,45milionaeuravišeodiznosakojijeponuđenzaprodaju od strane Ministarstvafinansija.Ministarstvofinansijajedonijeloodlukudaod41.978.500eura, koliko je iznosila ponuda,prihvati ponude i kupi državnezapise u iznosu od 39.528.500.emisijazapisa injihovaregistra-cijanakupcekodCDaizvršićeseu utorak, 28. avgusta. Prosječnaponderisana kamatna stopa zaprihvaćeneponudeiznosi4,73%.
30.08.2012. – izjava pomoć-nika ministra Borisa Buškovića nakon sjednice vlade „Važećizakono isplatideviznihsredstava građana položenihkodDafimentbankeadBeogradi Banke Banke privatne privredeDD Podgorica, položenih prekopreduzeća Jugoskandik bio jedefinisan rok za prijavu i on seodnosio na period od 04. aprila2008.godinedo04.aprila2009.godine.Utomperiodupristiglojeukupnookopethiljadaišeststo-tinaprijavagrađanainakonusa-glašavanja podataka sa narod-nombankomSrbije,započelismoprocesisplateujuluovegodine.U međuvremenu značajan brojgrađana se prijavio sa molbomzaproduženje,odnosnodefinisa-njenovog roka takoda smomi,premazakonu,predvidjelidanovirokzapodnošenjemolbigrađanabude31.januar2013.godine,štopraktičnoznači,daćesvigrađanikojisenijesuprijaviliuzakonompredviđenom roku, moći odmahnakonusvajanjazakonaodstra-neSkupštineCrneGoredaopetizvrše prijavu, odnosno ostvaresvoje pravo po ovom potraživa-nju…takođenaovojsjedniciVla-deusvojenjeMemorandumosa-radnjikineskeeximbankeiVladeCrne Gore. Memorandumom sutakođe definisani budući pravcisaradnje sa kineskom exim ban-kom odnosno prioritetne oblastikoje ćemo imati sa bankom unarednomperiodu.Podijeljenesuna4oblasti,prvaoblastseodno-sinarazvojputneinfrastrukture,druga se odnosi na razne temegradskog potencijala u Crnoj
68
Ministarstvo finansija Crne Gore
Gori, treća oblast se odnosi narazvojhidroenergetskogpotenci-jalauCrnojGori ičetvrtaoblastse odnosi na nabavku dva kablaza potrebe Barske plovidbe. Uprincipusvitiprojektisuuzrelojfazi iočekujemodaćesenakonpotpisivanja ovog memorandu-masvitiprojektiintenziviratiidaćemou kratkom rokuuspjeti darealizujemo nekoliko projekatasa kineksim partnerima, prven-stvenoočekujemdaćeukratkomrokubiti realizovanprojekatna-bavke dva nova kabla, kao i daćemou narednomperidou ima-ti jasnu slikuo realizaciji drugihprojekatakoji sudefinisaniovimmemorandumom.”
07.09.2012. - stupio na snagu sporazum između Crne gore i republike srbije o regulisa-nju članstva u međunarodnim finansijskim organizacijama i razgraničenju finansijskih pra-va i obavezarazmjenom instrumenata ratifi-kacijejeformalnostupionasna-gu Sporazum između Crne Gorei republike Srbije o regulisanjučlanstvaumeđunarodnimfinan-sijskimorganizacijamairazgrani-čenjufinansijskihpravaiobaveza.S obzirom da je sporazum pot-pisan u Beogradu, a u skladu sapraksom, razmjena instrumenataratifikacijeobavljena jeuPodgo-rici uMinistarstvufinansija. Pro-tokolorazmjenidokumenatapo-tisali su Damir rašketić, sekretarMinistarstvafinansijau imeCrneGore izoranlutovac,ambasadorSrbije u Crnoj Gori u ime repu-
blike Srbije. nakon ceremonijerazmjene,sagovornicisurazgova-raliobilateralnimodnosimaCrneGoreiSrbijeiiskustvimauoblastifinansijainaplateporeza.
10.09.2012. - uvodno izlaga-nje kane Tomašević, predstav-nice CfCu sektora na semi-naru na temu “pravila javnih nabavki za ugovore o radovima i ugovore o nabavci robe”“…U ime Ministarstva finansijačast mi je da vam poželim do-brodošlicu na treću radionicuciklusa obuka iz javnih nabavkikoji organizuje Sektor za finan-siranje iugovaranjesredstavaeUpomoći u saradnji sa Upravnomza kadrove i njemačkim konsul-tantskim kućama GIz i IeP. CrnaGora se trenutno nalazi u faziprocesa dobijanja akreditacije zadecentralizovano upravljanje IPasredstvima.Usvijetlutečinjeniceističe se značaj ovog projekta zapripremu crnogorskih institucijai njihovih predstavnika za samo-stalnoupravljanje sredstvimaeU.Projekat je namijenjen predstav-nicimajedinicazaimplementacijuprojekatauresornimministarstvi-ma , predstavnicima crnogorskihopština koje su dobile donacijeod evropske unije za realizacijumalih infrastrukturnih projekata,kaoidrugiminstitucijama,uklju-
čenimuprocesdecentralizovanogupravljanja.Danasćenajvećapa-žnja biti usmjerena na ugovoreo radovima i ugovore o nabavcirobe,dokćesenaredneradionicebaviti ugovorima o donacijama,projektimafinansiranimodstranesredstavaeUinakrajuprvimni-voomkontroleuprojektimapre-kograničnesaradnje…”
13.09.2012. - uskoro uspo-stavljanje e-registra licenciVlada je usvojila Uredbu o regi-strulicencizaobavljanjeprivred-nihdjelatnostikojomseutvrđujesadržaj i način vođenja registralicenci za obavljanje privrednihdjelatnosti. registar licenci će sevoditi u elektronskom obliku nainternet stranici, portalu registralicenci za obavljanje privrednihdjelatnosti - www.licence.me, začije je održavanje zadužena Pri-vrednakomoraCrneGore,uzpo-drškuMinistarstva finansija. Pro-ces reforme biznis licenciranja uCrnojGorizapočetjeumajupret-hodnegodine,aglavniciljdono-šenjaUredbeoregistrulicencizaobavljanjeprivrednihdjelatnostijepovećanjetransparentnostiisma-njenje regulatornogrizikazapri-vrednesubjekte.toćeseostvaritinanačinštoćesesveinformacijeo biznis licenciranju, uključujućiprijavneformulare,naknadeido-kumentakoje jepotrebnodosta-vitiprilikomapliciranjazalicencuučinitidostupnimuon-lineformi.Prijavne formulare biće moguće„download“-ovati u formatu kojije pogodan za popunjavanje po-dataka na kompjuteru i štampa-njepopunjenih formulara,agdjebudemoguće,postojaćei linknaaktivni on-line proces apliciranjakod institucije koja izdaje licen-cu.Uspostavaljanje e-registra ćeomogućitipodnosiocimazahtjevada,uzznačajnuušteduvremenainovca, dobiju sveneophodne in-
69
Bilten XXVII, jul - septembar, 2012.
formacije i formularekoji se tičubiznislicenciidrugihzahtjevakojisu im potrebni. Ovakav pristupomogućićejednostavnije,jeftinijei kraće procedure, a u cilju obe-zbjeđivanja povoljnog ambijentazaštoefikasnijeobavljanjebizni-sa i uspostavljanja bolje saradnjeDržaveigrađanaistvaranjavećegpovjerenjaudržavneorgane.
14.09.2012. - uspješno reali-zovana aukcija državnih obve-znica - krajem sljedeće sedmi-ce isplata otpremninana Montenegroberzi, uspješnorealizovana prva aukcija držav-nih obveznica koje su emitovaneradiisplateneisplaćenihpotraži-vanjazaposlenihzačijimjeradomprestalapotreba,akojiimajupra-vosnažnorješenjeFondarada.naaukciji, tražnja je bila značajnoveća od ponude, tako da je pro-dato svih 3.115 državnih obve-znica, sa rokom dospijeća 25. jul2017, vrijednih oko šest milionaeura. Veliko interesovanje doma-ćihbrokerazadržavneobveznice,dokaz je povjerenja koje imaju ujavne finansije i državu kao par-tnera. Opredijeljenost Vlade CrneGore da obveznice, čija je nomi-nalnavrijednost1.926eura,emi-tuje na domaćem tržištu dokazjenaporakoječiniuciljujačanjacrnogoskogtržištahartijaodvri-jednosti.Sredstvasunamijenjenazaposlenima koji su izgubili po-sao usljed stečaja ili su bili višakzbog tehnoloških, ekonomskih irestrukturalnihpromjena.
18.09.2012. - analiza osnovnih makroekonomskih kretanjanajnovija analiza makroeko-nomskihkretanjaukazujenavišenegativnih trendova u evropi,odkojihsudominantnipadeko-nomske aktivnosti i rast inflacijei nezaposlenosti. Usljed ovakvihokolnosti,mnogezemljeeurozone
suočavajusesarecesionimpritis-cimaivrtoglavimrastombudžet-skih deficita. Kada je riječ o jav-nimfinansijamaCrneGore,ujulu2012.godine jeostvarenbudžet-ski suficit u iznosu od 22,5mili-ona eura. Prihodi budžeta u julusuiznosili130,8milionaeura,štojerastod15,3%uodnosunajul2011.godine.takođesuostvarenijulskiprihodi10,8%višiuodnosunaplanirane.Uperiodu januar–jul 2012, prihodi su ostvareni uiznosuod604,8milionaeura,štoje, u odnosu na isti period proš-legodine,realizacijananivouod98,8%.rashodibudžeta za jul,uiznosuod108,3milionaeura,bi-lježesmanjenjeodgotovo12%uodnosunaistimjesecprošlegodi-ne inanivousuplaniranih.Bru-tojavnidugnakrajujula iznosioje 1.718,8miliona eura ili 50,5%procijenjenog BDP-a. neto javnidugje,nakrajujula,iznosio1.558milionaeura,odnosno45,8%pro-cijenjenog BDP-a. turizam bilježirastiznadočekivanja.BrojgostijukojisuposjetiliCrnuGoruutokuprvih sedam mjeseci je za 4,6%većiuodnosunaistiperiodprošlegodine.takođe je,u istomperio-du,ibrojostvarenihnoćenja6,1%većiuodnosunauporedniperiodprošle godine. Stopa nezaposle-nostiuCrnojGoriu juluje izno-sila12,4%(ujulu2011.iznosilaje12,6%), dok se broj zaposlenih ujulu 2012. povećao 1,5% u od-nosu na isti mjesec prošle godi-ne.Prosječnabrutozaradaujuluiznosilaje716eurainjenprosjekuperiodujanuar-jul2012.godineje0,7%većiuodnosunaistiperi-odprošlegodine.Ukupnaspoljno-trgovinskarazmjenauperioduja-nuar-jul2012.godineiznosilaje1.254,6milionaeura,štojeza1%nižeuodnosunaistiperiodprošlegodine. Preliminarni rezultati zaprvihšestmjeseci2012.pokazujudajenetoprilivstranihinvestici-
jaiznosio144,9milionaeura,štoje za 21% niže u odnosu na istiperiod2011.godine.neizvjesnostnasvjetskomfinansijskomtržištuinepovoljnakretanjauzemljamaeurozone uslovila su nesigurnostulaganja i manju zainteresova-nost stranih investitora na svimtržištima,paiuCrnojGori.
21.08.2012. - isplate otpre-mninaObavještavamojavnostdasupo-čele isplate otpremnina za zapo-slene za čijim radom je prestalapotreba usljed stečaja ili tehno-loških, ekonomskih i restruktu-ralnih promjena.novac će dobiti3.115 bivših radnika koji su bezposlaostalido23.avgusta2008.godine,akoji suzahtjevepredalizaključno sa 11. januarom proš-le godine. neophodna sredstvaobezbijeđenasuprodajomdržav-nihobveznicaFonaradanaMon-tenegroberzi,14.septembra2012.godine.
21.09.2012. - održana druga runda pregovora radi zaključi-vanja ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izme-đu Crne gore i republike au-strijeUperioduod17.do19.septem-bra 2012. godine, u Podgorici jeodržana druga runda pregovoraizmeđudelegacijaCrneGoreire-publikeaustrije,uvezi sazaklju-čivanjemUgovorao izbjegavanjudvostrukogoporezivanjauodno-sunaporezenadohodakinaimo-vinu.Utokupregovora,postignu-ta je saglasnost o pitanjima kojasu ostala otvorena nakon prverunde pregovora i usaglašen na-crtugovora,nakoji vladedržavaugovornicatrebadadajupozitiv-nomišljenje,nakončegaćeusli-jediti potpisivanje ugovora. Objedelegacije su iskazale očekivanjedaćeuskorodoćidopotpisivanja
70
Ministarstvo finansija Crne Gore
ugovora, čime bi se obezbijediloeliminisanje dvostrukog opore-zivanja dohotka rezidenata objedržave ugovornice, uklanjanjeporeskih prepreka za strana ula-ganja, primjenjivanje načela jed-nakogporeskogtretmanafizičkihi pravnih lica država ugovornica,unapređenje naučne, kulturne isportskesaradnje,kao ipolitičkihodnosadržavaugovornica.
21.09.2012. - počela izrada pretpristupnog ekonomskog programa za Crnu goru U Međunarodnoj školi za javnuadministraciju (reSPa), održanseminarMinistarstvafinansijanatemu pripreme Pretpristupnogekonomskog programa za CrnuGoru. Ovim seminarom otpočeoje rad na izradi Pretpristupnogekonomskog programa (PeP) zaCrnu Goru, koji će obuhvatatiperiodod2012.do2015.godine.Izrada ovog dokumenta obavezaje Crne Gore, kao kandidata zaulazakuevropskuuniju,uokvirumultilateralnog fiskalnog nadzo-ra. Ministarstvo finansija je prviPePpripremiloprethodnegodine,štopredstavljakontinuitetuizra-didokumentasličnogtipa, jerod2006.godineučestvujemouizra-di ekonomskogfiskalnogprogra-ma,kaosrednjoročnogstrateškogdokumenta u okviru dijaloga oekonomskojpoliticiCrneGore saeU.Pretpristupniekonomskipro-gramdefinišeekonomskupolitikui strukturne reforme koje trebadovršiti radi uspješnog pridruži-vanja evropskoj uniji u trogodiš-njemperiodu.OsnovnibenefitkojisepostižepripremomPeP-ajeste
dasezemljamaolakšavakreiranjekonzistentne ekonomske politike,s obzirom da se program ažurirasvake godine i daje obrazloženjeeventualnogodstupanjaodpara-metarapostavljenihuprethodnojgodini.StrukturuPeP-ačine:ma-kroekonomskiokvir,javnefinansi-jeistrukturnereforme.
24.09.2012. - izjava pomoćnice ministra finansija, Bojane Boš-ković, na konferenciji „jačanje transparentnosti i odgovorno-sti – kako da partnerstvo otvo-renih vlada funkcioniše u Crnoj gori““…Inicijativa Partnerstva otvore-nih vlada jeste zajednička inici-jativa američkog predsjednika ipredjsedniceBrazil,aciljte inici-jativejedapomognevladamadabudu što transparentnije, efika-snije i odgovornije. Crna Gora jeprihvatila deklaraciju Partnerstvaotvorenihvlada,nakontogasmoostvarili saradnju sa američkomambasadom koja je kontaktnatačka u ime Sekretarijata inicija-tive Partnerstva otvorenih vlada.nakon toga smo u saradnji saameričkom ambasadom odabra-li nevladine organizacije koje subile zainteresovane da učestvujuucijelomovomprojektu,a to suizCrneGoreCDt,ManS, InstitutalternativaiCentarzarazvojne-
vladinihorganizacija.Održalismoniz sastanak prije nego što smopripremiliakcioniplanizaista,uime Vlade, možemo reći da smoponosni kako je tekla saradnja.akcioni plan otvorenih vlada jesastavljentakodasadržipetključ-nihoblasti,odkojihjednatrebadabudeonoštoćebitiprioritetjed-nezemljekojabitrebalodaispuniunarednihgodinudana.Mi smousaradnjisanevladinimsektoromdogovorilidadvaprioritetabuduoblasti poboljšanja javnih uslugai povećanje javnog integriteta.Mjere koje sadrži akcioni plan suusmjerene na unapređenje petoblasti itosu:poboljšanje javnihusluga, koje uključuje unapređe-njeposlovnogambijenta,kontak-ta sa građanima, razvoj e-petici-je, sprovođenje javnih rasprava,povećanje javnog integriteta, štouključujemjerekojeseodnosenakorupciju, pristup infomracijama,kampanjazafinansijereformislo-bodemedijaigrađana,kaoiefika-snoupravljanjejavnimresursima,štouključujebudžet,prirodnere-surse,imeđunarodnepomoći....“
IvonaMihajlović,asistentportparola
top related