-
M.[ander*
ZA[TITAODPO@ARAIEKSPLOZIJAPRIPROJEKTIRANJU,IZVEDBIIPOGONUPLINOVODA
UDK614.84:622.691PRIMLJENO:22.10.2005.PRIHVA]ENO:4.9.2006.
SA@ETAK: U radu je prikazan pristup za{titi od po`ara i
eksplozija pri projektiranju, izvedbi ipogonu plinovoda. Vlada RH
je prije nekoliko godina donijela nacionalni energetski
programPLINCRO plan izgradnje transportne plinske mre`e i dobave
plina do 2010. godine, {to zna~ida }e se uz postoje}u mre`u
plinovoda graditi novi magistralni, regionalni i spojni
plinovodi.Opasnosti od po`ara i eksplozija na plinovodu su znatne,
one se ~esto zanemaruju, a ovaj radnastoji istaknuti va`nost tih
za{tita pri projektiranju, izvedbi i uporabi. Prikazani su izvori i
uzrocipo`arnih opasnosti, preventivne mjere za{tite od po`ara i
eksplozija, odre|ivanje zona opasnostioko nadzemnih postrojenja i
ure|aja te procjena ugro`enosti od po`ara i tehnolo{ke eksplozijeza
objekte na plinovodu (terminali), pri ~emu se referira Dow metoda.
Kao primjer konkretneizvedbe uzet je Magistralni plinovod
Pula-Karlovac DN 500/75. Plinovod Pula-Karlovac dio jeplaniranog i
izgra|enog plinovodnog sustava Republike Hrvatske kojim }e se
sjeverno-jadranskaplinska polja i plinovodni sustav Republike
Italije povezati s plinovodnim sustavom RepublikeHrvatske. U tekstu
se daje prikaz izvedbe za{tite od po`ara i tehnolo{ke eksplozije uz
navo|enjekonkretnih podataka o plinovodu ~ime se ilustrira red
veli~ina. Konkretno su
prikazanepreventivnemjereza{titeodpo`araitehnolo{keeksplozijekaoiposebnemjere.
Klju~ne rije~i: za{tita od po`ara, za{tita od eksplozija,
plinovod, preventivne mjere za{tite, izvorii uzroci po`arnih
opasnosti kod plinovoda, aparati za ga{enje po`ara, zone opasnosti,
za{titnemjerenainstalacijama,procjenaugro`enostiodpo`ara
UVOD
Plinski sustav Hrvatske obuhva}a istra`ivanje iproizvodnju
prirodnog plina, podzemna skladi{taplina, mre`u transportnih,
magistralnih iregionalnih cjevovoda, plinske distribucijskemre`e,
te proizvodnju i trgovinu ukapljenognaftnog plina. Prirodni plin }e
i nadalje uHrvatskoj zadr`ati ulogu jednog od
najzna~ajnijihenergenata. O~ekuje se rast uporabe plina
kodsvihkategorijapotro{a~a:
najve}a potro{nja plina ostvarila bi se uproizvodnji elektri~ne
energije za javnumre`u
ku}anstva bi bila druga skupina popotro{njiplina
tre}a skupina po visini potro{nje bile bikogeneracije
zna~ajnija se potro{nja o~ekuje u industriji.
Zakonom o tr`i{tu plina energetske djelatnostidobave plina i
distribucije plina obavljaju seprema pravilima kojima se ure|uju
tr`i{ni odnosi,a djelatnost transporta plina obavlja se kao
javnausluga. Cijenom usluge za transport plina,jednakom za sve
potro{a~e u Hrvatskoj,
osiguravaserazvojtransportneplinskemre`e.
391
STRU^NIRAD SIGURNOST48(4)391-407(2006)
*Mr. sc. Miroslav [ander, dipl. ing., Elektroprojekt, Trg
Dra`enaPetrovi}a3,10000Zagreb.
-
Transporter plina, na temelju zakona, obavljaposlove razvoja,
izgradnje, odr`avanja,upravljanja i nadzora cijelog transportnog
sustava.Transporter plina izra|uje i donosi razvojneplanove
plinskog transportnog sustava. Oviplanovi se donose za razdoblje od
najmanje 5godina i mora ih odobriti ministar nadle`an
zaenergetiku.
Sukladno okviru za reformu energetskogsektora koji je utvrdila
Vlada RH i Sabor RH, udrugoj polovici 2000. godine provedeno
jerestrukturiranje INE. Uprava INE d.d. osnovala jetrgova~ko
dru{tvo Plinacro d.o.o. za transport itrgovinu prirodnim plinom sa
sjedi{tem uZagrebu. Tako je djelatnost transporta plina,djelatnost
iznimno bitna i jedna od klju~nihdjelatnosti INE, prenesena na
Plinacro kaonjegovuosnovnudjelatnost.
Postoje}i plinovodni sustav u vlasni{tvuPlinacroa, njegov
kapacitet, re`im rada ikonfiguracija odre|en je i razvijen u
funkcijiprihvata proizvodnje prirodnog plina s doma}ihplinskih
polja, iz uvoza, transporta prirodnogplina do potro{a~kih mjesta,
te tehnolo{kogupravljanja plinovodnim sustavom. Upravljanje
idaljinski nadzor nad plinovodnim sustavomobavljaju se iz
Dispe~erskog centra za plin uZagrebu. Osim usluga transporta plina,
Plinacrobrine o odr`avanju cjelokupnog plinovodnogsustava.
Doma}a proizvodnja prirodnog plina trenutnoobuhva}a oko 58%
potreba za plinom. S obziromna sve ve}u potra`nju za prirodnim
plinom, udiouvezenog plina }e se pove}avati. Sustav zatransport
plina obuhva}a 2.162 km visokotla~nogplinovoda ~iji promjer iznosi
od 80 do 500 mm(Tablica 1). Sustav je projektiran na tlak do
50bara. Nadzor i upravljanje sustavom provodi se izdispe~erskog
centra u Zagrebu. U sklopu ovogsustava nalazi se i 135
mjerno-redukcijskihstanicakapaciteta4.000100.000m3/dan.
Vlada RH je prije vi{e godina donijelanacionalni energetski
program PLINCRO planizgradnje transportne plinske mre`e i
dobaveplina do 2010. Istodobno su iz pove}ane cijeneplina osigurana
i potrebna financijska sredstva, auveden je i tro{ak transporta
plina. Usporedo sprethodnim aktivnostima izra|ena je i
prihva}enapotrebna zakonska regulativa: Zakon o energiji,Zakon o
tr`i{tu plina te niz podzakonskih akata, amodificiran je i Zakon o
komunalnomgospodarstvu, ~ime je distribucija plina prestalabiti
komunalnom djelatnosti i svrstana je uenergetiku, {to je otvorilo
mogu}nosti za uvo|enjetr`i{nih na~ela, privatizaciju i
ulazakkoncesionara. Na temelju svega u~injenoglokalnim i
regionalnim zajednicama (gradovi i`upanije) preporu~eno je da na
podru~jima svojegdjelovanja na osnovi koncesija pokrenuizgradnju
distribucijskih plinskih sustava. Kaoobveza lokalnih zajednica
preostalo je izraditistudije opravdanosti izgradnje
plinskihdistribucijskih sustava i raspisati natje~aje zadodjelu
koncesija ili izna}i neki drugi model
zafinanciranjeizgradnjedistribucijskihmre`a.
Razlog tomu je ~injenica da izgradnjadistributivne
infrastrukture traje znatno dulje (uve}im mjestima pet do deset
godina) od izgradnjetransportnogsustava(dvijedotrigodine).
M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri...
SIGURNOST48(4)391-407(2006)
392
Tablica1.PlinovodiuHrvatskojTable1.GaslinesinCroatia
PLINOVODI DULJINA(km)2002.god.
Me|unarodni 35
Magistralni 635
Regionalni 710
Spojni 255
Tehnolo{ki 527
Ukupno 2.162
-
Iz svega je vidljivo da }e se u Hrvatskoj graditite da se gradi
mre`a magistralnih, regionalnih ispojnih plinovoda. Opasnosti od
po`ara ieksplozija na plinovodu su znatne, pa stoga trebatom
segmentu za{tite plinovoda posvetiti svupozornost kako pri
projektiranju, tako i pri izvedbii uporabi. Iako se plinovod
smje{ta na otvorenomprostoru i podzemno, a zemni plin je lak{i
odzraka na postrojenjima plinovoda (terminali,blokadne stanice)
mogu}e su eksplozije i po`arigotovo svih klasa, ali naro~ito klase
B, C te po`arina elektri~nim instalacijama. Klase po`ara se uskladu
sa starijom klasifikacijom po`ara premaHRN Z.C0.003 (HRN EN 2 daje
ne{to druga~ijuklasifikaciju), tj. prema vrsti zapaljivih tvari
kojemogu biti obuhva}ene po`arom dijele na klase A po`ari ~vrstih
zapaljivih tvari, klase B po`arizapaljivih teku}ina (po`ari bez
`ara benzin, ulje,masti, lakovi itd.), klase C po`ari
zapaljivihplinova (metan, propan, butan itd.), klase D po`ari
zapaljivih metala (aluminij, magnezij, itd.),klase E po`ari na
ure|ajima i instalacijama podelektri~nimnaponom.
IZVORIIUZROCIPO@ARNIHIEKSPLOZIJSKIHOPASNOSTIPLINOVODA
Kod plinovoda }emo razlikovati izvore iuzroke opasnosti od
po`ara i eksplozija,
podrazumijevaju}i pod izvorom stalno prisutneplinove i
materijalne komponente sustava (plin,plinski kondenzat, kabeli)
koji se mogu zapaliti ilieksplodirati kada neki od uzroka
(elektri~ni luk,stati~ki elektricitet, udar groma) dovode do
stanjagorenja (po`ara) ili eksplozije. Potencijalni izvoripo`arnih
opasnosti kod plinovoda su (Strelec,2001.):
plin (zemni plin) u slu~aju nekontroliranogpropu{tanja na
spojevima ili pucanjacjevovoda dospijeva u vanjski prostor te
uzsplet okolnosti mo`e izazvati po`ar i/ilieksploziju
plinski kondenzat u slu~aju nekontroli-ranog istjecanja,
propu{tanja na spojevimaili pucanja posuda u kojima se nalazi
mo`edospjeti u vanjski prostor te uz iskru ili
nekidrugiuzrokizazvatipo`ari/ilieksploziju
neispravna elektri~na oprema, ure|aji iinstalacije.
M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri...
SIGURNOST48(4)391-407(2006)
393
Slika1.Eksplozijaplinovodakod
GhislenghienauBelgiji30.srpnja2004.ubliziniBrussela
Figure1.GaslineexplosionatGhislenghieninBelgium,30thJuly2004,nearBrussels
Slika2.Eksplozijaplinovodakod
GhislenghienauBelgiji30.srpnja2004.vidisecijev
Figure2.GaslineexplosionatGhislenghieninBelgium,30thJuly2004pipevisible
-
Sastav plina (uzet sastav plina u plinovoduPula-Karlovac) je
CH4(metan): 98,05 mas % :98,87 mol, N2 (du{ik): 1,95 mas % :1,13
mol,molekulska masa = 16,178. U slu~aju propu{tanjametana vrlo brzo
nastaje smjesa koja mo`eeksplodirati u dodiru s otvorenim plamenom
ilinekim drugim izvorom koji ima dovoljnu energiju(elektri~na
iskra, iskra nastala mehani~kimdjelovanjem,opu{akisli~no).
Po`ar treba gasiti zatvaranjem dotoka plinaispred mjesta
propu{tanja te uporabomvatrogasnih aparata na suhi prah, ali tek
{to jeistjecanjeplinave}zaustavljeno.
Plinski kondenzat je smjesa ugljikovodikaneodre|enog sastava.
Plinski kondenzat jelakohlapljiva kapljevina karakteristi~nog
mirisa nabenzin, a nastaje kondenzacijom te`ih ugljiko-vodika iz
prirodnog plina. S obzirom da zna~ajkevariraju u odnosu na sastav,
navode se njegovepribli`nezna~ajke(Tablica3).
Plinski kondenzat je zapaljiva kapljevina kojase lako pali u
blizini otvorenog plamena ili izvora
topline. Zbog relativno velike hlapljivosti konden-zata i brzog
postizanja donje granice zapaljivosti,postoji izra`ena opasnost od
po`ara i eksplozije(Hattwig, Steen, 2002.). Zato se oko opreme
zarukovanje i skladi{tenje ovog medija oblikujuzone opasnosti od
eksplozije i po`ara u kojimatreba provesti propisane tehni~ke i
organizacijskepreventivnemjereza{tite.
Op}enito uzroci po`ara i tehnolo{keeksplozije na plinovodima
mogu proiza}i zbogneprimjerenih tehnolo{kih postupaka i
organi-zacijskih mjera, kvara na opremi i instalacijama,nepravilne
monta`e, eksploatacije i odr`avanjaure|aja i instalacija,
nepo{tovanja tehnolo{kihpravila i pona{anja djelatnika, pu{enja,
upotrebeotvorenogplamenaisl.
Uzroci po`ara i tehnolo{ke eksplozije
napostrojenjuplinovodasu,dakle,op}enitoovi:
elektri~ni luk, stati~ki elektricitet i udargroma
akcident na instalacijama ili
propu{tanjedijelovainstalacijeiopreme
uporaba neodgovaraju}eg alata kod
izvo-|enjaradovauzonamaopasnosti
nepropisno pona{anje zaposlenih
kodposlu`ivanjailiodr`avanjainstalacija.
M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri...
SIGURNOST48(4)391-407(2006)
394
Tablica2.Zna~ajkeprirodnog(zemnog)plinaTable2.Naturalgascharacteristics
Prirodniplin(zemniplin)
Podru~jezapaljivosti 5,0-15vol.%
Gusto}a 0,6857kg/m3 pri15C
Relativnagusto}a(zrak=1) 0,5604
Temperaturapaljenja 600oC
Ledi{te -182,5oC
Rosi{te -12oCna75bar
Kriti~natemperatura -82oC
Kriti~nitlak 40bar
Gornjatoplinskavrijednost 37,355MJ/m
3
Donjatoplinskavrijednost 33,632MJ/m
3
Wobbeovindeks 49,902MJ/m3
Specifi~naplinskakonstanta 513,94J/kg
oK
Tablica3.Zna~ajkeplinskogkondenzataTable3.Gascondensatecharacteristics
Plinskikondenzat
Vreli{te 37-300oCPlami{te -20 oC
Relativnagusto}akapljevine(voda=1) 0,8
Relativnagusto}apara(zrak=1) 3,4
Temperaturasamopaljenja oko280
oC
Rosi{te -12oCna75barDonjagranica
zapaljivosti 1,3%vol
Gornjagranicazapaljivosti 7,5%vol
Topljivostnetopljivuvodi,mije{asesve}inomorganskih
otapalaKlasifikacijapo`ara
premaHRNEN2:1997 B
-
PREVENTIVNEMJEREZA[TITEODPO@ARAIEKSPLOZIJAPLINOVODA
Kod plinovoda (razmatramo ukopani plinovod)predvi|aju se ove
tehni~ke mjere za{tite od po`araieksplozije:
a) Smje{tajplinovodauprostoru
Plinovod se mora graditi u skladu s prostornimplanovima `upanija
~ijim podru~jima prolazi.Pojas odre|ene {irine s jedne i druge
strane osicjevovoda ~ini stalni ~isti pojas plinovoda u kojemje
zabranjeno saditi biljke ~ije korijenje rastedublje od 1 m, odnosno
biljke za koje je potrebnoobra|ivati zemlji{te dublje od 0,5 m. U
pojasu{irokome 30 m lijevo i desno od osi plinovoda,nakon izgradnje
plinovoda, zabranjeno je graditizgrade namijenjene stanovanju ili
boravku ljudi.Zgrade namijenjene stanovanju ili boravku ljudimogu
se graditi, uz primjenu posebnih mjeraza{tite, na najmanjoj
udaljenosti 20 m od osiplinovoda, ako je gradnja ve} bila
predvi|enaurbanisti~kimplanomprijeizgradnjeplinovoda.
b) Udaljenostiobjekataodplinovoda
Nastoji se plinovod smjestiti {to dalje odpostoje}ih ili budu}ih
gra|evina u blizini trase.Udaljenosti objekata od plinovoda
morajuzadovoljavati zakonom i regulativom propisaneudaljenosti.
c) Pristupniputevi
Oko nadzemnih dijelova instalacija objekatana plinovodu, radne
povr{ine moraju bitiizvedene tako da je omogu}en nesmetan
pristuposoblju do armature i opreme koja se opslu`uje. Tiisti
putevi moraju poslu`iti za pristup u
slu~ajuakcidenatanaplinovodu.
d) Konstrukcijaplinovoda
Cijevi i materijal za plinovod moraju bitiizabrani prema va`e}im
normativima i normamatako da se odr`i strukturalni integritet
cjevovodapod temperaturom i drugim uvjetima koji seo~ekuju te da se
osigura otpornost materijala namedij koji se transportira uz
nepropusnost ielasti~nost sustava. Cjevovod mora biti
dovoljnoelasti~an tako da mo`e preuzeti toplinskanaprezanja koja se
mogu pojaviti te da je
omogu}ena slobodna dilatacija cijevi. Debljinastijenke cijevi
plinovoda mora biti takva da cijevosim unutra{njeg tlaka plina mo`e
izdr`ati i svavanjska optere}enja kojima je izlo`ena. Prikri`anju
plinovoda s prometnicama, vodotocima ikanalima, kut izme|u osi
cjevovoda i osi preprekemora iznositi izme|u 90o i 60o. Podzemni
inadzemni cjevovod, na mjestu spajanja s drugimcjevovodom, a i na
mjestu izlaska cjevovoda napovr{inu tla moraju imati ~vrsti oslonac
zaspre~avanje pomicanja priklju~ka. Oslonacnadzemnog cjevovoda mora
biti izra|en odnegoriva materijala i izveden tako da
osiguravaslobodnoistezanjecjevovoda.
e) Blokadnestanice
Blokadne stanice, sa zapornim kuglastimslavinama i vodovima za
izjedna~enje tlaka,imaju funkciju za{tite plinovoda od
naglogsmanjenja tlaka kao i za{tite od po`ara. Kad jednablokadna
stanica zatvori, automatski se zatvarajususjedne blokadne stanice i
time fizi~ki odjeljujudionice cjevovoda izme|u njih. Nakon
izlaskainterventne ekipe na teren i detekcije mjestaispu{tanja,
provode se mjere za{tite i osiguranjamjesta propu{tanja od
eskalacije opasnosti odpo`ara i eksplozije na okoli{. Ispuhiva~
nablokadnim stanicama slu`i za kontrolirano inamjerno ispu{tanje
plina u atmosferu premapisanim procedurama. Provodi ga ekipa
zakontrolu i nadzor sastavljena od za to {kolovanihdjelatnika.
f) ^ista~kestanice
^ista~ke stanice slu`e za redovno ~i{}enjeplinovoda, te u
aktivnostima kod pu{tanja u rad,punjenja plinovoda, ispitivanja
plinovoda sinteligentnim ~ista~ima u svrhu provjere
debljinestijenki, zavara i pronala`enja
eventualniho{te}enjanaplinovodu.
g) Posudezaprihvatteku}ineiodvaja~iteku}inenaplinovodu
Plinovod mora biti opremljen s ure|ajima zaispu{tanje teku}ine
iz plinovoda. Kapljevina izplinovoda se uobi~ajeno ispu{ta u
odvaja~eteku}ine koji su ugra|eni u plinovod i koji su
dioplinovoda, a opremljeni su cijevima za ispu{tanjeteku}ine.
M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri...
SIGURNOST48(4)391-407(2006)
395
-
h) Ure|ajizaregulacijuimjerenje
Dobro odabrana i dobro odr`avana te ispravnoizvedena regulacija
i mjerenje na plinovodu jedanje od ~imbenika da ne do|e do po`ara
ieksplozije. Pored instrumentacije i elektroni~kogdijela opreme to
se posebno odnosi na regulatoreplina, sigurnosne ventile,
automatske ventile zablokiranjeprotokaplina.
i) Aparatizaga{enjepo`ara
Na odre|enim dijelovima plinovodaupotrebljavaju se ru~ni ili
prijevozni S-aparati kojisu namijenjeni ga{enju po~etnih po`ara
klase B iC (natrij bikarbonat prah) ili se eventualno
moguupotrebljavati za ve}i opseg klase po`ara A, B i Cna osnovi
amonij-fosfata i amonij-sulfata([mejkal, 1991.). Ako projektant
nalazi da jepotrebno, mogu se upotrebljavati ru~ni iliprijevozni
aparati za ga{enje po`ara uglji~nimdioksidom koji su pogodni za
ga{enje po`araelektri~nih ure|aja i instalacija pod
elektri~nimnaponom, a mogu se upotrijebiti za ga{enjepo`ara klase B
i C. Potreban broj, vrsta i veli~inajedini~nih vatrogasnih aparata
odre|uju se uskladu s klasom po`ara koji mo`e nastati,po`arnim
optere}enjem te s Pravilnikom oodr`avanju i izboru vatrogasnih
aparata. Svakinastali po`ar mora se gasiti odmah tako da se negubi
vrijeme, ali isto tako valja promisliti da liupotrebljavati aparate
za ga{enje. Kod po`ara kojise gasi samo vatrogasnim aparatom, plin
}e i daljeistjecati te nakon nekog vremena posti}i donjugranicu
eksplozivnosti. Zbog toga je kod plinskihpo`ara najbolje i
najsigurnije zatvoriti dovodplina. U ve}ini slu~ajeva je bolje
polijevati vodomokolne objekte kako bismo ih hladili da se nezapale
nego ubrzano ugasiti po`ar, a da
pritomnismozatvorilidotokplina.
j)
Mjereza{titeodpo`araitehnolo{keeksplozijenastrojarskiminstalacijama
Svi dijelovi plinovoda moraju biti za{ti}eni odkorozije.
Antikorozivna za{tita podzemnihcjevovoda sastoji se od pasivne
za{tite (izolacija) iaktivne za{tite (katodna za{tita). Kako
razmatramocjevovode koji su polo`eni u tlo, oni moraju bititrajno
izolirani od drugih stranih podzemnihmetalnih instalacija.
Minimalna udaljenostizme|u cjevovoda i podzemnih kabela,
odnosnouzemljiva~a odgovara normativima propisanim
hrvatskim normama, a od ostalih podzemnihmetalnih instalacija na
mjestima kri`anja scjevovodom ta udaljenost iznosi najmanje 50
cm.Kod polaganja podzemnih cjevovoda usporedo sdrugim instalacijama
minimalna udaljenost iznosi50 cm. Telekomunikacijski kabeli koji
slu`eisklju~ivo za rad cjevovoda pola`u se u isti rov scjevovodom,
a njihovi metalni pla{tevi trebaju
bitiuklju~eniusustavkatodneza{titecjevovoda.
k) Za{titnemjerenaelektri~niminstalacijama
Elektri~ne instalacije na plinovodu moraju seizvesti prema
va`e}im propisima tako da uispravnoj eksploataciji ne predstavljaju
izvorenergije paljenja koji mo`e dovesti do po`ara i/ilieksplozije.
Elektroenergetski ormari}i i instalacijekatodne za{tite na
objektima unutar plinovodamoraju se postavljati izvan zona
opasnosti odeksplozije.
ZA[TITAODEKSPLOZIJEIPROCJENAUGRO@ENOSTIPLINOVODA
Ugro`eni prostor je prostor u kojemu postojieksplozivna plinska
atmosfera ili se njezinaprisutnost mo`e o~ekivati u koli~inama
kojeiziskuju posebne mjere po pitanju konstrukcije,ugradbe i
uporabe ure|aja u tom prostoru.Ugro`eni prostor razvrstava se u
zone opasnostina temelju u~estalosti pojave i duljine
trajanjaeksplozivne plinske atmosfere. Zone opasnostioko nadzemnih
postrojenja i ure|aja koji susastavni dijelovi objekata na
plinovodu su dijeloviprostora u kojima se obavlja transport
iuskladi{tenje zapaljivih plinova. Ovisno o stupnjuopasnosti
nastanka i {irenja po`ara i eksplozije,zoneopasnostidijelesena
(Marinovi},1986.):
zonuopasnosti 0
zonuopasnosti 1
zonuopasnosti 2.
Zona opasnosti 0 je prostor u kojem je trajnoprisutna
eksplozivna smjesa zapaljivog plina izraka. Zona opasnosti 1 je
prostor u kojem se prinormalnom radu mogu pojaviti zapaljive
ilieksplozivne smjese zraka i plina. Zona opasnosti 2je prostor u
kojem se mogu pojaviti zapaljive ilieksplozivne smjese zraka i
plina, ali samo unenormalnimuvjetima.
M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri...
SIGURNOST48(4)391-407(2006)
396
-
Klasifikaciju eksplozijski ugro`enog prostoraprovodimo prema:
HRN EN 60079-10Protueksplozijska za{tita - Zone opasnostiprostora
ugro`enih eksplozivnim smjesamaplinova i para (2004.), ali se isto
tako dr`imo ispecifi~nih zahtjeva vlasnika plinovoda.
Tako|erkonzultiramo Pravilnik o tehni~kim uvjetima inormativima za
siguran transport teku}ih iplinovitih ugljikovodika
magistralnimnaftovodima i plinovodima, te naftovodima
iplinovodimazame|unarodnitransport.
Posebne mjere za{tite od tehnolo{ke eksplozijena objektima
plinovoda treba primjenjivatitijekom pra`njena posuda za
sakupljanje teku}ineu skladu s navedenim odredbama Pravilnika
otehni~kim normativima za za{titu od po`ara ieksplozije pri
~i{}enju posuda za zapaljiveteku}ine:
1) Prije po~etka pra`njenja posuda za saku-pljanje teku}ine mora
se provjeriti ispravnosture|aja, opreme za pra`njenje i
ispumpavanje,odvo|enje stati~kog elektriciteta i sredstva
zaga{enje.
2) Prilikom ispu{tanja plinskog kondenzata uposudu za kondenzat
i pra`njenja posude uautocisternu, potrebno je ovome
postupkuposvetiti odgovaraju}u pozornost te
autocisternuprethodnouzemljiti.
3) Na 15 m od posuda za sakupljanje teku}inemoraju se ukloniti i
isklju~iti svi izvori energijepaljenja kao {to su motori s
unutarnjimizgaranjem, elektri~ne instalacije koje
nisuprotueksplozijskiza{ti}eneiizvoriiskrenja.
4) Na 15 m udaljenosti od posuda za saku-pljanje teku}ine moraju
se obvezno postavitiodgovaraju}inatpisiupozorenja.
5) Elektri~ne instalacije koje se upotrebljavajuu zonama
opasnosti moraju biti u protueksplo-zijskojza{titi.
6)Uzonamaopasnostinijedopu{teno:
dr`anje i uporaba alata, ure|aja i opreme sru~nim, mehani~kim,
pneumatskim, rotira-ju}im i sli~nim pogonom i pokretanjem kojimogu
prouzro~iti iskru ili na drugi na~inosloba|atitoplinu,
pu{enje i uporaba otvorene vatre u bilokojemobliku
dr`anje oksidacijskih, kemijski
nestabilnih/inkompatibilnihilisamozapaljivihtvari
odlaganje zapaljivih i drugih tvari koje
nisunamijenjenetehnolo{komprocesu
pristupvozilimakojauradumoguiskriti
no{enje odje}e i obu}e koja se mo`e nabitiopasnim nabojem
stati~kog elektriciteta,npr. sinteti~ka odje}a i obu}a
bezantistati~ke preparacije i sl., osim u zoni 2ako je posebnim
propisom druga~ijeutvr|eno
uporaba ure|aja i opreme koji nisu pro-pisno za{ti}eni od
stati~kog elektricitetaako na njima postoji mogu}nost
nabijanjaopasnognabojastati~kogelektriciteta.
Procjena ugro`enosti od po`ara i tehnolo{keeksplozije obi~no se
radi za terminale, kom-presorske stanice (u kojima se naj~e{}e
nalaziplinska turbina), blokadne stanice, te op}enito zapostrojenja
i ure|aje uz plinovod. Za odre|ivanjeminimalnih za{titnih
udaljenosti izme|u postro-jenja smje{tenih na lokaciji terminala,
za procjenuugro`enosti od po`ara i tehnolo{ke eksplozijepostrojenja
uz plinovod naj~e{}e se primjenjujeDow metoda. Dow metoda je
ameri~ka metoda zaprocjenu ugro`enosti od po`ara i
tehnolo{keeksplozije koja se primjenjuje na objektesmje{tene na
otvorenom prostoru kao {to su:kemijske procesne jedinice,
stovari{ta te skladi{tazapaljivih kapljevina i plinova,
rafinerije,procesne jedinice koje rade s eksplozivnompra{inom (Fire
and Explosion, 1987.). Po`arnaugro`enost izra`ava se indeksom
opasnosti odpo`ara i eksplozije kao numeri~kog pokazateljarazine
po`arnog rizika te se indeksom, tj. ko-respondentno indeksu
odre|uju nu`ne mjereza{tite. Dow metoda daje i indeks toksi~nosti
kojije numeri~ki pokazatelj opasnosti procesa pripropu{tanju i
prolijevanju, ali i prilikom vatro-gasne intervencije, tj. prilikom
ga{enja po`ara.Metoda se sastoji u: podjeli na po`arne
sektore,odre|ivanju u~inka materijala, odre|ivanju u~in-ka op}ih
opasnosti, odre|ivanju u~inka posebnihopasnosti, izboru indeksa
opasnosti od po`ara ieksplozije, te odre|ivanju mjera za{tite od
po`araieksplozijepremaDowindeksu.
M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri...
SIGURNOST48(4)391-407(2006)
397
-
PLINOVODPULAKARLOVACDN500/75
Magistralni plinovod Pula-Karlovac DN500/75 (2004.) dio je
planiranog i izgra|enogplinovodnog sustava Republike Hrvatske kojim
}ese sjeverno-jadranska plinska polja i plinovodnisustav Republike
Italije povezati s plinovodnimsustavomRepublikeHrvatske.
Pored navedenog, predvi|en je priklju~ak zaMagistralni plinovod
Bosiljevo-Split kojim }e se ubudu}nosti omogu}iti plinofikacija
Dalmacije.Namjena Magistralnog plinovoda Pula-Karlovacje opskrba
prirodnim plinom komunalnih iindustrijskih potro{a~a u Republici
Hrvatskoj izdoma}ih i stranih izvora. Plinovod se gradi kaocjelovit
tehnolo{ki sustav koji se sastoji od ~eli~neplinovodne cijevi
ukopane ~itavom du`inom u tlote ure|aja i opreme koji su potrebni
za njegovsiguran i pouzdan rad. Vanjski promjer cijeviplinovoda
iznosi 508 mm, a dimenzioniran je zanajvi{i radni tlak od 75 bar. U
normalnom raduplinovod, budu}i da je zatvoren tehnolo{ki
sustav,ne}e imati nikakvog utjecaja na okoli{. U
slu~ajukontroliranog pra`njenja pojedinih dionica pri-mjenjuju se
priklju~ci za kompresor na blokadnimstanicama (BS) te se prilikom
pra`njenja plin neispu{ta u okolinu, ve} se prestrujavanjem
preba-cujeudrugudionicu.
Osnovneradnezna~ajkeplinovodasu:
nazivnipromjer 500mm
najvi{iradnitlak 75bar
proto~nakoli~inaplina 187.500m3/h
duljinaplinovoda 198+300km.
Po~etna to~ka trase Magistralnog plinovodaPula-Karlovac je na
Terminalu Pula gdje jeMagistralni plinovod Pula-Karlovac spojen
naOtpremno-podmorski plinovod Ivana K Terminal Pula. Terminal Pula
nalazi se u op}iniFa`ana. Na Terminalu Pula predvi|eni supriklju~ci
za budu}i plinovod Pula-Umag i zamjerno-redukcijsku stanicu (MRS)
Pula. TrasaMagistralnog plinovoda Pula-Karlovac od po~etneto~ke na
Terminalu Pula prolazi kroz Istarsku`upaniju, Primorsko-goransku
`upaniju te krozKarlova~ku `upaniju. U plinskom ~voru (P^)Dragani}
nalazi se zavr{na to~ka traseMagistralnog plinovoda Pula-Karlovac.
U P^Dragani} Magistralni plinovod Pula-Karlovacpriklju~en je na
postoje}i plinski sustav.Magistralni plinovod na cijeloj duljini
traseukopan je na minimalnim dubinama koje, ovisnoo razredu
pojedinog pojasa kroz koji plinovodprolazi, iznose na zemljanom tlu
od 0,8 m do 1,0 mmjereno od gornjeg ruba cijevi plinovoda, a
nakamenom tlu od 0,5 m do 0,6 m mjereno odgornjeg ruba cijevi
plinovoda. Na Terminalu Pulapredvi|eno je povezivanje plinskog
sustava 82 bars plinskim sustavom 75 bar. Plin iz plinskih
poljasjevernog Jadrana prolazi kroz podmorski diootpremnog
podmorskog plinovoda od Ivana-K doPule, zatim u nastavku kroz
kopneni dio do to~kerazgrani~enjanaTerminaluPula.
Priprema plina za ulazak u postoje}i plino-vodni sustav
Republike Hrvatske, odnosno uplinovod Pula-Karlovac, sastoji se u
prolasku plinakroz: ure|aje za odvajanje teku}ine i
one~i{}enja,regulacijske i sigurnosne ure|aje te mjerneure|aje.
Prije otpremanja plina u transportnisustav Republike Hrvatske plin
treba pro}i krozure|ajezaodvajanjeteku}ineione~i{}enja.
Ure|aji za odvajanje teku}ine i one~i{}enja -sastoje se od dvije
linije, od kojih je jedna radna, adruga pri~uvna. Navedeni ure|aji
slu`e za za{tituregulacijskih mjernih ure|aja od
eventualnihkapljevina i one~i{}enja u plinu. Linije zaodvajanje
teku}ine one~i{}enja sastoje se od:posuda pod tlakom, ulo`aka
izmjenjivih filtara,
M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri...
SIGURNOST48(4)391-407(2006)
398
Slika3.TrasaPlinovodPulaKarlovacDN500/75
Figure3.RouteofgaslinePulaKarlovacDN500/75
-
sigurnosnih ventila, cjevovoda za
ispu{tanjekapljevine,armatureiinstrumenata.
Regulacijski i sigurnosni sklop - dvije linijeregulacijskih
ure|aja, od kojih je jedna radna, adruga pri~uvna, s pripadaju}im
sigurnosnimsklopovima, a koji trebaju {tititi plinski sustav 75bar
od pove}anog tlaka sa sustavom na 82 bar,postavljene su iza ure|aja
za odvajanje teku}ine ione~i{}enja.
Mjerni ure|aji - postavljeni su nakonsigurnosnih i regulacijskih
ure|aja. Prije mjernihlinija ugra|uje se kromatograf kojim se
odre|ujesastav plina. Ukupna koli~ina plina, koja }edolaziti na
Terminal Pula, bit }e nakon mjerenjausmjerena u Magistralni
plinovod Pula-Karlovac,regionalni plinovod Pula-Umag, MRS
Pula.Mjerne linije sastojat }e se od: turbinskih
mjerila,elektronskih korektora, ultrazvu~nih mjera~aprotoka,
zapornih elemenata i priklju~ka nadaljinskisustavnadzora.
Na Terminalu Pula postavljenja je posuda zateku}ine i
one~i{}enja volumena 5 m3 maksi-malnog tlaka 6 bar u kojoj }e se
sakupljatiteku}ine i one~i{}enja prilikom ~i{}enja plino-voda, a
koja }e biti povezana s ure|ajima naterminalu. Nadzemni dijelovi
plinskih instalacijana Terminalu Pula izolacijskim
spojnicamaelektri~ki su izolirani od podzemnih dijelova.Ispred
svake izolacijske spojnice ugra|eni susidrena prirubnica i temelj
da se sprije~ipomicanjenadzemnihdijelovaplinovoda.
Otpremno-prihvatna ~ista~ka stanica (OP^S)Pula po~etna je to~ka
trase Magistralnogplinovoda Pula-Karlovac i njezina staciona`a
je0+000m. OP^S Pula je nadzemna instalacijakojasesastojiod:
otpremno-prihvatnecijevi
zatvara~aotpremno-prihvatnecijevi
ispuhiva~anaotpremno-prihvatnojcijevi
zaporne armature; pokaziva~a prolaza~ista~a
cjevovoda i zapornih elemenata zaizjedna~avanjetlaka
ukopanogsakuplja~akondenzata
zajedni~ke ukopane posude za kapljevinevolumena5m3.
Otpremno-prihvatna cijev odgovaraju}e jeveli~ine kako bi mogla
prihvatiti i odaslati ~ista~eplinovoda kojima se obavlja ~i{}enje,
ispitivanje ikontrola plinovoda u radnim uvjetima.
Naotpremno-prihvatnoj stanici nalaze se i priklju~ciza ispuhivanje
i drena`u. Priklju~ak zaispuhivanje izveden je na vrhu zajedno
sacijevnom armaturom za izjedna~avanje tlakapomo}u koje se plin iz
plinovoda mo`e dovesti uotpremno-prihvatnu cijev putem obilaznog
vodakoji se nalazi ispred otpremno-prihvatne cijevi.Ispuh
otpremno-prihvatne stanice spojen je nazajedni~ki ispuhiva~ na
Terminalu Pula, tako da sesva ispu{tanja plina u atmosferu izvode
na jednommjestu.
Kako }e se plinovodom transportirati ~isti plin,odvodnja
otpremno-prihvatne stanice spojena jecjevovodnom armaturom DN 50 na
zajedni~kuposudu volumena 5 m3 za prihvat eventualnogkondenzata iz
kopnenog dijela
Otpremno-podmorskogplinovodaIvanaK-TerminalPula.
Na kraju otpremno-prihvatne stanice nalazi sesakuplja~
kondenzata koji je ugra|en ispod pli-novoda i s njim je povezan
pomo}u dva T ko-mada. Na Magistralnom plinovodu
Pula-Karlovacizgra|eni su priklju~ci za mjerno-redukcijskestanice
(MRS). Priklju~ci za mjerno-redukcijskestanice predvi|eni su u
sklopu blokadnih stanica.Blokadna stanica, odnosno blokadni
ure|ajomogu}uje odvajanje odre|ene dionice Magi-stralnog plinovoda
Pula-Karlovac u slu~ajevimapropu{tanja, kvarova ili radova te u
slu~ajuakcidentne situacije na odre|enoj dioniciplinovoda. Sukladno
Pravilniku o tehni~kimuvjetima i normama za siguran transport
teku}ih iplinovitih ugljikovodika magistralnim cjevo-vodima, na
odre|enim razmacima moraju bitipostavljeni blokadni ure|aji koji
omogu}ujuodvajanje dionica plinovoda u slu~aju propu-{tanja, kvara
ili radova na odre|enoj dionici.Pravilnikom je propisano da se
blokadni ure|ajmora zatvoriti kada gradijent pada tlaka
dosegnemaksimalno 3,5 bar/min. Glavni dijeloviblokadnog ure|aja su:
kuglaste blokadne slavinena plinovodu, ure|aji za rukovanje
kuglastomslavinom (aktuator), mjerni pretvornik tlaka imanometar,
ure|aj za nadzor i upravljanje, spojnekutije i kabeli. Blokadne
stanice (BS) na ovomplinovodu prete`no su nadzemne stanice, jersamo
je glavna slavina podzemna i zavarena.
M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri...
SIGURNOST48(4)391-407(2006)
399
-
Zaporni elementi na zaobilaznim vodovima sukonusne slavine. Kod
plinovoda visokog tlaka,preko 16 bara te promjera od 250 do 700 mm,
uzapornim elementima zatvoreno/otvoreno poja-vljuju se velike
razlike tlakova, velike sile imomenti zatvaranja. Stoga se
upotrebljavajureduktori i aktuatori koji pretvaraju energijumedija
u zakretni moment. Prihva}eno je rje{enjes plinskim aktuatorom
opremljenim s plinskimcilindrom za glavno zakretanje slavine.
Minimalnitlak kod kojeg se slavinom mo`e rukovati plinomiz
plinovoda je 25 bar, a ako nema tlaka plina ucjevovodu upotrebljava
se akumulator (spremnik)plinailispremnikstla~enogdu{ika.
Na Magistralnom plinovodu Pula-Karlovacpredvi|ene su tri
me|u~ista~ke stanice (M^S) sacjelokupnom pripadaju}om opremom,
unutarkojih su i BS blokadne stanice. To su: M^S-1 Kr{ani BS-3,
M^S-2 Rijeka istok i BS-6, M^S-3Vrbovsko i BS-11. U M^S nalaze se
po dvijeoda{ilja~ko-prihvatne cijevi DN 550,
tj.oda{ilja~ko-prihvatna stanica. U sklopu svakeM^S-e nalazi se i
posuda za prihvat kondenzatavolumena 2 m3, maks. radnog tlaka 6
bar. U tuposudu ispu{ta se kondenzat koji se nakuplja uskuplja~ima
kondenzata te kondenzat koji senakupi u cijevima s obje strane
M^S-a. Posuda zaprihvat kondenzata je ukopana i izvedena
sdvostrukom stijenkom kako bi se kondenzatzadr`ao u vanjskoj posudi
u slu~aju curenjaunutarnje posude. Prostor izme|u dvije
stijenkestalno se kontrolira te postoji automatska
dojavanepropusnosti. Na posudi se nalazi sigurnosniventil koji je
dimenzioniran na maksimalnukoli~inu plina koja bi mogla u}i u
posudu uslu~aju potpuno otvorenog igli~astog ventila naulazu.
Pra`njenje posude obavlja se kroz posebanpriklju~ak za autocisternu
i prevozi u rafineriju napreradu.
Plinovod je izra|en od ~eli~nih uzdu`nozavarenih cijevi,
materijal API 5L X70, promjera508 mm i debljine s koeficijentom
sigurnosti 2, asvipriklju~cisuodbe{avnihcijeviAPI5LGr.B.
Sva podzemna armatura je sa zavarenimku}i{tem, a nadzemna
armatura je prirubni~ka saspiralno-metalnim brtvama. Kao za{tita
cjevovodaod korozije predvi|ena je ugradnja tvorni~kiizoliranih
cijevi s troslojnim ekstrudiranimpolietilenom niske i visoke
gusto}e s minimalnimotporom na guljenje 45 N/cm. Takva za{tita
neusporedivo je bolja od klasi~nog namotavanjatrake na
radili{tu. Svi zavareni spojevi napodzemnim cjevovodima moraju
seantikorozivno za{tititi toplinski stezljivimrukavcima. Nadzemni
dijelovi objekata naplinovodu za{ti}eni su sa dva temeljna te
dvazavr{napremazaprotivkorozije.
Magistralni plinovod Pula-Karlovac DN500/75 zavr{ava s OP^S
unutar kruga P^Dragani}. U P^ Dragani} predvi|en je
spojMagistralnog plinovoda Pula-Karlovac DN 500/75na Magistralni
plinovod Zagreb-Karlovac DN700/75. Za ispu{tanje kapljevine, koja
se mo`epojaviti prilikom ~i{}enja Magistralnog
plinovodaPula-Karlovac DN 500/75, predvi|ena je uporabapostoje}e
posude za prihvat kondenzatavolumena 2 m3 koja se nalazi u krugu
P^Dragani}.
KONTROLAURE\AJAIOPREMENAPRIMJERUPLINOVODAPULAKARLOVACDN500/75
Po~etna i zavr{na to~ka plinovoda, kao i sveblokadne stanice,
ogra|ene su `i~anom ogradomna kojoj su izvje{ene plo~e s
upozorenjem, te jena taj na~in sprije~en ulaz neovla{tenih osoba
ukrugstanice.
Nakon pu{tanja plinovoda u rad vlasnikplinovoda obavljat }e
stalni nadzor nad plino-
M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri...
SIGURNOST48(4)391-407(2006)
400
Slika4.BlokadnastanicanaplinovoduPulaKarlovacDN500/75
Figure4.StationatRijeka,gaslinePulaKarlovacDN500/75
-
vodom u radu. Taj nadzor ima cilj utvr|ivanjapravilnog rada
plinovoda te otkrivanja mjesta nakojem je do{lo ili bi moglo do}i
do nekon-troliranog propu{tanja plina iz plinovoda u okoli{.U
sklopu nadzora predvi|ena je kontrola nepro-pusnosti plina,
kontrola ispravnosti za{tite odkorozije, kontrola katodne za{tite
te kontroladebljine stijenke cijevi. Kontrola nepropusnostiobavljat
}e se jednom u dvije godine tako da ekipaza nadzor pje{ice obi|e
trasu plinovoda i pomo}udetektora prisutnosti plina provjeri ima li
ispu-{tanja plina u atmosferu. Trebaju se kontroliratiparametri
katodne za{tite kako bi se na
vrijememoglosprije~itinjezinoslabljenje.
Planirani vijek trajanja plinovoda procjenjujese na 50 godina
njegove eksploatacije. Radni tlakplinovoda je 75 bar, a
uspostavljen je regula-cijskom linijom u terminalu Pula. Taj tlak
dovoljanje za transport plina, pa plinovod nema kaosastavne
elemente nikakve kompresore. Regula-cijska linija u Terminalu Pula
opskrbljena jeblokadomodprekora~enjavisokogtlaka.
^ista~ke stanice, opremljene sa svojimukopanim dijelovima
(odvaja~ima kondenzata isakuplja~ima kondenzata) te
nadzemnimdijelovima sastavljenim od ~ista~kih cijevi sarmaturom i
ure|ajima za otpremu i prihvat~ista~a, kao {to je navedeno, slu`e
za ~i{}enjeplinovodaiostalesigurnosneaktivnosti.
Blokadne stanice, sa zapornim kuglastimslavinama i vodovima za
izjedna~enje tlaka,imaju neovisnu, autonomnu izvr{nu
funkcijuza{tite plinovoda od naglog smanjenja tlaka.Pode{ene na
odgovaraju}u vrijednost promjenetlaka u vremenskoj jedinici,
slavine se priprekora~enju zadane vrijednosti pada tlaka uminuti
automatski zatvaraju, jer se zabilje`eni padtlaka u vremenu ve}i od
pode{enog dogodio zbognekontroliranogispu{tanjaplinaizsustava.
Plinovod u pogonu nadzire se u pravilnimvremenskim razmacima.
Obilazak trase plino-voda pje{ice obavlja se dva puta
godi{nje.Obilazak trase plinovoda i ispitivanje s detek-torom
propu{tanja obavlja se jednom u dvijegodine, a po potrebi i ~e{}e.
U podru~jimaslijeganja tla vlasnik se plinovoda treba uredovitim
vremenskim razmacima informirati o
o~ekivanim eventualnim posljedicama na siguranrad plinovoda te
nakon analize s geodetskimstru~njakom utvrditi posebne mjere.
^i{}enjetrase (koridora) plinovoda obavlja se dva putagodi{nje.
Ko{nja trave obavlja se najmanje u ~etiriciklusa godi{nje. Snimanje
stanja izolacije ipopravak mogu}ih o{te}enja obavlja se
baremjedanput godi{nje. Pregled sustava katodne za{titeobavlja se
dva puta godi{nje. Provjerava se i jesu linadzemne oznake plinovoda
na svojim mjestima.
Pri svakom tom obilasku obavljaju se pregledi ikontrole kao {to
su: pregled stanja vanjskihinstalacija, zapornih elemenata,
prirubni~kih inavojnih spojeva, otklanjanje eventualnih
propu-{tanja, kontrola stanja i po potrebi podmazivanjezapornih
elemenata i vretena, kontrola i pismenovo|enje podataka o tlakovima
i temperaturama,vizualna kontrola stanja uzemljiva~a i
vodovauzemljenja, vizualna kontrola stanja
gromo-branskeza{tite,stanjeogradeiprilaznihputova.
Kontrolaure|ajaiopremenaplinovodu:
oda{ilja~ko-prihvatna stanica (OP^S: Pula,Kr{an, Rijeka istok,
Vrbovsko, Dragani}) -snimanje stanja izolacije, pregled i
ba`da-renje manometra, podmazivanje zatvara~a,kontrola
nepropusnosti, kontrola ispuhi-va~a, zapornih elemenata,
pokaziva~aprolaza ~ista~a, cijevnih elemenata i
zapor-nihelemenatazaizjedna~avanjetlaka
ure|aj za ~i{}enje i odvajanje plinskogkondenzata - kontrola
cijevne armature,diferencijalnih manometara i ulo`aka fil-tara,
pregled sigurnosnog ventila jedanputgodi{nje
sakuplja~ kondenzata kontrola razinezapunjenosti,drena`a
posuda kondenzata pregled svake trigodine
blokadni ure|aj kontrola svih radnihparametara od ovla{tenog
servisa premapreporuciisporu~iteljaopreme
sigurnosni ventil pregled jedan putagodi{nje
M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri...
SIGURNOST48(4)391-407(2006)
401
-
regulacijski sklop svakih 6 mjesecizamjena radne linije na
pri~uvnu, pode-{avanje,kontrolaradnihparametara
mjerni ure|aji redovita kontrola to~nosti,ba`darenjeizamjena
elektri~ne instalacije pregled jednomgodi{nje
vatrogasni aparati pregled jednomgodi{nje
manometri pregled~etiriputagodi{nje
ograde, plo~e upozorenja, oznake, okoli{,pristupniputovi
uredovitomobilasku
instrumentacija pregled stanja i funkcio-nalnosti instrumenata i
ure|aja s lokalnimprikazom
napajni (impulsni) vodovi kontrolapropu{tanja
elektroenergetika pregled stanja i funkcio-nalnosti ure|aja za
elektroenergetsko ineprekidnonapajanje.
ZA[TITAODPO@ARAIEKSPLOZIJENAPRIMJERUPLINOVODAPULAKARLOVACDN500/75
Na Magistralnom plinovodu Pula-Karlovacpredvi|ajuse:
preventivne mjere za{tite od po`ara itehnolo{keeksplozije
posebne mjere za{tite od po`ara itehnolo{keeksplozije.
Preventivnemjereza{titeodpo`aratehnolo{keeksplozije
Lokacija plinovoda - Trasa Magistralnogplinovoda Pula-Karlovac
prolazi u pravilu izvannaseljenih mjesta, ogra|enih
kompleksapoduze}a, `eljezni~kih stanica, morskihpristani{ta,
za{titnih podru~ja za pitke i ljekovitevodeivojnihobjekata.
Lokacija objekata na plinovodu - Svi objektiplinovoda na
Magistralnom plinovoduPula-Karlovac izvedeni su prema
uvjetimanavedenim u Tablici 4. i nisu ugro`eni po`arom
nasusjednimgra|evinama.
M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri...
SIGURNOST48(4)391-407(2006)
402
Tablica4.UdaljenostiobjekataplinovodaodobjekatauzMagistralniplinovodPula-Karlovac
Table4.DistancefromgaslinefacilitiestothestructuresalongthemainPula-Karlovacgasline
Red.broj Gra|evina
Ure|ajizaregulacijuimjerenje
Blokadnastanicasispuhivanjem ^ista~kastanica
1 Stambeneiposlovnezgrade 30 30 30
2 Proizvodnetvorni~kezgrade,radionice 30 30 30
3 Skladi{tazapaljivihteku}ina 30 30 30
4 Elektri~nineizoliraninadzemnivodovi
Usvimslu~ajevima:visinadalekovodnogstupa+3m
5 Transformatorskestanice 30 30 306 @eljezni~keprugeiobjekti 30
30 307 Industrijskikolosijeci 25 15 158 Autoceste 30 30 309
Magistralneceste 30 30 2010 Regionalneilokalneceste 10 10 1011
Ostaleceste 10 15 1012 Vodotoci 5 5 513 [etali{ta,parkirali{ta 20
30 3014 Ostaligra|evinskiobjekti 20 15 15
-
Pristupni putevi objektima na plinovodu - Donadzemnih dijelova
instalacija objekataMagistralnog plinovoda Pula-Karlovac i
pristuparadnim povr{inama izvedeni su pristupni putevikoji su
povezani na najbli`e lokalne prometnice.Ti pristupni putevi slu`e
za pristup mehanizaciji,vozilima i osoblju kod radova na
rekonstrukciji iodr`avanju opreme i ure|aja u objektima
naMagistralnom plinovodu Pula-Karlovac, a ujedno}e se koristiti u
slu~aju po`ara kao vatrogasnipristupiobjektimanaplinovodu.
Konstrukcija plinovoda - Magistralni plinovodPula-Karlovac
izra|en je od niskolegiranih~eli~nih cijevi nazivnog promjera DN
500 kojidimenzijama i kvalitetom zadovoljavajupropisane uvjete za
transport plina. Za plinovodPula-Karlovac upotrijebljeni su
standardni ~eli~nielementi: koljena, lukovi, T-komadi,
prijelazi,kape i drugi elementi za ~elno i bo~no zavarivanjena
cijevi, izra|eni od istog ili odgovaraju}egmaterijala. Osim
standardnih elemenata, ucjevovod su ugra|eni i lukovi izra|eni
hladnimsavijanjem cijevi. Svi elementi koji su ugra|enipod zemljom
sa cjevovodom su spojenizavarivanjem. Zaporni elementi ugra|eni
podzemljom opremljeni su produ`enim vretenomtako da se ru~ica ili
reduktor za rukovanje nalazenajmanje80cmiznadzemlje.
Blokadne stanice - Zaporni elementi naMagistralnom plinovodu
Pula-Karlovacpostavljeni su tako da je omogu}eno lakorukovanje i
odr`avanje i za{ti}eni su od pristupanepozvanih osoba. Svaki
zaporni elementopremljen je obilaznim vodom s dva ventila kojislu`e
za izjedna~avanje tlaka pri otvaranjuzapornog elementa te za
prigu{ivanje protokaplina. Zaporni elementi mogu se zatvarati
ru~no,daljinskim upravljanjem ili
automatskimelektrohidrauli~kimure|ajem.
^ista~ke stanice - Za unutra{nje ~i{}enje cijeviplinovoda u
cjevovod su ugra|ene ~ista~kestanice koje se sastoje od ~ista~ke
cijevi sarmaturom i ure|ajima za otpremu ~ista~a i~ista~ke cijevi s
armaturom i ure|ajima za prihvat~ista~a. Budu}i da je u
Magistralnom plinovoduPula-Karlovac predvi|en protok plina u
obasmjera, u cjevovode su ugra|ene univerzalne~ista~ke cijevi za
otpremu i prihvat ~ista~a.
^ista~ke cijevi opremljene su zapornim ele-mentom na cjevovodu
koji istovremeno obavljafunkcijublokadnestanice.
Posude za prihvat teku}ine i odvaja~i teku}inena plinovodu -
Plinovod Pula-Karlovac opremljenje ure|ajima za ispu{tanje teku}ine
iz plinovoda.Kapljevina iz plinovoda ispu{ta se u
odvaja~imakapljevine koji su ugra|eni u plinovod i koji su
dioplinovoda, a opremljeni su cijevima za ispu{tanjekapljevine. Na
Terminalu Pula ugra|ena je posudaza sakupljanje kapljevine volumena
5 m3. Ume|u~ista~kim stanicama M^S-1 Kr{an, M^S-1Rijeka istok,
M^S-3 Vrbovsko i P^ Dragani}ugra|ene su posude za prihvat
kapljevine(teku}ine) volumena 2 m3. Na prihvatnim~ista~kim
stanicama izgra|eni su priklju~ci zaposude za prihvat teku}ine.
Posuda za prihvatteku}ine iz plinovoda koja je ugra|ena
naprihvatnoj ~ista~koj stanici izgra|ena je i ispitanaza maksimalni
radni tlak plinovoda i ima dovoljankapacitet za prolaz plina i za
izdvajanjekapljevina. Na najni`em mjestu posude za prihvatteku}ine
postavljena je cijev za ispu{tanjeteku}ine promjera 50 mm koja se
zatvaradvostrukim zapornim elementom. Posuda zaprihvat teku}ine
opremljena je instalacijom zaautomatsko ispu{tanje teku}ine, s
regulatoromrazine teku}ine i izvedena je s
dvostrukimstijenkamaikontrolompropu{tanja.
M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri...
SIGURNOST48(4)391-407(2006)
403
Slika5.BlokadnastanicaLi~naPlinovoduPulaKarlovacDN500/75
Figure5.BlockingstationatLi~,gaslinePulaKarlovacDN500/75
-
Ure|aji za regulaciju i mjerenje - ure|aji zaregulaciju i
mjerenje smje{teni su na otvorenomprostoru Terminala Pula. Tlak
plina prije ulaska uMagistralni plinovod Pula-Karlovac reducira se
iregulira u jednom stupnju redukcije tlaka plina.Maksimalni ulazni
tlak plina iznosi 82 bar, amaksimalni izlazni tlak plina iznosi 75
bar. Radnitlak regulatora plina jednak je maksimalnomradnom tlaku
plina ispred regulatora. Regulatoriplina osiguravaju konstantan
tlak u cijelomeregulacijskom opsegu, a tlak nakon regulacije
nijeve}i od maksimalnog radnog tlaka u sustavu.Nakon redukcije i
regulacije u cjevovod je ugra-|en ure|aj koji u slu~aju kvara
spre~ava rast tlakaiznad dopu{tene granice. Ispred regulatora
tlakaugra|en je automatski ventil za blokiranje protokaplina.
Kapacitet sigurnosnog ventila ima kapacitetnajmanje 1% od
maksimalnog kapacitetaregulatora tlaka. Sigurnosni ventil koji
{titiinstalaciju i plinovod od prekora~enja maksi-malnog radnog
tlaka pode{en je tako damaksimalni radni tlak na mo`e porasti za
vi{e od10% od maksimalnog radnog tlaka. Automatskiventil za
blokiranje protoka plina koji je ukombinaciji sa sigurnosnim
ventilom pode{en je
tako da zatvori plinovod na tlaku 10% ve}em odtlaka otvaranja
sigurnosnog ventila. Na horizon-talnom dijelu plinske instalacije,
ispred regulatoratlaka i mjerenja protoka plina ugra|en je filtar
kojizadr`ava mehani~ke ~estice i teku}inu iz plina. Zamjerenje
protoka plina upotrebljavaju se mjera~ikoji su izra|eni u skladu s
propisima o mjerilima
i~ijuuporabujeodobrilanadle`nainstitucija.
Vatrogasni aparati - Za ga{enje manjihpo~etnih po`ara predvi|eni
su prijenosnivatrogasni aparati na prah koji se mogu
u~inkovitoupotrebljavati za ga{enje po`ara klase A i B
(po`ar~vrstih i kapljevitih tvari, uklju~uju}i po`ar
naelektroopremi).
Potreban broj, vrsta i veli~ina jedini~nihvatrogasnih aparata
koje treba postaviti uobjektima na Magistralnom
plinovoduPula-Karlovac odre|eni su u skladu s klasompo`ara koji
mo`e u njima nastati, po`arnimoptere}enjem, povr{inama te s
Pravilnikom oodr`avanju i izboru vatrogasnih aparata
iprikazaniuTablici5.
M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri...
SIGURNOST48(4)391-407(2006)
404
Slika6.Posudazaprihvatteku}inenaPlinovoduPulaKarlovacDN500/75
Figure6.Condensatecollector,gaslinePulaKarlovacDN500/75
Slika7.TerminalPula
Figure7.PulaTerminal
-
Aparati su smje{teni u blizini izlaza izugro`enog prostora na
me|usobnoj udaljenosti odnajvi{e 20 m i na visini do najvi{e 1,5 m
iznadrazinetla.
Mjere za{tite od po`ara i tehnolo{ke eksplo-zije na strojarskim
instalacijama - Nadzemnidijelovi cjevovoda, koji nisu
galvanizirani,za{ti}eni su antikorozivnim premazima koji sunaneseni
u skladu s odredbama propisa otehni~kim mjerama i uvjetima za
za{titu ~eli~nihkonstrukcija od korozije. Nadzemni
dijelovicjevovoda elektri~no su odvojeni od podzemnihdijelova
cjevovoda i uzemljeni. Za kontrolu radasustava katodne za{tite
mjerna mjesta za
kontrolupotencijala,strujeiotporapostavljenisuna:
za{titne cijevi na mjestima kri`anja sprometnicama
mjestima kri`anja s drugim stranimmetalniminstalacijama
izolacijskespojniceutlu
prijelazeprekorijeka
mostove
mjestu priklju~ka na stanici katodne za{tite
instalacijesgalvanskimanodama.
Najve}a udaljenost izme|u dva susjednamjernamjestaiznosi5km.
Mjere za{tite od po`ara i tehnolo{keeksplozije na elektri~nim
instalacijama - Svielektri~ni dijelovi opreme na objektima
plinovodaPula-Karlovac koja je ugra|ena unutar zonaopasnosti
odabrana je u odgovaraju}oj protu-eksplozijskoj izvedbi, odnosno u
S izvedbi,izvedena je s propisanim za{titama, a isporu~enaje s
odgovaraju}im certifikatima prema HRN IEC60079-10, HRN IEC 60079-14
i HRN IEC60079-17 (2004.). Svi metalni dijelovi objekatapropisno su
uzemljeni. Oprema na objektimaplinovoda Pula-Karlovac smje{tena je
na otvo-renom prostoru s prirodnim provjetravanjem odoko 100
izmjena zraka na sat. Objekti naMagistralnom plinovodu
Pula-Karlovac ogra|enisu ogradom visokom 2 m, pri ~emu se nijedan
dioograde ne nalazi u za{titnom pojasu naseljenihzgrada te
cestovnom i pru`nom pojasu, a nad-zemni ure|aji postavljeni su vi{e
od 20 m od rubakrajnjeg kolni~kog traka javne ceste odnosno daljeod
30 m od osi krajnjeg kolosijeka. Zoneopasnosti od eksplozije na
objektima plinovodaPula-Karlovac obuhva}ene su ogradom
stanice.Dijelovi elektri~nih instalacija i opreme podnaponom
izolirani su i odgovaraju}e za{ti}eni oddodira ili mehani~kog
o{te}enja. Svi strujnikrugovi {ti}eni su od preoptere}enja tako da
jeonemogu}eno prekomjerno zagrijavanje instala-cije. U cilju
za{tite od opasnih napona dodira ikoraka, nagomilavanja stati~kog
elektriciteta na
M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri...
SIGURNOST48(4)391-407(2006)
405
Tablica5.Prikazpotrebnogbrojavatrogasnihaparatapoobjektima
Table5.Numberofrequiredfireextinguishersperfacility
Red.broj Nazivobjekta
Povr{ina(m2)
VatrogasniaparatS9
1
TerminalPula- Ispuhiva~-vent;sakuplja~kondenzata-
Ure|ajzaodvajanjeteku}inei one~i{}enja
1.000 2
TerminalPula- Sigurnosniiregulacijskiure|aji- Mjerniure|aji
1.000 2
2TerminalPulaOP^SnaTerminaluPula
600 2
3 M^S-1Kr{an 1.125 2
4 M^S-2Rijekaistok 1.125 2
5 M^S-3Vrbovsko 1.125 2
6 OP^SDragani}uP^Dragani} 600 2
-
objektima plinovoda Pula-Karlovac izvedeno jeuzemljenje ugra|ene
opreme spajanjem na sustavuzemljenja. Svi metalni dijelovi
instalacija iopreme me|usobno se galavanski povezuju ispajaju na
zajedni~ki uzemljiva~. Isklapanjenapajanja strujom potro{a~a na
objekima omo-gu}eno je posredstvom sklopki u razvodnimormarima, a
koji su smje{teni izvan zonaopasnosti od eksplozije. Izme|u faznih
vodi~a iuzemljenja postavljeni su odvodnici prenapona.Predvi|ene su
za{titne mjere na svim elektri~niminstalacijama, metalnim masama
(uzemljenje,za{titaodprevisokognaponadodira).
Posebnemjereza{titeodpo`araitehnolo{keeksplozije
Ove mjere izvode se sa svrhom da se smanjiugro`enost ljudi ili
imovine i mogu}e ugro`avanjeplinovoda od tre}ih osoba prema
posebnimpravilnicima. U slu~aju plinovoda
Pula-Karlovacteposebnesigurnosnemjeresu:
1) za{tita plinovoda s armirano-betonskim ili~eli~nim plo~ama te
trakom upozorenja koja sepola`eiznadnjih
2) za{tita plinovoda armirano-betonskimU-profilom
3)oblaganjeplinovodabetonom
4)za{titaplinovodakinetom(rigolom)
5) visina nadsloja zemlje najmanje 200
cm,kamenanajmanje150cm
6)polaganjeplinovodauza{titnukolonu
7)sigurnosnizid
8)izvedbaglinenogplino-nepropusnogsloja
9) izvedba odu{nih cijevi za kontrolupropu{tanja.
ZAKLJU^AK
Za{tita od po`ara i protueksplozijska za{tita naplinovodima mora
biti u suglasju s hrvatskimzakonima o gradnji, za{titi od po`ara i
za{titi naradu i podzakonskom regulativom. Cjelokupnoprojektno
rje{enje plinovoda mora osigurati ranootkrivanje po`ara te
u~inkovito ga{enje uzminimalne tro{kove. Sva tehni~ka rje{enja
morajuuzeti u obzir za{titu ljudskog zdravlja. Za{tita odpo`ara i
protueksplozijska za{tita na plinovodu jezakonska obveza
projektanta, izvo|a~a i
pogonskog voditelja postrojenja. Pri projektiranjuplinovoda
nakon odre|ivanja glavnih projektnihkarakteristika, dobro je prvo
procijenitiugro`enost postrojenja od po`ara i eksplozija.Iznimno je
va`no odrediti zone opasnosti okonadzemnih postrojenja i ure|aja
koji su sastavnidijelovi plinovoda od blokadnih stanica
domjerno-regulacijskih ~vorova te namjerno-redukcijskim stanicama.
Na nacrtima, tj.na tlocrtnim pogledima te na presjecima ipogledima
sa strane potrebno je {rafirati zone takoda budu prepoznatljive i
vidljive. Uz nacrte sazonama svakako treba napraviti popis
zapaljivihtvari (plin, kondenzat plina itd.) te popis
izvoraispu{tanja plina sa svrstavanjem u trajne, primarneili
sekundarne izvore. Propusna mjesta naplinovodu i postrojenjima
plinovoda mogu vrlolako izazvati po`ar i eksploziju plina. Svaki
nastalipo`ar mora se gasiti inteligentno i promi{ljeno,bez panike i
ne brzopleto, ali isto tako se ne smijegubiti vrijeme. Kada se
po`ar istje~u}eg plina gasisamo vatrogasnim aparatom, plin }e i
daljeistjecati te se nakon nekog vremena mo`e posti}idonja granica
zapaljivosti smjese sa zrakom, {tomo`e rezultirati opasnom
eksplozijom. Zbog togaje kod po`ara istje~u}eg plina najbolje
inajsigurnije zatvoriti dovod plina. Budu}i da supo`ari na
plinovodu po`ari na otvorenomprostoru, potrebno je u slu~aju po`ara
voditira~una o smjeru vjetra i dopustiti da preostalakoli~ina plina
iz zatvorenog segmenta plinovodapotpuno izgori. Stoga je u slu~aju
postrojenja naMagistralnom plinovodu Pula-Karlovac boljepolijevati
vodom okolne objekte kako bismo ihhladili da se ne zapale nego
ubrzano ugasiti po`ar,a da pritom nismo zatvorili dotok
plina.Kontrolirani po`ar plina je daleko manje rizi~anod slu~aja
nekontroliranog istjecanja plina. Zna~ina Magistralnom plinovodu
Pula-Karlovac trebasamo iznimno po`ar
spre~avati/kontroliratiaparatima dok se ne obavi spa{avanje
ljudskih`ivota. U slu~aju da se po`ar i dalje istje~u}egplina
pritom ugasio, `urno se mora napustiti(evakuirati) {ire mjesto
doga|anja zbogmogu}nosti (velikog rizika) naknadnog
zapaljenjaisteklog plina, odnosno nastanka eksplozije. Usvakom
slu~aju najbolje je pozvati vatrogasce koji}e vodom hladiti okolna
postrojenja i povr{ine tenadzirati po`ar plina koji jo{ istje~e iz
cjevovodasve do uspje{nog prekida dotoka plina u zonupo`ara.
M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri...
SIGURNOST48(4)391-407(2006)
406
-
LITERATURA
Fire and Explosion Index Hazard ClassificationGuide,
DOW,May1987.
Hattwig, M. (Editor), Steen, H. (Editor):Handbook of Explosion
Prevention andProtection, J.WileyandSons,NewYork,2002.
HRN EN 60079-10 - Protueksplozijska za{tita.Zone opasnosti
prostora ugro`enih eksplozivnimsmjesamaplinovaipara,2004.
HRN IEC 60079-14 - Protueksplozijska za{tita.Op}i zahtjevi za
konstrukciju protueksplozijskiza{ti}enih ure|aja namijenjenih za
upotrebu uprostorima ugro`enim od eksplozivne atmosfere,2004.
HRN IEC 60079-17 - Protueksplozijska za{tita.Op}i zahtjevi za
odr`avanje protueksplozijskiza{ti}enih ure|aja namijenjenih za
upotrebu uprostorima ugro`enim od eksplozivne atmosfere,2004.
Magistralni plinovod Pula-Karlovac DN500/75 - Za{tita od po`ara
i tehnolo{ke eksplozije Glavni projekt, Elektroprojekt, Zagreb, 15.
rujna2004.
Marinovi}, N.: Protueksplozijska za{titaelektri~nih ure|aja,
[kolska knjiga, Zagreb, 1986.
Pravilnik o odr`avanju i izboru vatrogasnihaparata,
N.N.,br.35/94.,103/96.
Pravilnik o tehni~kim uvjetima i normativimaza siguran transport
teku}ih i plinovitihugljikovodika magistralnim naftovodima
iplinovodima, te naftovodima i plinovodima
zame|unarodnitransport,Sl.l.,br.26/85.
Strelec i suradnici: Plinarski priru~nik (6.izdanje),
EGE,Zagreb,2001.
[mejkal, Z.: Ure|aji, oprema i sredstva zaga{enje i za{titu od
po`ara, SKTH/Kemija uindustriji,Zagreb,1991.
Zakon o komunalnom gospodarstvu, N.N., br.26/03.
Zakon o za{titi od po`ara, N.N., br. 58/93.,33/05.
Zakon o za{titi na radu, N.N., 59/96., 94/96.,114/03.
Zakonotr`i{tuplina, N.N.,br.68/01.
Zakonoenergiji, N.N.,br.68/01.
Zakonogradnji, N.N.,br.175/03.
PROTECTIONFROMFIREANDEXPLOSIONS-DESIGN,
CONSTRUCTIONANDOPERATIONOFGASLINES
SUMMARY: The paper presents the approach to the safety from fire
and explosions in the design,construction and operation of gas
lines. A few years ago, the Government of Croatia adopted anational
energy program, PLINCRO, which is the plan for the construction of
gas lines and gassupply until 2010. It involves the construction of
new main, regional and connecting gas lines, inaddition to those
already in existence. Hazards of fire and explosion are great in
gas lines, butthey are frequently ignored. This paper attempts to
indicate the importance of safety andprotection from fire and
explosion in design, constructions and operation of gas lines.
Sourcesand causes of fire are shown, as well as preventive measures
to remove threat of fire andexplosion. Danger zones around
above-ground facilities are indicated, along with a fire
andexplosionhazardassessmentforterminals,usingtheDowmethod.Gas line
Pula-Karlovac DN 500/75 is quoted as a concrete example of
construction. This gas lineis part of the planned and constructed
gas line system in Croatia connecting the North Adriaticgas fields
and Italys gas line system with the gas line system of Croatia. The
paper describesconcrete measures for removing hazard of fire and
explosion and provides data on the gas line
toillustratetherelevantmagnitudes.Preventiveandspecialmeasuresaregiven.
Key words: fire protection, protection from explosion, gas line,
preventive measures, sources andcauses of fire hazard in gas lines,
fire extinguishers, danger zones, safety measures
oninstallations,firehazardassessment
ProfessionalpaperReceived:2005-10-22Accepted:2006-09-04
M.[ANDER:Za{titaodpo`araieksplozijapri...
SIGURNOST48(4)391-407(2006)
407