Pregledni članak UDK 165.1: / I. Kant Primljen 21. 03. 2007. Mladen Živković Don Cvjetka Marasovića 6, HR–21480 Vis [email protected]Znanost i religija u okviru čistoga uma Sažetak Iako opsežan, ovaj članak ima skromnu svrhu: sažeto i što je moguće jasnije iznijeti osnovne Kantove teze za promišljanje odnosa znanosti i religije, te pozvati na pomnjivo iščitavanje njegova opusa, kako bi u promišljanje odnosa znanosti i religije išli s Kantom, a ne mimo njega. Kantov opus nudi intrigantne povode da ga se pokuša isčitavati s ovoga stanovišta. Polazište je dano rezultatima Kritike čistoga uma. U njoj treba potražiti odgovore na pita- nja: Kako je moguća priroda, iskustvo, spoznaja prirode i sama prirodna znanost? Nakon toga biti će potrebno u istom djelu vidjeti kako Kant zasniva praktičnu slobodu koja omo- gućuje moral koji je osnova religije. Konačno, trebat će vidjeti koje posebnosti ima na umu zasnovana religija. Ključne riječi Immanuel Kant, pojava, iskustvo, znanost, razum, priroda, prirodni zakon, sloboda, moral, duša, Bog, krajnja svrha, etička zajednica Uvod Kant je Kritici čistoga uma namijenio značajnu ulogu: počistiti korov od prethodnih pokušaja u metafizici i izravnati teren za novu zgradu u kojoj će se naći pretpostavke za odgovore na sva metafizička pitanja! Uzor je za taj zamašni zadatak matematika koja, kako kaže Kant, od doba Grka kroči sigur- nim putem znanosti, a od novijega doba tim putem ide i fizika. Kant kaže da su one to mogle postati tek kad su izvršile svoj unutarnji obrat ili revoluciju. Ta revolucija dogodila se u fizici kada se um odvažio prići prirodi na osnovi svojih načela, kada se više nije dao voditi od prirode, te kada je na osnovi tih načela postavljao prirodi pitanja na koja je tražio odgovore eksperimentom. Kant smatra da još nije bilo sličnog obrata u metafizici te si on stavlja u za- datak provesti revoluciji u metafizici kritikom čistoga uma. Taj je obrat Kant nazvao kopernikanskim. Kant kaže da je očito kako nije bilo ploda od one do njega uobičajene metafizičke spoznajne pretpostavke prema kojoj se um pasivno ravna prema stvarima. Kant će u Kritici čistoga uma 1 pokušati vidjeti da li će u metafizici biti napretka ako se pretpostavi da se stvari ravnaju prema umu. Razrada toga pothvata sadržaj je njegova kritičkog opusa. Kako bi se odgovorilo na pitanje što je priroda, te što je i kako je moguća znanost o prirodi, Kant je morao u KČU razriješiti niz prethodećih pitanja. 1 Immanuel Kant, Kritika čistog uma, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1984. Dalje će djelo biti navođeno kao KČU.
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
SažetakIako opsežan, ovaj članak ima skromnu svrhu: sažeto i što je moguće jasnije iznijeti osnovne Kantove teze za promišljanje odnosa znanosti i religije, te pozvati na pomnjivo iščitavanje njegova opusa, kako bi u promišljanje odnosa znanosti i religije išli s Kantom, a ne mimo njega. Kantov opus nudi intrigantne povode da ga se pokuša isčitavati s ovoga stanovišta. Polazište je dano rezultatima Kritikečistogauma. U njoj treba potražiti odgovore na pita-nja: Kako je moguća priroda, iskustvo, spoznaja prirode i sama prirodna znanost? Nakon toga biti će potrebno u istom djelu vidjeti kako Kant zasniva praktičnu slobodu koja omo-gućuje moral koji je osnova religije. Konačno, trebat će vidjeti koje posebnosti ima na umu zasnovana religija.
M. Živković, Znanost i religija u okviručistogauma836
Prvojeobjasniorazlikuizmeđuaposteriornespoznaje(kojajeiskustvena)iapriorne(kojaprethodiiskustvu).Zatimjeobjasniorazlikuizmeđuanalitič-kihsudova(sudovikojineproširujunašeznanje,većgapojašnjavajuipoči-vajunanačeluproturječja)isintetičkihsudova(kojiproširujunašeznanje).Svisu iskustvenisudovisintetički.Poštoznanosti imajusintetičkihsudovakoji suapriorni,kaoprimjericematematika i fizika, a toznačida su takvisudovinužni i općeniti, potrebno jeodgovoriti napitanje:kako su mogući sintetički sudovi apriori?Odgovornapitanjeonjihovojmogućnostiistomjeodgovornapitanjeomogućnostiprirodneznanosti.Kakonimetafizikanijebezsintetičkihapriornihsudova, to jepotrebnovidjeti je limetafizikakaoznanostmoguća.Pokazatćesedametafizikakaoznanostnijemoguća,paćetrebatipostavitigranicenjezinihneosnovanihpretenzija.Budućidačistiumnemožestatikodtognegativnogspoznajnogrezultata,čistićeumpotražiti,apremaKantuipronaćisvojezadovoljenjekojenećebitinateorijskomnegonapraktičkompodručju.Praktičniumdajeosnovuzaodgovornapitanjeomogućnostimorala,nakojemondaKanttemeljireligiju.
1.Znanostugranicamačistogauma
1.1. Utemeljenje matematike u transcendentalnoj estetici
Kantuprvomdijelu transcedentalne elementarne nauke,koji jenaslovljentranscendentalna estetika2 objašnjava što je pojava i čisti zor.Uvid u ovepojmovepredstavljaprvikorakštogajeneophodnoučinitidabimoglidoćidoodgovoranapitanjeomogućnostiznanostiiznanstvenespoznaje.Pojavaimamaterijalni,osjetilni,iskustveniaposteriornisadržajiapriornu,iskustvuprethodećuformu.Formapojavesređujeraznolikostpojavaidanajeaprioriunašojduši.Onoučemuseosjetimogusreditinemožesamobitiosjet.Taformamorasemoćirazmatratiodvojenoodsvakogaosjeta.Čistepredodožbesuoneukojimasenenalaziništaštopripadaosjetu.Ovučistuformuosje-tilnostiKantnazivačistizor.Tosuprostorivrijemekojiostajukadaseap-strahiraodsvekolikeosjetilnedanosti.Prostor ivrijemenisupojmovi,većapriorneformezrenja.Prostorkaoapriornaformazrenjaomogućujematema-tiku kao znanost. Svi sumatematički sudovi sintetički i apriorni jer imajunužnostkojunemogudobitiodiskustva.Prostorivrijemekaoapriorneformezrenjanepripadajustvarimaosebi,većpojavama.Stvarosebibitnajesas-tavnicaKantovekoncepcije.Onajekorelatpojavamaiostajenespoznatljiva.Izrečenogauviđamodasusintetičkisudoviapriorimogućisamotakodaseapriorneformezrenja–prostor ivrijeme–neodnosenastvariosebi,većsvagdasamonapojaveipredmetemogućegaiskustva.U transcendentalnoj esteticielementspoznajejestzor.Pomoćunjegapredmetisunamdani.Zo-rovimogubitiempirijski,odnosnoiskustveni,padakleaposteriorni,iličisti,iapriorni.Zorjeempirijski(aposterioran)akojeunjemusadržanosjetkojipretpostavljazbiljskunazočnostpredmeta.Čistizor(aprioran)nastajekadapredodožbinijeprimiješannikakavosjet.Čistizorsadržavasamoformupodkojomseneštopromatra.Tosuukratkorezultatitranscedentalneestetike.Udrugomdijelutranscendentalne elementarne nauke (transcendentalnoj lo-gici)Kantnapočetkuobjašnjavadasepredmetpomišljapomoćupojma.Mi-šljenjejestaktspontanitetaduše,zarazlikuodosjetilnostikojajeprimalačka,receptivnamoćduše.Pojam,kaoizor,možebitiiličistiliempirijski.Čistipojamsadržavasamomisaonuformunekogapredmetauopće.Zoripojamsuuspoznajiravnopravniinemoguselučiti,ajošmanjehijerarhijskinadređi-vatijedandrugome,kaoštojetobioslučajudotadašnjojfilozofiji,stoga:
1.2. Transcedentalna analitika kao osnova prirodoznanstvene spoznaje
Transcendentalnaanalitika,kaodiotranscedentalne logike, izlažeelementei načela čiste razumske spoznaje bez kojih se nemože pomišljati nikakavpredmet.Transcendentalna analitika jest logika istine,za razlikuod trans-cendentalne dijalektike, koja um treba očuvati od privida što nastaje kadarazumupraznommudrovanjusamaformalnanačelačistogarazumaprimije-nimaterijalnonatzv.predmetekojinamnikakonemogubitidaniupojavi.Kantovpothvatpolaziodtablicedvanaestkategorija.Tosusvičistipojmovisintezeštoihrazumapriorisadržiusebi,tesnjimamoženeštorazumjeti,tj.pomišljatinekiobjektdanuraznolikostizrenja.SustavnostovepodjeleKantizvodiiznačelamoćisuđenja,tj.mišljenja,itoneslučajno,induktivnoirap-sodički,kakojeto,kažeKant,napravioAristotel.4
1.2.1.Transcendentalna dedukcijaTranscendentalna dedukcija5objašnjavakakosepojmoviaprioriodnosenapredmete. empirijska dedukcija ovdje Kanta ne zanima, jer ona pokazujenačinkako jenekipojamdobiven iskustvomi refleksijomo tom iskustvu.Polazištezatranscendentalnudedukcijujestkonstatacijadaseaprioriodnosenapredmeteprostorivrijemekaoformeosjetilnostisjedne,ikategorijekaopojmovirazuma,sdrugestrane.Kategorijesemogudeduciratisamotrans-cendentalno,anikakoempirijski.Prostorivrijemečistisuzorovikojiapriorisadržeuvjetemogućnostipredmetakaopojava,asintezaunjimaimaobjek-tivnuvrijednost,teKantovdjenemapotrebeinjihdeducirati.Kategorijera-zumanepretpostavljajuuvjetepodkojimasupredmetidaniuzrenju,stogaseovdje javlja teškoćanakojunismonaišlinapodručjuosjetilnosti:Kakosubjektivniuvjeti mišljenjamoguimatiobjektivnuvrijednost,tj.sačinjavatiuvjetemogućnosti svakespoznajepredmeta?Kantovu teškoću ilustriranapojmuuzrokakaoposebnojvrstisinteze.PojamuzrokazahtijevadaiznekogaAnužnoipremaopćenitompraviluslijedinekiB.Pojavenamdajuslučajeveizkojihsevidištoseobičnodogađa,alinikadadajeposljedicanužna.Sinteziuzrokaiposljedicepripadadignitetkojisenedadeempirijskiizraziti.Kakoiskustvoporedosjetilnogzrenjasadržipojam,toćepojmoviopredmetimauopćebitiapriornaosnovasvakeiskustvenespoznaje.Kategorijesutepomo-ćukojihjemogućpredmetiskustva.
1.2.1.1. Prvobitni i transcendentalni uvjet poimanja jest transcendentalna apercepcijaTojesredišnjipojamtranscendentalnededukcije.Kantjuodređujekaočistuprvobitnu,nepromjenjivusvijest.
Beztranscendentalneapercepcijenašabidušabilaispunjena,kažeKant,kao-sompojava i ne bi nikadmogla doći do iskustva, a jedinstvo sinteze pre-maempirijskimpojmovimabilobiposveslučajno.Uvjetiapriorimogućegiskustvaujednosuuvjetimogućnostipredmetaiskustva.
Pomoćunjihseuzpojavemoguzamišljatiobjekti,paimajuaprioriobjektiv-nuvrijednost.Takopojamuzrokanijeništadrugonegosintezapremapojmo-vima.Kant naglašavada su isprazni i uzaludni svi pokušaji da se čisti razumskipojmoviizveduiziskustvaidaimsepridaempirijskopostanje.Iskustvoučidanakonpojaveobičnoslijedineštodrugo,alinedanužnoslijedi.Načemuseosnivaempirijskopraviloasocijacija,pitaKant,iodgovaradajetoafinitetraznolikosti. Predodžba općega uvjeta po kojemu se određena raznolikostmožepostavitizovesepravilo,aakosemorapostavitizovesezakon.Svesupojavepovezanenužnimzakonomutranscendentalnomafinitetu,aempirij-ski afinitet samo je njegova posljedica. Priroda se upravlja prema našemusubjektivnomnačeluapercepcije.Onajetekskuppojava,anestvarosebi.Prirodanamjedanaovisnooizvorimanašegamišljenja.OveKantovetezeimajudalekosežneposljedice,teupućujunaskromnostusvakomistraživanjuprirode.Sintetičkanačelaopćegajedinstvaprirodenemogubitiuzetaodpri-rodeiliodsamihpredmetaprirode,jerbisetomoglodogoditisamoempirij-ski,atakovojedinstvobibilosamoslučajno.Nokadsemislipriroda,ondasemisliupravonužnasveza,anenekoslučajnojedinstvo.Poredapercepcije,važnuposredujućuuloguKantpridajeuobrazilji.
Pomoćuovetranscedentalnefunkcijeuobraziljepovezujuseosjetilnostira-zumjerbiinačedavalipojavealineempirijskospoznanje,iskustvo.Njomepovezujemoraznolikostzrenjasjedneiuvjetenužnogajedinstvačisteaper-cepcije,sdrugestrane.Zbiljskoiskustvokojesesastojiodaprehenzije,asoci-jacijeirekognicijepojavasadržiuovojposljednjojinajvišojmoćipojmove,koji omogućuju formalno jedinstvo iskustva, te svaku objektivno vrijednu(istinu)empirijskespoznaje.
Isto.Uhrvatskomprijevodustojiumjestori-ječi pojava riječ pojmova. To onemogućujerazumijevanjeteksta:»Alsoistdasursprüng-liche und notwendigeBewuβtsein der iden-tität seiner selbst zugleich ein Bewuβtseineinereben sonotwendigeneinheitderSyn-thesisalererscheinungennachBegrifen,d.i.nachRegeln,…«– ImmanuelKant,Werke,
M. Živković, Znanost i religija u okviručistogauma840
pravilazovusezakoni.Iskustvenizakoniproizlazeizvišihzakona.Najvišipotječu iz samoga razuma i nisuuzeti iz iskustva.Naprotiv, onipojavamapribavljajunjihovuzakonitost i timeomogućuju iskustvo.ZatoKantmožesadakazatiorazumuzazdravorazumskuineosviještenuprirodnoznanstvenupozicijualarmantnutezu:
Pojavanemaizvannas,negoonesamoegzistirajuunašojosjetilnosti,aosje-tilnostjemogućasamoujedinstvuapercepcijekojejetranscendentalnaosno-vanužnezakonitostisvihpojavauiskustvu.Pojavekaomogućaiskustvaležeaprioriu razumu idobivaju svoju formalnumogućnostodnjega. Isto takozoroviležeuosjetilnosti,pasupremaformisamopomoćunjemogući.SamKantkažedakolikogodpretjeranoiproturječnozvučalotrebareći:
Dakle,čistijerazumukategorijamazakonsintetičkogajedinstvasvihpojava,patekusljedtogačinimogućimiskustvosobziromnanjegovuformu.Čistirazumskipojmovi,čakakoseprimijenenazoroveapriori(kaouma-tematici), pribavljaju spoznaju samoutoliko ukoliko se ti zorovi apriori, apomoćunjihičistirazumskipojmovimoguprimijenitinaempirijskezoro-ve.Kategorijepomoćuzoradajuspoznajuostvarimasamoakoseprimijenenaempirijskizor,tj.oneslužesamozamogućnostempirijskespoznaje.Taspoznajazoveseiskustvo.OvimodređenjemiskustvaKantodređujeprirodo-znanstvenuspoznaju.Kategorijesuprimjenjivezaspoznajustvarisamoakose te stvari prihvaćaju kao predmeti mogućega iskustva. Kant sažimajućiodređujeprirodukao cjelokupnost pojava (natura materlaliter spectata), akategorijesupojmovikojijojpropisujuzakone.Tipojmoviseneizvodeizprirodenitiseupravljajupremanjojkaouzoru(jerbitadabilisamoempirij-ski).Kantpita:kakotovaljashvatitidaseprirodaravnapremanjima?
»evorješenjaovezagonetke.«16
Nije,naime,ništačudnovatijeda sezakonipokojimase ravnajupojaveuprirodislažusrazumominjegovimformamaapriori,tj.njegovommoćidapovezujeraznolikostuopće,odtogakakosesamepojaveapriorimogusla-gatisformomosjetilnogzora.Zakonineegzistirajuupojavama,negosamorelativnouodnosupremasubjektu,ukolikoimarazuma.Istotakopojaveneegzistirajuosebi,negosamorelativnouodnosupremaovomistombićuakoimaosjetila.Pojave su samopredodžbeo stvarimakoje ostajunespoznatepremaonomeštosuosebi.Spoznajakojajeograničenasamonapredmeteiskustvanijesvauzetaizis-kustva,negosučistizoroviičistirazumskipojmovionielementispoznajekojiseapriorinalazeunama.Dvasunačinaobjašnjenjanužnogaskladaisku-stvaspojmovimaonjegovimpredmetima:iskustvočinimogućimpojmoveilipojmovičinemogućimiskustvo.Onoprvogledekategorijaičistogaosje-tilnogazoraKantdakakoodbija.Tobibilapogreškageneratio aequivoca.Preostajeonodrugo,atojenekavrstasustavaepigenezečistogauma.
1.3. Transcendentalna rasudna snaga ili kako kategorije čine mogućim iskustvo?
U transcendentalnoj dedukciji saznali smo da je jedini način na koji nampredmeti bivaju danimodifikacija naše osjetilnosti, da se kategorijemoguprimijenitisamonapojave,anenastvariosebi.Potomsmosaznalidačistipojmoviaprioriosimfunkcijerazumaukategorijimorajusadržavatiformalneuvjeteosjetilnosti(naročitounutrašnjegaosjetila)kojisadržeuvjetpodkojimsekategorijemoguprimijenitinapredmeteosjetila.Ovajčistiiformalniuvjetosjetilnostinakoji jepojamusvojojrazumskojprimjenirestringiran.Kantnazivashemom togapojma,apostupakrazumastimshemama–shematizam čistogarazuma.
Shemanijeslika.Našimčistimosjetilnimpojmovimanisunikadaosnovomslikepredmeta,negosheme.Pojašnjenjedajepettočaka.....kojesuslikabro-japet.Akojatakonaslikambrojstotinuiliveći,ondaminjihovaslikanećepomoćidajepregledamiusporedimspojmom.Dakle,akojapomišljambroj,onda je tovišepredodožbametodekako senekamnožinapomišljapremaodređenompojmu:
»Dakle tupredodžbuoopćempostupkuuobrazilje, kojim sepojmupribavljanjegova slika,nazivamshemomzatajpojam.«21
1.3.2. Sustav svih sintetičkih načela čistoga razumaIovdjeseKantoslanjanatablicukategorijakojamudajesigurnorukovod-stvoza sustavsvihsintetičkihnačelačistogarazuma,jertapravilanisuništadrugonegopravilaobjektivneprimjenekategorija.Iztogaproizlazidasusvanačelačistogarazumaaksiomizrenja(kvantitet),anticipacijeopažanja(rea-litet),analogijeiskustva(relacijailiodnos)ipostulatiempirijskogamišljenjauopće(modalitet).Čistomerazumu,kojijemoćpravila,valjazahvalititoštouopćepostojepra-vilauzbivanjima.Bezpravilanebibilospoznajepredmeta.Čakprirodniza-koniiakosunačelaempirijskerazumskeprimjene,imajunekiizraznužnostizbog razloga koji vrijede apriori i prije svakoga iskustva. Sažetomožemoreći:svi zakoni prirode stoje pod višim načelima razuma, a iskustvo pridaje slučaj koji stoji pod pravilom. Imačistihnačelaapriorikojanisu izvedenaiz čistoga razuma, nego zora.Takvihnačela imaumatematici, ali njihovaprimjenanaiskustvo,tjnjihovaobjektivnavrijednostosnivaseuvijeknači-stomerazumu.Matematičkanačelasuaksiomiianticipacije.Njihovajevezaslaganjeonogaštonepripadanužnozajedno.ZapojašnjenjeKantuzimadva trokutakojanastajukadsekvadratpodijelidijagonalom,atakvajesintezaistovrsnoga usvemuštosedaderazmatratimatematički.24OvusintezuKantdaljedijelinaagregat, kojiseodnosina ekstenzivne veličine ikoaliciju kojaseodnosi na intenzivne veličine.
M. Živković, Znanost i religija u okviručistogauma843
Dinamičkasunačelaanalogijeipostulati.Dinamičkavezanijehotimičnaiodnosisenavezubitkaraznolikoga.Ovaveza obuhvaćaonoštonužno ide zajedno,kaoštoučinakpripadauzrokuiliakcidentsupstanciji–kaoapriornavezaneistovrsnogaidijelisenafizičkuvezupojavameđusobomimetafizič-kuvezuumoćispoznavanjaapriori.Imenamatematičkoidinamičkoneznačedajeriječonačelimaovihznanosti,većjeriječonačelimačistogarazumauodnosupremaunutrašnjemosjetiluuslijedkojihsvamatematičkaidinamičkanačeladobivajusvojumogućnost.
I.3.2.1. Načelo aksioma zrenja kaže da su svi zorovi ekstenzivne veličine.25
ekstenzivne veličine one su u kojima predodžba dijelova omogućuje pre-dodžbucjeline.Inajmanjucrtunemogusipredočiti,adajenepovlačimumislima.Istojeisvremenom,gdjejapomišljamsukcesivnitijekodjednogatrenutkadodrugoga,gdjesedodavanjemdijelovaproizvodijednaveličina.Pošto jekodsvihpojavačistizor iliprostor ilivrijeme, to jesvakapojavaekstenzivnaveličina,jersemožespoznatiuaprehenzijisamosukcesivnomsintezomod dijela do dijela. Pojave su agregati (množine unaprijed danihdijelova),atonijeslučajkodsvihvrstaveličina,negosamokodonihkojesipredočujemokaoekstenzivne.SlijediKantovdalekosežnistavoproduktivnojuobraziljikaoosnovigeometrije.
Kant ponovo naglašava da na pojavama ima nešto što se nikako nemožespoznati apriori i u tome je razlika između empirijske spoznaje i spoznajeapriori,atojeosjetilimaterijaopažanja.Onorealnoupojaviimauvijeknekuveličinu,alineekstenzivnu.
1.3.2.3.Općenačelotrijuanalogijaiskustvaglasi»Iskustvojemogućesamopomoćupredodžbenužnepovezanostiopažanja«.30UII.izdanjuKČUKantkaže da je iskustvo empirijska spoznaja koja pomoću opažanja određujeobjekt.Ono jesintezaopažanjakojasamanijesadržanauopažanju,većusvijesti.Tojedinstvosačinjavabitnostspoznajeobjekata osjetila.Uiskustvusuopažanjatekslučajnozajedno.Izsamihopažanjanenastajenužnostnji-hovepovezanosti,jeraprehenzijasastavljasamoraznolikaempirijskazrenjabezikakvepredodžbeonužnostivezepojavakoja ihsastavljauprostoruivremenu.StogajepremaKantuiskustvospoznajaobjekatapomoćuopažanja.Unjemusepredočujeodnosuopstojnostiraznolikostiitokakojeobjektivnouvremenu.Samosevrijemeneopaža.Određenjeobjektauvremenumogućejesamopomoćunjihovevezeuopće,daklepomoćupojmovakojipovezuju.Ovipojmovisadržavajunužnost;iskustvojemogućesamopomoćupredodž-benužnevezeopažanja.Tri sumodusa vremena:31 trajnost, slijed i istovremenost.Zato će svakomiskustvupredhodititripravilasvihvremenskihodnosapojava,paćetatripra-vilaomogućitiiskustvo.Uanalogijamaiskustvariječjeoopstojnostipojavainjihovumeđusobnuodnosu sobziromna tuopstojnost.Opstojnost senemožeapriorispoznati.AksiomeianticipacijeKantjenazvaomatematičkimnačelima, jeropravdavajuprimjenumatematikenapojave iodnosila su senapojavegledenjihovemogućnosti,učećikakobisegledezrenjaionogarealnoga njihova opažanjamogle proizvesti prema pravilimamatematičkesinteze.Zatosekodnjihmoguprimijenitipravilabrojčaneveličine,asnjimaodređenjepojavekaoveličine.Takosestupanjosjetasunčanogsvjetlamožeiskazatikao200000mjesečevogaiaprioriodređenodati, tj.konstruirati.32Posvejedrukčijeovdjegdjeseopstojnostpojavaapriorisvodipodpravila.Opstojnostsenedadekonstruirati,paćeseanalogijeodnositisamonaodnosopstojnosti,tećedatisamoregulativnanačela.Analogije,aksiomiianticipacijekaosintetičkanačelavrijedesamokaonače-laempirijskerazumskeprimjene,anipoštokaonačelatranscendentalnepri-mjene.Toznačidasepojavenemoguizravnosumpsumiratipodkategorije,negosamopodnjihovesheme.Ovasenačelaneodnosenastvarisameosebi,negonapojave,iimajuzaciljuvjetejedinstvaempirijskespoznaje.PrvomanalogijomKantiskazujenačelotrajnostisupstancije:
Uprethodnomnačelupokazalosedanemanastajanjainestajanjasamesup-stancije, nego da su to akcidencije supstancije koja traje. Pojampromjenepretpostavljasubjektkojitraje.Opažamdapojaveslijedejednazadrugom,tj.povezujemdvaopažanjauvremenu.Povezivanjenijedjelosamogaosjetilaizrenja,negojeproduktsintetičke moći uobraziljekojaodređujeunutrašnjeosjetiloupogleduvremenskogaodnosa.Mojaimaginacijajedno(stanje)po-stavljaprije,ajednoposlije,anedauobjektujednostanjeprethodidrugo-meili,drugimriječima,samimopažanjemostajeneodređenobjektivni odnospojavakojeslijedejednazadrugom.Tajodnosizmeđuobastanja,dabisespoznao,morasepomišljatikaonužan,tj.trebajedanpostavitiprije,adru-giposlije.Pojamkoji sobomnosinužnost sintetičkoga jedinstvamožebitisamočistirazumskipojamkojineležiuopažanju.Tojeovdjepojamodnosa uzroka i učinka,odkojihuzrokodređujeučinakuvremenukaoposljedicu,anekaoneštoštobimoglosamouuobraziljiprethoditi.Takojezbogtogajermisvakislijedpojmapodvrgavamozakonukauzaliteta.Takoijestmogućesamoiskustvo,tj.empirijskaspoznajapojava,odnosnoznanstvenaspoznajaprirodeiprirodnaznanost.Trećaanalogijakazujedasvesupstance,ukolikoseuprostorumoguopažati kao istodobne, jesu umeđudjelovanju. ZaKanta »istodobnost je egzisten-cija različitosti u istomevremenu«.36Samosevrijeme,kao što jevećdvaputanaglašeno,neopaža. Istodobnost supstancijauprostorumožese spo-znatiuiskustvusamopodpretpostavkomnjihovazajedničkogameđusobnogdjelovanja.To zajedničkodjelovanje uvjet jemogućnosti samih stvari kaopredmetaiskustva.Kantkažedariječzajedništvorabiusmislucommercium(anecommunio),štoznačidinamičkozajedništvo.Svjetlokojetitraizmeđunašegaokaistvariusvijetuproizvodiposrednozajedništvoizmeđunasinjih,dokazujućiistodobnostpotonjih.Bezzajedništva,svakobiopažanjebilopo-
Dalje,u1.primjedbi,40Kantnaglašavadajevanjskoiskustvoneposredno,tedajesamopomoćunjegamogućeunutrašnjeiskustvo.Predodožbaja jesamizražavasvijestipratisvakomišljenje,sadržiusebineposrednoegzistencijusubjekta, ali ne i njegovu spoznaju, dakleni empirijsku spoznaju, tj. isku-stvo.Zatoje,osimmisliotomeštoegzistira,potrebnoizrenje,ovdjepakunutrašnjezrenjedabisesubjektodrediogledevremena.Zatosupotrebnivanjskipredmeti,tejeunutrašnjeiskustvomogućejedinoposrednoipomoćuvanjskogaiskustva.UopćojprimjedbiosustavunačelaKantkažeda,doknedostajezor,dotleseneznadalisenekiobjektpomoćukategorijapomišlja.Kategorijesameza
M. Živković, Znanost i religija u okviručistogauma847
sebenisu spoznaje nego samo misaone forme,kakobiseoddanihzorovana-pravilespoznaje.Odsamihkategorijanemožesenapravitinikakvosintetičkonačelo,panitionokauzaliteta.Kantkažedajeovonačelomogaodokazatisamooobjektimamogućegaiskustva:sveštosedogađapretpostavljanekiuzrok,pajedokazankaonačelomogućnostiiskustva,daklespoznajeuempi-rijskomezrenjudanogaobjekta,anenaosnovisamihpojmova.NakrajuopćeprimjedbeosustavunačelauII.izdanju,Kantkaže:
1.4. IzPoglavlja O razlogu razlikovanja svih predmeta na noumena i pheno-mena dadeseuočitikakoKantopetovanonaglašavadarazumsvojanačelaaprioriisvakisvojpojammožeupotrijebitisamoempirijski,anetranscen-dentalno.Transcendentalnauporabapojmaodnosilabisenastvariposebi,aempirijskanapojave,tj.predmetemogućegaiskustva.Dajemogućasamopotonja,vidiseizovoga:Zasvakisepojamnajprijezahtijevalogičkaformapojma(mišljenja),apotomimogućnostdamusedadepredmetnakojiseodnosi(zor)ibezkojegapojamnemanikakovasmisla.Predmetsemožedatipojmusamouzoru.Svipojmoviisvanačela,kolikogodbilaapriorimoguća,odnosese ipaksamonaempirijskezorove, tj.nadatazamogućeiskustvo.Beztogasuigrauobraziljeilirazuma.Čisti razumski pojmovi nikada se ne mogu upotrijebiti transcendentalno,negouvijeksamoempirijski,anačelasečistogarazumaodnosenapredmeteosjetila,anenapredmeteuopće.42RezultatčitavetranscendentalneanalitikeKantsažimautezidarazummožeapriorianticipiratisamoformumogućegiskustvauopćeinemožeprijećipregradeosjetilnostiunutarkojihnamjedinomogubitidanipredmeti,jerštonijepojavanijepredmetmogućegiskustva.Načelasurazumasamonačelaekspozicijepojava.43Štojeostaloodontolo-gijekaotradicionalnefilozofskedisciplinekojajemisliladaostvarimauopćedajesintetičkanačela?Ona»morapostatičednajednostavnaanalizačistogarazuma«.44
1.5.NaovomećemjestubitidobropodsjetitiseProlegomene,gdjejeKantjasnijiieksplicitnijuuizlaganju.U§26pojašnjavamogućnostprimjenema-tematikenaosjetilnozrenjeitimemogućnostnamatematicizasnovanepri-rodneznanosti.Kantupozravadaiskustvonijenikakavagregatzamjedaba.Ovu važnu tezu treba naglašavati, jer nas spašava od zabluda empirizma.Kantu§27ponovopolemizirasHumeom,kojijetvrdiodaodnosopstankajednestvaripremaopstankudrugeninakojinačinneuviđamoumom(zakonkauzaliteta).Kantdodajedaneuviđamonipojamsubzistencije,tj.nužnostidajeopstankustvariosnovomsubjekt(supstancija),kojisamnemožebiti
37
Isto,str.121.
38
Isto.
39
Isto,str.126.
40
Isto.
41
Isto,str.132.
42
Isto,str.137.
43
Kant analitikom uspostavlja pojavu, objekt,iskustvo,empiriju,patimeisamuprirodu.Tuje već na djelu sloboda.Ovo uspostavljanjeprirode korespondira uspostavljanju ljudskezajednice.TujeepohalnostKanta.
Unjemususadržanadvapodpitanja:prvojepitanjeomogućnostiprirodeumaterijalnompogledu,tj.gledezrenja,idrugoomogućnostiprirodeufor-malnompogledu, tj. prirode kao skupa pravila?Priroda je umaterijalnomsmislumogućaspomoćukakvoćenašeosjetilnostikojupredmetiaficirajunanjojsvojstvennačin.Oovomejebiloriječiutranscendentalnojestetici.Kakoje,pak,prirodamogućauformalnomznačenju,kaoskuppravilapodkojimmorajustajatisvepojave,akoseuiskustvuimajupomišljatikaopovezane?Odgovorjesamoovaj:
To jezavršni rezultat istraživanja transcendentalneanalitike(logike istine),teimamoodgovorenaslijedećapitanja:Kakojemogućeiskustvo?Kakojemogućaprirodainužnostprirodnihzakona?Kakojemogućasamaprirodnaznanost?
1.6. Metafizički početni razlozi prirodne znanosti
MoglibikazatidajeprethodnimKantovimtezamavećčistirazumpojmljenkaostvaralačkiisamodjelatan,jerkaomoćspontanitetauspostavljaiomogu-ćujeprirodu.PreviđanjeovečinjenicenanekijenačinprisutnokodHegela,kadaonKantoveMetafizičke početne razloge prirodne znanosti50interpretira
M. Živković, Znanost i religija u okviručistogauma849
kaopuko teorijsko istraživanje,metafizičko,pozitivnokaosvojevrsnu filo-zofiju prirode,kaodaimnijepredhodilaKČU,ukojojrazumuspostavljaiomogućujesamuprirodu.51KodKantavišenemožebitiriječiometafiziciuuobičajenomsmisluteriječi.MPRPZKantjedaoskromnuzadaću,nedaizlažetradicionalnufilozofijuprirode,negodapokaže,kaoprvo,kakojemo-gućaprimjenamatematikenaučenjeotjelimai,kaodrugo,dapokažekakofizičari rabemnoštvo pojmova o čijem postanju i apodiktičkoj izvjesnostinisupoložiliračun,većsuihnaprostopostulirali.Nesporazumjenastao,kažeKant–amidodajemo,ijošuvijektraje–zbogtogaštoistraživačiprirodepodmetafizikommisleproizvoljnoizmišljanjeiigrupojmovimakojinemajunikakvepotvrdeurealitetu.Kant,naprotiv,kažedaje
»…istinskametafizikauzetaizsamesušinemoćimišljenjaizatoštonijepozajmljenaizis-kustvavećsadržinačelaapriorikojidovodeuzakonitupovezanost raznovrsnostempirijskih predstava,takodaovamožepostatiempirijskom s p o z n a j o m, tj.iskustvom.«52
Tektadamoženastatisamaznanost.UMPRPZpolazištezapotpunostsustavatjelesneprirodejestvećdobropo-znatatablicakategorija.Osnovnoodređenjeonogaštobitrebalobitipredmetvanjskihosjetilajestkretanje,jersejedinopomoćunjegamoguaficiratiosje-tila.Nakretanjesvodirazumsvepreostalepredikatematerijekojipripadajunjenojprirodi.TakoKantuprvomdijeluMPNPZpromatrakretanjekaočistikvantitetmaterije(foronomija):Materijajeonopokretnouprostoru.Udrugomdijelu,kretanjesepromatrakaokvalitetmaterije(dinamika):Materijajeonopokretnouprostoruukolikogaispunjava.Utrećemdijelukretanjejepromat-ranourelaciji(mehanika):Materijajeonopokretnoukolikoimapokretačkusilu.UčetvrtomdijeluKantpromatrakretanjematerijepremamodalitetukaopojavivanjskogosjetila(fenomenologija):Materijajeonopokretnoukolikomožebitipredmetiskustva.MetoduovogasvogaspisaKantjeoznačiomate-matičkom.KantkaženakrajuUvodauMPNPZdabimatematičkiistraživačiprirode,kojiseionakonemoguriješitimetafizičkogdijela,trebalimetafizičkidiorazraditiunjihovojopćojfizicikaoposebanosnovnidioidatigazajednosmatematičkimučenjemokretanju.Pogledalisebilokojiudžbenikfizike,lakojeuvidjetidaonitonečinetedasvojeosnovnepojmovepostulirajuidaljekaosamorazumljivebezpotrebeikakvogfilozofskogautemeljenja,kaodaKantovanaukanikadanijenibilo.Odtogazaznanostnastajugolemešteteuoblikuraznihvrstascijentizamakaoneopravdanihposezanjaznanstvenikaupodručjestvariosebi.Na kraju ovoga uvida u Kantovo zasnivanje prirodne znanosti osobito senamećepitanje: kako razriješiti sve probleme, pa i neporazumekoje je nadnevniredstavilasuvremenaprirodnaznanost–kvantnateorijaiteorijarela-
45
ImmanuelKant,Dvije rasprave (I. Prolego-mena iII. Osnov metafizike ćudoređa),MH,Zagreb1953.,§27,str.67.
46
Istostr.70.
47
Isto,str.74.
48
Prolegomena,§36,str.75.
49
Isto,str.77.
50
Immanuel Kant, Metafizički početni razlozi prirodne znanosti,VeselinMasleša,Sarajevo1990.DaljeMPRPZ.
Napočetku sevaljaprisjetiti pobijanja racionalnepsihologije i teologijeutranscendentalnoj dijalektici.Kantjepokazaodaracionalnapsihologijakaoproširenaznanostnijeodkoristijerjesastavljenaodsamihparalogizama.54Njezina jekorist samonegativna.Međutim, ipak jemogućedase»nadamsamostalnoj iusprkossvojmogućojmijenisvogastanjatrajnojegzistencijisvojemisaoneprirode«.55Priznajući otvoreno svojeneznanjeoduši,Kantodbija spekulativnoga protivnika jer ni on nemože reći da zna da čovjeknemadušuidaonanepostojinakonsmrti.Preostajejedinodasemogunadatitrajnojegzistencijisvojemisaoneprirode.56Nemogućnost dokazaobožjoj opstojnosti uKČU izložena jekrozpobija-njekozmologijskog,fizikoteologijskogiontologijskogdokazazaopstojnostBoga.57Kantjepokazaodaseprethodnadvadokazasvodenaontologijski.Ovdjenijepotrebnoulazitiupotankostipobijanja. Idejeuma:duša, svijet,slobodaiBogmoguimatisamoregulativnuuporabu,anekonstitutivnu.Sadasenamećepitanje:kakojemogućekodKantagovoritioreligijiakosurezul-tatiistraživanjaoopstojnostidušeiBogapokazalidaonjimanemaspoznaje?MogućejezatoštokodKantareligijanepočivanaobjavi,negonamoralu,aovajsetemeljinaslobodi.
2.1. Kantovo zasnivanje slobode
Kantovozasnivanjeslobodeujednojeipripravazamogućnostmoralaire-ligije.Kantovnaukotranscendentalnojslobodiosnovajepraktičneslobodeiizloženjeuokviruraspraveotrećojantinomiji,paćeovdjebitipotrebnoposvetitijojmalovišepozornosti.58ValjaupozoritinaveomavažnoKantovorazlikovanjeizmeđumatematičko-transcendentalnihidinamičko-transcenden-talnihideja.59OvorazlikovanjeKantjenapravionaosnovutablicekategorija.Kod prvih je niz sastavljen od uvjeta i uvjetovanoga kao istovrsnih. Zbogtogasumeđusobnosuprotstavljeneteze(svijetimailinemapočetakuvre-menu; svijet je prostorno ograničen ili nije ograničen; tijela su djeljiva ubeskonačnost,ilidjeljivoststajekodonogjednostavnog)objebileneistinite!Razlogtomujesttoštokodnjihnikadnemožemonaćinikakavdrukčijiuvjetnizapojavaosimtakvogakoji jeisampojava,pajekaotakavsamojedančlanniza.Koddinamičko-transcendentalnihidejatrećeičetvrteantinomije(oslobodiinužnombiću)dozvoljavasedaunizupostojineistovrsnost. Ovdjeje,dakle,dozvoljenodapostojiuvjetkojinijedioniza,negokaointeligibilanležiizvannjega.Zbogtogajemogućedaobjedijalektičkemeđusobnosuprot-stavljenetezeutrećojičetvrtojantinomijibuduistinite!Čovjekpoznajedvakauzaliteta:kauzalitetpremaprirodiikauzalitetpremaslobodi.Kauzalitetpremaslobodiutranscendentalnomsmislujesttakavdanekostanjemožepočetisamo od sebe.Slobodakaotranscendentalnaidejanesadržavaništauzetoiziskustvanitinjezinpredmetmožebitidanuiskus-tvu.Umdaklestvarasebiidejuospontanitetukojisamodsebemožepočetidjelovati.Kantkažedajenatranscendentalnojidejislobodezasnovannjezin
M. Živković, Znanost i religija u okviručistogauma851
praktički pojam. Sloboda u praktičkom značenju jest nezavisnost volje odprisiljanagonaosjetilnosti.Čovjek ima snaguda seodređuje samod sebenezavisnoodprisilja osjetilnih nagona.Ukidanje transcendentalne slobodeukinulobi,kažeKant,praktičnuslobodu.Praktičnaslobodapretpostavljadaseneštotrebalodogoditi.Unašojvoljipostojikauzalitet,nesamonezavisanodprirodnihuzrokanegočaknjimasuprotan,teodnjegamožepočetinizdo-gađajaposve sam od sebe.Pitanjeomogućnostislobodetičesetranscenden-talnefilozofije.Transcendentalnafilozofijaučidapojavenisustvariosebi.Kadbitobioslučaj,ondabiuvjetiiuvjetovanouvijekpripadaliistomnizu.Kantzatospravomtvrdi:
UslijedećemrazmatranjuKantpitaoodnosuprirodnogkauzalitetaislobode,tj.nisulioniuproturječnomodnosu?Njegovjeodgovordaslobodasjedne,ikauzalitetprirodnenužnostisdrugestrane,mogunesmetanopostojatijedanporeddrugogajersujednoodrugomeneovisni.Kantjetajodgovorzasnovao,poredpredhodnorečenoga,inateziočovjekukojijesampojava,paimaem-pirijskikarakter,sjednestrane,inatomedasebespoznajenesamonaosnoviosjetilanegoinaosnovuapercepcije,kojanijedanaudojmovimaosjetila,sdrugestrane.Učovjekusezatječerazumium.TajerazlikaKantuodprimarnogznačenja.Čovjekjesebi,sjednestrane,fenomen,alijesdrugeiinteligibilan.Umsvojepredmeterazmatrapremaidejamaodređujućitakorazumkojisvoječistepojmoveupotrebljavasamoempirijski.Kauzalitetumapotvrđujesenaosnovuimperativa.Trebanje (das Sollen)izražavatakvuvrstunužnostiisvezekakvenemaucijelojprirodi.Razumspoznajesamoonoštojebilouprirodi,štojestilićebiti.Uprirodinemaničegaštobitrebalobiti.Trebanjesezasnivanaumukojinijepodvrgnutosjetilnosti.Umjenezavisanodempirijskihuvjeta.Umsenepovodizaugodomkojajeodredbenirazlogosjetilnosti,većjojsečaksuprotstavlja.Tojenegativnastrananjegoveslobode.Umjeipozitivnoneovi-sanodempirijskogshvaćenogkaonagnuća,takoštoodsebemožepočetinekinizdogađaja.Umjekodsvihljudskihdjelovanjanazočaniistovrstan,alisamnije u vremenu.Onjeodredilački,alinijeodredivgledenovogastanja.Kantnakrajuovogarazmatranjakažedanjimenijehtiodokazatirealitet i mogućnost slobode,većjedinoto»daprirodabarneproturječi kauzalitetuizslobode«.61
Vidjeti poglavlje KČU III. Rješenje kozmo-logijske ideje o totalitetu izvođenja svjetskih događaja i njihovih uzroka, str.251–260.
59
KČU,str.249–250;poglavljeZavršna opas-ka k rješenju matematičko-transcedentalnih i predhodna napomena k rješenju dinamičko-transcedentalnih ideja.Ovorazlikovanjepra-timoodtrećegodsjekaprvogpoglavljaanali-tikepojmova:O čistim razumskim pojmovima ili kategorijamaprekoSustava načela čistoga uma.
M. Živković, Znanost i religija u okviručistogauma852
UKanonu čistoga umaKantkažedaumusvojojčistojupotrebinijemogaoništa postići, negomu je potrebna samodisciplina da spriječi opsjene kojenastajuzbognjegovihneosnovanihpretenzija.Koristjeodkritikeumanega-tivna,jerumjestodaotkrivaistine,onaimaskromnuzaslugudaspriječavaobmane.Kant se pita:Gdje jemoguće pronaći izvor pozitivnih spoznaja?Odgovaradase tome trebanadatina jedinomeputukoji je jošpreostao,atojepraktičkaupotreba.Svetriidejeuma:Bog,slobodaibesmrtnostdušeimajusamoimanentnuiregulativnu,anekonstitutivnuupotrebu.Zaspekula-tivniumoneimajusamotranscendentnoznačenje.Njihovavažnostdolazidoizražajanapraktičkompodručju.Praktičkojesveonoštojemogućepomoćuslobode,atojepodručjemorala.Moralnisuzakoniapriorni,tj.nisuempirij-skidani.Volja jeslobodna samokad jeodređenaodosjetilnostineovisnihmotiva,tj.slobodnajekadjeodređujumotivipredočivipomoćuuma.Akojeodređujeosjetilnost,onanijeslobodnanegopatologijskiaficirana.Zakoniumakojiodređujuštotrebačinitijesuimperativi.Kantihnazivaiobjektivnimzakonimaslobode.Doksezaumuspekulativnojupotrebičinidajeslobodaprotivnaprirodnomkauzalitetu,paostajeproblem,dotlesepraktičkaslobo-damožedokazati pomoću iskustva.Ako spekulativno, tj. teorijski pitamo:Što mogu znati?,tadajerezultatkritikenegativan.Naime,nemožemoništatvrditi oBogu i besmrtnosti duše.NapraktičkopitanjeŠto trebam činiti?,odgovorglasi:Raditakodamožešpostatidostojantogadabudešsretan!Akotakopostupamčemu se mogu nadati?Mogusenadatiblaženstvu.Pitanjeonadi istovremeno je teorijsko ipraktičko iotvaraputk religijikojabibilazasnovananaumu.Radiovogapovezivanjanaukaoslobodi,odnosnomoralasjedne,ireligijeugranicamaumasdrugestrane,navestćemoodlučnomjes-toupoglavljimaopostulatimaobesmrtnosti iBožjojopstojnostiuKritici praktičkog uma.UprvomKantodređujesvetostkaopotpunuprimjerenostvoljemoralnomzakonuzakojuminismosposobni.Onasemoženaćisamouprogresukpotpunojprimjerenostikojiideubeskonačnost.Tojemogućeuzpretpostavkubeskonačnetrajnostiegzistencije.Besmrtnostjepostulatčistogpraktičkoguma.Tajjepostulatodvelikekoristi,kakoradidopunjenjanemoćispekulativnogaumatakoiradireligije.Kantsmatradasebezovogapostulataponižavamoralnizakonusvojojsvetosti.UdrugompoglavljuKantpotomkažedamoralnizakonpomoćupojmanajvišegadobrakaoobjektaikrajnjesvrhečistogapraktičkogumavodidoreligije, tj.dospoznaje svih dužnosti kao zapovijedinajvišegbića…
Moral ne poučava kako da sebe usrećimo, nego kako treba da postanemodostojnimasrećeodnosnoblaženstva.
2.2. Religija u granicama čistoga uma63
NaKantovupraktičnufilozofijunastavljasenjegova,uvjetnorečeno,filozof-ijareligijegdjeKant»nastojiokoustrojstvajedneracionalnereligijeumakaonajvišenormemoralnogasvjetskogporetka«.64SnaukomoreligijiKantovjesustavzaokružen.KantupredgovoruRUGČUkažedaiznašegmoralnoispravnog djelovanja nužno slijedi ideja najvišeg dobra u svijetu, svetog isvemoćnogbića.65Otomejevećbiloriječiunjegovuzasnivanjuslobode.Taidejanijeprazna,onaproizlaziizmorala.Moralunijesvejednodalisebistvaramoilinestvaramokrajnjusvrhusvihstvari.Timesepribavljaobjek-
DabisebilonesamozakonitodobarnegoiBogu69miočovjek,damuzaizvršenjespoznatedužnostinijepotrebnanikojadrugapobuda,negovećpre-dodžba samedužnosti, to senemožeprovestireformom negorevolucijomnastrojenostiučovjeku,odnosnorevolucijom u mišljenju.70Čovjekmožepo-stati nov čovjek samonekomvrsti novoga rođenjakaonovoga stvaranja ipromjenomsrca.KantsepozivanaIvanaIII,5.PersonificiranaidejadobrogprincipapremaKantu jestKrist.Onjesvojimučenjem,životomipatnjomdaoprimjer jednogBogumilogčovjekai timeproizveojednonesagledivovelikomoralnodobro:»jednom revolucijom u ljudskom rodu«.71Onajkojistalnopadanatraguzlo,ustanjujenedogledne bijede.Nasuprotstojionajkojiustrajnoidepremaboljem,tesemoženadatinedoglednoj,aliželjenojsretnojbudućnost i blaženstvu u vječnosti.Zaočovjekzapadaunedoglednu bijeduineblaženu vječnost.
M. Živković, Znanost i religija u okviručistogauma855
stavljatiuznanjeiliispovijedanjeonogštoBogčiniiliječiniozastvaranjenašegblaženstva,negouonoštomimoramoučinitidabismogabilidostoj-ni.Kraljevstvobožjekaomoralnocarstvonevidljivojeinalaziseunama.Konačno,Kantkažeda je religijaspoznajasvihnašihdužnostikaoBožjihzapovijedi.Kantoštroodbijakult,pačakimolitvu.
Science and Religion in the Framework of Pure Reason
AbstractAlthough extensive, this aricle has a modest purpose: to summarise and clearly expose Kant’s theses on relationship between philosophy, science and religion, and to evoke for close reading of his opus. That is all made in purpose of thinking this relation along with Kant, not without him. Kant’s offers intriguing reasons to be read from this standpoint. This standpoint is given with the results of his work CritiqueofPureReason. There should be found the answers to fol-lowing questions: how nature is possible, how experience is possible, as well as knowledge of nature and natural science in itself? After that, it should be noted in the same work to see how practical freedom is founded by Kant, which enables morality as foundation of religion. Finally, it should be reflected what are the characteristics of religion based on Reason.