M. TITA 19/III, SARAJEVO, BOSNA I HERCEGOVINA, Tel/Fax: +387 33 472 580, 444 488 e-mail: [email protected]www.soros.org.ba FOND OTVORENO DRU[TVO BiH U SARADNJI SA MKSJ OUTREACH PROGRAMOM PROCESUIRANJE RATNIH ZLOČINA POČINJENIH U BOSNI I HERCEGOVINI PRED MEĐUNARODNIM KRIVIČNIM SUDOM ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU ZLO^IN I KAZNA
144
Embed
ZLO^IN I KAZNA - detektor.badetektor.ba/publikacije/bih/Zlocin i kazna.pdf · kazna i brza i izvjesna. Daleko smo od te ta~ke, ali jesmo do{li do faze gdje je mogu}nost krivi~ne Daleko
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
M. TITA 19/III, SARAJEVO, BOSNA I HERCEGOVINA, Tel/Fax: +387 33 472 580, 444 488e-mail: [email protected] www.soros.org.ba
FO
ND
OTV
OR
EN
OD
RU
[TV
OB
iHU
SA
RA
DN
JI
SA
MK
SJ
OU
TR
EA
CH
PR
OG
RA
MO
M
PROCESUIRANJE RATNIH ZLOČINAPOČINJENIH U BOSNI I HERCEGOVINI
PRED MEĐUNARODNIM KRIVIČNIM SUDOMZA BIVŠU JUGOSLAVIJU
ZLO^IN I KAZNA
ZLO^IN I KAZNA
PROCESUIRANJE RATNIH ZLO^INA PO^INJENIH U
BOSNI I HERCEGOVINI PRED ME\UNARODNIM
KRIVI^NIM SUDOM ZA BIV[U JUGOSLAVIJU
Drugo, prera|eno i dopunjeno izdanje
Sarajevo, 2007
SADR@AJ
PREDGOVOR 9
UVODNE NAPOMENE: 11
- Aryeh Neier, Predsjednik Instituta otvoreno dru{tvo i mre`e Soros fondacija 13
- Mirko Klarin, Direktor novinske agencije SENSE 15
- Tu`ila{tvo Bosne i Hercegovine 21
- Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju 23
PREDMETI OKON^ANI PRED ME\UNARODNIM
KRIVI^NIM SUDOM ZA BIV[U JUGOSLAVIJU 29
NEOKON^ANI PREDMETI PRED ME\UNARODNIM
KRIVI^NIM SUDOM ZA BIV[U JUGOSLAVIJU 89
MKSJ OUTREACH PROGRAM 137
FOND OTVORENO DRU[TVO BOSNE I HERCEGOVINE 139
INDEKS OPTU@ENIKA 141
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
PREDGOVOR
Predmet ove publikacije jeste procesuiranje ratnih zlo~ina po~injenih u Bosni i Hercegovini pred
Me|unarodnim krivi~nim sudom za biv{u Jugoslaviju (MKSJ). Trinaest godina po osnivanju
MKSJ je optu`io 161 osobu i okon~ao postupke protiv 94 optu`enih. Najve}i dio predmeta MKSJ se
i odnosi na ratne zlo~ine, genocid i zlo~ine protiv ~ovje~nosti po~injene u Bosni i Hercegovini. Me-
|utim, bosanskohercegova~ka javnost i dalje nema adekvatan pristup informacijama o pojedina~-
nim predmetima vo|enim pred MKSJ.
Po{tuju}i princip individualizacije krivi~ne odgovornosti za po~injene ratne zlo~ine, doma}oj ali i
me|unarodnoj javnosti, `elimo ponuditi jedan brz i istovremeno sveobuhvatan izvor konkretnih
i ta~nih podataka o procesuiranju ratnih zlo~ina po~injenih u Bosni i Hercegovini pred MKSJ. Zato
smo izabrali metodologiju jednostavne i svima dostupne prezentacije okon~anih i predmeta koji su
u toku pred MKSJ, uz najzna~ajnije izvode iz presuda odnosno optu`nica. Integralni sudski doku-
ment i detaljne informacije o svakom predmetu se mogu na}i na internet stranici MKSJ na adresi
http://www.un.org/icty/index-b.html
Autorski pe~at publikaciji daju i uvodni tekstovi eksperata iz oblasti me|unarodnog humanitarnog
prava kao {to su Arieh Neyer i Mirko Klarin, te zvani~nika Tu`ila{tva Bosne i Hercegovine i
MKSJ. Posebno napominjemo izuzetnu saradnju sa zvani~nicima MKSJ bez ~ijeg anga`mana pub-
likacija ne bi bila mogu}a.
Nadamo se da }e ova publikacija na}i svoje mjesto u informisanju gra|ana Bosne i Hercegovine
i regiona o stvarnim rezultatima me|unarodnog humanitarnog prava i MKSJ, jer: "Pravda je
neophodan sastojak u procesu nacionalnog pomirenja. Ona je od klju~nog zna~aja za ponovno
uspostavljanje mirnih i normalnih odnosa me|u ljudima koji su morali da `ive pod vladavinom tero-
ra. Ona razbija ciklus nasilja, mr`nje i vansudske retribucije. Zato su mir i pravda nerazdvojni." -
Antonio Cassese, predsjednik MKSJ (1994-1996).
9
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
UVODNE NAPOMENE
11
Fotografiju ustupio Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Aryeh Neier,
Predsjednik Instituta otvoreno dru{tvo
i mre`e Soros fondacija
U julu 1992. godine sam, kao direktor Human Rights Watch-a, objavio poziv za uspostavu me|u-
narodnog suda za ratne zlo~ine, koji bi se bavio zlo~inima koji su se de{avali u Bosni i Hercegovini.
Marta idu}e godine, Vije}e sigurnosti Ujedinjenih nacija uspostavilo je takav sud. Sada kad ulazi u
svoju zavr{nu fazu, primjereno djeluje zapitati se da li je ispunio zamisli nas koji smo tra`ili njegovu
uspostavu. Meni se ~ini da je odgovor i da i ne.
Prvo negativna strana. Jedna od osnovnih zamisli bila je da se pobrine da oni koji su nosili naj-
vi{u odgovornost za najte`e ratne zlo~ine, budu za svoje zlo~ine adekvatno ka`njeni. Dok su gene-
ral Ratko Mladi} i Radovan Karad`i} jo{ uvijek na slobodi - mada se kriju - sud je podbacio. Uz to,
sporost postupaka pred sudom zna~i da je broj odgovornih za ogromne zlo~ine koji su optu`eni,
uhap{eni i izvedeni na su|enje mnogo manji nego {to bi trebao biti.
Za to je vezana i zamisao da se `rtvama da zadovoljenje, te da se time cijeloj zemlji ponovo vrati
osje}aj da pravda postoji. I tu su ~injenica da Mladi} i Karad`i} jo{ nisu pred sudom, kao i nepostu-
panje protiv velikog broja po~inilaca, o~igledni nedostaci.
S druge strane, puno se {ta ima i re}i i pozitivnog. Kad je sud formiran, Srbi su dobijali rat i ve-
}ina po~inilaca, i u biv{oj Jugoslaviji i drugdje, mislili su da je nemogu}e da bilo koji od njihovih vo-
|a bude pozvan na odgovornost. Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju (MKSJ) jasno je po-
kazao da su takvi sudovi ozbiljna prijetnja onima koji po~ine te{ke zlo~ine, ma kakav bio njihov sta-
tus dok se ti zlo~ini izvr{avaju. To je pouka sa velikim posljedicama u svijetu i pokrenula je ustano-
vljenje drugih ad hoc sudova, kao i Me|unarodnog krivi~nog suda.
MKSJ je pokazao i da me|unarodna krivi~na su|enja mogu zadovoljiti najvi{e standarde sud-
skog postupka i da, shodno tome, mogu unaprijediti vladavinu zakona. U svijetu koji ~esto izgleda
kao da njime vlada bezakonje, to je veliki uspjeh.
I kona~no, mada se mnogobrojni zlo~ini jo{ uvijek de{avaju u razli~itim dijelovima svijeta, vjeru-
jem da uspostava me|unarodnih krivi~nih sudova, koja je zapo~ela uspostavom suda u Hagu, ipak
tjera neke od sada{njih i budu}ih izvr{ilaca da razmisle o mogu}nosti da bi jednog dana mogli za
to odgovarati. Odvra}anje je jedan od faktora sprje~avanja obi~nog zlo~ina u onoj mjeri u kojoj je
kazna i brza i izvjesna. Daleko smo od te ta~ke, ali jesmo do{li do faze gdje je mogu}nost krivi~ne
kazne, ipak, faktor od utjecaja. U dugom toku historije, do}i do toga za malo vi{e od decenije nakon
uspostave Me|unarodnog suda zaista je impresivno.
Tokom nekoliko posjeta Sarajevu 1993. i 1994., dr`ao sam predavanja o Me|unarodnom sudu
i njegovim mogu}nostima. Mislim da je ve}ina onih koji su me slu{ali mislila da ih izlaganjem o
onome {to bi mogao posti}i samo `elim utje{iti. Sagledan iz oba ugla, mada u nekim aspektima je-
ste razo~aravaju}i, vjerujem da je Me|unarodni sud ostvario uspjehe koji prevazilaze ono o ~emu
sam u to vrijeme govorio, i ono {to je iko realno mogao pretpostaviti.
ME\UNARODNI KRIVI^NI SUD ZA BIV[U JUGOSLAVIJU -
USPJESI I SLABOSTI
13
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
* * *
Nakon smrti Slobodana Milo{evi}a, neki su tvrdili da je obmanuo pravdu i da je time pokazao
uzaludnost poku{aja da se me|unarodnim krivi~nim gonjenjem odgovori na zlo~ine izvr{ene u toku
oru`anih sukoba. ^injenica da je Milo{evi} bio u stanju da svoje su|enje razvu~e na ~etiri godine i
da izbjegne presudu smatra se dokazom da izvo|enjem takvih ljudi pred sud me|unarodna zajed-
nica samo rasipa resurse.
^ak i najvjerniji zagovara~i me|unarodnog pravosu|a sla`u se da Me|unarodni krivi~ni sud za
biv{u Jugoslaviju ima dosta nedostataka. Postupak je nov svima koji s njim imaju veze, jer takvog
tijela nije bilo od sudova u Nurembergu i Tokiju nakon Drugog svjetskog rata. Morali su u~iti uz rad.
Uz to, sva ta ranija tijela bila su sudovi na kojima su oni koji su u ratu pobijedili sudili onima koji su
izgubili, a tu`eni su ve} bili u pritvoru. Sud za biv{u Jugoslaviju nije imao mogu}nost da sam hapsi
optu`ene. Mora se pouzdati u saradnju s drugima, koje jo{ uvijek nema u slu~aju dva
najozlogla{enija optu`enika, Radovana Karad`i}a i Ratka Mladi}a. Do dolaska Tonyja Blaira i
Robina Cooka na mjesto premijera, odnosno ministra vanjskih poslova Velike Britanije 1997. godi-
ne, ~etiri godine nakon uspostave suda, jedinice NATO-a u BiH nisu hapsile optu`ene ~ak ni kad su
se s njima slu~ajno susretale. Do sada su se, naravno, 133 optu`enika sa svih strana u ratovima u
biv{oj Jugoslaviji pojavili pred sudom na osnovu optu`bi za ratne zlo~ine, zlo~ine protiv ~ovje~nosti,
pa ~ak i genocid. Mada se radi o izuzetno slo`enim predmetima koji se bave pitanjima novim i u
me|unarodnom pravu, sa svjedocima, ~esto traumatiziranim do`ivljenim patnjama - rasutim po
mnogim zemljama, uz stalnu potrebu za izuzetno kvalitetnim simultanim prevodom, i uz taktiku
ometanja od strane nekih optu`enika, postupci protiv njih 85, uklju~uju}i i `albene, ipak su okon~ani.
U cijelom ovom procesu, sud je u svakom trenutku uzor pravi~nosti. Ogromne koli~ine dokaza u nje-
govim zapisnicima omogu}avaju da se stravi~ni zlo~ini po~injeni u ratovima u biv{oj Jugoslaviji
porede sa nacisti~kim zlo~inima tokom Drugog svjetskog rata, onoliko koliko su dokumentovani.
Neizbje`ni poku{aji demagoga da u sopstvene politi~ke svrhe revidiraju historiju onoga {to se
de{avalo u biv{oj Jugoslaviji tokom devedesetih }e biti itekako te`e dostupno{}u upavo tih dokaza,
uklju~uju}i i dokaze izvedene na su|enju Milo{evi}u.
Me|unarodni sud za biv{u Jugoslaviju bio je inspiracija za uspostavu jo{ nekoliko takvih sudova,
kao {to su sudovi za Ruandu, Siera Leone i Kambod`u, te stalni Me|unarodni krivi~ni sud. ^ak ni
{efovi dr`ava nisu im uspjeli uma}i. Milo{evi} je umro u zatvoru. Biljana Plav{i}, biv{a predsjednica
Republike Srpske, se, sa vidnim kajanjem, izjasnila da se osje}a krivom i na odslu`enju je zatvorske
kazne. Radovan Karad`i}, njen prethodnik, `ivi kao bjegunac i jo{ uvijek ga ~eka su|enje. Jean
Kambanda, premijer Ruande tokom genocida izvr{enog u toj zemlji, osu|en je i nalazi se u zatvoru.
Charles Taylor bio je predsjednik Liberije kad je sud za Siera Leone izdao optu`nicu protiv njega.
Morao je pobje}i iz zemlje, otvoriv{i tako put za demokratsku tranziciju koja je nedavno rezultirala
izbornom pobjedom Ellen Johnson Sirleaf. Taylor je nedavno li{en slobode i uskoro }e mu po~eti
su|enje. Jo{ jednom biv{em diktatoru, Sadamu Huseinu, sudi se u Iraku, pred doma}im sudom.
Polako dolazimo do ta~ke kad }e oni koji planiraju zlo~ine sli~ne onima koje su po~inili Slobodan
Milo{evi}, Charles Taylor i Sadam Husein, shvatiti da }e do}i dan kad }e biti pozvani na odgovor-
nost. Nastavak rada na me|unarodnom pravosu|u i dalje }e tra`iti pozama{ne resurse. Pa ipak,
ma koliki ti resursi bili, ta je cijena trivijalna u pore|enju sa tro{kovima humanitarnih i me|unarod-
nih vojnih intervencija i pomo}i u obnovi. Ono {to je najva`nije je, naravno, potreba da se sprije~i
patnja izazvana zlo~inima koji dovode do me|unarodnih krivi~nih postupaka - a kada se ti zlo~ini ne
mogu sprije~iti, da se izvr{enjem pravde `rtvama i njihovim porodicama da barem nek utjeha i lijek.
Mada su `rtve ~esto frustrirane izuzetnom sporo{}u procesa me|unarodnog pravosu|a, puno bi
gore bilo da se oni koji su odgovorni za ogromne zlo~ine jednostavno izvuku. To se u pro{losti pre~esto
de{avalo. Uz sve svoje mane, Me|unarodni sud za biv{u Jugoslaviju mijenja tok historije - i to nabolje.
mart 2006.
14
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Mirko Klarin,
Direktor novinske agencije SENSE
"Bilo bi stra{no da sud u Haagu nije osnovan jer bismo tada `ivjeli s uvjerenjem da su mogu}i
masovni zlo~ini za koje nitko nikada ne}e odgovarati."
Ovo nisu re~i neke od bezbrojnih `rtava masovnih zlo~ina po~injenih pro{le decenije na prostori-
ma biv{e Jugoslavije. Izgovorio ih je u jednom intervjuu u leto 2005. godine Tihomir Bla{ki}, biv{i vojni
zapovednik bosanskih Hrvata, koga je taj isti sud u Hagu osudio najpre na 45 a zatim, nakon `albe,
na 9 godina zatvora zbog ratnih zlo~ina nad Bo{njacima u La{vanskoj dolini 1993. godine. I koji, sada,
rizikuje da se ponovo na|e u zatvoru, po{to je tu`ila{tvo tra`ilo reviziju presude @albenog ve}a.
Nije te{ko zamisliti kako bi se stvari na prostorima biv{e Jugoslavije odvijale da Tribunal nije
osnovan. Nikada se ne bi utvrdilo {ta se zaista dogodilo u Vukovaru, Omarskoj, Manja~i, Vi{egradu,
Fo~i, ^elebi}ima, Lapu{niku, Srebrenici... i ko je odgovoran za to {to se dogodilo. Po{to niko (poje-
dina~no) ne bi za to bio kriv, odgovornost bi ostala kolektivna: "srpska", "hrvatska", "bo{nja~ka", "al-
banska"... I nikada se nikome ne bi sudilo za masovne zlo~ine. Barem ne "na{ima", a "njihovi" bi
nam, uglavnom, bili nedostupni. Kao {to bi "njima" bili nedostupni "na{i."
Da nije osnovan Tribunal Slobodan Milo{evi} bi po svoj prilici i dalje bio na vlasti i zajedno sa
Bushom i Blairom bi danas predvodio "anti-teroristi~ku koaliciju", s obzirom na svoj ~esto isticani
"primat" u borbi protiv "islamskog" i, naro~ito, "albanskog terorizma". Da nema Tribunala general
Ratko Mladi} bi svoja bogata iskustva iz Bosne i, posebno, Srebrenice, danas prenosio na
savezni~ke generale anga`ovane u borbi sa Talibanima u Avganistanu ili pobunjenicima u Iraku;
dok bi se "predsednik" Radovan Karad`i} uz dr`avni~ke po~asti {epurio po Parizu, Londonu i
Va{ingtonu, a nije isklju~eno da bi bio i kandidat za Nobelovu nagradu za knji`evnost ili psihijatriju.
A sadisti~ke ubice, mu~itelji i silovatelji poput Gorana Jelisi}a, Miroslava Brala, Esada Land`e,
Haradina Bale ili Dragoljuba Kunarca - da pomenemo samo neke od ha{kih osu|enika - bili bi danas
predsednici op{tina ili {efovi policije u svojim lokalnim sredinama... da nije bilo Tribunala.
A lako se moglo dogoditi da ga ne bude. Ne samo da ne bude osnovan ({to se dogodilo prvi put
u istoriji) ve} i da se - nakon {to je osnovan - tiho i neslavno ugasi bez i jednog optu`enog, pritvo-
renog, su|enog i osu|enog.
Uspeh ili neuspeh Tribunala se, zato, mora procenjivati ne samo u odnosu na ulogu koja mu je,
barem na papiru, na startu poverena (ka`njavanje krivaca, satisfakcija `rtvama i doprinos miru i po-
mirenju), ve} i u odnosu na uslove u kojima je delovao i podr{ku - kao i opstrukciju - koji su u protek-
lih 12 godina pratili njegov rad.
Da je Tribunal, zapravo, i osnovan s o~ekivanjem da od njega nikada ni{ta ne}e biti potvrdila je
jedan od njegovih tvoraca: g|a Madelaine Albright, koja je u maju 1993. kao ameri~ki ambasador
pri UN u~estvovala u usvajanju rezolucije 837 Saveta bezbednosti. Svedo~e}i pred Tribunalom u
decembru 2002., na raspravi o odmeravanju kazne Biljani Plav{i}, g|a Albright je priznala da je "bilo
lako podi}i ruku i glasati za osnivanje Tribunala... ali niko zapravo nije verovao da }e on funkcioni-
Izneverena o~ekivanja
KAKO BI BILO DA NEMA TRIBUNALA
15
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
sati... Bilo je pitanja kako }e se birati sudije i kako izabrati tu`ioca. Sve je bilo veoma komplikovano
i niko nije verovao da }e se to dogoditi. Govorili su da niko nikada ne}e biti optu`en, da se nikom
ne}e suditi, da niko ne}e biti progla{en krivim, da niko nikada ne}e biti osu|en..."
U prve dve godine njegovog postojanja odnos osniva~a prema Tribunalu odra`avao je upravo
takva o~ekivanja. Po{to niko, kako je iskreno priznala g|a Albright, "nije verovao da }e Tribunal
funkcionisati", osniva~i se nisu potrudili ni da procene, a kamo li da obezbede, materijalne, finansi-
jske, kadrovske, logisti~ke i sve druge potrebe me|unarodne pravosudne institucije koju su stvorili.
Me|u dokumentima o osnivanju Tribunala nema nikakve "studije o izvodljivosti" koja bi analizirala
{ta je sve neophodno za valjano funkcionisanje jedne takve institucije: koliko }e njen rad ko{tati,
koliko }e ljudi biti anga`ovano, koliko }e osumnji~enih biti optu`eno i pritvoreno, koliko }e su|enja
biti odr`ano i koliko }e vremena biti potrebno da bi se ostvario povereni mandat.
Po~etna faza totalne nebrige osniva~a pre`ivljena je zahvaljuju}i pre svega ~injenici da su sudi-
je, tu`ioci, istra`itelji i ostali, tada jo{ malobrojni "pioniri" Tribunala, shvatili ozbiljno posao koji im je
poveren i nastojali da ga rade najbolje {to mogu. Odolevaju}i povremenim isku{enjima rezignacije
i demonstrativnih ostavki, pretvarali su se da veruju kako njihovi osniva~i upravo to od njih tra`e i
o~ekuju. Koristila je, naravno, i sna`na podr{ka medija ~iju su zainteresovanost ve{to podsticali
tada{nji predsednik Antonio Cassese i glavni tu`ilac Richard Goldstone, a od pomo}i je, tako|e, bio
i slu~aj: hap{enje i izru~enje iz Nema~ke Du{ka Tadi}a, prvog osumnji~enog u pritvoru i prvog op-
tu`enog na prvom su|enju pred Tribunalom. "Nikada se ne}e znati koliko mnogo dugujemo gospod-
inu Tadi}u" - priznao je mnogo godina kasnije biv{i sudija i predsednik Tribunala Claude Jorda.
Nakon faze totalne nebrige usledila je faza iritiranosti i, ~ak, opstrukcije. Do{lo je, naime, do ko-
lizije dva ideala ~ijem je ostvarivanju, barem na papiru, me|unarodna zajednica te`ila u Bosni:
"mira" i "pravde". Oni ~iji je primarni interes bio da se "postigne mir" (po svaku cenu, kako bi se izbe-
glo pove}ano vojno anga`ovanje), do`iveli su pojedine ha{ke optu`nice kao "podmetanje klipova u
to~kove mirovnog procesa" i ispoljavali su sve ve}u iritiranost Tribunalovim "slepim i neodgovornim
traganjem za pravdom, koje ne vodi ra~una o politi~kim implikacijama" takvih akata.
Prve optu`nice protiv Karad`i}a i Mladi}a, dotada{njih privilegovanih partnera zapadnih posred-
nika anga`ovanih u takozvanom mirovnom procesu, izazvale su ogor~enje i {ok u mnogim evrop-
skim diplomatskim kancelarijama i vojnim {tabovima. Postojao je rizik da u takvoj atmosferi Tribunal
bude `rtvovan na oltar mirovnog sporazuma o kojem se krajem 1995. pregovaralo u Daytonu. Da
bi pregovara~e "podsetio" na Tribunal i ote`ao im potencijalnu nagodbu na ra~un pravde, glavni
tu`ilac Goldstone je usred pregovora podigao tri nove zna~ajne optu`nice: za Vukovar, La{vansku
dolinu i Srebrenicu. Ako je takva nagodba izostala, onda je to manje zbog insistiranja me|unarod-
nih posrednika na nedeljivosti mira i pravde, a vi{e zbog ~injenice da su se balkanski "gospodari
rata" za Daytonskim pregovara~kim stolom ose}ali toliko nedodirljivim u novoj ulozi "mirotvoraca" i
"stubova mirovnog procesa", da su jednostavno propustili priliku da svoj potpis uslove garancijama
imuniteta od budu}ih akcija tu`ila{tva Tribunala. Nije isklju~eno da bi ih dobili.
No, po{to su to propustili, u pritvoru Tribunala su se, jedan za drugim, u me|uvremenu na{la
~etvorica u~esnika Daytonskih pregovora: Slobodan Milo{evi}, Mom~ilo Kraji{nik, Milan Milutinovi}
i Jovica Stani{i}. Ostali potpisnici mirovnih sporazuma - Franjo Tu|man i Alija Izetbegovi} - umrli su
pre nego {to je tu`ila{tvo zavr{ilo istrage koje je protiv njih vodilo.
Daytonski sporazumi nisu doneli bitne promene u odnosu me|unarodne zajednice prema Tribunalu.
Zadr`ali su dotada{nji, najbla`e re~eno, minimalisti~ki pristup, kojim se Tribunal prepu{ta na milost i
nemilost osvedo~eno nepostoje}oj "dobroj volji" re`ima u dr`avama biv{e Jugoslavije. Ti se re`imi, isti-
na, obavezuju na "punu saradnju", ali bez predo~avanja bilo kakvih posledica (sankcija) za slu~aj da ne
ispune tu svoju obavezu. Istovremeno, mo}ne me|unarodne snage (prvo IFOR a zatim SFOR) koje su
raspore|ene u Bosni i Hercegovini, odbijaju bilo kakvu ulogu u hap{enjima optu`enih za ratne zlo~ine.
Mir i/ili pravda
16
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Da bi se takav minimalisti~ki pristup promenio trebalo je da se ogromni vojni, politi~ki i ekonom-
ski potencijal me|unarodne zajednice, tokom prvih 18 meseci primene Daytonskih sporazuma,
zaglibi u mo~vari bosanske politike u kojoj su konce i dalje vukli politi~ki i vojni lideri koji su ve}
optu`eni - ili }e tek biti optu`eni - za ratne zlo~ine. Propust da se ti lideri uhapse i uklone sa rovite
post-daytonske politi~ke scene doveo je upravo do onoga na {ta su uzalud godinama upozoravali
iz Haga. U Bosni je konsolidavana etni~ka podela koja je bila rezultat rata; zao{trene su politi~ke i
ekonomske tenzije; zatrovane su socijalne, kulturne i obrazovne institucije; ultranacionalisti~ke i
rasisti~ke snage utvrdile su svoju supremaciju. Dugo je trebalo, ali je napokon ipak shva}eno, da se
jedan od glavnih ciljeva me|unarodne zajednice - povratak izbeglica - ne mo`e ostvariti ako u mes-
tima u koja bi izbeglice trebalo da se vrate... i dalje caruju oni koji su ih nasiljem i zlo~inima oterali,
odnosno "etni~ki o~istili."
Ideja da bez pravde ne}e biti ni pravog i trajnog mira, odjednom je postala manje apstraktna. Svi
su, naravno, i pre toga bili za pravdu... ali ne danas (kada imaju neka "va`nija posla"), ve} radije su-
tra. U me|uvremenu se, me|utim, shvatilo da i ta "va`nija posla" (povratak izbeglica, ekonomska
obnova, politi~ka demokratizacija, socijalna stabilnost...) ne}e mo}i da se obave bez minimuma pra-
vde, te da je Tribunal - kako ga je u to vreme opisao predsednik Cassese - "jedna od klju~nih koc-
kica u veoma slo`enom daytonskom mozaiku."
Sredinom 1997. - ~etiri godine nakon osnivanja Tribunala - njegovi su tvorci, napokon, uvideli
potencijal krivi~no-pravne intervencije kao - kako je to svojevremeno definisala Louise Arbour -
"oru`ja u arsenalu mira." Uvideli su to tek kada su, bez mnogo efekata, iscrpeli sva druga oru`ja iz
tradicionalnog mirotvora~kog arsenala: diplomatiju, upravljanje konfliktima, bilateralne i multilater-
alne pregovore i pritiske, politi~ke i ekonomske sankcije, manje ili vi{e uverljive vojne pretnje.
Do kraja 1997. i poslednja prazna }elija tribunalove Pritvorske jedinice je popunjena optu`eni-
ma, tako da se ukazala potreba za hitnim pove}anjem njenih kapaciteta. Generalna skup{tina UN
je odobrila rekordan bud`et za 1998. godinu; vlade su se naprosto utrkivale u izda{nim donacijama
za specijalne ne-bud`etske programe Tribunala; Savet bezbednosti je odobrio izbor dodatnih stal-
nih sudija; izgra|ene su jo{ dve sudnice; anga`ovani su novi tu`ioci, istra`itelji, pravni savetnici...
Pet godina nakon osnivanja, Tribunal i njegovi tvorci su, napokon, u{li u period stabilnih i zrelih
odnosa, gotovo bi se moglo re~i "medeni mesec", koji }e trajati sve negde do po~etka 2002. godine,
kada kao posledica promene prioriteta me|unarodne zajednice (nakon 11. septembra 2001) po~inju
da se ispoljavaju prvi znaci "zamora Tribunalom."
Zaokupljen borbom za pre`ivljavanje i pridobijanjem onih od kojih su mu zavisili opstanak i
funkcionisanje - od Bud`etskog komiteta UN i drugih donatora do NATO i ostalih slu`bi koje su bile
u poziciji da obezbede hap{enje optu`enih i pristup dokazima - Tribunal je u prvih nekoliko godina
gotovo u potpunosti zanemario svoje "bira~ko telo", kako je sudija Gabrielle Kirk-McDonald u jednoj
prilici opisala javnost u dr`avama biv{e Jugoslavije.
Istovremeno, u samom Tribunalu - a posebno u njegovom tu`ila{tvu - je tokom prvih nekoliko
godina vladalo gotovo paranoi~no podozrenje prema svakome iz biv{e Jugoslavije - od prevodila-
ca, preko novinara, do pravnih i drugih eksperata - koji su bili raspolo`eni da stave na raspolagan-
je svoja znanja, iskustva i, posebno, svoje duboko i iz prve ruke poznavanje i razumevanje proce-
sa koji su doveli do raspada zemlje, ratova i ratnih zlo~ina. [teta, jer su zahvaljuju}i njima ha{ki tu-
`ioci, istra`itelji i analiti~ari, okupljeni sa svih strana sveta, mogli mnogo lak{e da premoste kulturni
jaz koji ih je delio od tog dalekog i nepoznatog podru~ja koje se odjednom na{lo u njihovoj nad-
le`nosti. I da mnogo br`e i bezbolnije do|u do odre|enih saznanja i shvatanja o relevantnim faktori-
ma koji su doveli do doga|aja i zlo~ina kojima su se bavili. Mogli su da izbegnu lutanja, proma{aje
i povremene "gafove"... nad kojima likuju protivnici Tribunala, ne samo u biv{oj Jugoslaviji.
Tribunal i njegovo ”bira~ko telo”
17
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Ne{to vi{e elementarnog predznanja o podru~ju kojim se bave - makar ono {to je o njegovoj
geografiji, istoriji ili kulturi napisano u srednjo{kolskim ud`benicima - ne bi bilo na odmet ni pojedin-
im sudijama, koje ponekad umeju da frapiraju svojim nepoznavanjem notornih ~injenica, {to
svakako ne doprinosi u~vr{}ivanju kredibiliteta Tribunala me|u njegovim "bira~ima." Povremeno se
sti~e utisak da pojedine sudije ne `ele da budu "kontaminirane" ~ak ni notornim ~injenicama o
regionu i da to neznanje smatraju vrlinom. Neki vrhunski pravnici, sa vi{egodi{njim iskustvom u
Tribunalu, takvu i druge manjkavosti pripisuju dominaciji suparni~kog odnosno anglo-saksonskog
pravnog sistema, ~ije nametanje sudu koji se bavi slu~ajem biv{e Jugoslavije smatraju oblikom
"pravosudnog kolonijalizma."
Me|utim, ni nesporno zaka{njenje u obra}anju svojim "bira~ima", ni povremeni "gafovi" tu`ilaca,
ni "vrlina neznanja" kojom se isti~u pojedine sudije, ne uti~u bitno na stav koji prema Tribunalu ima
javnost u dr`avama i entitetima biv{e Jugoslavije.
Ta~no je da je Tribunal tek krajem devedesetih osnovao svoj Outreach program i po~eo da svoja
saop{tenja i dokumente objavljuje na BHS-u odnosno "bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku"
kako se to, mo`da lingvisti~ki pogre{no ali politi~ki korektno, defini{e u Hagu. Me|utim, mogao je
on to da radi od prvog dana ali bi rezultat, sva je prilika, bio identi~an. Jer, stav srpske, hrvatske, bo-
sanske ili kosovske javnosti prema Tribunalu nije rezultat onog {to rade ili ne rade ha{ki tu`ioci i
sudije, ve} ga prevashodno diktiraju i oblikuju lokalne politi~ke elite i njima podre|eni mediji.
Ne treba, s tim u vezi, ispustiti iz vida ~injenicu da su sve do 2000. godine na vlasti u Srbiji,
Hrvatskoj i Bosni bile li~nosti i politi~ke elite pod istragom - a u slu~aju Srbije i pod optu`nicama -
ha{kog tu`ila{tva. Jasno je da njima ni najmanje nije odgovaralo da javnost u njihovim zemljama
stekne pravu sliku o misiji i delovanju Tribunala. Ne treba, tako|e, smetnuti s uma da su najutica-
jniji mediji bili sve do nedavno, a ponegde su i dalje, pod kontrolom ure|iva~kih timova koji su se u
prethodnoj deceniji "istakli" u pripremi terena za rat i ratne zlo~ine, a zatim i u njihovom pravdanju
ili zata{kavanju u ime "vi{ih" interesa. U takvoj situaciji, bilo bi iluzorno o~ekivati od Tribunala da
bude uspe{niji u re{avanju svojih "problema sa javno{}u" u Srbiji ili Hrvatskoj.
Deluje paradoksalno, ali je ipak obja{njivo, da je u vreme Milo{evi}a Tribunal imao ve}u podr{ku
i bolji imid` u delu srpske javnosti, nego {to ih ima nakon njegovog odlaska sa vlasti. Stvari su, tada,
bile mnogo jednostavnije, crno-bele: biti "protiv" Milo{evi}a je gotovo automatski zna~ilo biti "za" Tri-
bunal. Svojim istragama, optu`nicama i nalozima za izru~enje optu`enih i dostavljanje dokumena-
ta, Tribunal je ugro`avao temelje re`ima, pa ga je tada{nja opozicija do`ivljavala kao "fakti~kog sa-
veznika" u borbi za promene, odnosno vlast. Ne, naravno, zato {to je opozicija prihvatila nu`nost
suo~avanja sa pro{lo{}u i neophodnost da se odgovornost za po~injena zverstva individualizuje ka-
ko ne bi ostala kolektivna, ve} zato {to je i sama Tribunal i me|unarodnu pravdu do`ivljavala isklju-
~ivo kao instrument politi~kih pritisaka koji mogu doprineti promeni re`ima.
Kada je re`im promenjen, stvari su, odjednom, postale daleko slo`enije. Takozvane
demokratske snage - beznade`no rascepkane, dezorijentisane i me|usobno suprotstavljene -
pokazale su se ve{tijim u instrumentalizaciji Tribunala od prethodnog re`ima. Milo{evi} je samo
ignorisao i anatemisao Tribunal; oni koji su ga nasledili nastojali su da ga iskoriste za svoje politi~ke
ciljeve. Saradnju sa Tribunalom su prihvatili i svojoj javnosti predstavili isklju~ivo kao instrument za
obezbe|ivanje neophodne finansijske i ekonomske pomo}i. ^ista trgovina, u kojoj je - kao u svakoj
takvoj transakciji - cilj dati {to manje da bi se dobilo {to vi{e. Dodatna vrednost tako koncipirane
saradnje je i u tome {to je omogu}ava uklanjanje izvesnih "nepo}udnih li~nosti" biv{eg re`ima - na
~elu sa Milo{evi}em, [ainovi}em, [e{eljom, Stani{i}em... - ~ije bi dalje prisustvo u Srbiji moglo da
bude rizi~no po nove vlasti. Kona~no, ali ne i najmanje va`no, Tribunal i odnos prema njegovim
nalozima za hap{enje ili dostavljanje dokumenata su iskori{}eni kao glavna "politi~ka batina" u
me|upartijskom obra~unima i izdignuti su na nivo centralnog politi~kog pitanja u izbornim kampan-
jama, kako bi se pa`nja dezorijentisane javnosti odvratila od dramati~ne ekonomske, socijalne i poli-
ti~ke stvarnosti. Slika koja o Tribunalu postoji u Srbiji je vi{e rezultat toga, nego {to je odraz onoga
18
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
{to se u Hagu radi ili ne radi. Jer o tome {ta se u Hagu radi ili ne radi u srpskoj javnosti se zna vrlo
malo i vrlo pogre{no.
Svojevremeno je bilo poku{aja da se izbori u Srbiji i Hrvatskoj predstave kao neka vrsta refer-
enduma "za" ili "protiv" Tribunala i da se ponovno o`ivljavanje nacionalisti~ke desnice - radikala i
"prava{a" - tuma~i kao odgovor srpskih, odnosno hrvatskih, bira~a na "agresivne" i "neumerene"
zahteve i pritiske Carle del Ponte. Takva tuma~enja li{ena su svakog osnova. Ako su izbori pred-
stavljali neku vrstu referenduma, onda je to bio plebiscit "za" ili "protiv" suo~avanja sa pro{lo{}u.
Ve}ina se izjasnila da je za to - prerano. Pobedili su poricanje i produ`ena politi~ka i moralna bloka-
da, odbijanje da se shvati {ta se dogodilo i ko je za to odgovoran. Iskustvo Nema~ke posle Drugog
svetskog rata pokazuje da to mo`e da traje prili~no dugo, ali ne i ve~no.
Najvi{e {to u takvoj situaciji Tribunal mo`e da u~ini za svoje "bira~e" na prostorima biv{e
Jugoslavije jeste da - rigoroznim utvr|ivanjem ~injenica o tome {ta se zaista dogodilo u protek-
loj deceniji i ko je za to odgovoran - onemogu}i povratak na "kulturu neka`njivosti", ote`a pori-
canje zlo~ina i revizionisti~ka tuma~enja novije istorije i pripremi gra|u za budu}e suo~avanje
sa pro{lo{}u.
Kao {to efekti Nuremberga u posleratnoj Nema~koj nisu bili vidljivi ve} 1947. ili 1948. godine,
nego tek u slede}oj generaciji, ili ~ak slede}im generacijama, tako se ni puni u~inak Tribunala ne
mo`e sagledati i meriti na kratak rok. Tim pre {to Tribunal jo{ nije zavr{io svoj rad i {to mu predsto-
je jo{ najmanje ~etiri godine "velikih su|enja" optu`enima na najvi{im nivoima politi~ke, vojne ili poli-
cijske hijerarhije svih nekada sukobljenih strana. Svaka ocena njegovog dosada{njeg bilansa i efek-
ta je, stoga, nu`no privremena i prevremena.
Tribunal je - da parafraziramo uvodnu izjavu Tihomira Bla{ki}a - uspostavio princip da se
"masovni zlo~ini ne mogu ~initi neka`njivo" i da niko, uklju~uju}i i one na najvi{im politi~kim i dr`av-
ni~kim polo`ajima, nije imun od odgovornosti za zlo~ine protiv ~ove~nosti, te{ke povrede @enevskih
konvencija, kr{enja zakona ili obi~aja ratovanja i genocid. Istina, Tribunal je optu`io i sudio (ili }e tek
suditi) relativno malom broju odgovornih ili najodgovornijih za masovne zlo~ine po~injene na pros-
torima biv{e Jugoslavije. Njegovih ukupno oko 160 optu`enih, verovatno, ne predstavlja ni jedan
odsto onih koji su u protekloj deceniji okrvavili ruke masovnim zlo~inima u oru`anim sukobima
Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, na Kosovi i u Makedoniji. Me|utim, proces koji je zapo~et osnivan-
jem Tribunala i koji }e se, u to vi{e nema nikakve sumnje, nastaviti i godinama nakon njega, ~ini da
ni preostalih 99 odsto ne mo`e da ima miran san i da bude sigurno da kad-tad ne}e pasti u ruke
pravde. Odgovornost za ratne zlo~ine ne zastareva a nadle`nost za njihovo gonjenje i ka`njavanje
je univerzalna, u {ta su se uverili brojni nacisti~ki zlo~inci kojima je, {irom sveta, su|eno tri, ~etiri ili
~ak pet decenija posle kraja II svetskog rata. Nema razloga da se isto, u narednim decenijama, ne
dogodi i sa zlo~incima sa prostora biv{e Jugoslavije. Ako im se to ne dogodi "kod ku}e", dogodi}e
im se po svetu gde sve ~e{}e hapse, sude ili izru~uju "na{e" zlo~ince koji su poku{ali da se sklone
u Kanadu, Latinsku Ameriku, Nema~ku ili Skandinaviju.
Osim {to je uspostavio princip da se masovni zlo~ini ne mogu ~initi neka`njeno, Tribunal je svojim
dosada{njim radom generisao pozitivne promene i podstakao reforme i ja~anje nacionalnih pravosu|a
u dr`avama biv{e Jugoslavije. Zahvaljuju}i Tribunalu i uslovljavanjima me|unarodne zajednice (kojih,
opet, ne bi bilo da nema Tribunala), podru~je biv{e Jugoslavije se postepeno pribli`ava ta~ki sa koje
te{ko da mo`e biti povratka na vreme neodgovornosti i kulturu neka`njivosti. Taj proces se, istina, i
dalje odvija vi{e pod spoljnim politi~kim i ekonomskim pritiskom i uslovljavanjem intergracije u euro-
atlantske institucije, nego iz sazrele "unutra{nje" potrebe suo~avanja sa pro{lo{}u i utvr|ivanja i prih-
vatanja odgovornosti za ono {to se dogodilo. Me|utim, nakon {to u protekloj deceniji nisu pokazale
previ{e revnosti i entuzijazma za procesuiranje ratnih zlo~ina (sem ponekog koji je po~inila "druga"
strana), dr`ave biv{e Jugoslavije se, htele to ili ne, postepeno osposobljavaju kako za preuzimanje
Privremeni i prevremeni bilans
19
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
predmeta koje im ustupa Tribunal, tako i za nastavak istraga koje je zapo~elo ha{ko tu`ila{tvo ali koje
zbog "izlazne strategije" nisu dovele do tribunalovih optu`nica. Najve}i deo dokaznog materijala koje
je tu`ila{tvo Tribunala prikupilo od 1994. do kraja 2004. protiv vi{e hiljada osumnji~enih za ratne
zlo~ine, prosle|en je ili }e biti prosle|en lokalnim pravosu|ima na dalji postupak. Lokalna tu`ila{tva i
sudovi bi, dakle, trebalo da imaju pune ruke posla u godinama i decenijama koje dolaze.
Istina, sposobnost lokalnih pravosu|a u Srbiji, BiH ili Hrvatskoj je nu`an ali ne i jedini uslov za
efikasno krivi~no gonjenje onih koji su okrvavili ruke u ratovima protekle decenije. Podjednako va`-
no, ako ne i va`nije, je da u svakoj od tih sredina postoji jasno izra`ena politi~ka volja da se raskrsti
pre svega sa zlo~incima u sopstvenim redovima, kao i da iza takvog opredeljenja stoji nedvosmis-
lena podr{ka takozvane kriti~ne mase u javnosti. Stvaranje tih uslova je, jasno, zadatak odgovorne
politike i odgovornih medija u ~emu zemlje biv{e Jugoslavije, na `alost, i dalje oskudevaju.
Tribunalove istrage i su|enja rekonstruisali su i dokumentovali zna~ajan deo onoga {to se u pro-
tekloj deceniji doga|alo na prostorima biv{e Jugoslavije, kako je do{lo do masovnih zlo~ina i ko je
za njih odgovoran. Tribunal, istina, ne pi{e istoriju, ali ~injenice koje su nakon rigoroznog dokaznog
postupka i uz maksimalno po{tovanje prava optu`enih utvr|ene u njegovim presudama predstavl-
jaju dragocenu gra|u budu}im istori~arima i ote`avaju poricanje zlo~ina i revizionisti~ka prekrajan-
ja istorije. Sa svakom novom presudom i svakim priznanjem krivice sve su te`a razumna poricanja
masovnih zlo~ina. A nerazumnih }e, naravno, uvek biti.
Kona~no, ali ne i najmanje va`no, efekti dosada{njeg rada Tribunala ose}aju se i daleko izvan
prostora biv{e Jugoslavije. Prvim su|enjima i presudama Tribunal je pokazao da je me|unarodno
krivi~no pravosu|e mogu}e i podstakao je procese koji su doveli do stvaranja drugih ad-hoc tri-
bunala ili specijalnih sudova (za Ruandu, Sijera Leone, Kampu}iju...) kao i do usvajanja Rimskog
statuta i formiranja stalnog Me|unarodnog krivi~nog suda. U proteklih desetak godina, Tribunal je
stvorio impresivan korpus sudske procedure i prakse, presuda i odluka kojima se razvijaju i
artikuli{u principi i norme me|unarodnog krivi~nog prava i popunjavaju praznine u njegovoj primeni,
na na~in koji }e biti od neizmernog zna~aja kako za stalni Me|unarodni krivi~ni sud, tako i za
nacionalna pravosu|a.
Opisuju}i raspad Jugoslavije kao "zemljotres koji je pogodio ~itav region", biv{i glavni tu`ilac
Louise Arbour je svojevremeno rekla da je Tribunal za me|unarodno pravo predstavljao "zemljotres
iste snage i razmera po talasima koje je izazvao." Tribunal je, smatra ona, "stvorio ta~ku sa koje
nema povratka na planu li~ne odgovornosti, kraja kulture neka`njivosti i o~ekivanja sveta da vojne
i politi~ke vo|e moraju da odgovaraju za svoje postupke." Mo`e se raspravljati o tome da li su poje-
dine tribunalove odluke bile pravno ispravne ili ne, ali ni{ta, po njoj, "ne}e ukloniti nasle|e da je
Tribunal uspeo, uprkos svim po~etnim o~ekivanjima."
Verovatno je to slaba uteha za sve `rtve i stradanja u proteklih ratovima, ali je biv{a Jugoslavija
svojom tragedijom dala neizmerni doprinos razvoju i primeni me|unarodnog krivi~nog pravosu|a i
borbi protiv kulture neka`njivosti. Kriti~ari "selektivne pravde" }e, ne bez razloga, ukazati da visoki
principi odgovornosti koje Tribunal "isteruje na Balkanu i nad Balkancima" nisu jo{ univerzalni i da
na~elo komandne odgovornosti, po kojem su osu|eni neki "balkanski" vojni zapovednici ili koman-
danti logora, "ne va`i" za komandante savezni~ke koalicije u Iraku ili za upravnike zatvora poput
Abu Graib.
"Balkanci", zbog toga, ne bi trebalo da se ose}aju diskriminisanim. Naprotiv, treba da se ose}aju
privilegovanim.
februar 2006.
Balkanska privilegija
20
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Tu`ila{tvo/tu`iteljstvo
Bosne i Hercegovine
Pitanje procesuiranja ratnih zlo~ina u Bosni i Hercegovini jedno je od krucijalnih pitanja za pro-
gres na{e zemlje, za uspostavljanje vladavine prava i sigurnog okru`enja i pitanje koje zahtjeva
anga`man ~itavog dru{tva, ~iji smo svi dio i mehanizam.
Moramo uzeti u obzir da je pred nama, pred Bosnom i Hercegovinom, tek po~etak procesuiran-
ja ratnih zlo~ina. ^eka nas procesuiranje velikog broja predmeta. Nas ~eka proces koji }e na{u
zemlju osloboditi tereta zaostav{tine ratnih zlo~ina u liku i djelu po~initelja koji se i danas slobodno
kre}u na{im gradovima i ulicama.
Zlo~ini koji su se dogodili na podru~ju na{e zemlje odnijeli su vi{e desetina hiljada `ivota, vi{e od
milion ljudi je raseljeno ili protjerano, imovina i privatna i dru{tvena je uni{tena, vi{e desetina hiljada
ljudi bilo je izlo`eno psihi~koj i fizi~koj torturi. Sve to su ratni zlo~ini i zlo~ini protiv ~ovje~nosti koji mora-
ju biti istra`eni i procesuirani. Okru`na i kantonalna tu`ila{tva oba entiteta i Distrikta Br~ko primila su
tokom godina prijave protiv vi{e desetina hiljada osoba koje se sumnji~i da su po~inili ratni zlo~in na
podru~ju Bosne i Hercegovine. Svaka od tih prijava zahtijeva provjeru prije nego {to se donese odlu-
ka o zapo~injanju istrage ili odbacivanju prijave. To je ogroman i dugotrajan postupak koji se ne smije
i ne}e uzeti olako jer i ti osumnji~eni imaju pravo na pravi~an postupak, a `rtve pravo na to da
po~initelji budu procesuirani i ka`njeni za svoja djela. Ali, procesuiranje ratnih zlo~ina nije i ne smije
biti problem samo jedne grupe ljudi. Moramo zajedno stvoriti atmosferu u kojoj }e po~initelji ratnih
zlo~ina prestati u`ivati status nacionalnih heroja i u kojoj }e `rtve zlo~ina dobiti mjesto koje zaslu`uju.
Moramo osigurati sigurno okru`enje i podr{ku za svjedoke ratnih zlo~ina koji }e svjedo~iti u pred-
metima kako pred Sudom BiH, tako i pred entitetskim sudovima. @rtve i svjedoci ratnih zlo~ina moraju
mo}i slobodno svjedo~iti protiv po~initelja, bez straha od osvete ili osude okoline iz koje dolazi po~initelj
zlo~ina. Moramo shvatiti da se povjerenje me|u narodima ne mo`e graditi samo i isklju~ivo na
krivi~nopravnom procesuiranju ratnih zlo~ina, ve} da se u izgradnju povjerenja moraju aktivno uklju~iti
i druge institucije i slojevi dru{tva, kako vladine tako i nevladine organizacije. Upravo u tom kontekstu
Tu`ila{tvo BiH se zala`e za dono{enje nacionalne strategije djelovanja svih nadle`nih organa i institu-
cija u Bosni i Hercegovini po svim pitanjima koja se odnose na ratne zlo~ine, a naro~ito na procesuiran-
je po~inioca ratnih zlo~ina, te je u tom smislu pokrenulo i inicijativu za njenu izradu. Jedino tako, identi-
ficiraju}i probleme i rje{enja tih problema, odgovornosti i obaveze svih i usmjeravaju}i svoje aktivnosti
u zajedni~kom naporu, mo`emo odgovoriti ovom izazovu koji je postavljen pred nas tu`ioce, ali i pred
bosanskohercegova~ko dru{tvo u cjelini, ~ime }e se pomo}i u izgradnji povjerenja i vladavine prava.
Poruka koju Tu`ila{tvo Bosne i Hercegovine {alje je da su ratni zlo~inci i kriminalci dobili
ozbiljnog neprijatelja u tu`ila{tvima u Bosni i Hercegovini, koja }e, na temelju zakona, procesuirati
po~initelje ratnih zlo~ina.
Tu`ila{tvo-Tu`iteljstvo Bosne i Hercegovine osnovano je Zakonom o Tu`ila{tvu-Tu`iteljstvu BiH
koji je proglasio Visoki predstavnik 2002. godine, da bi nakon toga, u jesen iste godine, Zakon bio
usvojen i u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Prva ~etiri doma}a tu`ioca imenovana su 16. januara
2003. godine, a prvi me|unarodni tu`ilac u martu 2003. g.
Nadle`nost Tu`ila{tva BiH zasnovana je na gonjenju po~inilaca krivi~nih djela propisanih
Krivi~nim zakonom Bosne i Hercegovine, a u organizacijskom smislu, Tu`ila{tvo BiH sastoji se od
Odjela za op}i kriminal u kojem su samo doma}i tu`ioci, Posebnog odjela za organizirani kriminal,
privredni kriminal i korupciju u kojem su i doma}i i me|unarodni tu`ioci, a od 2005. godine sastavni
dio Tu`ila{tva je i Odjel za ratne zlo~ine u kojem, tako|er, rade i doma}i i me|unarodni tu`ioci.
Tu`ila{tvo/tu`iteljstvo Bosne i Hercegovine
PORUKA TU@ILA[TVA BOSNE I HERCEGOVINE
21
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Odjel za ratne zlo~ine formiran je nakon dono{enja paketa zakona koji je usvojen u Parlamentu BiH
u decembru 2004. godine, a koji su bili nu`ni da bi se predmeti sa MKSJ mogli procesuirati pred doma}im
pravosudnim institucijama, kao i da bi se mogla preuzeti uloga Jedinice za pravila puta MKSJ koja je do
svog zatvaranja pregledavala predmete ratnih zlo~ina prije nego {to doma}i sudovi mogu donijeti odluku
o li{enju slobode osumnji~enih za ratne zlo~ine po~injene za podru~ju Bosne i Hercegovine.
Pred Bosnom i Hercegovinom je procesuiranje ratnih zlo~ina proces koji je tek zapo~eo. Procedure
propisane zakonima BiH koji se odnose na du`inu trajanja samog postupka su mnogo ekspeditivnije
nego {to su to procedure propisane pravilima Ha{kog tirubnala tako da se o~ekuje da sami procesi traju
puno kra}e od onih pred Tribunalom. Tu`ila{tvo BiH, odnosno njegov Odjel za ratne zlo~ine nije insti-
tucija koja ima rok trajanja, nego je to stalna bosanskohercegova~ka pravosudna institucija koja }e pro-
cesuirati po~initelje ratnih zlo~ina dok ih bude i dok bude zakona koji propisuju njihovo gonjenje.
Odjel za ratne zlo~ine sastoji se od doma}ih i me|unarodnih tu`ilaca i bavi se isklju~ivo pred-
metima ratnih zlo~ina. Na ~elu ovog Odjela je zamjenik Glavnog tu`ioca BiH, doma}i tu`ilac.
Sam Odjel podijeljen je u timove koji pokrivaju odre|ene geografske regije. Na ~elu svakog od
timova je doma}i tu`ilac koji je ujedno i {ef tima:
- Tim 1. pokriva regiju sjeverozapadne Bosne i dio Posavine;
- Tim 2. pokriva regiju sredi{nje Bosne;
- Tim 3. pokriva regiju isto~ne Bosne (dolina Drine) i dio Posavine;
- Tim 4. pokriva regiju Sarajeva i isto~ne Bosne uklju~uju}i Fo~u;
- Tim 5. pokriva regiju zapadne Hercegovine i dolinu Neretve; i
- Specijalni tim 6 za podru~je Srebrenice.
U sklopu aktivnosti Odjela za ratne zlo~ine, Kolegij tu`ilaca Tu`ila{tva BiH donio je Pravilnik o preuz-
imanju predmeta ~iji sastavni dio je i dokument naslovljen Orijentacioni kriteriji za ocjenjivanje osjetljivih
predmeta Jedinice za pravila puta. Svrha tog dokumenta je odrediti smjernice o tome koji su to predmeti
koji, zbog svoje te`ine ili zbog statusa po~initelja, mora procesuirati Tu`ila{tvo BiH, a koji predmeti se
mogu ustupiti stvarno i mjesno nadle`nim tu`ila{tvima na dalje postupanje. Zbog velikog broja predmeta
ratnih zlo~ina, o~ekivati je da }e ipak najve}i dio njih biti procesuiran na kantonalnom/okru`nom nivou.
Predmeti koje }e po slu`benoj du`nosti preuzeti Odjel za ratne zlo~ine Tu`ila{tva BiH od kan-
tonalnih/okru`nih tu`ila{tva u BiH su oni koji se ti~u najte`ih zlo~ina kao {to je genocid, masovna
ubojstva, masovna silovanja, protjerivanja na sistematskoj osnovi i sli~na najte`a djela ratnog zlo~i-
na, kao i oni u kojima je osumnji~eni biv{i ili sada{nji nosilac policijske, vojne ili civilne/politi~ke vlas-
ti, gdje su potencijalni svjedoci u posebno osjetljivom polo`aju i sli~no. Ti predmeti dobijaju oznaku
'vrlo osjetljiv' i, ukoliko optu`nica nije stupila na pravnu snagu pri nekom od kantonalnih/okru`nih su-
dova u BiH prije stupanja na snagu Zakona o krivi~nom postupku BiH (mart 2003. godine), procesui-
ranje tih predmeta preuzima Tu`ila{tvo BiH. Ostali predmeti dobijaju oznaku 'osjetljiv' i vra}aju se
stvarno i mjesno nadle`nim tu`ila{tvima na dalje postupanje.
Odjel za ratne zlo~ine je nadle`an za ~etiri vrste predmeta ratnih zlo~ina:
(1) predmeti u kojima je Tu`ila{tvo MKSJ provelo istrage i podiglo optu`nice pred Tribunalom
protiv odre|enih osumnji~enih, a za koje je sudsko vije}e Tribunala donijelo pravomo}nu
odluku da se ti predmeti proslijede Bosni i Hercegovini;
(2) predmeti u kojima je Tu`ila{tvo Tribunala djelimi~no ili u potpunosti provelo istrage ali nije
podiglo optu`nice, ali ih proslije|uje Bosni i Hercegovini;
(3) predmeti koje je pregledala Jedinica za pravila puta MKSJ i vratila ih na nadle`nost
tu`ila{tvima u BiH, a koji su ocijenjeni kao 'vrlo osjetljivi';
(4) svi predmeti koji su otvoreni nakon {to je Jedinica za pravila puta MKSJ prestala s radom.
mart 2006.
Odjel za ratne zlo~ine
22
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Me|unarodni krivi~ni sud
za biv{u Jugoslaviju
http://www.un.org/icty/index-b.html
Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju (MKSJ) osnovan je 25. maja 1993. rezolucijom
827 Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Ta rezolucija je usvojena kao odgovor na prijetnju
me|unarodnom miru i bezbjednosti koju su izazvala masovna ubistva, etni~ko ~i{}enje i druga
te{ka kr{enja me|unarodnog humanitarnog prava na teritoriji biv{e Jugoslavije, posebno u Bosni i
Hercegovini.
Misija MKSJ-a je da krivi~no goni i sudi osobama osumnji~enim za ratne zlo~ine, zlo~ine protiv
~ovje~nosti i genocid koji su po~injeni na teritoriji biv{e Jugoslavije od 1991. Rad MKSJ-a trebao
bi doprinijeti ponovnom uspostavljanju mira, time {to }e obeshrabriti daljnja kr{enja me|unaro-
dnog humanitarnog prava, sprije~iti revizionizam i obezbijediti pravdu `rtvama.
Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija je u svojim rezolucijama 1503 (iz augusta 2003.) i 1534
(iz marta 2004.) podr`ao strategiju okon~anja rada MKSJ-a (Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u
Jugoslaviju, ili "Tribunal"), kako bi se osiguralo postepeno i koordinirano okon~anje historijske mis-
ije Tribunala do 2010. Prema toj strategiji, Tribunal }e se usredoto~iti na krivi~no gonjenje i su|enje
najvi{im rukovodiocima, dok }e mali broj predmeta koji se odnose na optu`ene srednjeg i ni`eg
ranga biti preba~en nacionalnim sudovima. Ta strategija tako|er podrazumijeva da }e Tribunal
pomo}i ja~anje kapaciteta doma}ih sudova u regiji za procesuiranje ratnih zlo~ina.
Postoje dvije glavne kategorije predmeta koje Tribunal proslje|uje doma}im sudovima u regiji:
(1) predmeti u kojima je Tu`ila{tvo Tribunala djelimi~no ili u potpunosti provelo istrage ali nije
podiglo optu`nice.
(2) predmeti u kojima je Tu`ila{tvo provelo istrage i podiglo optu`nice pred Tribunalom protiv
odre|enih osumnji~enih.
Tu`ila{tvo Tribunala doma}im tu`ila{tvima proslje|uje predmete u kojima je provedena istraga,
ali optu`nice nisu podignute pred Tribunalom. Na nadle`nim nacionalnim pravosudnim organima
le`i odgovornost da takve istrage privedu kraju na osnovu dokaza dobivenih od MKSJ i podignu
optu`nice gdje je to prikladno.
Me|u predmetima koji su do sada preba~eni nalaze se oni koji se odnose na zlo~ine po~injene
u Gospi}u (@upanijski sud u Rijeci je osudio tri osobe), Vukovaru (Vije}e za ratne zlo~ine Okru`nog
suda u Beogradu osudilo je 15 osoba) i Zvorniku (pred Vije}em za ratne zlo~ine Okru`nog suda u
Beogradu trenutno se vode postupci protiv {est osoba). Tu`ila{tvo Tribunala }e i dalje proslje|ivati
takve predmete u okviru svojih napora na spre~avanju neka`njivosti.
Do 10. januara 2007., MKSJ je proslijedio pet predmeta protiv devetorice optu`enih Bosni i Hercegovi-
ni (BiH) i jedan predmet protiv dvojice optu`enih Hrvatskoj da im se sudi pred doma}im sudovima u tim
zemljama. Ovi predmeti su proslije|eni prema pravilu 11bis Pravilnika o postupku i dokazima Tribunala i
Proslje|ivanje predmeta u kojima je MKSJ podigao optu`nice
Proslje|ivanje predmeta u kojima MKSJ nije podigao optu`nice
Strategija okon~anja rada MKSJ-a
PARTNERSTVO I TRANZICIJA IZME\U MKSJ I DOMA]IH SUDOVA
23
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
u skladu sa strategijom okon~anja rada Tribunala. Prva presuda u jednom od predmeta koji su proslije|eni
prema pravilu 11bis donesena je 14. novembra 2006. kada je Sud BiH proglasio optu`enog Radovana
Stankovi}a krivim za zlo~ine protiv ~ovje~nosti i osudio ga na kaznu od 16 godina zatvora.
Broj predmeta koji }e biti proslije|eni prema pravilu 11bis je relativno mali. Pored predmeta koji
su ve} preba~eni, predmeti protiv ~etvorice drugih optu`enih se trenutno razmatraju za eventualno
proslje|ivanje na osnovu zahtjeva tu`ioca Tribunala.
Vije}e za proslje|ivanje sastavljeno od troje sudija razmatra zahtjeve za proslje|ivanje koje pod-
nosi tu`ilac Tribunala. Prvo, to Vije}e treba da utvrdi da li te`ina krivi~nih djela kojima se optu`eni
terete i nivo odgovornosti optu`enih zadovoljavaju kriterij za proslje|ivanje. Dok se predmeti koji se
odnose na srednje i ni`e pozicionirane optu`ene mogu proslijediti nacionalnim vlastima, najvi{im
vo|ama sudit }e se u Hagu.
Ukoliko Vije}e za proslje|ivanje donese odluku da odre|eni predmet mo`e biti proslje|en, sudije
MKSJ-a odlu~uju kojoj dr`avi predmet treba proslijediti - dr`avi u kojoj je zlo~in po~injen, dr`avi u kojoj
je optu`eni uhap{en ili bilo kojoj drugoj dr`avi koja je voljna da ga procesuira. Vije}e za proslje|ivan-
je ocjenjuje da li ta dr`ava mo`e ispuniti me|unarodne standarde ljudskih prava i pravi~nog su|enja.
U Bosni i Hercegovini, od 1996. do 2004. Tribunal je odigrao klju~nu ulogu u pogledu toga koji
predmeti su se mogli procesuirati pred bosanskohercegova~kim sudovima. Prema tzv. Pravilima pu-
ta uspostavljenim Rimskim sporazumom 1996., doma}i sud u BiH mogao je izdati nalog za hap{e-
nje osumnji~enog za ratne zlo~ine samo nakon {to je dosje u tom predmetu pregledalo i odobrilo
Tu`ila{tvo MKSJ. Ono je pregledalo te dosjee kako bi utvrdilo da li sadr`e uvjerljive navode ili su
bez ozbiljnih dokaza. Jedan od glavnih ciljeva Pravila puta bio je da se vlasti u BiH sprije~e da bez
uvjerljivih dokaza hapse osobe pod sumnjom da su po~inile ratne zlo~ine. Taj postupak je odigrao
klju~nu ulogu u zaustavljanju proizvoljnih i nezakonitih hap{enja u Bosni i Hercegovini i poticanju
slobode kretanja u zemlji. Tu`ila{tvo MKSJ-a je ukupno pregledalo 1.419 predmeta protiv 4.985
osoba i dalo saglasnost da se 848 osoba uhapsi na osnovu optu`bi za ratne zlo~ine.
U oktobru 2004. MKSJ je proces pregleda dosjea prema Pravilima puta prebacio na vlasti BiH.
Tu`ioci na entitetskom nivou u BiH sada predmete dostavljaju Tu`ila{tvu BiH na pregled i ocjenu da
li osjetljivost odre|enog predmeta zahtijeva da se on procesuira na dr`avnom nivou. Kako se broj
osoba osumnji~enih za u~e{}e u ratnim zlo~inima u BiH mjeri hiljadama, ve}ina predmeta ratnih
zlo~ina }e se i dalje voditi pred kantonalnim i okru`nim sudovima, dok }e samo najosjetljiviji pred-
meti biti procesuirani na Sudu BiH.
MKSJ podr`ava ja~anje kapaciteta doma}ih institucija za procesuiranje ratnih zlo~ina i pru`a
punu podr{ku osnivanju specijalizovanih institucija za krivi~no gonjenje i su|enje osobama za koje
se sumnja da su po~inile te{ka kr{enja me|unarodnog humanitarnog prava. Kroz razli~ite programe
obuke i prebacivanje dokumenata i znanja, Tribunal }e nastaviti da blisko sara|uje s doma}im insti-
tucijama u zemljama na podru~ju biv{e Jugoslavije kako bi osigurao trajnu ostav{tinu rada
Tribunala. Sud Bosne i Hercegovine je posebno blizak partner Tribunala u tom pogledu, a osnivan-
je Odjela za ratne zlo~ine, koje je podr`ao Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija, predstavlja
klju~nu komponentu strategije okon~anja rada MKSJ-a. Tribunal od samog po~etka usko sara|uje
s Odjelom za ratne zlo~ine.
Vladavina prava i ostav{tina MKSJ-a
Pravila puta
24
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 27
PREDMETI OKON^ANI PRED ME\UNARODNIM
KRIVI^NIM SUDOM ZA BIV[U JUGOSLAVIJU
Fotografiju ustupio Me|unarodni krivi~ni sud za biv{u Jugoslaviju
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 29
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Hotimi~no li{avanje `ivota; mu~enje ili ne~o-
vje~no postupanje; hotimi~no nano{enje te{ke
patnje ili te{ke tjelesne povrede ili ugro`avanje
zdravlja (te{ke povrede @enevskih konvencija iz
1949.)
� tokom napada na Kozarac i okolno podru~je,
u~estvovao je u sakupljanju i prisilnom premje{ta-
nju civila u zato~eni~ke logore.
� kao dio grupe Srba, udarao je rukama i nogama jednu `rtvu sve dok se ovaj nije onesvijestio, ~ime je
direktno pomagao u ostvarenju zajedni~kog nauma te grupe da nanese te{ku fizi~ku patnju pripadnici-
ma druge grupe.
� jednoj `rtvi je prijetio no`em, a onda ga je ubo.
Ubistvo (zlo~ini protiv ~ovje~nosti i kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)
� ubistvo dvojice muslimanskih policajaca u Kozarcu 26. maja 1992.
� u~estvovao je u ubistvu petorice mu{karaca u Jaski}ima, selu pored Prijedora
DU[KO TADI]
Osu|en za hotimi~no li{avanje `ivota,
mu~enje ili ne~ovje~no postupanje
i ubistvo
Bio je predsjednik lokalnog odbora Srpske
demokratske stranke ("SDS") u Kozarcu.
- osu|en na 20 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u Njema~koj
"PRIJEDOR"
DU[KO
TADI]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
30 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Ro|en 1. oktobra 1955. u Kozarcu, Bosna i Hercegovina
Optu`nica 13. februara 1995.
Hap{enje 13. februara 1994., uhap{en u Minhenu od strane njema~ke
policije
Preba~en na MKSJ 5. marta 1995.
Prvo stupanje pred sud 26. aprila 1995. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda 7. maja 1997.
Presuda o kazni 14. jula 1997., osu|en na 20 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 15. jula 1999., osu|en po devet dodatnih ta~aka
Presuda o kazni 11. novembra 1999., osu|en na 25 godina zatvora
Presuda o `albi na kaznu 26. januara 2000., osu|en na ukupno 20 godina zatvora
Nalazi se na izdr`avanju kazne 31. oktobra 2000. preba~en u Njema~ku na izdr`avanje pre-
ostalog dijela kazne. U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme
koje je proveo u pritvoru od 13. februara 1994.
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 31
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj os-
novi, ubistvo, seksualno nasilje, mu~enje
(zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� muslimanske i druge nesrpske zato~enike pod-
vrgavao je ubistvima, silovanju i mu~enju, te je
u~estvovao u stvaranju i odr`avanju atmosfere
straha u logoru putem ubistava, premla}ivanja,
seksualnog nasilja i drugih vidova fizi~kog i psihi~-
kog zlostavljanja.
� za vrijeme dok je bio odgovoran za logor, Nikoli} je ubio devet nesrpskih zato~enika u logoru Su{ica.
Najstarija `rtva je bio {ezdesetogodi{nji mu{karac ~ije su patnje trajale sedmicu dana, tokom kojih je
nekoliko puta gubio svijest usljed batinanja.
� i pored preklinjanja `rtava da prestane s batinanjem, Nikoli} je nastavljao da udara zato~enike noga-
ma i pesnicama, koriste}i pritom oru`je kao {to su drvene palice, `eljezne {ipke, dr{ke sjekira, kun-
daci pu{aka, metalni "bokseri", metalne cijevi, palice i gumena cijev ispunjena olovom. Povrede koje
je nanosio tokom premla}ivanja ponekad su bile fatalne. U nekim slu~ajevima, premla}ivanja su tra-
jala po 45 minuta.
� Nikoli} je li~no odvodio i na druge na~ine omogu}avao odvo|enje zato~enica iz hangara, gdje su
bile smje{tene, znaju}i pritom da se to ~ini u svrhu silovanja i drugih oblika pona{anja koje predstavl-
ja seksualno zlostavljanje.
� Nikoli} je dvojicu zato~enika tukao `eljeznim {ipkama, drvenim palicama i kundacima pu{aka oko
90 minuta. Zbog tog premla}ivanja, jedan od zato~enika je zadobio posjekotinu na stra`njoj strani
glave, izbijena su mu ~etiri zuba i polomljena tri rebra. Nikoli} je prizano da je jo{ trojicu zato~enika
tukao na sli~an na~in.
DRAGAN NIKOLI]
Osu|en za progone, ubistvo, seksualno
nasilje i mu~enje
Tako|e poznat i kao 'Jenki'. Bio je komandant
zato~eni~kog logora Su{ica u op{tini Vlasenica,
isto~na Bosna i Hercegovina, od po~etka juna
1992. do njegovog zatvaranja krajem septembra
1992. godine.
- osu|en na 20 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u Italiji
"LOGOR SU[ICA"
DRAGAN
NIKOLI]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
32 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Ro|en 26. aprila 1957. u Vlasenici, isto~na Bosna i Hercegovina
Optu`nica 4. novembra 1994.
Hap{enje 20. aprila 2000., uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 21. aprila 2000.
Prvo stupanje pred sud 28. aprila 2000. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice.
18. marta 2002. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice.
27. juna 2003. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice.
Potvrdno izja{njenje o krivici 4. septembra 2003. izjasnio se krivim po svim ta~kama tre}e
izmijenjene optu`nice
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 18. decembra 2003., osu|en na 23 godine zatvora
Presuda @albenog vije}a 4. februara 2005., osu|en na 20 godina zatvora
Na izdr`avanju kazne 21. juna 2006. preba~en u Italiju na izdr`avanje preostalog
dijela kazne. U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme koje je
proveo u pritvoru od 21. aprila 2000.
Ro|en 23. marta 1964. u ^irkin Polju, op{tina Prijedor, Bosna i Herce-
govina
Optu`nica 21. jula 1995.
Hap{enje 25. juna 2000., uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 25. juna 2000.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 7. jula 2000. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama optu`nice.
19. septembra 2001. izjasnio se krivim po jednoj ta~ki za pro-
gone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi kao zlo~in protiv
~ovje~nosti
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 13. novembra 2001. osu|en na 15 godina zatvora
Na izdr`avanju kazne 10. maja 2002. preba~en u Austriju na izdr`avanje kazne. U
kaznu mu je ura~unato vrijeme koje je proveo u pritvoru (jedna
godina, ~etiri mjeseca i 19 dana).
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 33
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni na politi~koj rasnoj ili vjerskoj osnovi (zlo~ini pro-
tiv ~ovje~nosti)
� ubio je jednog zato~enika u logoru tako {to mu je pucao u
glavu.
� nije izvr{io svoju du`nost da sprije~i ljude izvan logora da
ulaze u logor i zlostavljaju zato~enike.
� kao komandant obezbje|enja, Sikirica je znao za nehu-
mane uslove u logoru, uklju~uju}i nedovoljnu hranu i vodu,
neadekvatnu medicinsku njegu i lije~enje, pretrpanost i man-
jak svje`eg zraka i kretanja i neadekvatnost higijenskih
rje{enja. Tako|e je znao da su zato~enici premla}ivani, silovani, seksualno zlostavljani i ubijani.
"LOGOR KERATERM"
DU[KO
SIKIRICA
DU[KO SIKIRICA
Osu|en za
progone
Od 14. juna do 27. jula 1992. bio je
komandant obezbje|enja u logoru Kera-
term na podru~ju Prijedora, na
sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
- osu|en na 15 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u Austriji
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
34 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Ro|en 7. aprila 1967. u ^irkin Polju, Prijedor, Bosna i Hercegovina
Optu`nica 21. jula 1995.
Hap{enje 25. oktobra 1999., uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 25. oktobra 1999.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 8. novembra 1999. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice. 19. septembra 2001. izjasnio se krivim po jednoj
ta~ki za progone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi kao
zlo~in protiv ~ovje~nosti
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 13. novembra 2001., osu|en na 5 godina zatvora
Kazna izdr`ana 10. maja 2002., preba~en u Austriju. U izdr`avanje kazne je
ura~unato vrijeme od 2 godine i 19 dana koje je proveo u
pritvoru. 28. februara 2003., odobreno pu{tanje na slobodu.
Kazna izdr`ana
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni na politi~koj rasnoj ili vjerskoj os-
novi (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� dozvolio je progone i pre{utno prihva}ao
nasilje nad zato~enicima u logoru, uklju~uju}i
premla}ivanja, silovanje, seksualno zlosta-
vljanje i ubistva, kao i maltretiranje, poni`a-
vanje i psiholo{ko zlostavljanje.
� zloupotrijebio je svoj polo`aj od povjerenja.
DAMIR DO[EN
Osu|en za progone
Od 3. juna do po~etka avgusta 1992. bio je vo|a smjene
stra`e (koju je ~inilo 6-12 stra`ara) u logoru Keraterm na
podru~ju Prijedora, na sjeverozapadu Bosne i
Hercegovine.
- osu|en na 5 godina zatvora
- kazna izdr`ana
"LOGOR KERATERM"
DAMIR
DO[EN
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 35
DRAGAN KOLUND@IJA
Osu|en za progone
Od po~etka juna do 25. jula 1992., bio je vo|a
smjene stra`e u logoru Keraterm na podru~ju
Prijedora, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
- osu|en na 3 godine zatvora
- kazna izdr`ana
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni na politi~koj rasnoj ili vjerskoj osnovi (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� iako su mu bili poznati nehumani uslovi u logoru, time {to je nastavio biti vo|a smjene zloupotrijebio je
svoj polo`aj povjerenja.
Ro|en 19. decembra 1959. u Bosni i Hercegovini
Optu`nica 21. jula 1995.
Hap{enje 7. juna 1999., uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 7. juna 1999.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 13. jula 1999. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice.
27. septembra 1999. izjasnio se da nije kriv po svim novim
ta~kama izmijenjene optu`nice.
4. septembra 2001. izjasnio se krivim po jednoj ta~ki za pro-
gone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi kao zlo~in protiv
~ovje~nosti
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 13. novembra 2001., osu|en na 3 godine zatvora
Kazna izdr`ana 5. decembra 2001., odobreno prijevremeno pu{tanje na slobo-
du. Kazna izdr`ana
"LOGOR KERATERM"
DRAGAN
KOLUND@IJA
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
36 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� pomagao je i podr`avao deportaciju nesrp-
skih civila iz op{tine Bosanski [amac. Iz nje-
govog znatnog djelovanja na takozvanim
"razmjenama" mo`e se zaklju~iti da je njego-
va namjera bila da se ti civili ne vrate, odnos-
no, da je u najmanju ruku znao da njegovi
postupci vjerovatno mogu da prouzro~e trajno
raseljavanje tih nesrpskih civila.
Ro|en 12. maja 1937. u Novom Gradu, op{tina Od`ak, Bosna i
Hercegovina
Optu`nica 21. jula 1995.
Predaja 14. februara 1998., predao se snagama SFOR-a
Preba~en na MKSJ 15. februara 1998.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 17. februara 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice. 3. septembra 1998. izjasnio se da nije kriv po svim
ta~kama optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 17. oktobra 2003., osu|en na 8 godina zatvora
Kazna izdr`ana Pu{ten na slobodu 4. novembra 2004.
"BOSANSKI [AMAC"
MIROSLAV
TADI]
MIROSLAV TADI]
Osu|en za progone
Nakon 17. aprila 1992. postao je predsjednik Komisije za
razmjenu u Bosanskom [amcu i ostao je ~lan te komisije
do najmanje 1995. Tako|e je bio ~lan srpskog Kriznog
{taba u toj op{tini.
- osu|en na 8 godina zatvora
- pu{ten na slobodu 4. novembra 2004.
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 37
"BOSANSKI [AMAC"
SIMO
ZARI]
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� u saradnji s drugim politi~kim vo|ama,
planirao je, poticao i zna~ajno u~estvovao u
kampanji progona sa zajedni~kim ciljem da se
iz op{tina Bosanski [amac i Od`ak uklone svi
nesrbi.
� pomagao je i podr`avao udru`eni zlo-
~ina~ki poduhvat progona nesrpskih zato-
~enika putem zato~enja u nehumanim us-
lovima.
� time {to je prihvatio da vodi ispitivanje
zato~enika za koje je znao da su bili pod-
vrgnuti brutalnom zlostavljanju, dozvolio je da
se takvo zlostavljanje nastavi i prolongirao je
njihovo protivpravno zato~enje.
� svojim u~estvovanjem u intervjuu sa zato~enim nesrbima, koji je napravila TV Novi Sad, pru`io je
ohrabrenje i moralnu podr{ku po~iniocima zlo~ina nad nesrpskim zato~enicima.
� ohrabrivao je i pru`ao moralnu podr{ku pripadnicima paravojske i srpske policije koji su mu~ili
zato~enike tako {to su ih seksualno zlostavljali i ~upali im zube.
Ro|en 25. jula 1948. u selu Trnjak, op{tina Od`ak, Bosna i
Hercegovina
Optu`nica 21. jula 1995.
Predaja 24. februara 1998., predao se snagama SFOR-a
Preba~en na MKSJ 25. februara 1998.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 26. februara 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice. 3. septembra 1998. izjasnio se da nije kriv po svim
ta~kama optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 17. oktobra 2003., osu|en na 6 godina zatvora
Kazna izdr`ana Pu{ten na slobodu 28. januara 2004.
SIMO ZARI]
Osu|en za progone
Od septembra 1991. do decembra 1992. obavljao je
razli~ite du`nosti, kao {to su: pomo}nik komandanta za
obavje{tajne poslove, izvi|anje, moral i informisanje u 4.
odredu u sastavu JNA i pomo}nik komandanta 2.
posavske brigade za moral i informisanje; na~elnik
Slu`be nacionalne bezbjednosti za Bosanski [amac;
zamjenik predsjednika Ratnog savjeta za pitanja bezb-
jednosti op{tine Od`ak.
- osu|en na 6 godina zatvora
- pu{ten na slobodu 28. januara 2004.
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
38 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Progoni (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� pretukao je jednog ~ovjeka u hodniku policijske
stanice u Bosanskom [amcu. @rtva je preminula
od posljedica zlostavljanja.
� tokom perioda od osam mjeseci, pretukao je pet
mu{karaca i neprekidno tukao sedmoricu mu{ka-
raca.
� trojici pojedinaca kojima je bio nadre|eni naredio je da mu~e jednog ~ovjeka.
� {estorici mu{karaca je naredio da jedan drugom vr{e fellatio u policijskoj stanici u Bosanskom
[amcu; tukao je te mu{karce i u jednom navratu se smijao dok ih je gledao kako to rade.
� naredio je i u~estvovao u ispitivanju zato~enika i prisiljavao da potpi{u la`ne izjave. Todorovi} je
izdavao nare|enja i direktive koji su kr{ili pravo nesrpskih civila na jednakost pred zakonom.
STEVAN TODOROVI]
Osu|en za progone
Od aprila 1992. do decembra 1993., bio je na~elnik
policije i ~lan srpskog kriznog {taba u Bosanskom
[amcu.
- osu|en na 10 godina zatvora
- odobreno prijevremeno pu{tanje na slobodu 22.
juna 2005.
"BOSANSKI [AMAC"
STEVAN
TODOROVI]
Ro|en 29. decembra 1957. u Donjoj Slatini, op{tina Bosanski [amac,
Bosna i Hercegovina
Optu`nica 21. jula 1995.
Hap{enje 27. septembra 1998., uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 27. septembra 1998.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 30. septembra 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice. 21. januara 1999. izjasnio se da nije kriv po svim
ta~kama optu`nice
Potvrdno izja{njavanje o krivici 13. decembra 2000., izjasnio se krivim po jednoj ta~ki
optu`nice
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 31. jula 2001., osu|en na 10 godina zatvora
Kazna izdr`ana 11. decembra 2001., preba~en u [paniju na izdr`avanje
kazne. Odobreno prijevremeno pu{tanje na slobodu 22. juna
2005.
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 39
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Mu~enje (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� zajedno s nekolicinom drugih mu{karaca, li~no
je premlatio ~etvoricu zato~enika u osnovnoj {ko-
li u Bosanskom [amcu. Nogama je udarao mu{-
karce u predio genitalija i tokom premla}ivanja
ispaljivao metke iznad njihovih glava.
� on i nekolicina drugih mu{karaca pretukli su jednog ~ovjeka za kojeg se znalo da ima proble-
ma sa srcem. @rtvu su prisilili da svu~e pantalone, a jedan od mu{karaca je prijetio da }e mu
odsje}i penis. U usta su mu ugurali cijev pi{tolja, a u jednom trenutku Milan Simi} mu je pucao
iznad glave.
Ro|en 9. avgusta 1960. u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
Optu`nica 21. jula 1995.
Predaja 14. februara 1998., predao se SFOR-u
Preba~en na MKSJ 15. februara 1998.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 17. februara 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice.
3. septembra 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Potvrdno izja{njavanje o krivici 15. maja 2002. izjasnio se krivim po dvije ta~ke za mu~enje kao
zlo~ine protiv ~ovje~nosti
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 17. oktobra 2002, osu|en na 5 godina zatvora
Kazna izdr`ana 27. oktobra 2003., odobreno prijevremeno pu{tanje na slobo-
du, koje je stupilo na snagu 3. novembra 2003. Pu{ten je na
slobodu 4. novembra 2003.
MILAN SIMI]
Osu|en za mu~enje
Od maja 1992. do juna 1993., bio je pripadnik
Kriznog {taba bosanskih Srba i predsjednik
Skup{tine op{tine Bosanski [amac.
- osu|en na 5 godina zatvora
- odobreno prijevremeno pu{tanje na slobodu 27.
oktobra 2003.
"BOSANSKI [AMAC"
MILAN
SIMI]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
40 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Pomaganje i podr`avanje progona (zlo~in pro-
tiv ~ovje~nosti)
� kao predsjednik Kriznog {taba radio je zajed-
no sa policijom, paravojnim formacijama i JNA na
odr`avanju sistema hap{enja i pritvaranja nesr-
ba. Simi} je imao va`an uticaj na te nezakonite
aktivnosti.
� u~estvovao je u organizovanju programa pri-
silnog rada u okviru kojeg su bosanski Hrvati i bosanski Muslimani podvrgavani opasnim i poni`ava-
ju}im poslovima. Znao je, na primjer, da se civili koriste za kopanje rovova i druge opasne vojne za-
datke, ali nije preduzeo nikakve mjere u okviru svojih ovla{}enja da se stane na put takvoj praksi.
� namjernim uskra}ivanjem odgovaraju}e medicinske njege doprinio je nehumanim uslovima u koji-
ma su nesrbi zato~eni u Bosanskom [amcu.
� znao je za prisilno preseljavanje nesrpskih civila i za sistem razmjena koja su se de{avala tokom
perioda od oko jedne i po godine, ali nije preuzeo dovoljne mjere da sprije~i takve protivpravne
aktivnosti.
BLAGOJE SIMI]
Osu|en za pomaganje
i podr`avanje progona
Bio je predsjednik Op{tinskog odbora Srpske demo-
kratske stranke i predsjednik srpskog Kriznog {taba
(kasnije preimenovanog u Ratno predsjedni{tvo) u
op{tini Bosanski [amac; bio je najvi{i funkcioner civil-
nih vlasti u op{tini
- osu|en na 15 godina zatvora
- ~eka na prebacivanje u dr`avu u kojoj }e
izdr`avati kaznu
"BOSANSKI [AMAC"
BLAGOJE
SIMI]
Ro|en 1960.
Optu`nica Prvobitna: 21. jula 1995.; prva izmijenjena: 25. avgusta 1998.;
druga izmijenjena: 11. decembra 1998.; tre}a izmijenjena: 15.
maja 2001.; ~etvrta izmijenjena: 20. decembra 2001.; peta izmi-
jenjena: 30. maja 2002.
Predaja 12. marta 2001.
Preba~en na MKSJ 12. marta 2001.
Prvo stupanje pred sud 15. marta 2001., izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 17. oktobra 2003., osu|en na 17 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 28. novembra 2006., osu|en na 15 godina zatvora
Izdr`avanje kazne ^eka na prebacivanje u dr`avu u kojoj }e izdr`avati kaznu. U
izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme koje je proveo u
pritvoru od 12. marta 2001.
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 41
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Ubistvo, okrutno postupanje, plja~ka (kr{enja
zakona i obi~aja ratovanja), ubistvo, nehumana
djela (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� ubio je pet ljudi u policijskoj stanici u Br~kom i
osam ljudi u logoru Luka.
� dana 6. ili 7. maja, odveo je jednog nepozna-
tog zato~enika niz ulicu u blizini policijske stanice
u Br~kom i onda mu je pucao u potiljak iz pi{tolja
"[korpion".
� sistematski je ubijao muslimanske zato~enike unutar autobuskog preduze}a "Laser", policijske
stanice Br~ko i u logoru Luka.
� oko 9. maja 1992., pored glavne zgrade hangara u logoru Luka, biv{em lu~kom objektu, pretukao
je jednu zato~enicu policijskom palicom, a zatim je pucao u nju i ubio je.
� krao je novac, satove, nakit i druge dragocjenosti od zato~enika po njihovom dolasku u logor
Luka, tako {to je prijetio smr}u onima koji ne predaju sve svoje stvari.
Ro|en 7. juna 1968. u Bijeljini, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine
Optu`nica 21. jula 1995.
Hap{enje 22. januara 1998. uhap{en od strane SFOR-a
Preba~en na MKSJ 22. januara 1998.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 26. januara 1998. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice; 29. oktobra 1998. izjasnio se krivim po 15 ta~aka za
zlo~ine protiv ~ovje~nosti i 16 ta~aka za kr{enja zakona i
obi~aja ratovanja, te da nije kriv po ta~ki optu`nice za genocid.
Presuda Pretresnog vije}a 14. decembra 1999., osu|en na 40 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 5. jula 2001. kazna od 40 godina zatvora potvr|ena
Na izdr`avanju kazne 29. maja 2003., preba~en u Italiju na izdr`avanje preostalog
dijela kazne. U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme koje je
proveo u pritvoru od 22. januara 1998.
GORAN JELISI]
Osu|en za ubistvo, okrutno
postupanje, plja~ku i nehumana djela
Tokom maja i juna 1992. godine, djelovao je pod
vla{}u br~anske policije, koja je u to vrijeme bila pod
kontrolom srpskih snaga, i nalazio se na jednoj od
pozicija vlasti u logoru Luka, improvizovanom
zato~eni~kom objektu u Br~kom, u sjeveroisto~nom
dijelu Bosne i Hercegovine. Sebe je nazivao "srpskim
Adolfom."
- osu|en na 40 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u Italiji
"BR^KO"
GORAN
JELISI]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
42 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Ubistvo, uvredljivo i poni`avaju}e postupanje
(kr{enja zakona i obi~aja ratovanja)
� izveo je petoricu mu{karaca iz sportske dvorane
"Partizan" u Br~kom, u kojoj su bili zato~eni, pos-
trojio ih i ubio iz vatrenog oru`ja.
� jednom zato~eniku u logoru Luka je naredio da
se pozdravi i rukuje s drugim zato~enicima,
nakon ~ega ga je premlatio i ubio.
Ubistvo, silovanje, {to obuhvata druge oblike seksualnog zlostavljanja (zlo~ini protiv ~ovje~nosti)
� prisilio je, uz prijetnju oru`jem, dvojicu bra}e zato~ene u logoru Luka da jedan nad drugim vr{e
fellatio pred drugima.
� Ranko ^e{i} je priznao da je ubio ukupno 10 zato~enika, od kojih su dvojica umrli od posljedica
premla}ivanja.
Ro|en 5. septembra 1964. u Drvaru, Bosna i Hercegovina.
Optu`nica 21. jula 1995.
Hap{enje 25. maja 2002., uhap{en od strane vlasti Srbije.
Preba~en na MKSJ 17. juna 2002.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 20. juna 2002. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama optu`ni-
ce. 8. oktobra 2003. izjasnio se krivim po svim ta~kama optu`-
nice.
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 11. marta 2004., osu|en na 18 godina zatvora.
Na izdr`avanju kazne 11. aprila 2005., preba~en u Dansku na izdr`avanje preostalog
dijela kazne. U izdr`avanje kazne je ura~unat period od 657
dana koje je proveo u pritvoru do dana izricanja presude.
RANKO ^E[I]
Osu|en za ubistvo, silovanje i druge oblike
seksualnog zlostavljanja, uvredljivo i
poni`avaju}e postupanje
Bio je pripadnik Teritorijalne odbrane bosanskih
Srba u Gr~ici, op{tina Br~ko, u sjeveroisto~nom
dijelu Bosne i Hercegovine. Od 15. maja 1992. bio
je pripadnik interventnog voda iz sastava rezervnih
policijskih snaga u stanici policije Br~ko.
- osu|en na 18 godina zatvora
- na izdr`avanju kazne u Danskoj
"BR^KO"
RANKO
^E[I]
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 43
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Ubistva, ne~ovje~no postupanje, oduzimanje
imovine i uni{tavanje {irokih razmjera (te{ke po-
vrede @enevskih konvencija iz 1949.)
� Raji} je znao da su neki pripadnici pod njegovom
komandom u pro{losti provodili ekstremna nasilja
nad bosanskim Muslimanima u Vare{u i da su iska-
zivali ~vrstu elju za uni{tenjem svega {to nije hrva-
tsko. Raji} je bio svjestan znatne vjerojatno}e da }e
biti po~injeni zlo~ini kad je izdao naredbu da se
napadne selo Stupni Do i da se sakupe i pritvore vojno sposobni mu{karci muslimanske nacionalnosti u
Vare{u.
� Napad na Stupni Do je rezultirao smr}u najmanje 37 osoba muslimanske nacionalnosti, uklju~uju}i
mu{karce, `ene, starce i djecu. Velika ve}ina njih bili su civili. Snage pod Raji}evom komandom su prisilil
civile da napuste svoje domove, otimali im njihove dragocjenosti, namjerno ih ubijali i seksualno zlostav-
ljali muslimanske `ene. Veliki dio sela je bio u potpunosti ili djelomi~no uni{ten.
� Zato~eni mu{karci u Vare{u, vi{e od 250 mu{karaca njih, tu~eni su i zlostavljani.
STUPNI DO
IVICA
RAJI]
Ro|en 5. maja 1958. u Johovcu, op{tina Kiseljak, Bosna i Hercegovina
Prvobitna optu`nica potvr|ena 29. avgusta 1995.
Hap{enje 5. aprila 2003.
Preba~en na MKSJ 24. juna 2003.
Prvo i daljnja stupanja pred sud 27. juna 2003. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice;
26. oktobra 2005. izjasnio se krivim po ~etiri ta~ke izmijenjene
optu`nice za te{ke povrede @enevskih konvencija iz 1949.
Presuda o kazni Pretresnog vije}a 8. maja 2006., osu|en na 12 godina zatvora
Izdr`avanje kazne ^eka na prebacivanje u dr`avu u kojoj }e izdr`avati kaznu
IVICA RAJI]
Osu|en za te{ke povrede @enevskih kon-
vencija iz 1949. (ubistva, ne~ovje~no postu-
panje, oduzimanje imovine i uni{tavanje
{irokih razmjera)
Bio je komandant Druge operativne grupe u Operativnoj
zoni Srednja Bosna Hrvatskog Vije}a Odbrane (HVO)
- osu|en na 12 godina zatvora
- ~eka na prebacivanje u dr`avu u kojoj }e izdr`avati
kaznu
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
44 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Zlo~ini za koje je osu|en:
Ne~ovje~no postupanje (te{ko kr{enje @enev-
ske Konvencije) i okrutno postupanje (kr{enje
zakona i obi~aja rata)
� Znao je za zlostavljanje bosanskih Muslimana
u Domu kulture Vitez i u veterinarskoj stanici u
Vitezu, ali nije kaznio svoje pot~injene koji su za
zlo~ine bili odgovorni, niti je prijavio prekr{aje
nadle`nim organima.
� Naredio je da se 20. aprila 1993. civili iz sela Ga}ice upotrijebe kao `ivi {tit kako bi za{titio svoje
zapovjedni{tvo u Hotelu Vitez.
� Naredio je da se zato~enici koriste za kopanje rovova na frontu.
TIHOMIR BLA[KI]
Osu|en za ne~ovje~no postupanje
i okrutno postupanje
Imao je ~in pukovnika Hrvatskog vije}a obrane
(HVO) i 27. juna 1992. postao komandant
Operativne zone Sredi{nja Bosna HVO-a.
Po~etkom avgusta 1994 promovisan je u ~in generala
i postavljen na poziciju komandanta HVO-a.
- osu|en na 9 godina zatvora
- pu{ten na slobodu 2. avgusta 2004.
"LA[VANSKA DOLINA"
TIHOMIR
BLA[KI]
Ro|en 2. novembra 1960. u Brestovskom, Bosna i Hercegovina
Optu`nica 10. novembra 1995.
Predaja 1. aprila 1996., dobrovoljno se predao
Preba~en na MKSJ 1. aprila 1996.
Prvo stupanje pred sud 3. aprila 1996., izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama
optu`nice
Presuda Pretresnog vije}a 3. marta 2000., osu|en na 45 godina zatvora
Presuda @albenog vije}a 29. jula 2004., osu|en na devet godina zatvora
Kazna izdr`ana Pu{ten na slobodu 2. avgusta 2004.
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina 45
Zlo~ini za koje je osu|en (primjeri):
Povrede li~nog dostojanstva (kr{enja zakona i
obi~aja ratovanja)
� za vrijeme dok je bio zadu`en za zatvor Ka-
onik, podvrgao je 500 nehrvatskih zato~enika fi-
zi~kom i psihi~kom zlostavljanju. Kao upravnik
objekta, naredio je i/ili poticao djela nasilja od
kraja januara 1993. do maja 1993.
� u~estvovao je u odabiru zato~enika koji su kori{teni za `ivi {tit i kopanje rovova, znaju}i da `ivo-
te onih koji su mu bili povjereni na ~uvanje izla`e opasnosti. Nadalje, svojim neposrednim djelova-
njem, kao komandant, pru`io je dodatno ohrabrenje svojim podre|enima da ~ine sli~na djela.
� kao nadre|eni u logoru, znao je da se krivi~na djela vr{e, ali nije poduzeo nikakve korake da spri-
je~i po~injenje tih dijela ili da kazni po~inioce.
Ro|en 8. januara 1960. u Pakracu, Republika Hrvatska
Optu`nica 10. novembra 1995.
Hap{enje 8. juna 1996., od strane hrvatskih vlasti
Preba~en na MKSJ 28. aprila 1997.
Prvo stupanje pred sud 29. aprila 1997. izjasnio se da nije kriv po svim ta~kama op-
tu`nice
Presuda Pretresnog vije}a7. maja 1999. (izre~ena usmeno) i 25. juna 1999. (pismena);
osu|en na dvije godine i {est mjeseci zatvora.
U izdr`avanje kazne je ura~unato vrijeme koje je proveo u pri-
tvoru (dvije godine, 10 mjeseci i 29 dana), te je odmah pu{ten
na slobodu
Presuda @albenog vije}a 9. februara 2000. (izre~ena usmeno) i 24. marta 2000. (pisme-
na), osu|en na sedam godina zatvora
Kazna izdr`ana 22. septembra 2000., preba~en u zatvor u Finskoj.
Pu{ten na slobodu 14. novembra 2001. nakon {to je izdr`ao
kaznu
ZLATKO ALEKSOVSKI
Osu|en za povrede li~nog dostojanstva
Od januara 1993. godine bio je upravnik zatvora u
Kaoniku, pored Busova~e, u srednjoj Bosni i Her-
cegovini.
- osu|en na sedam godina zatvora
- pu{ten na slobodu 14. novembra 2001. nakon iz-
dr`avanja kazne u Finskoj
”LA[VANSKA DOLINA”
ZLATKO
ALEKSOVSKI
O K O N ^ A N I P R E D M E T I
46 Fond otvoreno dru{tvo Bosna i Hercegovina
Zlo~ini za koje je osu|en
(primjeri):
Protivpravni napad na ci-
vile; protivpravni napad
na civilne objekte; bezo-
bzirno razaranje koje nije
opravdano vojnom nu`-
dom; plja~kanje javne ili
privatne imovine; razara-
nje ili hotimi~no nano{e-
nje {tete institucijama na-
mijenjenim religiji ili obra-
zovanju (kr{enja zakona i
obi~aja ratovanja)
Hotimi~no li{avanje `ivo-
ta; ne~ovje~no postupa-
nje; protivpravno zato~e-
nje civila (te{ke povrede @enevskih konvencija)
Progoni na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubistvo; nehumana djela; zatvaranje (zlo~ini protiv
~ovje~nosti)
� kao predsjednik HDZ-BiH zdu{no je u~estvovao u zajedni~kom planu progona. Planirao je, poticao i
naredio zlo~ine po~injene u op{tinama Travnik, Vitez, Busova~a i Kiseljak.
� bio je prisutan na sastancima politi~ara koji su odobrili napad na Ahmi}e 16. aprila 1993., koji je za
posljedicu imao pokolj vi{e od 100 civila bosanskih Muslimana, uklju~uju}i 32 `ene i 11 djece, razaranje
domova i etni~ko ~i{}enje sela od muslimanskog stanovni{tva. Dario Kordi} je kao odgovoran regional-
ni politi~ar u~estvovao u planiranju ove vojne operacije i napada koji je za cilj imao '~i{}enje' tog podru~ja
od Muslimana.
� planirao je napade na druga podru~ja u dolini La{ve, uklju~uju}i zaseoke [anti}i, Piri}i i Nadioci. Ti
napadi, zajedno sa napadima na Vitez i Ve~erisku, izme|u ostalog, bili su dio zajedni~kog plana koji je
imao za cilj etni~ko ~i{}enje tog podru~ja od bosansko-muslimanskog stanovni{tva.
� kao politi~ki vo|a sa zna~ajnim vojnim uticajem poticao je, planirao i naredio napad na Busova~u, usm-
jeren protiv muslimanskog civilnog stanovni{tva i civilnih objekata. Tokom napada, mnogi civili Muslimani
su ubijeni, protjerani, a njihova imovina uni{tena.
� Dario Kordi} je naredio zato~enje bosanskih Muslimana i uspostavljanje zato~eni~kih objekata u
La{vanskoj dolini, konkretnije u Kaoniku, kino-dvorani u Vitezu, veterinarskoj stanici i zgradi SDK-a
(poslovna zgrada u Vitezu), [ahovskom klubu i {koli Dubravica.
"LA[VANSKA DOLINA"
DARIO
KORDI]
DARIO KORDI]
Osu|en za protivpravni napad na civile; protivpra-
vni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje
koje nije opravdano vojnom nu`dom; plja~kanje
javne ili privatne imovine; razaranje ili hotimi~no