Zinka Bulka - Materijal Za Edukaciju

1

UGOVORI KAO PRAVNA OSNOVA ZA STJECANJE PRAVA VLASNITVA NA NEKRETNINAMA

UVOD

Ugovori su dvostrani pravni poslovi .Ugovor nastaje oitovanjem volje najmanje dviju strana. Ugovori se javljaju na raznim podrujima .Tako imamo obiteljsko pravni ugovore, nasljedno pravne ugovore, obvezno pravne ugovore , stvarno pravne ugovore.

Da bi dolo do sklapanja ugovora potrebno je da jedna strana dade inicijativu za sklapanje ugovor. Ta inicijativa , koja ustvari predstavlja prijedlog ugovora i sadri sve bitne elemente sklapanja ugovora naziva se ponuda. Ponuda se upuuje osobi s kojom se eli sklopiti ugovor. Da bi dolo do sklapanja ugovora , strana kojoj je ponuda poslana mora ponudu prihvatiti to se zove prihvat ponude. Prihvat ponude je prihvaanje ponude u cijelosti, dakle prihvaanje svih elemenata ugovora.

Ugovora ima nekoliko vrsta. Tako imamo jednostrano obvezne ugovore i dvostrano obvezne

ugovore, naplatne i besplatne ugovore, formalne i neformalne ugovore , kauzalne i apstraktne ugovore

te aleatorne ugovore i komutativne ugovore te konsenzualne i realne ugovore .

Kod stjecanja prava vlasnitva temeljem ugovora javljaju se besplatni ugovori (darovanje ) , naplatni ugovori ( kupoprodaja ), dvostrano obvezni ugovori ( kupoprodaja i zamjena ,ugovor o

doivotnom uzdravanju i ugovor o dosmrtnom ) , jednostrano obvezni ugovori ( darovanje ) . Meutim, da bi se temeljem ugovora moglo prenijeti pravo vlasnitva , takvi ugovori su uvijek formalni ugovori moraju biti u pisanoj formi da bi bili valjani.

I. UGOVOR O KUPOPRODAJI1 I.1.Openite karakteristike ugovora o kupoprodaji

Ugovor o kupoprodaji je ugovor kojim se jedna strana prodavatelj obvezuje drugoj strani kupcu predati odreenu stvar a druga strana kupac se obvezuje za predanu stvar platiti odreeni iznos cijenu . Ugovorom o kupoprodaji se prodavatelj nekog prava obvezuje pribaviti to pravo kupcu a kad ostvarivanje njegova sadraja zahtijeva i posjed stvari, predati mu i stvar.

Stranke kod ugovora o kupoprodaji su prodavatelj osoba koja odreenu stvar prodaje i kupac osoba koja odreenu stvar kupuje i za nju plaa odreenu cijenu.

Kupoprodaja je dvostrano obvezni ugovor .To znai da je prodavatelj obvezan predati stvar ili pravo koje je predmet prodaje a s druge strane je ovlaten traiti isplatu cijene. Kupac pak je duan platiti ugovorenu cijenu a ovlaten je traiti predaju stvari.

Kupoprodaja je dvostrano obvezni reciproni ugovor jer svaka ugovorna strana je istovremeno i vjerovnik i dunik.

Kupoprodaja je naplatni pravni posao to znai da se za inidbu trai protuinidba . Tako prodavatelj za inidbu predaje stvari ili prava trai plaanje cijene a kupac za inidbu plaanja cijene trai predaju stvari ili prava.

Objekt kupoprodajnog ugovora mogu biti pokretnine, nekretnine ili prava. Pokretnine su

najei objekt kupoprodaje i to u svakodnevnom ivotu nazivamo roba. Nekretnine takoer mogu

1 lanak 376 473 Zakona o obveznim odnosima

2

biti objekt kupoprodaje. Kod kupoprodaje nekretnina zakonom su predviena odreena ogranienja i posebni uvjeti koje mora imati ugovor o kupoprodaji nekretnine da bi bio valjan .

Objektom ugovora o kupoprodaji mogu biti i odreena prava .To mogu biti samo imovinska prava i to ako nisu strogo osobna . Tako se prodavati mogu autorska prava, pravo industrijskog

vlasnitva, odreene trabine i sl.

Kupoprodaja je jadan od najeih pravnih poslova u svakodnevnom ivotu. Stoga je kupoprodaja neformalni pravni posao u pravilu. To znai da za valjanost tog pravnog posla nije potrebna nikakva forma.

Kod stjecanja prava vlasnitva na nekretninama zakonom su propisana odreena pravila da bi takav ugovor bio valjan. Tako je izriito zakonom2 odreeno da ugovor o kupoprodaji nekretnina da bi bio valjan mora biti u pisanoj formi.

3 To znai da je kod kupoprodaje nekretnina iznimka od

pravila da je kupoprodaja neformalni ugovor.

I.2. Ugovor o kupoprodaji nekretnina

I.2.1. Stranke kod ugovora o kupoprodaji nekretnina

Ugovorom o kupoprodaji nekretnina prodavatelj - zemljino knjini vlasnik nekretnina prodaje svoje nekretnine kupcu a kupac je osoba koja kupuje te nekretnine i za njih plaa cijenu.

Prodavatelj je u pravilu osoba koja je u zemljinim knjigama navedena kao vlasnik nekretnina. Naime, za valjanost ugovora o kupoprodaji nekretnina dovoljno je da ugovor bude u

pisanoj formi te da su oznaene nekretnine koje su predmet tog ugovora , kao i ugovorne strane. Ovjera potpisa na ugovoru o kupoprodaji nije pretpostavka valjanosti tog ugovora , ve je to pisana forma ugovora.

Meutim, po odredbama Zakona o zemljinim knjigama nije mogue u zemljinim knjigama provesti ugovor o kupoprodaji nekretnina gdje se kao prodavatelj navede osoba koja bi trebala

naslijediti zemljino knjinog vlasnika. Takoer se kao prodavatelj ne moe navesti niti osoba koja je van knjini vlasnik nekretnina. esto se u praksi , u podrujima gdje je nesreeno zemljino knjino stanje javljaju ugovori o kupoprodaji nekretnina gdje se kao prodavatelj navodi osoba koja u

zemljinim knjigama nije navedena kao vlasnik, ve se pored njegovog imena navodi naznaka van knjini vlasnik ili se navodi kao prodavatelj osoba koja se oznauje kao nasljednik zemljino knjinog vlasnika .Osim toga, ovjera potpisa prodavatelja je uvjet da bi ugovor o kupoprodaji bio valjana isprava za upis u zemljine knjige.4

Takav van knjini vlasnik ne moe temeljem ugovor o kupoprodaji nekretnina valjano prenijeti svoje vanknjino vlasnitvo na kupca jer se temeljem tog ugovora ne moe izvriti upis prava vlasnitva u zemljinim knjigama.

Naime, ugovor o kupoprodaji je pravni temelj za stjecanje prava vlasnitva na nekretnina , to je pravna osonova da bi odreena osoba stekla pravo vlasnitva na nekretninama . Meutim, time se ne stjee pravo vlasnitva na nekretninama jer je potrebno izvriti i upis u zemljine knjige. Upis u zemljine knjige je nain stjecanja prava vlasnitva na nekretninama .5

2 Zakon o obveznim odnosima Narodne Novine 35/05, 41/08

3 lanak 377. Zakona o obveznim odnosima

4 Odluka Vrhovnog suda RH, Rev- 65/2005 od 22.09.2005

5 lanak 119. Zakona o vlasnitvu I drugim stvarnim pravima N.N.91/96,68/99, N.N.22/00, 73/00 114/01

,146/08

3

Kupac je osoba koja kupuje tu nekretninu. Kod oznaavanja kupca potrebno je navesti tono ime i prezime kupca, tonu adresu a primjenom Zakona o osobnom identifikacijskom broju i osobni identifikacijski broj kupca ali i prodavatelja.

6

Naime, stupanjem na snagu Zakona o osobnom identifikacijskom broju i donoenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljinim knjigama u svim privatnim ispravama ( pa tako i u ugovorima ) sainjenim nakon 1.1.2009. godine mora biti naznaen osobni identifikacijski broj svih sudionika u pravnom poslu. Isto tako rjeenje suda kojim doputa uknjibu takvog ugovora mora biti sadran osobni identifikacijski broj graana.

II.2.2. Obveze prodavatelja i kupca kod kupoprodaje nekretnina

Prodavatelj je osoba koja je u zemljinim knjigama navedena kao zemljino knjini vlasnik nekretnina. On prodaje svoje nekretnine kupcu za odreenu cijenu.

Prodavatelj jami da su nekretnine koje su predmet kupoprodaje njegovo iskljuivo vlasnitvo te da nitko drugi ne polae nikakva prava na njih. Da bi dolo do prijenosa prava vlasnitva na nekretninama prodavatelj mora dokazati svoje vlasnitvo. Isto se dokazuje uvidom u zemljine knjige jer prodavatelj kao prednik kupca , kao osoba koja otuuje nekretninu mora u zemljinim knjigama biti upisana kao vlasnik.

U ugovoru o kupoprodaji prodavatelj izraava volju i elju da proda svoje nekretnine .Da bi se kupac mogao upisati kao vlasnik tih nekretnina potrebno je da prodavatelj dade ovlatenje kupcu da se u zemljinim knjigama upie u svoje vlasnitvo navedene nekretnine. Takvo ovlatenje se zove tabularna isprava ( klauzula intabulandi ).

Tabularna isprava je izjava kojom dosadanji zemljino knjini vlasnik nekretnina prodavatelj da pristaje na uknjibu. Ona se moe nalaziti u samom ugovoru u kupoprodaji ili moe biti dana u posebnoj ispravi.

Tabularna izjava u praksi glasi: prodavatelj temeljem ovog ugovora doputa kupcu da bez ikakvih daljih uvjeta ili izjava izvri prijenos prava vlasnitva u zemljinim knjigama Opinskog suda u V....sa imena i vlasnitva prodavatelja na ime i u vlasnitvo kupca

Kupac kao stranka ugovora o kupoprodaji nekretnina ima obvezu isplatiti cijenu prodavatelju.

U ugovoru je potrebno navesti cijenu u novcu te rok u kojem je kupac duan isplatiti cijenu.

Ukoliko cijena nije u potpunosti isplaena prilikom potpisa ugovora o kupoprodaji nekretnina tada stranke mogu ugovoriti da e prodavatelj izdati odreenu potvrdu da je cijena isplaena te ta potvrda , zajedno sa ugovorom predstavlja ispravu podobnu za uknjibu prava vlasnitva na nekretninama.

II.2.3. Nekretnina kao predmet ugovora o kupoprodaji

Predmet ugovora o kupoprodaji nekretnina je odreena nekretnina koja je u vlasnitvu prodavatelja.

Nekretnina se oznauje oznakom katastarske estice, naznakom kulture te povrinom te estice.

6 Zakon o osobno identifikacijskom broju ,Narodne Novine 60/08 i Pravilnik o Osobnom identifikacijskom broju

N.N. 01/09

4

Zemljino knjina estica je zemljite koje je u katastru zemljita oznaeno posebnim brojem i nazivom katastarske opine u kojoj lei.7

U zemljinim knjigama ponekad nije samo jedna osoba iskljuivi vlasnik nekretnine. Tako su u zemljinim knjigama upisani suvlasnici pojedinih nekretnina. Suvlasnitvo se oznaava razlomcima koji zajedno ine jedno cijelo. Svaki suvlasnik moe prodati svoj suvlasniki dio. Tako netko moe prodati svoj suvlasniki dio od dijela neke nekretnine.

Meutim u sluajevima gdje jo postoji upis da suvlasniki dijelovi nisu navedeni ili su upisane nasljednike zajednice , prijenos prava vlasnitva je otean jer se ne zna koliko dio je u suvlasnitvu prodavatelja da bi ga mogao prenijeti na kupca. Meutim po praksi sudova i takvi prijenosi su dozvoljeni ako ugovor sadri sve to je potrebno za zemljino knjini prijenos.

Zemljino knjine estice upisuju se u zemljino knjine uloke .Zemljino knjini uloci su sastavni dijelovi glavne knjige. U zemljino knjini uloak upisuje se jedno zemljino knjino tijelo koje se moe sastojati od jedne ili vie estica koje se nalaze u istoj katastarskoj opini.8

Predmet ugovora o kupoprodaji moe biti cijelo zemljino knjino tijelo upisano u jedan zemljino knjini uloak ili samo pojedina zemljino knjina estica koja ini to zemljino knjino tijelo.

Zbog toga je potrebno u ugovoru o kupoprodaji navesti zemljino knjini uloak u kojem se nalazi zemljino knjino tijelo, potrebno je navesti katastarsku opinu u kojoj se nalazi taj uloak, oznaku estice i to brojanu oznaku te naziv estice , koji esto predstavlja kulturu zemljino knjine estice ali i upuuje na sve to je sagraeno na pojedinoj katastarskoj estici te povrinu katastarske estice, koja je predmet kupoprodaje.

U ugovorima o kupoprodaji nekretnina nije mogue navesti da se prodaje dio katastarske estice , pa makar to bilo i detaljno opisano i navedeno u kojoj povrini se prodaje. Takav ugovor koji bi sadravao odredbu da se prodaje dio katastarske estice u odreenoj povrini ne bi bilo mogue provesti u zemljinim knjigama. U takvom sluaju je potrebno izvriti parcelaciju takve estice na dvije ili vie estica i tek kada se ta parcelacija provede, napraviti drugi ugovor koji e sadravati novo formiranu esticu i temeljem njega izvriti uknjibu prava vlasnitva.

Kod oznake katastarske estice koja je predmet prodaje potrebno je navesti i povrinu estice. To je naroito vano u podrujima gdje postoje razlike u povrinama katastarskih estica u zemljinim knjigama i u katastru. esto puta su u zemljinim knjigama kao jedinica povrine naveden etvorni hvat (hv) ili jutro (j) dok u katastru, koji ima novije podatke, oznaka estice je u m2. Ako se u ugovoru o kupoprodaji navede povrina u m2 a u zemljinim knjigama je u etvornim hvatima, takav ugovor nee biti mogue provesti u zemljinim knjigama.

Stoga je jako vano da estica koja je predmet kupoprodaje bude tono i precizno opisana kao to je to i u zemljinim knjigama.

Predmet ugovora o kupoprodaji nekretnina mogu biti samo nekretnine koje su u pravnom

prometu. To su nekretnine kod kojih je pravni promet mogu i dozvoljen.

Predmet ugovora o kupoprodaji ne mogu biti stvari izvan ravnog prometa .Tako predmet

ugovora o kupoprodaji ne mogu biti javna dobra u opoj upotrebi, javna dobra u javnoj upotrebi te ope dobro , pomorsko dobro i sl.

III. UGOVOR O ZAMJENI 9

7 lanak 2 Zakona o zemljinim knjigama N.N.

8 lanak 18 I 19. Zakona o zemljinim knjigama

5

III.1. Openite odredbe ugovora o zamjeni

Ugovorom o zamjeni svaki se ugovaratelj obvezuje prema svom suugovaratelju predati mu

stvar u vlasnitvo. Objekt zamjene mogu biti i prava. Iz ugovora o zamjeni nastaju za svakog ugovaratelja prava i obveze koje iz ugovora o kupoprodaji nastaju za prodavatelja.

Ugovor o zamjeni je konsenzualan10

dvostrano obvezni ugovor kojim se jedna strana

obvezuje drugoj strani predati odreenu stvar u vlasnitvo a ta druga strana se obvee da e joj kao protu inidbu dati odreenu svoju stvar u vlasnitvo.

Objekt ugovora o zamjeni mogu biti stvari koje su u pravnom prometu te prenosiva prava

Stranke u ugovoru o zamjeni nemaju posebno ime ve Zakon govori o ugovarateljima .

Ugovor o zamjeni je naplatni pravni posao jer se za inidbu trai protuinidba, samo naplata nije u novcu ve u predaji neke druge stvari.

Ugovor o zamjeni je kauzalni pravni posao jer je cilj ( kauza) ugovora o zamjeni stjecanje

prava vlasnitva . Ugovor o zamjeni je u pravilu neformalni pravni posao pa se za valjanost tog ugovora ne trai posebna forma. Meutim, kod zamjene nekretnina pisana forma ugovora je uvjet za valjanost ugovora te je ugovor o zamjeni nekretnina formalni ugovor.

III.2. Ugovor o zamjeni nekretnina

Ugovor o zamjeni nekretnina mora uvijek biti u pisanoj formi te je pisana forma uvjet

valjanosti tog ugovora. Nije mogue izvriti zamjenu nekretnina na nain da svaki zemljino knjini vlasnik usmeno izjavi da prenosi vlasnitvo na navedenim nekretninama te da preda u posjed fiziki u posjed drugoj ugovornoj strani svoju nekretninu. Time nije steeno vlasnitvo na nekretninama.

Ugovor o zamjeni je jedan od pravnih osnova za stjecanja prava vlasnitva na nekretninama. Zakljuenjem ugovora o zamjeni nekretnina stjee se obvezno pravni zahtjev da se izda tabularna isprava za uknjibu prava vlasnitva, ukoliko takav ugovor sam ne sadri tabularnu ispravu ili ne sadri sve potrebne elemente da se temeljem njega neposredno trai uknjiba.11

Taj ugovor zakljuuju dva vlasnika nekretnina. To znai da u trenutku zakljuenja ugovora o zamjeni obje ugovorne strane moraju biti upisane u zemljine knjige kao vlasnici nekretnina. To znai da obje ugovorne strane imaju poloaj prodavatelja u ugovoru o zamjeni nekretnina jer obje kao zemljino knjini vlasnici prenose ugovorom svoje pravo vlasnitva na nekretnini na drugog ugovaratelja.

U ugovoru o zamjeni nekretnina , nekretnine koje su predmet zamjene moraju biti u pravnom

prometu. To znai da nije mogua zamjena nekretnina koje su izvan pravnog prometa kao to su ope dobro, javno dobro , pomorsko dobro i sl.

Nekretnine koje su predmet zamjene moraju biti tono opisane i to navoenjem katastarske opine , navoenjem zemljino knjinog uloka, oznake katastarske estice, naziv katastarske estice i povrina. Isto je potrebno jer u protivnom nee se moi provesti uknjiba prava vlasnitva u zemljinim knjigama. 12

9 lanak 474 477 Zakona o obveznim odnosima

10 Konsenzualan ugovor je ugovor koji nastaje suglasnou volje obje ugovorne strane

11 Odluka Vrhovnog suda RH. Rev- 1453/90 od 31.10.1990.

12 Odluka Vrhovnog suda RH broj Rev- 822/05 od 28.9.2005. govori da u ugovoru o zamjeni nekretnine moraju

biti tono oznaene I odreene.

6

I kod zamjendbenog ugovora potrebno je tono navesti imena ugovornih strana, s time da podaci navedeni u zamjendbenom ugovoru moraju odgovarati podacima iz zemljinih knjiga i to kako u pogledu ime tako i u pogledu adrese. U praksi se zna javiti situacija da je dolo do promjene naziva ulice pa ulica u zemljinim knjigama ne odgovara ulici u osobnoj iskaznici. U tom sluaju je potrebno u ugovoru navesti obje adrese (npr. M.M. iz Zagreba, Ulica hrvatske mladei br. 5 (ranije Omladinska br. 5).

Kako u zamjendbenom ugovoru obje ugovorne strane imaju poloaj prodavatelja jer obje prenose vlasnitvo svojih nekretnina potrebno je da obje ugovorne strane ovjere svoje potpise kod javnog biljenika. Nije dovoljno da obje strane samo potpiu ugovor o zamjeni te da samo jedna strana ovjeri potpis ( kao to je to sluaj kod kupoprodaje ) ve je potrebno da obje ugovorne strane ovjere svoj potpis kod javnog biljenika.

S obzirom da oba ugovaratelja prenose pravo vlasnitva na svojim nekretninama na drugog ugovaratelja potrebno je da obje ugovorne strane daju tabularnu ispravu (klauzulu ntabulandi)

kojoj doputaju drugoj ugovornoj strani da si uknjii pravo vlasnitva u zemljinim knjigama .

Kako kod ugovora o zamjeni oba ugovaratelja imaju poloaj prodavatelja, na ugovor o zamjeni nekretnina, kao pravu osnovu za stjecanje prava vlasnitva na nekretninama primjenjuje se sve to je reeno za ugovor o kupoprodaji nekretnina.

IV. UGOVOR O DAROVANJU13

IV.1.Ope karakteristike ugovora o darovanju

Ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obvee prepustiti obdareniku bez protuinidbe stvar ili imovinsko pravo a obdarenik to prihvati. Oprost i isplata duga uz suglasnost dunika smatraju se takoer darovanjem . Darovanjem se ne smatra prenoenje na drugoga stvari ili prava s namjerom da ga se obvee na protuinidbu. Darovanjem se ne smatra ni odricanje od nasljedstva, odricanje od spornog prava i prava koje jo nije steeno niti ispunjenje neke moralne obveze.

Darovanje je ugovor to znai da je nastanak ugovora o darovanju potreban prihvat dara od obdarenika. Naime, jednostrana izjava volje da se neto daruje nije darovanje jer jednostranom izjavom volje ne nastaje ugovor ve je potreban prihvat od strane obdarenika. Prihvat moe biti izriito tonije moe biti u ugovoru navedeno izrijekom da obdarenik prihvaa darovanu stvar ili moe biti prihvaanjem stvari koja je predmet darovanja u posjed prije zakljuenja ugovora o darovanju ( naprimjer pokretnina ) .

Darovanje je besplatni pravni posao jer se za inidbu ne trai protuinidba , niti se ona moe traiti.

Darovanje moe biti konsenzualni ali i realni ugovor. Za darovanje je potrebna dobrovoljnost. Cilj darovanja je stjecanje prava vlasnitva ili nekog drugog imovinskog prava.

IV.2. Stranke kod ugovora o darovanju

Ugovorne stranke kod ugovora o darovanju su darovatelj i obdarenik.

Darovatelj je osoba koja se ugovorom o darovanju obvezuje prepustiti drugoj ugovornoj

strani obdareniku neku svoju stvar ili imovinsko pravo, bez protuinidbe. Kod darovatelja je potrebno da postoji volja za besplatnim prijenosom odreene stvari ili prava u vlasnitvo druge ugovorne strane obdarenika. Darovatelj nije morao uiniti odreenu inidbu niti ga se iz bilo kojeg razloga moe prisiliti za to. Darovatelj svojom voljom umanjuje svoju imovinu , odnosno poveava imovinu obdarenika.

13

lanak 479 498 Zakona o obveznim odnosima

7

Obdarenik je osoba kojoj je odreena stvar darovana . Nitko ne moe biti darovan protiv svoje volje pa je za valjanost ugovor o darovanju potrebno prihvaanje dara od strane obdarenika .Darovanjem se obdareniku poveava njegova imovina .

IV.3. Objekt i oblik darovnog ugovora

Objekt darovnog ugovora mogu biti stvari i to sadanje i budue stvari. Tako se darovati mogu plodovi koji u trenutku sklapanja ugovora o darovanju jo nisu zreli.

Osim stvari objekt ugovora o darovanju mogu biti odreena imovinska prava. Pri tome je vano da takva imovinska prava budu prenosiva od strane darovatelja.

Objekt darovanja moe biti i imovina i to sadanja i budua imovina. Sadanja imovina se moe darovati u cijelosti .Za buduu imovinu, dakle za imovinu koja u trenutku darovanja jo nije darovateljeva , moe se darovati samo polovica budue imovine. Moe se darovati samo sadanja ili samo budua imovina. To mora biti u ugovoru izriito navedeno da se daruje samo budua imovina.

to se tie pitanja oblika darovnog ugovora treba razlikovati da li se radi o konsenzualnom ugovoru ( darovanju bez prave predaje ) ili o realnom ugovoru ( darovanje uz predaju stvari ).

Kod konsenzualnih ugovora je darovanje ( obeanje dara ) akt sklapanja ugovora vremenski je odvojen od akta ispunjenja .Za takvo darovanje zahtijeva se javno biljeniki akt ili

solemniziranu privatnu ispravu.

Kod realnog darovanja u kojem akt ispunjenja slijedi neposredno iza akta sklapanja , u naelu ne trai odreeni oblik. Meutim, ako se radi o darovanju nekretnina tada je potreban pismeni ugovor o darovanju.

IV.4. Ugovor o darovanju nekretnina

Ugovorom o darovanju nekretnina darovatelj daruje obdareniku svoje nekretnine a obdarenik

prihvaa darovane nekretnine. Prema tome, ugovor o darovanju nekretnina moe zakljuiti zemljino knjini vlasnik nekretnina koji svoje nekretnine temeljem tog ugovora prenosi u vlasnitvo obdarenika.

U ugovoru je potrebno tono oznaiti nekretninu koja je predmet ugovora, mora se tono navesti kao ime darovatelja tako i ime obdarenika te je potrebno da darovatelj u ugovoru o darovanju

stavi tabularnu izjavu klauzulu intabulandi jer se bez nje ne moe izvriti uknjiba prava vlasnitva na nekretnini .

Objekt darovanja mogu biti samo nekretnine koje su u pravnom prometu , odnosno ne moe se darovati nekretnina koja je izvan pravnog prometa.

Sve to je navedeno kod ugovora o kupoprodaji i ugovora o zamjeni nekretnina, vezano uz uknjibu prava vlasnitva, odnosi se i na ugovor o darovanju.

V. UGOVOR O DOIVOTNOM UZDRAVANJU14 V. 1.Ope odredbe o Ugovoru o doivotnom uzdravanju

14

lanak 579 585 Zakona o obveznim odnosima

8

Ugovorom o doivotnom uzdravanju obvezuju se jedna ugovorna strana ( davatelj uzdravanja ) doivotno uzdravati drugu stranu ili neku treu osobu ( primatelj doivotnog uzdravanja ) a druga strana izjavljuje da joj daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari ili prava odgoeno do smrti primatelja uzdravanja.

Ugovor o doivotnom uzdravanju je obvezno pravni ugovor o otuenju imovine uz naknadu, time da se predaj imovine davatelju uzdravanja je odgoena do smrti primatelja uzdravanja.

Ugovor o doivotnom uzdravanju je dvostrano obvezni ugovor, naplatni i strogo formalni ugovor.

Da je ugovor o doivotnom uzdravanju dvostrano obvezni ugovor vidi se po tome to navedenim ugovorom jedna ugovorna strana primatelj doivotnog uzdravanja se obvezuje dati svu ( ili dio ) svoje imovine drugoj ugovornoj strani davatelju doivotnog uzdravanja , a davatelj doivotnog uzdravanja se obvezuje uzdravati primatelja uzdravanja ili treu osobu.

Objekt ugovora o doivotnom uzdravanju je imovina primatelja uzdravanja i to njegova imovina koja mu pripada u vrijeme zakljuenja ugovora . U praksi se esto javlja openita oznaka imovine, pa se tako navodi da primatelj doivotnog uzdravanja ostavlja davatelju doivotnog uzdravanju svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu.

Ugovor o doivotnom uzdravanju je strogo formalni ugovor,15 to znai da za valjanost tog ugovora je potrebna posebna forma. Ugovor o doivotnom uzdravanju mora biti u pisanom obliku te mora biti ovjeren od suca nadlenog suda ili solemniziran (potvren) od strane javnog biljenika .Sudac i javni biljenik duni su ugovarateljima proitati ugovor i upozoriti ih pravne posljedice zakljuenja takvog ugovora.

Pravne posljedice sklapanja ugovora o doivotnom uzdravanju su da nema ostavinske rasprave nakon smrti primatelja uzdravanja , ukoliko je ugovorom obuhvaena cjelokupna imovina primatelja uzdravanja. Ugovor se moe raskinuti samo na nain i iz razloga navedenih u zakonu . Nasljednici , pa i nasljednici 1. nasljednog reda , ne mogu nakon smrti primatelja uzdravanja nita potraivati od davatelja uzdravanja.

Ugovor o doivotnom uzdravanju je aleatoran ugovor 16to znai da se ne primjenjuju odredbe o jednako vrijednosti inidba. Aleatornost ugovora znai da se kod takvih ugovora primjenjuje i faktor sree . Tako se ne moe unaprijed odrediti koliko e trajati uzdravanje od strane davatelja uzdravanja .Tako se u praksi moe dogoditi da neki ugovor jako dugo se izvrava, te da davatelj i uzdravanja ima velike trokove uzdravanja primatelja uzdravanja a da je imovina koju je dobio u vlasnitvo nakon smrti primatelja uzdravanja bude male vrijednosti. Meutim, postoji i obrnuta mogunost, tonije da ugovor traje kratko vrijeme, jer primatelj brzo umre, pa davatelj uzdravanja nema velikih trokova a imovina koju je dobio u vlasnitvo nakon smrti je velike vrijednosti.

V.2. Stjecanje prava vlasnitva na nekretninama temeljem ugovora o doivotnom uzdravanju

Opa odredba vezana uz predmet ugovora o doivotnom uzdravanju da primatelj uzdravanja, nakon svoje smrti ostavlja cjelokupnu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu nije dovoljna za stjecanje prava vlasnitva na nekretninama primatelja uzdravanja.

15

Odluka Vrhovnog suda RH ,Gzz-21/1992 od 07.01.2004. 16

Odluke Vrhovnog suda RH Rev- 435/05 od 1.3.2005, Rev- 2890/92 od 25.6.1993, Rev- 1166/91 od 26.6.1991.

,Rev- 36/93 od 20.10.1993.

9

Temeljem takve ope odredbe davatelj uzdravanja si nakon smrti primatelja uzdravanja ne moe prenijeti u zemljinim knjigama vlasnitvo na nekretninama u svoje vlasnitvo. Stoga je potrebno , kada je predmet ugovora o doivotnom uzdravanju nekretnina , navesti katastarsku opinu, zemljino knjini uloak te brojanu oznaku katastarske estice, kulturu ili ime estica te njihovu povrinu. Ukoliko je predmet ugovora o doivotnom uzdravanju nekretnina, primatelj uzdravanja moe zabiljeiti postojanje tog ugovora u zemljinim knjigama .

Zabiljeba postojanja ugovora o doivotnom uzdravanju u zemljinim knjigama slui kao obavijest svim osobama da je navedena nekretnina bila predmet ugovora o doivotnom uzdravanju. Meutim, postojanje ugovora o doivotnom uzdravanju , pa i uz zabiljebu postojanja tog ugovora u zemljinim knjigama , ne spreava zemljino knjinog vlasnika primatelja uzdravanja da otui navedenu nekretninu. 17

U praksi se esto javlja situacija da se kao primatelji uzdravanja javljaju zemljino knjini vlasnik nekretnine ali i trea osoba, najee brani drug zemljino knjinog vlasnika . U tom sluaju ne moe se izvriti prijenos prava vlasnitva na davatelja uzdravanja dok god je i jedan primatelj na ivotu. To znai da i u sluaju da prvo umre primatelj doivotnog uzdravanja koji je u zemljinim knjigama upisan kao zemljino knjini vlasnik, ne moe se izvriti uknjiba prava vlasnitva na davatelja uzdravanja za ivota drugog primatelja uzdravanja. Tek u sluaju kada oba primatelja uzdravanja umru, moe se davatelj uzdravanja uknjiiti kao vlasnik u zemljinim knjigama .

Kada umru primatelji doivotnog uzdravanja nije potrebno provoditi nikakav postupak ve se samo zemljino knjinom sudu ( to je sud na ijem se podruju nalaze nekretnine) dovoljno podnijeti prijedlog za uknjibu. Uz prijedlog je potrebno priloiti original ugovora o doivotnom uzdravanju te smrtne listove za primatelje uzdravanja.

VI. UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRAVANJU 18

Ugovorom o dosmrtnom uzdravanju obvezuje se jedna strana ( davatelj uzdravanja ) uzdravati drugu stranu ili neku treu osobu ( primatelj uzdravanja) do njezine smrti , a druga se obvezuje prenijeti joj za ivota (odmah po potpisu ugovora ) svu ili dio svoje imovine.

Temeljna razlika izmeu ugovora o doivotnom uzdravanju i ugovora o dosmrtnom uzdravanju je u tome to se kod ugovora o doivotnom uzdravanju prijenos prava vlasnitva na nekretninama odgaa do smrti primatelja uzdravanja. Kod ugovora o dosmrtnom uzdravanju , primatelj uzdravanja prenosi svoju imovinu u vlasnitvo davatelja uzdravanja odmah , za ivota primatelja uzdravanja. Prema tome, ugovor o dosmrtnom uzdravanju je ugovor meu ivima a ugovor o doivotnom uzdravanju je mortis causa ugovor.

Ugovor o dosmrtnom uzdravanju je takoer dvostrano obvezni, naplatni i strogo formalni ugovor. Zbog velike slinosti sa ugovorom o doivotnom uzdravanju , zakonom je ureeno da se na ugovor o dosmrtnom uzdravanju na odgovarajui nain primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima o ugovoru o doivotnom uzdravanju.

U ugovoru o dosmrtnom uzdravanju, koji slui kao isprava za prijenos prava vlasnitva na nekretninama potrebno je tono navesti ugovorne strane, tono oznaiti nekretnine sa svim elementima koji su potrebni da bi se mogao izvriti prijenos prava vlasnitva te mora sadravati klauzulu intabulandi jer bez nje uknjiba prava vlasnitva ne bi bila mogua .

17

Odluka Vrhovnog suda RH, Rev- 2873/98 od 29.10.2002.Rev-822/94 od 24.1.1996. 18

lanak 586. 589 Zakona o obveznim odnosima

10

VII. ZAJENIKE ODREDBE O STJECANJU VLASNITVA NA NEKRETNINAMA TEMELJEM UGOVORA

Pravo vlasnitva na nekretninama stjee se upisom vlasnitva u zemljinu knjigu u korist stjecatelja. Upis se temelji na valjanom oitovanju volje vlasnika nekretnine da njegovo vlasnitvo prijee na stjecatelja.

Sama fizika predaja nekretnine u posjed uz potpisivanje ugovora nije dovoljna za stjecanje prava vlasnitva na nekretninama.

Fizika predaja nekretnine u posjed nije potrebna za stjecanje vlasnitva na nekretnini. Tako ako kupac sklopi ugovor koji ima za cilj prijenos odreene nekretnine koje u naravi predstavlja kuu i temeljem tog ugovora se upie kao vlasnik u zemljinim knjigama, on postaje vlasnik te nekretnine a sama okolnost da mu kua nije predana u fiziki posjed ne utjee na stjecanje prava vlasnitva.

Da bi dolo do prijenosa prava vlasnitva na nekoj nekretnini temeljem ugovora nije dovoljan samo upis u zemljine knjige. Upis u zemljine knjige je samo jedna od pretpostavki koje se moraju ispuniti da bi dolo do prijenosa vlasnitva.

Osim upisa u zemljine knjige potrebno je vlasnitvo prenositelja to znai da u trenutku zakljuenja ugovora o kupoprodaji prodavatelj, darovatelj ili ugovaratelji kod zamjene mora biti upisan u zemljine knjige kao vlasnik zemljita.

Slijedea pretpostavka da bi dolo do prijenosa prava vlasnitva je postojanje ugovora iji je cilj prijenos prava vlasnitva .Taj ugovor mora biti sklopljen u pisanom obliku , to znai da se postojanje tog ugovora dokazuje pisanom ispravom.

VII.1. Isprva kao temeljem za stjecanje prava vlasnitva na nekretninama

Da bi se vlasnitvo nekretnina moglo stei temeljem ugovora potrebno je da postoji pisana isprava .Meutim ta isprava mora po sadraju i obliku odgovarati zahtjevima koji su postavljeni Zakonom o zemljinim knjigama za valjanost isprave.19

Ope pretpostavke valjanosti isprave , kao temelja za stjecanje prava vlasnitva su : A)isprava mora biti javna ili javno ovjerena. To kod ugovora znai da prodavatelj mora svoj

potpis ovjeriti. Ovjeru potpisa vre javni biljenici .Bez ovjere potpisa na ugovoru , temeljem tog ugovora nee se moi izvriti prijenos prava vlasnitva na nekretnini. Potpis je obvezan ovjeriti prodavatelj zemljino knjini vlasnik. Kupac , kao druga ugovorna strana nije obvezan ovjeriti svoj potpis na ugovoru.

B)U ispravi koja je temelj za uknjibu prava vlasnitva na nekretninama mora biti tono naznaen titul ili naslov stjecanja prava vlasnitva. Tako ugovor o kupoprodaji mora nositi ime ugovor o kupoprodaji zamjendbeni ugovor mora nositi naslov ugovor o zamjeni i sl.

C)Isprava ne smije imati oitih nedostataka koji bi dovodili u sumnju njezinu vjerodostojnost ,na njoj se ne smije nita brisati, ne smije biti pisana olovkom , ne smije nita biti prekrieno. U praksi se znade javiti sluaj da su stranke ovjerile ugovor o kupoprodaji a zatim primijetile da su navele krivu povrinu katastarske estice ili da nisu napisali tonu oznaku estice i sl. Tada stranke briu bilo korektur lakom ili na nain da je vidljivo da neto ispravljaju. Takav ugovor kao isprava za prijenos prava vlasnitva nekretnina nije valjan i temeljen njega nee se dopustiti prijenos prava vlasnitva.

D)Ako ugovor ima vie listova moraju biti spojeni tako da se nita ne moe naknadno umetati ili da se neto moe izvaditi. U praksi postoje tiskanice ugovora o kupoprodaji koje su napravljene kao arak A3 te presavinute na format A4 papira , tako da nije mogue umetanje ili uklanjanje pojedinih dijelova ugovora.

19

Zakon zemljinim knjigama Narodne Novine 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04 I 107/07

11

E)Ugovorne strane ( kupac i prodavatelj i sl. ) moraju biti tono oznaene navoenjem imena i prezimena, adrese , tvrtke i sjedita pravne osobe te sada kod fizikih osoba navoenjem OIB-a. U praksi se javlja situacija da je u zemljinim knjigama naveden vlasnik punim imenom a u stvarnom ivotu ga zovu skraenim imenom ili izvedenicom ( naprimjer u zemljinoj knjizi je naveden Vjekoslav a zovu ga Slavek ).Stranke tada esto navode prodavatelja pod imenom pod kojim je poznat ( Slavek). U takvim sluajevima nije mogue izvriti prijenos prava vlasnitva jer osoba prodavatelja nije ista s osobom zemljino knjinog vlasnika.

F)Na ugovoru mora biti naznaen datum ( dan, mjesec i godina ) potpisivanja ugovora, mora biti oznaeno mjesto gdje je ugovor zakljuen .

G)Ugovor mora biti potpisan po obje ugovorne strane i prodavatelj- zemljino knjini vlasnik i stjecatelj moraju osobno potpisati ugovor. Osim potpisa na ugovoru prodavatelj mora ovjeriti svoj

potpis kod javnog biljenika. H)U ugovoru moraju biti tono naznaene nekretnine glede kojih se ima izvriti uknjiba

prava vlasnitva to znai naznaku katastarske opine, zemljino knjini uloak, naziv estice , tona povrina .

I)Ugovor kao isprava za uknjibu prava mora sadravati klauzulu intabulandi dozvolu zemljino knjinog vlasnika da pristaje na uknjibu.

VII.2.Prijedlog za upis prava vlasnitva

Da bi se steklo pravo vlasnitva na nekretninama potrebno je izvriti uknjibu u zemljinim knjigama. Zato stranke koje imaju pravni interes da se prijenos izvri podnose prijedlog za upis u zemljine knjige opinskom sudu koji je zemljino knjini sud i predlau da im sud dopusti upis.

Prijedlog u pravilu podnosi stjecatelj prava vlasnitva. Prijedlog se podnosi Opinskom sudu kod kojeg se vode zemljine knjige a to je sud na ijem su podruju nekretnine. Prijedlog za upis podnosi se u pisanom obliku .Isti prijedlog se moe dati i na zapisnik kod suda. To je u praksi veine sudova rijeeno na nain da ako stranke ne donesu pisani prijedlog za upis tada u zemljino knjinom odjelu suda dobiju obrazac prijedloga koji ispune .

Uz prijedlog je potrebno priloiti ispravu ugovor u originalu ili ukoliko se radi o kopiji u ovjerenoj kopiji. Ovjeru kopija ugovora obavlja javni biljenik.

U sadraju prijedloga potrebno je naznaiti pravo koje se eli upisati u ovom sluaju pravo vlasnitva te odrediti vrstu upisa. Ako je u ispravi sadrano sve potrebno tada se u pravilu trai uknjiba prava vlasnitva a ukoliko neto nedostaje trai se predbiljeba prava vlasnitva.

Naime, pravo vlasnitva na nekretninama stjee se uknjibom u zemljinim knjigama a moe se stei i predbiljebom ako nisu ispunjene sve pretpostavke za uknjibu a predbiljeba se naknadno opravda.

20

VII.3.Rjeenje o upisu u zemljine knjige

Kada je prijedlog za uknjibu prava vlasnitva zajedno sa valjanom ispravom ugovorom stigao u zemljino knjini odjel opinskog suda , nakon zaprimanja vri se usporedba sa stanjem u zemljinim knjigama . Ako stanje u zemljinim knjigama odgovara onome to je navedeno u prijedlogu i sadrano u ugovoru ( to znai da odgovara upisani zemljino knjini vlasnik, naziv i povrina estice te katastarski broj i katastarska opina ) sud e donijeti rjeenje o upisu kojim se doputa upis i nalae njegova provedba u zemljinim knjigama.

Ako pak navedeni podaci u prijedlogu ili u ugovoru ne odgovaraju podacima iz zemljinih knjiga tada e sud rjeenjem odbiti prijedlog za upis.

20

lanak 120-121 Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima

12

Na temelju pisanog naloga suda rjeenja o upisu u zemljine knjige te sukladno sadraju pisanog rjeenja vri se upis uknjiba prava vlasnitva na nekretninama .u zemljinim knjigama u korist stjecatelja.

Prijedlozi za upis se zaprimaju redom kojim su doli na sud u zemljino knjini odjel. Tako se tono navodi ne samo dan kada je pojedini prijedlog zaprimljen na sud ve i sat i minuta. To je naroito znaajno ako postoji vie razliitih isprava ( vie kupoprodajnih ugovora izmeu prodavatelja i raznih kupaca ) jer se tada uknjiba vri prema vremenu primitka pojedinog prijedloga .To je u praksi esto puta i nekoliko minuta razlike.

Izvrenom uknjibom prava vlasnitva u zemljinim knjigama zavreno je stjecanje prava vlasnitva na nekretnini koja je upisana u zemljinoj knjizi.

Ako bi se dogodilo da zemljino knjinom sudu istovremeno stigne vie prijedloga za upis prava vlasnitva na istom zemljino knjinom tijelu , a svi ispunjavaju uvjete za upis, sud e svima dopustiti upis i provesti upis te upozoriti podnositelje da u parnici rijee kome e pripasti pravo vlasnitva. Nakon to parnica bude pravomono zavrena ostali upisi e se izbrisati.

VII.4. Viestruko ugovaranje otuenja i zatita povjerenja u zemljine knjige

U svakodnevnom ivotu znaju se nai situacije da zemljino knjini vlasnik najprije proda nekretninu jednoj osobi, s njom zakljui ugovor o kupoprodaji, ugovor sadri sve potrebne elemente i ovjeri potpis a zatim tu istu nekretninu proda drugoj osobi , takoer zakljui valjan ugovor i ovjeri potpis.

U takvom sluaju pravo vlasnitva na nekretnini stjee onaj koji je u dobroj vjeri prvi zatraio upis u zemljine knjige. 21Smatra se da je stjecatelj u dobroj vjeri ako nije znao niti trebao znati da je nekretnina ve prodana drugome.

Ako stjecatelj koji je prvi dao prijedlog za uknjibu prava vlasnitva nije bio u dobroj vjeri, to znai da je znao u trenutku sklapanja ugovora da je nekretnina ve valjano otuena i predana u samostalan posjed , taj drugi moe u roku od 3 godine od upisa zatraiti njegovo brisanje i uknjibu vlasnitva u svoju korist.22

Pod naelom povjerenja u zemljine knjige smatra se da zemljina knjiga istinito i potpuno odraava injenino i pravno stanje nekretnine pa tko u dobroj vjeri postupi s povjerenjem u zemljine knjige, ne znajui da ono to je u njih upisano nije potpuno ili da je razliito od stvarnog stanja , uiva glede stjecanja prava vlasnitva zatitu. Meutim, onaj koji nije istraivao zemljino knjino stanje nije postupio u dobroj vjeri.

Primjenjujui naelo povjerenja u zemljine knjige, stjecatelj upisom u zemljine knjige stjee vlasnitvo nekretnina kada ga stjee od njezina zemljino knjinog vlasnika , ako ga , u dobroj vjeri stekne od osobe koja je bila upisana u zemljine knjige kao vlasnik, premda nije bila stvarni vlasnik nekretnine. Takav stjecatelj stjee nekretninu kao da na njoj ne postoje tue prava ,tereti niti ogranienja koja u tom trenutku nisu bila upisana , niti je iz zemljinih knjiga bilo vidljivo da bi bio predloen njihov upis.

ZAKLJUAK

21

lanak 125 Zakona o zemljinim knjigama 22

Odluka Vrhovnog suda RH, Rev- 78/2006 od 4.10.2006.

13

Ugovori su jedan od vrlo estih pravnih osnova stjecanja prava vlasnitva na nekretninama. U dananje vrijeme promet nekretnina je vrlo velik te je valjano zakljuenje ugovora i valjani upis u zemljine knjige bitan preduvjet za zatitu prava vlasnitva.

Vlasnitvo na nekretninama temeljem ugovora moe se stei samo od vlasnika nekretnine i to od zemljino knjinog vlasnika.

Da bi se steklo pravo vlasnitva temeljem ugovora i upisa u zemljinu knjigu potre bno je da se potuju odredbe svih zakona koje ureuju to pitanje .Stjecanje prava vlasnitva temeljem ugovora na nekretninama ureeno je Zakonom o obveznim odnosima, Zakonom o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima i Zakonom o zemljinim knjigama .

Svi ti propisi ureuju poseban postupak kako zakljuenja ugovora, tako odreuju i bitan sadraj tih ugovora, predviaju pisani formu kao preduvjet valjanosti ugovora te konano upis u zemljine knjige kao temelj stjecanja prava vlasnitva na nekretninama.

Zinka Bulka

14

PRILOG 1

TEO FILII iz Zagreba, Vukovarska 52e OIB 2807934310002, u daljem tekstu prodavatelj

I

KRISTO FORI iz Kria, Z. Tomieka 11, OIB 101294739 u daljem tekstu kupac zakljuili su dana 15. oujka 2009. slijedei

U G O V O R

O KUPOPRODAJI NEKRETNINA

I

Stranke suglasno utvruju da je prodavatelj Teo filii samovlasnik nekretnina upisanih u zk.ul.342 k.o. Vrtlinska i to kbr. 969 oranica handagolje sa 258 hv .

II

Ovim ugovorom prodavatelj prodaje a kupac kupuje nekretnine navedene u toki I ovog ugovora nekretnine upisane u zk.ul.342 k.o. Vrtlinska i to kbr. 969 oranica handagolje sa 258 hv

III

Za kupljene nekretnine kupac se obvezuje prodavatelju u roku od 8 dana od potpisa

ovog ugovora isplatiti iznos od 60.000,00 kn na ime kupoprodajne cijene.

IV

Prodavatelj ovlauje kupca da se temeljem ovog ugovora bez ikakvih daljih izjava i odobrenja upie u zemljine knjige i prenese vlasnitvo prodanih nekretnina sa imena i vlasnitva prodavatelja na ime i u vlasnitvo kupca Fori Kriste iz Kria, Z.Tomieka 11 .

V

Prodavatelj jami da su nekretnine koje su predmet ovog ugovora njegovo vlasnitvo te da nitko drugi ne polae nikakva prava na njih.

VI

15

Sve trokove vezane uz zakljuenje ovog ugovora, ukljuujui i trokove poreza na promet nekretnina snosi kupac. .

VII

Ovaj ugovor jer zakljuen u 4 istovjetna primjerka za svaku ugovornu stranu po 2.

VIII

Ugovor je strankama proitan , protumaen i u znak pristanka ga vlastoruno potpisuju.

U Kriu, 15. oujka 2009.

Prodavatelj : Kupac: :

Teo Filii Kristo Fori

16

PRILOG 2.

TEOFILIO FEJE iz Zagreba, Vukovarska 52e ( prije iz Bjelovara , Trg marala Tita 43 ) OIB 2807934310002, u daljem tekstu darovatelj

I

KRISTOFOR BONGO iz Kria, Z. Tomieka 11 ( prije iz Kria , Trg Adamia 2 ) , oib 1012947390319 u daljem tekstu obdarenik zakljuili su dana 15. TRAVNJA 2009. slijedei

U G O V O R

O DAROVANJU NEKRETNINA

I

Darovatelj Teofilio Feje je samovlasnik nekretnina upisanih u zk.ul.342 k.o. Vrtlinska i to kbr. 969 oranica handagolje sa 258 hv .

Darovatelj je suvlasnik u dijela nekretnina upisanih u zk.ul. 364 k.o. Vrtlinska i to kbr. 963 oranica handagolje sa 706 hv, kbr. 964 oranica handagolje sa 1074 hv, kbr. 967/2 oranica handagolje sa 102 hv, kbr. 968 oranica handagolje sa 209 hv, kbr. 984/A oranica handagolje sa 1039 hv, kbr. 984/1 ikara handagolje sa 250 hv, kbr. 984/2 ikara handagolje sa 470 hv, kbr. 984/3 ikara handagolje sa 310 hv, kbr. 984/4 ikara handagolje sa 1.966 hv.

II

Ovim ugovorom darodavac daruje obdareniku Kristoforu Bongu iz Kria, Z.Tomieka 11 svoje nekretnine navedene u toki I ovog ugovora i to cijele nekretnine upisane u zk.ul.342 k.o. Vrtlinska i to kbr. 969 oranica handagolje sa 258 hv te suvlasniki dio od dijela nekretnina upisanih u zk.ul. 364 k.o. Vrtlinska i to kbr. 963 oranica handagolje sa 706 hv, kbr. 964 oranica handagolje sa 1074 hv, kbr. 967/2 oranica handagolje sa 102 hv, kbr. 968 oranica handagolje sa 209 hv, kbr. 984/A oranica handagolje sa 1039 hv, kbr. 984/1 ikara handagolje sa 250 hv, kbr. 984/2 ikara handagolje sa 470 hv, kbr. 984/3 ikara handagolje sa 310 hv, kbr. 984/4 ikara handagolje sa 1.966 hv.

III

Daroprimac darovane nekretnine prima sa zahvalnou.

17

IV

Ovim ugovorom darodavac ovlauje obdarenika da se temeljem ovog ugovora bez ikakvih daljih izjava i odobrenja upie u zemljine knjige i prenese vlasnitvo darovanih nekretnina sa imena i vlasnitva suvlasnitva darodavca na ime i u vlasnitvo obdarenika.

V

Darodavac jami da su darovane nekretnine njegovo vlasnitvo odnosno suvlasnitvo te da nitko drugi ne polae nikakva prava na njih.

VI

Stranke suglasno utvruju da se obdarenik ve nalazi u posjedu svih darovanih nekretnina.

VII

Sve trokove vezane uz zakljuenje ovog ugovora, ukljuujui i trokove poreza na promet nekretnina snosi obdarenik .

VIII

Ovaj ugovor jer zakljuen u 4 istovjetna primjerka za svaku ugovornu stranu po 2.

IX

Ugovor je strankama proitan , protumaen i u znak pristanka ga vlastoruno potpisuju.

U Kriu, 15. travnja 2009.

Darovatelj : Obdarenik :

Teofilio Feje Kristofor Bongo

18

PRILOG 3.

PATRIK BRUT FEJE iz Zagreba, Vukovarska 52e ( prije iz Bjelovara , Trg marala Tita 43 ) OIB 2807934310002, u daljem tekstu ugovaratelj

I

KRISTO BONGO iz Kria, Z. Tomieka 11 ( prije iz Kria , Trg Adamia 2 ) , oib 1012947390319 u daljem tekstu ugovaratelj zakljuili su dana 15. TRAVNJA 2009. slijedei

U G O V O R

O ZAMJENI NEKRETNINA

I

Stranke suglasno utvruju da je ugovaratelj Patrik Brut Feje samovlasnik nekretnina upisanih u zk.ul.342 k.o. Vrtlinska i to kbr. 969 oranica handagolje sa 258 hv .

Stranke suglasno utvruju da je ugovaratelj Kristo Bongo vlasnik nekretnina upisanih u zk.ul. 364 k.o. Vrtlinska i to kbr. 963 oranica handagolje sa 102 hv, kbr. 968 oranica handagolje sa 149 hv..

II

Ovim ugovorom ugovorne strane zamjenjuju vlasnitvo svojih nekretnina i to tako da e ugovaratelju Patriku Brutu Feje pripasti u vlasnitvo nekretnine upisane u u zk.ul. 364 k.o. Vrtlinska i to kbr. 963 oranica handagolje sa 102 hv, kbr. 968 oranica handagolje sa 149hv a Kristi Bongu e pripasti u vlasnitvo nekretnine upisane u zk.ul.342 k.o. Vrtlinska i to kbr. 969 oranica handagolje sa 258

III

Stranke suglasno utvruju da su nekretnine koje su predmet zamjene podjednake povrine i podjednake vrijednosti te da niti jedna ugovorna strana nema prema drugoj nikakvih novanih potraivanja s osnova zamjene nekretnina.

IV

Ovim ugovorom Kristo Bongo ovlauje Patrika Bruta Fejea da se temeljem ovog ugovora bez ikakvih daljih izjava i odobrenja upie u zemljine knjige i prenese vlasnitvo nekretnina upisanih u u zk.ul. 364 k.o. Vrtlinska i to kbr. 963 oranica handagolje sa 102 hv, kbr. 968 oranica handagolje sa 149 hv.. sa imena i vlasnitva Bongo Kriste na ime i u vlasnitvo Patrika Bruta Fejea iz Zagreba, Vukovarska 52a.

19

V

Ovim ugovorom Patrik Brut Feje ovlauje Kristu Bonga da se temeljem ovog ugovora bez ikakvih daljih izjava i odobrenja upie u zemljine knjige i prenese vlasnitvo nekretnina upisanih u zk.ul..342 k.o. Vrtlinska i to kbr. 969 oranica handagolje sa 258 hv sa imena i vlasnitva Patrika Bruta Fejea na ime i u vlasnitvo Kriste Bonga iz Kria, Z.Tomieka 11.

VI

Ugovorne strane jame da su nekretnine koje su predmet ove zamjene njihovo vlasnitvo te da nitko drugi ne polae nikakva prava na njih.

VII

Stranke suglasno utvruju da se ugovaratelji ve nalazi u posjedu nekretnina koje e im pripasti zamjenom, temeljem ovog ugovora.

VIII

Sve trokove vezane uz zakljuenje ovog ugovora snose stranke , svaka u dijela, a trokove poreza na promet nekretnina snose svaki stjecatelj za steene nekretnine.

IX

Ovaj ugovor jer zakljuen u 4 istovjetna primjerka za svaku ugovornu stranu po 2.

X

Ugovor je strankama proitan , protumaen i u znak pristanka ga vlastoruno potpisuju.

U Kriu, 15. oujka 2009.

Ugovaratelj : Ugovaratelj :

Patrik Brut Feje Kristo Bongo

20

PRILOG 5

UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRAVANJU

Sklopljen dana 15. travnja 2009 godine izmeu ELIZABETE KING iz Luke 22, 10 340 Vrbovec OIB 290793337 i JOSIPA KINGA iz Luke 22, 10 340 Vrbovec OIB 25059585 kao

primatelja doivotnog uzdravanja, i KRISTOFORA BONGA iz apovca 23 , 10 314 Klotar Ivani OIB 77392112 i JOSIPE BONGO iz apovca 23 10314 Klotar Ivani OIB 335082 kao davatelja doivotnog uzdravanja i to kako slijedi:

I

Elizabete King iz Luke 22 kao primatelj doivotnog uzdravanja ostavlja u nasljedstvo svojem unuku Bongo Kristoforu , svoju cjelokupnu pokretnu i nepokretnu imovinu a od nekretnina

naroito :

Kbr 476 kua, zgrada, dvorite i panjak od 695 hv a koje nekretnine su upisane u zk.ul. 5375 k.o. Poljana

a sve to pod uvjetom da Kristofor i Josipa Bongo daju doivotno uzdravanje njoj i njenom suprugu King Elizabeti i King Josipu na nain naveden u toki III. ovog ugovora.

Predaja naprijed navedene imovine u vlasnitvo davatelja doivotnog uzdravanja vri se odmah po ovjeri ovog ugovora , temeljem lanka 586 . Zakona o obveznim odnosima.

II

Primateljica doivotnog uzdravanja Elizabeta King ovlauje svog unuka Kristofora Bonga i da se temeljem ovog ugovora , bez ikakvih daljnih uvjeta izvri prijenos prava vlasnitva sa imena i vlasnitva Elizabete King na ime i u vlasnitvo Bongo Kristofora iz apovca 23, Klotar Ivani i to vlasnitvo nekretnina upisanih u zk. ul. 5375 k.o. poljana i to kbr 476 kua , zgrada i panjak od 695 hv

III

Elizabeta i Josip King , prihvaaju se dunosti davanja doivotnog uzdravanja Bongo Kristoforu i Bongo Josipi te se u izvravanju obveza iz ovog ugovora obvezuje primateljima doivotnog davati doivotno dobru hranu, odjeu, obuu, ogrjev prema potrebama, plaati reije prema potrebama primatelja doivotnog uzdravanja, pruati im potrebnu njegu a u sluaju bolesti osigurati im lijeniku pomo i lijekove te nakon smrti pokopati ih na uobiajeni nain prema mjesnim obiajima.

Stranke ugovaraju zajednicu ivota.

Iako je Josipa Bongo , kao potpisnica ovog ugovora preuzela i obvezu davanja doivotnog uzdravanja , kao supruga Bongo Kristofora suglasna je da se nekretnine koje su predmet ovog ugovora uknjie kao vlasnitvo samo unuka primatelja uzdravanja Bongo Kristofora iz apovca 23 , dok e oni svoje meusobne odnose urediti sukladno lanku 248 .Obiteljskog zakona .

21

IV.

Pored nekretnina primatelji uzdravanja predaju u posjed i vlasnitvo, nakon svoje smrti davatelju uzdravanja Elizabeta King i sve stvari kuanstva te pokretne stvari koje e se nalaziti u njezinom posjedu i vlasnitvu u trenutku preminua a naroito poljoprivredni traktor IMT 539 neregistriran , sav novac kod kue ili u bilo kojoj banci u bilo kojoj valuti kao i sve dragocjenosti te zaostale dospjele i a neisplaene iznose mirovine.

V. Ugovorne strane mogu raskinuti ovaj ugovor jedino iz razloga predvienih u lanku 583.

Zakona o obveznim odnosima.

VI

Sve trokove u vezi sa sastavom ovog ugovora kao i sudske takse snosi davatelj doivotnog uzdravanja.

VII

Ovaj ugovor je strankama proitan i protumaen te ga one u znak svog pristanka i suglasnosti vlastoruno potpisuju time da ugovor stupa na snagu nakon to bude ovjeren kod suca .

U Klotar Ivaniu , 18. veljaa 2009.

Bongo Kristofor Elizabeta King

Josip King Bongo Josipa

22

PRILOG 4

UGOVOR O DOIVOTNOM UZDRAVANJU

Sklopljen dana 07. travnja 2009. godine izmeu Rudi Rudolfa iz Zagreba, Poljana, V.Njegovana 8 , roenog dana 14.10.1928., broj osobne iskaznice 100730980, OIB 25555 kao primatelja doivotnog uzdravanja, i Jelene Puh, ro. 17.09.1943. iz Klotar Ivania, kolska 888,broj iskaznice 100942073 , OIB 333745 kao davateljice doivotnog uzdravanja i to kako slijedi:

I

Rudi Rudolf iz Zagreba, Poljana, V. Njegovana 8 kao primatelj doivotnog uzdravanja ostavlja u nasljedstvo svojoj pokerki Jeleni Puh iz Klotar Ivania, kolska 888, svoju cjelokupnu pokretnu i nepokretnu imovinu a od nekretnina naroito :

Suvlasniki dio od nekretnina i to odgovarajui suvlasniki dio nekretnine sagraene na kbr. 5327 k.o. Trenjevka odnosno z.z..br. 5746 k o. Grad Zagreb, u naravi stambena zgrada u Zagrebu, poljana V.Njegovana 8 na kojoj je uspostavljeno suvlasnitvo dijela posebnog dijela nekretnina i to stana koji se sastoji od 1,5 sobe i ostalih prostorija u povrini od 47,29 m2, temeljem Ugovora o kupoprodaji stana SU-066418/97 zakljuenog 09.06.1997. izmeu Grada Zagreba kao prodavatelja i Rudi Rudolfa kao kupaca

a sve to pod uvjetom da joj Puh Jelena daje doivotno uzdravanje na nain naveden u toki II. ovog ugovora.

Predaja naprijed navedene imovine u vlasnitvo davatelja doivotnog uzdravanja odgaa se u smislu lanka 579. Zakona o obveznim odnosima do smrti primatelja doivotnog uzdravanja.

II

Puh Jelena iz Klotar Ivania, prihvaa se dunosti davanja doivotnog uzdravanja Rudi Rudolfa iz Zagreba , Poljana , V.Njegovana 8 te se u izvravanju obveza iz ovog ugovora obvezuje primatelju doivotnog davati doivotno dobru hranu, odjeu, obuu, ogrijev prema potrebama, plaati reije prema potrabama primatelja doivotnog uzdravanja, pruati mu potrebnu njegu a u sluaju bolesti osigurati joj lijeniku pomo i lijekove te nakon smrti pokopati ga na uobiajeni nain prema mjesnim obiajima.

Stranke ne ugovaraju zajednicu ivota.

III.

Ugovorne strane mogu raskinuti ovaj ugovor jedino iz razloga predvienih u lanku 583. Zakona o obveznim odnosima.

23

IV

Sve trokove u vezi sa sastavom ovog ugovora kao i sudske takse snosi davatelj doivotnog uzdravanja.

V

Postojanje ovog ugovora zabiljeit e se u zemljine knjige na Opinskom sudu u Zagrebu ( lanak 581 ZOO-a).

VI

Ovaj ugovor je strankama proitan i protumaen te ga one u znak svog pristanka i suglasnosti vlastoruno potpisuju time da ugovor stupa na snagu nakon to bude ovjeren kod suca .

U Zagrebu, 7. travnja 2009.

Jelena Puh Rudolf Rudi

Poslovni broj:

Potvruje se da su Jelena Puh iz Klotar Ivania, kolska 888 i Rudolf Rudi iz Zagreba, Poljana, V.Njegovana 8 vlastoruno potpisali ovu ispravu.

Istovjetnost imenovanih utvrena je njihovim osobnim iskaznicama i to za Rudi Rudolfa iz Zagreba, Poljana, V.Njegovana 8 , broj osobne iskaznice 100730980, izdanu dana 18.09.2007. od PU

Zagrebake i Jelenu Puh iz Klotar Ivania, kolska 888 , osobnu iskaznicu broj 100942073 izdanu od PP Ivani Grad , dana 10.01.2003.

Sudac je stranke najprije upozorio na znaaj i posljedice zakljuenog ugovora u smislu lanka 579. i lanka 580.Zakona o obveznim odnosima, a nakon toga je sadraj cijelog ugovora proitao i protumaio ugovornim strankama, koje su nakon toga izjavile da ugovor u cijelosti prihvaaju.

OPINSKI SUD U IVANI GRADU Dana,

Sudac:

24

PRILOG 6.

OPINSKOM SUD U IVANI GRADU

Predlagatelj: Rudolf Rudi, Zagreb, Poljana, V.Njegovana 8

Protustranka : Jelena Puh, Klotar Ivani, kolska 888

Radi: uknjibe prava vlasnitva

__________________________________________________________________________________

P R I J E D L O G

za uknjibu prava vlasnitva

I. Ugovorom o kupoprodaji od 15. travnja 2009. koji ugovor su zakljuili Jelena Puh iz Klotar Ivania I Rudolf Rudi iz Zagreba, Jelena Puh je prodala svoje nekretnine upisane u zk.ul.25 k.o. Ivani Grad I to kbr. 256 kua , dvor I oranica od 1200 m2. , kupcu Rudi Rudolfu iz Zagreba , Poljana, V.Njegovana 8.

II. Isti ugovor je ovjeren po javnom biljeniku Jeleni Lovri iz Zagreba, Trg bana Josipa Jelaia 1. dana 16.4.2009. pod brojem OU-25/09.

III. Predlaem stoga da se izvri uknjiba prava vlansitva na nekretninama nekretnin upisanim u zk.ul.25 k.o. Ivani Grad I to kbr. 256 kua , dvor I oranica od 1200 m2. sa imena I vlasnitva Jelene Puh na ime I u vlasnitvo , Rudi Rudolfu iz Zagreba , Poljana, V.Njegovana 8.

Predlagatelj:

Rudi Rudolf

Prilog: Ugovor o kupoprodaji

25

26