8/2/2019 eljezniki promet
1/37
STRATEGIJAPROMETNOG RAZVITKA
RH (ELJEZNIKIPROMET)
Aleksandar Horvat
8/2/2019 eljezniki promet
2/37
2
SADRAJ
1. UVOD
2. STUDIJE I PROJEKTI RESTRUKTURIRANJA IMODERNIZACIJE
3. PLAN RAZVITKA HRVATSKIH ELJEZNICA
4. ELJEZNIKA INFRASTRUKTURA
5. POSTOJEA ELJEZNIKA MREA6. PRIJEVOZNI KAPACITETI I KOMBINIRANI PROMET
7.RESTRUKTURIRANJE HRVATSKIH ELJEZNICA
8. ZAKLJUAK
8/2/2019 eljezniki promet
3/37
3
1. UVOD
Prometovanje eljeznicom u Hrvatskoj zapoelo je 24. travnja 1860.(uvrijeme Austro-Ugarske) kroz hrvatska podruja, i to kroz Meimurje,na dijelu izmeu stajalita Macinec na dananjoj hrvatsko-slovenskojgranici,akovca i kolodvora Kotoriba
prvosagraena pruga u Hrvatskoj bila je dugaka 42 kilometra i bila jedionica pruge Pragersko - akovec - Kotoriba Nagykanizsa,a time subile izravno spojene dvije carske metropole: Budimpeta i Be
8/2/2019 eljezniki promet
4/37
4
Hrvatske eljeznice su od 8. listopada 1991. samostalna eljeznika
uprava
nakon pristupanja Vlade RH COTIF-u,a H postala aktivnom lanicomMeunarodne eljeznike unije (UIC) (10. lipnja 1992.) ostvareni su svipravni uvjeti za ukljuenje u europski i meunarodni eljezniki sustav
H se nalazi u vlasnitvu RH, a sastoji se od nekoliko tvrtki keri HHolding, H Cargo, H Infrastruktura, H Putniki prijevoz i H Vuavlakova
8/2/2019 eljezniki promet
5/37
5
2. STUDIJE I PROJEKTI
RESTRUKTURIRANJA I MODERNIZACIJE
Studija o restrukturiranju Hrvatskih eljeznica, Swedrail, 1993.
Strategija razvoja eljeznikog prometnog sustava RepublikeHrvatske, Institut prometa i veza, Zagreb, 1997.
Studija o restrukturiranju Hrvatskih eljeznica, Canac, 1997.
Projekt modernizacije i restrukturiranja Hrvatskih eljeznica, 1998.
8/2/2019 eljezniki promet
6/37
6
saniranje infrastrukture oteene u ratu
obnova najnunijeg dijela prijevoznog parka i ponovno uspostavljanjeprometa na pravcima i dijelovima mree koji su zbog okupacije biliizvan prometa
u razdoblju od 1994. do 1997. godine ostvarena su ulaganja od 1.465milijuna kuna, financirana u najveem dijelu kreditnim sredstvima
8/2/2019 eljezniki promet
7/37
7
projekt H-a u suradnji s IBRD-om i EBRD-om:
poveanje proizvodnosti rada 8,5 posto godinje i smanjenje brojazaposlenika
smanjenje trokova poslovanja rjeavanjem nerentabilnih pruga ivlakova u putnikom prometu
svoenje transfera za poslovanje H-a iz dravnog prorauna na
razinu od 0,9 posto BDP-a investicije u eljeznicu predviaju se u ukupnom iznosu od oko 3milijarde kuna za cijelo petogodinje razdoblje (1997.-2002.),ukljuujui obnovu (506 mln kuna)
8/2/2019 eljezniki promet
8/37
8
3. PLAN RAZVITKA HRVATSKIHELJEZNICA
Strategija razvitka eljeznikog prometa temelji se na potrebizadovoljenja prometnih zahtjeva, jadranskoj orijentaciji Hrvatske,strategiji prostornog razvitka Hrvatske i opredjeljenju o ukljuivanju ueuropske integracije
Plan razvitka eljeznike mree proizlazi iz strategije razvitkaeljeznikog prometa i on odreuje konkretne mjere za provedbustrategije prometa
Europska unija posveuje mnogo pozornosti izgradnji kvalitetneprometne mree unutar Unije, kao vanom elementu ujedinjenja, atakoer je vrlo zainteresirana za kvalitetno povezivanje cijelogeuropskog prostora sa susjednim regijama i kontinentima
8/2/2019 eljezniki promet
9/37
9
Glavni cilj:
osposobljavanje eljeznice za konkurentnost na transportnom tritu, aosobito u odnosu na sve jai cestovni prijevoz
Prednosti eljeznikog u odnosu na cestovni prijevoz:
veliki kapacitet (prijevozna sposobnost)
manji utroak energije malo zauzimanje prostora
zatita okolia, sigurnost i sl.
8/2/2019 eljezniki promet
10/37
10
Da bi se planske odrednice razvitka Hrvatskih eljeznica ostvarile,potrebno je dosegnuti ove ciljeve:
sinkronizacija s europskom eljeznikom mreom
poveanje kvalitete usluga
razvijanje mree sukladno potrebama i mogunostima
usuglaavanje s pravnom regulativom EU na podruju eljeznikogprometa
8/2/2019 eljezniki promet
11/37
11
4. ELJEZNIKA INFRASTRUKTURA
na podruju infrastrukture potrebno je eljeznike pruge u Hrvatskojpromatrati u dvije razine:
1) dravne pruge-trebaju biti pruge koje su ukljuene u meunarodnumreu magistralnih pruga (koridor V. i X.)
2) ostale pruge
8/2/2019 eljezniki promet
12/37
12
pruge koridora X.:
Savski Marof - Zagreb - Tovarnik
Zaprei - Krapina - granica sa Slovenijom - (Maribor) i Krapina -
Golubovec - Varadin - (Murakeresztur) pruge koridora V.:
Botovo - Koprivnica - Zagreb - Otarije - Rijeka
Zagreb - Otarije - Knin - Split
Rijeka - Istra - granica sa Slovenijom - (Trst) Ploe - (Mostar - Sarajevo) - Strizivojna / Vrpolje - akovo - Osijek -Beli Manastir - granica s Maarskom - (Budimpeta)
(Budimpeta - Murakeresztur) - Kotoriba - akovec - granica saSlovenijom - (Trst)
8/2/2019 eljezniki promet
13/37
13
tehnika razina ovih pruga, koje su ukljuene u meunarodnu mreumagistralnih pruga, mora u konanici biti prema preporukama AGCsporazuma, to podrazumijeva pruge s velikom uinkovitou,
uglavnom dvokolosijene i moguih brzina od 160 km/h.
8/2/2019 eljezniki promet
14/37
14
Na prugama koridora V. i X. koje prolaze kroz Hrvatsku prioritetiulaganja moraju biti:
nastavak remonta i modernizacije pruge Botovo - Zagreb - Rijeka
na pruzi Savski Marof - Tovarnik obnova elektrifikacije
na pruzi Otarije - Knin - Split nastavak remonta pruge
na pruzi Strizivojna / Vrpolje - akovo - Osijek - Beli Manastir - dravna granicas Maarskom, dovrenje remonta pruge, rekonstrukcija i osiguranje kolodvora ieljezniko-cestovnih prijelaza
8/2/2019 eljezniki promet
15/37
15
5. POSTOJEA ELJEZNIKA MREA
ukupna graevinska duljina pruga iznosi 2.726,5 km, od ega je samo248,0 km (ili 9,1%) dvokolosijenih
tehniko stanje pruga je nezadovoljavajue zbog:
posljedica ratnih oteenja
njihovog stajanja izvan funkcije i odravanja
tako i zbog viegodinjeg neulaganja u razvitak i osuvremenjivanje neadekvatnog ulaganja u odravanje funkcionalne sposobnosti i
ispravnosti kapaciteta
(oko 400 km) neprikladno za normalno odvijanje prometa na njima
8/2/2019 eljezniki promet
16/37
16
8/2/2019 eljezniki promet
17/37
17
oko 80% duljine pruga sposobno je za prijevoz osovinskim masama 20
i 22,5 tone; oko 9% sa 18 tona, a na 1% duljine pruga prijevoz jemogu osovinskim masama 12-16 tona
brzine na prugama su u daljnjem padu, pa su tako u voznom redu1999./2000. na samo 13% duljine pruga predviene brzine 101-160km/h, na 45% 61-100 km/h, na 19% 41-60 km/h, a na ak 23% duljinepruga 40 km/h i manje
pruge su osigurane relejnim signalno-sigurnosnim ureajima,a vei diostarim mehanikim ureajima ili ureaja uope nema
posebno je izraen problem ugradbe autostop-ureaja i osiguranjaeljezniko-cestovnih prijelaza
8/2/2019 eljezniki promet
18/37
18
elektrificirano je 984 km pruga (tj. 36% od ukupne mree H-a)
ukupni vozni park je prevelik, ali je premali broj odgovarajuih i tehnikiispravnih vozila, tako da je ukupno stanje nezadovoljavajue. Uinventarskom parku na kraju 1996. godine bilo je 520 vunih sredstava,632 putnika i 11.736 teretnih vagona. Na sadanjoj niskoj raziniprijevoza potebno je 500 putnikih i 6.500 teretnih vagona te 405vunih sredstava
U H-u je 1. sijenja 1998. bilo 22.908 zaposlenih djelatnika
8/2/2019 eljezniki promet
19/37
19
8/2/2019 eljezniki promet
20/37
20
8/2/2019 eljezniki promet
21/37
21
8/2/2019 eljezniki promet
22/37
22
6. PRIJEVOZNI KAPACITETI IKOMBINIRANI PROMET
na podruju prijevoznih kapaciteta potrebno je u prvom redu obavitianalizu i reviziju i cjelokupnoga prijevoznog parka koji je prevelik i
neodgovarajue strukture za sadanje potrebe prijevoza, djelominozastario, oteen i zbog nedostatnog ulaganja zaputen
dugoroni planovi su: uvoenje motornih i elektromotornih vlakovavelike udobnosti i brzina 160-220 km/h, te vlakova s nagibnom
tehnikom koji omoguavaju do 20-30% vee brzine na postojeimprugama
u teretnom prometu potrebno je nabaviti vagone za kombiniraniprijevoz, prijevoz kontejnera i sl. kako bi se poveala efikasnost i
kapaciteti
8/2/2019 eljezniki promet
23/37
23
8/2/2019 eljezniki promet
24/37
24
u europskim dravama zamjeuje se velika potreba za razvitkomkombiniranog prijevoza
kombinirani prijevoz posebno je potreban Hrvatskoj zbog jadranskeorijentacije i veega koritenja luka, te zbog velikoga tranzitnogacestovnog prometa, koji unitava cestovnu infrastrukturu i zaguujepromet na cestama i time u znatnoj mjeri usporava i oteava prometosobnih vozila cestom
treba naglasiti da se kombinirani promet vrlo slabo koristi u RH, te zbog
njegove same uloge pri planiranju i odreivanju ukupne strategijerazvitka prometa u Republici Hrvatskoj, vano mjesto treba zauzetikombinirani prijevoz, iji razvitak valja poticati odgovarajuim dravnimmjeram
8/2/2019 eljezniki promet
25/37
25
8. RESTRUKTURIRANJE H-a
Hrvatske se eljeznice nalaze u velikim financijskim tekoama, one suuzrokovane unutarnjim (H) i vanjskim utjecajima (bespotednakonkurencija na prometnom tritu, nepovoljni utjecaji posljedica rata idr.) te je potrebno brzo i efikasno restrukturiranje, te su potrebneradikalnije promjene s trajnim uincima
Restrukturiranje H provodi se sukladno Projektu osuvremenjivanja i
restrukturiranja eljeznice koji je usvojila Vlada RH i ima podrkuSvjetske banke
8/2/2019 eljezniki promet
26/37
26
mjere koje treba provesti odnose se na:
organizaciju proizvodnost i funkcionalne postupke
procese upravljanja
ljudski potencijal
Investicije
sve mjere zasluuju osobitu pozornost,to su mjere glede redukcijeprometa i rjeavanja statusa pruga s malim radom te problema vikaradnika
8/2/2019 eljezniki promet
27/37
27
prema smjernicama Aide Memoirea WB i EBRD-a trebalo bi doi dosmanjenja broja djelatnika do 2002. godine, s postojeih 22.908 u1998. godini na 16.000 ili za 6.908 djelatnika (uz osigurane otpremnineod 18 prosjenih plaa zaposlenika)
provedba faze redukcije na neefikasnim prugama:
1) smanjenje neprofitabilnoga putnikog i teretnog prometa
2) smanjenje broja djelatnika na tim prugama
3) smanjenje trokova eksploatacije uporabom suvremenijih i jeftinijihsustava regulacije prometa na prugama i u kolodvorima
4) mijenjanje tarifa i usluga
5) davanje pruga u zakup ili koncesiju
8/2/2019 eljezniki promet
28/37
28
uz promjene (restrukturiranje) u broju zaposlenih te ukidanje ismanjenje prometa na neefikasnim prugama predvia se uvoenjemree pruge velike uinkovitosti
pruge velike uinkovitosti su dvokolosijene elektrificirane pruge,opremljene suvremenim sustavom osiguranja i telekomunikacija,namijenjene za mjeoviti (putniki i teretni) promet, a predviene su zapromet vlakova brzine do 160 km/h, nalaze se diljem Europe i svijeta, aomoguavaju: visoku razinu usluge u putnikom i teretnom prometu(omoguuju veliku propusnost pruga, najvee brzine vlakova 160 km/hi promet tekih teretnih vlakova)
8/2/2019 eljezniki promet
29/37
29
Uvoenje dvokolsijene pruge najvie se odnosi na prugu Botovo Rijeka (koridor Vb) gdje se manje zahvate na trasi jednokolosijenepruge mogu se prilagoditi za brzine 160 km/h i uz njih se moe izgraditi
drugi kolosijek, pa pruga moe poprimiti znaajke pruge velikeuinkovitosti
Osim uvoenja mree pruge velike uinkovitosti planira se i uvoenjevlakovi s nagibnom tehnikom koji bi poveali usluge na postojeim
prugama (udobnost), te brzinu na 160 km/h
Izgradnjom vlakova s nagibnom tehnikom otvorilo bi se velikamogunost za hrvatske proizvoae koji bi sudjelovali u gradnji tihvlakova
8/2/2019 eljezniki promet
30/37
30
PRIORITETI I ETAPE U RAZVITKUELJEZNIKOG PROMETA
prioriteti izgradnje na mrei eljeznikih pruga u Hrvatskoj utvreni suna osnovi vie kriterija: obujma prometa, ukljuenja u mreupaneuropskih koridora, jadranske orijentacije Hrvatske, stratekihodrednica iz studija prostornog razvitka Hrvatske, razvitka europskihpruga koje zahtijevaju AGC i AGTC sporazumi, te TER (TransEuropean Railway project) i ostalih projekata
8/2/2019 eljezniki promet
31/37
31
etape razvitka eljeznikog prometa: 1. etapa (1999.-2005.)
2. etapa u razdoblju 2006.-2010
3. etapa modernizacije (iza 2010. g.)
8/2/2019 eljezniki promet
32/37
32
UKLJUENJE HRVATSKIH ELJEZNICA UMREU EU-a
ukljuenje Hrvatskih eljeznica u mreu eljeznica EU treba se ostvaritina dva osnovna podruja:
1.) je normativno podruje: Hrvatska treba stvoriti zakonske inormativne uvjete za ukljuenje u EU (u svojim zakonima treba usvojitiminimum uvjeta koje predlae EU)
2.) je tehniko podruje (infrastruktura, prijevozna sredstva iorganizacija prometa)
8/2/2019 eljezniki promet
33/37
33
osnovne odrednice smjernice 440/91 EEC-a (Europskogagospodarstvenog vijea) jesu:
1. Uspostavljanje neovisnosti upravnih struktura pojedinih djelatnosti upodruju eljeznikog prometa
2. Razdvajanje upravljanja eljeznikom infrastrukturom ieksploatacijom prometnih usluga u eljeznikim poduzeima
3. Poboljanje financijskog poloaja pojedinih eljeznikih poduzea
4. Jamstvo slobodnog pristupa eljeznikoj infrastrukturi premapravinim uvjetima i bez diskriminacije
8/2/2019 eljezniki promet
34/37
34
realizacijom navedenih smjernica EU, brigu o infrastrukturi trebala bi upoetku preuzeti drava, a eljezniki prijevoznici trebali bi poslovatiprema trinim uvjetima. Njima bi pod ravnopravnim uvjetima trebaobiti omoguen pristup infrastrukturi. Oni bi na tritu zakupili trasevlakova, koje bi prodavao operator infrastrukturom. Operatorinfrastrukturom (u poetku to bi bila dravna tvrtka, a kasnije se
predvia privatizacija i u tom sektoru) trebao bi skrbiti o pruzi na nainda njegov proizvod (trasa vlaka) bude konkurentan na tritu
tako bi se stvorio krug meuzavisnosti u kojem bi trite bilo regulator
8/2/2019 eljezniki promet
35/37
35
ZAKLJUAK
danas H i njegove tvrtke keri (Cargo,Putnikiprijevoz,Holding,Infrastruktura i Vua vlakova) pogaaju brojni problemikao to su: prijevare i malverzacije, suenja visoko pozicijoniranimdunosnicima, nekoliko veih eljeznikih nesrea sa poginulimosobama, neprofitabilno poslovanje...
Moje miljenje je da je potrebno to prije potrebno dopuniti postojeeplanove i da treba to prije krenuti s restrukturiranjem i izvravanjempostavljenih ciljeva kako bi se uz vei razvoj eljeznikog prometa(koji
je jedan od jeftinijih prometa) poelo razvijati nae gospodarstvo
8/2/2019 eljezniki promet
36/37
IZOVR
STRATEGIJA PROMETNOG RAZVITKASTRATEGIJA PROMETNOG RAZVITKA--
http://narodnehttp://narodne--novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/271868.htmlnovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/271868.html
36
8/2/2019 eljezniki promet
37/37
37