-
DankoZeliInstitut zapovijestumjetnosti,Zagreb
Templarski castrumuibenikuIzvorniznanstvenirad
Originalscientificpaper
predan30.12.1999.
SaetakNa temeljuanalizepovijesnih izvora iurbanistikih
pokazatelja utekstuseiznositezadajepostanakblokaSv.Spasauibeniku
vezanuzdolazak inazonost templarskihvitezova,
tj.daseupravonatom
mjestuudrugojetvrtiniXIII.stoljea nalazioutvreni
skloptemplarakojisespominjeupapinskom pismuiz1255.godine.
Uvod
ibenikjejedinigradjuneHrvatskeukojemsutemplari gradnjom svoje
utvrde ostavili znatnijeg traga ne samo uvremenu, nego iu
prostoru.1 Vijesti u izvorima koje na tonedvojbeno
ukazujunisuse,meutim,upovijesnoj literaturi jednoznano tumaile. U
novijim sinteznimradovimaobatini vitekih redova u Hrvatskoj
nazonost templara uibeniku najee se stoga tekusputno konstatira.2
Premdaje onjihovomsjeditu u ibeniku bilo govora iu
recentnojpovijesnoumjetnikoj literaturi,3
zbogsvojevanostizastarijupovijesturbanistike
cjelineibenikatajproblemzasluuje dagaseponovnorazmotri.Ranije
iznijetastajalita osvrsiimjestu boravkatemplarauibeniku mogue je,
naime, ispraviti, odnosno nadopunitipomnijom ralambom postojeih
podataka u izvorima usvjetlu spoznaja oprostornom ustrojstvu
ibenika u prvojpoloviciXIII.
stoljea.Neulazeipotanjeucijelinizpitanjakoja sepostavljaju u
izuavanju tog odsjeka povijestigrada, ovomprigodomnamjeravamo se
zadrati samo naproblemu templarske utvrde u ibeniku.
Isprava iz1255.godine
Gotovo sve toje onazonosti templara u ibeniku znanotemelji
senapodacimauispraviizvremenaukojemnajvjerojatnije pripadnika tog
vitekog reda u ibeniku vie
nijebilo.PosrijedijepismopapeAleksandraIV.datiranou1255.,prvu
godinunjegova pontifikata (v.Prilog).4 Potaknut albom predstavnika
redau svezisuivanjem njihovihpravaiposjeda u ibeniku,papa seobratio
zadarskomnadbiskupu,opatu Sv.Krevana i ninskomarhiprezbiteru.
UuvodnomdijelutekstarezimirajusepodacikojejeSvetoj Stolicipoda
strlaoteenastrana.UstvrdividajekraljAndrija
[II.]svojedobnomagistro etfratribus militie Templi
daoquodamcastrumsitumsupra marequodSibenich vulgariter dicitur
uzamjenu, tj.pro aliocastroeorumquodClisvulgariterapellatur te daje
tu zamjenu (permutatioetcessio)potvrdio ikralj Bela [IV.],papa
nalae najviim crkvenimodlinicimaZadraiNinadaispitajupodkojim
suseokolnostimaSibenanipobunili,
tj.uskratilipokornostvitezovima,zauzelinjihovuutvrdu(castrum) i
dreijuzauzetom poruilinjezine munitionibus etfortilitiis,
povjeravajui im naposljetku skrbdasestvarivrateuprijanji
red.Premdaje,dakle,izteksta
sasvimjasnodasutemplaridoistabiliuibeniku,ustarijoj
inovijojhistoriografijita injenicanijejednoglasno
prihvaena.Gotovosviautorikoji sudoticalitopitanje pokuavali
su,dakako,postojeevijestiinterpretiratipolazeiodvlastitihspoznaja
oprilikamauDalmaciji, odnosno gradu ibenikuuprvojpoloviciXIII.
stoljea.Pojedini su, stoga, odbacivalisvakumogunost da
sutemplaribiliuibeniku,5 anekisu,prihvaajui
doslovcenavodeuispraviiz1255.,dijelomil iucijelosti netono
tumailinjezin sadraj. 6
Pristupajui analizipodatakaupapinskompismu,nasamompoetku
neizostavno valja upozoritina prostornovremensku distancukojaje
odibenika, odnosno evociranihdogaaja dijelila njegova
pisca.Upravota okolnostpo naemjesudu odluujue pridonijela da
zbivanja o kojimaje rijebudu prikazanau stegnutojperspektivi.
to je castrumpapinske isprave?
U ispraviiz1255.godineibeniksenazivacastrum.Posrijedije,
dakako,generiko ime,uovomsluaju naprosto atri
-
ibenik,zranasnimkadijelapovijesnejezgre,usrediniblokSv.Spasa
izvornotemplarskicastrum(foto:DravnageodetskaupravaRH)ibenik,
aerialviewofthepartofmedievaltownwiththeblockoftheHolySaviour,originally
theseatofTemplarKnights (photo: DravnageodetskaupravaRH)
butnaselja kojenijebiskupskosjedite.Diotognaselja bilaje iutvrda
katelSv.Mihovila(napoloaju dananje tvrave Sv.Ane) kojase izriajima
onovremenog latinitetanijemogla
imenovatinikakodrukijenegotakoercastrum.Pojamcastrumkaooznakupravnogstatusanaselja
treba daklerazlikovatiodoznakezakatel, tj.utvrduuuemsmislu.Na
temelju vjerodostojnih povijesnihvrela izvjesno je dapoetkomXIII.
stoljea zidinamanijebioograen samoibenski katel
(castrumSanctiMichaelis), nego iprostor unjegovu podnoju (izvorno
suburbium).7 Sklop zidovakojima je okruen suburbij (jedan od njih
biljei se potkrajXIII.stoljeakaomuruscommunitatisScibenici8)
biojefunkcionalnopovezansfortifikacijskim
sustavomKatela,tvoreinekuvrstunjegova predzia.Taj obrambeni sklopne
smije se, dakako, poistovjeivati scjelinom naselja koje sejamanou
tomvremenuprostiralona daleko veoj povrini. 9 Dionaselja
izvanobuhvata spomenutih fortifikacija integriranje ujedinstvenu
prostornoadministrativnucjelinusrednjovjekovnoga grada
(civitasSibenici)tekgradnjomnovogpojasakomunalnihbedema,potkrajXIII.
i l ipoetkomXIV. stoljea.Napitanje kojimjenaslovljenovajodlomak
tojecastrumpapinske isprave? ne moe se, dakle,
odgovoritijednoznano.Tarijerabiseikaooznakazacjelinunaselja,aliizautvrduukojoj
suu ibeniku stanovalitemplari.Sobziromnaizriaj
ozamjeni(templarimaje ibenikdanumjesto Kl
isa)kojase,valjanaglasiti,nebiljei nigdje osimupismuiz1255.
godine,10 sviautori koji suotompisali zakljuili sudaje do dolaska
templara dolo nakon odlaska gradskogkneza,tj.dasuoniu
ibenikupreuzeliovlastikojeje dotad
imao knez Domald. 1 1 U svjetlu takva gledanja logino
senametnula teza da se vitezovi po svomdolaskunisumoglismjestiti
nigdje drugdje negou katel Sv.Mihovila. 1
2Zatemuovogprilogavanoje,meutim,primijetitidautomstadiju
razvitkaibenskognaselja ne treba iskljuiti mogunost daje na njegovu
prostoru, uz castrumu uem
smislu(katelSv.Mihovila),moglobitijoutvrenihobjekata.Analogniprimjeriiztogvremenadoistasubrojni,navedimosamotzv.kulukraljaBodina,podignutunaprostorukoji
esetek gradnjom novih gradskih zidina potkraj XIII.
stoljeanaiunutarseksterija Sv.Nikole (Prijeko)uDubrovniku. 1 3
Uloga templara uibeniku
S obziromna iznijeteprimjedbe, valja se zapitati tosu
totemplariustvariodkraljadobili, i l i jobolje tosuuopeu
ibenikumoglidobiti?Vijesti otomeupapinskomsupismuprilino neodreene.
ibenani sutemplarimabili dunipruati uobiajene slube
(debitaservitia), a spominju seopenitim izrazomiinanjihovaprava
(aliis iuribus). Pokuavajui
otkrititojezapravomoglobitiposrijedi,valjapodsjetiti na Senj, uz
ibenik jediniod gradova na hrvatskojobali ijaje sudbina stanovito
vrijeme bila vezana uztemplare.Analiza
senjskihispravaugodinamanjihovaboravka(1183.1260.) ne ostavlja
mjesta dvojbama: templarima jeondje bilo danopravo ubiranja
trgovakihpristojbikoje supripadalekralju,14
imedakakonisubilanaruenapravakojeje imalasenjskacommunitas.
-
Poloajbloka Sv.SpasaunutarpovijesnejezgreibenikaPosition of
theblockofHolySaviourwithintheareaof themedievaltownofibenik
Takavje sluaj po naemsudubio iu ibeniku.Datemplarska vlast ondje
nijebila apsolutnasvakakonajbolje svjedoi injenica da se 1234.
godinekao knez ibenika biljeiGrgur Bribirski. 1 5 1238. godineu
ibenikuponovnoboraviDomald, 1 6 a 1243. knezibenikaje Budislav
Bribirski. 1 7 Todakako ne znai da su templari u meuvremenu
napustiliibenik, ve naprosto da njihova nazonost ondje nije
bilanespojiva sboravkomgradskogkneza.Kadje
posrijedikoegzistencijavie razliitihpravnihsubjekatana
iremprostorusrednjovjekovnog naselja (dakako naodreenom stupnju
razvoja njegova prostornoadministrativnog ustrojstva) koji nisu
nuno morali biti u odnosu subordinacije,primjer
ibenikanijeusamljen.Svojevrsnuanalogiju pronai emo u zbivanjima
sredinomXIII. stoljea uOmiu, gradu koji uz ibenik veu znakovite,
rekli bismostrukturalne slinosti. Iz povlastice koju je omikim
knezovima 1258. godinedao Bela IV.jasnoje dakralj, potvrujuiimprava
iposjede,zasebezadrava gradskikatel. 1 8 Dakako da su se takva
izvana nametnuta rjeenja mogla odratisamo onoliko koliko je
potrajao trenutni splet politikostrategijskih okolnosti.
ibenani zauzimaju castrum
Joje IvanLuciusLui ustvrdio da su ibenani,
ishodivi1221.godinepovlasticuodkraljaAndrije II., sruilikatel chead
uso di Croatia havevano liloroContiper propria habitatione,19
misleidakakona katel Sv.Mihovila, kao ida
zbogtogatemplarinisuuspjeliuiuposjedibenika. 2 0 Daje dois
ta tako, izmeu ruenja Katela ialbe templarapapibilo
biprotekloprekotridesetgodina, to se inigotovo nevjerojatnim. 2 1
Bez obzira na Luiev izriit zakljuak da templarauibeniku nikad nije
nibilo,gotovo svikoji su zastupalisuprotno stajalite preuzeli su
(dakako, pod utjecajem njegovaautoriteta)tvrdnju oruenju Katela
(Sv.Mihovila) vezujui,meutim, taj inuz otporibenana
templarima.22
U ispravi iz 1255. godine,meutim,nemanikakva
govoraoruenjuKatela.Premdase, dodue,rijecastrumuistojreenici javlja
u dva znaenja (tj. kao oznaka naselja i oznakautvrde),ondje se
prilinojasno tvrdi:Populus tamen
ethabitatoresipsiuscastri(...)castrumipsumtemereoccupantesetoccupatumtenentesmunitionibus
etfortilitiis ipsius destructis(...), tj. puk istanovnici [ibenika]
su castrum[templara] zauzeli i drei ga zauzetimporuili njegove
obrambeneureaje. Taj navodpokazuje da niu kojem sluaju
nemoebitirijei okatelu Sv.Mihovila (jer bi se takvimdestrukcijama
oslabila obrambenamo cijelog naselja),negoonekom drugom utvrenom
zdanju. S druge strane, ini seprilino malo vjerojatnim da bi katel
Sv. Mihovila, da jeuistinu o njemu bila rije, ibenani mogli
efikasno dratinakon ruenja njegovih munitionibus et
fortilitiis.
Gdje je templarski castrumpapinske isprave?
Prema lokalnoj predaji zabiljeenoj poetkom X X .
stoljeatemplarimaje u ibeniku pripadala kula u sklopu
stambenekueTambaa, nad Velikomcisternom,uneposrednoj blizini
Katedrale. 2 3 To je vjerovanje, kako se ini, vezano uz
-
obiaj ljubljenja kria na pilonu pod junim dijelom kule. 2
4V.Miagostovich zapisaoje daje to nekobilacolonnad'asilo,
inviolabile all'istessa giustizia se un
inseguitofossegiuntoatoccarla.25 Premdanajvjerojatnije upovezivanju
tog obiaja stemplarimatrebavidjeti ishod domiljanja
lokalniherudita,predaja outoiu svjedoi kakose ukolektivnom pamenju
sauvalauspomenanavrijemeu kojemprostornaseljajo nije bio
podvrgnutjedinstvenoj jurisdikciji.Da sutemplariu ibenikuboravili
kodcrkveSv.Spasa,prvije u novijoj povijesnoj literaturi, u svom
slabo poznatomtekstuotemplarimaihospitalcimauDalmaciji, zakljuio
josredinomX IX .stoljeaGiuseppeFerarriCupilli. 2 6 Kaopoznavatelju
(a kasnije i prireivau tiskanog izdanja) baroknog traktataIstoria
di reliquia di San Simeonevenerata inZara, napisanog godine
1686.,27 tom zadarskom
povjesniarunijepromakaofragmenttekstaukojemsespominjutemplariuibeniku.Autorraspraveomoima
Sv.ime LorenzoFondraustvrdioje,naime,da supripadnici
togredauibenikuposjedovalicrkvu Sv.Spasa,potkrijepivi to ne
samopozivanjem na podatkeu ispravama (jamano naoj ispravi
iz1255.),negoitvrdnjomoznakovimaredakojisuseunjegovuvremenumoglividjeti
na zidovima crkve. Fondra (roeni ibenanin)je, tovie,moda i
izosobnogiskustva, zabiljeiojojedanpodatak:prigodomradovana
proirenju apsideSv.Spasa 1659. godineotkrivenaje grobnicau kojoj je
u odjeisa znakovimaredabio sahranjen templarski vitez.28
Dakako, poslije tihargumenatanijebilo lakoobjasnitikakoto da su
templari protivno Luievu zakljuku koji je uliteraturiostaoneupitan
ipakbili u ibeniku. Kompromisno rjeenje iznaaojePetarKaer.Usvojim
Povjestnim crtama oibeniku domislio se da su se templariposlije
ruenjaKatela (ukojem su se
biliprvotnosmjestili)moralizadovoljitinagodbomsa ibenanima da
boravenanovopodignutom prebivalitu izvangradskih zidina,
podrazumijevajui,dakako, daje to bilo uz crkvu Sv.Spasa,29 toje, s
obziromna iznijete argumente,samodjelomino tono.Na to da je
postanak cijelog arhitektonskog sklopa to ganazivamoblok Sv. Spasa
doistamogue vezati uz dolazak,odnosnoulogu templarau ibeniku,
upuuje nekoliko skupina pokazatelja. To su poglavito arhitektonska
obiljeja ismjetaj bloka u prostoru grada, tj. odnosprema
glavnimkomunikacijama, potom uloga sklopa u oblikovanju urbanistike
strukture dijela ibenske povijesne jezgre zvanogGorica, a
naposljetku i stanoviti kontinuitet namjene tijekom
srednjovjekovnog razdoblja.
Blok Sv. Spasa
ArhitektonskaobiljejaU urbanistikom tkivu srednjovjekovnog
ibenika blok samostana Sv.Spasa izdvaja seponajprije svojomveliinom
ipravilnou tlocrta, priblino kvadratnog oblika, s duljinama
stranicaizmeu 30 i35m.Posrijedi je povrinom
najveibloknaGorici.Zarazlikuoddrugihveihpravilnih blokovau tom
dijelu grada,ukojima se kao
standardanelementprostorneorganizacijejavljaju slijepi
prilazi,ubloku Sv.Spasato nije sluaj. Izvorna zatvorenostnjegova
perimetradanas
Sjeveroistonoproeljebloka Sv.Spasauibeniku (foto:K
.Tadi)Northeasternfrontof theblockofHolySaviourinibenik
(photo:K.Tadi)
je najbolje itljiva na sjeveroistonom proelju (ul. Put starog
kazalita);ondjeje u duljini cijelog bloka sauvan kontinuirani potez
srednjovjekovnog zida. 3 0 Visina tog zida rastvorenog tek jednim
srednjovjekovnim otvorom, portalom smjetenim posredzoneprizemlja
odgovara prosjenoj visinipojedinanih objekataubloku; kue su
uglavnomdvokatnice, ponegdje s 3. katom nadograenim u X IX . i l iX
X . stoljeu.Povrina iproporcije,obliktlocrtaiarhitektonska
zatvorenost kompozicije bloka Sv. Spasapokazuju stanovite slinosti
s utvrdnim zdanjima u drugim
dijelovimaHrvatske,redovitouizvangradskimprostorima,iji sepostanak
takoer vezuje uz nazonost pripadnika templarske redodrave uXIII.
stoljeu. 3 1
SmjetajuprostoruiodnospremaglavnimkomunikacijamaU povijesnoj
jezgri ibenika, poglavito u onomnjezinu dijelu koji sve do kraja
XIII. odnosno poetka XIV. stoljeanijebio obuhvaen zidinama,na
prvije pogledoita vanost
-
BlokSv.SpasauodnosunaurbanistikustrukturuikomunikacijenaGoriciBlockoftheHolySaviour
inrelation totheurbanstructure andcommunications' schemeofGorica,
apartofmedievaltownofibenik
dviju komunikacija prvotno cesta, akasnije
glavnihulicasrednjovjekovnoga grada
(strataemagnaeCivitatisSibenici) . 3 2 Zajedniko imje
ishoditeplatouzjugoistonoproelje srednjovjekovnoga grada (dananja
Poljana).Gornjaulica(danasZagrebaka,odn.UlicaK .
Stoia)vodilajepremakatelu Sv.Mihovila, odnosno njegovu suburbiju, a
donja(Ulica Kralja Petra Kreimira IV.)prema
srednjovjekovnojluciibenika(podcrkvomSv.Jakova).Prometnica,odnosnoulica
prema katelu Sv.Mihovila nedvojbeno je jedan oddirektivnih pravaca
u nastajanju grada. O tome svjedoe icrkvena zdanja podignuta uz
njezinu gornju (sjeveroistonu) stranu Sv.Spas iSv.Trojstvo
(IvanKrstitelj).Vrijemepojave tihtitularauprostoru, tj.gradnje
najstarijihcrkvenihzdanjanamjestima
Sv.SpasaiSv.Trojstvanijemoguetonije odrediti.ini sedaje
crkvaSv.Krevana (odn.AntunaOpata)
smjetenapoistomobrascukaoiprethodno spomenute dvije, u ovom sluaju
pred samimulazomu utvrenisuburbij
kojujejedinuucijelojskupinimoguepouzdanije datirati (izgraenaje
prije 1200. godine33) zapravo postankom najmlaa.Za
temuovogpriloganadasveje,meutim,bitnoprimijetitida se blok
samostana Sv.Spasa nalaziuz najvaniju tokuopisanogprometnog
sustava, tj.uztrgnakojemse razdvajajupravcidvijuglavnihulica.Taj
trg,koji eseposlijegradnje komunalnihbedema nai unutar grada, u
neposrednojbliziniVelikih(kopnenih)vrata,uibenskimsepredajama izX
IX . ipoetkaX X . stoljeanazivaRialto.34 Najstarija sau
vana potvrda tog toponima potjee iz sredine XV. stoljeakada se
ime trga biljei kao Rivoalto merchatorum,35 tonedvosmisleno ukazuje
na njegovu vanost u funkcioniranjusustava trgovineugradu,alii
sobziromnainjenicudajeupravotudamoralaproisvatrgovakaroba,kakonapravcupremakatelu
Sv.Mihovila, takoiprema luci 3 6 osnauje ranije
iznijetupretpostavku okarakteru nazonosti templarau ibeniku.
UrbanistikooblikovanjeGoriceUrbanistiko ustrojstvo Gorice,
posebice njezina jugoistonog dijela, razlikuje se od svih
ostalihdijelova srednjovjekovnoga grada ve ranije u literaturi
prepoznatom pravilnouulinemree istrukture graevinskihestica. 3 7
Glavne komunikacijevode okomitoodZagrebake ulicepremasjevernom
potezu bedema, a sve lomove
njihovihpravaca(redovitopodpravimkutom)mogueje protumaiti
pozicijama starijih crkvenihzdanja spripadnim sadrajima
(blokSv.Spasa,Sv.Trojstvo,Sv.Duhsasklopombratovtine),odnosno
trgovima.Budui dau izvorima otome ne nalazimoizravnihpokazatelja,
tekoje odgovoritinapitanje ukojemjevremenu naGoriciuspostavljena
pravilna urbanistikashema ije l idoista posrijedi
planiraniurbanistiki zahvat.Urbanistika struktura na Gorici poprima
stabilan oblikizgradnjom objekata u trajnom materijalu najkasnije u
drugojpoloviciXV .stoljea.38 Usporedimol i ,naime,odredbeGradskog
statuta izglasane nakon velikih poara ibenika u go
-
dinama 1408. i 1459.spodacima zabiljeenima kodkroniara, 3 9
neprijepornojedajeGoricadiogradakojije najviestradavaoupoarima. 4 0
Kaosvojevrstanprostornimoduluuspostavipostojee mree
komunikacijanaGorici akoneomoguenoj, onda zacijelo olakanoj
nestajanjem starijegtkivaupoarima posluiojeupravoblokSv.Spasa.
KontinuitetnamjeneTemplarskisklopuzcrkvu Sv.Spasanedvojbeno
jeizgubioobiljeja utvrdeveruenjem obrambenihureaja
(munitionibusetfortilitiis), o emu govoriisprava iz
1255.godine.Izgonomtemplara, apogotovo gradnjom
komunalnihbedema(potkraj XIII. i l ipoetkomXIV.
stoljea),njegovastrategijskavanostunutarnaseljapostajepotpuno
sporedna. Budui daje izvornoustrojen kao boravite zajednice
podvrgnutePravilu,arhitektonskazatvorenost
ikompaktnostsklopapogodovale suzadravanju sadraja
srodnihnjegovojizvornojnamjeni.Sklopje,modaveuXIII. stoljeu,
dannaupotrebuibenskombratstvubievalaca(flagelanata).41
Oporukomiz1346.godinebanPavaoII.Bribirskiostavljastanovitu sumu
novaca ecclesie sanctiSalvatoris de
Scibenico,ubisuntfratresfrustatores.42 Flagelantesuudrugoj polovici
XIV. stoljea zamijenile redovnice.enska
samostanskazajednica,kojaseuizvorimaspominjeodosamdesetihgodina,kanonskije
potvrena 1391.43 Usprkossmjetaju na iznimnofrekventnommjestu
ugradu,priodlucidase upravoondje ustanovi enski samostan nedvojbeno
su najvanijuulogu odigrala izvornaarhitektonska obiljeja
postojeegsklopa izoliranosti zatvorenost koja su tako
ponovnopronala
svojusvrhu.UnutarblokanalazioseiVelikihospitalSv.Spasa44
okojemse,zarazlikuodmanjeg
ipoznatijegoblinjeghospitalaSv.Marije,neznagotovonita.Ohospitalu
sunajvjerojatnije skrbileredovnice,amogueje dazaetke teustanove
trebavezatiuzdjelatnost bratstva flagelanata.45
Benediktinkesuseusamostanu uzcrkvuSv.Spasazadralesvedo
1798.godine.Desetljee kasnije,uvremenu francuskeuprave, crkvaje
smanjimdijelomstarijeg samostanskogsklopapredana pravoslavnoj
zajednici.U X IX . stoljeupoinje iintenzivnorazdoblje razgradnje,
odnosnopreoblikovanja bloka,kakokadje rije ounutarnjoj prostornoj
organizaciji cjeline,tako ioadaptacijama, tj.pregradnjama ina
dogradnjama pojedinih objekata. Odcrkve Sv.Spasa popravljane
sredinom XVII . stoljea, okojojje pisaoLorenzoFondra, nema
vidljivih ostataka. Dananja graevina bezsumnje najkvalitetnije
djelo osebujnog ibenskog baroka nastala je nakon poara u kojemje
1723. godine stradalostarije zdanje.46
Zakljuci
Doavi podjonedovoljno razjanjenim
okolnostimadvadesetihgodinaXIII.
stoljeauibenik,templarskasezajednicanije kakosetonajeepisalo
smjestilaukateluSv.Mihovila,negouzcrkvuSv.Spasa.Pretpostavkudatemplarskimvitezovimau
ibenikunije dana apsolutna vlast,negopravopobiranja
kraljevskihprihodauvruje osimvijestiu literarnoj predaji i
analogija upravo poloaj blokaSv.Spasa: u blizini sjecita dvaju
komunikacijskii trgovakinajvanijih prometnih pravaca todobnog
naselja.NamjestudananjegblokaSv.Spasatemplarisupodigliprostrangraevinskisklopetverokutnog(priblino
kvadratnog)tlocrta,uzkatel Sv.Mihovila tadajamano najveu graevinu
unutar naselja. Budui daje graen na prostoru kojinije bio obuhvaen
zidinama,templarskije sklop
najvjerojatnijeveizvornobiozamiljenkaoutvrda.Otome svjedoi naziv
castrum kako se templarsko boravite nazivaupapinskompismu iz
1255.godine neprijeporno u svezisfortifikacijskim,
tj.obrambenimureajimasamogzdanja.Valja naglasiti da su protivno
miljenju koje se ustalilo udijelupovijesne literature
tijekomsukobaibenanastemplarima, okojem doznajemo izpapinskogpisma,
poruenisamo tidijelovi, ane itav graevinskisklop.Sobziromna
smjetaj, karakter ifunkcije templarskog sjeditaunutarnaselja,
poloaj vitezovau ibeniku biojedugorono neodriv.Tijekomvremena
ukojem,uzgredbudireeno, biljeimo nepobitne pokazatelje rasta
samosvijestigradskezajednicenasvimpoljima
nazonosttemplaranedvojbeno sepretvorilauteret i ibenani oko
1250.godine,zauzeviorujemnjihovsklop,posvojprilicizauvijekistiskuju
neeljene susjede. Crkvu Sv.Spasa, anajvjerojatnije icijeli
skloppreuzima, moda veu XIII. stoljeu,
lokalnabratovtinaflagelanata, audrugojpoloviciXIV. stoljeaondjeje
ustanovljen istoimenienski samostan.
-
Prilog: PismopapeAleksandra IV.iz1255.godine
Alexander episcopus,servusservorumDei.
Venerabilifratriarchiepiscopo etdilectisfiliis,
abbatiSanctiGrisogoniIadre,etarchidiaconoNonensi,
salutemetapostolicambenedictionem.
Dilecti filii, magister etfratres militie
templiHungarieetSclavonie, suanobis conqestione monstrarunt, quod
licetclarememorieAndreas, rexHungarie,quodamcastrumsitumsupra
mare,quodSibenich vulgariter dicitur,adeundemregempertinens,
cumipsisproaliocastroeorum,quodClisvulgariterapellatur,permutans,
ipsumeis,cumsuispertinentiis, exabundanti nihilominusperpetuo
concessisset;etpostmodum carissimusinChristofilius
nosterBella,rexHungarie
illustris,filiusipsiusAndree,permutationemetcessionem huiusmodi
ratam habens,eas,prout
spectabatadeum,duxeritconfirmandas.Populustamenethomineshabitatores
eiusdemcastri contra dictos magistrum et
fratres,spiriturebellionisassumpto,castrumipsumtemereoccupantesetoccupatum
tenentes, munitionibus etfortilitiis ipsiusdestructis,nolunt,prout
tenentur,
eisdemmagistroetfratribussuperhisintendere,auteisdebitaexibereservitiaetdealiissuisiuribusrespondere,inipsorummagistrietfratrumpreiudicium
etgravamen.
Quocircadiscretionivestreperapostolicascriptamandamus,quatenus,inquisitasuperhisdeplano
etsineiudiciistrepitu
veritate,sireminveneritisitaesse,populum
ethominessupradictos,quodeisdemmagistroetfratribus,
dictocastroeisprius libereresituto, debitaservitia
exibeantetsuperaliissuisiuribus intendant etrespondeant,
uttenentur, necnondedamnis etiniuriis sibi superhocillatis
abeisdebitamsatisfactionem impendant, monitionepremissa,
percensuramecclesiasticam,appelationeremota,rationeprevia,cogatis,nonobstantesialiquibusaSedeApostolicasitindultum;
igitur,per litterasSediseiusdem
excommunicariautinterdicinequeantvelsuspendi,velconstitutionededuabusdictiseditainconciliogenerali,dummodoultratertiamvelquartamaliquis
extrasuamdiocesim,aucthoritatepresentium,adiudiciumnontrahatur.
Testesautem, quifuerint
nominati,sisegratia,odiovelamorepertraxerint,percensuram
eandem,appelatione cessante, cogatis,
veritatistestimoniumperhibere;quod,sinonomnes,
hiisexequendispotueritisinteresse;tu,frater archiepiscope,
cumeorumalteronihilominus exequaris.
DatumAnagnie, quintamensisIulii,pontificatus veroannoprimo.
(ibenski diplomatarij.Zbornik ibenskih isprava
[DiplomatariumSibenicense],edd.J.Barbari
J.Kolanovi,ibenik1986.,br.1,str.12)
-
Biljeke
1Ovajjelanakproireninadopunjen tekstprvogdijela
izlaganjapodnaslovom Ustanove crkvenih redova uoblikovanju prostora
srednjovjekovnog ibenika, odranognaII.danimaCvitaFiskovia,urujnu
1998.uOrebiima.2L.Dobroni,Posjedi isjedita Templara,Ivanovaca i
SepulkralacauHrvatskoj, RadJAZU,knj.406,Zagreb1984.,str.92,95;L
.Dobroni,
Vitekiredovi.TemplariiIvanovciuHrvatskoj,Zagreb1984.,str.37;Z.Tomii,Imjahrhundertealten
GrenzgebietzwischendemWestenunddemOstenEuropasFestungenderRitterordenimmittelalterlichenKroatien,HortusArtiumMedievalium
4(1998.),str.171.3B.Tadi J.MarkoviK.HorvatLevaj,Analiza
sjeveroistonogdijelapovijesnejezgreibenika, Radovi
Institutazapovijest umjetnosti 11(1987.),str.1112.4ibenski
diplomatarij.Zbornikibenskih isprava,edd.J.Barbari J.Kolanovi,
ibenik
1986.,br.1,str.12;v.iCodexdiplomaticusRegniCroatiae,Dalmatiae
etSlavoniae, ed.T.Smiiklas (CD),sv.IV,str.602603.
5I. LuciusLui, Memorie istoriche
diTraguriooradettoTradiGiovanniLucio,
InVenetia1674.,str.31;I.Kukuljevi Sakcinski,Priorat
vranskisavitezitemplari ihospitalci sv.IvanauHrvatskoj,Rad JAZU
81,Zagreb 1886.,str.22,26;V.Klai,Bribirskiknezoviodplemena ubi
dogod.1347, Zagreb 1897.,
str.10;N.Klai,Trogirusrednjemvijeku,Trogir 1985.,str.
147.6P.Kaer,Povjestnecrtegradaibenika, sv.II.,ibenik1913.,str.6571;
S.Grubii, ibenik krozstoljea, ibenik, 1974., str.18; F.Dujmovi,
Postanak irazvojibenika od1066.do1409. godine,ibenik
spomenzborniko900.obljetnici, ibenik 1976.,str.87.7CD,
II,str.357(1200.godine);CD,VII,str.282(1297.godine).8
CD,
VII,n.mj.9ArheolokinalazipokazujudajeukopavanjenagrobljuuzcrkvuSv.KuzmeiDamjana(danasGospevanGrada),kojaje,usprkos
injenicidaesenai izvan perimetra gradskihbedema graenih krajemXIII.
i l ipoetkom XIV.stoljea, neprijeporno
jednaodishodinihtoakauprocesuformiranjagrada,zapoelonajkasnijeuXII.
stoljeu usp.Z.Gunjaa, Okontinuitetunaseljavanjanapodruju
ibenikainajue okolice,ibenik spomenzborniko900.obljetnici,
ibenik1976.,str.32,50.10PiuiotomekakojeDomald
zavladaoKlisom,suvremeniktih
zbivanja,splitskiarhiakonToma,nespominjenikakvuzamjenu,v.Thomas
archidiaconus,Historia Salonitana, ed.F.Raki, MSHSM26,Zagreb
1894.,str.105106.
11Usp. F.Dujmovi, n.mj.;S.Grubii, n.mj.Neto drukije
iponaemsudurazlonijegledanjenazamjenukojasespominjeupapinskompismu,izniojeD.vob,KomesDomald,
Naunamisao34(1955.),str.29.12S.Grubii,ibenik
(n.dj.),str.18;F.Dujmovi,Postanak
irazvoj(n.dj.),str.87;J.uzela,Srednjovjekovnafortifikacijska
arhitekturagrada ibenika ,Zadar1995.,str.4041.
13Usp.M .Prelog,Dubrovaki statutiizgradnjagrada
12721972.,Peristil 1415/197172 (1972.),str.83,bilj. 6;V.Foreti,
PovijestDubrovnika do1808., sv.I.,Zagreb 1980.,str.28.Utvrda
oznaenalegendomRocca delReBodinoprikazanajeinaveduti
DubrovnikaProspetto della CittdiRagusa nelSecoloXII. nastaloj uXVII
.i l iXVIII. stoljeu (DravniarhivuDubrovniku, arhivobitelji
BassegliGozze)objavljenojkodJ.Lui,PovijestDubrovnika
odVII.stoljeado1208.,Zagreb1973.
14Usp.N.Klai,Drutvena strukturakvarnerske opine
urazvijenomsrednjemvijeku,Krkizbornik2(1971),str.115116;L
.Margeti,Senjskistatutiz1388,Senjskizbornik12(1987.),str.2325.15CD,
III,str.431.
16
CD, IV,str.51.
17
CD, IV,str.208.
18CD, V,str.105106.19I.LuciusLui,Memorie istoriche
(n.dj.),str.33.20N .
dj.,str.31.21Tekoje,ktome,povjerovatidabiutomsluaju,
kakosenavodiupapinskompismu,pravatemplarauibenikupotvrdioiBelaIV.22I.
Kukuljevi Sakcinski,n.dj.,str.26;P.Kaer,n.dj.,str.68;
S.Grubii,n.dj.,str.18;F.Dujmovi,n.dj.,str.87;J.uzela,n.dj.23V.Miagostovich,LaCittdiSebenico.Guidastoricoartistica,Attiememorie
della SocietDalmatadistoriapatriaVI(1969.), str.
37.(lanakjeobjavljenpedesetakgodinaposlijeautorovesmrti);K.Stoi,Povijest
ibenika (rukopisuupanijskommuzeju),s.t.Gradskibedemiikule.
24Douspostavepostojeeshemekomunikacijanatommjestu,tj.rastvaranja
zida kule dvostrukimotvorom (ispodkulevode dvije
ulice:UlicaJurjaDalmatinca
iulicapremadominikanskomsamostanu)dolojenajvjerojatnije polovicom
XV.
stoljea,nakongradnjeVelikecisterne;postojeimonumentalnipilonkojidijelidvalunozavrenaotvorapripadaXV
I . stoljeu.25N . dj.,str.36;v.iK.Stoi, n.dj.,s.t.Zgrade ipalae:
PalaaPellegrini.
26lanakI templari egliospitalieri inDalmazia. Frammenti
storiciobjavljenjeulistu
Lavocedalmatica,(Zadar),br.2528/1860.,apotomipostumnouknjiziGiuseppeFerrariCupilli,Scrittistoricieletterari,Zara(Woditzka),1889.,str.171196.27IstoriadellainsignereliquiadiSanSimeoneprofeta
chesivenerainZarascrittadaLorenzoFondra nelsecoloXVII edoraper
laprimavoltapubblicata
conannotazioniedaggiunte,ed.G.FerrariCupilli,Zara(Battara)1855.28Istoria
dellainsignereliquia(n.dj.),str.252253.
-
P.Kaer,n.mj.TorjeenjepreuzelisuS.Grubii,n.mj.,F.Dujmovi,n.dj.,str.87;B.Tadi
J.Markovi K.HorvatLevaj,n.mj.30V.B.Tadi J.Markovi
K.HorvatLevaj,n.dj.,fotografijanastr.10.
31Usp.L .Dobroni,Posjedi isjedita
(n.dj.),str.101(Bela),str.107(Hresno),adonekleuosnovnojdispoziciji,premdauveemmjerilu,i
(potpunoneistraen)vranskisklop,n.dj.,str.110.Posrijedijezasad,sobziromnastanjeistraenosti,manjibrojutvrda,poglavitooneijiobliknijebiouvjetovan
reljefnimobiljejima mjesta nakojima sunastale.
32Usp.reformacijugradskogstatutabr.262iz1446.godine(VolumenStatutorum,LegumetReformationumCivitatisSibeniciCumTabulaRubricarum,Venetiis,ApudNicolaumMoretum,1608.;pretisak:ibenik1982.,f.160),v.iD.Zeli,Gradskistatutkaoizvorzapovijesturbanograzvojaibenika,
RadoviInstitutazapovijestumjetnosti19(1995.)
sl.nastr.39.33CrkvaSv.Krevanaspominjeseuispraviiz1200.godine,usp.
CD,II,str.357.
34Usp.npr.F.A.Galvani,Ilred'armidiSebenicoIII,Venezia1884.,passim i
l itekstV.Miagostovich,LaCittdiSebenico.Guidastoricoartistica
(n.dj.),str.65.35Ispravuiz1445.godineuDivnievu zborniku, ukojoj
stojiactumSibenici inRivoalto merchatorum spominjeU.Inchiostri,
Codiciineditidistoriasebenicese,Archivio storicoper
laDalmaziaV/29
(1928.),str.216.36Kula kraljaBodinauDubrovniku, spominjanau
ovomtekstukaoanalogniprimjerzasebneutvrdenadomakutvrenogagrada,takoersenalazilanatokiuzkojujevodilaglavnakomunikacija
izgradaprema zaleu, tj.uzmost prekomovarnog zemljita kojim
seodtvravenamjestudananjegKneevogdvorastizalonaPrijeko.37B.Tadi
J.Markovi
K.HorvatLevaj,n.dj.,str.12.381459.godine(Volumenstatutorum,n.dj.,R/283,f.169)odreenoje,meuinim,daseosnujepovjerenstvoodpetplemiakojeeuzpris
tanakknezamoiodreivatismjeroveulicaugraduibenikuidatiihpopotrebiiproiriti.
39Volumenstatutorum
(n.dj.)R/168iz1408.,f.134';R/283iz1459.,f.168169;F.ii,Ljetopis
Pavla Pavlovia patricija
zadarskoga,VjesnikZemaljskogarhivaVI(1904.),str.42;F.Gundrum,Latinskirukopissveenika
Dalmatinca izpetnaestogstoljea,
VjesnikHrvatskogarheolokogdrutvan.s.VI(1902.),str.213.40Glavnirazlozitomebili
subrojnostdrvenihkuairaznineprikladnisadraji.Svojim sadrajima
iprosjenomkvalitetomizgradnjeGorica,naime,josredinomXV.
stoljeapokazujeobiljejatipinogburgusa
proizvodnoservisnezonenaselja.UcitiranojreformacijiStatutaiz1459.godineizriitosespominjufabricefabrorum
(kovanice).41D.Zavorovi,PrimapartedelTrattatosopralecosediSebenicodiDomenico
Zavoreo, 1597.(exGalvaniGogala), prijepisF.DujmoviauArhivu HAZU ,
str.50;A.G.Fosco,Monasteri
dimonachenellacittdiSebenico,FoliumdioecesanumX(1891.),str.9i7576.42.Ljubi,Listineoodnoajih
izmeujunoga slavenstvai
Mletakerepublike,knj.II(MSHSM2),str.419;V.Klai,Bribirskiknezovi(n.dj.),
str.155.43Z. Herkov, Spisi ibenskog notara Slavogosta, Starine JAZU
44(1952.),str.203,br.93,str.262;A.G.Fosco,MonasteridiMonache(n.dj.)76;K.Stoi,Benediktinkeuibeniku,
CroatiasacraIV(1934.),str.7.
44OspitalgrandediSanSalvatore
takojenjegovoime,zabiljeenouoporuciplemiaTomeTomaevia1463.godine
donioV.Miagostovich,InobilieilclerodiSebeniconel1449.per lafabbrica
dellacattedrale.Documenti
editieannotatidaV.M,Sebenico,1910.,str.
25.
45Omilosrdnimdjelima
ihospitalimakojesuflagelantskedrubeustanovileutalijanskimgradovimav.EnciclopediaCattolica,vol.V,s.v.Flagellanti,
coll.14391441.46K. Stoi,n.dj.,str.11.
-
Summary
DankoZeliThe CastrumofTemplarKnightsinibenikThecircumstances
ofthe advent ofTemplarknightsto ibenikinthethirddecadeofthe 13 t
hcentury
stillremainunclear.Theonlyhistoricalsourceprovingtheirpresence
inthetownisthepapalletterfrom1255fromwhichoneunderstandsthatTemplarsweredrivenoutfromibenikbyforce,
i .e.thatthepeople ofthe townseizedtheir seat(referred to as
thecastrum)anddestroyed itsmunitionibus and fortilitiis.Although
the historians usually supposed that Templarknights in ibenik were
invested with absolute power, theauthor stressesthe fact
thattheirpresence didnot imply thewithdrawalofthe feudal
lordswhohadruledtheplacepreviously and are also beingmentioned
inthe documents ofthe fourth and the fifth decade. Bythat time
ibenik wasmedievaltowninthemaking,notanadministrativenorspatial
whole.Onthe contrary to earlier opinions, it could
beestablishedwith certainty thatafter their arrivalthe knightsdid
not move into the oldresidence of feudal lords thecastle of
St.Michael above the town.On the basis of theevidencesuppliedbythe
17 t hcenturyhistorianLorenzoFondraitishoweversurethatthe
churchoftheHolySaviourinibenikwasonce intheirpossession.Thechurchis
situatedatthecornerofalargerectangular insulanearthecrossingofthe
two liveliestandeconomicallymost important streetsofthe
medievalsettlement. Theeminent
positionoftheblockwithinthecommunications'scheme
ontheonehandandtheevidenceofSenj(alongwithibeniktheonlyDalmatiantowninwhichTemplarsplayedanimportantrole)havebrought
to
the conclusionthatthe knights inibenik also acted as
thecollectorsoftheroyaltradetaxes.AlongwiththeneighbouringquarterstheblockoftheHolySaviourbecame
thepartofthe townonlybythe end ofthe 13 t h centurywhenthe
newcitywallswerebuilt.Therefore, after the
analysisofitsarchitecturaltraits anditsimportance for the urban
development of the surroundingtownarea, the author drawsthe
conclusionthattheblockofthe churchofthe Holy Saviourinibenikwas
originallyacastrum ofTemplarknights, i .
e.thebuildingtowhichpopeAlexanderreferred
toinhisletterof1255.Beingbuiltoutofthe citywallsit isveryprobable
thatitwas conceivedasafortified
structure.AftertheexpulsionoftheTemplarknightsit was given to a
local fraternity of flagellates and in thesecondpartofthe 14 th
century the female
religiouscommunitywasestablishedthere.Itispreciselythe
similarityofthepurpose the seatofacommunitysubjected to theOrder
thathadcontributedthemosttothepreservationofitsoriginaltraits, i .
e. itscompactandclosedarchitectural character.
Withthegrowingwishforpoliticalindependence ofthetown(which
eventually ledto the introductionofthe communalsystem)thepresence
oftheTemplarsinibenikbecamemoreandmoreunacceptable
foritsinhabitants.Finally,before theyear of 1255 the people of
ibenik took control over
theTemplars'seatandexpelledthemfromthetown.Despitetheirprotestations,
the Templarknights never managed to
comebackandestablishtheirpreviouspositions.