-
4....e.".,,
1*`i
Postanite vitki i zdravi, istopite celulit, poboijsajteprobavu,
podignite razinu energije i pomladite se
uvazavanjemPRIRODNIH ZAKONITOSTI PREHRANE.
U knjizi Zdravo mr"savljene saznat cete kako pravilnom prehranom
iuvazavanjem prirodnih zakonitosti prehrane, koji su dio
inteligencije
Ijudskog tijela, otkloniti uzroke tjelesnih i dusevnih bolesti
tosmrsavjeti bez izgladnjivanja, odricanja i neraspolozenj a.
Knjiga sadrzi nacela s kojima cete, korak po korak, u
svojusvakodnevnic u unijeti jednostavne promjene koje ce vam pomoci
da
izgubite suvisne kilograme, istopite celulit i pobolj "sate
zdravlje.Uvazavanje nacela pomoci ce vam da iz tijela ukionite
otrovne naslage
koje su se godinama ill cak desetljecima nakupijale u vasem
tijelu.Samo detoksikacijom tijela pravilnom, zdravom i
redovitom
prehranom uspjet cete smrsavjeti na svoju prirodnu tjelesnu
tezinu,poboljsati zdravlje i cak odagnati bolesti s kojima ste se
vec pomirili.Da, dobro ste procitali, istodobno cete jesti i
mrsavjeti, a uz to cete
imati sve vise energije, miadosti i vitalnosti.
,
1!:
If11A1.9iu
;.^.^
,_..r'Pe^,'?,..
.rzL,r.7 arm
(at,Es Txs prirdninn, jean costa vnim
ucinkovitirn natinom prehrane,bez izgladnjivanja
II
i1
i1
Suzana Fridl
o 0-rfig
911
-
Iv
tASMFC VIMO ,I LIJE5Iill
L EST):s priradn , jednostavnirn 1
u nkov ti nacinom prehrane,bez zgladnjivanja
Suzana Fridl
-
2012 SANUS, Suzana Fridl s.p.Sva prava pridriana.
Bez pismenog dopustenja autorice Hi poduzeca SANUS zabranjeno
jereproduciranje, distribuiranje, javno priopcavanje, izmjena
druga uporabaovog autorskog djela njegovih dijelova u bilo kojem
opsegu postupku,skupa s fotokopiranjem, tiskanjem ill
pohranjivanjem u elektronskom obliku uokviru odredbi Zakona o
autorskim i srodnim pravima.
Vaina napomena: Informacije i razmi g ljanja u ovoj knjizi
odrazavaju samomisljenje autorice i stoga ih ne biste smjeli
tretirati kao bilo kakvu vrstuterapije, savjetovanja, davanja
uputa, dijagnoze i/ili lijecenja. Cilj autorice jeposredovati
informacije koje ce citatelju pomoci u prirodnom putu do
zdravogzivota, Ijepote i vitkosti. U slucaju koristenja informacija
u ovoj knjizi, autorica iizdava ne preuzimaju nikakvu odgovornost
za vase postupke. Ni autorica niizdavac nisu odgovorni za
eventualnu stetu gubitak koji bi izvirali iz bilokakvih
informacija, odnosno prijedloga iznesenih u ovoj knjizi.
CIP - Katalogizacija u publikacijiNarodna in univerzitetna
knjiznica, Ljubljana
613.2(035)
FRIDL, SuzanaZdravo mrsavljenje : smrsavimo i izlijecimo bolesti
s prirodnim,
jednostavnim i ucinkovitim nacinomprehrane, bez izgladnjivanja/
.Suzana Fridl. - Hajdina : Sanus, 2012
Prijevod djela: Zdravo hujsanjeje naravno hujsanje
ISBN 978-961-93287-0-5
260977408
SADRZAJ
SADRZAJ 3
UVOD7
Prvo pog/av/je 13
PRIRODNA SAVRSENOST UUDSKOG TIJELA 13
Drugo pog/avlje 21
PREHRANA I ZDRAVUE 21.............................
CIVILIZACIJSKE BOLESTI 22
UZROCI BOLESTI 26
POSTANITE SVOJ LIJECNII< 37
Trece poglav/je 39
PREHRANA I TJELESNA TEZINA 39
ZASTO DIJETE NE DJELUJU? 44
Cetvrto pog/avlje 48
UGUIKOHIDRATI, BJELANtEVINE i MASNOCE 48
UGUIKOHIDRATI 50
MASNOCE
53BJELANCEVINE 56
KONZUMIRANJE PREVELIKIH KOLICINA MESA 61
Peto poglavlje 69
PRIRODNI ZAKONI PREHRANE 69
TOKSIMIJA ILI METABOLICI
-
Sesto poglavlje 75PRIDRZAVANJE CIKLUSA PREHRANE 75
Sedmo poglavije 84NACELO PRAVILNOG KONZUMIRANJA VOCA 84
Osmo poglavlje 89NACELO HRANE S VELIKOM KOLICINOM VODE 89
Deveto poglavlje 98NACELO PRAVILNOG KOMBINIRANJA HRANE : 98
Deseto poglavlje 114SMJERNICE ZA ZDRAV STIL ZIVOTA 114
Jedanaesto poglavlje 119SMJERNICE ZA PRIPREMU OBROKA DORUCAK
119
RU CAI< 121
UZI NA 123
VECERA : 125
PRIPREMA SALATE 131
ZDRAVI, ODNOSNO PRAVILNO SLOZEN SENDVIC 133
PREHRANA TIJEKOM RADNOG VREMENA 134
Dvanaesto poglavlje 136ZDRAVA PREHRANA 1 ZDRAV STIL 2IVOTA
TIJEKOM TRUDNOE 136
Trinaesto poglavlje 143UTJECAJ HRANE NA DUSEVNU RAVNOTEZU
143
UTJECAJ STRESA 146
HRANA ZA MOZAK 147
Cetrnaesto poglavije
150...........................................
IZLUCIVANJE IZMETA
150.........................................
PRILOZI 155
TABELA PRAVILNOG KOMBINIRANJA HRANE 155
TABELA VREMENA PROBAVUANJA 155
PREPORUENA KOLIONA HRANE U JEDNOM OBROKU 155
ZAKU U CAK 163
4
5
-
UVOD
Spadate li mecrtu one koji su neprestano na dijeti? Isprobavate
Iijednu dijetu za drugom? Vec ste isku gali sve dijete ovoga
svijeta,ali bez dugotrajnih ucinaka? Sutra ozbiljno
pocinjete?Novogodi g nja obecanja o zdravom zivotu vec u drugom
tjednusijecnja padnu u zaborav? Uspjeli ste smr gavjeti, ali ste
ugrozilisvoje zdravlje? Vratili ste sve kilograme, skupa s
kamatama?Patite od probavnih problema kao gto su zatvor,
zgaravica,napetost i napuhanost? Cesto ste umorni, imate
glavobolje,g ecernu bolest, mozda povi geni kolesterol? Rado biste
pobolj g alisvoju vitalnost, zdravlje i pomladili se bez ulaganja
ucudotvorne kreme i bolne estetske operacije?
Ako ste na neko od tih pitanja odgovorili s da, razveselit ce
vasvijest da cete u prirucniku koji je pred vama naci odgovore na
svete probleme i mnogo vise. Upoznate cete prirodne
zakonitostiprehrane, koji mogu koristiti svima koji bi zeljeli
izgubiti suvi g nekilograme te onima koji zele ocuvati ill pobolj
gati svoje zdravlje.Upoznat cete inteligenciju Ijudskog tijela:
kako se hraniti naprirodan nacin, uz pracenje ciklusa metabolizma i
prirodnihzakonitosti tijela. All da vas smirim: to da svoje tijelo
hraniteprirodno ne znaci da cete odsad jesti samo sku .pu hranu,
sirovuhranu, tofu i slicno. Prirodan nacin prehrane znaci da svom
tijeluosigurate korisne hranjive tvari u pravoj kombinaciji i u
pravomtrenutku, da tijelo hranu iskoristi za optimalno
funkcioniranjeva g eg tijela. Pritom ce se istopiti suvi gne
masnoce (prije svega naproblematicnim podrucjima kao gto su trbuh,
bedra i straznjica),
7
- nestat ce celulit, vratit ce vam se zivotna energija, dobit
cetesnagu i izdrzljivost te l pobolj g ati svoje zdravlje. Na g"
organizam imana raspolaganju iznimno ucinkovita sredstva za
samoozdravljenje,ako mu samo osiguramo odgovarajuce uvjete da
podupremoregeneracijske site koje imamo u sebi.Suvi g ni kilogrami
degenerativne bolesti nastaju zbogneodgovarajuceg zivotnog stila,
pogotovo zbog neodgovarajuceprehrane. Debljina, ;celulit i bolesti
izviru iz crijeva,- odnosnonezdrave crijevne flore i toksimije
tijela (metabolickaneravnoteza), cemu pridonosi nezdrav zivotni
stil: nepravilnokombiniranje hrane U obroku, pogre gno konzumiranje
voca kaonajvaznije hrane za oslobacfianje od otrova iz tijela,
konzumiranjeprevelikih kolicina visoko preraclene i konzervirane
hrane tokoncentriranih bjelancevina zivotinjskog izvora (meso,
mlijeko,jaja), stres, konzumiranje alkohola, pu"senje... Uz takav
zivotni stilnagi organi izIucivanja, mectu kojima su najveca i
najvaznijacrijeva, ne mogu izIuciti otrove u tolikoj kolicini
koliko ih danassvakodnevno unosimo u tijelo. Zato se pojavljuju
debljina, celulit idegenerativne bolesti koje prije nisu
poznavali:. astma, koznebolesti, g ecerna bolest, depresija, sve
bolesti krvozilnog sustava(zacepljene He, visoki krvni tlak, srcane
i mozdane I
-
dobro ako toliko obolijevamo", razmi g ljala sam. Buduci da
nisamvjerovala da nas je priroda stvorila tako krhkima i nesavr
genima,pocela sam upravo u prirodi, u njenim zakonitostima
izakonitostima Ijudskog tijela, traziti odgovore na svoje
pitanja.
Nakon vaznih otkrica, koje predstavljam u ovom prirucniku,
mojiproblemi su postali stvar pro g losti. Isto tako i posjeti
lijecniku. Igto je najvaznije za one koji zele izgubiti kilograme:
tjelesnatezina uravnotezi se bez odricanja od vaznih zivotnih
namirnica tebez gladi, brojanja kalorija, masnoca, glikemijskog
indeksa i sl.,gto nalazu druge dijete. Pravilnom prehranom tijelu
cete osiguratiuvjete da mote ukloniti otrovne naslage koje su se
godinama illcak desetljecima talozile u va g em tijelu. Kilogrami
ce kopnjeti bezizgladnjivanja i stresa jer cete dobiti informacije
gto, kad i kakojesti da prehranom odstranite kilograme i otrove iz
tijela tecelulit. Da, dobro ste procitali, istodobno cete jesti i
mr g avjeti, apritom cete imati sve vise energije, mladosti i
vitalnosti.
Pred vama je nov nacin prehrane I
-
Prvo poglavlje
PRIRODNA SAVRSENOST UUDSKOG TIJELA
-------------------------- - -----
x. ivot nam vec nuca sve s''to trebamoza prehranu zdrav je.
Sto
jedostavnjje jedemo,zd-cav fi sano.
ILOUISE L. HAY
,
---
---------------------- ------
Danas svi zelimo biti zdravi i lijepi, i istini za volju, na
prehranu irazlicite estetske preparate i tjelovjezbu trosimo jako
punonovca. Kad utvrdimo da jedan proizvod ne pomaze,
konkurencijanas brzo uvjeri da imaju proizvod koji ce rijesiti sve
naeprobleme - bilo da je rijec o razlicitim tabletama, cajevima
inapicima za mrsavljenje, kremama protiv celulita i bora III oposve
umjetnom picu za koje nam u reklamama cal< jamce dasadrzi niz
korisnih vitamina.
Ipak, razmislite jeste Ii spremni svoj tesko zaraceni novac
davatipoduzecima koja vas iskoristavaju i manipuliraju vama samo da
bizaradila? Zar zaista vjerujete da cete pomocu njihovih proizvoda
iusluga biti zdravi, vjecno miadi i lijepi? Zar nas je priroda
zaistanapravila tako nesavrsenima da za svoje zdravlje trebamo
13
-
.^e.m,r: :.,'I
lijecnike, lijekove i umjetna sredstva za mr g avljenje? Jesmo
li miIjudi zaista u osnovi tako ranjivi i slaba g ni?
Zapravo je Ijudsko tijelo jedan od najkompliciranijih
inajkompleksnijih te istodobno najsavr genijih i najdovrg
enijihkreacija prirode. Priroda nas je opremila svime gto trebamo
zazdravlje prezivljavanje. Na g e funkcije i procesi u tijelu savrg
enisu, bag kao svi procesi a prirodi. Vec je Hipokrat, koji je
zivio upetom stoljecu prije nae ere, vjerovao u samoizIjecenje
tijela ukoje konvencionalna medicina, 1
-
pomocu te kreme zaista izgubili celulit? Je li dijeta koja vas
jevec na naslovnici casopisa primamljivo uvjeravala da cete ujednom
tjednu izgubiti kilograme djelovala? Jeste li pomocutableta
odagnali pl ehladu ill ste jo g" vise zatrovali tijelo koje sesamo
htjelo ocistiti od otrova i sluzi?
Konvencionalna medicina
Konvencionalna medicina usmjerila se na dijagnosticiranje
bolestii trazenje sredstava za uklanjanje simptoma putem rje genja
kao"gto su kirurgija i lij;ekovi. Dok travari vjeruju da "za svaku
bolestraste jedan cvijetak", slogan farmaceuta je za svaku
bolest/mama deset lijekova a slogan kirurga ako ne ide milom,
idesilorn. Medicina sile, skupa s vecinom covjecanstva, udaljila
odprirodnih zakonito gti covjeka i prirode; u proucavanju
problemavezanih uz bolesti udaljili su se od dubljeg
razumijevanjanastanka bolesti. Manje probleme, kao gto su
glavobolja,prehlada, probavne smetnje, nedostatak energije ltd.,
koji sumecfiu Ijudima vrlo cesti, odnosno skoro svakodnevni, vecina
jeuzela kao nesto normalno. Problem je gto u tim manjim
signalimakoje nam tijelo g alje ne prepoznajemo nikakvu poruku i
poku g ajtijela da regulira unutarnju ravnotezu. U znakovima
bolesti nevidimo upozorenja da unosimo i proizvodimo previ ge
otrovnihtvari. Ne zelimo slu g ati tijelo i pomoci mu da se samo
izlijeci takoda mu osiguramo odgovarajuce uvjete za samoizljecenje.
Drugimrijecima, da u sebi podupremo regeneracijske sile.
Raznimlijekovima ga zelimo tek uti g ati.
Cak i prema svom automobilu pona g"amo se bolje nego premasebi.
I
-
Kalco djeluju iijekovi?
To gto smo izumili lijel
-
JESTE LI ZNALI? Istrazivanja o depresiji financiraju poduzeca
kojaproizvode antidepresive. Mislite li da bi u . javnosti
objavilirezultate istraiivanja u kojima je utvrcteno da je
depresija izIjecivaprirodnim metodama? Mislite li da to mogucnost
uopceistraiuju? To je samo jedan primjer, a isto vrijedi i za
drugapodrucja. Vase neznanje, naivnost, bolesti i nedostaci
\poduzecima donose velik profit. Prirodne metode ne
zagovarajujer se one ne mogu patentirati.,;Sto gore, to bolje za
nas", izjava je koju moiemo pripisatifrmaceutskim i industrijskim
prehrambenim lobijima i medicini.Istodobno s povecanjem
osvijescenosti o prirodnom lijecenjubolesti jaca, naialost, i otpor
krugova koji u pozitivnim pomacimavide raspad svojih statusnih i
financijskih interesa.
Drugo poglavlje
PREHRANA I ZDRAVUE
Cjek neka bud irrccnatvoja (rang neka bucCe Cjek.
HIPOKRAT
Prehrana utjece na sve vrste oboljenja u zapadnom drustvu.Tijelo
je osjetljivo na svakodnevnu prehranu. I
-
CIVILIZACIJSKE BOLESTI
Najcesce civilizacijske bolesti
Najcesce bolesti koje dobivamo nepravilnom prehranom, a
kojeprimitivna drustva ne poznaju su: rak
mo2dana kap
srcani napad
Y povisen krvni tlak
povisen kolesterol
artritis
astma
dusevne bolesti
Alzheimerova bolest
ko2na oboljenja
bubre2na oboljenja
Bolesti zapadnjaka posljedica su gradanskog nacina prehrane.
Srazvojem civilizacija Ijudi su se sve vise udaljavali od prirode,
stodanas placamo u obliku tjelesnih i du gevnih bolesti koje
nasipreci nisu poznavali. Sve veci problem predstavlja i
prekomjernatjelesna telina i pretilost, koja je u porastu i kod
djece.
Bolesti koje poznajemo u zapadnom svijetu posljedica suprehrane
u suprotnosti s metabolickim zakonima Ijudskog tijela
te oneciscenosti okoli"sa. U nama se gomilaju otrovne tvari
kojesu krive za debljinu i civilizacijske bolesti. Narodi koji su
ostali udodiru s prirodom ne poznaju srcano-ziIna oboljenja i rak
te nemajuproblema s debljinom.
86 posto Europljana prerano umire zbog bolestikoje bi promjenom
prehrambenih i 2ivotnihnavika mogli sprijeciti. Svaki dan sve vise
Ijudiobolijeva zbog zdravlju nekorisne hrane kojauzrokuje vise od
90 posto svih bolesti.
U proslom stoljecu smo mo2da uspjeli iskorijeniti opasne
zaraznebolesti koje su bile krive za visoku smrtnost, ali problem
supostale degenerativne bolesti koje su posljedica krive i
loseprehrane te prevladavajuceg stila 2ivota u drus"tvima
"iz'obilja". Usiromasnim dr2avama, gdje se prehrana temelji na
biljnoj hrani,ne poznaju zdraystvene probleme modernog svijeta.
2322
-
Ni na jednom 2ivotnom podrucju ne kr g imo biolo g ke potrebe
takoozbiljno kao na podrucju prehrane. Ako imate problema ste2'inom
i zdravljem, to probleme zasigurno stvarate hranom kojuunosite u
tijelo Vecina Ijudi je bolesna i predebela zbognepravilne i
neprimjerene hrane.Nag najveciproblem danas je to gto smo se jako
udaljili od zakonaprirode. Razbolij^l vamo se zato gto u mrtvoj,
industrijskipreraclenoj hrani,i, koja je zbog nacina proizvodnje i
prerade punakemijskih dodataka, ne dobivamo sve hranjive tvari
kojetrebamo. Ironicno je to gto se, iako 2ivimo u dru gtvu
blagostanja iizobilja, vrlo lo g e hranimo. Na ga hrana je
kalorijski bogata, ali nesadr2i sve hranjive tvari koje trebamo.
Puno ih nestane tijekomindustrijske prerade, a s druge strane hrana
zbog umjetnihdodataka sadr2i jako mnogo tijelu s"tetnih tvari
kojima trujemoorganizam. Osim toga nag probavni trakt zbog
nepravilnogkombiniranja naniirnica i nezdrave, odnosno upaljene
crijevnesluznice koja uzrokuje vrenje i gnjiljenje hrane, ne
mo2easimilirati vitamine, minerale, hormone i enzime koji su u
hrani.Nepravilnim kombiniranjem hrane, koju na g i probavni organi
uzto ne mogu probaviti jer su za razgradnju potrebni razliciti
enzimi,uzrokujemo zastoj probave. Zbog vrenja i gnjiljenja hrane
koja sezadr2ava nastaju dodatni otrovi koje tijelo prvo odlak'e u
oblikunaslaga i celulita, a zatim za odlaganje otrova nalazi i
drugamjesta u na gem tijelu, gto uzrokuje najrazlicitije bolesti.
Hranukoja sagnjije u 2elucu nae tijelo ne mo2e iskoristiti jer u
njoj vi g enema hranjivih tvari (cak i ako je unesena hrana bila
zdrava).
Nikako ne smijem zaboraviti na bolesti srca i krvnih zila jer se
snjima suocava sve vise Ijudi. Bolesti koje su povezane sa srcem
ikrvnim 2ilama nastaju zbog upala, odnosno zacepljenja arterijakoje
su u tijelu najva2niji komunikacijski kanal. Zbog za gepljenja2ila,
odnosno arterija, mogu nam otkazati dva najva2nija organa:srce i
mozak. Mo2dana kap i srcani napad vrlo su ozbiljniproblemi koji
mogu negativno utjecati na kvalitetu 2ivotapojedinca (naravno, ako
uspije pre2ivjeti). Glavni krivac jekonzumiranje nezdravih masnoca
(masnoce 2ivotinjskogporijekla, skrivene masnoce u ss"ecerima,
rafinirano ulje...) inedostatak zdravih esencijalnih masnoca
(hladno pre gano ulje,ora g asti plodovi, riba, alge...). Povecani
kolesterol ozbiljan je znakkoji vas upozorava da cete u svojoj
prehrani i ivotnom stilumorati napraviti korjenite promjene da
biste se za gtitili odozbiljnih posljedica problema s mozgom i
srcem.
24
25
-
UZROCI BOLETI
Kao sve u prirodi i nag metabolizam ima zakone koje je
odredilaevolucija te su zapisani u na g im genima i unutarnjem
satu.
Glavni uzrok bolesti je naru g ena ravnoteza u tijelu.
Naezdravlje je uravnotezeno dok kolicina otrova ne
prelazisposobnosti organizma da te otrove izluci. Kad sa
zrakom,vodom i hranom upijemo toliko gtetnih tvari da ge
sustavizlucivanja ne mole vise nositi s njima, organizam se
panetrovati. Na g i organi za izlucivanje (kola, pluca, jetra,
bubrezi icrijeva) postaju preoptereceni. Kad ih preopteretimo
nezdravomhranom i picerri (meso, pu genje, alkohol, lava, caj, g
ecer,premasna hrana sa zasicenim masnocama...), stresom, manjkomsna
i kretanja, oni vise ne mogu izIucivati otpadne i otrovne
tvari.Zbog toga organi postanu preoptereceni, a tijelo se trudi da
seoslobodi otrova nekim drugim putem. Tad se pojave
znakovibolesti.
Necista kola, prehlada III na primjer mamurluk nakon
nocnogpijancevanja znak su da smo tijelo preopteretili otrovnim
tvarimai da se cisti. Zbog tjelesne inteligencije na ge tijelo ima
dobrorazvijene obrambene mehanizme koji nas gtite
odsamozatrovanja.
Vjerojatno ste vec primijetili da ste podlofniji bolestima I
-
Danas znamo da stresn onecisceni zrak i voda
premalo kretanjal premalo spav nja
u cimbenici koji truju tijelo sljedeci: zaboravljivost lo gs"a
koncentracijaa prijemcivost za stresu napetost nervoza
nedostatak 2ivotne energijeLOSA PREHRANA naru g ava osjetljivu
prirodnu ravnote2u:negativno utjece na tjelesnu kemiju i na
uravnote2enost krvnogs"ecera, razvija se hormonska neravnote2a:
stvari ne suradujupravilno. To pospjesuje starenje i vodi u
civilizacijske bolesti.
29
m cigarete,alkohol, droga, lijekovi, caj, kava, severN
industrijska, ddnosno preractena hranan krivo kombinirane namirnice
u obroku
Zdraystveni problemi zbog zatrovanosti organizma
Znakovi zatrovanosti organizma su: umor
nedostatak energije razdra2ljivost neobja g njivi bolovi ukoceni
zglobovi
iscrpljenost niska otpornost
ceste prehiade i gripe povremene bolesti mutna sivkasta put
osjecaj dosade 'glavobolje
28
-
Bolesti izviru iz crijeva
Lijedenje bolesti i mrsavljenje moralo bi podeti Iijedenjem
crijeva idetoksikacijom tijela.Crijevna sluznica se upali zbog
nezdrave prehrane (konzumiranjevisoko preradene i konzervirane
hrane, rafiniranog brasna,secera, slatkisa, koncentriranih
bjelandevina biljnog porijekla,zasicenih masnoca...) i neprikladnih
kombinacija u obroku, kojeuzrokuju vrenje i gnjiljenje te time
dodatno .povecavajuzatrovanost organizma i upalu crijevne sluznice.
Zato se, sve dokne oslobodimo tijelo otrova, vrtimo u zadaranom
krugu sve veezatrovanosti organizma.
Zadaca tankog crijeva je razgradivanje hrane da bi je tijelo
mogloapsorbirati kroz crijevne resice koje se nalaze na
stjenkamatankog crijeva. Kroz te resice se u zdravoj crijevnoj
flori u krvotoksintetiziraju svi. vitamini, minerali, enzimi,
hormoni... Sve tezivotno vane tvari ne mogu se sintetizirati u
krvotok ako su teresice zadepljene zbog otrova koji se odlazu na
stjenke tankogcrijeva.
Uvrijezeno je misljenje da vegetarijancima nedostaje vitamin
B12,ali taj se vitamin sam sintetizira samo u zdravoj crijevnoj
flori. Odnedostatka vitamina B12 pate samo oni vegetarijanci koji
stetesvojoj crijevnoj flori, koji unose puno secera, slastica,
rafiniranogbrasna...
Detoksikacija tijela
Dok je zadaca tankog crijeva da apsorbira tvari koje su
serazgradile, zadaca debelog crijeva je izludivanje otpadnih
tvari,odnosno izbacivanje otrova kroz crijeva.
S hranom koja sadrzi konzervanse, aditive, pesticide,
hormone,antibiotike te zbog onediscenog zraka, pusenja,
konzumiranjaalkohola itd., u na ge tijelo uctu otrovi koje treba
izluditi. Crijevasu, u usporedbi s drugim organirna za izludivanje
(koza, pluca,jetra, bubrezi, sluznica nosa), najveci i najvazniji
organ zaizlucivanje. Kad u tijelo unesemo previs"e otrova, koji se
ne moguizluditi kroz crijeva, u izlucivanje se moraju ukljuditi i
ostali organiza izludivanje. Tada se pojavljuju kozne bolesti,
akne, iscjedak iznosa, upala rodnice i brojni drugi znakovi koji
ukazuju na to datoksini traze put iz tijela.
Promjena prehrambenih navika je blag, postupani prirodan nadin
detoksikacije tijela. Za uspjeh udetoksikaciji jako je vazno da
zivite zdravo. Vaznoje da ne konzumirate sever i slatki g e,
rafiniranobra g no, konzerviranu hranu, bjelanteviriezivotinjskog
porijekla i lose, odnosno zasicenemasnoce.
n"
30
31
-
'tad tijelo ne moze izluciti sve otrove, uslcladisti ih. Sve
cega sene rijesimo, tijelo gomila. Prvo u masnom tkivu, u obliku
celulita,hemoroida..., kas1nije i u obliku cista, tumora,
raka...
Zdrava prehrana je izvor zdravljaPrehranjivanje p rirodnom
hranom i pravilno kombiniranje hrane,brzo nas dovodi u suglasje s
vlastitim tijelom i njegovimpotrebama. Prirodna hrana sagorijeva u
tijelu cisto i ostavlja malootpadaka jer u tijelo dolazi uz
dostatnu kolicina vitamina iminerala da bi seI u potpunosti
probavila i asimilirala. Preradenimnamirnicama su to hranjive tvari
u velikoj mjeri oduzete, zato ihuzima iz tjelesnih rezervi - npr. u
bijelom g eceru nema ni jednogvitamina i minerala. Praznu hranu ne
mozemo probaviti u takovelikim kolicinarria koje prosjecni covjek
danas konzumira. Zatopostupno crpimo nae rezerve vitamina i
minerala. S godinamapostajemo sve iscrpljeniji jer tradicionalna
hrana vodi u preranustarost. S godinama raste i broj znakova
bolesti koje obicnopripisujemo godinama, a ne zatrovanosti
organizma.Ali za bolesti nisu krive Bodine, vec zivotni stil i
prehrana.
Na srecu, tijelo mozete obnoviti u bilo kojoj dobi.
Prirodnaprehrana prikiadna je i za djecu i za starije osobe.Tijelo
se moze samo iziijeciti, ako mu za to ponudimoodgovarajuce, uvjete.
Sve gto treba u svom radu su prirodnisastojci. Osim toga, moramo
ukloniti sve gto ga u radu ometa. Toznaci da konzumiramo posve
prirodnu hranu s puno svjezeg voca
i povrca, a istodobno izbacujemo prerac#ene namirnice i sve gto
jebijelo: gecer, bijelo bra g no, mlijeko i mlijecne
proizvode,procis"cenu rizu i sl. Tijelo tako rasteretimo, da bi svu
svoju snagumoglo posvetiti borbi protiv bolesti.
Ako ne mozete utvrditi uzrok svog lo geg stanja ipomanjkanja
energije, istrazite svoju prehranu.Kakvo god vase stanje bilo,
pravilnim izborom hranemozete ga poboljs"ati.
-
Kad bi Ijudi znali gto, kad i kako jesti, smanjio bi se
opsegcivilizacijskih bolesti (bolesti srca i krvnih zila, rak,
crijevnebolesti...) te broj predebelih i preteg kih Ijudi. Hrana
kojukonzumiramo, debijina i degenerativne bolesti vrlo
suisprepleteni. Na nastanak bolesti i debijinu najved ucinak
imaupravo nepravilna prehrana.
Put do zdrave i kvalitetne starosti jako jejednostavan
Dobar uzor mogu nam biti stanovnici japanskog otokaOkinawa, koji
ubiru plodove zdravog nacina zivota jer natorn otoku zivi najvi g e
stogodi g njaka na svijetu. Allstanovnici Okinawa nisu poznati samo
po postizanjuvisoke starosti, vec i po zdravlju, dobroj
tjelesnojkondiciji i energicnosti. Vrlo rijetko obolijevaju od raka
illdrugih kod nas cestih bolesti.
I
-
mi da alge svoju zadacu obavljaju bolje od bilo kojeg lijeka. I
toposve prirodno, bez nuspojava.
KAKO DJELUJU? Alge skupa s hranom dospiju u crijeva. Ucrijevima
na sebe vezu otrovne tvari koje se zatim kroz crijevaizlucuju skupa
s izmetom. Dio algi se takocler apsorbira u krvotok,gdje isto tako
na sebe vezu otrove i pomazu u detoksikaciji tijela.
NA S' TO TREBAMO PAZITI PRILIKOM KUPNJE? Prilikom kupnjealgi
Chlorella najvaznije je da se raspitate o tome gdje ih
uzgajaju.Alge Chlorella su slatkovodne alge koje ponekad uzgajaju
uoneci"scenoj vodi. Kad su alge uzgojene u oneciscenoj
vodi,apsorbiraju otrove vec iz uzgajalis"ta i zatim ih odlazu u
tijelu.Takve alge samo jog povecaju toksine u tijelu.
Po mojim iskustvima, najbolje su ekolo"ski dobivene alge koje
isama koristim. Postupak njihove proizvodnje je kontroliran
icertificiran. Te alge su iz ekolo gkog vodenog spremnika i
imajubiokontrolu.
POSTANITE SVOJ LIJECNIK
------------------------------
OVLi sino procgrameri svojihuvjerenja. /oja se isrzazyju u
na..em isrzustvu zcrav(a, oca2osa scrucgiina i. izobi a.
GREGG BARDEN------------------------------
Ozdravit cemo i smrg avjeti samo na nacin da smanjimoopal razinu
zatrovanosti tijela - da mu pomognemo dase ocisti od otrova
kombinacijom savladavanja stresa,tjelesne aktivnosti i kvalitetnije
prehrane. Kadnaucimo odabrati hranu koja nam daje optimalnuenergiju
i kad se naucimo potaknuti regeneracijskesite u sebi, postajemo sam
svoj Iijecnik.
Sami imamo na raspolaganju najucinkovitija sredstva i metode
da(p)ostanemo zdravi, vitki i lijepi. Osluhnimo tijelo i
pomognimomu da se samo izlijeci i izgubi masnocu i toksine koji su
se dugogodina talozili u tijelu.
36
37
-
Trece poglavlje
PREHRANA I TJELESNA TEZINA
Prevelika tjelesna tezina i debljina postali su u dru gtvima
obiljavrlo ras"iren i ozbiljan problem. Rijetki su pojedinci koji
suzadovoljni svojom linijom i ne trude se izgubiti barem koji suvi
g nikilogram. Vec vise od pola zitelja svijeta bavi se s
prekomjernomtjelesnom tezinom.Prehrambena industrija trudi se da
police supermarketa puniuvijek novim i privlacnim industrijski
proizvedenim, odnosnopreracienim proizvodima kojima su oduzete sve
prirodne osobinei uz to su im dodane umjetne tvari da bi se ocuvale
i imale gtodulji rok trajanja. Njima zadovoljavaju nag sve
zahtjevniji ukus topotrebu za instant uzitkom. S druge strane nam
modna ikozmeticka industrija uvijek iznova sugeriraju gto je lijepo
i gtoje "in". Ako se'uhvatimo u mrezu prehrambene industrije - gto
seobicno dogodi jer je za vecinu preveliki grijeh odreci se
uzitakaosjetilnih pupoljaka - i uzivamo u gurmanskim
uzicimatradicionalne graclanske kuhinje, brzo nakupimo
nekolikokilograma previ ge. Sreca da na raspolaganju imamo
najrazlicitijedijete za mrgavljenje, tablete, kapsule, cajeve
i'fi'tnes centre kojinam obecavaju cudotvorni gubitak kilograma i
vracanjeizgubljenog samopouzdanja. Tako i farmaceutska i
dijetnaindustrija dobiju svoj komad kolaca.
-
Za gto se udebljamo?
Da am objasnim zas"to ste debeli, odakle va g i problemi smrs.
Ijenjem i ocuvanjem vitalnosti.
Veal a Ijudi misli da se udeblja jer previs"e jade. Istina je da
seude jam, 9. previ"se kaloricne hrane, jer kalorije nepotrt g imo.
Tijelo promijeni energiju koju ne koristimo umas ocu. Takoder sve
kalorije, odnosno bolje receno hrana,nem.ju iste vrijednosti i
ucinke.
Da b organizam mogao gto prije probaviti i asimilirati
hranu,vazn je uvazavanje hranjive vrijednosti hrane, njenogkom '
iniranja u istom obroku i metabolickih cikiusa koji suzapis:ni u na
gem unutarnjem satu.
Neki Ijudi imaju osjecaj da se udebljaju vea kod minimalnihI
-
Zatrovanost tijela i prevelika tjeiesna tezina
Zbog nepravilnog kombiniranja hrane i konzumiranja
prevelikihkolicina visokopreradene hrane probava je spora i
dugotrajna, atijekom probave nastaje jako puno otrova. Tijelo inace
sve tvarikoje ne treba, medu njima i te otrove, izlucuje kroz
organe zaizlucivanje, ali prevelik broj otrova zbog
preopterecenosti nemote izluciti. Dok smo jog mladi tijelo vise
manje podnosineprimjerene kombinacije hrane i uspijeva
neutralizirati kiselinekoje nastaju prilikom probavljanja mije gane
i nekvalitetne hrane.Sto smo stariji i gto smo vise u pro g losti
opterecivali tijeloneprimjerenom hranom, alkoholom, cigaretama i
stresom to sepremalo kretali, na g e tijelo zbog prethodne
prezasicenosti teemete otrove. Zato se oni uskladi gtavaju tamo
gdje ih ne volimovidjeti: na bedrima, straznjici i trbuhu, jer na
ge tijelo otrove neZell ostaviti u blizini vaznih unutarnjih
organa..
MASNOCA I CELULIT su aditivi, pesticidi i otrovnikiseli ostaci
koje tijelo nakuplja u masna tkiva ipreplavi ih njima, gto dovodi
do stvaranja celulita.Drugim rijecima: ako uklonite to rasnocu,
uklonit cetei celulit.
I
-
ZASTO DIJETE NE DJELUJU?
Razliciti nacini prehrane
Danas poznajemo razlicite metode prehrane. Neprestano
sepojavljuju novi 1programi prehrane i nove dijete za
mrsavljenje.Svaki autor tvrdi da je upravo njegov program
najucinkovitiji inajbolji. S obzirom na kolicinu kontradiktornih
informacija neiznenactuje da vise ne znamo sto je dobro i sto bi za
nas zaistabilo najbolje da he nastetimo svom zdravlju.
Tko govori istinu?
Istina je da vise iii manje poznate dijete, koje dock i odu,
nedjeluju. Dijete za mrsavljenje uzrokuju nepotreban stres
iemotivnu prazninu, a tijelu obicno uskratimo vane hranjivetvari.
Razmislite, bi Ii smisljali uvijek nove dijete I
-
Bjelancevinska dijeta, dijeta s manje masnoca dijeta smanjim
unosom ugljikohidrata?
Dok s jedne strane imamo zagovornike prehrane s vrlo
malomkolicinom masnoca, s druge strane imamo zagovornike prehranes
malom kolicinom ugljikohidrata. Pojavila se cak tzv.bjelancevinska
dijeta koja se temelji na konzumiranju proteina. Agdje je istina?
Kao i obitho, negdje u sredini.
Masnoce neki neopravdano izbjegavaju - one su grac
ievnimaterijal za na ge stanice. Zdrava masnoca je jako vazna za
nagmozak, za ocuvanje sivih stanica i du gevnog zdravlja. Upravo
jepomanjkanje zdravih esencijalnih masnoca u na goj prehrani,
osimstresa, glavni krivac za sve ce g cu pojavu depresije,
anksioznosti idrugih du g evnih problema. Mozak morarno hraniti,
ako zelimo daoptimalno djelujel
S dijetama koje zahtijevaju smanjenje ugljikohidrata, koji su
izvorenergije, ostajemo bez energije, postajemo bezvoljni,
razdrazIjivi ibrzo planemo.
Dijete koje se temelje na bjelancevinama za tijelo su
iznimnogtetne jer uzivanje velikih kolicina bjelancevina djeluje na
tijelotako da ga zakiseljuje. S njima samo zakiselimo,
odnosnozatrujemo svoje tijelo, jer organi za iziucivanje ne mogu
izIucititako velike kolicine otrovnih tvari.
Vige o korisnim ucincima ugljikohidrata, bjelancevina i
masnoca,simptomima nedostatka, najkvalitetnijoj hrani u svakoj
skupini too preporucenim kolicinama, procitajte u sljedecem
poglavlju.
Vrijeme je za promjenu
Vrijeme je da prestanete uni gtavati svoje zdravlje dijetama
kojeimaju samo kratkotrajni ucinak. Dijete vas umno,
tjelesno,emotivno i duhovno iscrpljuju. Danima i tjednima
sedisciplinirate, a na kraju sve kilograme skupa s kamatamadobijete
natrag. Dijete za mr g avIjenje vas emotivno iscrpljuju jeru
razdoblju mrg avIjenja ne razmi g ljate o tome gto mozete jesti,vec
gto ne smijete jesti. Odricanje nije kljuc do zdravog i
trajnoggubitka teiine. 0dricanje vodi do pohlepnog uzivanja
hrane.Buduci da su' dijete za mr gavIjenje privremene, i rezultati
suprivremeni.
47
-
Cetvrto poglavlje
Kakav gradevni materijal koristite za obnovu i izgradnjusvojih
stanica?
Najvjerojatnije se svi slazemo da je pravilna i kvalitetna
prehranakIjucna za na ge prezivIjavanje. All hrana nam ne omogucuje
samoprezivIjavanje, odnosno ne daje nam samo energiju. Na g e
tijelose neprestano obnavlja. Sutra gnje stanice nastat ce od onoga
ss"tojedemo danas. Svaka hrana postaje dio nas samih. Ono
tokonzumiramo postaje dio na g eg tijela.
Kvalitetna hrana je dakle hrana koja nas, osim toga ss"to
namdaje energiju, Iijeci i obnavlja.
Loga prehrana naru g ava osjetljivu prirodnu ravnotezu;
negativnoutjece na tjelesnu kemiju i uravnotezenost krvnog g ecera.
Razvijase hormonska neravnoteza: stvari niposto vise ne
djelujupravilno. To pospje g uje starenje i vodi u civilizacijske
bolesti.Moze prod i vise godina prije nego gto se pokazu ucinci
lose
prehrane. Sto vise o pterecujemo svoje tijelo, prije se
razvijubolesti. Ito prvo tamo gdje smo obicno najosjetljiviji.Svi
sastojci u prehrani su jednako vazni, jer djeluju
sinergijski.Rripisivati nekima vecu vaznost, ucinak ill funkciju,
kao ss"to torade neke dijete, ukazuje na nerazumijevanje biologkih
ifiziolos"kih potreba organizma.
UGLJIKOHIDRATI, BJELANCEVINE i IVIASNOCE_____
On.o smo sto jecCemo.
-
UGUIKOHIDRATI
Znakovi pomanjkanja ugljikohidrata: neprestana
zabrinutost,hladne ruke i noge, problemi sa spavanjem, poti
gtenost, log akoncentracija, iznenadni umor, glad, opci umor,
malodusnost,pesimizam, brz mi g icni umor, bespomocnost, zivcana
napetost,neodlucnost, zbunjenost, panicarenje zbog sitnica,
neprestanosjecaj hladnoce...
Ako vam nedostaje goriva i imate neprestanu potrebu za
slatkim,najvjerojatnije vam nedostaje ugljikohidrata. Te
problemenemaju samo oni koji su na dijeti, vec i vecina Ijudi.
Dakonzumirate premalo ugljikohidrata prepoznajete po tome gtoste
napeti i umorni. Ako povecate unos slozenih ugljikohidrata,postat
cete mirniji, opu gteniji i fizai snazniji.
Za odrzavanje razine gecera u krvi, treba jesti vise manjih
dnevnihobroka. Na dan pojedite cetiri do pet porcija
koncentriranihslozenih ugljikohidrata (krumpir, zitarice,
pahuijice...) i petkomada svjezeg voca (jednostavni
ugijikohidrati). Svjeze vocekonzumirajte izjutra, slozene
ugljikohidrate popodne.
Namirnice s visokim udjelom ugljikohidrata mozete si priu gtiti
povolji - naravno, ako medu njima pravilno izaberete.
Ugljikohidratienergijom opskrbljuju mi g ice, zivcane stanice i
mozak. Med - uhranjivim tvarima su na prvom mjestu jer ih tijelo
tegko skladi gti.
Biolog ka vrijednost
Kod ugljikohidrata je od presudnog znaaja njihova
unutarnjavrijednost, jer pomocu nekih od njih brinemo za dobru
formu(zitarice, voce...), a konzumiranjem drugih svom tijelu
samogtetimo (slatkisi) jer osim kalorija nemaju biolo g ke
vrijednosti.
Strucnjaci govore o kompleksnim, odnosno siozenimjednostavnim
ugijikohidratima.
Sloieni ugijikohidrati izgradeni su od molekula s dugim lancimag
ecera. Nalazimo ih u integralnom kruhu, zitaricahma i povrcu.
Sasvojom niskom energetskom vrijedno g cu, nemasnim sastavom imnogo
vlakana povoljno utjecu na probavu. Molekule gecera, odkoji se
sastoje g krobne namirnice, razgraduju su sporo i uz tozahtijevaju
puno energije. Mora proteci neko vrijeme da se dugilancj u
molekulama raskinu. I upravo zbog toga je nakon obrokakoji se
sastoji od slozenih ugljikohidrata razina s"ecera u krvi dulje
5150
-
vrijeme povisena, a tjelesne sposobnosti u tom
razdobljuravnomjerno su rasporeclene.Jednostavni ugljikohidrati s
kratkim lancima secera, kao ss"ti surecimo grozclani vocni secer,
sastoje se od jedne ill najvis"e dvijemolekule secera: Nalazimo ih
u slatkim i preracdenimnamirnicamay-JUpravo ti ugljikohidrati
presudno utjecu na nasmetabolizam: uzrokuju, naime, iznenadno
povecanje i brz padrazine "secera u krvi. Primjer jednostavnih
ugljikohidrata suslatkis"i, koji su klasicne kalorijske bombe jer
tijelu daju samomalo hranjivih tvari, ali zato naglo povise razinu
secera u krvi.Najbolje jednostavne ugljikohidrate nalazimo samo u
vocu.Konzumiranje voca tijekom jutra napuni nas energijom, a
zbogsadrzaja vode i hranjivih tvari pomaze u odstranjivanju
otrovnihtaloga iz tijela.
MASNOCE
Znakovi nedostatka zdravih masnoca: akne, miteseri, ekcem,gruba
koza, sporo zacjeljivanje, ispadanje kose, suha usta,krvarenje
desni, probavni problemi, crijevni problemi, zivcanebolesti,
neotpornost, bol u prsima, nedostatak energije,hormonski problemi,
PMS, masna kosa, potis"tenost, dus"evniproblemi, tjeskoba, panika,
alergije, hiperaktivnost, razdrazIjivost,problemi sa spavanjem,
niska tjelesna temperatura, suhe oci,ukoceni zglobovi...
Nedostatak zdravih masnoca danas je glavni izvor tjelesnih
idusevnih bolesti. Mnogi Ijudi pribjegavaju dijetama s malomasnoce
i nisu svjesni da (zdrave) masnoce trebamo.
53
-
Opcenito masnocu dr2imo nezdravom hranom koja deblja. Allvrijedi
upravo suprotno jer je (zdrava) masnoca dragocjeni izvor2ivotno
va2nih tvari koji stite 2ivcani sustav i organe. Brojnevitamine -
A, D, E i K tijelo mote apsorbirati samo pomocumasnoca.
Zasicene masne kiseline - koje su prije svega u
namirnicama2ivotinjskog porijekla - samo su izvor energije. Te
masne kiselinetijelo mote proizvesti samo, zato su masni jastubici
sastavljeniprije svega od masnoce te vrste.
Energetska vrijednost masnocaBiolos"ka vrijednost masnoda
Slicno kao kod. ugljikohidrata, i kod masnoca je va2na
njihovaunutarnja vrijednost. Masnoce u namirnicama ne dijelimo
samona 2ivotinjske i biljne, vec i s obzirom na sastav, na zasicene
iriezasicene masnoce. Nije svaka masnoca jednaka jer nemaju sveistu
biolosku vrijednost. Najdragocjenije su nezasicene masnekiseline
koje, za razliku od zasicenih masnih kiselina koje tijelusamo
stete, tijelo treba za optimalno zdravlje. Za tijelo su va2nesamo
zdrave masnoce jer se lose, odnosno zasicene masnocekoje nalazimo u
2ivotinjskim mastima, margarinu, u obicnomjestivom ulju, slatkisima
i pr2enoj hrani, odla2u u vasem tijelu,zacepljuju vase arterije te
su jedan od krivaca za debljinu.
Masnoce daju energiju, ali moraju prolaziti kroz dulji i
manjeucinkovit postupak probavljanja. Masnoce se mogu promijeniti
uenergiju samo onda kad tijelo iscrpi rezerve
ugljikohidrata.Najvjerojatnije znate, odnosno ocito je da masnoca u
tijelu nepotjece samo od konzumiranih masnoca. Prevelika
kolicinaunesenih ugljikohidrata mijenja se u masnocu i u obliku
masnocese skladisti u tijelu. Tako tijelo pohranjuje i koristi
masnocu, a daje ne dobiva iz hrane.
Preporucljiva dnevna kolicina
Na dan bi trebalo uzeti od 2 do 4 cajne 2li6ice ulja.SAVJET: Sto
cesce dajte prednost masnocama biljnog porijeklaumjesto onima
2ivotinjskog porijekla. Izbjegavajte skrivenemasnoce - ne samo one
poznatije, kao sto su maslac, vrhnje itorta - vec i sir, meso,
kobasice, umake te slatke i slane grickalice.
54
55
-
BNELAN CEVINE
Znakovi nedostatka bjelancevina: slab rast kose i noktiju,
suhakosa, suha koza, bore zbog preranog starenja, neprestana
glad,zadrzavanje tekucina, ceste infekcije, zatvor, umor,
nedostatakenergije, problemi s pamcenjem, to ga koncentracija,
slabostmisica, lose drzanje...Konzumiranje bjelancevina je vazno
jer su one osnovni gradevnimaterijal i sastavni dio svake stanice.
Bjelancevine trebamo zausputne popravke, kod izgradnje probavnih
enzima kojirazgraduju hranu i za izradu krvnih stanica. Vaznu ulogu
imaju uizgradnji bijelih krvnih stanica koje se bore protiv
infekcija.Unos"enje dovoljnih kolicina bjelancevina moze
promijeniti vass"estanje, posebno ako vam nedostaje energije i te g
ko sekoncentrirate. Ali pritom znajte da se najbolje aminokiseline
koje
tijelo treba za izgradnju nalaze u biljnim
bjelancevinama,odnosno povrcu.
Bjelancevine za cvrste misice
PribIizno polovica svake pojedine stanice sastoji se
odbjelancevina. Za razliku od ugljikohidrata i masnoca, koji
tijelusluze kao gorivo, proteini, odnosno bjelancevine, najvazniji
susastojak tjelesnih stanica. Bjelancevine su nuzno potrebne u
svimprocesima koji su povezani s izgradnjom tjelesnih tkiva, dakle
i zarast mi g ica.
I
-
da ih ne unesete previ g e i pazite na njihovu kvalitetu,
odnosnobiolog ku vrijednost. Hranite se kvalitetnim izvorima
bjelancevina!Najkvalitetnije su biljne bjelancevine.
Biologka vrijednost bjelancevina
Upijanje i iskori gtavanje bjelancevina nadasve je komplicirano
jersu bjelancevine najkompleksniji hranjivi element. -Ako je
vocehrana koju tijelo najlakg e razgradi, bjelancevine su
najtezerazgradive. Bjelancevinska prehrana zahtijeva najvi ge
energijeza probavu.
Najvi ge energije za probavu treba meso. Dok je prosjecno
vrijemekoje hrana (osim voca) treba za put kroz probavni trakt (od
zelucado rektuma) izmedu 25 i 30 sati, meso i mesni proizvodi
trebajuza isti put dvaput vine vremena.
Sto vise bjelancevina unesemo, manje energije ostane za
drugevaine funkcije, kao gto je izlucivanje otpadnih tvari. I ne
samoto, u razgradnji zivotinjskih bjelancevina nastaje vise otrova
negogto ih je tijelo sposobno izluciti. Isto tako, sadrze
nekvalitetne,odnosno zasi.cene masne kiseline koje za tijelo nemaju
nikakvuhranjivu, odnosno biolosku vrijednost. Ora gasti
plodovi,mahunarke i zeleno povrce su naprotiv odlicni izvori
bjelancevina.Osim bjelancevina sadrze i mnogo vitamina, elemenata
utragovima i mineralnih tvari. Inace one sadrze i dosta masnoca,ali
onih zdravih, bogatih nezasicenim masnim kiselinama koje
nage tijelo, za razliku od nezdravih masnoca, treba za
optimalnozdravlje.
Preporucljiva dnevna kolicina
Na kilogram tjelesne teiine preporucljivo je unijeti 0,75
gramabjelancevina. Za prosjecnu 2enu je tako dovoljno vec 45
gramabjelancevina dnevno, a prosjecnom mu g karcu dovoljno je vec
55grama bjelancevina dnevno. Vece kolicine opterecuju, odnosnotruju
tijelo.
Uz uvazavanje prosjecnih tjelesnih tezina i energetskih
potrebacovjeka, navedene kolicine znace da na ga hrana mora
sadrzavati10 posto bjelancevina.
Meso ne trebate nadomje gtati sojom jer biljnim
bjelancevinamavise nego zadovoljavate dnevne potrebe za
bjelancevinama.Mahunarke i zeleno povrce (rukola, zelena salata,
endivija, kelj,cvjetaca...) sadrze oko 30 posto bjelancevina,
sjemenke i ora g astiplodovi sadrze 50 posto bjelancevina, zitarice
sadrze 15 postobjelancevina... Glava endivije sadrzi isto toliko
bjelancevina kaoporcija piletine. S pola kilograma kelja
zadovoljimo dnevnepotrebe za bjelancevinama. Biljne
bjelancevine;,su dakle savr g enazamjena za zivotinjske
bjelancevine. I to bez otrovnih otpadnihtvari.
Aminokiseline u povrcu su - kao gracTevni element bjelancevina-
jednostavne, odnosno individualne, za razliku od
iivotinjskihbjelancevina koje sadrze sloiene, odnosno
kompleksne
5958
- aminokiseline. Tijelo mora zivotinjske bjeiancevine prvo
rastavitina prvotne aminokiseline, a biijne mote koristiti odmah, s
punomanje truda. Nazalbst, zivotinjske bjeiancevine su
desetijecima,odnosno Calc stoijeci ma vrijedile za jedine prave
bjelancevine. Nasrecu, znanost je toliko napredovala da danas
pouzdanopoznajemo prednost biljnih bjelancevina pred
zivotinjskim.I
-
Meso i mlijethi proizvodi osim bjelancevina sadrie i
drugesastojke, kao gto su zasicene masne kiseline, koje imaju
samojednu funkciju: uzrokuju srcane napade i moidanu
kap.bjelancevine biljnog izvora sadrie, naprotiv, zdravenezasicene
masnoce kojima tijelo gtiti iivcani sustav i organe.
Cinjenica je da ne bismo smjeli traziti
visokokvalitetnebjelancevine (meso, jaja, mlijeko i mlijecni
proizvodi), vecvisokokvalitetne aminokiseline koje trebamo za
proizvodnjubjelancevina.
Mesne bjelancevine su visokokvalitetne samo za
iivotinjemesojede, koje je priroda opremila za lov, ivakanje i
probavljanjesirovog mesa. Aminokiseline u mesu se zbog kuhanja
stvrdnu,uni gte i ne samo da su neupotrebljive za tijelo, vec ga i
zatrujunepotrebnim otpadnim tvarima to mu kradu iivotnu
energiju.
Sa stajali gta hranjivosti, meso ne sadrzi ni gta gto bi bilo
vrijednoza zdravlje.
meso je osim toga bogato gtetnim masnocama koje nalazimo i
unaizgled najnemasnijim dijelovima. Mesa, dakle, osimbjelancevina
sadrzi nezdrave masnoce i otrove koji opterecujumetabalizam u
tijelu.
Je Ii mesa zaista najidealniji izvor bjelancevina?
Prevladava uvjerenje da je meso najidealniji izvor
bjelancevina.Najkvalitetnije su navodno one bjelancevine koje su po
svomsastavu najsIicnije Ijudskim bjelancevinama. Neki
strucnjaciobja g njavaju: >>S-'to su bjelancevine po svom
sastavu slicnije onomtjelesnih bjelancevina, time je to namirnica
primjerenija za'izgradnju'. Sto' je vecca slicnost, tijelo ce la/de
unesenebjelancevine pretvoriti u vlastite." Po toj Iogici cista
bjelancevinaima biolosku vrijednost 100, a namirnice iivotinjskog
izvora, kaogto su meso, riba i mlijeko imaju biolosku vrijednbst
bjelancevinaod 80 do 90.
Strucnjaci pritom ne uvaiavaju sljedece cinjenice:Slicnost
bjelancevina uopce nije vaina jer se svakabjelancevina prvo
razgradi; Ijudsko tijelo za izgradnjubjelancevina treba
aminokiseline koje u neposrednom oblikusadrie biljne bjelancevine.
Za gto bismo ubijali iivotinje akomoiemo dobiti kvalitetnije
aminokiseline direktno iz biljnogsvijeta? I to bez otrovnih
popratnih proizvoda koji nastajuprilikom probave iivotinjskih
bjelancevina.
Aminokiseline
Bjelancevine u na gem tijelu ne oblikuju se od
unesenihbjelancevina. Bjelancevine nastaju od aminokiselina koje su
uhrani. Tijelo dakle ne moie iskoristiti i upiti bjelancevine
unjihovu prvobitnom obliku. Prvo ih mora probaviti i razgraditi
naaminokiseline, a tek potom upotrijebiti za izgradnju
bjelancevinakoje su mu potrebne.
62
63
-
Prava vrijednost bjelancevina je dakle u
aminokiselinskomsastavu. Aminokiseline su sastavni dijelovi svih
bjelancevina.Postoje 23 aminokiseline i pojavljuju se u
razlicitimkombinacijama. Sve su va2ne, inace ih ne bi bilo. Od
svihbjelancevina, na ge tijelo ih 15 mote proizvoditi samo.
8aminokiselina mora dobiti iz hrane bogate bjelancevinama.
Teaminokiseline zo5em 'b esencijalne aminokiseline.Svih osam
aminokiselina koje nae tijelo nije sposobnoproizvoditi samo, mozemo
dobiti iz biljnih bjelancevina. Svi, iIjudi i zivotinje, ovisni smo
o biljnim bjelancevinama -neposredno, konzumiranjem biljaka, ill
posredno, konzumiranjemmesa 2ivotinja koje se hrane biljkama. Sve
vane aminokiseline u2ivotinjskom svijetu potjecu od biljaka i
covjek ih takocter motedobiti neposredno iz ' biljaka. Tako i slon
ill krava dobiju s biljnomhranom sve bjelancevine koje trebaju.
lako su obje zivotinjevelike i snazne, ne trebaju odrezak za
snagu.Provjereno cete i vi i vase tijelo funkcionirati i dalje,
odnosnopuno bolje, ,ako ogranicite konzumiranje mesa i
mlijecnihproizvoda. I sama sam prije deset godina iz svog jelovnika
izbacilameso, kasnije i ribu, a danas i mlijecne proizvode
konzumiramvrlo rijetko. I vjerujte mi da se ujutro jog uvijek
budim. Ito s punovige energije!Budete li redovito konzumirali voce,
povrce, orasaste plodove,sjemenke i !dice, dobit cete sve
aminokiseline koje tijelo trebaza izgradnju bjelancevina. Takvom
prehranom zadovoljit cete sve
biolo g ke potrebe svog tijela za bjelancevinama, odnosnoa mi
nokiselinama.
Voce i povrce sadr2i vecinu aminokiselina koje tijelo
moraosigurati iz vanjskih izvora. A neke vrste voca i povrca sadr2e
svihosam: mrkve, banane, Zito, cvjetaca, kupus, prokulice,
krastavci,patlid2an, kelj, grah, krumpir, tikvice, rajcica. Idealni
sastav svihaminokiselina imaju i ora gasti plodovi, sjemenke
suncokreta isezama, kikiriki i grah.
Razmislite, za gto biste bjelancevine posredno unosili iz
mesa2ivotinja, ako ih mo2ete neposredno dobiti izr biljnog
svijeta.Trebamo I! 2ivotinjske posrednike za koje proizvodimo hranu
napoljima gdje bi mogla rasti hrana za Ijude?
65
is64
-
I inace, razmislite: jeste Ii opremljeni za ubijanje 2ivotinja,
zatrganje, komadanje i Zvakanje sirovog mesa?
Sirovo meso vam spominjem zato gto ga u takvom obliku
unose2ivotinje koje se hrane drugim 2ivotinjama. Najvjerojatnije
jogniste vidjeli tigra kako si iznad vatre pee pecenku? Ako
jeste,molirn vas, po g aljite mi sliku.
Samo sirovo meso ima prehrambenu vrijednost. Preracleno, toznaci
kuhano, peceno, pr2eno ill na neki drugi nacin pripremljenomeso, vi
ge je nema jer toplina uni gtava aminokiseline.Aminokiseline su
razmjerno osjetljive, mnoge se zbog vrucineprilikom kuhanja stvrdnu
i uni gte, tako da za tijelo vise nisukorisne. Neupotrebljive
aminokiseline postanu otrovne, uzrokujudebljinu, truju tijelo, a
tijelo onda jog _nepotrebno tro g i energijuza bavljenje otpadnim
tvarima. Kad bismo htjeli imati nekukorist od aminokiselina u mesu,
morali bismo unositi sirovomeso kako to cine zivotinje
mesojedi.
Isto tako, morate znati da je slina meso2dera kisela jer
jenamijenjena probavljanju 2ivotinjskih bjelancevina. Na g a slina
jebazicna i sadrii ptijalin za probavljanje g krobnih
namirnica.Zeludac mesojednih 2ivotinja izlucuje deset puta vi ge
kloridnekiseline nego nag Zeludac i Zeludac ostalih biljojeda.
Crijevamesojeda su kratka jer su namijenjena brzom izlucivanju
hrane. Una gem tijelu hrana se zadriava dok tijelo ne upije sve
hranjivetvari. Jetra mesojeda izlucuju deset puta vi g e mokracne
kiselinenego na ga koja izlucuje samo manje kolicine mokracne
kiseline.To je va2no jer konzumirano meso ispu gta u tijelo velike
kolicine
6G
mokracne kiseline. Lav, koji se prehranjuje iskljucivo
mesom,spava 20 sati na dan. Orangutan, koji se hrani samo
biljkama,spava samo Best sati na dan.
Savjeti za zdravo konzumiranje mesa
Nemojte me krivo shvatiti. Ne nagovaram vas da
postanetevegetarijanac kao ja; u ovom prirucniku cu isto tako s
vamapodijeliti naputke o tome kako da, unatoc tome gto
konzumiratemeso, ocuvate zdravlje. All zelim vam dati do znanja da
meso netrebate jesti svaki dan i da barem ogranicite njegov unos.
Istotako, odreknite se crvenog mesa, preracene hrane od mesa imesa
brzo uzgojenih 2ivotinja. I
-
Peto poglavlje
PRIRODNI ZAKONI PREHRANE
Gdje radimo najvece gres"ke?U svakodnevnojp rehrani najces"ce
krs"imo sljedece zakonep rehrane:
1. pogresno kombiniranje hrane2. svakodnevno konzumiranje vecih
kolicina mrtve hrane3. neuvazavanje prirodnih procesa4. preveliko
konzumiranje koncentrirane hrane koja ne
sadrzi vodu5, konzumiranje prevelikih kolicina mesa
Nepravilno kombiniranje hrane, premalo hrane s velikim
udjelomvode, popratni proizvodi koncentriranih jela, onecisceni
zrak ivoda to stres - sve to i jo g" mnogo drugih stvari - truje
tijelo izakiseljuje ga. Zatrovano tijelo moguce je prepoznati
ponapuhnutosti, suvisnoj tezini, celuiitu, preranoj pojavi
sijedekose, celavosti, 2iv6anim ispadima, podocnjacima i
preranimborama na licu.
Potrazite dobar izvor! Preporucujem vam da se raspitate
oporijeklu mesa. Naj lbolje je da konzumirate meso iz
domaceg,odnosno ekoloskoi uzgoja. Ekoloski uzgajivaci ne
koristeantibiotike i hormone za pospjesivanje rasta. Za usporedbu:
pilekojem dodaju hormone rasta raste oko 40 dana, a prirodnouzgojen
za rast treba cal< 6 mjeseci.
.
I
Morate biti svjesni cinjenice da cete bez konzumiranje mesaako
ga budete konzumirali manje nego ina ge, smr5avjeti ipoboljsati
zdravlje puno brie, nego ako ga budete konzumiralijako cesto. Meso
utjece na zdravlje samo tako da ga oslabljuje.Probavljanje mesa
zahtijeva velike kolicine energije koju bi tijelomoglo upotrijebiti
za detoksikaciju i topljenje masnih naslaga.
69
-
TOKSIMI.IA ILI METABOLICKA NERAVNOTE2A
Vi gak toksina u tijelu uzrokuje metabolicku
neravnotezu.Toksimija, to jest zakiseljenost tijela, odnosno
prevelika kolicinaotrovnih naslaga, temelj je suvi gne tezine i
brojnih bolesti.
Ako u tijelo ne unosite otrove, povecavate mogucnost
ocuvanjaprimjerene tjelesne tezine i zdravlja.
Toksimija nastaje u procesu metabolizma. Stare stanice suotrovne
i tijelo ih mora gto prije izluciti kroz jedan od cetirijukanala:
kroz crijeva, mjehur, pluca iii kozu. To je posve normalanprirodni
proces s kojim se ne biste trebali baviti da se otrovneotpadne
tvari izlucuju jednako brzo kako nastaju. Dok tijelo imana
raspolaganju dovoljno energije i ne opterecujemo gatoksinima,
otpadne tvari se pravilno i dovoljno brzo izlucuju.
Pravilno kombiniranje hrane, koje cete podrobnije upoznati
unastavku, vazno je zato gto toksimija ill zatrovanost,
odnosnozakiseljenost nastaju u tijelu takoder iz popratnih
proizvodahrane koju zbog probavnih problema probavljamo
naneodgovarajuci nacin.
Zbog sve vece ponude preradenih namirnica, vecinu na g e
hranepredstavlja konzervirana hrana. Umjesto da se
prehranjujemosvjezom hranom, uglavnom konzumiramo preractenu hranu.
Akonije preractena, sami je nakon kupnje promijenimo
przenjem,kuhanjem , pecenjem i pripremanjem na zaru. Problem se
pojavijer se u biolo g kom smislu ne mozemo prilagoditi tolikim
kolicinama preractene hrane. A ako je uz to
nepravilnokombiniramo u istom obroku, organizam je
redovitopreopterecen.
Tijelo stvara otpadne tvari na dva nacina: u
normalnommetabolickom procesu i s ostacima hrane koju nije
mogloucinkovito iskoristiti (gnjila hrana koja je u zelucu zavrela
ili sezgru g ala).
Kad se razvije vise otrovnih otpadnih tvari nego gto ih
tijelomote izluciti, vi g kovi se nakupljaju u tijelu. Suvi g ne
masnenaslage i celulit nisu ni gta drugo nego ti otrovi. Te tvari
'dinesuvi g nu tjelesnu tezinu. Ako svaki dan nakupite vise
otpadnihtvari nego gto ih mozete izluciti, logicno je da ih tijelo
moranekamo pohraniti. Buduci da tijelo "stiti svoju cjelovitost,
pazi daih ne nakuplja u zivotno vaznim organima blizu njih, vec
umasnom tkivu i mis"icima - u bedrima, mi g icima, oko struka,
unadlakticama, pod bradom - na mjestima gdje se najcegce zalimona
salo.
Debljina je jednostavna fiziolo gka pojava gdje je
potrebnorazumjeti toksimiju i pobrinuti se za odstranjivanje
otrovnihotpadnih tvari iz tijela, a zatim paziti da se toksini ne
nakupljajubrie nego gto nastaju.
n
Tijelo bi moralo_do kraja uklanjati otrovne naslage koje
senakupljaju u njemu, a najucinkovitiji nacin cig cenja je, kako
cetesaznati u nastavku, konzumiranje hrane s velikom kolicinom
70
71
-
vode, prije svega vdca, tijekom jutra to pravilno
kombiniranjehrane u istom obrokU.
ATO, KAD I KAKO JESTI
Vaino je STO jedete, KAD jedete i KAKO jedete. To su
najvaznijapitanja pravilnog nacina prehrane.
Kratak odgovor na TO, KAD i KAKO jesti glasi:Pridrzavajte se
nacela pravilnog konzumiranja voca i vocnihsokova tijekom jutra.
Voce uvijek konzumirajte na prazanzeludacl Neka voce bude
kvalitetno i po mogucnosti bioloskiuzgojeno. Poslijepodne
konzumirajte obroke po nacelu pravilnogkombiniranja hrane, gdje
glavno pravilo glasi: u jednom obrokumo2ete konzumirati samo jednu
koncentriranu namirnicu. Toznaci da u istom obroku ne zdruzujete.
bjelancevine iugljikohidrate (kruh i sir, meso i krumpir, riba i
ri2a i sl.). Uzkoncentrirana jela mozete si priustiti prilog od
povrca i salatu.Eksperimentirajte i bit cete iznenadteni na koliko
razlicitih nacinamozete pripremiti povrce. Neka se 70 posto vass"e
dnevneprehrane sastoji od namirnica koje sadr2e veliku kolicinu
vode(voce i povrce), ostalih 30 posto neka bude od
koncentriraneprehrane (sve ostalo). Tri sata prije spavanja ne
jedite nista, dasvoje tijelo pripremite na miran pocinak.
Dakle, da vam podrobnije predstavim nacin prehrane s kojim
ceteocuvati metabolicku ravnote2u i ucinkovito izIucivati
otrovneotpadne tvari, a istodobno cete u2ivati u prehrani.
Predstavit cuvam zakonitosti prirodne, jednostavne i ucinkovite
metodeprehrane s kojom cete bez izgladnjivanja postati vitalni,
zdravi i
72
73
-
puni energije. Upoznajmo malo podrobnije prirodne
zakonitostiprehrane...
Sesto poglavlje
PRIDRZAVANJE CIKLUSA PREHRANE
Pradenje prirodnih procesa
I
`L1 yrirod nema nagra.de kazne,
`
yostoje salvo yosgecace.
-
Pravilna prehrana znaci da konzumiranu hranu tijelo
optimalnoupotrijebi, u skladu sa svojim bioloskim ritmom. To znaci
da nijesvejedno gto jedemo navecer, gto popodne, a gto izjutra.
U nastavku cu vam predstaviti prirodnu inteligenciju tijela koju
nemo2emo promijeniti jer nam je dana evolucijom.
Prirodna inteligencija tijela
Tijelo ima unutarnje funkcije kojima upravlja biolo g ki
sat.Istra2ivanje dokazuju da svaki covjek ima geneticki
programiranisat koji kontrolira dogadaje u nama. Naialost, cesto
namokolnosti odreduju (iii mi dopugtamo da nam odreduju), kaddemo
ne gto napraviti, kad demo spavati i kad jesti, umjesto daslu g amo
svoj unutarnji ritam. Nacin 2ivota koji nije u skladu sunutarnjim
tjelesnim ritmom ostavlja posljedice na nas"emzdravlju kao gto su:
nesanica, nedostatak koncentracije, problemis 2elucem i glavobolje.
Te probleme mo2ete izrazitije opaziti kodprelaska sa zimskog na
Ijetno vrijeme i obrnuto te namedukontinentalnim letovima, gdje
promijenimo vi g evremenskih zona.
Nacin prehrane o kojem vam govorim funkcionira zato gto
setemeiji na prirodnim zakonima. Ako 2elimo zdravo, ucinkovito
itrajno smr"savjeti te ukloniti uzroke bolesnih stanja i lo geg
opdegstanja, moramo se ravnati po zakonima koje nam je
odredilapriroda.
Dio inteligencije tijela su i tri ciklusa prehrane.
76
Ciklusi prehrane
Covjekova sposobnost prerade hrane povezana je s
ucinkovitimdjelovanjem triju redovnih dnevnih ciklusa koji
obuhvadajuuno genje hrane u tijelo (prisvajanje), upijanje i
iskoris"tavanjehranjivih tvari konzumirane hrane (asimilacija) te
izlucivanjeonoga gto ne trebamo. Te faze, bag kao i ostaie
unutarnje cikiuse,nije mogude promijeniti. lako se sve te funkcije
dijelom odvijajucijelo vrijeme, svaka od njih najintenzivnija je u
odredenimdijelovima dana.
Ako malo razmislite, ti su vam ciklusi zapravo ved poznati.
Kadsmo budni, dakie tijekom dana, kad hranu unosimo, prisvajamoje.
Tijekom noci, kad na g e tijeio ne radi ni gta napornije, ono
upijasve gto je dobilo unesenom hranom. Rano ujutro i tijekom
jutratijelo pone izIucivati otpadne tvari - ono gto nije
upotrijebilo.
Ciklusi prehranjivanja su:od 12 do 20 sati APROPRIACIJA (faza ,
prehranjivanjaprobavljanja)od 20 do 4 sata ASIMILACIJA (faza
apsorpcije oz. upijanjahranjivih tvariod 4 do 12 sati ELIMINACIJA
(faza odstranjivanja gtetnih tvariiz tijela)
77
-
Pogledaimo svaku od tih faza malo podrobnije:
1. CIKLUS HRANJENJA 1 PROBAVLJANJA odvija se od 12 do 20sati
navecer. U torn razdoblju tijelo je najsposobnijeucinkovito
probaviti hranu jer tijelo posvecuje energijuhranjenju i
probavijanju unesene hrane.
U toj fazi je vrijeme da se nahranite kvalitetnom prehranompo
nacelu pravilnog kombiniranja hrane. Ako se budete dr2alinacela
pravilnog kombiniranja hrane, za probavu cete koristitivrlo malo
energije pa ce varn ostati vise energije za obavljanjesvakodnevnih
aktivnosti.
Pridr2avanje .te faze je va2no jer hranjenje nakon 20
hpreusmjerava energiju natrag na probavljanje, a ne naasimiliranje
hranjivih tvari. Hranjenje kasno navecer mote bitirazlog jutarnjeg
umora. Dok ste spavali, vas organizam jenamijenio energiju
probavijanju hrane, a trebao ju jenamijeniti hranjenju i
regeneriranju stanica. Posljedica jejutarnji mamurluk, Koji vecina
Ijudi rije g i galicom I
-
kemijska struktura jednostavnih ugljikohidrata omogucuje dase
apsorbiraju kroz tanko crijevo u krvotok bezpreusmjeravanja
energije od drugih ciklusa. Voce ne trebanikakvu obradu u zelucu i
zato prirodno prelazi u tankocrijevo. Zbog toga je preporucljivo da
u ciklusu izlucivanjakonzumirate samo voce i/ill vocne sokove. Sva
druga hranaometa ciklus-'izlucivanja, a popratni proizvodi koje bi
tijelotrebalo izluciti pridruzuju se teretu otrovnih taloga
iomrazenim kilogramima.
Zahtjev da do podne konzumirate iskljucivo voce povezan jes
ucinkovitim funkcioniranjem tjelesnih ciklusa.
Odstranjivanje otrova je najvaznija faza za mr g avljenje.
Onikoji zele smrgavjeti morali bi se najvi ge pobrinuti za
ciklusizlucivanja. Ako ga olak g ate, umjesto da ga ometate,
jamcimvam da cete smr g avjeti u vrlo kratko vrijeme. Izlucivanje
znaciodstranjivanjestetnih tvari i suvi gnih kilograma iz tijela.
Zaucinkovito mrgavljenje i lijecenje organizma iii
ocuvanjezdravlja, morate odstraniti vi g ak toksina u tijelu.
Zaboravite na sve savjete o vaznosti obilnog
dorucka.Tradicionalne navike prehranjivanja ometaju
ciklusizlucivanja. Do podne konzumirajte voce koje ce vam pomocida
ocistite otrovne naslage i rastopite kilograme, aistodobno ce vam
dati energiju koju trebate. Voce ce vam uusporedbi s klasicnim
obrokom, koji za probavu treba tri sata -i to u slucaju ako je
pravilno kombinirano - dati energijuodmah. Voce od svih namirnica
za probavu treba najmanje
vremena i energije. Prijepodne ga unosite koliko zelite jer je
-zato gto sadrzi mnogo vode (80 do 90 posto) - prirodan
cistactijela, koji ce pomesti vase otrove i suvi g ne kilograme.
Vocecisti tijelo, ukianja otrovne naslage i smanjuje
tjelesnutezinu. All ne zaboravite: voce ima to vrijednost samo kad
gakonzumirate nata gte!
Uspjes"no mrs"avljenje temelji se na konzumiranju voca bar
dopodne. Ako se odlucite za pridrzavanje samo nekih nacelakoja vam
preporucujem u knjizi, odlucite se za nacelopravilnog konzumiranja
voca. Rezultati ce biti vidljivi vrlobrzo! I ako se ne namjeravate
odreci kave, zbog ucinkovitijegmrgav!jenja i ukianjanja otrovnih
naslaga premjestite je naposlijepodne.
Ako tijelu omogucite da namijeni potrebnu energijuuklanjanju
otpadaka i otrovnih tvari iz tijela, to je garancijadobrog
zdravlja, dobrog stanja i vitkosti jer tijelo nee talozitiotrovne
tvari u obliku masnoca i celulita.
81
-
Pridrzavanje ciklusa hranjenja u praksi
Pracenje metabolickog ciklusa vrlo je jednostavno i logicno.
U fazi hranjenja je najbolje vrijeme za slozene
ugljikohidrate,bjelancevine i masnoce.
Buduci da tijekom dana trebate energiju, najbolje je da za
rucakjedete slozene ugljikohidrate kao sto su krumpir, riza,
ostalezitarice, tjestenine itd., sa salatom ill kuhanim povrcem.
Takavobrok je posebno preporucIjiv za one koji imaju problema
sumorom i koncentracijom zbog pada secera u krvi, jer se sever
uslozenim ugljikohidratima - za razliku od
jednostavnihugljikohidrata koje nalazimo u vocu i slatkisima - vrlo
sporooslobacfia.
Navecer ugljikohidrate zamijenite mesom, ribom, sirom i jajima
iiisojom, tofuom i mahunama ako ste vegetarijanci. Tako
cetezadovoljiti dnevne potrebe za bjelancevinama.
Neka izmedu obroka bude dovoljna pauza (ovisno o stupnju,odnosno
vremenu probavljivosti - pogledaj tabelu VRIJEMEPROBAVUANJA koja se
nalazi na kraju ove knjige).U jutarnjoj fazi ciscenja tijela (a
posebno ako se ne osjecatedobro) ne smijete jesti koncentriranu
hranu. To znaci da klasicnidorucak otpada. Zamijenite ga vocem iii
svjeze pripremljenimsokovima od voca iii povrca, koji fazu
izlucivanja zbog svogsastava ne ometaju, a istodobno nam daju
energiju koju ujutro
trebamo. Svjeze sokove popijemo odmah nakon pripreme jerinace
gube vane vitamine.
-
Sedmo poglavlje
NACELO PRAVILNOG KONZUMIRANJA VOA
Voce je namirnica koju vecina Ijudi pogresno konzumira, zbogcega
im uzrokuje probleme s probavom. Zbog nepravilnekonzumacije voce ih
zatvori, umjesto da ih cisti. Voce kao desert
mijes" anje voca s drugom prehranom unistava sve vase
dobrenamjere za unosenje vitamina i minerala, jer se zbog
alkoholnogvrenja u zelucu oni posve uniste. Zbog alkoholnog
vrenjanapravite si vise stete nego koristi jer pritom nastaju
otrovi kojise odlazu u vasem tijelu i tijelo ih u takvim kolicinama
ne mozeizluciti.
Samo onda kad ostvarimo odgovarajuce uvjete, odnosno kad
gakonzumirano na pravilan nacin, voce obavlja svoju funkciju
ciscenja tijela. Voce cisti tijelo zbog velikog udjela vode, a
uz to utijelu ne ostavlja otrovne naslage. Pravilno konzumirano
vocepomlactuje to koristi energiju za izlucivanje toksina
ineutraliziranje kiselosti.
Voce je hrana koja za probavu treba vrlo malo vremena ienergije.
U fizioloskom smislu voce vrlo brzo proputuje tijelo i zaprobavu ne
treba tako veliku kolicinu energije kao drugenamirnice. Osim toga,
sadrzi od 80 do 90 posto vode koja cistivitalizira. Voce
opskrbljuje tijelo tvarima koje su potrebne zaodlicno zdravlje. U
njemu su svi vitamini, minerali,ugljikohidrati, aminokiseline i
masne kiseline. Sadrii sve totijelo treba za svoj opstanak. Te
karakteristike daju vocu funkcijunajucinkovitijeg sredstva za
mrsavIjenje. Kad ga pravilnokonzumiramo, njegove su koristi
bezgranicne. Konzumiranje vocau dopodnevnoj fazi izlucivanje daje
tijelu prirodnu priliku daizbaci nakupljene naslage.
Voce je iznimno lako probavljivo jer se ne probavlja u zelucu.
Svevoce - osim banana, datula i suhog voca, koji se u
tijeluzadrzavaju malo dulje - zadrzava se u zelucu vrlo kratko
vrijeme;proputuje ga u dvadeset do trideset minuta. Zatim putuje
ucrijeva, gdje oslobodi svoje iznimno hranjive tvari i
energiju.Konzumiranje voca daje nam cistu energiju. S obzirom na to
daprobava zahtijeva vise energije nego sve druge tjelesne
funkcije,voce u usporedbi s drugom hranom ima vrlo veliku
prednost.Probava voca zahtijeva neusporedivo manje energije
negoprobava druge hrane.
8584
-
Upute za pravilno konzumiranje voca
Vote ima svoju biolos"ku vrijednost samo kad ga konzumiramonata
gte, dakle na prazan beludac. Vote je brzo probavljivo jer se
u2elucu zadrbava vrlo kratko. Zbog toga ga ne smijemokonzumirati s
drugim jelima III odmah nakon njih:-5va druga jelatrebaju za
probavu dulje vrijeme, zato ometaju probavu vota.
I
- mote skliznuti kroz zeludac u crijeva, u mecuvremenu seraspada,
vrije i promijeni se u kiselinu. I
-
obojana i konzervirana. Onaj tko u dana g nje vrijeme fell
jestizdravu i uravnotezenu hranu, mora se suociti s vrlo mnogoisku
genja - lijepo i privlacno pripremljenim proizvodima podkojima se
savijaju police u trgovinama. Sama pomisao na to cegase sve treba
odreci, za mnoge je nezamisliva.
Ito je hrani dodano, a gto oduzeto?
Kod hrane obicno pazimo na to koje su joj gtetne tvari
dodane(aditivni, pesticidi...), a premalo na to gto je oduzeto.
Morate bitisvjesni da u mrtvoj hrani nema fivotne snage.
Obradenenamirnice su osiroma g ene jer gube mnogo vitamina,
minerala,vlakana, enzima, korisnih bakterija to drugih zivotno
vafnih tvari.Preradom iz nje odstranjuju five sastojl
-
zamijenimo neolju gtenom jer Iju gtenjem odstrane i vitamine
iminerale. Bijeli kruh zamijenimo integralnim kruhom i
crnimbras"nom.
Sljedevi gtetni element u nasoj prehrani je bijeli "sever. Nekov
jebijeli sever bio rijetka kemikalija koju je bilo moguve kupiti
samou Ijekarni. Danas-kod vevine Judi ne prole dan da ga ne
koristejer ga nalazimo u razlicitim napicima, pecivu, cokoladi,
umacima,sladoledu, bombonima itd. Mnoge dana g nje civilizacijske
bolestiposredno ill neposredno uvjetovane su prevelikom uporabomg
evera. Najcesva je g everna bolest koja se javlja vev kod
djece.
Od masnova su najpreporucljivija hladno presana i
nerafiniranaulja. Rafinirano ulje je stetno. Takoder je stetno
svako ulje kojezagrijemo. Maslinovo, laneno i druga ulja i dalje
spadaju medunajzdravija ulja, ali ne za kuhanje. Ta ulja, naime, ne
smijemozagrijavati. Zagrijana do visokih temperatura, mijenjaju
svojsastav i vise nisu ni zdrava ni korisna. Ljudi su se citajuvi
vijesti ozdravom maslinovom ulju navikli da peku i kuhaju na
njemu.Takoder brojni kulinarski recepti to savjetuju. All
poznavateljiznaju da recimo povrve, ribu, meso i drugu hranu
trebapripremati na drugacijoj masnovi. Tel< kad je hrana
pripremljena,prelijemo je maslinovim, repicinim ill drugim hladno
pre g animuljem.Za kuhanje vam preporucujem hladno pre g ano
djevicanskokokosovo ulje koje podnosi zagrijavanje. Kod kokosovog
ulja stvarje posve drukcija. Cak ni zagrijavanje do vrlo visokih
temperaturane mijenja njegov sastav, zato ga preporucujem za
kuhanje.
Koliko otrova i aditiva unesemo u godini dana?
Zbog suvremenog nacina obradivanja zemlje i uzgoja vova ipovrva,
jedemo sve vise otrova. Podaci istra2ivanja otkrivajug okantne
cinjenice o njihovoj kolicini.
Svaki 2itelj industrijaliziranog svijeta godi g nje unese:n 5
kilograma aditiva
skupa s vovem i povrvem najmanje 4,5 kilogramapesticida i
herbicida to
n
kilogram te"skih metala
Biolos"ki dobivena hrana .
Dobro je ako je hrana dobivena na biolos"ki nacin. Za
ekolos"kupoljoprivredu je karakteristicno da proizvodaci umjesto
umjetnihgnojiva i razlicitih kemijskih sredstava (pesticidi,
herbicidi), koristeorganska gnojiva i razlicite prirodne pripravke.
Ekolog ki proizvodei 2ivotinjske proizvode (meso, mlijeko, mlijecne
proizvode, jaja,med).
9392
-
70:30
Za auvanje zdravog tijela trebamo hranu koja se sastoji od
70posto vode. 70 posto hrane koja sadrii mnogo vode, to jest vocei
povrce, trebamo zato gto i 70 posto Ijudskog tijela cini
voda.Pridrfavanjem tog nacela konzumiramo puno hrane koja nas
nezatvara, vea cisti na g e tijelo.
Danas smo zbog konzumiranja prevelikih kolic!na
koncentriranehrane vee navik!i da moramo piti dovoljno vode. All,
pozor, takvekolicine vode trebamo zato gto unosimo previ g e
koncentriranehrane koja zbog nacina prerade ne sadrzi vodu. Zedni
smo jer izhrane koju konzumiramo ne dobivamo dovoljno vode. Buduci
danasu prehranu karakterizira veal udio koncentrirane hrane,
stalnosmo fedni. Koncentriranoj hrani preradom oduzimamo
sveprirodne znacajke koje sadrzi fiva hrana. Mrtva tvar ne
mofeobavljati funkcije five tvari! Hrana koja je bila izlozena
visokojtemperaturi je mrtva i izgubila je svoju hranjivu
vrijednost. lakocuva Ijudski organizam na fivotu, to cini
privremeno, odnosno nagtetu va g eg zdravlja, vitalnosti i
energije. Za gto bismo vodu pillposebno ako to dragocjenu fivotnu
tekuainu mofemo dobitipravilnom prehranom.
Pazite da unesete primjerenu kolicinu five hrane koja sadrzipuno
vode: 70 posto namirnica s velikom kolicinom vode (voee ipovrce) i
30 posto koncentrirane hrane (sve ostalo). To znaci da70 posto va
ge prehrane sadrii fivu hranu. Ziva hrana su jela kojasadrfe puno
vode - voce i povrce. U praksi to znaci da dopodnekonzumirate voce,
a popodne si uz jedno koncentrirano jelo( g krobni iii
bjelancevinsko) priu gtite prilog od povrca i salatu.
I
-
koncentrirane hrane i jamcim vam da cete brzo osjetiti
pozitivneucinke na svojoj vitalnost i opcem stanju. Konzumiranje
hrane svelikom kolicinom vode je, naime, temelj detoksikacije i
topljenjamasnih jastucica. Tako cete tijelu omoguciti da se
oslobodi otrovai ocisti. Zasto biste pretrpali svoje tijelo, ako si
mozete priu gtitiukusnu i zdravu hranu? Konzumirajte hranu koja
sadrzi mnogovode, a ne Barrio prokuhanu i prerac7enu hranu u kojoj
suunis"tene sve hranjive tvari. Takva hrana vam daje samo kalorije,
aima nisku biolo g ku vrijednost.
Uz pridrzavanje tog nacela otkrit cete da niste vie tako
cestozedni. Ako unatoc tomu imate potrebu za tekucinom, pijte
vodu.Pritom se pridrzavajte pravila da tekucinu ne unosite prije i
nakonjela. Mnogi Ijudi piju vodu tijekom obroka, gto nije
preporucIjivo
zbog probavnih sokova u zelucu. Voda ih razrijedi i tijelo ne
mozepravilno probav!jati jelo. Pijenje vode tijekom jela ometa
ciklushranjenja i nepotrebno vam oduzima energiju.
Kad pojedete pravilno sastavljen obrok, koji se sastoji od
70posto zive hrane, ne biste smjeli osjecati zect prije i nakon
jela!
Ako budete konzumirali hranu s velikom kolicinom vode,
uklanjatcete otrovne naslage iz tijela i gubiti tjelesnu tezinu. Uz
trajnupromjenuzivotnog stila, otpadne tvari se vide nece nakupijati
umasnim jastucicima pa se necete ponovno udebljati. Takodercete
ciklus iz!ucivanja najbo!je potaknuti preporucenimkonzumiranjem
hrane koja sadrzi puno vode.
9796
-
Deveto poglavlje
NACELO PRAVILNOG KOMBINIRANJA HRANE
Jeste znali da je otrov za va g e tijelo, odnosno probavni
sustav akou jednom obroku jedete vise razlicitih koncentriranih
namirnica?
Vecina Ijudi je navikla - u dobroj vjeri - zadovoljiti dnevne
potrebeza svim hranjivim tvarima, vitaminima, mineralima i vlaknima
-tako da barem u glavnom dnevnom obroku istodobno konzumira:meso za
bjelancevine, krumpir, ritu i tjestenine da zadovoljepotrebu za
ugljikohidratima to salatu da zadovolje potrebe zavitaminima i
vlaknima. A masnoce su, s obzirom na nacinpripreme slovenske hrane,
prisutne u skoro svakoj od tihnamirnica - i salati, jer je vecina
zacini rafiniranim uljem i octom.Uz sve to gto pojedemo, obicno i
pijemo, a nakon obroka cestoslijedi desert i kava, koji nam nakon
takvog obroka koji jakooptereti probavu, barem malo vrate
energiju.
Tako se hranimo jer su nas nautili da za svoje potrebe moramo
ujednom obroku konzumirati sve potrebne tvari koje tijelo treba.All
razmislite: kako se osjecate nakon takvog obroka? Jeste li
punienergije ili se osjecate umorno i najradije biste malo
zaspali?Trebate li taj desert ili kavicu bas zato da motete
nastaviti sasvojim poslom iii drugim svakodnevnim aktivnostima?
'mateproblema s debljinom? Srecete li se s iznenadnim porastom
ipadom energije nakon nekih vrsta namirnica? Znate da se nakonneke
hrane ne osjecate dobro?
Uzrok umora nalazimo u sastavu obroka koji je
istodobnosastavljen od bjelancevina, ugljikohidrata, masnoca,
povrca imotda jog i voca. Takav obrok preoptereti na g u probavu.
Dok seu mladosti na g i probavni organi jog mogu nositi s
takvimkombiniranjem hrane, s godinama s takvim kombinacijamaimamo
sve vide problema. Pogre g no kombiniranje hrane vodi dodebljine i
zdraystvenih problema. Kr g enje tog nacela isto takosprjecava mr g
avIjenje.
Proces probavljanja
Zadaca probave je da enzimi i druge tvari promijene hranjive
tvariu molekule da ih organizam mote upiti, odnosno apsorbirati
krozstjenke tankog crijeva. Tako hranjive tvari dolaze u
krvotok.Neprobavljeni i neprobavljivi ostaci odlaze u rektum gdje
seobogate sa sluzi i izlucuju kroz anus.
98
99
-
Postupak probavljanja kIasicnog obroka
Pogledajmo na primjeru kako se nag probavni trakt
prihvacaprobavljanja uobicajenog rucka: govecda juha, meso,
krumpir,zacinjena salata i vocni desert.
2eludac4e,se najprije prihvatiti probave bjelancevina. Tomote
trajati nekoliko sati. Buduci da smo u obrokukonzumirali i masnoce,
probava se produljuje.
Buduci da se najprije probavlja meso, u to vrijeme
ostalenamirnice, a to su krumpir, salata i voce, nepotrebno cese
vie sati zadrzavati u zelucu. Moraju cekati u redu da seprobave
najkoncentriranije namirnice.
Za to vrijeme se voce, povrce i g krobne namirnice u
zelucui-aspadaju i vriju. Zeludac se trudi probaviti tu mje g
avinu.Tako nastaju kiseline, plinovi, pa cak i alkohol.
0 Kad hrana dote u crijeva, probava se nastavija, tu supotrebni
jog dodatni enzimi da razgrade jog neprobavljenuhranu te minerali
Koji neutraliziraju kiseline. Tako na krajuostane vrlo malo
vitamina i minerala koje ce tijelo upitikroz stjenke tankog
crijeva.
Nakon takvog obroka smo lijeni, bez energije i imamoprobleme s
koncentracijom jer tijelo vecinu svoje energijeiskoristi za
probavljanje te g kog obroka. Ljudi su nakontakvog obroka umorni
jer hrana treba osam iii cal< vie satida prijecte iz zeluca, a
zatim dvadeset do cetrdeset sati da
proputuje crijeva. Kod takve kombinacije za probavniproces
trebamo jako puno energije koju bismo mogliiskoristiti za ugodnije
aktivnosti. Upravo zato toliko punoIudi nakon mije g anog obroka
ima potrebu za slatkimkavom. Time si barem na neko vrijeme vrate
izgubljenuenergiju.
Probava je tjelesna funkcije koja zahtijeva najvi ge
energije.Probavljanje hrane zahtijeva vie energije nego sve
drugeaktivnosti. Energiju trebamo za izlucivanje otrovnih nasiaga
iztijela, dakie i za mr gavljenje te, naravno, za na ge
svakodnevneaktivnosti. Ako vam dakie nedostaje energije i osjecate
seumorno bez ikakvog razioga, raziog je tosto va g i probavniorgani
trose previse energije.
Velike kolicine energije za probavljanje mozemo u gtedjeti
akouvazavamo nacelo pravilnog kombiniranja hrane. Nakon gtopocnete
pravilno kombinirati obroke, osjecat cete se lagani i punienergije
jer je takva jela moguce lak ge i ucinkovitije probavitinego
uobicajeno sastavljena jela. Pravilno kombinirani nemasniobroci
probavljaju se tri Bata, mesni cetiri, a nepravilnosastavljeni
obroci i vise od osam sati.
Kako biste se vi osjecali kad bi za osmosatno radno vrijeme
dobililo g iju placu nego za trosatno radno vrijeme? Va g e tijelo
poznajetaj osjecaj...
100
101
-
Kombiniranje hrane
Nacela pravilnog zdru2ivanja namirnica govore koju hranumo2emo
konzumirati zajedno, a koju ne. Ako se pridr2avamo tihnacela, na ga
probava se pobolj g ava, imamo redovitu probavu,redovito
izlucivanje izmeta, a suvi g ni kilogrami koji su senakupljali zbog
nepravilne prehrane se tope. A najbolja novost jeda odvajanje hrane
ne donosi samo gubitak tjelesne te2ine, vecnjime lijecimo i
sprjecavamo bolesti. Vratit ce vam se zdravlje ipobolj g at Ce se
vase opce stanje jer cete takvim nacinomprehrane imati znatno vise
energije koju je tijelo dosad koristiloza probavu neodgovarajucih
kombinacija namirnica u istomobroku.
Za pravilnu prehranu vazno je troje: hrana mora biti
kvalitetna,u primjernim kolicinama i u istom obroku pravilno
sastavljena,odn. kombinirana. To znaci da konzumiranom hranom
nestvaramo probavne "konflikte", koji su krivci za nastanak otrova
inepotrebnu potro g nju minerala.
Idealno je da hrana gto prije napusti 2eludac i bezprepreka
putuje kroz cijeli probavni trakt. A to jemoguce samo ako obrok
sastavimo iz medusobnousklac fienih namirnica, gto znaci od
namirnica saslicnim nacinom probavijanja.
Postoje razliciti enzimi i kiseline, koji razgracuju odrecenu
vrstuhrane. Dok se jedna vrsta hrane ne probavi, druga hrana ceka
nasvoj red, jer 2eludac moie odjednom izluciti samo jednu
vrstuenzima.
Ako u jednom obroku zdruzirno brojna razlicita jela,
zasigurnouzrokujemo sporije djelovanje probavnog trakta,
fermentaciju,gnjiljenje i preveliko izlucivanje 2elu6ane kiseline.
Obrok odnepravilno kombiniranih namirnica u 2elucu se moie zadrzati
doosam sati, a u cijelom probavnom traktu mote ostati cak preko70
sati (vise o tome mo2ete procitati u poglavlju o
izlucivanjuizmeta).
Svaki zastoj probave je gtetan jer umara organizam (koristi
viceenergije), nastaju otrovi i razlicite neugodne smetnje kao gto
su:napuhnutost, osjecaj pretrpanosti, pospanost, smetenost,problemi
s kiselinom, plinovi itd. Uspje g nost prodaje tableta zasmanjenje
kiseline pokazuje da su problemi s probavom kod Ijudivrlo cesti.
Isto tako, puno Ijudi ima problema s hemoroidima. Sviti problemi
posijedica su nezdrave hrane.
Ljudsko tijelo mole probaviti samo jednu koncentriranunamirnicu
odjednom. Koncentrirana namirnica je svako jelo kojenije voce
povrce.
Kombiniranje hrane temeiji se na otkricu da je neke
kombinacijenamirnica u istom obroku moguce [aide i ucinkovitije
probavitinego druge. Kombiniranje hrane temeiji se na kemiji
probave.Ugljikohidrati za probavu trebaju lu2nati probavni sok,
a
102
103
-
koncentrirana bjelancevina za probavu treba kiseli probavni
sok.Kod istodobnog konzumiranja bjelancevina ugijikohidrataprobavni
sokovi potrebni za razgradnju u trenu se neutraliziraju.Tijelo tako
mora izluciti vise probavnih solcova, za sto trebadodatnu energiju
i vrijeme. Vecina bjelancevina koje se predugozadrzavaju u zelucu
1" raspadnu se, a ugljikohidrati pocnu vreti.Raspadanje i vrenj'e
tijelo ne moze iskoristiti jer ostecene hranjivetvari nije moguce
ugraditi u zdravu stanicnu strukturu. Gnjiluhranu tijelo ne upija.
Raspadanje i vrenje je krivo za zakiseljenosttijela, vjetrove,
napetost, zgaravicu i probavne smetnje.
Konzumiranje mijes" ane hrane u istom obroku iznimnoopterecuje
probavu, stvara otrove te nam tro g i dragocjenuenergiju. Pravilna
kombinacija hrane u obroku pospjesuje i
104
potice proces probave. Kod probavljanja pravilno
sastavijenihobroka ne nastaju dodatni toksini, a tijelo ustedi
energiju zadetoksikaciju tijela i svakodnevne
aktivnosti.Konzumiranje kombinacija, kao ss"to su mlijeko i
pahuljice, meso ikrumpir, riba i riza, ne koristi vam. Te
kombinacije tekonzumiranje preradtenih namirnica krivi su za vase
zdraystveneprobleme, suvis"ne kilograme i nedostatak energije
zasvakodnevne aktivnosti.
105
-
Pravilno kornbiniranje namirnica
OSNOVNO PRAVILO
Kod svakog obroka odabererno jedno jelo odkoncentriranih
namirnica, a uz to konzumiramorazlicito i raznoliko povrce. Pritom
je najvainijeodvajanje ugljikohidrata i bjelancevina. To znaci da
naprimjer u istom obroku kombiniramo spagete, umak odpovrca i
salatu, riiu s povrcem, meso i povrce. All nikakou istom obroku ne
smijemo konzumirati meso skrumpirom.
Sva pravila pravilno sastavljenih obroka su:3 U istom obroku ne
smijete jesti koncentrirane bjelancevine i
koncentrirane ugijikohidrate. Bjelancevine morate strogoodvojiti
od ugljikohidrata. Bjelancevine se, naime, puno briei lake probave
bez ugljikohidrata i obrnuto. To vrijedi kako zabjelancevine
biljnog izvora (kikiriki, bademi, mahunarke,soja), tako i za one
iivotinjskog izvora (meso, mlijeko imlijecni proizvodi, jaja,
riba). U praksi odvajanje hrane znacida uz ribu iii meso mahunarke
ne jedete krumpir ill riiu, vecpovrce i salatu.
Sioiene ugijikohidrate (iitarice, iitni proizvodi, krumpir...)
ibjelancevine ne smijemo meclusobno mije gati jer sloieni
ugljikohidrati za svoju probavu trebaju drugacije
enzime,ielucane sokove i krace vrijeme obrade nego
bjelancevine.Razgradnja bjelancevina u molekule treba drukcije
uvjete odrazgradnje ugljikohidrata. Za rastavljanje
bjelancevinapotrebna je ielucana kiselina. Probava sloienih
ugljikohidratapocinje u ustima, a probava bjelancevina u
ielucu.
IZNIMKA: Biljne bjelancevine, koje nisu
koncentriranebjelancevine kao meso, dopu gteno je mije g ati sa
iitaricama.
3 Izbjegavajte istodobno konzumiranje vise vrsta
bjelancevina(mesa, mlijeka, jaja i sira). Bjelancevine ne mije g
amo sbjelancevinama jer se njihova struktura i sastav
uaminokiselinama jako razlikuju. Za raskidanje veza
unutarrazlicitih bjelancevinskih molekula i
oslobactanjeaminokiselina od kojih se sastoje, potrebni su
razliciti i sloienikemijski procesi. Sijedeci problem je da se
vezaneaminokiseline u tankom crijevu ne asimiliraju i
ostajuneiskori gtene. Tijelo se ne moie prilagoditi da
zadovoljiprobavne zahtjeve vise od jednog bjelancevinskog
jelaistodobno. Dvije razlicite bjelancevine u tijelu se raspadnu.
Tone znaci da ne bismo smjeli skupa jesti dvije vrste mesa iiidvije
vrste ora gastog voca, vec je rijec o tome da skupa nekonzumiramo
dvije vrste bjelancevina. Meso, jaja, mlijecneproizvode ill ora g
asto voce treba jesti odvojeno.
106
107
-
3 Uz koncentrirana jela priu gtite si prilog od povrca i
salatu.Povrce, osim krumpira koji je "skrobna namirnica,
mozetejesti uz svaki o'brok. Mozemo ga pripremiti na
razlicitenacine: prijesno (sirovo), kao salatu, pirjano iii u
umacima.Povrce se razgracluje u kiselom, bazicnom ill
neutralnomprobavnom soku. Skupa s odreskom iii krumpirom mozete
sipriu gtiti ne6'grani6ene kolicine povrca.
3 Slozene ugijikohidrate ne mijegamo s
jednostavnimugijikohidratima. Mecrtusobno mozemo mije g ati samo
slozeneugijikohidrate (krumpir, zitarice i proizvode od zitarica,
kaogto su tjestenine, kruh...). All moramo paziti da
med'usobnoodvajamo jednostavne ugijikohidrate (voce, med,
"sever,
slatkige, pecivo...) i slozene ugijikohidrate
(zitarice,krumpir...), jer se razlicito probavljaju. Probava
slozenihugljikohidrata pocinje u ustima, nastavija se u zelucu
izavrgava u tankom crijevu. A jednostavni ugljikohidratimoraju gto
brie dospjeti u tanko crijevo, gdje se mijenjaju uglukozu i
asimiliraju. Zbog toga nam daju energiju odmahnakon
konzumiranja.
3 Voce je najbolje jesti samo, a ne u sastavu drugog obroka.Neki
dopus"taju da se s bjelancevinskim obrocima kombinirakiselo voce, a
sa g krobnim obrocima slatko voce.
lz viastitog iskustva znam da je voce najbolje jesti samo
jerfruktoza, jednostavni gecer koji je karakteristican za
tonamirnicu, ne treba nikakvu obradu u zelucu, vee se probavljai
asimilira u tankom crijevu. To znaci da bi, ako su na putuprepreke,
voce trebalo cekati na slobodan put, a umec7uvremenu ve
fermentirati i uzrokovati plinove i drugeneugodnosti. Druga
nekorisna posljedica takvog redoslijedaprehranjivanja je to gto ce
voce, I
-
Najprimjereniji dio dana za konzumiranje voca je ujutronata gte,
jer je voce hrana koja sama po sebi oslobacla tijelood otrova. Sve
druge namirnice stvaraju vise iii manje otrovakoje tijelo mora
izIuciti. Jutarnje vrijeme takocder se poklapa sfiziolog kom tzv.
fazom ci g cenja organizma koja pocinje u prvojpolovici noci i taje
sve do kasnog prijepodneva.
Jednostavni geceri se i vrlo brzo probave jer voce odmahnakon
uno genja putuje pravo u tanko crijevo gdje se probavi iasimilira.
To znaci da nam konzumiranje voca daje energijukoju je moguce odmah
iskoristiti. Ujutro odmah trebamoenergiju. Dorucak koji ce se
probavljati najmanje tri sata,nece nam je dati.
3 Slastice se, isto kao i voce, sastoje od jednostavnih g ecera
kojine trebaju posebnu obradu u zelucu. Svako zadrzavanjeslastice
ispred tankog crijeva uzrokuje fermentaciju, napetosti kiselost.
Zbog toga je preporucljivo da slasticu nekonzumiramo odmah nakon
obroka. Sa slasticom je najboljemalo pricekati i konzumirati je tek
nekoliko sati nakonobroka. Preporucujem vam da slasticu pripremite
sami i
umjesto g ecera upotrijebite med, melasu ill javorov
sirup.Prilikom pripreme izbjegavajte bijelo bra g no.
Svaka namirnica se, dakie, probavlja na svoj nacin. Zato je
dobroda odjednom jedete samo jednu vrstu hrane ill
pravilnukombinaciju hrane. Za dva tri sata ponovite... Ovisno o
tomekoliko dugo se odrecrtena namirnica probavlja. Vrijeme
potrebnoda se zeludac posve isprazni ovisi o kolicini i vrsti
konzumiranehrane. Stupanj njegove probavljivosti mjerimo brzinom
kojom serazgradi u hranjive tvari koje organizam mote
apsorbirati.
Sto prije postanete svjesni da Ijudsko tijelo ima neka fiziolo g
kaogranicenja koja je dobro uvazavati, prije cete primijetiti
uspjehna vagi. Pridrzavanje svih nacela ne znaci da necete uzivati
uprehrani i da cete se morati odreci slasnih obroka. Naprotiv,
jogcete vise uzivati u hrani jer cete znati da cete i uz taj uzitak
bitivitalni i zdravi. Pravilno kombiniranje hrane omogucuje vam
dajedete gto zelite. Vazno je samo to da ne jedete sve
odjednom.Priu gtite si jela koja volite, ali ih ne jedite i ne mije
g ajte u istomobroku. Tako ce hranjive tvari u jelima biti
maksimalnoiskori gtene jer se nece raspasti i zavreti pa necete
dodatno
111
Kad govorimo o bjelancevinastim, masnim g krobnimnamirnicama,
govorimo o namirnicama za koje jekarakteristicna visoka vrijednost
bjelancevina, masti illugljikohidrata. Svaka namirnica sadrzi sve
ill skoro svedruge tvari u manjim kolicinama.
110
-
y2t.ryG2nR; r... v^m..Fnss. . _L' . ;!'1ttaYF.'trtro2+nIF'i1f!
pc:^U"'tMM+
.
_
SA2ETAIC KOMRINIRANJA NAMIRNICA I DNEVNIH POTREBA:
BJELANCEVINASTE OBROKE (meso, jaja, ribu, sir) jedemo bezpriloga
(krumpira, kruha, tjestenine, rite i drugih 2itarica). U
istomobroku jedemo samo jednu vrstu bjelancevina. Uz to si
priustimoraznoliko povrce i salate. Iznimka su biljne
bjelancevine(mahunarke i soja), jer nisu koncentrirana
bjelancevinastanamirnica i mo2emo ih kombinirati sa 2itom (npr.
riiom) i 2itnimproizvodima (kruh). U torn slucaju neka odnos izmedu
2ita imahunarki bude 2:1. Buduci da se jako malo bjelancevina
sacuvaza rezervu, bjelancevinasti obrok biste trebali imati svaki
dan,najbolje navecer. Dnevno morate konzumirati 0,75
gramabjelancevina na kilogram tjelesne mase. Neka bjelancevine
buduprije svega biljnog porijekla.
BJELANCEVINE ne mije gamo s drugim bjelancevinama
(npr.svinjetinu i meso peradi).
UGUIKOHIDRATNE OBROKE (krumpir, kruh, tjesteninu, smedu riiui
druge 2itarice) mo2emo kombinirati sa svim povrcem, salatama tesa
svim vrstama oraha i sjemenki. Dnevno je preporucijivokonzumirati 4
do 5 porcija.
SASTAVUENE UGUIKOHIDRATE ne mijesamo s
JEDNOSTAVNIMUGLJIKOHIDRATIMA (npr. kruh i cokoladu).VOLE je
najbolje jesti samo, ne kao dio drugog obroka.NEUTRALNA HRANA, koja
se slate i sa g krobnim i sabjelancevinastim obrocirna i mo2emo je
konzumirati i uz pojedineobroke je: povrce, salate, masti i ulja,
zacini, ora g asti plodovi isjemenke.
zatrovati tijelo. Osim toga, doci ce kraj probavnim smetnjama,
avaga razina energije ce se povecati. Pridr2avanje nacela
pravilnogkombiniranja poma2e u mrsavljenju i uklanjanju uzroka
bolesti.Sto se vise budete brinuli za pravilno sastavljene
obroke,uspje g nije cete gubiti kilograme jer cete tijelu omoguciti
da seoslobodi otrova.
U prilogu na kraju ove knjige naci cete tabelu
pravilnogkombiniranja namir