-
1107GRAĐEVINAR 64 (2012) 12
Građevinar 12/2012
SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2012
Naslov: Graditeljstvo – poluga razvoja, zbornik radova Sabora
hrvatskih gradi-telja 2012., Cavtat, 15. - 17. studenoga 2012.
Izdavač: Hrvatski savez građe-vinskih inženjera. Urednik: prof. dr.
sc. Stjepan Lakušić. Tehnička urednica: Tanja Vrančić. Dizajn i
prijelom: Matej Korlaet i Petra Vrdoljak, Minimum d.o.o. Lektorica
mr. sc. Smiljka Janaček- Ku-činić. UDK klasifikacija: Branko
Nadilo. Tisak: Tiskara Zelina, 2012. Naklada 600 primjeraka.
Format: B5 (24 cm), 1079 str., tvrdi uvez, crno-bijeli tisak.
Sadržaj: 97 radova s bibliografijom i sažecima na hrvatskom i
engleskom jeziku.
Zbornik radova Sabora hrvatskih gra-ditelja 2012., održanog od
15. do 17 studenoga 2012. u Cavtatu nastavio je tradiciju svih
dosadašnjih tradicional-nih građevinskih okupljanja. Radi se o
knjizi s više od tisuću stranica s član-cima koji su svi
recenzirani i svi ima-ju sažetke na hrvatskom i engleskom jeziku.
Taj podatak ne bi posebno ni isticali da nismo u posljednje vrijeme
svjedoci stručnih skupova na kojima se tiskaju članci koji nisu
prošli ni naj-jednostavniju stručnu i uredničku, čak ni jezičnu
prilagodbu. Međutim taj po-datak ujedno znači da sadašnja
gos-podarska kriza, koja se možda najteže osjeća u građevinarstvu,
nije srušila sve kriterije i da su građevinari za svoj stručni skup
koji se održava svake če-tvrte godine još u stanju ponuditi
kva-litetne, ponajprije stručne, ali i znan-
stvene članke koji su prošli odgovara-juću recenzentsku i
uredničku obradu. Za to svakako sve pohvale zaslužuje urednik prof.
dr. sc. Stjepan Lakušić, ali i cijeli Znanstveni organizacijski
odbor kojem je bio na čelu i u kojem je bilo trideset profesora sa
sva četiri građe-vinska fakulteta u Hrvatskoj.Inače je zbornik
radova Sabora 2012. lijepo tehnički i sadržajno dobro opre-mljena i
uređena knjiga s predgovorom, s popisom svih pokrovitelja donatora
i sponzora. Svaki je članak, kako smo već rekli, opremljen
dvojezičnim saže-cima, ali i ključnim riječima, a na kraju ima i
obvezan popis literature. Bilo je prijavljeno čak 128 radova, a za
pred-
stavljanje i tiskanje u zborniku radova odabrana su 102 rada
(pet ih je samo predstavljeno na Saboru bez objave u zborniku). Svi
su članci razvrstani u deset temat-skih cjelina, a prva je na redu
bila Ener-gijska učinkovitost i održivi razvoj, tema koja se u
posljednje vrijeme sve češće spominje, čak se ponegdje navodi kao
mogući spas za građevinare u sadaš-njoj nestašici poslova. U toj su
cjelini objavljena četiri rada koja govore o ra-zvoju nacionalne
strategije obrazovanja građevinara za energetsku učinkovitost
(Croskillsu), utjecaju državnih subvenci-ja na okoliš i
gospodarstvo u susjednoj Sloveniji (na primjeru Eko sklada),
op-timalnoj razini energetskih svojstava (približno nula energetske
zgrade) i o konceptima i smjernicama za energet-ski učinkovite
zgrade. Autori su slo-venski i hrvatski stručnjaci s fakulteta,
instituta, ministarstava i gospodarstva.Sljedeća je Geotehnika u
kojoj je objav-ljeno šest radova, a razmatra se ispiti-vanje
nosivosti probnih pilota za most Drava, prividna kohezija
predoptereće-nog tla, numeričko modeliranje stijen-skih odrona,
usporedba laboratorijskih i terenskih ispitivanja tla za silos
šeće-ra u Županji, interakcija tla i armature pokusom izvlačenja te
gradnja tunela Thirra u složenim geološkim uvjetima, a autori su
uglavnom iz Instituta IGH i s građevinskih fakulteta u Zagrebu i
Osi-jeku.Cjelina o građevnim materijalima ima samo tri rada i
obrađeni su reciklirani predgotovljeni zidni paneli (sustav Eco
Sandwich), izbor vrste korozijski otpor-ne armature i alternativni
materijali, a autori su uglavnom s građevinskih fa-kulteta u
Zagrebu i Osijeku.
U skladu s geslom: graditeljstvo – poluga razvojaRazvoj je neke
zemlje nezamisliv bez graditeljstva kao pokretača gospodarskog
razvoja, ali se za graditeljske ekspanzije nije vo-dilo računa kako
to neće vječno trajati
ZBORNIK RADOVA SABORA HRVATSKIH GRADITELJA
-
1108 GRAĐEVINAR 64 (2012) 12
Građevinar 12/2012
SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2012
Dakako da je uključena i tematska cje-lina pod nazivom
Konstrukcije, u kojoj je objavljeno čak 14 radova. Obrađene su teme
o analizi čeličnih okvira sa zi-danom ispunom, sportskim
građevina-ma u Hrvatskoj, proračunu hiperbolič-nog paraboloida,
utjecaju nalijeganja na potresnu otpornost zidova, utjecaju tipa
potresa na ponašanje konstruk-cija te drvenim lameliranim
konstruk-cijama teniskih dvorana u Kazahsta-nu. Slijedila su
razmatranja o utjecaju kontaktnih naprezanja na nosivost stupova
tradicijskih građevina te pri-kazi istraživanja o odnosima raznih
ar-matura na ponašanje betonskih greda, utjecaju puzanja betona na
napreza-nja nosača u promjenjivim sustavima i otpornosti na
djelovanje požara (s primjerima proračuna). Prikazana je i tzv.
europska iskaznica za građevine kulturne baštine, ali i obveze
izvođača u kontroli kvalitete betona na gradili-štima, utjecaju
vertikalnog opterećenja na zidove u potresu i oblikovanja stu-pova
mostova na opterećenje vjetrom. Autori su najvećim dijelom s
građevin-skih fakulteta u Zagrebu i Splitu.Slijedila je cjelina o
organizaciji i tehno-logiji građenja koja je, baš i kao i slje-deća
posvećena cestovnim prometni-cama imala najviše objavljenih radova
– po 15. Valja istaknuti da su radove iz organizacije građenja
uglavnom pisali stručnjaci iz prakse, a teme su vrlo ra-znorodne i
odnose se na graditeljstvo na pragu Europske Unije, iskustva u
javnom nabavi za stambeno zbrinja-vanje stradalnika Domovinskog
rata, informacijsko modeliranje građevina, poslovnu građevinu
HEP-a, graditelj-stvo u recesiji, poslovno upravljanje kao dio
cjeloživotnog obrazovanja, troškove uporabe građevina osječkog
Sveučilišta, novu lakirnicu u Međimurju, upravlja-nje poslovnim
informacijama, gradnju dvoranskog plivališta na Kantridi,
dis-tribuciju odgovornosti u graditeljskom
projektu, nabavu po FIDC-u, projektni menadžment u novom
okružju, uprav-ljanje projektima u četiri dimenzije i
termoelektranu na drvenu biomasu u Koprivničkom Ivancu.U dijelu
posvećenom cestovnim pro-metnicama govorilo se o zaštiti voda od
utjecaja prometnica, prijelazu autoce-ste preko Neretve pokraj
Počitelja, Pe-lješkom mostu, brzoj cesti od Osojnika do Čilipa,
učinkovitosti zaštitnih ograda i jadranskim podmorskim tunelskim
mostovima. Slijedili su prikazi primjene otpadnih automobilskih
guma za zašti-tu od buke (Ruconbar), nove zagrebač-ke obilaznice,
povezivanja hrvatskih i bosansko-hercegovačkih autocesta na
europsku mrežu, o prometnim vezama dalmatinske obale s Bosnom i
Hercego-vinom i Podunavljem, sanaciji opasnih mjesta na
autocestama, učincima vre-menskih nepogoda na stanje kolničke
konstrukcije, aspektima trenja kotrlja-nja te izradi dokumentacije
zaštite oko-liša u projektu autocesta Bosne i Her-cegovine. Autori
su uglavnom iz projek-tantskih biroa, ali i s fakulteta u Osijeku,
Zagrebu, Varaždinu i Rijeci.U dijelu posvećenom željezničkim
pro-metnicama bilo je ukupno 11 radova. Obrađena su ispitivanja
prednapetih jednodijelnih željezničkih pragova, re-konstrukcija
zagrebačkoga komunal-nog sustava, primjena termografije na
željeznici, pruga Dubrovnik-Cavtat-Zračna luka Čilipi te
revitalizacija tram-vajskog prometa i metro u Dubrovniku. Opisana
je i rekonstrukcija pružnih gra-đevina na jednokolosiječnim i
dvokolo-siječnim prugama, probno opterećenje željezničkog mosta kod
Jakuševca u Zagrebu, gospodarenje pružnim građe-vinama,
ostvarivanje minimalnoga tu-nelskog profila za izmjenu sustava vuče
i rekonstrukcija kolosiječne posteljice geotekstilom za brzine od
200 km/h. Autori su bili raznovrsni, uglavnom s fa-kulteta u
Zagrebu ili iz prakse.
U tematskoj cjelini koja se odnosila na vodno gospodarstvo i
hidrotehniku bilo je 14 radova. Obrađeni su financiranje projekata
u hrvatskome vodnom gos-podarstvu, plan upravljanja vodnim
po-dručjima, uključivanje javnosti u zaštitu od erozija i bujice,
projekt upravljanja Neretvom i Trebišnjicom te utjecaji
de-gradacije korita na sigurnost mostova. Valja pridodati i važnost
hidrotehnič-kih istraživanja u razvoju graditeljstva, širenje
poplavnog vala nakon rušenja brane, održavanje riječnih rukavaca
(primjer Drave od Bèlevàra do Botova), višenamjenski kanal
Dunav-Sava, cjelo-životno obrazovanje u vodnom gospo-darstvu,
utjecaj regulacijskih građevina na hidrauličke značajke Dunava,
vodni udar u tlačnim sustavima zaštićenim vodnim kotlićem,
višenamjenski projekt uređenja Save kod Zagreba i seizmičku analizu
brane Lešće s uključivanjem di-namičke interakcije sustava
voda-bra-na-tlo. Dominirali su nastavnici s fakul-teta u Rijeci,
Zagrebu, Osijeku i Splitu te djelatnici Hrvatskih voda. U tematskoj
cjelini koja se odnosila na zajedničke teme objavljeno je sedam
radova, a autori radova su bili iz prakse, projektnih biroa,
ministarstava i fakul-teta. Obrađena je kvaliteta stambenih i
javnih zgrada u Hrvatskoj s gledišta sudskih vještaka,
arhitektonske politike Republike Hrvatske 2013.-2020. (Apoli-tikA),
regulatorni i zdravstveni aspekti uporabe otpadnih materijala,
uloga Sa-bora hrvatskih graditelja u razvoju gra-diteljstva,
studija opravdanosti mosta Čiovo i spojnih cesta (prema
metodo-logiji EU fondova) te indikatori utjecaja građevine na
održivi razvoj, ali i osvrt na naše cjelokupno graditeljstvo.I na
kraju je pridodano osam radova s temom o zakonodavstvu i javnoj
nabavi, a autori su bili specijalizirani stručnjaci s fakulteta i
iz prakse. Tako su kompari-rani upravni akti Hrvatske i Slovenije
na gradnji mosta preko Sutle, razmatran je
-
1109GRAĐEVINAR 64 (2012) 12
Građevinar 12/2012
SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2012
status regulative i europske normiza-cije u Hrvatskoj u području
zaštite od požara, mirenje u graditeljstvu, primje-na posebnih
propisa u izradi idejnoga i glavnoj projekta, pravna zaštita u
jav-noj nabavi, poboljšanje kvaliteta života osoba s invaliditetom
(uloga tehničke struke) te građevinska regulativa u
zgradarstvu.Svakako je potrebno posebno istaknuti da je, prvi put
dosad, na kraju pridoda-no kazalo imena svih autora te da su na
početku u boji otisnuti logotipovi svih pokrovitelja, sponzora i
izlagača, a da su na kraju, također u boji, otisnute i rekla-me
sponzora i izlagača. Svi su sudionici Sabora uz zbornik u tiskanom
obliku dobili i poseban CD sa svim tekstovima.U predgovoru je
istaknuto da je razvoj neke zemlje nezamisliv bez graditelj-stva
koje je važna grana svakog gospo-darstva i pokretač gospodarskog
razvo-ja. Za najveće se graditeljske ekspanzije nije dovoljno
vodilo računa kako to neće vječno trajati, pa se završetkom
veli-kih projekata gradnje autocesta i cesta graditeljstvo moralo
okrenuti novim izazovima, ponajprije iz energetike i željezničke
infrastrukture. Zaboravilo se da se u razdoblju najvećeg uspona i
ekspanzije mora razmišljati i pripre-
mati za vrijeme kada to prestane. Kad su pripreme dobro
obavljene i novi pro-jekti izrađeni, posebno ako su održivi i
zasnovani na novim tehnologijama i inovacijama, tada postoji
strategija ra-zvoja. Nažalost, danas je teška situacija za
graditelje u Hrvatskoj jer su mnoge građevinske tvrtke uključene u
grad-nju autocesta nabavljale svu potrebnu mehanizaciju koja sada
radi s 50 posto kapaciteta. Iako se pozornost usmjera-va na gradnju
energetskih postrojenja te izgradnju i modernizaciju željezničke
infrastrukture, Hrvatska nema spre-mnih projekata za takve velike
zahvate u kojima bi se angažirala cijela opera-tiva. Problem je i u
suradnji privre-de i sveučilišta koja je u suprotnosti s europskom
praksom gdje je suradnja akademske zajednice i privrede motor
gospodarskoga rasta. Stoga su jedan od načina razmjene iskustava i
znanja stručne i znanstvene javnosti u gra-diteljstvu upravo
stručno-znanstveni skupovi, a najveće je takvo okupljanje upravo
Sabor hrvatskih graditelja. Veliko je zanimanje obvezalo Hrvatski
savez građevinskih inženjera kao orga-nizatora da unatoč krizi
nastavi s tra-dicijom okupljanja hrvatskih graditelja, posebno i
zbog činjenice da su upravo
na dosadašnjim Saborima hrvatskih graditelja određene neke od
smjerni-ca razvoja hrvatskog graditeljstva, ali i upozoreno na
mnoge probleme u gra-đenju i u pripremi projekata. Tradiciju je
potrebno očuvati neovisno o teškim vremenima za graditelje.
Hr-vatski su graditelji gradili i grade, a o tome svjedoče i brojne
građevine ši-rom svijeta. Oni će vjerojatno graditi i u budućnosti,
a možda će opet biti među vodećima.HSGI kao organizator uvijek se
pono-sio zbornicima radova s dosadašnjih Sabora hrvatskih
graditelja, a posebno su njihovu kvalitetu isticali sudionici iz
drugih područja s kojima građevina-ri ponekad surađuju, poput
arheologa i zaštitara kulturne baštine koji često održavaju
znanstvene ili stručne sku-pove, ali se na zbornike čeka i do
dvi-je godine nakon održavanja. I zbornik je radova Sabora
hrvatskih graditelja 2012. bio otisnut prije početka, zadržao je
dostignutu razinu, a u nečem ju je, krizi usprkos, i nadmašio.
Naime ovogo-dišnji će zbornik osim po kvaliteti svojih stručnih i
znanstvenih radova ostati zapamćen po iznimnoj tehničkoj kva-liteti
tiska i lijepom grafičkom rješenju naslovne stranice.