HRVATSKO NUMIZMATIČKO DRUŠTVO THE PONTIFICAL INSTITUTE OF MEDIAEVAL STUDIES POMORSKI I POVIJESNI MUZEJ HRVATSKOG PRIMORJA RIJEKA SVEUČILIŠTE U RIJECI FILATELISTIČKO-NUMIZMATIČKO DRUŠTVO „RIJEKA“ OGRANAK MATICE HRVATSKE U OPATIJI I N C C 2 0 1 6 ZBORNIK RADOVA 8. MEĐUNARODNOGA NUMIZMATIČKOG KONGRESA U HRVATSKOJ Rijeka, Hrvatska, 7. listopada 2016. PROCEEDINGS OF THE 8 th INTERNATIONAL NUMISMATIC CONGRESS IN CROATIA Rijeka, Croatia, October 7, 2016 Pod pokroviteljstvom Razreda za društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Under the auspices of the Academy-Department of Social Sciences of the Croatian Academy of Sciences and Arts Rijeka, MMXVII.
18
Embed
ZBORNIK RADOVA · GLAVNI UREDNIK / CHIEF EDITOR Prof. dr. sc. Julijan Dobrinić Nakladnik/Editor Filatelističko numizmatičko društvo „Rijeka“ Filatelistic-numismatic society
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
HRVATSKO NUMIZMATIČKO DRUŠTVO
THE PONTIFICAL INSTITUTE OF MEDIAEVAL STUDIES
POMORSKI I POVIJESNI MUZEJ HRVATSKOG PRIMORJA
RIJEKA
SVEUČILIŠTE U RIJECI
FILATELISTIČKO-NUMIZMATIČKO DRUŠTVO „RIJEKA“
OGRANAK MATICE HRVATSKE U OPATIJI
I N C C 2 0 1 6
ZBORNIK RADOVA 8. MEĐUNARODNOGA NUMIZMATIČKOG KONGRESA U
HRVATSKOJ
Rijeka, Hrvatska, 7. listopada 2016.
PROCEEDINGS OF THE 8th INTERNATIONAL NUMISMATIC CONGRESS IN
CROATIA
Rijeka, Croatia, October 7, 2016
Pod pokroviteljstvom Razreda za društvene znanosti
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Under the auspices of the Academy-Department of Social Sciences of the
Croatian Academy of Sciences and Arts
Rijeka, MMXVII.
GLAVNI UREDNIK / CHIEF EDITOR
Prof. dr. sc. Julijan Dobrinić
Nakladnik/Editor
Filatelističko numizmatičko društvo „Rijeka“
Filatelistic-numismatic society “Rijeka”
Za nakladnika: Saša Paškvan
UZ POTPORU / BY SUPPORT
Grafička priprema / Electronic typeface
Marko Perčić, mag. ing. mech.
Naklada 100 primjeraka /Printed in 100 copies
ORGANIZATORI / ORGANIZERS
Hrvatsko numizmatičko društvo, Zagreb, Hrvatska
Croatian Numismatic Society, Zagreb, Croatia
Papinski zavod za srednjovjekovne studije, Toronto, Kanada
The Pontifical Institute of Mediaeval Studies, Toronto, Canada
Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka, Hrvatska Maritime and History Museum of the Croatian Littoral Rijeka, Croatia
SUORGANIZATORI / COORGANIZERS
Sveučilište u Rijeci, Rijeka, Hrvatska University of Rijeka, Rijeka, Croatia
Filatelističko-numizmatičko društvo “Rijeka”
ORGANIZACIJSKI ODBOR / ORGANIZING COMMITTEE
M. Dimnik, Papinski zavod za srednjovjekovne studije, Toronto, Kanada
/ The Pontifical Institute of Mediaeval Studies, Toronto, Canada
D. Kovač, Hrvatsko numizmatičko društvo, Zagreb, Hrvatska / Croatian
Numismatic Society, Zagreb, Croatia
J. Dobrinić, Hrvatsko numizmatičko društvo, Zagreb, Hrvatska / Croatian
Numismatic Society, Zagreb, Croatia
PROGRAMSKI ODBOR / PROGRAMME COMMITTEE
M. Dimnik, Papinski zavod za srednjovjekovne studije, Toronto, Kanada
/ The Pontifical Institute of Mediaeval Studies, Toronto, Canada
M. Ilkić, Sveučilište u Zadru, Zadar, Hrvatska / University of Zadar,
Zadar, Croatia
Ivo Mileusnić, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka,
Hrvatska / Maritime and History Museum of the Croatian Littotal Rijeka,
Croatia
Saša Paškvan, FND, Rijeka, Hrvatska / FND, Rijeka, Croatia
UREDNIČKI ODBOR / EDITORIAL BOARD
J. Dobrinić, Hrvatsko numizmatičko društvo, Zagreb, Hrvatska / Croatian
Numismatic Society, Zagreb, Croatia
E. Fabry, Hrvatsko numizmatičko društvo, Zagreb, Hrvatska / Croatian
Numismatic Society, Zagreb, Croatia
POČASNI ODBOR / HONORY BOARD
Dr. Richard Alway, President, The Pontifical Instutute of Mediaeval
Studies, Toronto, Canada
Dr. sc. Tea Perinčić, ravnateljica, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog
primorja Rijeka, Hrvatska
Prof. dr. sc. Jože Perić, prorektor, Sveučilište u Rijeci /Vice Chancellor
University of Rijeka
Damir Bolta, Predsjednik Uprave, Hrvatski novčarski zavod / General
Manager, Croatian Monetary Institute Ltd
Dott. Flavio Altamura, Dipartimento di Scienze dell’Antichità,
Università di Roma Sapienza
Dio sudionika / A part of participants
POPIS SUDIONIKA / LIST OF PARTICIPANTS
Dr. Damir Kovač, Hrvatsko numizmatičko društvo, Margaretska 3,
Plina se nalazi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u zaleđu Ploča. Radi se
o brdskom prostoru na desnoj obali Neretve, koji se proteže od delte Neretve
na jugu do polja Jezero na sjeveru.1 Prvi popis povijesnih spomenika s tog
prostora ponudio je fra Vjeko Vrčić u svojoj knjizi Neretvanske župe izdanoj
1974. godine.2 No Plina, daleko od arheoloških institucija, zatvorena i
depopulirana, bila je sve donedavno potpuno arheološki neistražena. Prva su
arheološka istraživanja na prostoru Pline izvršena tijekom 2007. i 2008.
godine u sklopu zaštitnih arheoloških istraživanja koja su prethodila gradnji
Jadranske autoceste.3 Uz nekoliko iznimaka, većina istraženih lokaliteta su
tumuli. S obzirom na grobove i nalaze podignuti su u prapovijesti, a
korišteni su za ukapanje i u kasnijim razdobljima, o čemu svjedoče i
numizmatički nalazi. Na prostoru Pline istraženo je ukupno 20 tumula, a
srednjovjekovni i novovjekovni grobovi pronađeni su na 14 tumula, što je
udio od 70 %.4 Numizmatički nalazi potječu iz sedam tumula, dakle iz samo
50% tumula s povijesnim ukopima.
Općenito, pokretni su nalazi s obzirom na broj lokaliteta i grobova
malobrojni, a kako su najčešće korišteni kroz duže vremensko razdoblje
njihov datacijski potencijal je malen. Naravno, i numizmatičkim nalazima
1 A. ERAK, 1995, 7. 2 V. VRČIĆ, 1974. 3 Autori su ponosni na svoje sudjelovanje u navedenim istraživanjima, te bi ovom
prigodom htjeli zahvaliti voditeljima istraživanja: Anti Miloševiću, Miroslavu
Katiću i Sandri Bogdanović. 4 J. ŠUĆUR, 2015a, 157.
98
potrebno je pristupiti s oprezom o čemu svjedoči nalaz rimskog novca koji je
u funkciji privjeska pronađen u grobu 6 na kasnosrednjovjekovnoj nekropoli
Krč.5 Drugo ograničenje predstavlja kameni nanos tumula kroz koji nalazi
mogu propasti mijenjajući na taj način svoj stratigrafski položaj, a potrebno
je u obzir uzeti i devastacije koje su česte na tumulima.
Numizmatički nalazi
Ovdje obrađujemo nalaze dvanaest primjeraka novca i dvije svetačke
medaljice, koje predstavljamo topografski po lokalitetima od sjevera prema
jugu i dovodimo ih u vezu s horizontima ukapanja na pojedinim tumulima.6
U sjevernom dijelu Pline, južno od sela Eraka, istraženo je sedam tumula,
šest u cijelosti i jedan djelomično. Samo u tom djelomično istraženom
tumulu, označenom kao AN39 – Prethistorijski tumul i gumno, pronađen
je jedan primjerak novca. To je najstariji ovdje obrađeni numizmatički nalaz,
a ujedno i jedini dosad publicirani. Radi se o bizantskom folisu kovanom u
vrijeme suvladarstva Leona VI. Mudrog i Aleksandra III. (879.-912.) (T. I,
1) i upravo u to vrijeme autori su datirali najranije povijesne ukope u nanos
tumula – na kraj 9. i početak 10. st.7 U to su doba datirali devet grobova, koji
se uglavnom nalaze na sjeverozapadnom dijelu tumula, uz njegov rub. U
grobovima su pronađeni ulomci grubih keramičkih posuda, brončane i
srebrne karičice, a u grobu 10 i bizantski pečatnjak od srebrnog lima.8
Radiokarbonska datacija ostataka iz groba 25 potvrdila je spomenutu
dataciju jer je datirala ukop između 879. i 982. godine.9 No, analiza groba 10
pokazala je kako postoje i raniji ukopi – grob je datiran između 597. i 656.
godine.10
Južnije od tumula kod Eraka, na položaju Garište nalazio se tumul označen
kao AN48. Na njemu je istraženo 14 grobova od kojih 13 pripada kasnom
srednjem vijeku, najvjerojatnije 2. pol. 15. st. što temeljimo na nadgrobnim
spomenicima i radiokarbonskoj analizi osteoloških ostataka iz groba 16
(1435.-1490. i 1605.-1610.).11 U jednom od grobova pronađena je kovanica
od jednog krajcara iz 1860. godine (T. I, 11), a kako je riječ o devastiranom
grobu 5-6 moguće je kako taj nalaz datira devastaciju u 2. pol. 19. st.
5 M. BILIĆ et al., 2011, 270. 6 U katalogu su nalazi novca predstavljeni kronološki, a na kraju su nalazi medaljica,
istovjetno grafičkom prikazu. 7 M. BILIĆ et al., 2011, 260-261. BNP 35/Cp/AE/04-13. Folis tip 2. C.
MORRISON, 1970, 554. 8 M. BILIĆ et al., 2011, 261. Metalni nalazi: M. BILIĆ et al., 2011, 268-269, T. 7,
44-49, ulomci keramičkih posuda: M. BILIĆ et al., 2011, T. 5-7. 9 Svi su rezultati radiokarbonskih analiza navedeni u kalibriranom obliku (2 sigma
kalibracija) s 95,4% vjerojatnosti. KIA44670. J. ŠUĆUR, 2015.a, 354. 10 KIA44669. J. ŠUĆUR, 2015.a, 354. 11 Beta – 382687. J. ŠUĆUR, 2015.a, 354.
99
Oko 300 m južnije, na poziciji Granica, na lokalitetu označenom kao AN49,
u tumulu su pronađene četiri kovanice. Svi su primjerci nađeni u grobovima.
Najmlađi je nalaz kovanice od 10 dinara, kovane 1955. godine, pronađene u
grobu 2 što vjerojatno svjedoči o otvaranju groba u 2. pol. 20. st.
Preostale tri kovanice pronađene su u grobu 16 koji se nalazi na tumulu –
polugroš poljskog kralja Sigismunda Starog (1506.-1548.), kovan 1510.
godine (T. I, 5), korišten kao privjesak,12 turska akča kovana u Skopju za
Sulejmana I. (1520.-1566.) (T. I, 6),13
te dubrovački denar kovan 1594.-1613.
godine (T. I, 8).14
Nekropola pokazuje dvije različite cjeline. Dio grobova ukopan je u sam
kameni nanos tumula i tu se nad nekima nalaze i kamici (stećci) što ukazuje
da su ti grobovi nastali najkasnije do sredine 16. st., jer takvi ležeći oblici
već od sredine 15. st., a posebno od početka 16. st., ustupaju mjesto stojećim
oblicima kamika,15 no nalazi novca u grobu 16 svjedoče kako su isti grobovi
korišteni i u novom vijeku. Drugi dio nekropole, sjeverno od tumula korišten
je u novom vijeku. Radiokarbonska analiza osteoloških ostataka iz grobova 1
(na tumulu) i 19 (pored tumula) dala je širok raspon godina – od kraja 17. st.
do 20. st.16
Pokretni nalazi i radiokarbonske analize ne omogućavaju sigurno uže
datiranje novovjekovnih ukopa. Zanimljivi nalazi pronađeni su u dva groba
novovjekovnog dijela nekropole. U grobu 5 pored lubanja na zapadnoj strani
groba pronađene su dvije svetačke medaljice – jedna na aversu ima Loretsku
Gospu (T. I, 14), a druga Bogorodicu iz Ettala (T. I, 13). Obje se mogu
datirati u 17. i 18. st., ali zbog Caravaca križa pronađenog u grobu 6 držimo
kako je vjerojatnije da potječu iz 17. st. Caravaca križevi su na vrhuncu
popularnosti u 16. i 17. st., a od 1678. godine crkva pokušava zabraniti
njihovo korištenje te kroz 18. st. gube svoju dotadašnju ulogu.17 Naravno,
ovakvu dataciju treba uzeti s dozom opreza zbog karaktera nalaza koji se
prenose kroz generacije, a radiokarbonske analize nisu pomogle suziti
vrijeme ukapanja.18
Nešto južnije od prethodnog, nalazio se tumul s jednim prapovijesnim
grobom dok se u preostalih 13 ukapalo u kasnom srednjem i ranom novom
vijeku – Put uz Vrbicu – Tumul 11 (AN 52). Grob 16 bio je izdvojen
jugoistočno od tumula, a radiokarbonska analiza datirala ga je u razdoblje
1460.-1650. godine.19 U dva su groba pronađene kovanice. Po sredini groba
3, na njegovu dnu, pronađen je dubrovački denar, čiji su dijelovi istrošeni, pa
je teško odrediti tip (T. I, 2). Naime, nije sigurno pripada li novac tipu
12 K. STRONCZYŃSKI, 1885, 87-88; E. KOPICKI, 1995, 42-43. 13 Uskup, tip I/II. S. SREĆKOVIĆ, 2003, 207, br. 52. 14 Pripada 46. tipu sa siglom R prema M. Rešetaru. M. REŠETAR, 1924.b, 125-126. 15 D. LOVRENOVIĆ, 2013, 69-70. 16 J. ŠUĆUR, 2015.a, 134-135. 17 D. KNEZ, 2010, 41. 18 J. ŠUĆUR, 2015.a, 135-136. 19 Beta – 327119. J. ŠUĆUR, 2015.a, 355.
100
denara bez sigle ili se sigla više ne vidi. Na reversu se sačuvao drugi dio
monograma gdje su vidljiva slova XE, što se prvi put javlja na 10. i 11. tipu
denara bez sigle, koji se počinju kovati 1372. godine.20
No, kako mnogi
detalji nisu vidljivi, može se samo reći kako je kovan između 1372. i 1438.
godine, ako je riječ o tipu bez sigle, a isto vrijedi i za sve ostale sigle osim
slova R.21
Denari sa siglom R kovani su od 1452. do 1621. godine, odnosno
u ovom slučaju do 1556. godine jer mlađi tipovi denara s tom siglom ili
nemaju takav prikaz sveca na aversu ili monogram XE na reversu.22
Pretpostavljamo kako ovaj primjerak ipak ne pripada denarima sa siglom R
jer bi od tako velike sigle usprkos istrošenosti ipak ostao trag između sveca i
natpisa.
Nad ovim grobom vjerojatno je prvotno bila postavljena neukrašena
ploča, koja je pronađena prevrnuta na kosini tumula.23
U grobu 6, nad kojim se je također nalazila ploča, ovaj put ukrašena s
nekoliko motiva, pronađene su dvije kovanice. Na jugozapadnoj strani groba
među kostima lubanje, pronađen je dubrovački denar kovan u 17. st. Radi se
o novcu koji pripada najmlađem, 47. tipu denara po M. Rešetaru, kovanom
od 1617. do 1621. Godine (T. I, 10).24 U nešto nižem sloju, na istom dijelu
groba pronađena je osmanska akča kovana u Mudavi (Moldova Veche,
Rumunjska) za Sulejmana I. (1520.-1566.), a kako je riječ o kovnici koja je
osnovana 1560. godine, to ipak suzuje nastanak novca na razdoblje od 1560.
do 1566. godine (T. I, 7).25
S obzirom na postojanje kamika (stećaka) i radiokarbonsku analizu začetak
nekropole možemo datirati u sredinu 15. st. Pronalazak novaca kovanih u 16.
i 17. st. govori kako su kasnosrednjovjekovni grobovi pod kamicima
(stećcima) ponovno korišteni za ukope u ranom novom vijeku, što potvrđuje
i broj pokojnika u grobovima.26
Oko 1 km južno od prethodnog tumula istražena je manja srednjovjekovna
nekropola ukopana u tumul na položaju Dračevac (AN57, Tumul 3).
Srednjovjekovne ukope, s obzirom na radiokarbonsku analizu osteoloških
ostataka iz groba 19 (1310.-1360. i 1385.-1425. godine)27 i nalaz srebrnog
dubrovačkog denara u grobu 1, možemo datirati u posljednja dva desetljeća
14. st. i na sam početak 15. st. Dubrovački denar po raspodjeli M. Rešetara
pripada 13. tipu koji se počeo kovati 1383. godine,28 a takvi su tipovi denara
bez sigle na aversu kovani do 1438. godine (T. I, 3).29
20 M. REŠETAR, 1924.b, 73. 21 M. REŠETAR, 1924.b, 55-113. 22 M. REŠETAR, 1924.b, 116-127. 23 J. ŠUĆUR, 2015.a, 137-138. 24 M. REŠETAR, 1924.b, 126-127. 25 Mudava, Tip I/II. S. SREĆKOVIĆ, 2003, 130-131. 26 J. ŠUĆUR, 2015.b, 550-564. 27 Beta-382689. J. ŠUĆUR, 2015.a, 355. 28 M. REŠETAR, 1924.b, 75-77. 29 M. REŠETAR, 1924.a, 387.
101
Oko 80 m južnije od lokaliteta Dračevac, na mjestu gdje se Mišja draga
počinje blago spuštati prema delti Neretve, istražena su tri kamena tumula
različite veličine – Tumuli 5, 6 i 7 (AN 58).30 U tumulu 6 istraženo je osam
grobova, najvećim dijelom na zapadnom dijelu tumula. Uzorak iz groba 2
poslan je na radiokarbonsku analizu koja je dala široki raspon od 1450. do
1650. godine.31 Iz istog groba s ostacima tri osobe potječe srebrni
dubrovački denar, koji po M. Rešetaru pripada 47. tipu kakav je kovan od
1617. do 1621. godine (T. I, 9).32
Zanimljivo je kako je novac pronađen
prilikom antropološke analize u jednoj od lubanja, što govori o stavljanju
obola u usta pokojnika u 17. st., iako je i toj činjenici potrebno pristupiti s
oprezom. Radiokarbonska analiza i nalaz novca datiraju ukop u 1. pol. 17.
st., no nad tim grobom se nalazila ploča u funkciji kamika (stećka), a takvi
ležeći oblici, kako smo već iznijeli, posebno od početka 16. st. ustupaju
mjesto stojećim oblicima pa je vjerojatno dio grobova na tumulu nastao već
u 15. st., a ukopi su nastavljeni i u ranom novom vijeku.33
Tumul 7 je najveći od ova tri tumula i na njemu je istraženo 30
srednjovjekovnih grobova, a uz njih je istražen i jedan grob koji se nalazio
izdvojen, oko 16 m sjeverno od tumula – grob 29.34 Upravo u tom grobu,
ispod osteoloških ostataka pronađen je mezzanino ili soldo dužda Michelea
Stena (1400.-1413.) (T. I, 4).35 Radiokarbonska analiza osteoloških ostataka
iz groba 26 i devastiranog groba C dala je rezultat između 1400. i 1450.
godine,36 što odgovara nalazu novca pa najvjerojatnije svi srednjovjekovni
grobovi s tumula 7 pripadaju 1. pol. 15. st., s najvjerojatnijom datacijom od
1430. do 1460. godine.37 Grob 29 se ne izdvaja samo položajem i nalazom
novca, već se nad njim nalazio najveći i najukrašeniji kamik (stećak), a
položaj osteoloških ostataka muškarca i žene svjedoči o običaju sekundarne
ili dvostruke sahrane, odnosno o ponovnom sahranjivanju ranije već
sahranjenih pokojnika.38
Zaključak
Najstariji numizmatički nalaz iz tumula s prostora Pline predstavlja bizantski
folis kovan za Leona VI. Mudrog i Aleksandra III., a najmlađi pripada 20.
stoljeću, no najveći broj nalaza se datira u kasni srednji i rani novi vijek što
korespondira s horizontima najbrojnijih ukopa u razmatranim tumulima.
30 J. ŠUĆUR, 2015.a, 144. 31 Beta – 239502. J. ŠUĆUR, 2015.a, 355. 32 M. REŠETAR, 1924.b, 126. 33 J. ŠUĆUR, 2015.a, 146-147; 2015.b, 602-613. 34 J. ŠUĆUR, 2015.a, 147-149; 2015.b, 614-648. 35 CNI, 1915, 115-116. 36 Beta – 239498. Beta – 239501. J. ŠUĆUR, 2015.a, 356. 37 J. ŠUĆUR, 2015.a, 149. 38 J. ŠUĆUR, 2015.a, 207-208.
102
S obzirom na široke raspone radiokarbonske analize, posebna je vrijednost
numizmatičkih nalaza to što potvrđuju korištenje kasnosrednjovjekovnih
grobova i u ranom novom vijeku (Granica, Put uz Vrbicu, Mišja draga –
Tumul 6).
Literatura
BILIĆ M. et al., 2011. – Maja Bilić, Ante Ivišić, Šime Vulić, Arheološka
istraživanja u Istočnoj Plini s posebnim osvrtom na groblja kasnog
srednjeg vijeka, Arheološka istraživanja na trasi autoceste u Zabiokovlju
i Plini, Makarska, 249-284.
CNI, 1915. – Corpus nummorum Italicorum Vol. VII - VENETO
(Venezia, Parte I - dalle origini a Marino Grimani), Roma, 1915. ERAK, A., 1995. – Ante Erak, Raseljena Plina, Ploče.
KNEZ, D., 2010. – Darko Knez, Od zore do mraka. Križi iz zbirke
Narodnega muzeja Slovenije, Ljubljana. E. KOPICKI, 1995. – Edmund Kopicki, Ilustrowany Skorowidz pieniędzy
Polskich i z Polską Związanych, Część 1, Warszawa.
LOVRENOVIĆ, D., 2013. – Dubravko Lovrenović, Stećci. Bosansko i
humsko mramorje srednjeg vijeka, Zagreb. MORRISON, C., 1970. – Cécile Morrisson, Catalogue des monnaies
Byzantines de la Bibliothèque Nationale II, Paris.
REŠETAR, M., 1924.a – Милан Решетар, Дубровачка нумизматика. I
(хисторички) дио, Београд.
REŠETAR, M., 1924.b – Милан Решетар, Дубровачка нумизматика. II
(описни) дио, Београд.
SREĆKOVIĆ, S., 2003. – Slobodan Srećković, Akches Vol. Three
Süleyman I Kanunî 926-974 AH, Beograd. ŠUĆUR, J., 2015.a – Ukapanje u prapovijesnim tumulima od kasne antike
do novog vijeka Sv.1, Zadar.
ŠUĆUR, J., 2015.b – Ukapanje u prapovijesnim tumulima od kasne antike
do novog vijeka Sv. 2 Katalog nalazišta, Zadar.
STRONCZYŃSKI, K., 1885. – Kazimierz Stronczyński, Dawne monety
polskie dynastyi Piastów i Jagiellonów. Część III. Monety XIV XV i XVI