-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
ZBORNIK RADOVA
BOOK OF PROCEEDINGS
Međunarodni znanstveno- stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
9. – 10. svibanj 2019. Sisak, Hrvatska
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
Nakladnik: Dječji vrtid Sisak Stari
Za nakladnika: Tihana Kokanovid Urednici: Tihana Kokanovid
Siniša Opid
Recenzenti:
prof.dr.sc. Siniša Opid prof.dr.sc. Snežana Ratkovid prof.dr.sc.
Danimir Mandid prof.dr.sc. Hazim Selimovid prof.dr.sc. Josip
Ivanovid izv.prof.dr.sc. Daria Tot izv. prof.dr.sc. Mirjana Šagud
izv.prof.dr.sc. Zdenko Braičid izv.prof..dr.sc. Marina Đuranovid
doc.dr.sc. Irena Klasnid doc.dr.sc. Nataša Cvijanovid doc.dr.sc.
Blaženka Bačlija Sušid doc.dr.sc. Adrijana Višnjid-Jevtid dr.sc.
Svetlana Novakovid dr.sc. Edita Rogulj Božica Vuid, prof. Mr. Sanja
Basta Tihana Kokanovid,mag.praesc.educ.
Tisak:
Karika Sisak
Naklada:
50
ISBN:
978-953-57449-5-5
CIP zapis je dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i
sveučilišne knjižnice u
Zagrebu pod brojem 001048397
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
ZBORNIK RADOVA/BOOK OF PROCEEDINGS
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
9. – 10. svibanj 2019. Sisak, Hrvatska
Uredili/Edited by
Tihana Kokanovid Siniša Opid
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
SADRŽAJ Andrea Hranilovid
…………………………………………………………………………………………………………………………….. PEDAGOŠKA
KONCEPCIJA MARIJE MONTESSORI U SUVREMENOM METODIČKOM KONTEKSTU/ THE
PEDAGOGICAL CONCEPT OF MONTESSORI IN A MODERN METHODICAL CONTEXT
Jasmina Pešut Silid
……………………………………………………………………………………………………………………………… MEDIJSKA PISMENOST
U ODGOJNO OBRAZOVNOM PROCESU/ MEDIA LITERACY IN THE EDUCATIONAL
PROCESS
Andriana Lončar, Marijana Liovid, Dijana Kadliček
..………………………………………………………………………… KOMUNICIRANJE U TIMU / COMMUNICATION
IN THE TEAM Diana Nenadid-Bilan, Marijana
Miočid……………………………………………………………………………………………… CJELOŽIVOTNO
PROFESIONALNO OBRAZOVANJE KAO NASTAVNI PREDMET NA STUDIJU RANI I
PREDŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA U FUNKCIJI DALJNJEG RAZVOJA
PROFESIONALNOG IDENTITETA ODGAJATELJA/ LIFELONG PROFESSIONAL
EDUCATION AS A SUBJECT OF EARLY AND PRE-SCHOOL EDUCATION STUDY
PROGRAM IN THE FUNCTION OF FURTHER DEVELOPMENT OF PROFESSIONAL
IDENTITY OF PRE-SCHOOL TEACHERS Višnja Rom
……………………………………………………………………………………………………………………………………….. ISTRAŽIVANJE
KOMPETENCIJA ODGOJITELJA U RAZLIČITIM METODAMA POTICANJA
PREDČITAČKIH I PREDPISAČKIH VJEŠTINA/ THE RESEARCH OF THE EDUCATORS
COMPETENCES IN DIFFERENT METHODS OF PROMOTING PRECEPTIVE SKILLS
Ines Vrsalovid Nardelli, Vanja Šuško
…………………………………………………………………………………………………… ISTRAŽIVANJE ODGOJNE PRAKSE
I SUKONSTRUIRANJE KURIKULUMA / RESEARCH ON EDUCATIONAL PRACTICES
AND CO-CONSTRUCTION OF A CURRICULUM Daria
Antonovid……………………………………………………………………………………………………………………………………
OSNAŽIVANJEM KOMPETENCIJA ODGAJATELJA DO OSNAŽIVANJA KOMPETENCIJA
RODITELJA U PODRUČJU ODRŽIVOG RAZVOJA/ FROM STRENGTHENING
EDUCATORS’ TO STRENGTHENING PARENTS’ COMPETENCES IN THE FIELD OF
SUSTAINABLE DEVELOPMENT Marijana Cmrečnjak Majstorid
…………………………………………………………………………………………………………… LJUDSKI POTENCIJAL U
RANOM I PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU/ HUMAN POTENTIAL IN EARLY
AND PRESCHOOL UPBRINGING AND EDUCATION
Elma Polanec, Sanja Tatalovid Vorkapid, Ivana Pauletid,
……………………………………………………………………… ODRAZ SOCIO-EMOCIONALNA DOBROBITI DJECE
U RAZLIČITIM IGRAMA: PRILOG ZA UNAPREĐENJE KOMPETENCIJA SUVREMENOG
ODGAJATELJA/ REFLECTION OF SOCIO-EMOTIONAL WELLBEING OF CHILDREN IN
DIFFERENT PLAY: A CONTRIBUTION TO UPGRADING COMPETENCES OF
CONTEMPORARY EARLY CHILDHOOD EDUCATORS Ivona Pavlid, Božica Vuid
………………………………………………………………………………………………………………… RITAM I PJESNIČKA SLIKA
KAO POTICAJ GOVORNOM RAZVOJU DJETETA PREDŠKOLSKE DOBI/ RHYTHM AND
POETIC IMAGERY AS A STIMULUS FOR PRESCHOOL CHILDREN’S SPEECH
DEVELOPMENT Renata Karaman, Maja Fatovid
……………………………………………………………………………………………………… NEFORMALNI I INFORMALNI
OBLICI UČENJA – IZAZOV CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA/ NONFORMAL AND
INFORMAL FORMS OF LEARNING – CHALLENGE OF LIFELONG EDUCATION Endica
Radid Hozo
……………………………………………………………………………………………………....................
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
SPECIFIČNOSTI ODNOSA S JAVNOŠDU U OBRAZOVNIM INSTITUCIJAMA/ THE
SPECIFICS OF PUBLIC RELATIONS IN EDUCATIONAL INSTITUTIONS Željka
Pintar ………………………………………………………………………………………………………………………………………
DRUŠTVENE TRANSFORMACIJE I PEDAGOŠKE INTERPRETACIJE POŽELJNOG
ODGOJA TRADICIONALNOG I SUVREMENOG DJETETA/ SOCIAL TRANSFORMATIONS
AND PEDAGOGIC INTERPRETATIONS OF PREFERRED EDUCATION OF TRADITIONAL
AND CONTEMPORARY CHILDREN Antonia Habijan, Vinka Vorkapid
..............................................................................................
ULOGA POTICAJNOG OKRUŽENJA ZA RAZVOJ DJECE/ THE ROLE OF THE
STIMULATING ENVIRONMENT FOR CHILDREN’S DEVELOPMENT Vesna Glavovid,
Antonija Šajfar…………………………………………………………………………………………… PEDAGOŠKE
KOMPETENCIJE RODITELJA U RANOM USVAJANJU DEMOKRACIJE KOD DJECE
JASLIČKE DOBI / PEDAGOGIC COMPETENCES OF PARENTS IN TODDLER´S EARLY
ACQUISITION OF DEMOCRACY
Maja Kovačid, Ivica Kovačid
…………………………………………………………………………………………………………………
GLAZBA ZA ŽIVOT/ MUSIC FOR LIFE
Sonja Pojer-Mihaljevid, Ivana
Tepeš……………………………………………………………………………………………………..
INKLUZIVNI PRISTUP U DJEČJEM VRTIDU SOPOT/ INCLUSIVE APPROACH IN
SOPOT KINDERGARTEN
Daša Poredoš Lavor, Snježana Zuber
……………………………………………………………………………………………………
ZAPOSLENOST I CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE DONOSI VIŠESTRUKE DOBITI
ZA POJEDINCA, OBITELJ I
ZAJEDNICU/ EMPLOYMENT AND LIFELONG EDUCATION BRINGS MULTIPLE
BENEFITS FOR THE
INDIVIDUAL, FAMILY AND COMMUNITY
Mateja Prevodnik Mayland
…………………………………………………………………………………………………………………. RAZVOJNO VREDNOVANJE
KAO MOST IZMEĐU CILJEVA I OSTVARENJA /FORMATIVE ASSESSMENT AS A
BRIDGE BETWEEN GOALS AND ACCOMPLISHMENT
Jasmina Rašo
………………………………………………………………………………………………………………………………………
PRAVILNOM PREHRANOM DO ZDRAVLJA/ GOOD HEALTH THROUGH PROPER
NUTRITION
Sanja Basta
…………………………………………………………………………………………………………………………………………
OSTVARIVANJE RAZVOJNIH PRAVA DJETETA KROZ SURADNJU ŠKOLE I
LOKALNE ZAJEDNICE/ EXERCISING
THE DEVELOPMENT RIGHTS OF THE CHILD THROUGH THE COOPERATION OF
SCHOOLS AND LOCAL
COMMUNITIY
Renata Milnovid
.....................................................................................................................................
TJELESNE AKTIVNOSTI U SLUŽBI IDENTITETA I OČUVANJA KULTURNE
BAŠTINE/PHYSICAL EDUCATION ACTIVITIES IN THE SERVICE OF IDENTITY
AND PRESERVATION OF CULTURAL HERITAGE Simona Špolad
..................................................................................................................
IMPROVIZACIJSKE TEHNIKE I UMJETNOST PODUČAVANJA/ IMPROVISATIONAL
TECHNIQUES AND THE ART OF TEACHING Tatjana Žagar
……………………………………………………………………………………………………………………………………..
KREATIVNI PRISTUPI U NASTAVI KNJIŽEVNOSTI UZ POMOD TEHNIKA I
METODA GEŠTALT PEDAGOGIJE
/CREATIVE APPROACHES TO TEACHING LITERATURE WITH THE HELP OF
TECHNIQUES AND METHODS
OF GESTALT THERAPY
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
Tereza Berakovid, Slavica
Hudak............................................................................................................
ZNANSTVENI SADRŽAJI I PREDŠKOLSKO DIJETE/ SCIENTIFIC CONTENTS
AND PRE-SCHOOL CHILD
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
PREDGOVOR
Intenzivne promjene u društvu i znanosti ukazuju na činjenicu da
učešde u odgojno-
obrazovnom sustavu nikako ne smije ostati na pasivnoj razini ved
je zadada i dužnost
svakog pojedinca aktivno promišljanje i djelovanje u smjeru
pozitivnog rasta i razvoja
svih sudionika, a potom i samih odgojno-obrazovnih ustanova.
Cjeloživotno
obrazovanje je značajna komponenta sustava cjeloživotnog učenja.
Sam koncept
cjeloživotnog obrazovanja podrazumijeva organiziran obrazovni
proces, metode, razine
i sadržaj, neovisno o tome nastavlja li pojedinac svoje
školovanje, razvija li
kompetencije, znanja i sposobnosti ili ih samo, kroz različite
oblike cjeloživotnog
učenja, osnažuje. Odvija se kroz formalne, neformalne i
informalne oblike učenja te je
ključno osigurati uvjete kako bi svi sudionici imali mogudnost
kontinuirano
profesionalno se razvijati. Na taj način zajednički se izgrađuje
učeda zajednica u kojoj
de od rane i predškolske dobi i najmlađi članovi društva
razvijati navike, interese i
motivaciju za stjecanjem znanja. Tema simpozija je nastala s
ciljem podizanja i
osnaživanja svijesti o značaju cjeloživotnog obrazovanja
odgojno-obrazovnih djelatnika
na svim razinama, a pri tom je želja bila aktivno uključiti
sudionike od ranog i
predškolskog do visokoškolskog odgojno-obrazovnog sustava.
Sudedi po prijavljenim
temama može se zaključiti da je tradicionalno poimanje
obrazovanja namijenjenog
isključivo mlađoj populaciji nestalo. Kroz teme o nastavku
školovanja odgojitelja u
kasnijoj životnoj dobi, razvoju kompetencija, vještina i znanja
uključivanjem u razne
oblike stručnih usavršavanja, primjeni različitih metoda rada s
djecom rane i
predškolske te školske dobi uvelike se zrcali osviještenost i
želja odgojno-obrazovnih
djelatnika da vlastitim aktivnostima doprinesu razvoju prijeko
potrebnog društva
znanja.
„…znanost pokazuje da su činjenice nesigurne, vrijednosti
sporne, ulozi visoki, a odluke hitne.“
(Simonid, 1999; prema Opid, 2016, 366).
Urednici
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
PREFACE
Intensive changes in society and science point to the fact that
participation in educational
system must not remain on a passive level, but it is the task
and duty of each individual to
actively reflect on and act in the direction of growth and
development of all participants, and
finally to the institution itself. Lifelong learning is a
significant component of the lifelong
learning system. The concept of lifelong learning itself implies
an organized educational
process, methods, levels and content, regardless of whether an
individual continues education,
develops his or her competences, knowledge and abilities or just
empowers them through
various forms of lifelong learning. It takes place through
formal, non-formal and informal
forms of learning and it is of a crucial role to provide the
circumstances for all participants to
be able to develop professionally through a continuous process.
In this way, we build a
learning community where the youngest members develop habits,
interests and motivation for
acquiring knowledge from an early age. The topic of the
symposium is to raise and strengthen
the awareness of importance of lifelong learning of educational
staff at all levels, with the aim
of actively involving participants from early and preschool to
higher education areas.
Considering the range of applied topics, it can be concluded
that traditional concept of
education, intended exclusively for younger population, has
disappeared. Topics of continuing
education of pre-school educators at a later age, developing
competences, skills and
knowledge, participating in various forms of professional
development and applying different
methods of working with early and pre-school children reflects
the awareness and desire of
educators to contribute with their own activities to develop an
indispensable society of
knowledge.
"... science shows that facts are uncertain, values are
controverse, roles are high, and decisions are urgent."
(Simonid, 1999; prema Opid, 2016, 366).
Editors
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
Pedagoška koncepcija Marije Montessori u suvremenom metodičkom
kontekstu
Andrea Hranilovid
Dječji vrtid Ciciban, Velika Gorica, Hrvatska [email protected]
Sažetak Montessori sustav obrazovanja jest svjetski priznata
pedagoška koncepcija duge tradicije.
Mnogo godina se smatrala pedagogijom isključivo za djecu s
posebnim potrebama. Danas se
mišljenje promijenilo, pokazuje se velik interes za nju i
predmet je brojnih istraživanja.
Naglašavanjem djeteta kao aktivnog i slobodnog bida, za razliku
od ostalih pedagogija,
Montessori ispunjava stvarne, trenutačne potrebe djece te
dopušta rast njihove osobnosti.
Pokušamo li analizirati temeljne pedagoške i didaktičke
odrednice pedagogije, uvidjet demo
prije svega slobodu izbora, individualizaciju i aktualan
razvojni stupanj. Uključujudi empirijske,
racionalne i duhovne aspekte, dijete je subjekt (akter)
vlastitoga razvoja i na tom stavu počiva
suvremena slika djeteta. Uviđanjem kontinuiranog rasta i razvoja
djetinjstva, područje ranoga
i predškolskog odgoja i obrazovanja je pogodno tlo za rađanje
novih ideja. Samim time se
odbacuju kontroverze suvremenosti pedagoške koncepcije u 19. st.
i sada. Pedagoški koncepti
sastavnica su odgojno-obrazovnih znanosti koje uz matičnu
znanost u metodičkom kontekstu
omoguduju izbor najpovoljnijih postupaka za koncipiranje i
praktično izvođenje nastavnoga
procesa. Temeljem provedenog istraživanja na uzorku odgojitelja
(N=147) čiji je cilj bio
ispitati zastupljenost Montessori pedagogije u redovnim
programima predškolskih ustanova
dobili smo uvid kako je potrebno odgojiteljima omoguditi
edukacije i radionice koje de im
povedati razinu njihova znanja o Montessori metodi. Upitnik je
konstruiran putem online
obrasca koji se sastojao od 6 pitanja otvorenog tipa i
demografskih obilježja. Rezultati
pokazuju da ne postoji statistički značajna razlika u mišljenju
o alternativnim pedagogijama
kao suvremenom načinu rada s obzirom na radno iskustvo u
predškolskim ustanovama. Dok 50
% ispitanika smatra da je korisno pojedine elemente Montessori
pedagogije uključiti u redovni
program. Neovisno o rezultatima sve je vedi broj odgojitelja
koji pokazuju zanimanje za
pedagošku koncepciju u metodičkom kontekstu
Ključne riječi: aktivno dijete; individualizacija; Montessori
peadgogija; suvremenost
Uvod Montessori pedagoška koncepcija razlikuje se od
tradicionalnog odgojno-obrazovnog sustava. Iako je cijenjena i
prihvadena u cijelome svijetu, uvijek se dovodi u pitanje njezina
metoda u suvremenom metodičkom kontekstu. Stoga demo objasniti
utjecaje Montessori pedagogije koja se zasniva na znanstvenim
postavkama dajudi širu dimenziju u pristupu dječje snage i
sposobnosti. Temeljena je na znanstvenim istraživanjima i
promatranju djece. U radu demo obraditi teorijska polazišta,
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
jedinstveni pristup sa specifičnim didaktičkim priborom. U
metodičkome kontekstu to znači da metodika utvrđuje strategije,
metode, modele i postupke za koncipirano i praktično izvođenje
nastavnoga procesa, pa stoga pripada u prakseologijske discipline
koje istražuju najbolje putove organizacije i izvođenja praktičnoga
rada“ (Bežen, Budinski i Kolar Billege, 2012, str.7). Isti autori
navode povezivanje znanstvenih spoznaje o sadržajima s temeljnim
odgojno-obrazovnim znanostima kao temeljni uvjet za poznavanje
suvremenih metodičkih koncepcija. Stoga, pedagoška koncepcija
Marije Montessori nalazi prostor u suvremenim dostignudima
iskustava metodičke prakse. Pedagoška koncepcija Marije
Montessori
Pedagogija Marije Montessori temelji se na znanstvenom
promatranju spontanog učenja djece, na poticanju vlastitog
djelovanja djeteta i njegove samostalnosti i na poštovanju
djetetove osobnosti''(Philipps, 1999, str.11). Uočila je kako
sustav obrazovanja nikako ne odgovara razvojnim potrebama djece te
je načinila radikalan zaokret (Matijevid, 2001). Tijekom studija i
antropoloških istraživanja uočila je univerzalne karakteristike
djece neovisno o tome gdje su djeca rođena ili gdje su odgajana.
Prema Brittonu, te karakteristike su upijajudi um, razdoblja
posebne osjetljivosti, želja za učenjem kroz igru i rad, neovisnost
i individualnost. Montessori metoda polazi od djeteta i njegovih
potreba, naglasak nije u poučavanju, nego u osiguravanju brižljivo
pripremljene poticajne okoline (Philipps, 1999). Upravo zbog toga
se moramo zapitati zašto se isključuje kao alternativna pedagogija,
a bazira se na potrebama djeteta koje se moraju osluškivati i na
njima primjeren način odgovarati. Identičan pristup djetetu kao
središtu odgoja sa svim njegovim posebnostima bi trebali imati
ljudi koji su u neposrednom doticaju s djecom, neovisno o
pedagoškoj koncepciji ili uvjerenju. Osnovna je postavka Montessori
pedagogije da u svakom ljudskom bidu postoje unutarnje snage koje
potiču na samoaktivnost, u literaturi se naziva i poznat je kao
Montessori fenomen (Philipps, 1999). Prema istom autoru (1999)
navodi se da je ključ cjelokupne pedagogije poznat i kao
polarizacija pozornosti. Najlakše bi se objasnio činjenicom snažnog
usmjeravanja pozornosti na aktivnost koju dijete radi (Philipps,
1999). U tom trenu dijete se samo svojom koncentracijom dovodi do
normaliziranja ponašanja u kojem je oslobođeno svih vanjskih
faktora koji bi ga mogli ometati. Pozornost pomaže djetetu da
savlada i ostale vještine i znanja. Dijete se samostalno izgrađuje,
iako toga nije svjesno te postaje kreativno. Dr. Montessori je taj
fenomen nazivala i „djelatna meditacija“. I od tog naziva dolazi i
samo meditirajude i smirujude stanje zaokupljenosti određenim
predmetom. (Ivon i sur., 2011). Montessori pribor i područja
odgojno-obrazovnog rada
U procesu učenja veliki značaj pridaje se korištenju ciljanih,
strukturiranih didaktičkih sredstava, odnosno pribor u
pripremljenoj okolini (Montessori, 2003). ''U odgojno – obrazovnom
procesu ne uči se izvorno, nego odabrano, obrađeno i prilagođeno
znanstveno znanje oblikovano u programe nastavnih predmeta''
(Bežen, Budinski, Kolar Billege, 2012, str. 9). Sukladno tome
objasniti demo značaj i upotrebu Montessori
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
pribora u suvremenom metodičkom kontekstu te njegov doprinos
razvoju djeteta. Kako bi bio u suglasju s djetetom, pribor mora
zadovoljavati ove kriterije: provjera ispravnosti, mora veličinom i
težinom odgovarati djetetu, mogudnost izdvajanja karakteristika i
svojstava predmeta (grupa autora edukacijskog Montessori stručnog
centra, 2005). Pomodu provjere ispravnosti dijete uočava svoje
pogrješke te može biti samostalno u ispravljanju svojeg rada.
Pribor nužno mora biti prilagođen djetetu i njegovom aktualnom
razvoju. Samim time što je Maria Montessori bila liječnica olakšana
joj je bila predodžba kako bi pribor trebao izgledati, a da dijete
izoštrava svoja osjetila. Kao što u prirodi svaki predmet i pojava
imaju svoje temeljno svojstvo, tako je koncipiran i Montessori
pribor koji u sebi sadrži jedno karakteristično svojstvo što je
nazvala izolacija osjetila. Rado ga nazivamo „ključem svijeta“,
koji otvara vrata u svijet, sredstvo, alat pomodu kojeg djeca
otkrivaju, zapažaju, zaključuju te dolaze do novih spoznaja.
Vlastitim uvidom u metodički kontekst rada u vrtidu odgojitelj koji
prati djetetov razvoj i koji zna na kojem je dijete stupnju razvoja
točno zna koji de pribor djetetu ponuditi, a da se ne naruši
njegovo samopouzdanje. Maria Montessori je razradila vježbe vodedi
računa o temeljnim pedagoškim principima, a to su: od lakšeg k
težem, od jednostavnog k složenom, od konkretnog k apstraktnom i od
cjelovitog k pojedinačnom (Philipps, 1999, str. 82). Didaktički
pribor konstruiran je u pet skupina prema područjima
odgojno-obrazovnog rada: područje za poticanje samostalnosti,
područje za poticanje osjetilnosti, područje za razvoj govora i
jezika, područje matematike i područje kozmičkog odgoja. U skladu
sa suvremenim konceptom metodike odgojitelji uvažavaju „ početno
stanje (ulazne karakteristike polaznika koji uči) kognitivne i
afektivne vještine, intelektualne i psihomotorne sposobnosti te
motivaciju za spoznavanje'' (Bežen, 2008, str. 210). Temeljem
prikazanih aktivnosti može se ustvrditi da je dijete izloženo i
aktivno. Prepoznaje se oslanjanje na istraživački potencijal djece
u socioemocionalnom i fizičkom okruženju u interakciji sa
materijalom što se i naglašava u Nacionalnom kurikulumu za
predškolski odgoj i obrazovanje, ( MZOŠ, 2014). ''Kada reflektiramo
centralna pedagoška pitanja prvo se pojavljuje učenje o odnosima,
koje se može različito dograđivati. Pri tom je odlučujude da se
koncentriramo na odnose među ljudima, prema predmetima i
sadržajima'' (Ivon i sur., str. 41).
Suvremeni metodički kontekst pokazuje dobro poznavanje
odgojitelja Nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj i
obrazovanje (MZOŠ, 2014), temeljem kojega je suvremeni koncepiran
programu predškolskim ustanovama usklađen sa razvojnim zadadama i
poticajima za djetetov razvoj.
Cilj, problemi i pripadajude hipoteze istraživanja Cilj
istraživanja je bio ispitati zastupljenost Montessori pedagogije u
redovnim programima predškolskih ustanova. 1. problem Ispitati u
kojoj su mjeri odgojitelji upoznati s pedagogijom Marije
Montessori. Hipoteza
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
Vedina odgojitelja je upoznata s pedagogijom Marije Montessori.
2. problem Ispitati mišljenje odgojitelja o utjecaju saznanja
pedagogije Marije Montessori na njihov odgojno-obrazovni rad.
Hipoteza Odgojitelji se uglavnom slažu da bi im saznanja o
pedagoškoj koncepciji Marije Montessori olakšala odgojno-obrazovni
rad. 3. problem Ispitati mišljenja odgojitelja o uvođenju elemenata
pedagogije Marije Montessori u svakodnevnom odgojno-obrazovnom
radu. Hipoteza Odgojitelji uglavnom izražavaju pozitivna mišljenja
o uvođenju elemenata pedagogije Marije Montessori u svakodnevni
odgojno-obrazovni rad. 4. problem Ispitati postoji li razlika u
mišljenju o alternativnim pedagogijama kao suvremenom načinu rada s
obzirom na staž. Hipoteza Ispitanici s manjim stažem u radu više se
slažu s tim da su alternativne pedagogije suvremeni način rada u
odnosu na ispitanike s više staža. Metodologija istraživanja
Ispitanici U istraživanju su sudjelovali odgojitelji koji rade u
predškolskim ustanovama. Uzorak istraživanja se sastojao od 147
ispitanika, vedi dio su činile ženske odgojiteljice, mlađe dobne
skupine do 10 g. staža u predškolskim ustanovama (50 %). Svi su
ispitanici bili upudeni u svrhu istraživanja te im je bila
zajamčena anonimnost. Varijable Zavisne varijable: upoznatost s
alternativnom pedagoškom koncepcijom Marije Montessori, mišljenje o
svrhovitosti uvođenja elementa Montessori pedagogije u redovni
program. Nezavisne varijable: spol, dob, obrazovanje, radno
iskustvo i završena edukacija. Instrument i postupak istraživanja U
svrhu istraživanja diplomskog rada konstruiran je upitnik putem
online obrasca koji se sastojao od 6 pitanja otvorenog tipa i
demografskih obilježja. Za svaku od tvrdnji ispitanici su
izražavali stupanj slaganja na skali Likertovog tipa.
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
Tablica 1. Rezultati demografskih obilježja ispitanika
Spol ispitanika
Muški 2,1 %
Ženski 97,9 %
Završena edukacija iz Montessori
pedagogije
Da 11,6 %
Ne 88,4 %
Obrazovanje
SSS 7,7 %
viša škola ili preddiplomski studij 69,2 %
fakultet ili diplomski studij 20,3 %
Magisterij 3,5 %
Radno iskustvo u predškolsko
ustanovi
1 – 10 godina 50 %
11 – 20 godina 22,6 %
21 – 30 godina 13,7 %
više od 30 godina 13,7 %
Mjesto rada
Zagreb 34,2%
Velika Gorica 54,1%
Rezultati istraživanja Prije same obrade podataka, proveden je
Kolmogorov-Smirnov test značajnosti odstupanja podataka od normalne
Gaussove raspodjele, a rezultati testa prikazani su u Tablici 2.
Rezultat testa pokazao je da raspodjela podataka za sve tvrdnje
statistički značajno odstupa od normalne Gaussove raspodjele (p
< 0,05). Tablica 2. Normaliteti distribucije mjerenih zavisnih
varijabli
T1 T2 T3 T4 T5 T6
K-S 0,264 0,261 0,219 0,304 0,260 0,244
Df 140 140 140 140 140 140
P 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Legenda: K-S – rezultat Kolmogorov-Smirnov testa df – stupnjevi
slobode
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
p – vjerojatnost pojave pogreške pri testiranju
Zbog sažetosti prikaza tvrdnje su kodirane T1 – T6, a broj
tvrdnje odgovara rednom broju tvrdnje u upitniku. S obzirom na
dobivene rezultate, u daljnjoj obradi podataka, odnosno utvrđivanju
razlika s obzirom na nezavisne varijable, upotrijebljeni su
neparametrijski statistički testovi i neparametrijski statistički
pokazatelji. Kako bi se utvrdilo postoji li razlika u mišljenju o
alternativnim pedagogijama kao suvremenom načinu rada s obzirom na
radno iskustvo u predškolskoj ustanovi, proveden je Kruskal Wallis
test, čiji su rezultati prikazani u Tablici 3. Tablica 3. Rezultati
Kruskal Wallis testa značajnosti razlike u mišljenju o
alternativnim pedagogijama kao suvremenom načinu rada s obzirom na
radno iskustvo
H df p
Alternativne pedagogije smatram suvremenim
načinom rada. 1,692 3 0,639
Legenda: H – rezultat Kruskal Wallis testa df – stupnjevi
slobode p – vjerojatnost pojave pogreške pri testiranju
Dobiveni rezultat pokazao je da ne postoji statistički značajna
razlika u mišljenju o alternativnim pedagogijama kao suvremenom
načinu rada s obzirom na radno iskustvo u predškolskoj ustanovi (p
> 0,05). Kako bi se utvrdilo postoji li razlika u mišljenju o
alternativnim pedagogijama kao suvremenom načinu rada s obzirom na
mjesto rada proveden je Kruskal Wallis test, čiji su rezultati
prikazani u Tablici 4. Tablica 4. Rezultati Kruskal Wallis testa
značajnosti razlike u mišljenju o alternativnim pedagogijama kao
suvremenom načinu rada s obzirom na mjesto rada
H df p
Alternativne pedagogije smatram suvremenim načinom rada
1,41 2 0,50
Legenda: H – rezultat Kruskal Wallis testa df – stupnjevi
slobode p – vjerojatnost pojave pogreške pri testiranju
Dobiveni rezultat pokazao je da ne postoji statistički značajna
razlika u mišljenju o alternativnim pedagogijama kao suvremenom
načinu rada s obzirom na mjesto rada (p > 0,05). Zaključak
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
Glavni rezultati istraživanja su pokazali da je 11,6%
odgojitelja završilo edukaciju iz područja Montessori pedagogije,
dok njih 88,4% nije završilo edukaciju. Neovisno o rezultatima sve
je vedi broj odgojitelja koji pokazuju zanimanje za pedagošku
koncepciju u metodičkom kontekstu. Na temelju provedenog
istraživanja dobili smo uvid kako je potrebno odgojiteljima
omoguditi edukacije i radionice koje de im povedati razinu njihova
znanja o Montessori metodi. Takvim pristupom de biti sigurniji i
kompetentniji u radu, gdje de modi uvidjeti svrhu uvođenja
elemenata pedagogije u odgojno-obrazovni rad. Uzimajudi u obzir
specifičnost istraživane problematike, možemo zaključiti da još
uvijek postoji veliki jaz u mišljenjima, iako se znanje proširilo
vezano za poznavanje Montessori pedagogije. No, možemo ga
doživljavati i kao površno, činjenično znanje koje je daleko od
onog strukturalnog i složenijeg. Možemo postaviti pitanje o
pedagoškoj didaktici i metodološkim rješenjima u alternativnoj
pedagogiji nasuprot redovnim programima. Kako to da uvijek bježimo
ili nas je strah prigrliti nešto što je drugačije? Ved unaprijed
zacrtani okviri i predrasude nas sprječavaju u stjecanju novih
znanja koja bi nam itekako olakšala svakodnevni rad. Paradoksalna
je činjenica gdje praksa svjedoči koliko zapravo Montessori
pedagogija zagovara sve razvojne potrebe djece, kao i njihov
interes i ništa drugačije od ostalih pedagoga. Odgovor na suvremene
izazove i govori u prilog Montessori pedagogije koja je gledana kao
shematska pedagogija bez kreativnosti. To ne znači da ona gubi
svoju autentičnost, dapače svojom uključenošdu ravnopravno
sudjeluje sa svim dobrobitima za dijete te zauzima poziciju u
suvremenom metodičkom kontekstu.
Literatura Bašid, S. (2011). Modernost pedagoške koncepcije
Marije Montessori. Pedagogijska istraživanja, 8(No. 2). Bežen, A.
(2011). Redefiniranje tradicije: dječja književnost. Zagreb:
Sveučilište u Zagrebu. Bežen, A., Budinski, V., Kolar Billege, M.
(2012). ŠTO, ZAŠTO, KAKO u poučavanju hrvatskoga jezika – Metodički
praktikum nastave hrvatskoga jezika u nižim razredima osnovne
škole. Zagreb: Profil International. Brajša-Žganec, A. (2003).
Dijete i obitelj – Emocionalni i socijalni razvoj. Jastrebarsko :
Naklada Slap. Britton, L. (2000). Montessori učenje kroz igru za
djecu od 2 do 6 godina: Zagreb: Hena com. Buggle, F. (2002).
Razvojna psihologija Jeana Piageta. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Hicela, I., Krolo, L., Mendeš, B.(2011). Pedagogija Marije
Montessori – poticaj za razvoj pedagoškog pluralizma: Znanstvena
monografija, Dječji vrtid Montessori dječja kuda. Split: Udruga
Montessori pedagogije. Lawrence, L. (2003). Montessori čitanje i
pisanje – Kako pomodi djetetu naučiti čitati i pisati. Zagreb:Hena
com.h Lilard, P. P. (1972). Montessori, A Modern Approach, New
York: Schockten Books Inc. Philipps, S. (1999). Montessori priprema
za život – odgoj neovisnosti i odgovornosti. Jastrebarsko : Naklada
Slap. Matijevid, M. (2001). Alternativne škole. Zagreb:Tipex.
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
Montessori, M. (1966). Dijete tajna djetinjstva. Jastrebarsko:
Naklada Slap. Montessori, M. (2003). Upijajudi um. Beograd: DN
Centar. Starc, B.,Čudina Obradovid, M.,Pleša,
A.,Profaca,B.,Letica,M. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja
djeteta predškolske dobi. Zagreb: GOLDEN –MARKETING- TEHNIČKA
KNJIGA. Vujičid, L. (2011). Kultura vrtida – sustav koji se
kontinuirano mijenja i uči, Pedagogijska istraživanja, 8 (No.2.).
Ostali izvori
Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje
(MZOŠ, 2014). Čorak, D., Sočo, M., Lackovid, M. (2012).
Alternativni odgojno-obrazovni program prema sustavu Marije
Montessori, Velika Gorica. Grupa autora edukacijskog Montessori
stručnog centra. Zagreb, (2005). Zrno. (2016). Časopis za obitelj,
vrtid i školu. Zrno Print, Zagreb. Summary Montessori educational
system is a globally recognised pedagogical concept with long
tradition. For many years it used to be considered a pedagogical
approach exclusively intended
for children with special needs. This stance has changed, as the
method arouses huge interest
and it is the subject of a large number of research studies.
Through emphasising the fact that
children are active and free human beings, which is not the case
in other pedagogical
approaches, Montessori meets both the real and current
requirements of children, whilst
enabling the development of their personality. If fundamental
pedagogical and didactic
determinants of pedagogy are analysed, freedom of choice,
individualisation and the actual
development level will become particularly evident. When
empirical, rational and spiritual
aspects are included, the child becomes the subject (actor) of
their own development and the
contemporary notion of a child is formed from this standpoint.
Through consideration of
continuous growth and development during childhood, the areas
both of early and pre-school
education are propitious for new ideas. Consequently, the
controversies of contemporaneity of
the pedagogical concept adopted both currently and in the 19th
century are being abandoned.
Pedagogical concepts are a component of educational sciences
which,with the basic science in
the methodical context,enable the selection od the best
procedures for the conceptulization
and practical performance of the teaching process. Based on the
research conducted on a
sample of nurses (N = 147) whose aim was to examine the
representation of Montessori
pedagogy in regular programs of preschool institutions, we
gained insight into the need for
educators to provide education and workshops that would increase
their level of knowledge
about the Montessori method. . The questionnaire was constructed
using an online form
consisting of 6 questions of open type and demographic
characteristics. The results show that
there is no statistically significant difference in opinion on
alternative pedagogies as a modern
way of working with work experience in pre-school institutions.
While 50% of respondents
consider it useful to include certain elements of Montessori
Pedagogy in the regular program.
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
Regardless of the results, there is an increasing number of
educators who show interest in the
pedagogical concept in the methodical context.
Key words: active child; contemporaneity; individualization;
Montessori pedagogy
Medijska pismenost u odgojno-obrazovnom procesu
Jasmina Pešut Silid Dječji vrtid Sisak Novi, Sisak, Hrvatska
[email protected]
Sažetak
U 21. stoljedu mediji su sastavni dio života svake obitelji te
je susret djece s medijskim
sadržajima neizbježan. Rezultat ubrzanog napretka je doba
suvremenih digitalnih medija, koji
su skoro u potpunosti zamijenili tradicionalne medije, ali i
novih spoznaja u znanosti o razvoju
ljudskog mozga. Istraživanja su dokazala da je iskustvo u ranoj
dobi od presudne važnosti za
razvoj neuronske mreže kod djece. Ljudski mozak se sastoji od
neurona koje međusobno
povezuju sinapse te što je vise aktivnosti i iskustva u
najranijoj dobi to se broj sinapsi povedava.
Mozak djeteta u dobi od dvije godine jednako je aktivan kao
mozak odraslog čovjeka dok je
aktivnost mozga djeteta u tredoj godini starosti dva puta veda
od aktivnosti mozga odraslog
čovjeka. Ubrzana aktivnost mozga se održava kratki niz godina,
najkasnije do desete godine
starosti djeteta. Zbog ubrzane aktivnosti, mozak djeteta je
povezaniji i fleksibilniji nego mozak
odrasle osobe, rezultat toga je veliki utjecaj socijalne okoline
i spoznajnog učenja na razvoj
djeteta u ranoj dobi. Stoga je najvažnije u ranoj dobi osigurati
poticajnu okolinu i omoguditi
kvalitetno iskustveno učenje. Mediji zbog svoje sveprisutnosti
postaju velik dio iskustvenog
učenja djeteta, ali ujedno i stvaraju prostor cjeloživotnom
učenju i profesionalnom razvoju
odgojitelja predškolske djece. U suvremenoj literaturi se
najčešde navode negativni utjecaji
medija na razvoj djeteta, a manje pozitivni utjecaji medija na
razvoj djeteta. Pozitivni utjecaji
medija na dijete ovise o dobi djeteta i o uključenosti odrasle
osobe u odabiru kvalitetnih
medijskih sadržaja. U svom svakodnevnom radu odgojitelji
predškolske djece koriste se
medijskim sadržajima da bi djeci obogatili iskustvo učenja te da
bi dokumentirali provedene
aktivnosti i pratili cjelokupni razvoj djeteta. Cilj ovog rada
je prikazati da li je medijska
pismenost važna komponenta u odgojno obrazovnom radu odgojitelja
u odnosu na dob i
obrazovanje odgojitelja. U radu su prikazani rezultati
online-ankete provedene na
reprezentativnom uzorku od 107 odgojitelja predškolske djece, na
području Sisačko-moslavačke
županije i Grada Zagreba. Rezultati istraživanja prikazali su
stav odgojitelja da je medijska
pismenost važan dio odgojno-obrazovnog procesa, ali i potrebu za
daljnjom edukacijom te
potrebu za provođenjem medijskog opismenjavanja djece
predškolske dobi.
Ključne riječi: mediji; medijska pismenost; odgojno obrazovni
proces
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
Uvod
U ne davnoj prošlosti pristup medijima vedinom je bio omoguden
samo odraslim
osobama. Ubrzanim razvojem tehnologije ustupilo je doba
digitalnih medija koje je
donijelo velike promjene u stilu života. Vedina suvremenih
obitelji posjeduje i
svakodnevno se koristi sa nekom vrstom medija, od čega su to
najčešde televizija i
internet. Djeci je omoguden pristup medijima u samo jednoj
sekundi, odnosno jednim
klikom ili pritiskom gumba. Mediji su svojom sveprisutnošdu
postali sastavni dio
svakodnevnog života obitelji a samim time i života djeteta.
Razvoj tehnologije u 21.
stoljedu ne samo da je u potpunosti izmijenio životni stil nego
je u skoro identičnom
razmjeru doveo do novih spoznaja o razvoju čovjekovog mozga.
Neuroznanost
Revolucija istraživanja mozga kretala se od istraživanja mozga
umrle osobe pa sve do
istraživanja reakcija mozga na podražaje u živih osoba. Novija
istraživanja dovela su do
spoznaje da mozak djeteta u najranijoj fazi života sadrži vedinu
neurona koje de imati
mozak u odrasloj dobi. Broj sinapsi, koje spajaju neurone i tako
zajedno čine neuronsku
mrežu, povedava se sukladno sa brojem podražaja iz okoline
(Gopnik, Meltzoff, Kuhl,
2003)
Medijska pismenost
Prema Livingston (2004) definicija medijske pismenosti sastoji
se od tri dimenzije. Prva
dimenzija odnosi se na posjedovanje tehničkih kompetencija u
pristupu i korištenju
različitih vrsta medija. Da bi se mogle ostvariti druge dvije
dimenzije, savladavanje prve
dimenzije medijske pismenosti je najvažniji segment. Druga
dimenzija medijske
pismenosti odnosi se na kritičko promišljanje u korištenju
medija. Druga dimenzija služi
da bi se razumjeli medijski sadržaji onakvim kakvi oni uistinu
jesu, ne prihvadajudi
njihovu konstrukciju stvarnosti da bi se putem njih izrazile
ideje, misli i stavovi.
Stvaranje medijskih sadržaja i njihovo širenje predstavlja tredu
dimenziju medijske
pismenosti. U istraživanju koje je provedeno od strane IPSOS
PULS i Društva za
komunikacijsku i medijsku kulturu 2013. godine, na uzorku od
1080 ispitanika, samo
15,1% ispitanika smatra da se s medijskim odgojem treba započeti
u predškolskim
ustanovama, dok vedina smatra da se treba započeti u nižim
(22,6%) ili višim razredima
osnovne škole (42,7%). %). Istraživanje ISOS PULS I Društva za
komunikacijsku i
medijsku kulturu nije provedeno na uzorku koji su sačinjavali
odgojitelji.
Pozitivni i negativni utjecaji medija na dijete
Utjecaj medija na djetetov razvoj gotovo je nemogude izbjedi. Iz
tog razloga
odgovornost odrasle osobe je omoguditi djetetu pristup medijskim
sadržajima koji
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
imaju pozitivni utjecaj na razvoj djeteta. Prema Ciboci
korištenje medijski sadržaja
treba biti usmjereno na obrazovanje, informiranje i opuštanje.
Mnoštvo edukativnih
igrica i sadržaja koji su prilagođeni dobi kod djece predškolske
dobi potiču interes za
učenjem. Djeca mogu pristupiti medijima u situacijama kad ih
zanima neka informacija
koju jako brzo mogu dobiti putem internetskih sadržaja. U
slobodno vrijeme dijete
pristupa animiranim sadržajima ali i glazbi koja je prilagođena
dobi djeteta. Takva
aktivnost pruža djetetu mogudnost opuštanja nakon svakodnevnih
aktivnosti. Manjak
kontrole odrasle osobe nad odabirom medijskih sadržaja kojima
djeca imaju pristup
može dovesti do negativnih utjecaja kao što je izloženost
djeteta nasilnim sadržajima,
prenošenju dvosmislenih informacija koje dijete ne razumije
(Ciboci, 2015).
Metode
Cilj ovog istraživanja je ispitati da li je medijska pismenost
važna komponenta u
odgojno obrazovnom radu odgojitelja s obzirom na dob i
obrazovanje odgojitelja.
Hipoteze
Medijska pismenost odgojitelja važna je komponenta u odgojno
obrazovnom radu s obzirom na dob odgojitelja. Medijska pismenost
odgojitelja važna je komponenta u odgojno obrazovnom radu s obzirom
na obrazovanje odgojitelja. Uzorak ispitanika
Prigodan uzorak čini 107 odgojitelja predškolske djece. U
ispitivanju je sudjelovalo
100% ispitanica, 0% ispitanika (Tablica 1.).
Tablica 1. Spol ispitanika
SPOL F %
Ž 107 100
Najviše ispitanika je u dobi od 36 do 45 godina života (51.3%),
a najmanje u dobi od 56
do 65 godina života (4.7%) (Tablica 2.).
Tablica 2 . Dob ispitanika
DOB F %
18-25 0 0
26-35 31 31,03
36-45 55 54,89
46-55 16 16,05
56-65 5 5,02
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
Prema godinama radnog staža najviše je ispitanika sa 11–20
godina radnog staža, a
najmanje je ispitanika sa 31-40 godina radnog staža (Tablica
3.).
Tablica 3. Radni staž
RADNI STAŽ F %
1-10 35 32,7
11-20 49 45,8
21-30 16 15
31-40 7 6,5
Prema stupnju obrazovanja najviše ispitanika je završilo
preddiplomski studij (71%), a
najmanje je ispitanika sa završenom srednjom stručnom spremom
(0,9%) zaposlenih
na radnom mjestu odgojitelje predškolske djece (Tablica 4.).
Tablica 4. Stupanj obrazovanja
STUPANJ OBRAZOVANJA F %
SSS 1 0,9
Viša/Preddiplomski 23 28,1
Diplomski 76 71
Uzorak čestica
Instrument se sastoji od 10 čestica koje su procjenjivane skalom
Likertovog tipa od pet
stupnjeva (1= uopde se ne slažem, 2= ne slažem se, 3= niti se
slažem niti se ne slažem,
4= slažem se, 5= u potpunosti se slažem).
Metode obrade podataka
Način prikupljanja podataka
Istraživanje je provedeno 2019. godine među odgojiteljima
predškolske djece na
području Sisačko-moslavačke županije i grada Zagreba, putem
online upitnika.
Ispitanici su upoznati s ciljem i svrhom provođenja
istraživanja. Ispitanicima su date
upute o načinu popunjavanja online upitnika. Ispitanicima je
zajamčena anonimnost te
objašnjeno da de se informacije koristiti u znanstvene svrhe.
Ispunjavanje online
upitnika je dobrovoljno i moglo se odustati od ispunjavanja u
bilo kojem trenutku.
Rasprava i rezultati
Prije same obrade podataka, proveden je Kolmogorov-Smirnov test
značajnosti odstupanja podataka od normalne Gaussove raspodjele, a
rezultati testa prikazani su u
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
Tablici 2. Rezultat testa pokazao je da raspodjela podataka za
sve tvrdnje statistički značajno odstupa od normalne Gaussove
raspodjele (p < 0,05).
Tablica 5. Normaliteti distribucije mjerenih zavisnih
varijabli
P1 P2 P3 P4 P5 P6 P7 P8 P9 P10
K-S 0,263 0,259 0,217 0,205 0,310 0,303 0,274 0,261 0,245
0,262
df 130 130 130 130 130 130 130 130 130 130
p 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 Legenda: K-S
rezultat Kolmogorov-Smirnov testa df stupnjevi slobode p
vjerojatnost pogreške pri testiranju Zbog sažetosti prikaza tvrdnje
su kodirane P1-P10, broj tvrdnje odgovara rednom broju tvrdnje iz
anketnog upitnika.
S obzirom na dobivene rezultate, u daljnjoj obradi podataka,
odnosno utvrđivanju razlika s obzirom na nezavisne varijable,
upotrijebljeni su ne parametrijski statistički testovi i ne
parametrijski statistički pokazatelji. Kako bi se utvrdilo da li je
medijska pismenost odgojitelja važna komponenta u odgojno
obrazovnom radu s obzirom na dob odgojitelja proveden je Kruskall
Wallis test čiji se rezultati nalaze u Tablici 6.
Tablica 6. Rezultati Kruskal Wallis H testa s obzirom na dob H
Df p
Medijska pismenost odgojitelja važna je komponenta u odgojno
obrazovnom radu
1,923
4
0,043
Legenda : H – rezultat Kruskal Wallis testa df – stupnjevi
slobode p – vjerojatnost pojave pogreške pri testiranju
Dobiveni rezultat pokazao je da je medijska pismenost
odgojitelja važna komponenta u odgojno obrazovnom radu s obzirom na
dob odgojitelja (p
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
Prema rezultatima dobivenim iz online ankete medijsko
opismenjavanje djece u predškolskoj dobi vedina odgojitelja
predškolske djece smatra važnim dijelom odgojno obrazovnog procesa
(slaže se 40,2%) (u potpunosti se slaže 16,8%). Manje od pola
ispitanika smatra da posjeduje odgovarajude kompetencije za
provođenje medijskog opismenjavanja djece predškolske dobi (slaže
se 38,3%) (u potpunosti se slaže 9,3%).
Zaključak
Mediji kod djece bude veliki interes jer brzo mogu pristupiti
sadržajima za koje imaju interes. Znajudi da je iskustvo od
presudne važnosti za razvoj neuronske mreže, da je potreba za
boravkom djece u institucijama sve veda i da su mediji
svakodnevnica vedine djece, može se tvrditi da postoji potreba za
provedbu medijskog opismenjavanja djece u predškolskim ustanovama.
S obzirom da su potvrđene hipoteze da je medijska pismenost
odgojitelja važna komponenta u odgojno obrazovnom radu s obzirom na
dob i obrazovanje odgojitelja može se zaključiti da postoji veliki
prostor za stručno usavršavanje odgojitelja osobito odgojitelja
starije dobne skupine i nižeg stupnja obrazovanja. Također, uzevši
u obzir da se svijet digitalnih medija mijenja velikom brzinom
postoji i prostor za stručna usavršavanja i odgojitelja mlađih
dobnih skupina i odgojitelja sa višim stupnjem obrazovanja.
Literatura
Ciboci, L. (2015). Od medijskog opismenjavanja do odgovornog
roditeljstva, 46 – 55. U:
Markovid Nedjeljko (Ur.), Komunikacija odgaja-odgoj komunicira.
Emocionalna i
medijska pismenost. Zagreb:Pragma.
Ciboci, L., Kanižaj, I., Labaš, D. (2014). Media Education From
the Perspective of
Parents of Preschool Children: Challenges and Trend since Free
Time Media Use.
Medijska istraživanja, 20(4), 53-67.
Ciboci, L., Kanižaj, I., Labaš, D., Osamndevid, l. (2018).
Obitelj i izazovi novih medija.
Priručnik sa radnim listidima za roditelje, nastavnike i stručne
suradnike (trede
dopunjeno izdanje) Zagreb: Društvo za komunikacijsku i medijsku
kulturu.
Gopnik, A., Meltzoff, A.N., Kuhl, P.K. (2003). Znanstvenik u
kolijevci. Zagreb: Educa.
Ilišin, V. Marinovid Bobinac, A., Radin, F. (2001). Djeca i
mediji: uloga medija u
svakodnevnom životu djece. Zagreb: IDIZ.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (2014). Nacionalni
kurikulum za rani i
predškolski odgoj i obrazovanje. Zagreb.
Labaš, D. (2015). Komunikacija odgaja – odgoj komunicira.
Prijedlozi i smjernice za
medijski odgoj. U: R. Brusid i sur. (Ur.), Komunikacija
odgaja-odgoj komunicira.
Emocionalna i medijska pismenost. Zagreb: Pragma.
Livingstone, S. (2004). What is media literacy? Intermedia,
32(3), 18-20 str.
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
Plahutar, A. (2017). Što veseli malog tigra!? Zagreb: Hrvatska
Mensa.
Siegel, D.J., Bryson, T.P. (2015). Razvoj dječjeg mozga. Harfa:
Split.
Tomljenovid, R. (2018). Regulatory authorities for electronic
media and media literacy.
Dosije studio: Belgrade.
Summary
In the 21st century, media are an integral part of every
family's life and the meeting of children
with media content is inevitable. The result of accelerated
progress is the era of contemporary
digital media, who have almost completely replaced the
traditional media but also new
discoveries in the development of the human brain. Researches
have shown that experience at
an early age is of crucial importance for the development of
neural networks in children. The
human brain is consistent of neurons that link the synapses and
the more activities and
experiences in the earliest age, the number of synapses
increases. The brain of a child of two
years is as active as the brain of an adult human while the
activity of the child's brain in the
third year of life is twice as large as the adult brain's brain
activity. Accelerated brain activity is
maintained for a short period of years, at the latest up to the
age of 10 years. Because of the
accelerated activity, the child's brain is more connected and
more flexible than the brain of an
adult, resulting in a great influence of the environment and
cognitive learning on child
development at an early age. Therefore it is most important at
an early age to provide a
stimulating environment and to provide a good experiential
learning experience. The media
because of their omnipresence become a major part of the child's
experiential learning but at
the same time create the space for lifelong learning and the
professional development of
preschool children. In contemporary literature the most commonly
mentioned are the negative
influences of the media on the child development, and the less
positive influences of the media
on the child development. The positive influences of the media
on the child depend on the age
of the child and on the involvement of an adult in the selection
of high quality media content. In
their day-to-day work, preschool theachers use media content to
enrich children's learning
experience and to document the activities carried out and
monitor the overall development of
the child. The aim of this paper is to show the positive
influence of media on child development
and the importance of media literacy in educational process. The
results of the online survey
conducted on a representative sample of 107 pre-school children,
in the City of Zagreb and
Sisak-Moslavina County are presented in this paper. The research
results showed the attitude
of preschool theachers that media literacy is an important part
of the educational process, but
also the need for further education and the need for media
literacy for children in preschool
institutions.
Keywords: media literacy; media; educational process
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
Komuniciranje u timu
Andriana Lončar1 Marijana Liovid2
Dijana Kadliček3 1 DV Medveščak, Zagreb, Hrvatska
2DV Malešnica, Zagreb, Hrvatska 3DV Radost, Novska, Hrvatska
Sažetak
U radu de biti prikazani rezultati istraživanja kojima se želio
dobiti uvid u stavove odgojno-
obrazovnih djelatnika o komunikaciji i timskom radu u
predškolskim ustanovama. Istraživanje
je provedeno u dva dječja vrtida u Zagrebu i jednom dječjem
vrtidu u Novskoj. Ispitanici su bili
odgojitelji (N=55) i stručni suradnici (N=5). Za ispitivanje
stavova primijenjen je Upitnik koji su
autorice same konstruirale. Upitnik se sastojao od tri subskale
koje mjere spoznaje i stavove
ispitanika o otvorenoj komunikaciji te primjenu otvorenog načina
komuniciranja u dječjim
vrtidima. Ispitanici su na Likertovoj ljestvici od pet stupnjeva
izražavali svoj stupanj slaganja s
pojedinim tvrdnjama, od 1 - uopde se ne slažem do 5 - u
potpunosti se slažem. Analizom
frekvencije dobivenih podataka iz prve cjeline tvrdnji koje se
odnose na spoznaju ispitanika o
otvorenoj komunikaciji, postotak ukazuje da je slušanje
govornika važno koliko i samo
govorenje. Vedina ispitanika smatra da su u timu svi članovi
slobodni iznositi svoje mišljenje te
da je za uspješno otvoreno komuniciranje važno ovladati
komunikacijskim vještinama. Analiza
frekvencije druge cjeline tvrdnji upuduje da je stav ispitanika
o otvorenoj komunikaciji odraz
kulture pojedinog dječjeg vrtida, dok analiza trede cjeline
tvrdnji o primjeni otvorenog načina
komuniciranja pokazuje da najvedi broj ispitanika smatra da ne
treba skrivati pogreške. S druge
strane, postotak ukazuje da vedina ispitanika ne govori kolegama
o pogreškama zbog straha
od zahlađenja odnosa. Ovaj rad upuduje na važnost primjene
otvorenog načina komuniciranja
u predškolskim ustanovama te naglašava važnost podizanja
svijesti o međusobnoj verbalnoj i
neverbalnoj komunikaciji i poučavanju odgojno-obrazovnih
djelatnika komunikacijskim
vještinama dajudi im alate za primjenu u njihovom stručnom
pedagoškom djelovanju.
Rezultati dobiveni ovim analizama mogu biti poticaj za
osnaživanje komunikacijskih vještina i
primjenu otvorene komunikacije unutar odgojno-obrazovnih
ustanova.
Ključne riječi: komunikacija u timu; komunikacijske vještine;
otvorena komunikacija; timski rad
Uvod
Čovjek je društveno predisponirano bide, njegov razvoj i
opstanak uvjetovan je životom
u zajednici. Djelovanjem u zajednici praljudi su bolje lovili,
branili se od prirodnih
neprijatelja, preživljavali i brinuli o potomstvu. Udruživanje
ljudi u različite vrste
zajednica događalo se tijekom razvoja čovječanstva. Ljudi su
bili vođeni zajedničkom
idejom i radom kako bi istu ostvarili. Suradnja i zajedništvo
ključni su za evolucijski
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
uspjeh ljudske vrste. Prema tome timovi su prirodna zajednica
ljudske opstojnosti.
Timski rad je rad s drugima i za druge. U novije vrijeme razvoja
suvremenoga
profesionalizma prepoznata je važnost timskoga rada kao važne
karike uspjeha
organizacije. Osnovna funkcija timskog rada je ostvarivanje
ciljeva organizacije. Da bi
se ciljevi ostvarili potrebno je razviti uspješnu komunikaciju
među članovima tima.
Uspješna suradnja moguda je usvajanjem osnovnih vještina
komuniciranja. Otvorena
komunikacija otvara put ka uspješnom rješenju problema, stvara
atmosferu povjerenja
i podržavanja te jača timski duh. Uspješnost svakoga tima ovisi
o zajednički
postavljenim ciljevima i zadatcima, određenim ulogama,
kvalitetnoj komunikaciji te
cjeloživotnim učenjem i usavršavanjem. Tim podrazumijeva malu
skupinu ljudi
komplementarnih znanja i vještina koji teže zajedničkim
ciljevima organizacije te
zajedničkom pristupu problemima. Rad u timovima nije važan samo
za poslovni uspjeh
suvremene organizacije, nego i za ljudsko zdravlje. Timski rad
zbližava zaposlenike i
stvara pozitivnu i ohrabrujudu atmosferu. Kvaliteta timskoga
rada ne ovisi o razvoju
privatnih prijateljstva među zaposlenicima, nego o otvorenoj
komunikaciji te
korektnome i profesionalnome ponašanju. U timu se razvijaju
posebni odnosi i osjedaji:
pripadnosti, zajedništva, prihvadanja, uvažavanja, sigurnosti te
empatije kao važnog
čimbenika predviđanja i razumijevanja emocija svojih bliskih
suradnika. Empatiji
prethodi prepoznavanje i razumijevanje vlastitih osjedaja kako
bi razumjeli druge. Kada
ljudi nauče verbalno i neverbalno izražavati svoje emocije,
stavove i uvjerenja, stvara
se pozitivno ozračje i put za otvorenu komunikaciju.
Komunikacija u timu Komunicirajudi s drugima čovjek prenosi
svoja znanja, vještine i iskustva te usvaja nove
informacije od sugovornika. Da bismo svoju svakodnevnu
komunikaciju učinili
razumljivom i uspješnom moramo konkretizirati, izostavljeno
dopuniti, a subjektivne
predrasude provjeravati (Brajša, 1994: 30). Kao proces
sporazumijevanja komunikacija
uključuje: kognitivne vještine (sposobnost percepcije poruke,
iskazivanje emocija,
reakcije), semantičke (govorni i pisani jezik) te simboličke
(geste, mimike, stil
odijevanja). Uspjeh tima ovisi o dobroj komunikaciji te o vođi
tima. „Timovi su uvijek
odraz svojih vođa“ (Maxwell, 2003, str.201). Vođe su ti koji
utječu na relacije odnosa
među suradnicima te iniciraju i podižu raspoloženje u timovima.
Za kvalitetu
komunikacije važno je da bude obostrana. Vođe koji slušaju,
pozivaju te motiviraju na
sudjelovanje okarakterizirani su kao najbolji vođe (Maxwell,
2003). Ljudi koji rade u
pozitivnom okruženju temeljenom na međusobnoj podršci, ostvaruju
suradničke
odnose, nesebični su, kreativnije razmišljaju i rješavaju
probleme. Suradnja i podrška
su presudne za efektivnost i efikasnost timova. Postoje četiri
vrste podrške:
emocionalna koja ukazuje na slušanje, empatiju i razumijevanje;
instrumentalna
podrška ukazuje na praktičnu dobrobit za druge (npr. preuzimanje
dijela posla od
preopteredenog kolege); informacijska podrška znači pronalaženje
informacija koje de
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
pomodi kolegi u obavljanju posla; evaluacijska vrsta podrške se
odražava u povratnim
informacijama ili davanju savjeta svojim suradnicima. Vođe ili
menadžeri bi trebali
kontinuirano nasamo razgovarati sa svojim članovima tima kako bi
bili upoznati s
njihovim potrebama i pružili im podršku kada je to potrebno.
Vođe bi trebali biti
dostupni i uključeni uz primjenu politike otvorenih vrata za
razgovore sa svojim
članovima. Način ophođenja vođe s članova tima u duhu srdačnosti
i podrške, formira
pozitivno i produktivno radno ozračje (West, 2005). Učinkovita
komunikacija osigurava
pravovremenu informiranost članova tima za obavljanje uloge i
usklađivanje svojih
aktivnosti s drugima. Informacije moraju odgovarati potrebama
članova tima. „Stoga je
najvedi komunikacijski izazov unutar tima procjeniti kome su
potrebne koje
informacije, kada i u kojem obliku“ (West, 2005, str.80).
Vrijedne informacije su one
koje potvrđuju shvadanje tima kao cjeline ili mijenjaju
shvadanje pojedinih članova.
Isprazne informacije su nebitne, velika su smetnja koja pogoduje
gubitku vremena.
Najefikasniji timovi prenose informacije u pravo vrijeme u
najprikladnijoj formi. Na
sastancima tima trebalo bi propitati svoju internu javnost o
načinu na koji žele dobivati
poruke, pisano (elektronska pošta ili na papiru) ili usmeno
(telefon, videokonferencije,
osobno). Komunikacija licem u lice je najbolji način prenošenja
poruke zbog svojih
višestrukih komunikacijskih kanala (boja glasa, izraz lica,
govor tijela). Za postavljanje
pitanja, dubinsku analizu problema te rješavanje nesporazuma
najpogodniji je
neposredan razgovor što navodi na nužnost sastajanja tima jednom
u mjesec dana. Pri
realizaciji timskih sastanaka nužan je otvoreni tok komunikacije
kako bi izbjegli nevažne
informacije, glasine i razgovore prema osobnim naklonostima i
simpatiji. Vođe bi
trebali svojim primjerom potaknuti svoje članove da razvijaju
ključne komunikacijske
vještine: aktivno slušanje, govorenje i primjenu neverbalne
komunikacije (West, 2005).
Komunikacija u timu razvija se u nekoliko smjerova: 1) Od vođe
do kolege u timu što
uključuje dosljednost, jasnodu, uljudnost; 2) Između kolega i
vođe odnosi se na
otvorenost i direktnost, te poštovanje vođe (Maxwell, 2003, str
3) Između kolega u
timu odnosi se na snažno zajedničko djelovanje, što znači da
interakcija inicira akciju;
4) između tima i javnosti odnosi se na suradnju s ostalim
internim odjelima i vanjskim
javnostima, obuhvada otvorenost, spremno reagiranje i
realističnost. Snaga i mod je u
zajedništvu. Poput priče o zarobljenicima za vrijeme rata u
Vijetnamu koji su u zatvoru
razvili sustav sporazumijevanja kuckanjem po zidu. Ovaj sustav
komunikacije i
povezanosti s drugim zatvorenicima postao je neophodan za
preživljavanje i
egzistenciju (Maxwell, 2003). Prestanak komunikacije među
ljudima komunikolozi
izjednačavaju sa smrdu. „U kulturama koje slave i uzdižu
pojedinačne uspjehe i odličja i
gdje se pojedinac uvijek bori za svoja prava umjesto da preuzme
odgovornost za svoja
djela, ljudi obično gube iz vida tu važnu širu sliku. U stvari,
neki ljudi izgleda vjeruju da
su oni sami ta šira slika: sve se vrti oko njihovih potreba,
ciljeva i njihovih želja.“
(Maxwell, 2003, str. 30). Da bi tim postigao svoj cilj potrebno
je razmišljati i sagledavati
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
širu sliku, što znači da svoje osobne ciljeve treba podrediti
višim ciljevima tima, „svaki
pojedinac u timu igra svoju ulogu, a svaka od tih uloga
doprinosi zajedničkom cilju“
(Maxwell, 2003, str. 32). Pravilo šire slike najbolje razumiju
veliki vođe, te uvijek
projiciraju pravilo šire slike sebi i svojim ljudima.
Psihologinja Majda Rijavec analizirala
je istraživanje matematičara i psihologa Marcial Losada i
psihologinje Emily Heaphy.
Istraživanje su proveli snimajudi sastanke 60 poslovnih timova
čija je tema bila godišnje
planiranje. Timove su kategorizirali na uspješne, prosječne i
neuspješne. Utvrđeno je
da su članovi uspješnijih timova nastojali razumjeti stajališta
drugih, ali branedi i
objašnjavajudi vlastite stavove. Imali su više pozitivnih nego
negativnih izjava
usmjerenih na klijente, poslovne partnere i dioničare. Ispred
njihovih osobnih potreba
stavili su potrebe svojih korisnika usluga. Atmosfera na
njihovim sastancima bila je
živopisna i puna energije. Mogudnosti za kreativnost i akciju
razvijali su otvorenošdu i
poštivanjem tuđih mišljenja, što je bilo u skladu s njihovom
misijom. Neuspješni timovi
imali su više negativnih izjava, rigidno su branili svoje osobne
stavove, nisu se trudili
razumjeti tuđe stavove i istražiti problem, nisu imali
fleksibilnosti u ponašanju i bavili
su se sami sobom umjesto da se bave klijentima. U timu nije bila
prisutna međusobna
podrška i entuzijazam, ved cinizam i nepovjerenje (Rijavec,
2008). Ovo istraživanje
ukazuje na nužnost otvorene komunikacije za ostvarenje ciljeva
timova.
Metode rada
Cilj istraživanja Cilj istraživanja je bio istražiti
komunikacijske vještine odgojno obrazovnih djelatnika u tri
predškolske ustanove te primjenu otvorene komunikacije u timskom
radu.
Hipoteza H1 - Otvorena komunikacija u timu važna je za
učinkovitost tima. Istraživački instrument i uzorak Za ispitivanje
stavova primijenjen je Upitnik koji su autorice same konstruirale.
Upitnik se sastojao od tri subskale koje mjere spoznaje i stavove
ispitanika o otvorenoj komunikaciji te primjenu otvorenog načina
komuniciranja u dječjim vrtidima. Ispitanici su na Likertovoj
ljestvici od pet stupnjeva izražavali svoj stupanj slaganja s
pojedinim tvrdnjama, od 1 - uopde se ne slažem do 5 - u potpunosti
se slažem. U istraživanje je bilo uključeno šezdeset ispitanika
(N=60) iz tri dječja vrtida. Ispitanici su bili odgojitelji (N=55)
i stručni suradnici (N=5). Demografska obilježja ukazuju da je 58
ispitanika ženskoga spola ili 96,66%, te 2 ispitanika muškoga spola
ili 3,33%. Ispitanici su više stručne spreme, zatim srednje, te
visoke stručne spreme. Istraživanje je realizirano u periodu od 27.
travnja do 23. svibnja 2015. godine u tri dječja vrtida. Od toga su
dva sa
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
područja Grada Zagreba – DV Malešnica i DV Poletarac, a jedan je
iz Sisačko-moslavačke županije, grad Novska – DV Radost. Analiza i
diskusija rezultata istraživanja Prvom subskalom koja mjeri
spoznaju ispitanika o otvorenoj komunikaciji, dobili smo
slijedede rezultate prikazane u postotcima:
Grafikon 1.
S prvom tvrdnjom da otvorena komunikacija stvara atmosferu
povjerenja i poštivanja u
potpunosti slaže 65% ispitanika, dok se 26,66% djelomično slaže.
Važno je istaknuti
kako se 3,33% ispitanika u potpunosti ne slaže s tom tvrdnjom.
Rezultati su prikazani u
Grafikonu 1.
Grafikon 2.
Grafikon 2. prikazuje da se 61,66% ispitanika u potpunosti se
slaže da otvorena
komunikacija jača motivaciju i timski duh, dok je 23,33%
iskazalo djelomično slaganje,
10,00% ispitanika nije sigurno u navedenu tvrdnju.
3,33% 0,00% 5,00%
26,66%
65,00%
u potpunosti sene slažem
djelomično se neslažem
nisamsigurna(an)
djelomično seslažem
u potpunosti seslažem
Otvorena komunikacija stvara atmosferu povjerenja i
poštivanja
3,33% 1,66% 10,00%
23,33%
61,66%
u potpunostise ne slažem
djelomično sene slažem
nisamsigurna(an)
djelomično seslažem
u potpunostise slažem
Otvorena komunikacija jača motivaciju i timski duh
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
1,66% 0% 6,66%
10%
81,66%
u potpunostise ne slažem
djelomičnose ne slažem
nisamsigurna(an)
djelomičnose slažem
u potpunostise slažem
Slušanje je jednako važno kao i govorenje
Grafikon 3.
S tvrdnjom da se međuljudski odnosi grade se dobrom i otvorenom
komunikacijom
najvedi broj ispitanika 73,33% u potpunosti se slaže i prikazano
je u Grafikon 3.
Grafikon 4.
Grafikon 4. prikazuje dobiveni postotak o tvrdnji da je slušanje
jednako važno koliko i
govorenje, 81,66% ispitanika se u potpunosti slaže s tvrdnjom
dok se 1,66 % se u
potpunosti ne slaže.
Grafikon 5.
1,66% 0,00% 6,66%
18,33%
73,33%
u potpunostise ne slažem
djelomičnose ne slažem
nisamsigurna(an)
djelomičnose slažem
u potpunostise slažem
Međuljudski odnosi grade se dobrom i otvorenom komunikacijom
1,66% 0,00% 6,66%
10,00%
81,66%
u potpunostise ne slažem
djelomičnose ne slažem
nisamsigurna(an)
djelomičnose slažem
u potpunostise slažem
Slušanje je jednako važno kao i govorenje
5,00% 5,00% 6,66%
8,33%
75,00%
upotpunosti
se neslažem
djelomičnose neslažem
nisamsigurna(an)
djelomičnose slažem
upotpunostise slažem
Smatram da su u timu svi članovi slobodni iznositi svoje
mišljenje
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
Grafikon 5. prikazuje postotak kojim ispitanici iskazuju da li
smatraju da su u timu svi
članovi slobodni iznositi svoje mišljenje, 5,00% ispitanika se u
potpunosti ne slaže, isti
taj broji ispitanika djelomično se ne slaže, dok se 75,00%
ispitanika u potpunosti slaže
sa navedenom tvrdnjom. Prikazani rezultati mjerenja prve
subskale istraživanja
spoznaje ispitanika o otvorenoj komunikaciji pokazuju kako je
jednako važno slušanje
govornika koliko i samo govorenje. Vedina ispitanika smatra da
bi svi članovi tima
trebali slobodno iznositi svoje mišljenje.
Drugom subskalom istražili smo stavove ispitanika o otvorenoj
komunikaciji, dobiveni
rezultati izraženi su postotcima kroz grafički i deskriptivni
prikaz:
Grafikon 6.
Više od pola ispitanika 51,66% djelomično sa lakodom i ugodom
iznosi svoje stavove
poznatim i nepoznatim osobama, dok ih 23,33% nije sigurno u ovu
tvrdnju, a grafički je
prikazano u Grafikonu 6.
Grafikon 7.
10,00% 10,00%
23,33%
51,66%
5,00%
u potpunostise ne slažem
djelomičnose ne slažem
nisamsigurna(an)
djelomičnose slažem
u potpunostise slažem
S lakodom i ugodom iznosim svoje stavove poznatim i nepoznatim
osobama
48,33%
16,66% 15,00% 16,66%
3,33%
u potpunostise ne slažem
djelomičnose ne slažem
nisamsigurna(an)
djelomičnose slažem
u potpunostise slažem
Otvorena komunikacija za mene znači komunicirati s ciljem da bi
se drugima svidio
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
Grafikon 7. prikazuje da vedina ispitanika 48,33% se ne slaže da
otvoreno komuniciranje znači komunicirati da bi se drugima
svidjeli, 15,00% nije sigurno, dok ih 3,33% smatra da je to u
potpunosti točno.
Grafikon 8.
Najvedi broj ispitanika 45,00% se djelomično slaže sa tvrdnjom
da se mogu uvjerljivo i prijateljski odnositi prema osobi s kojom
ne dijele stavove, a 18,33% se u potpunosti slaže, što prikazuje
Grafikon 8.
Grafikon 9.
Grafikon 9. prikazuje da de veliki broj ispitanika 73,33 % rado
poslušati tuđe mišljenje
koje nije istovjetno s njihovim, i nema nesigurnih ispitanika
(0,00%) u vezi ove tvrdnje.
3,33% 8,33%
25,00%
45,00%
18,33%
upotpunosti
se neslažem
djelomičnose neslažem
nisamsigurna(an)
djelomičnose slažem
upotpunostise slažem
Mogu se uvjerljivo i prijateljski odnositi prema osobi s kojom
ne dijelim stavove
1,66% 3,33% 0,00%
21,66%
73,33%
u potpunostise ne slažem
djelomično sene slažem
nisamsigurna(an)
djelomično seslažem
u potpunostise slažem
Rado du poslušati tuđe mišljenje koje nije podudarno
(istovjetno) s mojim
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
Grafikon 10.
S tvrdnjom da otvorena komunikacija omoguduje pristup problemima
različite težine i
kompleksnosti u potpunosti se slaže više od polovice ispitanika,
njih 66,66% te nema
nesigurnih (0,00%) ispitanika u vezi iste tvrdnje, a prikazano
je u Grafikon 10. Rezultati
mjerenja druge subskale ukazuju da su stavovi ispitanika o
otvorenoj komunikaciji
odraz kulture pojedinog dječjeg vrtida, na što nas upuduju veda
ili manja odstupanja u
detaljnijoj analizi svakoga vrtida zasebno.
Treda subskala mjeri primjenu otvorenog načina komuniciranja u
dječjim vrtidima, dobiveni rezultati prikazani su u postotcima:
Grafikon 11.
Više od polovine ispitanika 68,33% u potpunosti se ne slaže da
kritizira i neprijateljski
se odnosi prema osobi koja pogriješi, 20,00% se djelomično ne
slaže, dok se 1,66% u
potpunosti slaže s navedenom tvrdnjom, a prikazano je u Grafikon
11.
5,00% 1,66% 0,00%
26,66%
66,66%
u potpunostise ne slažem
djelomičnose ne slažem
nisamsigurna(an)
djelomičnose slažem
u potpunostise slažem
Prema mojem mišljenju otvorena komunikacija omoguduje pristup
problemima različite težine i
kompleksnosti
68,33%
20,00%
3,33% 6,66% 1,66%
1- upotpunostise ne slažem
2-djelomičnose ne slažem
3-nisamsigurna
4-djelomičnose slažem
5-upotpunostise slažem
Kritiziram i neprijateljski se ponašam prema osobi koja
pogriješi
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
Grafikon 12.
Grafikon 12. prikazuje da 46,66% ispitanika smatra ako pogriješi
da ne skriva svoje
pogreške. Svoju nesigurnost sa navedenom tvrdnjom je izrazilo
15,00% ispitanika, dok
se njih 20,00% djelomično slaže te 3,33% tvrdi da se trudi
sakriti svoje pogreške.
Grafikon 13.
Grafikon 13. upuduje nas da 15,00% ispitanika ukazuje kolegama
na njihove pogreške dok je 18,33% ispitanika je nesigurno u vezi
ove tvrdnje, 30,00% ispitanika se djelomično slaže, a 8,33%
ispitanika u potpunosti slaže da ne govori kolegama o njihovim
pogreškama zbog straha od zahlađenja odnosa.
46,66%
15,00% 15,00% 20,00%
3,33%
1 - upotpunosti
se neslažem
2 -djelomično
se neslažem
3- nisamsigurna
4-djelomičnose slažem
5- upotpunostise slažem
Ako pogriješim, trudim se sakriti pogreške
15,00%
28,33%
18,33%
30,00%
8,33%
1- upotpunosti sene slažem
2-djelomičnose ne slažem
3-nisamsigurna
4-djelomičnose slažem
5-upotpunosti se
slažem
Kolegama ne govorim o njihovim pogreškama jer se bojim
zahlađenja odnosa
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
Grafikon 14.
Vedina ispitanika 40,00% djelomično se slaže da teško mijenja
svoje stavove i mišljenja, 15,00% se u potpunosti ne slaže oko
navedene tvrdnje, dok 5,00% smatra da teško mijenja svoje stavove i
mišljenja što je prikazano u Grafikon 14.
Grafikon 15.
S tvrdnjom koja ukazuje na otvoreno izražavanje osobnih potreba
prikazano na Grafikonu 15., 5,00% ispitanika se u potpunosti ne
slaže, dok ih 30,00% izjavljuje da otvoreno izražavaju svoje
potrebe. Tredom subskalom istražili smo primjenu otvorenog načina
komuniciranja u dječjim vrtidima. Dobiveni postotci ukazuju da
najvedi broj ispitanika smatra da ne treba sakriti eventualne
pogreške. S druge strane prisutan je strah od zahlađenja odnosa kod
nekolicine ispitanika te se djelomično slažu da ne govore kolegama
o njihovim pogreškama.
Zaključak
Istraživanje je pokazalo da vedina ispitanika ima jasne
spoznaje, pozitivne stavove i u
velikoj mjeri je spremna za otvorenu komunikaciju, ali zbog
prisnih odnosa ne ukazuje
kolegama na pogreške. Analiza frekvencije dobivenih podataka
izraženih u postotcima
15,00%
21,66% 18,33%
40,00%
5%
1- upotpunostise ne slažem
2-djelomičnose ne slažem
3-nisamsigurna
4-djelomičnose slažem
5-upotpunostise slažem
Teško mijenjam svoje stavove i mišljenja
5,00%
38,33%
16,66%
10,00%
30,00%
u potpunostise ne slažem
djelomično sene slažem
nisamsigurna(an)
djelomično seslažem
u potpunostise slažem
Otvoreno izražavam svoje potrebe
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
upuduje da je otvorena komunikacija najznačajnija za sve
elemente dobrog i
kvalitetnog rada odgojno-obrazovnih ustanova čime je potvrđena
hipoteza (H1).
Zaključujemo da treba poticati, razvijati i primjenjivati
otvorene načine komuniciranja
koji su preduvjet kvalitete i učinkovitosti timskoga rada. Svi
članovi tima otvorenom
komunikacijom doprinose ostvarivanju zajedničkog cilja koji mora
biti jasan. Otvorena
komunikacija znači iznalaženje načina rješavanja mogudih
konflikata na prihvatljiv i
konstruktivan način bez povrede prava drugih. Rezultati dobiveni
ovim analizama
mogu biti poticaj za osnaživanje komunikacijskih vještina i
primjenu otvorene
komunikacije unutar odgojno-obrazovnih ustanova.
Literatura
Ajdukovid, M. (1997). Grupni pristup u psihosocijalnom radu.
Zagreb: Društvo za psihosocijalnu pomod. Brajša, P. (1994).
Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školske novine. Brajša, P.
(1996). Umijede razgovora. Pula: C.A.S.H. Denny, R. (2000).
Motivirani za uspjeh. Zagreb: M.E.P. Consult. Maxwell, C. J.
(2003). 17 neosporivih pravila za uspješan timski rad. Varaždin:
Katarina Zrinski d.o.o. Neill, S. (1994). Neverbalna komunikacija u
razredu. Zagreb: Educa. Rijavec, M. (2008). Timu trebaju kritike i
pohvale.
http://www.poslovni.hr/after5/timu-trebaju-i-kritike-i-pohvale
(10.9.2008) Vodopija, Š. (2006). Savjetnik za Uspješno
organiziranje i vođenje. Rijeka: Naklada Žagar d.o.o. West, M.
(2005). Tajne uspješnog upravljanja timom. Zagreb: Školska knjiga
d.d.
Summary
This paper will present the results of the research to gain
insights on the attitudes of the
educational staff on communication and team work in preschool
institutions. The research was
conducted in two kindergartens in Zagreb and one kindergarten in
Novska. The respondents’
were educators (N = 55) and professional associates (N = 5). The
questionnaire used for this
study was designed by the authors themselves. The questionnaire
consisted of three sub-scales
that measure cognition and attitudes of respondent’s about open
communication and the use
of open communication in the kindergartens. Respondents’ on the
Likert scale of five point
scale expressed how much they agree or disagree with a
particular statement, 1 = strongly
disagree to 5 = strongly agree. Analyzing the frequency of data
obtained from the first set of
statements, related to the respondents’ knowledge about open
communication, the percentage
suggests that listening to the speaker is as important as
speaking. Most of the respondents
consider that in the team, all members are free to express their
opinion and that
communication skills are important for successful open
communication. Frequency analysis of
the second set of statements suggests that the respondents’
attitude about the open
http://www.poslovni.hr/after5/timu-trebaju-i-kritike-i-pohvale
-
Međunarodni znanstveno-stručni simpozij Cjeloživotnim
obrazovanjem do profesionalnog identiteta/
The International Scientific and Professional Conference
Lifelong Education to Professional Identity
communication reflects on the culture of a particular
kindergarten, while the analysis of the
third set of statements about the use of open communication
means that, most respondents
believe that mistakes should not be concealed. On the other
hand, the percentage suggests
that most respondents’ do not tell their colleagues about making
mistakes in fear of creating
negative workplace relationships. This paper points out the
importance of the use of open
communication in preschool institutions, stressing the
importance of raising awareness of
mutual verbal and non-verbal communication also teaching the
educational staff
communication skills while providing them with tools for their
application in their pedagogical
work. The results obtained by this analysis should be an
incentive for empowering
communication skills and the application of open communication
within educational
institutions.
Key words: team communication; communication skills; open
communication; team work
Cjeloživotno profesionalno obrazovanje kao nastavni predmet na
studiju
Rani i predškolski odgoj i obrazovanje u funkciji daljnjeg
razvoja
profesionalnog identiteta odgajatelja
Diana Nenadid-Bilan1
Marijana Miočid2 1Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja,
Sveučilište u Zadru, Hrvatska
2Dječji vrtid Radost, Zadar, Hrvatska
Sažetak
Različite reforme u odgoju i obrazovanju djece rane i
predškolske dobi uvjetovale su promjenu stavova i mišljenja
odgojitelja, promjenu njihove implicitne pedagogije. Suvremeni
odgojno-obrazovni proces traži razvijanje različitih kompetencija
odgojitelja s posebnim naglaskom na samorefleksiju i refleksiju
koje čine temelj razvoja ostalih kompetencija neophodnih za razvoj
kvalitete suvremene pedagoške prakse. Postavlja se pitanje: Kako i
koliko odgojitelji, a posebno odgojitelji na početku svoje
profesionalne karijere mogu pridonijeti razvoju postojede pedagoške
prakse? Kompetencije odgojitelja obuhvadaju širok spektar znanja,
vještina i sposobnosti neophodnih za njihov svakodnevni rad. Upravo
to je razlog holističkom pristupu njihovog usavršavanja i
profesionalnog razvoja. Da bi se odgojitelj kvalitetno razvijao
potrebna je nadogradnja/povezanost njegova inicijalnog obrazovanja
i kasnijeg cjeloživotnog usavršavanja. Naime, potrebno je istaknuti
odgojiteljevu svjesnost potrebe cjeloživotnog učenja i nadogradnje
stečenih teorijskih znanja kako bi se unijele promjene u
odgojno-obrazovni proces. Onemogudavanjem kontinuiranog
profesionalnog razvoj odgojitelja umanjujemo i njegovu
profesionalnu odgovornost prema odgojno-obrazovnom radu. U radu se
analiziraju ciljevi nastavnog predmeta Cjeloživotno profesionalno
obrazovanje, ulazne i izlazne kompetencije izvanrednih studenata na
sveučilišnom diplomskom studiju Rani i predškolski odgoj na
Sveučilištu u Zadru. Cilj kolegija Cjeloživotno profesionalno
obrazovanje jest osvijestiti važnost kontinuiranog profesionalnog
obrazovanja, usvajanja stra