1 Zašto je važno pratiti razvoj slušanja i govora? Uredan sluh jedan je od najvažnijih preduvjeta za uredan razvoj govora jer se govor uči jedino slušanjem. Oštećenje sluha ubraja se u najčešća prirođena oštećenja, a obično je prisutno već pri otpustu iz rodilišta. Uzroci oštećenja su različiti, a često i nepoznati. To mogu biti genetski čimbenici, neke bolesti u tijeku trudnoće, vrlo težak porod, komplikacije u tijeku i nakon poroda i dr. Čak i ako je pri otpustu sluh Vašeg djeteta bio uredan, savjetujemo Vam da i dalje pratite razvoj njegova slušanja i govora. Naime, poznato je da se oštećenje sluha može pojaviti i kasnije, a u malobrojnim slučajevima nastane i u području središnjih slušnih putova koji nakon poroda nisu bili ispitani. Takva su oštećenja češća u rizičnoj skupini, osobito u djece koja zbog stanovitih komplikacija moraju biti smještena na odjelu intenzivne skrbi. Neke su smetnje sluha česte u sve djece, a ne samo u one iz rizične skupine, na sreću te su smetnje najčešće prolazne i ne ostavljaju trajne posljedice. Važno je svako oštećenje što prije prepoznati, kako bi se pravodobno poduzelo sve što je potrebno. Upravo nam Vi u tome možete najviše pomoći, jer je Vama najviše stalo do Vašeg djetata i jer Vi najbolje poznajete svoje dijete. Dakle, pratite razvoj slušanja i govora svoga djetata, a priložena tablica u tome će Vam pomoći. Svako je dijete jedinstveno i razvija se individualnim tempom. Obrazac razvoja odnosi se na prosječne uzraste kada bi većina djece trebala ovladati navedenim vještinama. Neka djeca ne savladaju sve vještine dok ne dosegnu gornju granicu dobne kategorije. Ako Vaše dijete nije savladalo jednu od navedenih vještina, to ne mora nužno značiti da je razvoj njegova slušanja ili govora poremećen. Ali ako je ponašanje Vašeg djeteta značajno drukčije od onoga navedenog u obrascu, potražite savjet stručnjaka. Javite se svome pedijatru i povjerite mu svoje sumnje, on će Vas uputiti specijalistu otorinolaringologu i logopedu. Pravodobna dijagnoza bitna je za uspjeh svake terapije. Rana intervencija pokazala je izrazito pozitivne rezultate u djetetovu savladavanju jezičnih vještina. Potvrde li se Vaše sumnje dobit ćete savjet da svoje dijete uključite u program za poticanje razvoja ovih vještina. Logopedska terapija bit će prilagođena specifičnim potrebama Vašeg djeteta, ovisno o njegovoj dobi i utvrđenom razlogu zaostajanja razvoja slušanja i govora. Bez obzira na to je li Vaše dijete uključeno u rehabilitacijski program ili nije, slijedeći navedene naputke i Vi sami možete puno učiniti za razvoj slušanja i govora Vašeg djeteta.
20
Embed
Zašto je važno pratiti razvoj slušanja i govora? · 2016-10-25 · dalje pratite razvoj njegova slušanja i govora. Naime, poznato je da se oštećenje sluha može pojaviti i kasnije,
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
Zašto je važno pratiti razvoj slušanja i govora?
Uredan sluh jedan je od najvažnijih preduvjeta za uredan razvoj govora jer se govor uči
jedino slušanjem. Oštećenje sluha ubraja se u najčešća prirođena oštećenja, a obično je prisutno
već pri otpustu iz rodilišta. Uzroci oštećenja su različiti, a često i nepoznati. To mogu biti
genetski čimbenici, neke bolesti u tijeku trudnoće, vrlo težak porod, komplikacije u tijeku i
nakon poroda i dr. Čak i ako je pri otpustu sluh Vašeg djeteta bio uredan, savjetujemo Vam da i
dalje pratite razvoj njegova slušanja i govora.
Naime, poznato je da se oštećenje sluha može pojaviti i kasnije, a u malobrojnim
slučajevima nastane i u području središnjih slušnih putova koji nakon poroda nisu bili ispitani.
Takva su oštećenja češća u rizičnoj skupini, osobito u djece koja zbog stanovitih komplikacija
moraju biti smještena na odjelu intenzivne skrbi.
Neke su smetnje sluha česte u sve djece, a ne samo u one iz rizične skupine, na sreću te su
smetnje najčešće prolazne i ne ostavljaju trajne posljedice.
Važno je svako oštećenje što prije prepoznati, kako bi se pravodobno poduzelo sve što je
potrebno. Upravo nam Vi u tome možete najviše pomoći, jer je Vama najviše stalo do Vašeg
djetata i jer Vi najbolje poznajete svoje dijete. Dakle, pratite razvoj slušanja i govora svoga
djetata, a priložena tablica u tome će Vam pomoći.
Svako je dijete jedinstveno i razvija se individualnim tempom. Obrazac razvoja odnosi se
na prosječne uzraste kada bi većina djece trebala ovladati navedenim vještinama. Neka djeca ne
savladaju sve vještine dok ne dosegnu gornju granicu dobne kategorije. Ako Vaše dijete nije
savladalo jednu od navedenih vještina, to ne mora nužno značiti da je razvoj njegova slušanja ili
govora poremećen. Ali ako je ponašanje Vašeg djeteta značajno drukčije od onoga navedenog u
obrascu, potražite savjet stručnjaka. Javite se svome pedijatru i povjerite mu svoje sumnje, on će
Vas uputiti specijalistu otorinolaringologu i logopedu.
Pravodobna dijagnoza bitna je za uspjeh svake terapije. Rana intervencija pokazala je
izrazito pozitivne rezultate u djetetovu savladavanju jezičnih vještina.
Potvrde li se Vaše sumnje dobit ćete savjet da svoje dijete uključite u program za poticanje
razvoja ovih vještina. Logopedska terapija bit će prilagođena specifičnim potrebama Vašeg
djeteta, ovisno o njegovoj dobi i utvrđenom razlogu zaostajanja razvoja slušanja i govora.
Bez obzira na to je li Vaše dijete uključeno u rehabilitacijski program ili nije, slijedeći navedene
naputke i Vi sami možete puno učiniti za razvoj slušanja i govora Vašeg djeteta.
2
DOB DJETETA
SLUŠANJE GOVOR
0 – 3 mjeseca
- uznemiri se na jake zvukove
- mijenja brzinu sisanja na
zvuk
- širi oči, primiruje se i smiješi
se kad čuje poznati glas
- glasa se dugim vibrirajućim
samoglasnicima ugode
- dok mu se obraćate često ispušta
zvukove
- plače različito na različite potrebe
4 – 6 mjeseci
- reagira na glazbu gugutanjem
- očima traži izvor zvuka
- zapaža zvučne igračke
- odgovara na promjene Vašeg
glasa
- glasa se različitim glasovima,
uključujući p, b, m
- vokalizira uzbuđenje i
nezadovoljstvo
- glasa se grleno kad ostane samo
ili se igra s Vama
7 – 12 mjeseci
- okreće se i gleda u smjeru
zvuka
- uživa u zvukovima igračaka i
zveckalica
- sluša dok mu se govori
raduje se brojalicama i
pjesmicama
- prepoznaje i razumije česte
riječi (ne, pa-pa, mama, sok...)
- počinje odgovarati na naloge
(Dođi! Hočeš još?..)
- brbljanje uključuje duge i kratke
skupine glasova (bababababa,
tata...)
- služi se govornim glasovima, a
ne plačem, kako bi zadobilo i
održalo Vašu pažnju
- oponaša različite govorne
zvukove
- govori 1 do 2 riječi sa značenjem
(mama, tata, pa-pa, ne...) iako ih
još ne mora jasno izgovarati
1 – 2 godine
- pokazuje imenovane slike u
slikovnici
- na zahtjev pokazuje dijelove
tijela
- slijedi jednostavne naredbe i
razumije jednostavna pitanja
(Baci loptu! Poljubi bebu!
Gdje su cipele?)
- sluša jednostavne priče,
pjesmice i brojalice
- svaki mjesec govori sve više
riječi
- koristi se pitanjima od 1 do 2
riječi (Gdje beba? Ide pa-pa. Što
to?)
- sastavlja po dvije riječi (Ne sok.
Ide pa-pa.)
- koristi se različitim suglasnicima
na početku riječi
2 – 3 godine
- razumije razlike u značenju
riječi (ide-stane, u-na, veliko-
malo, gore-dolje)
- slijedi dva zahtjeva (Uzmi
knjigu i stavi je na stol!)
- ima riječ za gotovo sve stvari i
pojmove
- koristi se rečenicama od 2 do 3
riječi i postavlja pitanja
- govor je većinom razumljiv
poznatom krugu slušača
- često traži predmete imenujući ih
ili na njih obraća pažnju ako se
spomenu
3
3 – 4 godine
- čuje Vas i kad ste u drugoj
sobi
- čuje TV ili radio na istoj
glasnoći kao i ostali članovi
obitelji
- razumije jednostavna pitanja
(Tko? Što? Gdje?)
- govori o događajima u vrtiću i
kod prijatelja
- govor je najčešće razumljiv i
nepoznatima
- služi se brojnim rečenicama koje
imaju 4 i više riječi
- obično govori s lakoćom bez
ponavljanja slogova ili riječi
4 – 5 godina
- voli kraće priče i odgovara na
jednostavana pitanja vezana uz
njih
- čuje i razumije većinu
rečenog kod kuće ili u vrtiću
- služi se pravilnim rečenicama
- zna prepričati priču ili događaj
- lako komunicira s ostalom
djecom i odraslima
- većinu glasova izgovara pravilno
4
Kako možete poticati razvijanje govora
Od rođenja do druge godine
Potičite svoje dijete na glasanje samoglasnicima i kombinacijom suglasnika i
samoglasnika, npr. «ma», «da», «ba».
Skrećite i održavajte djetetovu pažnju. Vidnom komunikacijom, odgovaranjem na
djetetovo glasanje, te oponašanjem njegova vokaliziranja na različite načine i mijenjanjem
naglaska nastojte potaknuti djetetove pokušaje komuniciranja. Npr. povisite glas na kraju
kako biste naznačili upitan ton rečenice. Pritom zadržite normalnu brzinu govora i jačinu
glasa.
Uklanjanjem ili stišavanjem buke iz okolice (npr. TV, radio, istovremeni govor nekoliko
osoba) omogućite djetetu da lakše usmjeri pažnju na govor.
Za poticanje slušanja koristite se i zvučnim igračkama.
Oponašajte smijeh i izraz lica svoga djetata.
Učite svoje dijete da i ono vas oponaša kada npr. plješćete dlanovima, šaljete poljupce ili
ga dodirujete, štipate prstom u ritmu brojalice. Omogućite mu da prati cijelu osobu koja mu
se obraća, stanite na 1 do 2 m udaljenosti od njega.
Popratite govorom kupanje, hranjenje ili presvlačenje djeteta. Govorite što radite, kamo
idete, što ćete učiniti kad tamo stignete, koga i što ćete tamo vidjeti.
Imenujte boje. Brojite predmete.
Koristite se gestom, npr. mahnite uz pozdrav, ili mimikom, kako biste mu olakšali
razumijevanje.
Oponašajte glasanje životinja radi povezivanja zvuka s određenim značenjem, npr. «Pas
kaže vau-vau.»
Pokažite svom djetetu kako ste primijetili svako njegovo nastojanje da komunicira.
Proširujte jednostavne iskaze kojima se koristi vaše dijete. Ako kaže «mama», vi mu
odgovorite: «Tu je mama. Mama te voli.»
Čitajte svom djetetu. Ponekad će to biti jednostavno opisivanje slika u knjizi, bez stvarnog
čitanja napisanih riječi. Odaberite čvrste knjige, koje imaju velike raznobojne ilustracije bez
previše detalja. Pitajte svoje dijete: «Što je to?» i potičite ga da imenuje i pokazuje poznate
predmete u knjizi.
5
Od druge do četvrte godine
Neka vaš govor bude jasan i jednostavan kako bi ga dijete lako učilo i primjenjivalo. Dok
govorite, zastajkujte, ne zasipajte ga bujicom riječi.
Ponovite što je dijete reklo kako biste mu dali na znanje da ste ga razumjeli. Nadograđujte
i proširujte ono što je reklo. «Želiš sok? Imam sok. Imam sok od jabuke. Želiš li sok od
jabuke?»
Dječjim govorom služite se samo onda kad je potreban radi prenošenja poruke i ako je
popraćen riječima odraslih, npr. «Vrijeme je za njam-njam. Sada ćemo večerati.»
Od izrezanih slika napravite zbirku omiljenih ili poznatih stvari. Razvrstajte ih u skupove,
kao što je skup sredstava kojima se vozimo, skup onoga što jedemo (npr. voće, povrće i dr.)
ili skup stvari kojima se igramo. Miješanjanjem i povezivanjem slika stvarajte nove šaljive
slike. Razgovarajte o tome što je na njima pogrešno i kako «grešku» ispraviti. Brojite
predmete naslikane u knjizi.
Pomognite djetetu u razumijevanju i postavljanju pitanja. Igrajte igru s odgovorima «da-
ne». Postavljajte mu pitanja npr. «Jesi li ti dečko?» «Jesi li ti Marija?» ili «Može li pas
letjeti.» Potaknite dijete da i samo smišlja pitanja i pokuša vas zavarati.
Postavljajte pitanja koja daju mogućnost izbora. «Hočeš li jabuku ili naranču?», «Hočeš li
obući crvenu ili plavu majicu?»
Proširujte rječnik. Imenujte dijelove tijela i otkrijte čemu oni služe. «Ovo je moj nos.
Njime mirišem cvijeće.»
Pjevajte jednostavne pjesme i recitirajte brojalice kako biste ukazali na ritam i model
govora.
Stavite poznate stvari u kutiju. Neka dijete vadi po jedan predmet iz kutije, imenuje ga i
kaže čemu služi. «To je moja lopta. S njom se igram.»
Pomoću fotografija poznatih osoba i mjesta prepričajte što se događalo ili izmislite novu
priču.
6
Od četvrte do šeste godine
Započne li dijete razgovor, posvetite mu svu svoju pažnju kad god je to moguće.
Skrenite mu pažnju prije nego počnete govoriti. Uvjerite se da dijete nije zaokupljeno
nečim drugim.
Primijetite, podržite i pohvalite svaki pokušaj govora. Ispunjavanjem djetetovih želja, kad
god je to moguće, pokažite da razumijete što je reklo.
Činite stanke u govoru. To djetetu daje mogućnost da nastavi razgovor.
Nastavite izgrađivati rječnik. Naučite ga novu riječ i ponudite mu objašnjenje ili je
upotrijebite u kontekstu u kojem će je dijete lakše razumjeti. Pritom se možete poslužiti
preuveličavanjem i humorom.
Razgovarajte o odnosima u prostoru (prvo, srednje i posljednje; desno-lijevo; gore-dolje) i
o suprotnostima (veliko-malo).
Opisujte predmete i tražite od djeteta da otkrije o čemu govorite npr. «To je ledeno i
slatko, jedemo ga često kad je toplo vrijeme. Ja volim okus jagode.» (sladoled)
Učite stvarati kategorije i objasnite ih. Otkrijte koji predmet ne spada u grupu sličnih
predmeta, npr. «Cipela ne ide zajedno s jabukom i narančom jer se ne može jesti, jer nije
okrugla i nije voće.»
Pomozite djetetu da slijedi dvosložne i trosložne upute, npr. «Idi u svoju sobu i donesi mi
slikovnicu o zeki i kornjači.»
Potaknite svoje dijete da i samo daje upute. Slijedite njegove upute kojima vam opisuje
kako sagraditi toranj od kocaka.
Igrajte se sa svojim djetetom igru «kuća». Zamijenite uloge u obitelji tako da vi preuzmete
ulogu djeteta. Razgovarajte o sobama i namještaju u kući.
I televizijske emisije mogu biti korisne. Razgovarajte o onome što dijete gleda. Neka
pokuša pogoditi što bi se sljedeće moglo dogoditi. Razgovarajte o likovima, jesu li sretni ili
tužni. Tražite od djeteta da vam ispriča što je gledalo. Zajedno odglumite neke scene i
izmislite drukčiji završetak.
Iskoristite svakodnevene aktivnosti. Npr. dok spremate ručak, potičite dijete da imenuje
posuđe koje vam treba za spravljanje objeda. Razgovarajte o jelima, njihovoj boji, sastavu i
okusu. Odakle dolazi hrana? Što voli jesti? A što ne voli? Tko će spremiti stol poslije
objeda? Naglasite uporabu prijedloga tražeći od djeteta na stavi salvetu na stol, u tanjur, ili
7
ispod žlice. Otkrijte čija je koja salveta: «Ovo je moja salveta.» «Ovo je tatina salveta.»
«Ovo je Markova salveta.»
Dok kupujete namirnice u trgovini, govorite što kupujete, koja količina vam je potrebna i
kako ćete ih pripremiti. Raspravljajte o namirnicama, o njihovoj veličini (veliko ili malo),
obliku (dugačko, okruglo, četvrtasto) i težini (teško ili lagano).