Slide 1
9. ZATITA RADNE I IVOTNE SREDINE
Tokom svojih aktivnosti, koje mogu biti urbanizacija ili
eksploatacija,ovek mijenja prirodno okruenje i to esto tako to
naruava prirodnu okolinu.
Izgradnjomhidrocentralaiakumulacija,sjeomuma,poumljavanjem,eksploatacijommineralnihsirovina,stvaranjemdeponija,emisijomgasova,nuklearnim
probama i dr. ovjek utie na promjenu itavih podruja. Kao rezultat
ovjekovih aktivnosti dolazi do promjena ili naruavanja ekosistema i
klimatskihpromjena na lokalnom i globalnom nivou.Smatra se da je
ovjek industrijskom revolucijom:ovladao prirodom, ali jeugrozio
ivotnu sredinu iopasno iscrpio neobnovljive prirodne
resurse.Generalno okolina se odnosi na okruenje nekog objekta,a
(izmeu ostalog) obuhvata:Prirodno okolinu, okruenje ili ivotnu
sredinu (sve ive i neive stvari koje se prirodno deavaju na
Zemlji).Radno okruenje ili radnu sredinu koje obuhvata kulturu
organizacije.ivotna sredina je okruenje u kojem odreena
organizacija radi, ukljuujui vazduh,vodu,zemljite,prirodne
resurse,floru, faunu, ljude i njihove uzajamne odnose.Radna sredina
se sastoji od fizike lokacije, opreme,materijala koji se koristi i
aktivnosti zaposlenih dok se angairaju u obavljanju svog posla bez
obzira da li je ili nije ukljuena imovina organizacije, ne
iskljuujui bilo koje mjesto ili okolinu.Radna sredina predstavlja
uslove pod kojima se obavlja rad, ukljuujui fizike faktore, faktore
okruenja i druge faktore (kao to su buka, temperatura,
vlanost,osvijetljenost i vremenski uslovi).
Stvaranje deponijeEmisija gasovaSjea umaOsnove i znaaj ovjekove
ivotne sredineivotna sredina ili ovjekova okolina predstavlja sve
ono to nas okruuje, odnosno sve ono sa ime je direktno ili
indirektno povezana ovjekova ivotna i proizvodna aktivnost.ivotna
sredina je specifini resurs za nastanak, razvoj i opstanak ljudskog
ivota, a njeno zagaivanje predstavlja nunost. Zagaivanje ne vri
samo ovjek u zadovoljenju svojih potreba, ve i ostala iva bia, a
takoe i sama priroda (vulkanske erupcije, zemljotresi). Ovo
zagaivanje, iako prisutno od samog postanka ivota, tek posljednjih
decenija je shvaeno kao ozbiljan problem koji ugroava razvoj i sam
opstanak ovjeka.Davno su prola vremena kada su se problemima ivotne
sredine, bavili samo naunici i o posljedicama ljudskih aktivnosti
po ivotnu sredinu raspravljali na naunim skupovima. Svaki stanovnik
planete Zemlje danas je okruen problemima ivotne sredine, a
posljedice preivljavamo svakodnevno, kroz zrak koji udiemo, vodu i
hranu koje unosimo u svoj organizam, kroz zagaenja i zraenja kojima
smo izloeni. Uoava se manja koliina prirodnih resursa, izumiranje
biljnih i ivotinjskih vrsta, i razni poremeaji u
prirodi.Stanovnitvo planete Zemlje je u stalnom porastu, to znai da
je u porastu i potreba za urbanizacijom i ekonomskim razvojem.
Izgradnja i proirivanje gradova zauzima sve vie prostora, a da bi
se zadovoljile rastue potrebe za proizvodnjom i potronjom,
iskoritavaju se sve vee koliine prirodnih resursa. Prirodni
resursi, koji se najee koriste za ljudske aktivnosti, potroivi su.
U prolosti ,smatralo se, da se nikada nee potroti globalni resursi
koji predstavljaju izvor energije, kao to su voda, rude, nafta,
prirodni gas, minerali i sl. Danas, imajui u vidu privredni razvoj,
dolo se do saznanja da su globalne rezerve ovih resursa na izmaku,
i samim tim se ovjeanstvo nalo na velikoj prekretnici.Prirodna
deavanja u odnosima faktora ivotne sredine (voda, zrak, suneva
svijetlost i dr.) u duem vremenskom periodu ostavljaju vidnog traga
na samu ivotnu sredinu. Ona se manifestuju promjenama u klimatskim
karakteristikama, promjenama konfiguracije i strukture tla, vodenim
tokovima i vodenim povrinama, izmjenama u karakteristikama i
sastavu biljnog ivotinjskog svijeta i dr. Meutim u kraem vremenskom
intervalu (vijeku ovjeka) one su doskora bile neznatno vidljive.
Danas ovjek i u intervalu od samo desetak godina uoava vidne, ak i
drastine klimatske promjene, izmjene reima vode, istoe
zraka,...
Ono to skree panju na promjene u uslovima ivotne sredine jesu
direktne ili indirektne, posljedice ljudskih aktivnosti u prirodi.
Uglavnom kao posljedica prilagoavanja prirode oko sebe sopstvenim
potrebama koje ne rijetko gube obiljeje zadovoljavanja potreba
ljudske prirode. Na ovo prilagoavanje pogodovala je snana
industrijalizacija krajem prolog i tokom ovog vijeka, kao i
tehnoloka i nauna revolucija koje su u toku. One su mogunost ovjeka
kod intervencija u prirodi (sjei, izgradnji saobraajnica, izgradnji
infrastrukture, crpljenju nafte, rude i dr.) podigle na zastraujui
nivo.Direktno, bacanjem tetnih materija i otpadaka u neki od
faktora ivotne sredine (zrak, voda u i na zemlju i dr.) ili
indirektno kada tetne materije, zbog kruenja vode u prirodi,
kretanje materije i dr. prelazi iz jednog stanja u drugi ili jednog
faktora u drugi.Ovakav oblik ugroavanja ivotne sredine ovjeka iako
u svojoj poetnoj fazi (oslobaanja, izbacivanja, odlaganja)
predstavlja svjestan in, zbog ne uoavanja posljedica do kojih
dolazi, u drugoj fazi (kruenje materije, neunitivosti materije i
dr.) gdje se tetnost ovakvog odnosa vraa i samom ovjeku, ubrajamo u
kategoriju nedovoljno svjesnih, odnosno nesvjesnih radnji.
Prva nuklearna eksplozijaZagaivanje vodaProirivanje
gradovaOsnovni izvori tetnosti na radu i zatita od njih (zamor ,
povrede na radu,temperatura, osvjetljenje, buka, zagaivanje
zraka)Zamor .U vezi sa izvrenjem ovjekovih radnih aktivnosti, vezan
je i problem zamora, pod im se podrazumijeva prolazno opadanje
funkcionalnih sposobnosti organizma. Zamor je ustvari biohemijska
promjena, nastala kao posljedica izvrenog napora od strane ljudskog
organizma, a za posljedicu ima smanjenje fizikih i psihikih
sposobnosti ovjeka. Razlikujemo slijedee vrste zamora:miini zamor,
koji nastaje kao posljedica fizikog napora, a moe biti statiki i
dinamiki,umni zamor nastaje kao posljedica pamenja, raunanja,
napregnute panje i sl.,nervni zamor nastaje kao posljedica ne samo
panje, nego i potekoa sa kojima sa ovjek u toku rada
susree.Oporavak od zamora se vri obnovom rezervi u organizmu i
uspostavljanjem normalnog biohemijskog procesa. Na oporavak
povoljno utiu:periodini zastoji ili odmori,ubrzanje razmjene
materija gimnastikom ili masaom,promjena aktivnosti.Glavni uticajni
faktori na vei ili manji zamor inae su: napori, buka, osvjetljenje,
temperatura, vlaga, ritam rada, praina, industrijski otrovi,
zraenja, vrijeme provedeno na radu itd.
Povrede na radu.Pod povredama pri radu podrazumijevaju se
neoekivani i oigledni uticaji proizvodnih inilaca (mehanikih,
hemijskih, toplotnih, elektrinih i dr.) koji djeluju izvana na
tijelo radnika i ozljeuju cjelinu tkiva, izazivaju njegovo
oboljenje i dr.S obzirom na njihove uzronike i nain na koji su
izazvane povrede mogu biti:mehanike, izazvane pokretnim dijelovima
maina, predmetima obrade, iznenadnim padovima raznih predmeta i
dr.;hemijske, izazvane kiselinama, bazama i si.;toplotne, izazvane
pri radu zagrijanim predmetima, rukovanju procesima u toplom stanju
i sl.;povrede iji je uzronik elektrina struja, koje, se mogu
manifestovati u vidu opekotina, oteenja ivano-modanog tkiva i
dr.
Do povreda pri radu uglavnom dolazi zbog krivice radnika
(subjektivni uzroci) ili usljed uzroka neovisnih o njemu
(objektivni uzroci).Utvreno je da je daleko vei broj nesrea izazvan
subjektivnim uzrocima, gdje odgovornost pada na samog ovjeka. U
grupu subjektivnih uzroka, koji se najee javljaju,
spadaju:nepridravanje propisa o zatiti na radu,nemarnost (nehat) u
koritenju zatitnih sredstava pri radu,nepoznavanje opasnosti i
tetnosti na radnom mjestu,nedovoljna struna osposobljenost za
poslove koje radnik obavlja na radnom mjestu,nedovoljna spretnost i
brzina pokreta pri radu,oteenje ulnih organa (vida i sluha),psihiko
stanje (nezadovoljstvo poslom, uzbuenje, alkoholizam i dr.).U
objektivne uzroke, koji najee dovode do povreda,
spadaju:neispravnost maina, alata, ureaja, instalacija i
sl.,nepovoljni fiziki uslovi radne sredine (osvjetljenje,
temperatura, buka i dr.),nepovoljna psiholoka radna atmosfera
(meusobni odnosi u radnoj sredini),loa organizacija rada i dr.
Temperatura zraka . Temperatura zraka u radnim prostorijama je
odluujui mikroklimatski element i od nje zavisi vrijednost ostalih
elemenata. U svakoj radnoj sredini skoro da neprestano traje proces
uspostavljanja toplotne ravnotee, koja se isto tako neprestano i
remeti raznovrsnim unutranjim i spoljanjim uticajima. Proces
uspostavljanja i naruavanja ove ravnotee ostvaruje se prenoenjem
toplote, provoenjem ili kondukcijom, strujanjem ili konvekcijom i
zraenjem ili radijacijom. Tako temperatura neposredno utie na
kretanje i vlanost zraka u radnoj sredini. Optimalne i dozvoljene
vrijednosti temperature u radnim prostorijama, u skladu sa odreenim
normativima, prikazane su u tabeli.
Optimalna temperatura radne sredine treba da odgovara fiziolokim
zahtjevima i ona zavisi od aktivnosti radnika u radnoj sredini.
Zavisno od vrste i intenziteta rada, vanjska temperatura, u
normalnim uslovima, treba da iznosi 13 - do 18 C. Pri tom relativna
vlanost zraka treba da iznosi 50 - 70%, a brzina strujanja zraka 6
- 8 m/min.Osvijetljenje. Rasvjeta u radnoj prostoriji umnogome utie
na radni uinak i kvaltet rada, kao i na povrede pri radu. Optimalna
osvijetljenost treba da je dovoljne jaine, konstantna i
ujednaena.Jaina svjetlosti treba da odgovara vrsti posla. Normama
je predvieno da intenzitet svjetlosti u radionicama za mehaniku
grubu obradu i obine poslove iznosi 60-80 lx (luxa), a za
najfiniju, mehaniku obradu na mainama 150 - 500 lx.Smatra se da je
dnevna prirodna svjetlost bolja od vjetake, i po boji i po
rasprostiranju. Meutim, ova svjetlost je podlona promjeni u
intenzitetu tokom dana i tokom godine.Vjetako osvjetljenje treba
rijeiti tako da bude to slinije dnevnom prirodnom osvjetljenju.
Svjetlosna tijela treba postaviti i rasporediti tako da svjetlost
dolazi indirektno i iz svih pravaca na radno mjesto.
Buka. Buka i umovi utoliko tetnije djeluju na ovjeji organizam
ukoliko je njihov intenzitet jai i trajanje due. Buka smanjuje i
radnu sposobnost radnika, pa time i njegovu produktivnost. Smatra
se da buka i umovi jaine do 80 dB (decibela) nemaju tetnog uticaja
na zdravlje i radnu sposobnost radnika.Negativne posljedice buke
mogu se ublaiti ili otkloniti na vie naina, a to su:precizna izrada
pojedinih dijelova maina, otklanjanje sudaranja metalnih dijelova i
ugradnja amortizera;izolovanje radnih mjesta sa jaom bukom, tako da
je to manji broj radnika izloen djelovanju buke;upotreba sredstava
za zatitu ula sluha i dr.Podaci WHO (Svjetska zdravstvena
organizacija) registruju poveanje opteg nivoa jaine buke za jedan
decibel godinje, to ukazuje da buka predstavlja sve znaajniji
faktor rizika naruavanja ljudskog zdravlja. Svojstva zvuka zavise
od elastinosti tijela koje treperi i gustine sredine kroz koju se
zvuk prostire. Kod veih jaina zvuka osjeaj zvuka se pretvara u bol,
pa se ova granica naziva granicom bola. Granica bola je ona jaina
zvuka pri kojoj ovjek jo jasno uje zvuk uz neprijatan subjektivan
osjeaj koji se pretvara u bol ako se jaina zvuka makar malo
povea.
Zagaivanje zraka. Zrak je medij (fizika sredina) sa kojim je
ovjek u stalnom kontaktu. Zrak posebno dobija u znaaju kada se radi
o zatvorenim prostorijama. Da bi zrak radne sredine omoguavao
normalan ivot i rad ljudi koji su prisiljeni da borave u zatvorenim
prostorijama, potrebno je da ispunjava odreene zahtjeve u pogledu
sastava. Poznata je injenica da se ovjek moe adaptirati uslovima
odreene radne sredine, meutim za prijatno osjeanje, normalne
fizioloke procese i vei radni efekat, potrebno je stvoriti (ukoliko
je to mogue) optimalne uslove u sredini gdje ivi i radi.Prostorije
u kojima se radi treba provjetravati i obezbijediti stalni dovod
svjeeg zraka, najmanje 28,5 m3/8 h po radniku.