-
Zatita kukuruza od korova moe biti teka ili laka.
Teka je mnogo ea.
Prvo prskamo posle setve, a pre nicanja useva. Da bi ovo
delovalo mora da padne kia, da je dobra priprema, da nemamo
viegodinjih korova.
Kasnije prskamo preko lista. E, tu moramo da kombinijemo dva
preparata, da pazimo na uzrast, da prepoznajemo vrste korova, jer
uvek ima neki na kojeg hemija tee deluje... i jo mnogo drugih
kombinacija. Ili saekamo da sve nikne i prskamo kada vidimo korove,
ali ne sme prekasno da korovi ne otete kukuruz.
martapril2011
informator
BASF Srbija d.o.o.11070 Novi Beograd
Omladinskih Brigada 90btel: 011/ 30 93 400fax: 011/ 30 93
423
www.basf.rs
proizvodi BASF su registrovani u EU
Zatita kukuruzaod korova
Laka zatita kukuruza od korova zove se CELEBRITY PLUSOvo je
prava, dobra i laka zatita jer je Celebrity Plus kombinacija dva
najjaa preparata protiv irokolisnih i uskolisnih korova! Ovo je
gotova kombinacija Distinkta, koji suzbija najjae irokolisne korove
i Motivela koji je jedan od retkih koji suzbija divlji sirak u
korenu.
Koje irokolisne korove suzbija Celebrity Plus?
One najjae: palamidu, ambroziju, abutilon, iak, tatulu, keree
groe, divlju papriku i jo 50 razliitih vrsta. Veoma je vano da se
irokolisni korovi uvru i sue ve 24 sata posle prskanja!
Koje uskolisne korove suzbija Celebrity Plus?
One najvanije: divlji sirak, mali muhar, veliki muhar...
pocrvene i osue se!
ta je jo vano kod Celebrity Plus herbicida?
I uskolisne i irokolisne korove UNITAVA U KORENU i tako
nam isti njivu. Takoe, veoma vano je to da ne ostavlja posledice
za sledeu setvu. Ostaci hemije u zemljitu je neto o emu se u veini
reklama preuti ili ak reklamira ono to nije istina. A to je
najopasnija osobina kod pesticida. U zemljitu ostaje hemija koja
smanjuje prinos sledee godine. Zato oprezno... Sa Celebrity Plus
herbicidom SIGURNO ne rizikujete i sledee godine mirno moete sejati
ta god poelite!
Kako se koristi Celebrity Plus?Doza je 400 grama po hektaru+
okvaiva Hasten.
Koristi se od nicanja pa najkasnije do estog lista kukuruza. A
tada je i najvanije da nam kukuruz ostane ist. Korovi se moraju
unititi do estog lista kukuruza, jer kasnije prave nepopravljivu
tetu po prinos. ekati da prskamo posle estog lista plaamo dvostruko
- i skupu hemiju i smanjenje prinosa!
Nita lepe nego videti ist kukuruz. Tako snanoj i monoj biljci
potrebno je samo malo nae pomoi. Malo, ali ne smemo pogreiti, jer
hemija ne prata.
Celabrity Plus do sada najjai herbicid u kukuruzu!
SAM PROTIV SVIH NAJJAIH KOROVA U KUKURUZU!
Sinia Ilini, dipl. Ing.
palamida abutilon divlji sirakambrozija
Celebrity Plus 400 g/ha + okvaiva Hasten 1 l
REENJE PROTIV SVIH NAJJAIH KOROVA U KUKURUZU!
-
02 BASF informator mart-april 2011.
Slika 2
Godinama unazad divlji sirak je nicao oko prvog maja, ambrozija,
iak i pepeljuga krajem aprila, a muhari u maju... Poslednjih 4-5
godina svi korovi se pojavljuju oko 15 dana ranije nego to smo
godinama navikli. Znai, sada korovi BRE izlaze i ugroavaju usev jo
dok je mali i slab! Zato treba biti oprezan sa kvalitetom i
vremenom setvospremiranja.
Tvrda postelja, mek pokriva se podrazumeva za sve useve (a dobro
je i za nas kada nas bole lea). Za dobro delovanje zemljine hemije
potrebno je da zemlja bude usitnjena. Ako je predsetvena priprema
loa, kao na slici br. 1, zemljina hemija skoro nikako ne
deluje!
Osim toga od presudne
vanosti je i vreme izmeu setvospremiranja i setve. Treba spreiti
korove da niknu pre useva. Usev mora biti stariji i samim tim jai
od korova. Ovako odlaemo upotrebu hemije i koristimo je kada nam je
usev ve ojaao. Tako hemija bolje deluje na manje korove i manje
oteuje nae useve.
Pravilno je, posebno vano za soju, eernu repu i suncokret, da
setvosprema proe DAN-DVA pred setvu. Tako ne dajemo vremena
korovima da niknu pre useva.
Nije dobro razmiljati ovako: Ove nedelje setvospremiram, a idue
sejem. Ovako je korov u prednosti nedelju dana i odmah na samom
poetku sezone raste
bre od naeg useva. Ovo je veoma vano kada su u pitanju korovi
kao to su iak, amrozija, pepeljuga, abutilon. Ako se oni pojave pre
useva, zatita se mnogo komplikuje.
U tom sluaju hemiju moramo koristiti ranije, dok je usev jo mali
(slika 2.) i poinje trka sa korovima u kojoj je usev uvek
slabiji.
Ovo je jedan od naina kako da pomognemo usevu, poboljamo
delovanje hemije i pojednostavimo nau proizvodnju.
Aleksandar Staji,dipl.ing.poljoprivrede
Vanost predsetvene pripreme zemljita
Slika 1
Za dobro delovanje zemljine hemije potrebno je da zemlja bude
usitnjena. Ako je predsetvena priprema loa, zemljina hemija skoro
nikako ne deluje!
Ako se korovi kao to su iak, amrozija, pepeljuga, abutilon
pojave pre useva, poinje trka u kojoj je usev uvek slabiji, jer je
korov u prednosti nedelju dana i na samom poetku sezone raste bre
od naeg useva.
Zatita lucerke u zasnivanju
Postoje dva optimalna vremena setve ove kulture i to prolee,
kome je i posveen ovaj lanak, i jesen.
Izbor parcele je znaajan, jer ako se na startu pogrei kasnije
nema ispravke. Neophodno je znati pre svega PH vrednost parcele -
da li je zemljite uopte pogodno za gajenje lucerke. Lucerka zahteva
duboka, plodna zemljita koja su neutralna do blago alkalna, ali
nikako kisela zemljita. Od velike je vanosti izbalansirana ishrana
sa makro i mikroelementima, pre svega ne preterivati sa azotom.
Postoji niz primera gde se lucerka zasnivala na kiselim zemljitima
i gde se vrlo brzo, praktino na poetku ivotnog veka, i osuila.
Poeljno bi bilo da je parcela osloboena viegodinjih korova, pre
svega palamide, jer lucerka u porastu zaostaje na delovima parcele
na kojima ima palamide. Razlog tome su izluevine korena palamide
koje smetaju svim biljkama, osim njoj samoj.
Kao najbolji predusev lucerki su strna ita, potom jare
okopavine, a najloiji predusev su leguminoze (soja, pasulj, graak)
i posle njih se ne seje lucerka. Ako je predusev bila lucerka,
obino treba napraviti pauzu od onoliko godina, odnosno onoliko
koliko je lucerka
bila na toj parceli. Razloga za ovakav stav ima vie.
Potrebno je savetovati poljoprivrednicima da za setvu koriste
deklarisano seme. Ovo je vrlo vano, jer se sa nedeklarisanim
semenom esto poseju karantiski korovi i gotovo redovno je takvo
seme zaraeno sa semenom viline kosice - karantinske parazitne
cvetnice, ije seme ne sme dospeti u novozasnovanu parcelu. Sve
kasnije mere koje se sprovode za njeno suzbijanje su komplikovane,
mukotrpne i ne daju zadovoljavajue rezultate.
Kod primene herbicida u lucerki, nekada je bila preporuka da se
radi inkorporacija (herbicidi Surpas, Eradicane, Tre an) pre njene
setve i od toga se u praksi odustalo, pre svega zbog totoksinosti,
odnosno loeg dejstva te hemije na porast lucerke. Danas je praksa
pokazala da se koriste herbicidi koji e kasno mogu da suzbijaju
korove kada niknu i oni i lucerka.
Kao i sve mahunarke i lucerka ima neki period kada je ne treba
tretirati herbicidima, jer je oteuju i to je uzrast dok ona ne
dobije tu prvu trolisku a to se obino poklapa kada je ona visine
oko 6 - 8 cm. U to vreme
i prisutni korovi su sline visine. To je presudni period za
njenu zatitu! Ako se tada ne oisti od korova, oni je nadjaaju i sam
usev bude ut, ne ukoreni se dobro to za posledicu ima lo porast ak
i u iduoj godini, otkos je izgubljen, kasnije e da kree
U to vreme preporu~ujemo da se primeni PIVOT 100E u dozi od 1
l/ha, to nee naneti nikakve tete lucerki. Ovo moda nekome zvui kao
prevelika doza, ali na ovaj nain suzbiju se svi irokolisni korovi i
neki jednogodinji uskolisni korovi. Osobina herbicida PIVOT 100E da
ostavlja ostatke na zemljitu, koji su herbicidno aktivni, je jedino
u lucerki opravdana i poeljna obzirom na njen ivotni vek od 5 i vie
godina. Ti ostaci ne dozvoljavaju korovima da naknadno niu. Usled
delovanja PIVOT-a, korovi imaju tipine simptome, a to je bledilo i
uenje odozgo na dole i nakon nekog vremena e se lagano osuiti.
Ukoliko je dotina njiva u to vreme zakorovljena sa goruicom i
korovima koji brzo zasenjuju usev i nadrastaju ga, blagu prednost
bih dao herbicidu BASAGRAN u dozi 3 l/ha. Odlino suzbija irokolisne
korove i jako brzo deluje tj. oslobaa vrlo brzo usev konkurencije
korova. Kod primene ovog herbicida treba voditi rauna o tome da se
ne prska po visokim temperaturama, odnosno najbolje da se tretmani
izvode predvee. Vano je napomenuti da se on ne mea sa
organofosfornim insekticidima, jer tada deluje totoksino. Ponekad
se deava da kod tretmana sa BASAGRANOM doe do blagog uenja lucerke
koje je prolazno
i ne treba toj pojavi pridavati vei znaaj.
Ukoliko ima divljeg sirka iz rizoma vrlo lako se suzbija sa
herbicidom FOCUS ULTRA u dozi 2 l/ha, a ako je u pitanju semenski
divlji sirak ili muhar dovoljno je 1 l/ha. Praksa je potvrdila da
tretmane protiv uskolisnih i irokolisnih korova treba
razdvojiti.
U vreme nicanja lucerke, ona je vrlo atraktivna za razne
insekte, koji je napadaju i ne daju da se normalno razvija. Ne
retko, insekti budu razlog unitenja mladog useva. Po samoj pojavi
prvih oteenja treba odmah spreiti napad prskanjem sa insekticidom
FASTAC u dozi 0,15 l/ha. Ovaj insekticid ima osobinu da odmah
deluje i unitava insekte, ali se mora voditi rauna da se on ne
koristi po vruini, jer se na viim temperaturama inaktivira - ne
deluje. Najbolje je da se koristi predvee, kada su temperature u
opadanju. Obzirom da deluje trenutno on deluje i kratko, pa ako se
insekti ponovo nasele, potrebno je
tretman ponoviti, mada se to u praksi ne deava. Konkretno, ja u
svom 20-godinjem radu sa ovom kulturom, nikada nisam ponovio
tretman sa insekticidom.
Ako se na ovakav nain prie zasnivanju mladog lucerita gotovo da
je sigurno da ste u startu uhvatili prvi otkos bez korova,
ukorenjavanje e biti odlino i takva lucerka spremno eka leto i
jesen, a tako pripremljena dobro prezimljava i daje kasnije rekorde
u eksploataciji.
Goran Puhar, dipl. Ing.
Ne tako davno, ova krmna kultura zasnivala se bez ikakve zatite.
To je rezultiralo loim startom lucerke na poljima, u smislu njenog
loeg ukorenjavanja i loeg ouvanja sklopa. Da bi zasnovana parcela
mogla sluiti vie godina i pruati vrhunske rezultate, potrebno je
obezbediti nekoliko uslova prilikom njenog zasnivanja.
Pivot 100 EBasagran
-
03mart-april 2011. BASF informator
Pre setve odreene kulture, potrebno je informisati se koji su
korovi bili prisutni na parceli prethodne godine i kakve su
mogunosti za njihovo suzbijanje. Gajenim biljkama je neophodno
omoguiti neometan poetni razvoj. Kod veine biljaka to podrazumeva
suzbijanje korova - primenu herbicida posle setve, a pre nicanja
biljaka. U krompiru kao irokoredom usevu potrebno je izabrati
herbicid za primenu posle sadnje, a pre nicanja koji e ispunjavati
nekoliko vanih uslova. To su pre svega:
selektivnost za gajenu biljku
dugotrajno delovanje
irok spektar delovanja na korove
toksikoloki bezbedan za ljude kao potroae plodova (u ovom sluaju
krtola) i za samu sredinu (organizmi u zemljitu).
Pouzdan i proveren partner koji ispunjava sve prethodno navedene
uslove je Stomp.
Aktivna materija preparata Stomp 330 E se usvaja korenom. Stomp
330 E e kasno suzbija korove od
nicanja, pa sve do faze dva lista korovskih biljaka. Primenjuje
se u koliini 4,0 - 6,0 l/ha. U datoj koliini primene, suzbija veinu
semenskih (jednogodinjih) uskolisnih i irokolisnih korova. Za
maksimalni efekat preparata na korove, neophodna je dobra priprema
zemljita (bez grudvi) za sadnju krompira. Stomp 330 E se teko spira
u dublje slojeve zemljita ime je obezbeena selektivnost preparata.
Karenca preparata Stomp 330 E u usevu krompira je 63 dana.
Pored Stomp-a 330 E moemo da damo preporuku i za preparat
Frontier Super. Radi se takoe o visokoselektivnom preparatu sa
irokim spektrom delovanja na travne i irokolisne semenske
(jednogodinje) korove. Oba preparata se mogu kombinovati sa drugim
herbicidima (na bazi metribuzina ili urohloridona) za proirenje
spektra delovanja na irokolisne korove. Karenca preparata Frontier
Super u usevu krompira je obezbeena vremenom primene.
Suzbijanje korova posle nicanja krompira, obavlja se nakon
pregleda useva i utvrivanja prisustve korova. Na osnovu stanja
zakorovljenosti (brojnost i vrsta korova) donosi se odluka
o izboru herbicida koji e se primeniti. Ako su irokolisni korovi
prisutni, moe se primeniti Basagran u koliini 2,0 - 3,0 l/ha.
Najbolje vreme za primenu u odnosu na krompir je da on bude u
porastu 10 - 15 cm. Izbegavati primenu u toplijem delu dana, jer na
viim temperaturama i povienoj vlanosti vazduha moe izazvati
prolazne oegotine. U odnosu na korove primena se obavlja dok su oni
manji u porastu. Suzbija pre svega jednogodinje irokolisne korove.
Treba istai da Basagran moe predstavljati mogunost za suzbijanje
viegodinjih korova, kao to su poponac i palamida. Najbolji momenat
za primenu Basagran-a je kada poponac bude u porastu od 10 - 15 cm,
odnosno da palamida bude u fazi rozete. Ne treba oekivati da
problem ovih korova bude potpuno reen, jer posle izvesnog vremena
dolazi do obnavljanja ovih korova. U sluaju da su korovi veeg
porasta, rezultati mogu da izostanu. Karenca preparata Basagran u
usevu krompira je 42 dana.
U sluaju da problem predstavlaju uskolisni korovi, jednogodinji
ili viegodinji, moe se primeniti, potpuno selektivni za krompir,
preparat
Focus Ultra. U zavisnosti od vrste korova odreuje se koliina
primene preparata Focus Ultra. Tako je za suzbijanje jednogodinjih
uskolisnih korova
dovoljna koliina od 0,75 - 1,0 lit/ha. Za divlji sirak je
potrebno 1,5 - 2,0 l/ha. Dok je za suzbijanje pirevine i zubae
potrebno 3,0 - 4,0 l/ha. Potrebno je izbegavati tretiranje na
temperaturama ispod 14C i iznad 26C. Propadanje korova je
postepeno. Aktivna materija cikloksidim, preparata Focus Ultra, se
posle
usvajanja liem transportuje u podzemni deo biljke (rizome).
Propadanje korova nastaje nakon 10 - 14 dana. Prilikom primene
folijarnih herbicida, za
potpun efekat, utroak tenosti ne bi trebalo da prelazi 300 l/ha.
Poeljno je da koliina tenosti bude 250 pa i 200 l/ha dok se veim
utrokom tenosti smanjuje e kasnost preparata. Karenca preparata
Focus Ultra u usevima krompira je 70 dana.
Ljubia Milenkovi, dipl. Ing.
Univerzalni
herbicid
Suzbijanje korova u krompiru
krompir na otvorenom
Frontier Super 1,0 - 1,2 l/ha
Stomp 4,0 - 5,0 l/ha Basagran2,0 - 3,0 l/ha
Focus Ultra 1 ,0 - 2 ,0 l /ha
Program za{tite krompira od korova
Program za{tite je savetodavnog karaktera. Pre kori{}enja
preparata obavezno pro~itati uputstvo za upotrebu.
pepeljuga (Chenopodium album)
sirak u krompiru (Sorghum halepense)
palamida(Cirsium arvense)
tir obini(Amaranthus retro exus)
STOP
korovima
u
krompiru
-
04 BASF informator mart-april 2011.
Zato Duo system?
Da bi se u mnogome olakalo suzbijanje uskolisnih korova u
kukuruzu.
Ideja da se olaka suzbijanje svih uskolisnih korova u kukuruzu
je proistekla iz realne potrebe. Na njivama, kada se na
konvencionalan nain primenjuje herbicid iz grupe sulfonil urea, ne
mogu se u zadovoljavajuoj meri suzbiti uskolisnih korovi u
kukuruzu. To se pre svega odnosi na njive zakorovljene viegodinjim
korovima kao to su zubaa, pirevina i divlji sirak. Za suzbijanje
divljeg sirka postoje herbicidi koji to mogu da urade na
zadovoljavajui nain, dok za suzbijanje zubae i pirevine nema
adekvatnog herbicida kada nikne kukuruz i navedeni korov.
Idealno reenje je setva hibrida kukuruza otpornih na
cikloksidim, to jest na herbicid Focus Ultra. To su hibridi NS 444
ultra, NS 640 ultra, ZP 360 ultra i ZP 684 ultra. Vano je
napomenuti da oni moraju imati oznaku ULTRA iza naziva, jer su samo
ti hibridi otporni na Focus Ultra. Pakuju se i u posebno obeleene
vree. Ostali hibridi koji nemaju tu oznaku, nisu tolerantni na ovaj
herbicid i sigurno e biti uniteni ako budu tretirani sa herbicidom
Focus Ultra. Kada se ovi ULTRA hibridi poseju, korov krene da raste
tretiraju se sa Focus Ultra i problem je reen. Nemojte partati
kukuruz makar 10 dana od tretmana, da bi se izvrila translokacija -
premetanje herbicida u rizome korova koji su ispod zemlje i da bi
uspeh prskanja bio dobar.
Doza primene zavisi od vrste i uzrasta korova - za divlji sirak
2 l/ha, za pirevinu 3 - 4l/ha i za zubau 4 l/ha. Bitno je znati da
nema veze koliki je kukuruz, praktino treba samo voditi rauna da
korov ne preraste. Postoji visok nivo tolerancije tih hibrida na
Focus Ultra, jer postoje podaci da nema oteenja za kukuruz i kada
su se koristile i viestruke doze(NS 444 ultra tretiran sa 12 l/ha
bez oteenja).
Poto ni jedno zlo ne ide samo, tako na parceli obino postoje i
irokolisni korovi. Tada preporuujemo dodavanje herbicida Arrat u
dozi 0,2 kg/ha i tada je vreme primene ogranieno do razvijenih 5
listova kukuruza. Arrat se moe meati sa herbicidom Focus Ultra.
Vano je napomenuti da se ovde ne radi o genetski modifikovanim
biljkama, pa je ceo sistem zdravstveno bezbedan.
Pozivamo poljoprivredne proizvoae koji imaju ovakve probleme, da
na vreme obezbede seme ovih hibrida, da se oslone na nau
tehnologiju i imae dobre rezultate.
Goran Puhar, dipl. Ing.
Partneri u tehnologiji Duo system:Partneri u tehnologiji Duo
system:
Savr{en duo:
Focus Ultra i seme kukuruza tolerantno na cikloksidim
Savr{en duo:
Focus Ultra i seme kukuruza tolerantno na cikloksidim
superiornost nad svim uskolisnim korovimasuperiornost nad svim
uskolisnim korovima
Duo sistem je nain proizvodnje kukuruza koji je nastao iz
saradnje kompanije BASF i domaih semenskih kua - Instituta za
ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada i Instituta za kukuruz iz
Zemun Polja.
Duo system i kukuruz
-
Penica
ZDRAVO LIE, VISOK I SIGURAN PRINOS
05mart-april 2011. BASF informator
Penica je osnovna hrana za vie od pola oveanstva. I mi svakog
dana pojedemo neto od peninog brana: hleb, kiflu, rezance,
trudlu...
Sama proizvodnja penice nije previe komplikovana, ukoliko smo
zadovoljni malim prinosima i prosenim kvalitetom. Ali ukoliko elimo
da nam penica dobro rodi i da imamo odlian kvalitet zrna i samim
tim veu zaradu, obavezni su tretmani protiv bolesti penice.
Zato su tretmani protiv bolesti penice vani?
Prvo - redovno donose vei prinos od 500 do 1000 kilograma po
hektaru, to je odlino za svakog proizvoaa.
Drugo - obezbeuju bolji kvalit, vei hektolitar i energiju zrna
penice, to olakava otkup nae penice.
Penica je osetljiva prema bolestima kao to su fuzarioze,
pegavosti, pepelnica, ra i druge. Sve one smanjuju prinos i
kvalitet. NAJOPASNIJA bolest je FUZARIOZA klasa (slika 1.).
Kada ona zarazi klas on promeni boju (pobeli, pocrveni, kasnije
i pocrni), a zrna penice su jadna, nikakva i prazna (tura). Takva
penica je otrovna za ljudsku ishranu!
Zato je najvanije da ne rizikujemo i da nau penicu zatitimo
protiv bolesti - posebno fuzarioza.
Treba paziti kojim sredstvom radimo (jer mali broj sredstava
dobro deluje protiv fuzarijuma), zatim i kada prskamo penicu.
Protiv bolesti treba raditi sa preparatom Duet Ultra, jer je
jedan od najboljih protiv protiv te, najopasnije bolesti -
fuzarioze. Penica tretirana Duetom Ultra, sve do etve ima predivnu
zlatno - utu boju, odlian kvalitet zrna i slame. Za razliku od svih
sredstava na tritu, Duet Ultra ima jedan deo koji je iz prakse
poznat kao najbolji protiv fuzarioza!
Duet Ultra se koristiti sa 0,5 l/ha onda kada je i penica
najosetljivija prema bolestima - u cvetanju. Penica u cvetanju
izgleda najlepe. Zeleno more puno snage... Ali ona je tada podlona
zaraznim bolestima. Ako je ba tada ne zatitimo, posle je kasno.
Penicu TREBA GAZITI i spasiti je, a ne aliti od gaenja i ostaviti
je da oboli i propadne. Kada gazimo penicu, samo 3% ostane poleglo
iza traktorskih guma. Oko 1% se kasnije ispravi, a oko 0,5% se
dobije vei prinos u tragovima, jer ti klasovi imaju vie mesta i
provetreni su. Znai, sa jedne strane pogazimo 1,5%, a sa druge
dobijemo mnogo, mnogo vei prinos (slika 2.)!
Duet Ultra je vrhunsko sredstvo protiv bolesti penice sa kojim
dobijate vrhunske prinose, vrhunski kvalitet i to je najvanije -
zdravu penicu.
A da li ste primetili da se klasovi kod penice krive kao na
slici (slika 3.). Sigurno jeste.
Razlog tome je jedan mali crni ili crveni insekt zvani TRIPS.
Veliine je kao kada pritisnemo hemijsku olovku, pa ono to izae za
pisanje, znai 2 - 3 mm. Mali, ali opasan, oteti veliki broj klasia
u klasu (slika 4.)! Moe
da nam smanji prinos i do jedne tone! Ne samo zato to mnogo
pojede ve i zato to kod penice izaziva slabost, zbog koje penica
moe jako da oboli. Zato je opasan. Svako sam moe da proveri da li
ima ovog gada u svojoj penici. Samo istresete klas u dlan i videete
kako male crne ili crvene bube pokuavaju da pobegnu sa vae ruke. Ne
treba da ga pustimo da pobegne i oteuje nau penicu. Treba da ga
suzbijemo! A suzbija se lako i jeftino. Sa 1,5 decilitra preparata
Fastak 10 EC. Opet je veoma vano kada se prska. Pravo vreme je
opet
cvetanje. I tada je dobro napraviti kompletnu kombinaciju za
najbolju zatitu nae penice:
Duet Ultra 0,5 l/ha+
Fastak 10 EC 1,5 decilitra/ha.
Ovako smo uinili sve to je do nas. Ako samo malo i nebo pomogne
dobar prinos je garantovan.
U 2010. godini, jednoj od najteih za proizvodnju penice, veina
proizvoaa sa rekordnim prinosima, radila je ba tu kombinaciju:
Duet Ultra 0,5 litara/ha + Fastak 10 EC 1,5 decilitara/ha
Sauvajmo nau penicu i budimo rekorderi. Ovo je prava godina za
to!
Sinia Ilini, dipl. Ing.
Fusarium graminearumNajvanije oboljenje penice
Slika 1
Slika 2
Slika 3
proveren insekticid
siguran i delotvoran
Slika 4
Penicu TREBA GAZITI i spasiti je, a ne aliti od gaenja i
ostaviti je da oboli i propadne.Znai, sa jedne strane pogazimo
1,5%, a sa druge dobijemo mnogo, mnogo vei prinos!
-
06 BASF informator mart-april 2011.
Najvei problem na breskvi je kovravost lia koju su proizvoai
uglavnom lako reavali tretiranjem navedenim preparatima u toku
mirovanja vegetacije. U povoljnim uslovima za razvoj (kia i visoka
vlanost u vreme bubrenja i otvaranja pupoljaka) kovravost lia moe
da nanese velike tete na breskvi. Najee uzrokuje
gubitak roda za tekuu godinu. Usled gubitka velikog dela lisne
mase, troe se rezerve hrane za ponovno olistavanje. Uestalom
pojavom bolesti, moe doi i do ranijeg propadanja biljaka.
Kovravost lia breskve prouzrokuje gljiva - Taphrina deformans.
Gljiva prezimljava u vidu spora na granama i
granicama u blizini pupoljaka. Opasnost od zaraze lia breskve
sporama parazita nastaje odmah po kretanju vegetacije. Zaraza se
obavlja kada se na pupoljcima (na vrhovima lisnih pupoljaka) pojavi
zelena taka veliine 0,5 - 1,0 milimetara i traje sve do pojave
prvih mladih listia. Gljiva ne moe da zarazi ve razvijene listove,
ak lie postaje visoko-otporno vrlo brzo po otvaranju. Po ostvarenju
zaraze vie se ne moe uticati na dalji razvoj bolesti. Zaraeno lie
poinje da se kovra zbog nejednakog porasta, dobija crvenu boju i
opada. Moe biti iskovrdana cela ili deo liske.
Simptome koje prouzrokuje ova gljiva treba razlikovati od slinih
simptoma koje uzrokuju lisne vai. Krajem prolea na naliju
iskovranog lia, javlja se sivkasta prevlaka koja predstavlja organe
za razmnoavanje (spore) ove gljivice za narednu vegetaciju. Spore,
kao to je navedeno, je oblik u kome parazit prezimljava na granama
i granicama breskve. Kako gljiva ostvaruje zarazu u fazama bubrenja
i otvaranja pupoljaka, to je zatitu mogue obaviti jedino u fazama
mirovanja i bubrenja, a pre otvaranja pupoljaka.
U fazi mirovanja preporuuje se primena bakarnih preparata.
Ovim tretiranjem se smanjuje potencijal zaraze od prouzrokovaa
kovrdavosti lia, prouzrokovaa upljikavosti lia i prouzrokovaa
suenja cvetova i rodnih granica breskve - monilije. Meutim, ova
tretiranja su se pokazala nedovoljnim, pa je potrebno obaviti i
tretiranje organskim fungicidima. Reenje koje dolazi iz BASF-ovog
proizvodnog programa je preparat Delan 700 WG. Delan 700 WG je
kontaktni fungicid koji se odlino vezuje za tretiranu biljnu
povrinu i jako se teko spira. Delan 700 WG za suzbijanje
prouzrokovaa kovravosti lia breskve potrebno primeniti u fazi
bubrenja, a pre otvaranja lisnih pupoljaka. Primenjuje se u koliini
od 750 grama uz utroak 1000 litara tenosti za tretiranje po
hektaru. Za e kasno
suzbijanje ne sme se kasniti sa tretiranjem.
Tretiranje preparatom Delan 700 WG moe se obaviti jo jednom pre
cvetanja, kada suzbija prouzrokovaa upljikavosti lia breskve.
Karenca preparata Delan 700 WG u zasadima breskve je obezbeena
vremenom primene.
Ljubia Milenkovi, dipl. ing.
Kovravost lia breskve prouzrokuje gljiva - Taphrina deformans.
Gljiva prezimljava u vidu spora na granama i granicama u blizini
pupoljaka. Opasnost od zaraze lia breskve sporama parazita nastaje
odmah po kretanju vegetacije.
kovrdavost lista breskve (Taphrina deformans) upljikavost lia
kotiavog voa (Clasterosporium carpophilum)
Zabranom upotrebe visokotoksinih preparata na bazi DNOC-a, tzv.
utih preparata (Kreozan, Selinon) kod proizvoaa pojedinih vonih
vrsta, poeli su da se javljaju izraeniji problemi u zatiti. Jedna
grupa voara sa takvim problemima su svakako proizvoai breskve.
Zatita breskve od prouzrokovaa kovrdavosti lia
-
07mart-april 2011. BASF informator
Bolest prouzrokuje gljiva Botrytis cinerea. Sapro tna faza
razvoja odvija se na izumrlim delovima biljaka (opali cvetni
delovi, izumrli listovi,...). Ovoj fazi razvoja bolesti se uglavnom
ne pridaje znaaj i proe nezapaeno kod veine proizvoaa. tete se vide
tek u fazi berbe od promene boje plodova pa nadalje. U tim fazama
kada se javi i najvie boli, jer praktino rod pred oima, ispod ruku
izmie. O sivoj trulei u vou (na prvom mestu jagodastom) i vinovoj
lozi rei emo neto u
jednom od narednih brojeva, a ovom prilikom neto o uslovima i
pojavi u proizvodnji u zatvorenom prostoru (plastenici i
staklenici).
U povrtarskoj proizvodnji siva trule se razvija i pravi tete od
rasada do zavretka berbe. Suzbijanje ove bolesti se obavlja
kombinovanjem hemijskih i agrotehnikih mera. Tako neke mere moraju
da se potuju da bi se oteali uslovi za razvoj ove bolesti:
Folija koja se koristi neophodno je da omoguava dobru
osvetljenost biljaka, ime se pojaava otpornost biljaka na
bolesti.
Potrebno je kontrolisati vlanost vazduha i temperaturu u
zatvorenom prostoru, jer uslovi visoke vlanosti jako pogoduju
razvoju bolesti i osetljivosti biljaka.
Kontrola bujnosti je jako vana - pojava ove bolesti je pojaana i
u uslovima jako bujnih useva.
Uoena je i razliita pojava ove bolesti u zavisnosti od naina
opraivanja. Pa tako kada se koriste hormoni za opraivanje, ona se
obino javlja na vrhu ploda. Kada se koriste bumbari kao opraivai,
siva trule se javlja oko drke ploda. Bolest se javlja u paradajzu,
paprici, salati.
Uz ve navadene agrotehnike mere borbe, potrebna je i primena
fungicida tzv. botriticida. BASF iz svog proizvodnog programa
preporuuje preparat Signum. Ovo je fungicid sa najirim spektrom
delovanja, kada su prouzrokovai bolesti u pitanju. Delovanje
preparata Signum ne zavisi od temperature. Ne izaziva stres kod
biljaka ve naprotiv, pozitivno deluje na njen
ukupan razvoj. Za suzbijanje prouzrokovaa sive trulei koristi se
u koliini od 1,0 - 1,5 kg/ha. Primenjuje se preventivno, pre pojave
bolesti, a najkasnije po pojavi prvih simptoma i nadalje 2 - 3
puta, u intervalu od 7 - 10 dana. Karenca preparata Signum za
navedene kulture je 14 dana.
plesnivost lista paradajza(Fulvia fulva)
siva trule na stablu rasada paprike(Botritis cinerea)
siva trule na salati(Botritis cinerea)
crna pegavost lista paradajza(Alternaria solani)
parazit - prouzrokova sive trulei
plesnivost lista paradajza(Fulvia fulva)
siva trule na rasadu paprike(Botritis cinerea)
siva trule plodova paprike(Botritis cinerea)
siva trule plodova paradajza (Botritis cinerea)
Siva trule u proizvodnji u zatvorenom prostoru
U proizvodnji paradajza u zatvorenom prostoru, est problem
predstavljaju jo i plesnivost (trule) listova (fulvia) prouzrokova
- Fulvia fulva i crna pegavost (alternaria) - Alternaria solani.
Fulvia se javlja samo na listovima i vea je pojava u niskim
plastenicima, pre svega zbog nemogunosti kontrolisanja uslova.
Alternaria se javlja na svim delovima biljaka (listovi, stablo,
plodovi). Javlja se kako u proizvodnji u zatvorenom
prostoru, tako i na otvorenom. Signum se sa uspehom primenjuje
za suzbijanje i ovih parazita, ali je koliina primene nia u odnosu
na primenu protiv prouzrokovaa sive trulei. Signum se za suzbijanje
prouzrokovaa plesnivosti listova paradajza - fulvie primenjuje se u
koliini od 0,7 kg/ha, dok se za suzbijanje prouzrokovaa crne
pegavosti- alternarije primenjuje u koliini od 0,4 kg/ha.
Nadam se da emo uz primenu svih ovih mera zatite imati uspenu
sezonu.
Ljubia Milenkovi, dipl. Ing.
Preparat Signum
Aktivne materije
Paprika Paprika Paradajz Paradajz
MDK* u mg/kg SRBIJA
MDK* u mg/kg EU
MDK* u mg/kg SRBIJA
MDK* u mg/kg EU
pyraclostrobin 0,50 0,50 0,50 0,20
boscalid 1,00 2,00 1,00 1,00
Ostaci su dati u mg aktivne materije preparata po kg robe
(MDK).
sigurno bolje
prva pomo u suzbijanjubolesti voa i povra
Siva trule predstavlja jednu od najrairenijih bolesti u biljnom
svetu. Ovaj parazit prisutan je u gotovo svim kulturama. Prisutna
je u povrtarstvu, voarstvu, vinogradarstvu.
U proizvodnji paradajza u zatvorenom prostoru, est problem
predstavljaju jo i plesnivost (trule) listova (fulvia) prouzrokova
- Fulvia fulva i crna pegavost (alternaria) - Alternaria
solani.
-
08 BASF informator mart-april 2011.
Radivoj Jakovljevitehnika podrka za region
ju`ne BakeTel.: +381 11 3093 425
+381 21 421 194Fax: +381 11 3093 423Mobil: +381 63 244 531
E-Mail: radivoj.jakovljevicbasf.com
Dragan Maotehnika podrka za region zapadne i severne Bake
i severnog BanataTel.: +381 11 30 93 441Fax: +381 11 3093
423Mobil: +381 63 312 043
E-Mail: dragan.macosbasf.com
Ljubia Milenkovitehnika podrka za region
centralne, zapadne i june SrbijeTel.: +381 11 30 93 424Fax: +381
11 3093 423Mobil: +381 63 312 068
E-Mail: ljubisa.milenkovicbasf.com
Aleksandar Staji tehnika podrka za regionSrema, Mave,
Branieva
i grada Beograda Tel.: +381 11 30 93 400 Fax.: +381 1130 93 401
Mobil: +381 63 356 371
E-Mail: aleksandar.stajicbasf.com
Goran Puhartehnika podrka za regionsrednjeg i junog BanataTel.:
+381 11 30 93 400Fax: +381 11 30 93 423Mobil: +381 63 457 703
E-Mail: goran.puharbasf.com
BASF agro tim
BASF MKT podr{ka
Maja Uroevipodrka za centralnu i junu Srbiju
Tel: +381 64 24 98 664E-mail: maja.urosevicyahoo.com
M j U i Majda Kunikpodrka za Beograd i okolinu, Mavu
i istonu SrbijuTel: +381 69 11 27 872
E-mail: majdakuznikgmail.com
M jd K ikVinja Mileusnipodrka za junu Baku i Srem
Tel: +381 64 217 05 26E-mail: visnjamileusnicyahoo.com
Vi j Mil i Jovana Vidaripodrka za srednji i juni Banat
Tel: +381 63 530 501E-mail: vidaricneobee.net
J Vid i Jelena Dakipodrka za severnu i zapadnu Baku
i severni BanatTel: +381 64 181 27 70
E-mail: jelenadakicyahoo.com
J l D ki
Uloimo u obradu zemljita, uloimo u ubrivo, uloimo u predsetvenu
pripremu i setvu, kupimo kvalitetno seme i na kraju treba
razmisliti DA LI VREDI SVE RIZIKOVATI ZBOG LOEG IZBORA HEMIJE?
Gde je hemija najopasnija? U REKLAMAMA! Kao po pravilu, svi se
utrkuju ko e vie da nahvali svoje preparate. Skoro niko ne spomene
gde treba paziti kada se radi sa njihovom hemijom!
Gde su njihovi preparati slabi ili ne ele ili jednostavno ne
znaju, jer u poljoprivredi nemaju ni malo iskustva. Dodue, odela i
kravate im dobro stoje - kao manekenima. Brinu jedino o tome kako
to vie da prodaju. ta e posle biti - ili ne znaju ili ih ba briga.
Zato paljivo birajte
hemiju i pitajte za savet zatitare sa iskustvom.
Pravi zatitari znaju i ono to ne pie, a to je uvek presudno za
dobro delovanje hemije.
Lako ete poznati iskusne zatitare. To su oni koji ve u aprilu,
obilazei njive, pocrne od vetra i sunca.
Evo samo nekoliko primera, ta treba znati o hemiji, a vrlo retko
se o tome glasno govori.
Hemija koja se koristi posle setve, a pre nicanja (prksanje na
crno) slabo deluje ako je
predsetvena priprema loa i grudvasta. Takva hemija ne deluje ako
nema kie, ma ta reklame tvrdile (osim oxy uorfena). Potom, takva
hemija slabo ili nikako ne deluje na korove koji imaju jak koren:
palamida, sirak, poponac, divlja kupina itd. Zatim, esto loe deluje
na korove koji imaju krupno seme i niu iz velike dubine (iak,
abutilon...). I lag na tortu - ako padne mnogo kie (preko 50 l /
m2), a usput i bude malo hladnije (10 - 12 stepeni) biljke mogu
ozbiljno da se otete!
Hemija preko lista (prskanje na zeleno) je jo opasnija, jer lake
oteti biljku. A tu su reklame jo surovije, jer jo vie svata
obeavaju.
Dovoljno je da znamo jednu istinu, a to je da delovanje hemije
zavisi od vremenskih prilika. Pa ako neto zavisi od prirode i
vremena, ko moe da tvrdi da e neto biti 100%. Znai, kada ujete da
je neto e kasno i sigurno 100%, to je reeno samo zato to to kupci
vole da uju. Pa kako neto to
zavisi od kie i sunca moe biti 100%? Da li je to istina?
Da se vratimo hemiji preko lista. Da bi ona uspela, zavisi od
nekoliko stvari na koje moramo paziti: Prvo je temperatura. Nikada
se ne prska preko lista kada je temperatura iznad 25 ili ispod 14
stepeni! Ili e delovati slabije ili e otetiti biljku ili i jedno i
drugo.
Drugo su uzrasti biljaka i korova. Vai jedno nepisano pravilo.
Najee je pravo vreme za prvo prskanje kada unemo i vidimo korove.
Kada stojimo i vidimo ih, ve ima anse da smo zakasnili, a ako ih
vidimo iz kola, onda sigurno nije dobro. Hemija ne deluje dobro na
jako velike korove i skuplja je, a tako veliki korovi su ve odneli
dobar deo prinosa - dvostruka teta.
I najvanije - to je to isto ne postoji i to nije istina! Svaki
preparat, bez obzira na to ako ima istu aktivnu materiju - NIJE
ISTI!
Da bi ta aktivna materija delovala, pored nje mora postojati
mnogo pomone hemije
i okvaivaa, koji su presudni da hemija bude bezbedna po na usev
i dobro deluje, a to niko ne spominju kada kau - to je to isto.
Vano je samo prodati.
Najskuplja je ona hemija koja ne uspe, a esto usput oteti usev
ili ostavi ostatke koji oteuju sledei usev ili onemogui izvoz naeg
proizvoda. ta je tada skupo ili jeftino... treba dobro
razmisliti...
Pri radu sa hemijom dobro je paziti na tri stvari:
Da je hemija original
Vie verovati iskusnim zatitarima, onim malo crnjim, a ne
reklamama i manekenima, jer iskusni zatitari znaju i ono to ne pie,
a presudno je za bezbednu primenu
Da je hemija original
Kao i sve u poljoprivredi i hemija zavisi od vremenskih uslova.
Uvek pitajte zatitare pre prskanja, a ne posle...
Sinia Ilini, dipl. Ing.
Pazi hemija!