-
Zastita I unapredjenje covekove radne I zivotne sredine
• Pojam radne I zivotne sredine Radnu sredinu sacinjavaju svi
uslovi u kojima covek radi. Pod uslovima podrazumijevaju se svi
elementi kao sto su fizicki faktori( vazduh, osvetljenje,
temperatura itd.) kao I drugo sa cime covek neposredno ili posredno
dolazi u dodir kao sto su materijali, alati, masina, instalacije.
To sve zajedno oblikuje uslove radne sredne. Zivotnu sredinu cine
svi uslovi u kojima covek zivi. Kako je radna aktivnost covekova
deo sveukupne aktivnosti ( zadovoljavanje fizioloskih I drugih
potreba kulturne I druge aktivnosti), to je radna sredina deo
covekove sredine. Znaci, radna sredina je deo I zivotne sredine
-
• I one predstavljaju jedinstvenu cjelinu. Drustveno-ekonomski
znacaj zastite I unapredjenja covekove sredine Cinioci radne I
zivotne sredine medjusobno se preplicu I uticu jedni na druge. Tako
na primer, otpadne vode ili gasovi iz tehnoloskih procesa neke
fabrike pored toga sto ugrozavaju neposredno radnu sredinu u
proizvodnim odeljenjima zagadjuju vodu I vazduh citavog predela,
posebno naselja I gradova u blizoj a nekad I daljoj okolini.
-
• Posledice takvih delovanja se odrzavaju na sire drustvene
zajednice, a mogu biti dvojake: - neposredno ugrozavanje zdravlja
stanovnistva ( akutna ili hronicna oboljenja oboljenja disajnih
organa, na primer) I - unutrasnje elemente flore I faune u vodi, na
zemlji, kao na primer potpuno unistavanje useva u okolini takvih
izvora zagadjenja.
-
• Drustveno-ekonomski znacaj zastite I unapredjenje covekove
sredine ogleda se u: - stvaranju boljih uslova zivota I rada
stanovnistva, clanova uzih I sirih zajednica I - smanjivanju
negativnih efekata po prinose u poljoprivredi I drugim privrednim
delatnostima.
-
• Karakteristicni uticajni cinioci u radnoj sredini Jos uvek se
brojne situacije u kojima se radni covek nalazi izlozen raznim
stetnim uticajima. Brojni cinioci ugrozavaju coveka na radu I van
njega . Paznja se usredjuje na skup odabranih znacajnih uzroka na
datom stepenu razvoja proizvodnih snaga. Prvu grupu takvih cinilaca
sacinjavaju fizicki faktori radne, I u izvesnom smislu, zivotne
sredine. Tu spadaju:
-
• 1. vazduh, mikroklima, temperatura, vlaznost, strujanje
vazduha 2. osvetljenje 3. buka I vibracije 4. zracenja U drugu
grupu se svrstavaju cinioci koji proizlaze iz rada masina,
koriscenja alata I dejstava elektricne struje.
-
• Posledice dejstva uticajnih cinilaca na coveka Trenutno ili
trajno delovanje navedenih uticajnih cinioca zavisno od niza
okolnosti medju kojima prvenstveno treba ubrojati: 1. jacinu
dejstva 2. otpornost organizma 3. zastitne mere uslovljava stetne
posledice na coveka.
-
• Najrasprostanjenije posledice su: 1. povrede I nesrece na radu
I 2. profesionalne bolesti.
• Povrede I nesrece na radu Uzroci povredjivanja na radu Prema
tome, povreda na radu je svaki oblik ostecenja tela I zdravlja
radnika nastao tokom obavljanja radnog zadatka. Sire shvaceno,
to
-
• su I ostecenja nastala dok se izvrsava taj zadatak, na putu na
posao I sa posla, kao I za vreme sluzbenog putovanja. Stoga je
veoma znacajna borba protiv povredjivanja na radu. Najefikasniji
put borbe protiv povredjivanja je otklanjanje uzroka povreda na
radu. Smrt ili tesko dozivotno ostecenje organizma coveka, spadaji
takodje u kategoriju nesreca na radu.
-
• Profesionalne bolesti Pojedini poslovi se obavljaju u teskim
uslovima opasnim po zdravlje coveka. U radnom prostoru nastaju
otrovni gasovi ili prasina koji uslovljavaju trajna ostecenja
covekovog organizma. Dugotrajnije udisanje vazduha zagadjenog
slilicijumom prasinom uzrokuje ostecenje, odnosno oboljevanje
disajnih organa, prvenstveno pluca
-
• Radnik dobija bolest zvana silokoza. U profesionalne bolesti
ubrajaju se pored silikoze, I tzv.kesonska bolest koja se javlja
kod radnika u kesonima (specijalne komore za rad pod vodom). Tako
na primer, pekarski radnici zbog udisanja sitnih cestica brasna
dobijaju astmu ( oboljenje disajnih organa praceno otezanim
disanjem). U ovu grupu sire shvacenih profesionalnih bolesti
spadaju: reumaticna oboljenja, bronhitis, alergije, oboljenja
kicme, prosirene vene, I slicno.
-
• Uticajni cinioci Vazduh I mikroklima Vazduh je neophodan uslov
za zivot I rad coveka. Funkcionisanje covekovog organizma zavisi od
sastava vazduha. Normalan sastav vazduha je: - oko 20,9% kiseonika
- oko79% azota - ostatak otpada na ugljendioksid CO2 I neke druge
gasove.
-
• Prikazani sastav vazduha je od posebnog znacaja za coveka, jer
udisanjem covek uzima kiseonik potreban za najvaznije zivotne
procese. Za sagorevanje, oksidaciju unete hrane covek trosi
kiseonik I proizvodi toplotu I mehanicku energiju. Poremecen sastav
vazduha, a posebno koncentrecija drugih vise li manje stetnih
materija, otezava normalno snadbevanje organizama kiseonikom.
-
• Zagadjenost vazduha u naseljenim mestima Razvoj industrije, I
narocito gradskog saobracaja te posebno brojne kotlarnice u vecim
gradovima u novije vreme sve vise zagadjuju vazduh u gradovima I
njihovoj bliznoj okolini. Ugljen-dioksid, ugljen-monoksid,
sumpor-dioksid, I drugi otrovni gasovi ispusteni kroz fabricke
dimljake, izduvne cevi automobila I druge odvodne cevi,
-
• cest prelaze dozvoljene granice I kvare kvalitet vazduha.
Merenje I dozvoljena koncentracija zagadjenja Koncentracija
pojedinih stetnih sastojaka u vazduhu meri se da bi se utvrdilo
stanje zagadjenosti vazduha. Srednjednevna koncentracija neke
stetne materije u vazduhu je njena kolicina u uzorku vazduha koji
je skupljen u toku najmanje 23casa a izrazava se u MG/m3.
-
Tablela 13
• Prema nasim vaznim zakonskim propisima granice stetnih
materija su : Stetne materije srednja dnevna koncentracija
Sumpor-dioksid 0,15
Ugljen-dioksid 0,01
Ugljen- monoksid 1
Azotni oksid 0,085
Flourovodonik 0,005
Cadj 0,05
Pepeo I prasina Do 300
-
• Posledice za organizam Razne stetne materije u vazduhu koje
covek udise na mestima gde radi I zivi izazivaju razovrsne
posledice. One zavise od: - vrste stetne materije - koncentracije I
- vremena izlaganja coveka Mere zastite - izgradnja industrijskih I
drugih objekata van naseljenih mesta
-
• - ugradnja filtera precascivaca na mestima izbacivanja -
potpuno zatvaranje, hermetizacija, sudova I uredjaja gde nastaju
stetne materije - obezbedjivanje pojacane izmene vazduha u radnom
prostoru - Primena licnih zastitnih sredstava kada preduzete mere
ne obezbedjuju dovoljnu zastitu
-
• Mikro klima Pod mikroklimom radne sredine podrazumijeva se: 1.
temperatura vazduha 2. vlaznost vazduha 3. strujanje vazduha
Ukoliko se ventilatorom postigne pojacano strujanje vazduha,
nastupice izmena temperature I koncetracije vlage.
-
• Temperatura vazduha Kad normalno funkcionise covekov organizam
obezbedjuje na temperaturu od 36,6c. Prilikom obavljanja poslova
razlicite tezine dolazi do promena u organizmu. Tada temperatura
okolnog vazduha treba da bude nesto visa. Na osnovu rezultata
ispitivanja, date su sledece preporuke za temperaturu radne
sredine:
-
• - za lak rad preko 17-18c - za srednje tezak rad oko 15c - za
tezak rad oko 12c Jedinica za merenje temperature je *C, a meri se
termometrom. Vlaznost vazduha Covekovo telo sacinjava u znacajnom
procentu vode.Na osnovu proucavanja utvrdjeno je da se covjecjem
organizmu najvise odgovara 70% relativne vlaznosti vazduha, u
prostoru u kome zivi I radi.
-
• Strujanje vazduha Izmena vazduha u prostoru gde covek boravi
je bitna da bi se vazduh osvezio, dostigao normalan sastav I
vlaznost, I da bi se smanjila koncentracija stetnih materija.
Shodno proucavanjima I merenjima reagoavnja covjeci organizam
najbolje raguje pod sl.uslovima: 1. brzina strujanja vazduha
6-12m/min 2. izmena vazduha u cilju osvezivanja 29m3 vazduha na cas
po jednoj osobi.
-
• Mesta sa nenormalnom mikroklimom U brojnim slucajevima
texnoloski proces se ostaruje u uslovima odstupanja od normalnih
vrednosti temperature, vlaznosti I strujanja vazduha. Takvi
karakteristicni primeri su: - livnice, topionice, celicane -
proizvodnja papira I nekih pogoni prehrambene industrije -
susionica - rad u hladnjacama
-
• Posledice Visoke temperature radne sredine otezavaju organizmu
mogucnost da na sebi svojstven nacin odrzava normalnu temperaturu,
pa sa time ugrozava I normalno funkcionisanje organizma. U krajnje
ugrozenim slucajevima dolazi do teskih ostecenja unutrasnjih
poremecaja krvotoka I drugih organa, jer usled izlcivanja
neuobicajeno velike kolicine tecnosti iz organa dolazi do smanjenja
koncentracije soli. Krajnje niske ili viskoke temperature mogu
izazvati smrt.
-
• Zastitne mere 1. izdvajanje izvora toplotnih zracenja,
odavanje vlage 2. normalizovanje uslova uz pomoc posebnog
klima-uredjaja 3. licna zastitna sredstva u koja spadaju azbestna
odela u slucaju velikih temperatura radne prostorije.
-
• Osvetljenje Prirodna svetlost se nicim ne moze zameniti. Za
obavljanje poslova, radnih zadataka, potrebno je razlicito jako
osvetljenje. Dakle, vazno je obezbediti jacinu I kvalitet
osvetljenja. Osvetljenost radnog prostora meri se luksima(1x). Luks
je svetlosni snop primenjen na jedinicu povrsine tj.1x/m2(gde je
lumen 1 m jedinica za svetlosni snop).
-
• Osvetljenost se meri pomocu specijalnog instrumenta luksmetra.
Za razne vrste, kategorije poslova preporucuje se pogodno
osvetljenje: 1. za poslove bez posebnih zahtjeva u pogledu
preciznosti 50- 100 1x 2. za poslove u radionicama I kancelarijama
100-300 1x 3. sa srednjim zahtjevima u pogledu preciznosti 100-300
1x 4.za obavljanje preciznih poslova 300-500 1x
-
• 5. za obavljanje vrlo preciznih poslova 500-2000 1x Postoji
prirodno I vestacko osvetljenje. Prirodno osvetljenje je bolje, ali
zbog promena u toku dana, sezona, I vremenskih prilika mogu nastati
prigotori. Vestacki svetlosni izvori su stalne jacine I mogu se
birati u skladu sa potrebama.
-
• Vestacki izvori mogu upucivati svetlosne zrake - direktno -
indirektno Direktni svetlosni izvor (sijalica, zarece svetlosno
telo) direktno osvetljava radni prostor. Tada je moguce i
zabljestavanje, sto se nepogodno odrazava na covekov vid. Kod
indirektnog svetlosnog izvora svetlosno telo (sijalica) zaklonjeno
je od direktnog pogleda.Svetlosni zraci se odbijaju od pogodno
oblikovane povrsine i dospevaju u radni prostor.
-
Opasnosti za coveka
• U savremenoj proizvodnji u odredjenim slucajevima je potrebno
intezivno osvetliti predmet rada ili delove uredjaja, pa je vid
neposredno ugrozen. Medju takve slucajeve, mogu se, pored ostalih,
ubrajati: - elektricno i autogeno zavarivanje; - otvori na pecima s
uzarenom masom u livnicama, topionicama, visokom pecima.
-
Mere za zastitu
• Ukoliko su uocene teskoce i problemi vezani za osvetljenje ne
mogu razresiti izborom pogodnog svetlnosnog izvora, treba primeniti
posebne zastitne mere.
• Medju zastitne mere spadaju:
-
• - izolacija predmeta, uredjaja, koji predstavljaju nenormalno
jak izvor svetlosti ugradnjom zatamljenih staklenih zidova, -
primena pogodne kombinacije obojenih povrsina koje bi ublazile ili
pojacale efekat osvetljenja, - koriscenje zastitnih sredstava kao
sto su stitnici s ugradjenim zatamljenim staklima na otvorila za
posmatranje koje koriste zavarivaci.
-
Buka i vibracije
• Masine i uredjaji, kako i neki alati, prilikom rada odnosno
koriscenja proizvode buku i vibracije. Buka i vibracije skupa preko
cula sluha i dodiraprodiru u covekom organizam i nepovoljno deluju
na nervni sistem, krvotok i srce, zatim organe za varenje i neke
druge organe. Jacina, intezitet, ucestanost i frekvencija buke kao
fizicke pojave uticu na coveka. Jedinica za merenje nivoa jacine
buke je 1 decibel (dB), koji je deseti deo 1 bela. Jedinica za
merenje frekvencije je 1 herc (Hz), 1 Hz = 1\sec, a sto odgovara
jednom treptaju u sekundi.
-
• Ucestanost treptanja od 20Hz pa do 20.000 Hz spada u normalan
opseg cujnosti cula sluha coveka
• Za merenej buke koristi se precizni merac nivoa zvuka
(zvukomer), na kome se mogu ocitavati neposredno vrednosti jacine
buke u dB.
-
Opasnosti za coveka
• Kao najizrazitije slucajeve treba napomenuti: 1. rad
kotlarnice i mlaznih motora sa jacinom buke od oko 100 dB, 2.
zakivanje oko 90 dB, 3. pneumatska busilica oko 80 dB, 4.
intenzivan saobracaj oko 75 dB, 5. razgovor oko 60 dB.
• Buka od 120 dB izaziva bolove. Buka od 90 dB je neprihvatljiva
jer moze izazvati ostecenja.
• Dopusteni nivoi buke prema vrsti delatnosti.
-
Tabela 14
Red Vrsta delatnosti dopunski nivo buke br. 1 3 na radnom mestu
a b v 3 4 5
1.Fizicki rad bez zahtjeva za metalnim naprezanjem I zapazanjem
90 84 80 okoline sluhom
2.Fizicki rad usmeren na tacnost I koncentraciju povremeno
prace- 80 74 70 nje I kontrola okoline sluhom upravljanje
transportnim sredstvima
3.Rad koji se obavlja sa cistim komadima I akusticnim signalima.
- 70 60 Rad koji zahteva stalno precenje sluhom.
4. Rad pretezno mentalnog karaktera koji zahtijeva
koncentraciju, 70 64 55 ali rutinski rad.
5. Mentalni rad usmeren na kontrolu rada grupe ljudi koji
obavlja - 55 45 pretezno mentalni rad. Rad koji zahteva
koncentraciju, neposredno komuniciranje govorom ili
telefoniranje.
-
• a- oznacava rad koji pravi orudje za rad ili uredjaj kojim
radnik neposredno rukuje ili ga posluzuje, b- oznacava buku koju
pravi orudje za rad ili uredjaj kojim radnik ne rukuje niti ga
posluzuje, c- oznacava buku koju stvaraju neproizvodni izvori
(uedjaji za vantilaciju ili klimatizaciju, ulicni saobracaj i
dr.)
-
Mere za zastitu
• Covekov organizam se moze prilagoditi odredjenom nivou jacine
buke. Ali, dugotrajno izlaganje buci donosi vremenom poremecaje
koji mogu biti i ozbiljne povrede. U cilju zastite od buke i
vibracije koriste se sledece zastitne mere: a) konstrukcione izmene
sa primenom plasticnih materijala: b) potpuno izdvajanje masina ili
uredjaja koji proizvode buku;
-
• c) ugradnja elasticnih podmetaca pod masine i uredjaje koji
proizvode vibracije; d) ugradnja pregradnih zidova, ili oblaganja
zidova materijala koji ne odbijaju zvucne talase; e) koriscenje
licnih zastitnih sredstava.
-
Zracenje
• Covek je izlozen zracenjima.
• Zracenje u savremenim industrijskim pogonima su elektro
magnetne prirode. Dele se prema talasnim duzinama. Intenzivno i
dugotrajno izlaganje coveka ovim zracenjima dovodi do odgovarajucih
stetnih posledica. Ultraljubicasto zracenje vece jacine moze
dovesti do trenutnog ostecenja organa cula vida, oka, kao i
opekotina na kozi. Jonizujuca zracenja, pre svega, rendgensko i
gama zracenje, koja su veoma prodorna, u vecim dozama i duzim
izlaganjem dovode do ozbiljnih ostecenja covekovog organizma, kao
sto su:
-
• 1. poremecaji u nervnom sistemu, 2. smetnje u izmeni materije
u organizmu, 3. gubitak belih krvnih zrnaca, 4. opekotine, 5.
smanjenje plodnosti, 6. rak i 7. u krajnjim slucajevima, smrt.
• Jedinica za merenje doze izlaganja jonizujucem zracenju je 1
kulon po kilogramu (C\kg).
-
Pojave zracenja u industriji
• Nabrojacemo neka od mesta gde je covek izlozen zracenju: 1.
rad na poslovima zavarivanja, 2. rukovanje rentgen aparatima u
zdravstvu, kontrola materijala i sl., 3. rad sa uredjajima u koje
su ugradjeni aktivni izotopovi za merenje nivoa rastopive, tecnosti
i kontrolu kvaliteta liva.
-
• Mere zastite Uprokos slozenosti materije koju je I nedopustivo
pojednostavljati, u nastanku se navode neke od karakteristicnih
zatitnih mera, kao sto su na primer: a) posebna izolacija izvora
zracenja u zasebnu prostoriju b) mehanizacija I automatizacija
radova u zoni zracenja
-
• C) koriscenje licnih zastitnih sredstava kao sto su olovne
kecelje, zastitne rukavice, specijalna odela, posebni stitnici sa
zatamljenim staklom( kao zastita od ifra-crvenih I ultraljubicastih
zracenja. Zastita od mexanickih povreda Masine I uredjaji u
industijskoj proizvodnji, posebno u metalo-preradjivackoj
proizvodnji, funkcionisu kretanjem raznovrsnih oblika delova masine
I uredjaja, alata, cesto pod visokim
-
• pritiskom. Covek cesto mora da obavi komplikovane operacije na
masinama. Mexanicka povredjivanja mogu izazvati: 1. delovi I
sklopovi koji obezbedjuju pogon, pokretanje masinai uredjaja kao na
primer kaisevi, kaisnici, lancanici I sl, 2. pokretni delovi I
sklopovi masina kao, na primer, zubcanici, osovine, I tome slicno
3. pokretni alati I pribor, na primer burgija, na busalici, glodac
na glodalici, brus na brusil I sl
-
• 4. sudovi I cevovodi pod pritiskom, kao kotlovi, cevi za
prenos gasova I slicno, 5. predmeti rada u toku transporta. Do
povrede coveka na radu moze doci u vise slucajeva. A. Pogonska
grupa masina I uredjaja Kruzno kretanje kajisnika, kajiseva
zamajaca. B. Ukljucivanje I iskljucivanje radnih elemenata masine I
uredjaja
-
• Deo odece, ili prst, mozda pramen kose, zatekne se u zoni
kretanja delova masina I uredjaja I povreda je neizbezna. V. Rad
masine I uredjaja 1. dugotrajnost perioda rada 2. promenljivost
situacija od kojih su mnoge nove, tesko predvidive, iznenadne I
tome slicne.
-
• Stetne posledice za coveka poremecaji I nezgode u radu masina
I uredjaja izazivaju citavu skalu povreda I nesreca na radu. One se
mogu svrstati u sledece grupe: - povreda bez trajnih posledica -
povreda sa trajnim posledicama - smrt, usled eksplozije – na
primer
-
• Zastitne mere Vertikalno, koso I horizontalno remenje(kaisevi)
uzeta I lanci transmisije, bez obzira na njihovu sirinu I brzinu
kretanja moraju se ograditi odnosno zastititi oklopom do visine od
1,5 m iznad poda na kome stoji radnik. Zastitne naprave moraju biti
konstruisane I postavljene na orudjima za rad tako da se onemoguci
prodor ruku ili drugih delova tela u opasnu zonu za vrijeme rada.
Osigurani zastitnici ogradama ili zasticeni cvrstim metalnim
oklopima.
-
• Zastita od elektricne struje Najveci broj masina I uredjaja
ima pogon na elektricnu energiju. Posledice delovanja elektricne
struje su cesto veoma velike, a neretko I smrtonosne. Zato je
zastita od elektricne struje predmet brojnih propisa cija je
primena obavezna. Podrucije zastite Pod elektricnim instalacijama
treba, pored ostalih razumeti:
-
• - izolovane provodnike - vazdusne I podzamne vodove -
prekidace, utikace kutije, osigurace - instalacione pribore I
aparate U elektricna postrojenja I uredjaje ubrajaju se: -
elektricni motori - transformatori I generatori - kondezatori -
drugo
-
• Opasnosti za coveka Svaki kontakt coveka sa nezasticenom
elektricnom instalacijom, postrojenjem I uredjajem u kojima protice
elektricna struja iznad 65V prema zemlji opasan je po coveka jer
izaziva moguce posledice: 1. nervni sok 2. nesvesticu 3. opekotine(
razni stepeni) 4. ozlede 5kratkotrajni prestanak rada srca 6.
smrt
-
• Zastitne mere A” Postavljanje svih nezasticenih delova
elektricne instalacije. Postrojelja I uredjaja, kod kojih postoji
opasnost od slucajnog dodira, a pod naponom su, izvan domasaja ruku
I dodira drugih delova tela coveka. Visina od 2,5m smatra se dae
van domasaja ruku. B” Besprekorna izolacija zastita svih delova
elektricne instalacije postrojenja I uredjaja.
-
• Pojam uzemljenja Uzemljenje je spoj elektricnog postrojenja sa
zemljom preko posebnog elektricnog voda. Svrha je uzemljenje da
spreci dospevanje pod napon kucista I nezasticenih metalnih delova
uredjaja usled neke greske u postrojenju. Pruzanje prve pomoci
Svrha je pruzanje prve pomoci da se povredjenom obezbedi neodlozno,
na najblizem pogodnom mestu, otklanjanje
-
• neposredne opasnosti po zivot I zdravlje, da ne bi nastupile
komplikacije usled odlaganja. Prvu pomoc pruzaju posebno obucena
lica u okviru ostvarivanja programa samozastite. Upustvo za
pruzanje prve pomoci Stetno dejstvo za coveka od Dodira coveka sa
visokim naponom najcesce izaziva: - prestanak disanja - I prestanak
rada srca
-
• U cilju efikasnog spasavanja I izbegavanja dodatnih nezgoda
treba najprije iskljuciti dovod struje, a zatim oprezno izvuci
unesrecenog. a. Vestacko disanje: Udahni duboko vazduh, spasilac
prislanja usta na usta povredjenog stiskajuci mu nosnice, te
ispusta vazduh uduvavanjem u povredjenog. Oslobadjanjem usta prati
se ispustanje grudnog kosa povredjenog.
-
• Postupak se ponavlja vise puta. U pocetku se obavlja ubrzano.
Kasnije je dovoljno 14-16 puta u minutu. Postupak se izvodi do: -
ponovnog uspostavljanja disanja povredjenog - dolaska lekara ili do
- utvrdjivanja smrti
-
• b) Masaza srca: Ako je srce prestalo da radi samo vestacko
disanje nije dovoljno, treba primeniti spoljnu masazu srca.
Povredjeni se polaze na cvrstu podlogu. U predelu spajanja rebarnih
kosti, pri dnu grudne kosti treba staviti dlan leve ruke, a preko
njega staviti drugu ruku I snazno pritisnuti. Postupak ponoviti 60
puta u minutu.
-
• Postupak se moze kombinovati sa vestackim disanjem,
naizmenice, cetiri masaze jedno vestacko disanje. Radi se dok se:
1. ne uspostavi rad srca 2. illi ne dodje lekar 3. odnosno ustanovi
smrt
-
• Prava I obaveze organa preduzeca I pojedinaca u vezi sa
zastitom na radu Prava I duznost radnika u oblasti zastite na radu
odredjena su ustavom I zakonom o zastiti na radu.Na osnovu I u
okviru opstih zajednickih odredba svako preduzece propisuje
obezbedjenje I unapredjenje zastite na radu. Ostvarivanje zastite
na radu shodno odredbama zakona o zastiti na radu Srbije je
-
• postavljeno na sirokim sveobuhvatnim osnovama. U tom okviru
posebno se istice sledece: 1. prilikom izgradnje novih objekata
radnih I pomocnih prostorija kao I otvorenih radilista moraju se
postovati propisi 2.svako orudje za rad pre nego sto se ugradi mora
biti ispitano kako bi se utvrdilo da le odgovara propisinim merama
zastite na radu.
-
• 3. Proizvodnja sredstva licne zastite na radu mora biti
zasnova na odredbama Jugoslovenskim standardama(JUS-a) 4. Obavezan
je periodicni pregled I ispitivanje radnih uslova, sredstava za
radi I sredstva zastite na radu kako bi se obezbedilo stalno
odrzavanje nivoa zastitnih mera u skaldu sa propisima.
-
• Izdavanje certifikata Kao sto je vec, svako pomenuto orudje za
rad koje treba da koristi covek ili da se upotrebi tamo gde se
nalaze ljudi, stalno ili povremeno mora biti detaljno ispitano.
Poslovima pregleda I ispitivanja orudja za rad I radnih prostorija
I izdavanje odgovarajucih propisanih isprava (certfikata) bave se
posebne naucne I strucne organizacije.
-
• Prava I obaveze radnika U skladu sa zakonskim odredbama
najvaznija prava I obaveze radnika na polju zastite na radu jesu: -
radnik ima pravo na zastitu na radu u skladu sa texnickim I ostalim
mogucnostima - radnik je duzan da koristi sredstva za zastitu na
radu -radnik se obavezno, pre rasopredjivanja na posao, upoznaje sa
propisima I merama zastite na radu u vezi sa poslom na kome treba
da radi,
-
• - radnik ima pravo da odbije da radi na poslu ukoliko mu preti
opasnost po zivot ili zdravlje - radnik je duzan da stalno
prosiruje svoje znanje. Uloga rukovodecih organa U okviru zastite
na radu rukovodioci snose odgovornost za sprovodjenje zastitnih
mera.
-
• Uloga inspekcije rada U okviru inspekcije rada poslove
obavljaju inspektori rada. Osnovna uloga Inspekcije rada sastoji se
u: - stalnom nadzoru primene Zakona I drugih propisa utvrdjenih
zastitnih mera, - pruzanju pomoci u otklanjanju slabosti u primene
zastitnih mera I - izricanju kazni nesprovodjenje propisanih
zastitnih mera.
-
• Protivpozarna zastita Pojava pozara u industrijskim radnim
organizacijama je stetna. Pozar najcesce nastaje kao posledica
nepaznje I neodgovornosti prilikom unosenja upaljenih, usijanih,
uzarenih, I slicnih predmeta.
-
• Izvori I uzroci pojave pozara
Pozar izazivaju: a) u slucaju tehnoloskih procesa: - delovanje
pomocu plamena - delovanje posredstvom usijanih povrsina - uzgredne
pojave – varnicenje b) masine, uredjaji I instalacije, - visoke
temperature pojedinih delova, na primer, peci za kaljenje,,
varnicenje elektromotora
-
• - visok pritisak u sudovima I rezervoarima tecnosti ili gasove
- preopterecenje elektricne instalacije V) materijal: - sve vrste
lakozapaljivih materijala I para, na primer, hartija, benzin I sl -
sve vrste materijala koji izazivaju sagorevanje - sve vrste
eksplozivnih materijala
-
• Prema tome, neposredni uzroci izbijanja vatre mogu biti: 1.
nedovoljno obezbedjivanje izdvajanje lakozapaljivih I eksplozivnih
materijala, nedostatak posebnog betonom oblozenog prostora za
skladiste goriva 2. nestrucno I nepazljivo rukovanje, prosipanje
lakozapaljive tecnosti 3. nepaznja, bacanje opusaka 4. udar groma I
drugi.
-
• Preventivne mere protiv pozara Medju mere za sprecavanje
vatre, pored ostalih, spadaju: - siroko informisanje svih
stanovnika o uzrocima pozara. - zabrana prinosenja vatrenih
predmeta lakozapaljivim materijama - fizicka zastita uskladistenih
lakozapaljivih I eksplozivnih materijala
-
• - neposredna aktivnost svakog radnika na uocavanju I
otklanjanju svakog potencijalnog uzroka izbijanje vatre - ugradnja
gromobrana na pogodnom mestu - ugradnja elektricnih sistema za
automatsku signalizaciju. Protiv pozarne mere Od brojnih mera za
zastitu od pozara pomenimo najznacajnije:
-
• 1. zapaljive tecnosti skladisti samo u objektima I
rezervoarskim prostorima izgradjenim prema propisima 2. zapaljive
tecnosti se mogu drzati samo u kolicinama potrebnim za rad jedne
smene 3. pranje zapaljivim tecnostima moze se izvoditi u odredjenim
prosrorijama, sa obezbedno izvedenim elektricnim instalacijama
-
• 4. pretakanje zapaljivih tecnosti moze se vrsiti samo na
odredjenim mestima 5. elektricni uredjaji I instalacije moraju biti
izvedeniprema propisima 6. svi ulazi, prolazi, stepenista I izlazi
moraju biti uvek slobodni za neometano koriscenje 7. oko objekta
mora biti obezbedjen slobodan prostor ne manji od 10m 8. ugradnja
alarmnih uredjaja za otkrivanje pojave vatre, tzv. detektori
dima
-
• Gasenje pozara Za gasenje pozara koristi se sledeca oprema: -
lestve raspinjace - rucni aparati za gasenje prahom - baterije CO2
za gasenje pozara pod naponom.
•
• KRAJ