ZARADA OD TU\EG JADA - Glas Srpske

$Page 1: ZARADA OD TU\EG JADA - Glas Srpske$
Petak, 28. januar 2005. Broj 10.590, cijena 0,6 KMBawa Luka Godina LXII www.glassrpske.com

NAJLAK[E je pla}ati iz tu|eg xe-

pa.

Da nije tako, onda Upravni odbor

Fonda penzijskog i invalidskog osigu-

rawa Federacije BiH ne bi januarske

penzije pove}ao za 4,56 odsto, istovre-

meno odbijaju}i da ispla}uje ~ekove pen-

zionerima koji su se iz Republike Srp-

ske vratili tamo gdje su

ìvjeli do izbijawa rata.

- U Federaciji BiH

pove}avaju penzije na na{

ra~un i na{im parama.

Federacija ne}e da spro-

vede odluku Doma za qud-

ska prava, kojom je obave-

zana da ispla}uje penzije

svim qudima koji su na

wenoj teritoriji prove-

li radnik vijek - ozloje-

|en je predsjednik repu-

bli~kog Udruèwa pen-

zionera Rade Rakuq.

Sa posqedwim pove-

}awem, najnià januarska

penzija u Federaciji BiH

bi}e 161, a prosje~na 218

maraka. Najnià decem-

barska penzija u Srpskoj

je 90, a prosje~na oko 175

maraka.

- Razlika u visini pen-

zija izme|u Srpske i Fe-

deracije BiH bila je 18 odsto, a sada,

ako se uzme ovo pove}awe i na{a pen-

zija iz decembra, ona je 30 odsto - ka-

è Rakuq.

Da bi se ova nepravda zaustavila,

republi~ka Narodna skup{tina pri-

hvatila je Nacrt izmjena i dopuna Za-

kona o penzijskom i invalidskom osi-

gurawu koje, izme|u ostalog, predvi|a-

ju da se prestane sa isplatom penzija on-

im koji su je zaradili u Federaciji

BiH, a ~ija je isplatna adresa van Srp-

ske. Nacrt je upu}en u javnu raspravu

koja po~iwe u februaru i traja}e mje-

sec dana.

Federacija BiH, prema Rakuqevim

rije~ima, ho}e da se formira jedan pen-

zijski i invalidski fond, ~ime bi

se nastavilo rastakawe Republiku Srp-

sku.

- Federacija BiH ne}e da sprovede

odluku Doma za qudska prava, donese-

nu jo{ 2003. godine, kojom joj je nalo-

èno da ispla}uje penziju svima koji su

radni sta` ostvarili na wenoj terito-

riji. Svjetska banka poku{ala je sa Me-

morandumom o razumijevawu da na|e

rje{ewe, ali ga je Vlada Federacije

BiH, ohrabrena }utawem Kancelarije

visokog predstavnika, odbila - podsje-

}a Rade Rakuq.

On napomiwe da je i Visoki kome-

sarijat Ujediwenih nacija za qudska

prava podvukao da se u BiH kr{e qud-

ska prava, da je prisutan problem po-

litizacije problematike i da se to naj-

boqe ogleda u nepo{tovawu odluke Do-

ma za qudska prava.

- Krivci za nesprovo|ewe odluke

Doma za qudska prava su poznati. To su

Federacija BiH i Kancelarija viso-

kog predstavnika, koja ima naredbodav-

nu mo}, a ne ~ini ni{ta da se ona spro-

vede - nagla{ava Rakuq.

Penzioneri su do sada nekoliko pu-

ta pisali Kancelariji visokog pred-

stavnika, ali to nije urodilo plodom.

Rade Rakuq kaè da se obra}ao i

Ustavnom sudu BiH, koji mu je 4. janu-

ara odgovorio da on nije nadleàn za iz-

vr{ewe odluke Doma za qudska prava.

Generalni sekretar Penzionerske

strane Srpske Ilija Stevan~evi} isti-

~e da se postavqa pitawe humanosti odlu-

ke da se qudi sa 40 godina staà i 65 go-

dina starosti ni krivi ni du`ni na|u na

ulici. Ozbiqna pitawa su i ova: kako Fe-

deracija BiH dopu{ta sebi da kr{i qud-

ska prava, da ne}e da potpi{e Memoran-

dum o razumijevawu i za{to joj se ne ù-

ri za dono{ewem krovnog zakona?

- Oni radije govore o jednom fon-

du na nivou BiH, nego {to pri~aju o krov-

nom zakonu - upozorio je Stevan~evi}.

On je pozvao visokog predstavnika

da prema svim gra|anima ima jednak od-

nos, odnosno da, u krajwem slu~aju, na-

redi Federaciji BiH da sprovede od-

luku Doma za qudska prava

- Ako se to ne desi do}i }e do no-

vih protesta na ulicama. Zbog }utawa

Pedija E{dauna treba organizovati

mirne proteste pred wegovom kance-

larijom u Sarajevu i treba ih odrà-

ti prije stupawa na snagu Izmjena i

dopuna Zakona o penzijskom i invalid-

skom osigurawu - kazao je Ilija Stevan-

~evi}.

Ako E{daun, naglasio je on, ho}e da

pomogne onda mora da naredi Federa-

ciji BiH da ispuni odluku Doma doma

za qudska prava. Ako ne}e, onda je, pod-

vla~i Stevan~evi}, sau~esnik strada-

wa penzionera koji su se vratili u Fe-

deraciju BiH.

- Traìli smo od visokog predstav-

nika da primi na{u delegaciju, da ga za-

molimo da zaustavi grubo kr{ewe osnov-

nih prava i sloboda. Nije nam ni odgo-

vorio, a kamoli primio. Uputi}emo mu

jo{ jedno otvoreno pismo. Obrati}emo

se i generalnom sekretaru Ujediwenih

nacija Kofiju Ananu. Ananu }emo uka-

zati kako se brutalno kr{e na{a osnov-

na prava i slobode. Pona{awe fede-

ralne vlasti prevr{ilo je svaku mjeru

- naglasio je Ilija Stevan~evi}.

On kaè da nema ni{ta protiv po-

ve}awa penzija u Federaciji BiH, ali je

~iwenica, isti~e, da oni imaju para da

preuzmu svoje penzionere i da ne treba

~ekati odluke sudova da to rje{avaju.

¥ R. [.

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

Prognoza vremenaTokom dana preovla|iva}e promjen-

qivo obla~no i djelimi~no sun~ano vri-

jeme. Na istoku i centralnim krajevima

Republike o~ekuju se mjestimi~no sla-

be padavine. Jutarwa temperatura izme-

|u minus 14 i minus jedan, a najvi{a dnev-

na od minus osam do ~etiri stepena.

RIJE^ dana

- Nisam kriv

{to sam ìv. Samo

sam neopravdano

prisutan - Aleksan-

dar Novakovi}.

zz

Na deùrni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapaàwa, nedoumice i potraìti odgovore na postavqena pitawaDeùrni telefon 212-848

1

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

EMU 978 EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

Australija 036 AUD 1 1.158035 1.160937 1.163839

Kanada 124 CAD 1 1.209061 1.212091 1.215121

Danska 208 DKK 1 0.262139 0.262796 0.263453

Hrvatska 191 HRK 100 25.833174 25.897919 25.962664

Norve{ka 578 NOK 1 0.236679 0.237272 0.237865

Slovenija 705 SIT 100 0.813638 0.815677 0.817716

[vedska 752 SEK 1 0.214908 0.215447 0.215986

[vajcarska 756 CHF 1 1.261275 1.264436 1.267597

V. Britanija 826 GBP 1 2.819685 2.826752 2.833819

SAD 840 USD 1 1.497728 1.501482 1.505236

Srbija i

Crna Gora 891 CSD 100 2.427756 2.433841 2.439926

78000 Bawa Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: centrala 051/243-200 i 051/212-140, telefaks 051/212-830,

informacije 217-487, SWIFT: BLBABA22 E-mail: [email protected] Web: www.novablbanka.com

KURSNA LISTA

Zemqa [ifra

valute

Oznaka za

devize i

efekt. valutu

Jedinica

za devize

Kupovni

za devize

Sredwi

za devize

Prodajni

za devize

SDR (Special Drawing Rights) = USD 1.51943

broj 019

Kursevi iz ove liste primjewuju se

od 28.1.2005. godine

Kursevi u konvertibilnim

markama (BAM)

AMERI^KI SPECIJALCI U BiH

VA[INGTON - Pripadnici obavje-

{tajnog odjeqewa ameri~ke vojske pod na-

zivom "Ogranak za strate{ku podr{ku# ve}

se, osim u Iraku i Avganistanu, nalaze i u

BiH, gdje rade na hap{ewu optuènih za

ratne zlo~ine Radovana Karaxi}a i Ratka

Mladi}a.

Ovo je "Glasu Amerike# kazao biv{i

operativac ameri~ke Centralne obavje-

{tajne agencije - CIA - i vojne obavje{taj-

ne slu`be Filip \iraldi. On je istakao da

su ove specijalne snage ameri~ke vojske, an-

gaòvane u BiH zbog neuspjeha obavje{taj-

nih slu`bi da otkrije gdje se kriju Karaxi}

i Mladi}.

\iraldi je taj neuspjeh objasnio "neus-

kla|eno{}u u radu vojski zemaqa koje ~i-

ne NATO, podr{ci koju odbjeglima pruà-

ju mreè simpatizera i suparni{tvu poje-

dinih zemaqa koje su ukqu~ene u zbivawa na

Balkanu#.

On je skrenuo pa`wu i na prisustvo

"Al-Kaide# i drugih teroristi~kih orga-

nizacija u BiH.

- îwenica da su "Al-Kaida# ili neke

grupe povezane sa wom bile na Balkanu, sve

nas je iznenadila. Oni su bili mnogo pri-

sutniji nego {to smo sumwali. Imamo po-

datke da "Al- Kaida# nije u~estvovala di-

rektno u ratu u BiH, ali je bila aktivna pre-

ko svojih surogata u podr{ci tamo{wim

muslimanima - rekao je Filip \iraldi.

Nagla{avaju}i da je potrebno razjasni-

ti pitawe da li i danas postoje teroristi~-

ke grupe u BiH, Filip \iraldi je istakao

da je zbog toga neophodno da Amerika i

evropske zemqe uspostave obavje{tajnu i

policijsku saradwu na Balkanu. ¥

TRA@E KARAXI]A

PENZIONERI SRPSKE OGORÊNI PONA[AWEM VLASTI FEDERACIJE BiH

RASEQENIDA - ]UTE

Strana 5.

Penzije u Federaciji BiH pove}ane suna{im parama, kaè Rade Rakuq. Pisa}emoKofiju Ananu, najavquje Ilija Stevan~evi}

MILIONIZbog odbijawa federalne vlasti

da postupi po odluci Doma za qudska

prava, iz kase Fonda penzijskog i in-

validskog osigurawa Republike Srp-

ske mjese~no odlazi 1,8 miliona ma-

raka za isplatu penzija onima koji su

se vratili u Federaciju BiH.

Osim toga, republi~ki Fonda is-

pla}uje dva miliona maraka penzione-

rima koji ìve u Srbiji i Crnoj Go-

ri, iako bi oni ~ekove trebalo da do-

bijaju iz Federacije BiH.

AGONIJA- Dva puta smo se obra}ali vi-

sokom predstavniku Pediju E{dau-

nu. Najvi{e nas ~udi wegovo }uta-

we i mirno posmatrawe agonije u

kojoj su se na{li penzioneri. Zar

se kr{ewem osnovnih qudskih pra-

va, a to radi Federacija BiH, ispu-

wavaju uslovi za prikqu~ewe

Evropskoj uniji BiH, Partnerstvu

za mir...? Takvo pona{awe i odbi-

jawe priznavawa ste~enih prava ne

moè niko prebaciti Srpskoj. Ne

slaèm se sa onima koji kaù da re-

formisti sjede u Sarajevu, a da su

u Srpskoj oni koji ko~e BiH na pu-

tu u Evropu. Bi}e da je obratno -

kaè Ilija Stevan~evi}.

@RTVE- Nemamo ustavno pravo da qudi-

ma koji su penziju zaradili u Fede-

raciji BiH, a ne ìve u Srpskoj,

{aqemo ~ekove. Uzimamo od onih

koji su ovdje radili i dajemo drugi-

ma. Ti qudi koje }e obuhvatiti i po-

goditi izmjene zakona `rtve su fe-

deralne politike, koja ne èli po-

vratak qudi i koja ho}e da zaradi na

qudskoj nesre}i - ogor~en je Rade

Rakuq.

NEOBIÂN OGLAS

Vrati se, molim teMAJAMI - Jedan Amerikanac iz Flo-

ride, poku{avaju}i na sve mogu}e na~ine

da vrati ku}i svoju odbjeglu suprugu, ob-

javio je ju~e u lokalnom listu oglas pre-

ko ~itave strane {to ga je ko{talo ~ak 17

hiqada dolara, prenosi Tanjug.

Zaqubqeni mu` izjavio je listu "Flo-

rida tajms junion# da ga je èna, poslije

vi{e od 17 godina braka, napustila, da je

promijenila broj mobilnog telefona i da

nije reagovala na buket od 50 ruà koji joj

je poslao na ku}nu adresu wenih roditeqa.

To je razlog zbog kojeg je odlu~io da po-

ku{a da je ubijedi da mu se vrati preko

oglasa u novinama. Sve {to je za sada us-

pio da sazna preko zajedni~kog prijateqa

jeste da je wegova èna briznula u pla~

kada je vidjela oglas. ¥

ZARADA OD TU\EG JADA

Rade Rakuq: Krivci su poznatiIlija Stevan~evi}: E{daun}uti

DODATAK PETKOM

OSIGURAWE A.D.

SARAJEVO - Ambasador Ve-

like Britanije u BiH Jan Klif

pozdravio je poziv predsjedni-

ka Republike Srpske Dragana

âvi}a politi~arima u Srpskoj

i BiH da daju konstruktivan do-

prinos kako bi omogu}ili da or-

gani vlasti ispravno djeluju, sa-

op{teno je ju~e iz britanske Am-

basade u Sarajevu, prenosi Srna.

Klif je upozorio da se do-

sada{wim politi~kim manevri-

sawem dovode u opasnost osnov-

ni ciqevi, a to su reforma eko-

nomije, zapo~iwawe pregovora o

stabilizaciji i pridruìvawu

Evropskoj uniji i ~lanstvo u

Partnerstvu za mir, koji ne mo-

gu biti ostvareni bez funkcio-

nalnog Savjeta ministara BiH.

- Kako uop{te moète zami-

sliti da kaète Evropskoj ko-

misiji da imate funkcionalnu

zemqu, kada se Savjet ministara

BiH ve} nedjeqama ne moè sa-

stati? Kako Republika Srpska

moè da ispuni svoje me|unarod-

ne obaveze prema Tribunalu u

Hagu kada ima samo Vladu u

ostavci? - pita britanski amba-

sador.

Klif je konstatovao da se od

po~etka politi~ke krize sredi-

nom decembra, koju naziva poli-

ti~kom "{tucavicom#, dosta to-

ga promijenilo ili razjasnilo.

Britanski ambasador u BiH

napomiwe da je Republika Srp-

ska predala svog prvog osumwi-

~enog za ratne zlo~ine Ha{kom

tribunalu. On je naveo da su vi-

soki predstavnik Pedi E{daun

i britanski ministar za Evropu

Denis Mek{ejn jo{ jednom po-

tvrdili da ukidawe Republike

Srpske nije ciq, jer je ona dio

Dejtonskog sporazuma, kao i da je

objavqen izvje{taj Komisije za

reformu policije u kojem nije

preporu~eno ukidawe Ministar-

stva unutra{wih poslova Srp-

ske, kao {to su neki tvrdili.

- Moja poruka politi~arima

u ovoj zemqi, na po~etku ove go-

dine koja je kqu~na za BiH, ista

je kao i poruka predsjednika â-

vi}a: Budite konstruktivni, a

ne destruktivni - rekao je Klif.

On je pojasnio da to zna~i da srp-

ski ministri u Savjetu minista-

ra BiH, ukqu~uju}i i one koji

su podnijeli ostavke, treba da

nastave da prisustvuju sjednica-

ma, tako da ovaj organ moè da

djeluje i radi na planu refor-

mi.

Klif je dodao i da Narodna

skup{tina Srpska treba brzo

da djeluje i izabere Vladu sa

stabilnom ve}inom, koja se mo-

è pozabaviti mnogim ekonom-

skim i socijalnim te{ko}ama i

kqu~nim pitawem saradwe sa

Hagom. ¥

SNIJE@NO nevrijeme koje

je zahvatilo ve}i dio Republike

Srpske ostavilo je pojedine op-

{tine potpuno odsje~ene od svije-

ta. Za sada su najugroèniji mje-

{tani Gacka, Nevesiwa i Novog

Grada.

U Gacku me}ava ne jewava. Ka-

ko izvje{tava na{ novinar Bosiq-

ka Glu{ac ju~e je jak vjetar stva-

rao snije`ne nanose na putevima,

{to je uveliko uticalo na wihovu

prohodnost. U Putnoj slu`bi ove

op{tine potvr|eno je da se saobra-

}aj preko planinskog prevoja ê-

merno odvija oteàno i da je na

snazi zabrana za kamione i {lepe-

re sa prikolicama.

- Visina snijega u gradu je po-

la metra. Iako su radnici predu-

ze}a "Komus# od ponedjeqka dano-

no}no ~istili snijeg, ju~era{we

padavine ponovo su zatrpale grad-

ske ulice. Svi autobusi na grad-

skim i prigradskim linijama kasne,

a sela iz rejona êmerno jo{ uvi-

jek nemaju struju - javqa Bosiqka

Glu{ac.

Sli~no stawe je u Nevesiwu,

gdje je ìvot paralizovan ve} ~e-

tvrti dan. Osim prekida u saobra-

}aju, ova hercegova~ka op{tina od

ju~e je bez struje, vode i signala

mobilne telefonije.

Olujni vjetar je u utorak poru-

{io elektri~ne stubove i preki-

nuo vodove na dalekovodu Nevesi-

we - Mostar. Preduze}e "Nevesi-

weputevi# uspijeva da o~isti pute-

ve za Mostar i Gacko, dok su pute-

vi za Berkovi}e i Ulog neprohod-

ni - izvje{tava dopisnik "Glasa

Srpske# Milenko Avdalovi}.

Snijeg koji je u Bile}i napa-

dao skoro pola metra donio je ve-

like nevoqe stanovnicima te op-

{tine. Gradske ulice su potpuno

zametene i niko ih ne ~isti, a za

vozila je prohodna jedino ulica

Kraqa Aleksandra - glavna u gra-

du.

- Sva sela u bile}koj op{tini

su zametena snijegom i ju~e se ni do

jednog od wih nije moglo do}i mo-

tornim vozilima. Snabdijevawe

strujom i vodom u gradu je bilo

uredno, ali zbog visokog snijega

danas ne}e biti nastave u bile}kim

{kolama - javqa na{ dopisnik iz

ove op{tine [}epan Aleksi}.

Visina bijelog pokriva~a u po-

jedinim dijelovima Novom Gradu

dostigla metar i 20 centimetara.

- Zbog visokog snijega danas ne-

}e biti nastave u ~etiri osnovne

i dvije sredwe {kole u Novom Gra-

du. Autobus ne saobra}a prema

@uqevici, Volaru, Kr{qama i De-

vetacima - javqa na{ novinar Veq-

ko Babi}.

Snijeg koji neprekidno pada

zadao je velike brige mje{tanima

âjni~a i oteào saobra}aj na re-

laciji Ustipra~a - Gora`de - âj-

ni~e - Metaqka.

- Radnici "Romanijaputeva# bez

predaha ~iste puteve koji BiH, pre-

ko âjni~a, povezuju sa Crnom Go-

rom - javio je na{ dopisnik Radivo-

je Obrenovi}.

Prema rije~ima Mila Vasi}a iz

"Zvornikputeva#, najteè stawe je

na regionalnom putu Bratunac - Ske-

lani, javila je Krstina ]irkovi}.

Pune ruke posla imaju i lakta-

{ki putari koji poseban oprez sa-

vjetuju voza~ima na brdskom pre-

voju Kr~marice, na putu Bawa Lu-

ka - Slatina. Dopisnik Dejan Da-

vidovi} izvje{tava da su glavni

putevi u Lakta{ima prohodni, dok

su sporedne ulice i daqe zatrpa-

ne snijegom.

Vi{e od 40 centimetara snije-

ga usporilo je ìvot mje{tana Ro-

gatice. Na{ dopisnik Sreten Mi-

trovi} javqa da su ve}ina lokal-

nih, kao i regionalni put Rogati-

ca - Vi{egrad preko Sjeme}a ne-

prohodni.

Mladen Stojanovi} javqa iz

Bijeqine da se stawe na podru~ju

Semberije i Majevice polako smi-

ruje. [ef zimske slu`be "Bijeqi-

naputeva# Vito Todorovi} kaè

da su svi magistralni putevi pro-

hodni.

Zbog velikog snijega i te{ko-

}a sa prevozom direktori sve tri

~elina~ke osnovne {kole odlu~i-

li su da za osnovce petak bude ne-

radni dan, javio je Boro Maksimo-

vi}. ¥ S. MILANKOVI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

petak, 28. januar 2005.NOVOSTI2

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa

1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi

kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike

Srpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine

Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.

godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.

Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.

Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: [email protected]; [email protected]

Boro MARI], glavni i odgovorni urednik Boro LUBURI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

\ Trebiwe: Najve}isnijeg u posqedwih20 godina

(Snimio P. MUCOVI])

\ Jan Klif: Srpska dio Dejtona

MRAKOVICA U MRAKU Snijeg je donio mnogo pote{ko}a stanovnicima potkozarskih sela

i gra|anima Prijedora. Zbog swe`nih nanosa visokih preko dva metra

mehanizacija "Prijedorputeva# nije uspjela probiti swe`nu blokadu

na putnom pravcu Karan - Kostajnica. Na{ dopisnik Dragana Buli} ja-

vqa da su od ostatka op{tine odvojena sela Jutrogo{ta i dio Gorwe

Dragotiwe. Te{ko stawe je na pravcima prema Kolaru, Radomirovcu,

Miskoj glavi, Lamotivitoj.

Zimske neprilike u Potkozarju dobrim su dijelom prekinule snab-

dijevawe strujom. U Dowoj Puharskoj ju~e je izgorio trafo, pa su do-

ma}instva ovog naseqa u mraku, a kvarova ima u Dowoj i Gorwoj Dra-

gotini, Marini, Jutrogo{ti, Kozaru{i, Jarugi i Podgra|u. Bez stru-

je su i hotel na Mrakovici, ski-lift, vila i drugi objekti.

PUTARI Pomo}nik republi~kog mi-

nistra za drumski saobra}aj Mi-

roslav î~i} istakao je da su pu-

tari ove zime reagovali na vri-

jeme.

On je naglasio da, sude}i po

informacijama sa terena, nema

ograni~ewa u saobra}aju na pute-

vima u Srpskoj. Izuzetak je jedi-

no planinski prevoj êmerno za

koji je donesena odluka o zabra-

ni saobra}aja za teretna vozila.

- Ta odluka donesena je pr-

venstveno zbog autobusa, koji mo-

raju da saobra}aju po redu vo`we,

bez obzira na uslove na putu - re-

kao je Miroslav î~i}.

¥ D. M.

VANREDNO STAWE Iako je u Trebiwu palo svega osam centimetara snijega, mje{tani

ovog najju`nijeg grada Srpske pri~aju da se ovako ne{to nije dogodi-

lo posqedwih 20 godina. U izvje{taju na{eg dopisnika Milivoja Be-

{ti}a navodi se da je od ju~e u prekidu saobra}aj prema Nik{i}u i Her-

ceg Novom preko prevoja Klobuk - Ilijino brdo, kao i preko Zubaca i

Sitnice.

U preduze}u "Hercegovinaputevi# uvedeno je vanredno stawe, jer

su svi radnici i mehanizacija na terenu.

Direktor ovog preduze}a Mi{o [}epanovi} istakao je da je naj-

vi{e posla na podru~ju Gacka, Trebiwa, Bile}e i Qubiwa.

BERKOVI]I - Berkovi}i

su saobra}ajno potpuno izolova-

ni. Zbog visokog snijega, prven-

stveno u Suhavi}u i na Planoj, u

no}i izme|u 26. i 27. januara pre-

kinut je drumski saobra}aj na pu-

tu izme|u Stoca i Bile}e, pre-

ko Berkovi}a.

Neprohodni su i pravci pre-

ma Nevesiwu, preko Trusine, kao

i oba prema susjednom Qubiwu,

kako onaj ve} pomenuti preko

Stoca, tako i onaj drugi - maka-

damskim putem preko sela Vlaho-

vi}a.

Kako nas je, ne{to poslije 15

~asova, obavijestio deùrni u po-

licijskoj stanici u Berkovi}ima,

autobus trebiwskog "Ubla tur-

sa# koji saobra}a prema Bawoj

Luci, prvobitno je odustao od uo-

bi~ajene mar{rute preko Gacka

i Nevesiwa i krenuo preko Ber-

kovi}a, ali je stigao samo do Su-

havi}a - i daqe, s obzirom na to

da put nije bio o~i{}en.

Uz snijeg koji je intenzivno

padao i tokom popodneva, u Ber-

kovi}ima je po~eo da duva jak vje-

tar, ali i pored svega toga snab-

dijevawe strujom i vodom teklo

je normalno, a telefonske veze su

tako|e besprijekorno funkcio-

nisale.

[to se ti~e susjednog Qubi-

wa, stawe je ipak boqe, po{to se

saobra}aj izme|u Trebiwa pre-

ko Popovog poqa i Qubiwa do

Stoca, iako oteàno, ipak odvi-

ja, bez prekida. Istina, prvi vo-

za~i koji su na Savindan krenu-

li ranom zorom iz Trebiwa, tih

60 kilometara savladali su, ka-

ko su nam rekli, za tri i po ~a-

sa. Rije~ je o trebiwskim trgov-

cima koji su ovim putem po{li

u âpqinu da nabave vo}e za svo-

je prodavnice. Ubrzo iza wih je

tim putem pro{la grtalica za

snijeg, koja je pro{la i daqe do

Dvrsnika, nadomak Stoca, pa se

saobra}aj za ove navedene uslove

prili~no ubrzao, uz napomenu da

na put kre}u samo oni koji neiz-

ostavno moraju obaviti va`ne po-

slove.

Ista grtalica je ponovo ra{-

~istila snijeg i tokom popodne-

va niz prevoj @eguqa, pa se ri-

jetki saobra}aj izme|u Trebiwa

i Stoca, dok ovo javqamo, odvi-

ja bez zastoja. Regionalni put Qu-

biwe - Bile}a preko Vlahovi}a

i Vrawskih je u prekidu, a iz Vla-

hovi}a javqaju da je tamo ve} na-

padalo 90 centimetara snijega.

U samom Qubiwu, gdje je vi-

sina snijega pedesetak centime-

tara, do{lo je do prekida u vodo-

snabdijevawu naseqa Teparu{a,

telefonske veze funkcioni{u,

a i snabdijevawe strujom je ured-

no. Snijeg jo{ pada, a komunalci

ju~e nisu ~istili ni glavnu grad-

sku ulicu, Svetosavsku.

Iako je ovako visok snije`ni

pokriva~, jedan od tri najve}a

koje pamte Qubiwci u posqedwe

tri decenije, donio brigu seo-

skim doma}instvima, obradovao

je gradske mali{ane, tim vi{e

{to ga jo{ ne prate ni vjetar ni

niske temperature - pa su deseti-

ne wih iza{le na ulice da se gru-

dvaju i zabave.

¥ @. J.

SARAJEVO - Ustavni sud BiH

razmatra}e danas na plenarnoj sjed-

nici zahtjev za ocjenu ustavnosti

pojedinih ~lanova Zakona o grbu i

zastavi Federaciji BiH, Ustavnog

zakona o zastavi, grbu i himni Re-

publike Srpske, Zakona o upotre-

bi zastave, grba i himne Republi-

ke Srpske i Zakona o slavama i

svetkovinama Republike Srpske.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti

podnio je bo{wa~ki ~lan Pred-

sjedni{tva BiH Sulejman Tihi},

saop{teno je iz Ustavnog suda BiH.

Na dnevnom redu sjednice nala-

zi se i Informacija o radu Ustav-

nog suda u pro{loj i plan rada za

2005. godinu, nekoliko apelacija

fizi~kih i pravnih lica o navod-

nim povredama ustavnih prava, kao

i izvr{ewe ranije donesenih odlu-

ka Suda koje su kona~ne i obavezu-

ju}u.

¥ S. [.

BEOGRAD - Ministar od-

brane Srbije i Crne Gore Pr-

voslav Davini} izrazio je danas

àqewe zbog toga {to me|una-

rodna zajednica uslovqava sa-

radwu sa Srbijom hap{ewem biv-

{eg komandanta Glavnog {taba

Vojske Srpske generala Ratka

Mladi}a.

- To je vrlo frustriraju}e.

Mislim da je to lo{ pristup -

rekao je za AFP Davini}, nagla-

siv{i da Mladi} ne uìva nika-

kvu za{titu vojske, prenosi Be-

ta.

Nijedan aktivni oficir ne

pruà pomo} optuènicima za

ratnezlo~ine, bilo da je rije~ o

Ratku Mladi}u, Radovanu Kara-

xi}u ili nekom drugom - nagla-

sio je Davini}.

Ministar odbrane Srbije i

Crne Gore je posebno izrazio

àqewe zbog toga {to se tim

uslovom odlaè ulazak dràvne

zajednice u program NATO Part-

nerstvo za mir koje prethodi pu-

nom ~lanstvu u Alijansi.

- Mislim da bi morali da po-

stanemo ~lan Partnerstva, jer

je to vrlo zna~ajno i za me|una-

rodnu zajednicu - rekao je Davi-

ni}.

On je naveo da se Srbija i

Crna Gora nalazi "u osjetqivom

regionu#, ocjewuju}i da bi me-

|unarodna zajednica mogla ima-

ti korist od ulaska dràvne za-

jednice u Partnerstvo za mir.

- Mi moèmo da doprinesemo

ja~awu stabilnosti u regionu -

rekao je ministar odbrane Sr-

bije i Crne Gore za Frans pres.

Davini} je odlu~no odbacio

mogu}nost da bi vojska mogla da

pruì bilo kakvu za{titu Rat-

ku Mladi}u, koji se, prema tvrd-

wama glavnog tuìoca Ha{kog

tribunala Karle del Ponte, kri-

je u Srbiji.

- Mi provjeravamo vojne lo-

kacije i vojno osobqe kako bi

utvrdili da li bi pomo} mogla

biti pruàna bjeguncima - re-

kao je on. ¥

NE JEWAVA SWE@NO NEVRIJEME U REPUBLICI SRPSKOJ

ÊMER NA ÊMERNUÊMER NA ÊMERNUÊMER NA ÊMERNUÊMER NA ÊMERNUÊMER NA ÊMERNUÊMER NA ÊMERNUÊMER NA ÊMERNUÊMER NA ÊMERNUÊMER NA ÊMERNUNevesiwe bez struje, vode i signala mobilne telefonije.U Novom Gradu, Bile}i i êlincu prekinuta nastava u {kolama

ZIMSKE NEVOQE U BERKOVI]IMA

USTAVNI SUD BiH

Ni makac od Suhavi}a

Mjerkaju grb, zastavu, himnu...

JAN KLIF O KRIZI U SAVJETU MINISTARA

DA MINISTRI NASTAVE POSAO Savjet ministara treba da nastavi rad na planureformi, smatra Klif. Pozdravqen poziv Dragana âvi}a

Ne {titimo Mladi}a PRVOSLAV DAVINI] ODBACUJE OPTU@BE

ÊMER NA ÊMERNU

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

petak, 28. januar 2005. DOGA\AJI 3

®N

VO

"AL

TER

" - S

TUD

IO

Mjesec dana poslije cunami-

ja, ìvot se na [ri Lanki pola-

ko vra}a u normalu. S obzirom na

to da su svi hotelski kapaciteti

na zapadu zemqe ostali neo{te-

}eni, evropske turisti~ke agenci-

je, ukqu~uju}i i "Glob metropo-

liten# iz Beograda, ponovo orga-

nizuju putovawa na ovo ostrvo,

gdje 60 odsto stanovni{tva ìvi

iskqu~ivo od turizma. Ve} po~et-

kom ove nedjeqe prve grupe turi-

sta po~ele su da pristiù.

(Foto-Beta)

FOTO-VIJEST

Rampaza CecuZAGREB - Nova TV ne}e

emitovati emisiju "Drugo li-

ce# u kojoj je gostovala folk

pjeva~ica Svetlana Ceca Ra-

`natovi}, jer, kako su ocijeni-

li u ovoj ku}i, ona nije oprav-

dala wihova o~ekivawa.

U saop{tewu Nove TV na-

vodi se da su smatrali da jav-

nost zasluùje da sazna {ta

Ceca, kao udovica @eqka Ra-

`natovi}a Arkana, misli "o

agresiji na Hrvatsku i svom

muù kao jednom od glavnih ak-

tera# kako komentari{e op-

tu`be o wenoj umije{anosti u

ubistvo srpskog premijera Zo-

rana \in|i}a i da li je ta~na

tvrdwa da je "weno bogatstvo

ste~eno ratnom pqa~kom u Hr-

vatskoj i BiH i {vercom#.

- Naàlost, u intervjuu ni-

smo dobili odgovore ni na jed-

no od ovih pitawa. Emisija za-

to ne moè da opravda na{a

o~ekivawa i o~ekivawa javno-

sti, pa ne}e biti emitovana -

dodaje se u saop{tewu.

Nova TV podsjetila je i da

je dogovor sa Cecom Ra`nato-

vi} da bude gost u wihovoj emi-

siji postignut poslije dugih

pregovora.

Intervju koji je, prakti~-

no anonimni, novinar Nove TV

Petar Vlahov uradio sa Ce-

com Ra`natovi}, u Hrvatskoj

je ocijewen samim dnom tele-

vizijskog ùrnalizma, pi{u u

ju~era{wem broju beogradske

"Ve~erwe novosti#.

Vlahov, me|utim, poru~u-

je, pi{e list, da je "Ra`nato-

vi}eva vrlo simpati~na i

otvorena osoba, koju }e Hrva-

ti poslije wegovog intervjua

mnogo vi{e voqeti#. ¥

PODVUÊNO

U SVIM [KOLAMA u Repub-

lici Srpskoj ju~e je obiqeèna

{kolska slava - Sveti Sava, a u pra-

voslavnim hramovima sluène su

liturgije u ~ast prvog srpskog ar-

hiepiskopa i najve}eg svetiteqa i

prosvjetiteqa.

Centralna proslava u Osnovnoj

{koli "Sveti Sava# u Bawoj Luci

po~ela je u jedanaest ~asova, a u pod-

ne je obavqeno lomqewe slavskog

kola~a.

Direktor ove {kole Du{an Ra-

kovi} istakao je da je Sveti Sava

ostavio djela za vijekove i da }e

{kolske generacije vje~no spomi-

wati wegovo ime.

Svetosavska akademija odrà-

na je i u mje{ovitoj sredwoj {koli

"Petar Ko~i}# u Srpcu, javio je do-

pisnik Savo Keser, a u gradi{kom

Domu kulture "Veqko ̂ ubrilovi}#

nastupili su ènski hor "Lira#,

dje~iji hor Osnovne {kole "Dani-

lo Borkovi}# pod dirigentskom pa-

licom Svjetlane Paunesku, izvije-

stila je Biqana Velende~i}.

@ivot i djelo Svetog Save pred-

stavili su i u~enici osnovnih {ko-

la i Sredwo{kolskog centra u Bra-

tuncu, navela je na{ dopisnik Kri-

stina ]irkovi}.

U organizaciji Kola srpskih

sestara u Prwavoru je ta-

ko|e organizovana sveto-

savska zabava humanitar-

nog karaktera. Priku-

pqeni novac omogu}i}e

ovom dobrotvornom dru-

{tvu da i daqe obavqa

svoju misiju, saop{tila

je Biqana Mitrovi}.

Srpsko sokolsko dru-

{tvo "Sveti Sava# iz

Zvornika ju~e je svetom

liturgijom i lomqewem

slavskog kola~a prosla-

vilo svoju krsnu slavu.

Duhovni pastir Her-

cegovine episkop Grigo-

rije poèlio je sre}an

praznik na Svetosavskoj

akademiji u Trebiwu.

Sve~anost su uveli~ali

hor "Sveti Vasilije Os-

tro{ki i Tvrdo{ki# iz

Trebiwa, izvorne grupe

i u~enici, kaè dopisnik

Milivoje Be{ti}.

U op{tini Vi{egrad najsve~a-

nije je bilo u manastiru Dobrun.

Poslije svete liturgije, javqa Slav-

ko Heleta, prire|ena je litija i lo-

mqewe slavskog kola~a. Sve~ano je

bilo i u Ustipra~i. U crkvi Svetog

Georgija sluèna je liturgija i lo-

mqen slavski kola~. Crveni krst

ove op{tine u saradwi sa italijan-

skim vojnicima Eufora obezbije-

dio je 160 svetosavskih paketi}a za

|ake niìh razreda i za djecu pred-

{kolskog uzrasta.

Besjedom o djelu Svetog Save

gra|anima Modri~e obratio se pro-

tojerej Pero Tanackovi} dok je u 11

pravoslavnih hramova sluèna li-

turgija, izvje{tava Vid Blagojevi}.

Osnovna {kola u Palama skrom-

no i sve~ano obiqeìla je krsnu

slavu - Svetoga Savu. Gradona~elnik

Isto~nog Sarajeva Milivoj Gutaq,

~estitaju}i krsnu slavu, kazao je da

su gradske vlasti uvijek spremne da

pomognu obrazovnim ustanovama na

ovom podru~ju i izrazio nadu da }e

ve} ove godine po~eti izgradwa jo{

jedne {kole u Palama, navodi dopi-

snik Sr|an [ekara.

Pred prepunom salom prijedor-

skog pozori{ta odràna je Sveto-

savska akademija poslije koje je

uprili~en prigodan kulturno-za-

bavni program, javila je Dragana Bu-

li}.

Visoko preosve{tenstvo mitro-

polit dabrobosanski Nikolaj slu-

ìo je liturgiju u hramu Svetog Ni-

kole u Fo~i kojoj su, osim mnogo-

brojnih vjernika, prisustvovali i

bogoslovi i studenti Teolo{kog

fakulteta u Fo~i.

Sveti Sava sve~ano je prosla-

vqen, javqaju na{i dopisnici, i u

Rogatici, Sokocu, Kotor Varo{u,

Doboju, Kalinoviku, Bile}i, ê-

lincu.

¥ Pripremila @. MARÊTA

PROSLAVA SAVINDANA U REPUBLICI SRPSKOJ

DJELA NAD@IVJELA VIJEKOVESvetosavske akademije u svim gradovima Srpske.U~enici su govorili o ìvotu i djelu najve}eg srpskogsvetiteqa i prosvjetiteqa

BAWA LUKA - Direktor Upra-

ve za indirektno oporezivawe Kemal

âu{evi} ni poslije nedjequ dana

od isteka roka nije se oglasio o ne-

pravilnostima prilikom izbora za-

poslenih u Upravi.

Od wega ni ju~e nismo dobili od-

govor na brojne primjedbe u vezi sa

izborom radnika.

Podsjetimo, na sastanku sa pred-

stavnicima otpu{tenih radnika iz

nekada{we Republi~ke uprave cari-

na âu{evi} je obe}ao da }e do 21. ja-

nuara provjeriti prigovore upu}ene

na rad komisije koja je birala kandi-

date i objaviti bodovne liste svih ko-

ji su konkurisali. On je, me|utim, od-

bio zahtjev da poni{ti konkurs, iza-

bere novu komisiju i ponovi izbor.

Pomo}nik direktora za Sektor

carina u Upravi za indirektno opo-

rezivawe Bogdan Novakovi} odbacio

je prekju~era{we navode predstav-

nika bora~kih kategorija da "srpski

predstavnici u zajedni~kim organi-

ma ne {tite interese naroda kojem

pripadaju, posebno porodica poginu-

lih boraca#.

- Nema govora da ne {titimo in-

terese srpskog naroda, ali popis iz

1991. je zakonska obaveza. Prednost

pri zapo{qavawu imaju samohrane

majke i porodice poginulih boraca,

ukoliko ispuwavaju i ostale uslove

iz Pravilnika o sistematizaciji ra-

dnih mjesta - isti~e Novakovi}, do-

daju}i da supru`nici iz biv{e Repu-

bli~ke uprave carina mogu izabrati

koji }e od wih ostati u Upravi.

On je napomenuo da "Uprava ni-

je socijalna ustanova, ve} efikasna

i racionalna slu`ba, koja }e sa 900

radnika mawe prikupiti mnogo vi-

{e prihoda nego ranije#.

Otpu{teni radnici tvrde da su

na konkursu pro{li "mesari, tesari

i pekari, me|u kojima i neki sa kri-

vi~nim prijavama#, a da su bez posla

ostali "radnici sa visokom stru~-

nom spremom#.

- U toku je revizija svih zaposle-

nih u Upravi i dok ne bude zavr{e-

na ne mogu da komentari{em da li

je bilo propusta - rekao je Novako-

vi}.

Saop{tewem za javnost oglasilo

se Odjeqewe za komunikacije, povo-

dom, naveli su, "tendencioznih i zlo-

namjernih tvrdwi da Uprava nije pri-

mijenila zakonske odredbe o nacio-

nalnoj zastupqenosti #.

- Prema Zakonu o dràvnoj slu-

`bi u organima BiH, strukturu dr-

àvnih slu`benika po popisu iz 1991.

godine treba da ~ini 47 odsto Bo-

{waka, 34 odsto Srba i 19 odsto Hr-

vata. Iz biv{ih carinskih uprava za-

posleno je ukupno 1.374 slu`benika,

{to je za 120 vi{e nego {to je pred-

vi|eno Pravilnikom o organizacio-

nom restruktuirawu Uprave. Od to-

ga, zaposleno je 549 ili 39,9 odsto Bo-

{waka, 501 ili 36,4 odsto Srba i 324

ili 23,5 odsto Hrvata - isti~e se u sa-

op{tewu.

Uprava }e, navodi se u saop{te-

wu, prema vi{ku slu`benika ispu-

niti sve obaveze iz Zakona o dràv-

noj slu`bi.

- Za prekobrojne slu`benike

predvi|ene su otpremnine u visini

{estomjese~ne plate koja se pove}a-

va na godi{wi iznos u slu~aju da slu-

`benik ima vi{e od 15 godina radnog

staà - isti~e se u saop{tewu.

Po svemu sude}i, nema ni{ta od

obe}awa direktora Uprave da }e

svim otpu{tenim radnicima biti

ispla}eno po osam hiqada maraka

otpremnine.

¥ D. VRHOVAC

MIHAJLOVI]

UPRAVA ZA INDIREKTNO OPOREZIVAWE

]UTWA UMJESTO ODGOVORAIako je obe}ao da }e se do 21. januara oglasitio nepravilnostima pri zapo{qavawu, direktor UpraveKemal âu{evi} to nije u~inio

BAWA LUKA - Wegovo preo-

sve{tenstvo vladika bawolu~ki Je-

frem sluìo je ju~e, uz sasluèwe

sve{tenika i |akona, u Sabornom

hramu Svete trojice, svetu arhije-

rejsku liturgiju povodom velikog

praznika Sveti Sava - Savindana.

Obra}aju}i se vjernicima vla-

dika Jefrem kazao je da je Sveti

Sava univerzalni svetiteq Pravo-

slavne crkve dodav{i da ga prosla-

vqaju ne samo Srbi, ve} i svi osta-

li pravoslavni narodi.

Vladika je istakao da je Sveti

Sava duhovni vo|a srpskog naroda,

onaj koji ih je "kao upaqeno svjetlo

osvijetlio zracima svoje svjetlo-

sti i time im pokazao da postoje#.

- Tako se od Svetog Save na{a

istorija pi{e, iako smo i ranije

postojali kao narod. Ali tek je Sve-

ti Sava u~inio da postanemo po-

znati i da nas upoznaju oni koji za

nas nisu ~uli i nisu nas znali. Po-

znali su nas preko wega, wegovih

dobrih djela i vrlina, svetosti, we-

govih putovawa i poklowewa tada-

{wem hri{}anskom svijetu i sve-

tiwama gdje su svi, zahvaquju}i we-

mu, ~uli za nas i upoznali na{a do-

bra djela - naglasio je vladika Je-

frem.

Vladika je kazao da je Bog htio,

a Sveti Sava se odazvao Wegovom

pozivu da sluì svome narodu, cr-

kvi i zemqi i da se `rtvuje upra-

vo za te neprolazne vrijednosti.

- Pokazao je svojoj bra}i da, da

bi vodili dràvu, moraju da se sla-

ù i po{tuju jedan drugoga. Pomi-

rio je sve ono {to je do tada bilo

nepomirqivo, nau~io ih ono {to do

tada Srbi nisu znali, a saznali su

to upravo preko wegovog rada i ri-

je~i. Wegova priznata i poznata be-

sjeda jeste besjeda o pravoj vjeri,

koju je izloìo pravoslavnim Sr-

bima onoga vremena, a koja je osta-

la za sva vremena i kroz sve vije-

kove - rekao je, izme|u ostalog, vla-

dika Jefrem.

Vladika je potom obavio ~in

lomqewa slavskog kola~a na ovu,

kako je nazvao, sveop{tu slavu ro-

da na{ega.

¥ M. X.

LITURGIJA U BAWOJ LUCI

\Trebiwe: Vladika Grigorije na Svetosavskojakademiji (Snimio R. MUCOVI])

\Ustipra~a: Lomqewe slav-skog kola~a (Snimio S. HELETA)

BILE]A - Bile}ani ne}e odu-

stati od protestnog okupqawa sve

dok u potpunosti ne budu rasvijetqe-

ne sve okolnosti pod kojima je pre-

tu~ena i silovana wihova dvadeset-

trogodi{wa sugra|anka R.G. i ne bu-

du donesene odgovaraju}e mjere za ka-

`wavawe po~inilaca tog nequdskog

djela, najavio je ju~e protestni od-

bor.

Najavqeni protesti ispred zgra-

de Op{tine Bile}a, kako su izjavi-

li ~lanovi odbora, ju~e nisu odrà-

ni zbog Savindana - krsne slave op-

{tine i swe`nog nevremena.

¥ [. A.

BILE]A

Odloèn protestPODGORICA - Pomo}nik mi-

nistra energetike Republike Srp-

ske Zdravko Milovanovi} rekao je

za podgori~ke "Vijesti# da }e Vla-

da Srpske ~ekati do 15. februara od-

luku Vlade Crne Gore u vezi sa iz-

gradwom Hidroenergetskog sistema

"Buk Bijela#, prenijela je Srna.

- Republika Srpska vi{e ne mo-

è da ~eka odluku Crne Gore o izg-

radwi "Buk Bijele# i ukoliko odgo-

vor ne dobijemo do 15. februara, na-

stavi}emo samo sprovo|ewe projek-

ta elektrane maweg obima - rekao je

Milovanovi}.

¥

ZDRAVKO MILOVANOVI]

êka}emo do februara

LEGENDASvakog Savindana stanovni-

ci Qubiwa sjete se legende "Dub

Svetog Save# u kojoj se vjeruje da

je Rastko Nemawi} - Sveti Sa-

va u davna vremena idu}i od Sto-

na prema sjeveru Hercegovine

prilegao ispod duba na Ban~i-

}ima kod Qubiwa da se odmori

i tu zaspao.

Kada se ujutro probudio od-

moran i svje`, vjeruje se da je

Sveti Sava rekao dubu: "Kad si

me ovako osvjeìo i okrijepio,

dabogda vazda zelen bio#. Od ta-

da, pri~aju Ban~i}ani, dub je uvi-

jek zelen. ¥ @. J.

BR^KOU Domu kulture u Br~kom ju-

~e je odràna Svetosavska aka-

demija na kojoj su nastupili ~la-

novi Srpskog prosvjetnog kul-

turnog dru{tva "Prosvjeta# i

u~enici osnovnih i sredwih

{kola.

Za razliku od Republike

Srpske gdje se na Savindan -

{kolsku slavu nije radilo, u

Br~kom je bio radni dan.

STA@- Prema Zakonu o radu u orga-

nima BiH, prekobrojni slu`beni-

ci sa vi{om i visokom stru~nom

spremom stavqaju se na raspola-

gawe i to: dva mjeseca do navr{e-

nih 15 godina staà, ~etiri mjese-

ca do navr{enih 25 godina i {est

mjeseci preko navr{enih 25 godi-

na radnog staà. Za to vrijeme pri-

maju platu u iznosu koji bi prima-

li u Upravi - navodi se u saop{te-

wu Odjeqewa za komunikacije.

Bawa Luka: Liturgija u Sabornom hramu Svetetrojice (Snimio R. OSTOJI])

Od Save se istorija pi{e

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

petak, 28. januar 2005.DOGA\AJI4

VI[EGRAD - Predsjednik

Upravnog odbora Elektropri-

vrede Srpske Borivoje Mili}

rekao je da }e reorganizacijom

zavisnih dràvnih preduze}a u

akcionarska dru{tva u wima 65

odsto kapitala biti dràvni, u

Fondu restitucije pet odsto, 10

odsto Fondu PIO i 20 odsto za

vau~erski dio.

- Moè se re}i da je ovo pr-

vi korak ka privatizaciji, jer

poslije reorganizacija dolazi

korporizacija, komercijaliza-

cija, a tek u drugoj fazi }e se ra-

diti programi privatizacije

Elektroprivrede, o ~emu }e od-

luku donijeti Vlada, odnosno

Narodna skup{tina Republike

Srpske - rekao je on poslije sjed-

nice Upravnog odbora Elektro-

privrede odrànoj u Vi{egradu.

Zakonom o javnim preduze-

}ima, koji je stupio na snagu 2.

septembra pro{le godine, do-

dao je Mili}, prelazni period

za registraciju preduze}a u ak-

cionarska dru{tva isti~e 2.

marta.

- Nadam se da }e sva na{a za-

visna dràvna preduze}a do ta-

da biti transformisana i u wi-

ma biti imenovani vr{ioci du-

`nosti direktora i izvr{ni di-

rektori, kako bi se izvr{io up-

is u registar akcionarskih dru-

{tava - rekao je Mili}.

Programom "Elektropri-

vrede# predvi|eno je da se tran-

sformacija obavi u zavisnim

dràvnim preduze}ima "Elek-

tro-Doboj#, Rudniku i termoe-

lektrani "Gacko#, "Elektro-

hercegovini#, "Elektro - Bi-

jeqini#, «idroelektranama na

Drini, Elektrodistribuciji

Pale, Rudniku i termoelektra-

ni Ugqevik, «idroelektrana-

ma na Trebi{wici, "Elektro-

krajini# i «idroelektranama

na Vrbasu.

- ^lanove Upravnog i Nad-

zornog odbora, kao i direktore

zavisnih dràvnih informisa-

li smo o tome da je na planu

transformacije "Elektropri-

vrede# Republike Srpske mno-

go ura|eno i da se posao privo-

di kraju - rekao je Borivoje Mi-

li}.

Ve} se, kaè on, zakazuju

osniva~ke Akcionarske skup-

{tine po Zavisnim dràvnim

preduze}ima koje }e se odràti

od 9. do 21. februara.

¥ S. HELETA

ELEKTROPRIVREDA REPUBLIKE SRPSKE

NA PROQE]E PO NOVOMDo 2. marta zavisna dràvnapreduze}a treba da se registruju kaoakcionarska dru{tva. Dràva ostajevlasnik 65 odsto kapitala

Upravni odbor zasjedao u Vi{egradu: Mnogo ra|eno

ISTO^NO SARAJEVO -

Republi~ki ministar trgovine

i turizma u ostavci Boris Ga-

{par smatra da turizam, kao ve-

oma perspektivna privredna gra-

na, zasluùje daleko boqi tret-

man, ne samo u Republici Srp-

skoj nego i u BiH u cjelini.

- Kada sam stupio na du`nost

ministra trgovine i turizma u

Vladi Srpske nije postojala bu-

xetska stavka koja bi podràva-

la na{ rad, ali mi smo, u me|u-

vremenu, dogovorom sa Ministar-

stvom finansija i svim re-

levantnim faktorima u

Republici uspjeli da

nametnemo temu o op-

{toj potrebi inten-

zivnijeg razvoja i

afirmacije turizma

u Srpskoj, tim pri-

je jer imamo solid-

ne potencijale koje,

naàlost, ne kori-

stimo - rekao je Ga-

{par Srni.

On je precizirao da je tada

postignut dogovor o dodjeli "sa-

mo 300 hiqada maraka#, a taj iz-

nos zadràn je i u Buxetu Srpske

za ovu godinu.

- I pored na{ih urgencija i

zahtjeva da se taj iznos pove}a

barem na milion maraka, {to ni-

je ni blizu potreba koje izisku-

je turizam Republike Srpske, ni-

smo uspjeli da obezbijedimo vi-

{e novca - rezigniran je Ga{par.

On dodaje da, i pored skrom-

ne sume, Ministarstvo turizma i

trgovine Republike Srpske ne}e

odustati od promocije turisti~-

kih kapaciteta i potencijala.

- Ipak, smatram da smo uspje-

li da stvari pokrenemo sa mrtve

ta~ke i da obezbijedimo aktiv-

no u~e{}e turisti~kih subjeka-

ta iz Srpske na mnogo-

brojnim sajamskim

manifestacijama i

privrednim salo-

nima, kako u

BiH, tako i u

inostranstvu -

rekao je Ga-

{par.

On isti~e da

su ti napori da-

li pozitivne re-

zultate, pri ~emu

je kao primjer na-

veo Olimpijski cen-

tar Jahorinu, kao

i nacional-

ne par-

ko-

ve u Republici Srpskoj, za koje

je rekao da iz dana u dan poka-

zuju sve boqe poslovne rezulta-

te i biqeè sve ve}u posje}e-

nost, mada jo{ imaju zna~ajnih

te{ko}a sa smje{tajem, infra-

strukturom... ¥

MINISTAR TURIZMA TRA@I VE]A ULAGAWA U OVU GRANU

Jahorina kao preporuka

PRIJEDOR - Predstavnici

"Novih rudnika Qubija# i Rafi-

nerije uqa iz Modri~e potpisa-

li su ju~e u Prijedoru ugovor o

dugoro~noj i poslovno-tehni~koj

saradwi.

Govore}i o proizvodnom pro-

gramu Rafinerije direktor raz-

voja Pero \uki} osvrnuo se po-

sebno na ekolo{ki aspekt proiz-

vodnog procesa naglasiv{i da u

okviru Rafinerije postoji pogo-

ni za regeneraciju i reciklira-

we kori{}enih uqa i za proiz-

vodwu bio razgradivih uqa.

- Na taj na~in postiù se naj-

mawe dva efekta: {tedi se na

upotrebi neobnovqenih prirod-

nih bogatstava i doprinosi za-

{titi ìvotne okoline - rekao

je \uki}.

Zamjenik generalnog direk-

tora Rafinerije uqa Modri~a

Rajko Ubiparip je izme|u ostalog

rekao da je potpisivawe ovog ugo-

vora korak prema boqoj sarad-

wi dva kolektiva.

Direktor "Novih rudnika

Qubija# Mladen Jela~a je rekao

da je ugovor zna~ajan za ovo pred-

uze}e koje }e imati redovno snab-

dijevawe uqima neophodnim za

mehanizaciju.

Na~elnik op{tine Prije-

dor Marko Pavi} je naglasio

da je ugovor izme|u "Novih rud-

nika Qubija# i Rafinerije uqa

Modri~a po~etak dobre sarad-

we dvaju zna~ajnijih privred-

nih kolektiva u Republici

Srpskoj.

¥ D. B.

NOVI RUDNICI QUBIJA I MODRI^KA RAFINERIJA

Po~etak saradwe

ZENICA - Ambasador Sjediwe-

nih Ameri~kih Dràva u BiH Da-

glas Mekleni i premijer Zeni~ko-do-

bojskog kantona Nexad Poli} sagla-

sili su se ju~e da prevelika admini-

stracija u BiH mora biti smawena,

a kao mogu}e rje{ewe Poli} je naveo

mogu}nost regionalizacije BiH, ja-

vila je Srna. U saop{tewu iz pres-

slu`be Kantona navodi se da se Me-

kleni interesovao za mogu}nosti

privatizacije velikih preduze}a, is-

ti~u}i da su privrednici iz Ameri-

ke zainteresovani za taj posao.

Ameri~ki ambasador je dodao

da su privrednici poslije ostva-

renog prisustva u Republici Srp-

skoj izrazili interesovawe i za

Federaciji BiH.

Ambasador SAD se tokom pr-

ve posjete Zeni~ko-dobojskom kan-

tonu sastao i sa na~elnikom op-

{tine Zenica Huseinom Smajlo-

vi}em. ¥

DAGLAS MEKLENI U ZENICI

Amerikanci najavili ulagawa

QUBQANA - Me|unarodna

zajednica mora da u~ini pomak ove

godine u rje{avawu budu}eg statu-

sa Kosova, ali nezavisnost za ovu

srpsku pokrajinu nije mogu}a, iz-

javio je ju~e Erhard Busek, speci-

jalni koordinator Pakta za sta-

bilnost jugoisto~ne Evrope.

Austrijski diplomata izjavio

je za Rojters tokom dvodnevne po-

sjete Sloveniji da ne vjeruje da bi

pokrajina trebalo da dobije punu

dràvnost, prenijela je Srna.

- Nemogu}a su dva radikalna

stava. Jedan je reintegracija Ko-

sova u Srbiju, a drugi je nezavi-

snost. Treba da odaberemo neku

vrstu autonomije, mo`da pokraji-

nu sa poludràvnim statusom pod

monitoringom Evropske unije -

rekao je Busek.

On je dodao da se zalaè za po-

stepenu evropeizaciju Kosova,

"korak po korak, a ne iz dana u

dan#.

Busek je pro{le nedjeqe iz-

razio strahovawe da bi nova ad-

ministracija ameri~kog pred-

sjednika Xoxa Bu{a mogla da jed-

nostrano prizna nezavisnost Ko-

sova, {to bi, po wegovom mi{qe-

wu, moglo da destabilizuje Bal-

kan.

Me|unarodna krizna grupa,

uticajna analiti~ka grupacija sa

sjedi{tem u Briselu, u izvje{ta-

ju koji }e biti objavqen ove nedje-

qe navodi da Kosovo mora da do-

bije nezavisnost, po{to bi zane-

marivawe zahtjeva 90 odsto sta-

novni{tva pokrajine moglo da

izazove te{ko}e. ¥

ERHARD BUSEK O KOSMETU

RAMIZ MEHMEDAGI]TVRDI

Krst uznemirio Bo{wake

STOLAC - Ministar pro-

stornog ure|ewa Federacije

BiH Ramiz Mehmedagi} upozo-

rio je ju~e da bespravno podiza-

we velikog katoli~kog krsta na

Starom gradu iznad Stoca ne zna-

~i ni{ta drugo nego pokatoli-

~ewe tog grada.

- Te{ko je Bo{wacima ̀ ive-

ti u Stocu jer su jednostavno ge-

toizirani i oni taj krst ne do-

ìvqavaju kao bilo koji drugi

nego kao pokr{tewe grada {to

u stvari i jeste - rekao je Meh-

medagi} sarajevskim glasilima,

prenosi Tanjug.

On je optuìo katoli~ku cr-

kvu da je zlouporijebila svoju

poziciju kada je za 19 januar u

vreme kada je bilo zakazano ru-

{ewe katoli~kog krsta na is-

tom mjestu zakazala misu iako

nije bio nijedan praznik.

Ministar prostornog ure|e-

wa Federacije BiH je u tom kri-

ti~nom vremenu 19. januara bora-

vio u Stocu i donio odluku da se

iz bezbjedonosnih razloga odlo-

ì ru{ewe nelegalno podignu-

tog velikog katoli~kog krsta.

Na Starom Gradu u Stocu vi-

jori se i zastava Hrvatske para-

dràve Herceg-Bosne koju su Bo-

{waci pro{le godine nekoli-

ko puta skidali {to je prouzro-

kovalo incident sa Hrvatima i

porast napetosti. ¥

EVROPSKA KOMISIJA

Evri za Balkan BRISEL - Evropska komi-

sija odlu~ila je da finansijski

podrì razvoj prekograni~ne sa-

radwe izme|u italijanskih ja-

dranskih provincija i ~etiri ze-

mqe zapadnog Balkana, javila je

Beta.

Pomo} Srbiji i Crnoj Gori,

Hrvatskoj, BiH i Albaniji bi-

}e usmjerena kroz program Kards.

Razvoj prekograni~ne sarad-

we, u okviru inicijative "In-

tereg#, od 2000. do 2005. godine

ima ukupan buxet od 101 milion

evra, od ~ega }e Komisija finan-

sirati polovinu - 50,5 miliona

evra.

Oblast Jadranskog mora je

kqu~ni region u kome prekogra-

ni~na saradwe moè doprinije-

ti ubrzawu procesa stabiliza-

cije i razvoja jugoisto~ne Evro-

pe. ¥

SARAJEVO - Na|a Dizda-

revi}, supruga Boudella Haxa,

jednog od ~lanova "alìrske gru-

pe# koji se ve} tri godine nala-

ze u zato~eni{tvu u vojnoj bazi

ameri~ke vojske Gvantanamo na

Kubi, ju~e je uputila javni po-

ziv na mirno protestno okupqa-

we gra|ana u ponedjeqak, 31. ja-

nuara, pred zgradom Parlamen-

tarne skup{tine BiH.

Povod je, rekla je ona, zahtjev

za osloba|awe i izru~ewe BiH

~lanova pomenute grupe.

Dizdarevi} je u izjavi Feni

naglasila da ona kao pojedinac

poziva na protest i da samo ona

snosi svu odgovornost za wegovu

organizaciju.

Prema wenim rije~ima, iz

Gvantanama je do sada oslobo|e-

no 80 zatvorenika "koji su nosi-

li pu{ku u ruci#, dok wen su-

prug, zajedno sa ostalim iz ove

grupe, i daqe boravi u zatvoru

iako imaju sudske osloba|aju}e

presude.

Dizdarevi}, tako|e, traì od

ministra pravde BiH Sloboda-

na Kova~a da objelodani javno-

sti kompletan izvje{taj o posje-

ti Gvanatanamu koji }e potvrdi-

ti torture i kr{ewe osnovnih

qudskih prava gra|ana BiH.

Govore}i o tretmanu u Gvan-

tanamu, ona je rekla da su zato~e-

nici iz BiH posebno izloèni

torturama za koje su odgovorni

pojedini straàri, ne svi, ali i

odre|eni qekari, koji im odbi-

jaju pruìti pomo}.

Kao primjer torture ona je

navela slu~aj jednog osu|enika,

koji nije iz ove grupe, kome su

straàri polomili prste kao i

to da zato~enici znaju biti veza-

ni i do 24 ~asa.

Istraga protiv wenog supru-

ga, tvrdi Dizdarevi}, nije dala

nikakav dokaz ali mu i daqe pri-

jeti smrtna kazna kao navodnom

"pripadniku neprijateqskih

formacija#.

Predstavnik Ministarstva

pravde BiH Amir Pilav sredi-

nom pro{le godine posjetio je

~etvoricu dràvqana BiH: Mu-

hameda Ne{lea, Mustafu Ati

Idiru, Boudella Haxa i Bumedi-

ana Lagdara, ~lanova "alìrske

grupe# koji se nalaze u ameri~koj

vojnoj bazi Gvantanamo.

Wih su u januaru 2002. godi-

ne vlasti BiH predale snagama

SAD, koje su ih potom prebaci-

le u bazu na Kubi.

Odlukom Doma za qudska pra-

va BiH utvr|eno je kr{ewe wi-

hovih qudskih prava prilikom

predaje i da oni nisu zarobqeni

kao ostali u ratnim operacijama

protiv ameri~kih snaga.

Tako|e, Dom za qudska prava

u svojim odlukama utvrdio je oba-

vezu za BiH da treba da preduzme

sve potrebne mjere na wihovom

osloba|awu, me|u ostalim i an-

gaòvawe advokata. ¥

POZIV ZA OSLOBA\AWE "AL@IRSKE GRUPE"

TORTURA U GVANTANAMUZato~enici iz BiH izloènitorturama za koje su odgovornipojedini straàri, tvrdi suprugaBoudela Haxa. Objelodanitiizvje{taj o posjeti Gvantanamu

Izru~ewe 2002. godine: Policija intervenisala na protestu

(foto-arhiva)

Boris Ga{par: Razvojna {ansa

Nezavisnost - nemogu}a

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

BRATUNAC - Ve}ina biv{ih

zato~enika zloglasnog bo{wa~kog

logora "Silos# kod Tar~ina svje-

sno je, uz pomo} sumwivih dobro~i-

niteqa, raseqena {irom svijeta.

Na taj na~in, prema ocjeni bra-

tuna~kog regionalnog Udruèwa

logora{a, oni su "kupovani# da ne

svjedo~e o strahotama kroz koje su

pro{li i zlo~inima koji su se u

"Silosu#, pred wihovim o~ima, do-

ga|ali.

Srbe koje su osloba|ani, naveo

je ju~e predsjednik Udruèwa logo-

ra{a u Bratuncu Spasoje Kova~e-

vi}, na kapiji logora do~ekivali su

predstavnici raznoraznih me|una-

rodnih organizacija i odmah im nu-

dili iseqewe u tre}e zemqe.

- Nekoliko desetaka srpskih

porodica, ~iji su ~lanovi bili za-

to~eni u "Silosu#, potuca se po Re-

publici Srpskoj, ali se nijedna od

wih, zbog strahota koje su preì-

vjeli nikada ne}e vratiti na svoja

ogwi{ta - rekao je ju~e, povodom

obiqeàvawa devete godi{wice

raspu{tawa logora "Silos#, pred-

sjednik regionalnog Udruèwa lo-

gora{a Spasoje Kova~evi}.

On se, ipak, nada da }e istina

o stradawu Srba u ovom dijelu Sa-

rajeva "kad-tad iza}i na vidjelo#.

- Posqedwa 44 logora{a ugle-

dala su slobodu 27. januara 1996. go-

dine, tri mjeseca poslije prihvata-

wa Dejtonskog mirovnog sporazu-

ma. Zatvaraju}i o~i pred ratnim

doga|ajima u Tar~inu, gdje se nala-

zio "Silos#, me|unarodna zajedni-

ca i istraìoci Ha{kog suda po-

kazali su svoje licemerje kada su u

pitawu srpska stradawa u BiH - na-

glasio je Spasoje Kova~evi}.

On je kazao da su kroz ovaj lo-

gor, formiran odmah po izbijawu

rata, pro{li svi mu{karci od 16

do 80 godina sa podru~ja Pazari}a

i Tar~ina, a u wemu stalno bilo

zatvoreno izme|u 450 i 500 Srba.

Za svirepo ubijene i stotine

mu~enih Srba, biv{i logora{i op-

tuùju biv{e muslimansko poli-

ti~ko i vojno rukovodstvo.

- Logora{i su, pored kapije

"Silosa#, izgradili heliodrom na

koji su se ~esto spu{tali helikop-

teri sa tada{wim muslimanskim

vo|ama. Tu su dolazili Alija Izet-

begovi}, Ejup Gani}, Rasim Deli}...

U zoni odgovornosti jedinica Ar-

mije BiH, koje su bile pod koman-

dom Vahida Karaveli}a, bili su

logori "Silos# i "Krupa# - rekao

je sekretar ovog udruèwa Vinko

Lale.

On podsje}a da je tada{wi star-

je{ine bo{wa~ke paravojne forma-

cije Zulfikar Ali{pago, zvani Zu-

ka, sa svojom jedinicom ~esto upa-

dao u logor i do smrti premla}i-

vao zatvorenike.

- Upravnik logora Be}ir Hu-

ji} i wegov zamjenik Halid ôvi}

danas zauzimaju zna~ajna mjesta u

vlasti Federacije BiH, iako se zna

da su odgovorni za formirawe ovog

logora i zlodjela koja su Srbima ~i-

wena - naglasio je Lale i naveo da

je oko 200 ~lanova ovog udruèwa

spremno da svjedo~i o zlo~inima.

Biv{i logora{i su i ju~e po-

stavili pitawe: za{to niko iz mi-

sija Ujediwenih nacija, Oebsa, Un-

profora i stranih nevladinih or-

ganizacija nije kro~io u tar~in-

ski logor, iako su znali da je Me-

|unarodni komitet Crvenog krsta

posjetio "Silos# u novembru 1992.

godine i registrovao Srbe, koje su

na{li u wemu?

¥ K. ]IRKOVI]

petak, 28. januar 2005. POLITIKA 5

STRANA^KA HRONIKA

ZVORNIK - Na

mandataru Peri Bukej-

lovi}u je da odlu~i da

li }e u novoj Vladi Re-

publike Srpske biti

~lanovi Demokratskog

narodnog saveza, izja-

vio je ju~e u Zvorniku

potpredsjednik ove

stranke Jovan Haxi

Mitrovi}.

- Mi smo odlu~ili

da podrìmo izbor no-

ve Vlade Republike

Srpske, a na budu}em

premijeru Peri Bukej-

lovi}u je da se izjasni

da li èli da u wego-

vom kabinetu budu i

~lanovi na{e stranke - rekao je

Haxi Mitrovi}.

Demokratski narodni savez,

dodao je on, pridràva se Spora-

zuma o principima usagla{enog

politi~kog djelova-

wa, koji je potpisalo

{est parlamentar-

nih stranaka iz Re-

publike Srpske.

Jovan Haxi Mi-

trovi} je naglasio da

}e Demokratski na-

rodni savez, u skladu

sa odlukom rukovod-

stva stranke, glasa-

ti za izbor Pere Bu-

kejlovi}a, bez obzi-

ra ho}e li on ovoj

partiji ponuditi u~e-

{}e u izvr{noj vlasti.

- [to se nas ti~e,

mi moèmo da u~estvu-

jemo u novoj Vladi Re-

publike Srpske, znamo i gdje bi

se to u~e{}e ogledalo. Da}emo svoj

prijedlog, a na premijeru je da do-

nese odluku - rekao je Jovan Haxi

Mitrovi}. ¥ S. S.

DEMOKRATSKI NARODNI SAVEZ

Bukejlovi} odlu~uje

GODI[WICA ZATVARAWA ZLOGLASNOG LOGORA "SILOS"

Sumwivi dobro~initeqi ~ekali Srbe na kapiji

"Silosa" i nudili im iseqewe u tre}e zemqe. Logor

ukinut i raspu{ten tri mjeseca poslije Dejtona

RASEQENI DA - ]UTE

Alija Izetbegovi}: Slijetao u Tar~in

BAWA LUKA - Bez obzira

na ju~era{we izjave potpredsjed-

nika Stranke demokratske akci-

je Adila Osmanovi}a, sve su pri-

like da }e ovoj partiji vrata no-

ve Vlade Republike Srpske osta-

ti - zatvorena.

Poslije sastanka sa mandata-

rom Perom Bukejlovi}em, odr-

ànog u Bawoj Luci, Osmanovi}

je rekao da je tokom razgovora

"napravqen veliki iskorak# i

da su "sve mogu}nosti otvorene#.

Osmanovi} je rekao da je

Stranka demokratske akcije

spremna da bude i vlast i opozi-

cija, {to }e zavisti od koncep-

ta po kojem }e biti konstitui-

sana Vlada Republike Srpske i

wenog programa rada. Kona~nu

odluku, ipak, dodao je on, donije-

}e ~elnici wegove i Srpske de-

mokratske stranke.

Osmanovi} je dodao da wego-

ve posqedwe izjave da Stranka

demokratske akcije ne}e podrà-

ti vladu koju ~ine potpisnice

Sporazuma o principima usagla-

{enog politi~kog djelovawa, sa-

da gube na teìni jer je zadovo-

qan programom rada, koji mu je

predo~io Pero Bukejlovi}.

- Nama odgovara svaka vlada

koja ne ko~i reformske procese

koji vode Republiku Srpsku i

BiH u Evropu, i ne zaustavqaju

zemqu na wenom putu ka evroa-

tlantskim integracijama - ista-

kao je Adil Osmanovi}.

Na drugoj strani, Bukejlovi}

tvrdi da se i daqe ~vrsto drì

osnovnih ta~aka Sporazuma o

principima usagla{enog poli-

ti~kog djelovawa.

- U vladi ne}e biti predstav-

nika nijedne politi~ke partije

koja se ne pridràva prvih pet

ta~aka Sporazuma, koje se odno-

se na o~uvawe organa vlasti Re-

publike Srpske - izri~it je Pe-

ro Bukejlovi}.

I poslije sastanka sa pred-

stavnicima Stranke za BiH, Bu-

kejlovi} je ponovio taj stav i do-

dao da je obavio razgovore sa

predstavnicima bo{wa~kih par-

tija "jer su to stranke koje ima-

ju zna~ajno u~e{}e u republi~-

koj Narodnoj skup{tini #.

^lan Predsjedni{tva Stran-

ke za BiH Munib Jusufovi} is-

takao je da je Bukejlovi}evo in-

sistirawe da se o~uvaju temeqni

principi Sporazuma, jedini raz-

log zbog kojih ova partija ne}e

u~estvovati u radu Vlade Srp-

ske.

- Sporazum o principima usa-

gla{enog politi~kog djelovawa

je u suprotnosti sa na{om stra-

na~kom platformom. On je i

glavna ko~nica na{em u~e{}u u

Vladi Republike Srpske - ista-

kao je on.

Kona~nu rije~ o podr{ci iz-

boru nove republi~ke izvr{ne

vlasti, dodao je Munib Jusufo-

vi}, da}e najvi{i organi Stran-

ke za BiH.

¥ N. DIKLI]

Vrata nisu otvorenaSve mogu}nosti su otvorene, rekao Osmanovi}. Nema odstupawa od Sporazuma o principima usagla{enog politi~kog djelovawa, kaè Bukejlovi}

MINISTRIMunib Jusufovi} je istakao da

}e se nova vlada morati ubrzo suo-

~iti sa problemom imenovawa Bo-

{waka na ministarska mjesta koja

im u Vladi Srpske pripadaju.

- Pero Bukejlovi} }e po{to-

vati odredbe Ustava Republike

Srpske koji Bo{wacima garantu-

je pet ministarskih mjesta u novoj

izvr{noj vlasti Republike Srp-

ske. Bukejlovi} nam je potvrdio da

}e se na tim mjestima nalaziti ne-

strana~ke li~nosti. Mi smatramo

da oni ne}e biti izraz bira~ke vo-

qe bo{wa~kog naroda - istakao je

Munib Jusufovi}.

Jovan Haxi Mi-trovi}: êka-mo poziv

HO]E LI STRANKA DEMOKRATSKE AKCIJE U]I U NOVU REPUBLI^KU VLADU

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

petak, 28. januar 2005.EKONOMIJA6

Iako je Fabrika jestivog uqa

"Bimal# u Br~kom spremna da od

doma}ih proizvo|a~a otkupi sve

ponu|ene koli~ine uqarica, ipak

je proizvodwa ovih sirovina u Re-

publici Srpskoj i BiH do sada mo-

gla da zadovoqi tek desetak odsto

godi{wih potreba jedine uqare u

BiH.

Poqoprivredni stru~waci

tvrde kako bi sojom, uqanom repi-

com i suncokretom trebalo da bu-

de zasijano oko 40 hiqada hektara

da bi bilo obezbije|eno oko 120

hiqada tona sirovine, koliko go-

di{we moè da se preradi u "Bi-

malu#.

Me|utim, orani~ne povr{ine

pod ovim uqaricama u Republici

Srpskoj i BiH, za sada su gotovo za-

nemarive u odnosu na mogu}nosti

i potrebe prera|iva~kih kapaci-

teta.

To potvr|uju, izme|u ostalih,

i podaci Republi~kog zavoda za

statistiku u Bawoj Luci, prema

kojima je ukupan pro{logodi{wi

prinos soje, koja je u Srpskoj bi-

la zasijana na 2.835 hektara, bio

7.386 tona.

Prema istim podacima, pod

uqanom repicom bio je 141 hektar,

sa ukupnim prinosom od 403 tone,

dok je suncokret bio zasijan na 239

hektara, a ukupan prinos dostigao

je 154 tone.

[ef Zavoda za industrijsko

biqe Poqoprivrednog instituta

u Bawoj Luci Jovan Kondi} sma-

tra da unaprijed obezbije|eni ot-

kup i garantovana cijena sirovi-

ne od strane "Bimala#, predsta-

vqa veliku prednost u proizvodwi

uqarica na prostoru Republike

Srpske i BiH.

On ujedno smatra da je za znat-

no ve}i obim ove proizvodwe u

odnosu na dosada{wi, potrebno

da za proizvo|a~e budu obezbije-

|ene i odre|ene povoqnosti, na-

ro~ito kod kreditirawa i nabav-

ke kvalitetnog sjemena, mineral-

nog |ubriva i za{titnih sredsta-

va. Bilo bi poèqno, dodaje Kon-

di}, da dràva regresira proiz-

vodwu uqane repice i suncokre-

ta sa 10 feninga po kilogramu,

kao {to je to do sada ~inila u

proizvodwi soje.

Iz republi~kog Ministarstva

poqoprivrede poru~uju da poqo-

privredni proizvo|a~i mogu i ove

godine da ra~unaju na regres kama-

ta na bankarske kredite u visini

do {est odsto. Da li }e biti i dru-

gih olak{ica za proizvo|a~e uqa-

rica jo{ nije poznato.

Sa nedavno odrànog sastanka

u "Bimalu#, na kojem je razgovara-

no o mogu}nostima i potrebama

proizvodwe soje, jo{ jednom je po-

tvr|eno da je ova uqara spremna

na otkup svih koli~ina ove i osta-

lih uqarica koje ponude doma}i

proizvo|a~i.

Dodajmo da je za ovogodi{wi

rod soje predvi|ena otkupna cije-

na od 450 maraka po jednoj toni.

¥ M. MIQU[

"BIMAL" SPREMAN DA OTKUPI SVE PROIZVEDENE UQARICE U BiH

UQARI, DOKA@ITE SE

SARAJEVO - Upravni od-

bor Centralne banke BiH je na

prvoj ovogodi{woj sjednici

usvojio Plan aktivnosti za 2005.

godinu, prema kojem nastavak

primjene monetarnog modela "ka-

rensi bord#, koji podrazumijeva

fiksni kurs doma}e valute i sto-

odstotno pokri}e tog kursa u do-

ma}oj valuti, predstavqa glavni

prioritet, kaè se u saop{te-

wu za javnost Centralne banke

BiH.

Planom aktivnosti predvi-

|eno je i to da Centralna banka

BiH mora teìti poboq{awu

finansijskog i ekonomskog iz-

vje{tavawa i pra}ewa standar-

da u izvje{tavawu radi dobijawa

kvalitetnijih informacija i

analiza. Tako|e, planirana je

aktivna uloga Centralne banke

i u nastavku reformi finansij-

skog sektora.

Na istoj sjednici Upravnog

odbora Centralne banke BiH,

wen viceguverner Qubi{a Vla-

du{i} imenovan je u Upravni od-

bor Agencije za osigurawe de-

pozita BiH, navedeno je jo{ u

saop{tewu.

Pri tom, novoimenovani gu-

verner Centralne banke BiH

Kemal Kozari} i daqe ostaje

~lan Upravnog odbora Agencije,

s tim {to je, po preuzimawu gu-

vernerske du`nosti, postao ~lan

po funkciji ovog odbora. Samim

tim, prestalo je ~lanstvo u ovom

odboru biv{em guverneru Pite-

ru Nikolu.

Prema Zakonu o osigurawu

depozita, guverner Centralne

banke je ~lan po funkciji Uprav-

nog odbora Agencije za osigura-

we depozita, dok drugog ~lana

ovog odbora imenuje Upravni od-

bor Centralne banke.

¥ Q. ^.

PLAN CENTRALNE BANKE BiH ZA 2005.

Obezbije|eni otkup i garantovana cijena sirovineod strane

"Bimala" predstavqaju veliku prednost

u proizvodwi uqarica, poru~uje Jovan Kondi}. Doma}iuqari dobili {ansu

BAWA LUKA - Konfedera-

cija sindikata Republike Srp-

ske predloìla je republi~koj

Vladi i Direkciji za privati-

zaciju da u postupku prodaje dr-

àvnog kapitala u preduze}ima

prona|e na~in za izmirivawe

svih dugovawa prema radnicima,

za neispla}ene plate i dopri-

nose - izjavio je ju~e predsjed-

nik konfederacije Sindikata

Obrad Belenzada.

On je podsjetio na prijedlog

sindikata o mogu}nosti pretva-

rawa svih dugovawa u akcije

preduze}a, koje bi radnici ka-

snije mogli prodati na berzi.

- Pretvarawe duga u akcije je

jedna od mogu}nosti za izmiri-

vawe potraìvawa prema rad-

nicima i povjeriocima, koju bi

preduze}a mogla iskoristiti

ukoliko nemaju drugih finan-

sijskih sredstava - tvrdi Belen-

zada.

Poseban problem u preduze-

}ima su velika dugovawa za stru-

ju, koja bi se, smatraju u Konfe-

deraciji sindikata, tako|e mo-

gla pretvoriti u akcije. Sindi-

kalci tvrde da bi preduze}a kroz

osloba|awe dugova i wihovu

transformaciju u akcije, dobi-

la {ansu da se kvalitetnije i

brè privatizuju, a ne da idu u

ste~aj koji je s obzirom na posto-

je}e ekonomsko stawe, za ve}inu

preduze}a, trenutno, jedini iz-

laz.

- Ukoliko se preduze}a ne

rije{e balasta dugovawa boji-

mo se da su slabe {anse da repu-

bli~ka Vlada i Direkcija za

privatizaciju realizuju plan

ubrzane privatizacije 120 pred-

uze}a, me|u kojima je i nekoli-

ko strate{kih - podvla~i Be-

lenzada, dodaju}i da se moraju

preduzeti sve aktivnosti kako

bi bio izbjegnut ste~aj koji je,

po wegovom mi{qewu, poguban

za ve}inu preduze}a.

Prijedlog Konfederacije

sindikata o pretvarawu dugova

u akcije podràli su i u gran-

skom Udruèwu poslodavaca me-

talske industrije i rudarstva.

Predsjednik Izvr{nog od-

bora ovog Udruèwa Milan Gru-

ba~ kaè da je prijedlog pretva-

rawa dugova preduze}a u akcije

veoma prakti~an, ali da treba

paziti na vrijednost kapitala

koja se na ovaj na~in nudi radni-

cima, odnosno na berzu.

Drugim rije~ima, kaè Gru-

ba~, radnicima se umjesto dugo-

vawa moè podijeliti maksi-

malno do 50 odsto akcija predu-

ze}a, ali nikako ve}inski kapi-

tal.

¥ M. M.

ZAHTJEV REPUBLI^KE KONFEDERACIJE SINDIKATA

Dugove pretvoriti u akcije

MOSKVA - Realna primawa ruskog stanovni{tva, obra~una-

ta po odbijawu obaveznih davawa i korigovana indeksom potro-

{a~kih cijena, pro{le godine uve}ana su za 7,8 odsto u odnosu

na 2003. godinu, saznaje se iz podataka Dràvne slu`be za sta-

tistiku. U decembru su realna primawa stanovni{tva porasla

za 27,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec i za 5,3 odsto u odno-

su na decembar 2003. godine, izvijestio je Prajm-Tas. ¥

. . .

WUJORK - Prosje~an rast bruto dru{tvenog proizvoda ze-

maqa Zajednice nezavisnih dràva }e u 2005. godini biti ne{to

niì u odnosu na prethodne dvije godine, ali }e i daqe biti sta-

bilan na nivou od {est odsto, prognoziraju Ujediwene nacije u

svom izvje{taju o svjetskoj privredi i perspektivama za 2005. go-

dinu, prenio je Prajm-Tas. ¥

. . .

LONDON - Novi komesar Evropske unije za pitawa konku-

rencije, Holan|anka Neli Kroes, zaloìla se za "korjenite re-

forme# pravila o dràvnoj pomo}i, koje bi omogu}ile da se sub-

vencije preusmjere sa krupnih kompanija na male firme. Obra-

zlaù}i "novu filozofiju dràvne pomo}i#, Kroes je ukazala

da je neophodno i da razvijenim ~lanicama Evropske unije bude

oteàno da pruàju pomo} svojim najsiroma{nijim regionima,

prenijela je DPA. ¥

POSLOVNI SVIJET

BAWA LUKA - Rast cijene ak-

cija Telekoma Srpske, koja je uve-

}ana za 19 odsto samo u posqedwa

dva dana trgovawa, obiqeìo je rad

Bawalu~ke berze tokom ove nedje-

qe.

- Vi{e je razloga koji su dove-

li do toga. Prije svega, tu je dobit

ovog preduze}a u protekloj godini

od 90 miliona maraka, {to je za

{est odsto vi{e u odnosu na 2003.

godinu - rekao je za "Glas Srpske#

stru~ni saradnik na Bawalu~koj

berzi Darko Laki}.

Prema wegovim rije~ima, inte-

resantno }e biti da se prati {ta

}e odlu~iti Skup{tina akcionara

Telekoma Srpske, kada raspodjela

dobiti do|e na dnevni red. Odno-

sno, kako }e dobit biti podijeqe-

na: da li kroz dividendu, ili kao i

pro{le godine - dio kroz dividen-

du, a dio kroz akcije.

- Prvo i osnovno {to kupci

o~ekuju je - dividenda. Drugi raz-

log je privatizacija, koju Telekom

Srpske ~eka u toku ove godine -

smatra Laki}.

On kaè da se ukupna vrijed-

nost Telekoma Srpske, pri cijeni

akcije od 1,96 maraka na Bawalu~-

koj berzi, procjewuje na

900 miliona maraka, a ako

se uzme u obzir da je pro-

fit u pro{loj godini bio

90 miliona, to je porast

od 10 odsto, koji je za stra-

ne ulaga~e zadovoqavaju-

}i.

Prema Laki}evom mi-

{qewu, bi}e zanimqivo

pratiti kako }e se promje-

ne cijena akcije Telekoma

odraziti na cijene akcija

fondova.

- U prvom redu, tu se

misli na Cepter fond, ko-

ji u svom portfequ ima

prema sada{woj vrijedno-

sti cijene akcije Teleko-

ma Srpske oko 40 miliona

maraka, a ukupna vrijed-

nost Cepter fonda po tr-

ì{noj cijeni od 6,9 ma-

raka je oko 50 miliona.

Ovaj fond, pored Teleko-

ma, u svom portfequ ima

akcije jo{ preko 200 pred-

uze}a - pojasnio je Laki}.

Tokom trgovawa u sri-

jedu, kupqene su sve ponu-

|ene akcije Telekoma, a

ostalo je jo{ nerealizovane tra-

`we po ovoj cijeni, tako da se mo-

è pretpostaviti da }e cijena ak-

cija ovog preduze}a nastaviti rast

i tokom trgovawa u narednoj nedje-

qi. ¥ Q. ^.

BAWALU^KA BERZA

Telekom razvija fondoveTreba pratiti {ta }e da odlu~i Skup{tina akcionara TelekomaSrpske o raspodjeli dobiti

Promet akcija Teleko-ma: Kretawe cijena naberzanskom trgovawu

LAKTA[I - Krajem pro{le

godine Glavna slu`ba za reviziju

javnog sektora Republike Srpske

obavila je reviziju finansijskog

izvje{taja op{tine Lakta{i za

2003. godinu, a informacija o to-

me na}i }e se na prvoj narednoj

sjednici i pred op{tinskim od-

bornicima.

Ovo je "Glasu Srpske# potvr-

dio na~elnik op{tine Milovan

Topolovi} nagla{avaju}i da }e to

biti jedna od glavnih ta~aka dnev-

nog reda.

Neke od zna~ajnih primjedaba

u revizorskom izvje{taju odnose se

na na~in sprovo|ewa javnih na-

bavki, planirawe sredstava za

pojedine namjene, izostanak od-

govaraju}ih kontrolnih mehani-

zama i mjera u ciqu dosqedne

primjene op{tinskih odluka...

Kako se navodi u izvje{taju

koji je potpisao glavni revizor

Republike Srpske Bo{ko êko,

do kraja 2003. godine organizaci-

ona i proceduralna pitawa na-

bavke nisu bila decidno defini-

sana {to je ura|eno tek krajem

godine dono{ewem odgovaraju-

}ih pravilnika. To je u nekim

slu~ajevima omogu}ilo izbjega-

vawe postupka javnog nadmeta-

wa.

Revizijom je utvr|eno da u

ubirawu sredstava, koja su iz-

vorni prihodi lokalne zajednice,

nisu primijewene sistemske mje-

re, kojima se obezbje|uje potpuno

i blagovremeno prikupqawe pri-

hoda u skladu sa zakonima. To je

uticalo na nizak nivo ostvarewa

pojedinih prihoda, kao {to su ko-

munalne naknade, prihodi od eks-

ploatacije {qunka i porezi na

dobitke od igara na sre}u.

Ustanovqeno je da plate u op-

{tini nisu bile reguli-

sane pojedina~nim

kolektivnim ugo-

vorom i uz pri-

mjenu jedinstve-

nih kriterijuma.

Jedna od primje-

daba odnosi se

na to da dio po-

traìvawa iz

2003. godine

i ra-

nijeg perioda po obra~unatim op-

{tinskim naknadama nisu zavede-

na i prikazana u finansijskim

izvje{tajima buxeta za tu godinu,

za najmawe 483,214 maraka, od ~e-

ga se 64,398 maraka odnosi na na-

knadu za ure|ewe gra|evinskog ze-

mqi{ta, 188.791 marka na komu-

nalnu naknadu, a 230.025 maraka na

rentu za eksploataciju {qunka.

Tokom revizije utvr|eno je da

prilikom nabavke nisu u potpu-

nosti iskqu~ena lica koja su po-

vezana sa slu`benicima naru-

~iocima, a nisu iskqu~ene ni

mogu}nosti sukoba interesa.

Revizijom je tako|e utvr|eno

da popis imovine i osnovnih

sredstava ne predstavqa podlo-

gu za objektivan prikaz imovin-

ske pozicije op{tine, jer wima

nije obuhva}en zna~ajan dio imo-

vine kao {to su zemqi{te, {ume,

gra|evinski objekti i javna

dobra - putevi, vodovodi,

mostovi.

Bez obzira na utvr|e-

ne propuste, iznesene u iz-

vje{taju, prema mi{qe-

wu glavnog revizora,

finansijski izvje-

{taji op{tine Lak-

ta{i za 2003. godi-

nu "po svim mate-

rijalno zna~ajnim

aspektima prika-

zuju objektivno i

istinito imovin-

sko i finansijsko

stawe i izvr{ewe buxeta

op{tine u skladu sa ra~u-

novodstvenim pravilima

i standardima#.

U rukovodnim strukturama op-

{tine upoznati su sa izvje{tajem

glavnog revizora i u toku je ot-

klawawe svih uo~enih nepravil-

nosti po preporukama glavnog re-

vizora.

¥ D. DAVIDOVI]

REVIZIJA FINANSIJSKOG IZVJE[TAJA OP[TINELAKTA[I ZA 2003. GODINU

BEZ TE@IH PREKR[AJABez obzira na utvr|ene propuste, prema mi{qewuglavnog revizora, finansijski izvje{taji op{tineLakta{i za 2003. godinu, u skladu su sara~unovodstvenim pravilima i standardima

Vladu{i}: Novi ~lanUpravnog odbora uAgenciji za osigurawedepozita

(foto-arhiva)

Zadràti isti kurs

Bo{ko êko: Uo~ene nepravil-nosti mogle bi biti ispravqene

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

petak, 28. januar 2005. DRU[TVO 7

BAWA LUKA - Poslije sa-

stanka Radne grupe za izradu

Protokola o uspostavqawu In-

stituta za nestale osobe u BiH,

odrànog u utorak u Sarajevu,

stav republi~ke Kancelarije

za traèwe nestalih i zaro-

bqenih lica je da se u ovom In-

stitutu ne smije dozvoliti pre-

glasavawe.

- Po cijenu da Republika

Srpska, odnosno weni pred-

stavnici ne u|u u Institut za

nestale osobe BiH, treba biti

kategori~an po ovom pitawu.

Neprihvatqivo je da se kroz

rad Instituta umawi problem

nestalih Srba i ospore srpske

`rtve - izri~it je portparol

republi~ke Kancelarije za

traèwe nestalih i zarobqe-

nih lica Milan Ivan~evi} ko-

ji je na sastanku u Sarajevu bio

u ulozi posmatra~a.

Takav koncept bio bi opa-

san, dodaje on, jer prakti~no

bi zna~io povratak na 1992. go-

dinu.

Podsjetimo da je Institut

formirala Me|unarodna komi-

sija za nestale osobe u avgustu

2000. dok je pro{le godine we-

gov suosniva~ postao Savjet mi-

nistara BiH.

- Na red su do{la najosje-

tqivija pitawa, i o~igledno

je da su razlike u mi{qewima

velike. Moglo bi se re}i da su

hrvatski i bo{wa~ki predstav-

nici u Radnoj grupi na jednoj,

a srpski na drugoj strani - ve-

li Ivan~evi}.

Jedna od nekoliko prepre-

ka na putu da nacrt Protokola

kona~no bude gotov je neslaga-

we u na~inu izbora kolegijuma

direktora, koji }e rukovoditi

Institutom.

U predloènom konceptu

stoji da }e, za po~etak, u wemu

sjediti prvi qudi organa za

traèwe nestalih iz Republi-

ke Srpske i Federacije BiH.

Navodi se, tako|e, da }e biti

imenovana komisija za izbor

kolegijuma direktora, za koju

treba traìti saglasnost vla-

da.

Ivan~evi} kaè da je za Bo-

{wake i Hrvate to neprihva-

tqivo jer smatraju da samo for-

malno treba obaviti konsulta-

cije o izbornoj komisiji. Srp-

ski predstavnici pak smatraju

da se bez saglasnosti vlada ne

mogu imenovati ~lanovi kole-

gijuma.

I dok se kopqa lome oko

kqu~nih stvari, predsjednik

federalne Komisije za traè-

we nestalih Amor Ma{ovi} do-

lijeva uqe na vatru. Ivan~e-

vi} ocjewuje da Ma{ovi} - ne

samo da u budu}nosti sebe vi-

di kao ~ovjeka koji }e se o sve-

mu pitati u Institutu - ve} se

istupima u utorak tako i po-

stavio.

- Maksimu Stani{i}u, ko-

ji je predstav-

nik srpskog na-

roda u ime suo-

sniva~a, Ma{ovi}

je doslovno

rekao da

s e

treba prikloniti ve}ini, i pi-

tao ga da li on zastupa Re-

publiku Srpsku ili Sa-

vjet ministara. Stani-

{i}, koji je izdvojio

svoje mi{qewe u odnosu

na predstavnike druga

dva naroda u Radnoj

grupi u ime Savjeta

ministara, odgovorio

mu je da se o svemu

treba odlu~i-

vati kon-

sen-

zusom, a ne preglasavawem - is-

takao je Ivan~evi}.

Da strah od preglasavawa u

radu Instituta nije bez pokri-

}a, nagla{ava Ivan~evi}, go-

vori i ~iwenica da Me|una-

rodna komisija za nestale oso-

be ~vrsto drì bo{wa~ku stra-

nu.

I jedni i drugi su, na pri-

mjer, zatraìli da se iz Pro-

tokola bri{e ~lan koji kaè

da ~lanovi kolegijuma direk-

tora ne mogu biti na drugoj jav-

noj funkciji ili u rukovodstvu

neke politi~ke stranke. Pri-

jedlog je da se u preambuli Pro-

tokola kaè da }e se imati u

vidu Zakon o nestalim osoba-

ma BiH, u kojem je, izme|u osta-

log, regulisano i ovo pitawe.

- Predlaga~ je samo preci-

zirao odredbu, {to je sasvim u

redu. Ne znam za{to bi to ne-

kom smetalo, s obzirom na ~i-

wenicu da se stalno nagla{a-

va da proces traèwa nestalih

treba depolitizovati - obja-

snio je Ivan~evi}.

Na postoje}e prijedloge,

primjedbe imaju i predstavni-

ci porodica nestalih. Oni tra-

è da se za wihov rad obezbi-

jedi izvor finansirawa kroz

Institut, jer }e im odlaskom

Me|unarodne komisije nared-

ne godine, biti uskra}en i no-

vac koji su od wih dobijali.

¥ G. KLEPI]

NESUGLASICE OKO USPOSTAVQAWA INSTITUTA ZA NESTALE OSOBE BiH

OSPORAVAWE SRPSKIH @RTAVANeprihvatqivo je da se kroz rad Instituta umawiproblem nestalih Srba. Koncept koji predlaùu Federaciji BiH vra}a nasu 1992. godinu, upozorava Ivan~evi}

Milan Ivan~evi}: Pre-glasavawe ne dolazi u obzir (foto-arhiva)

Jedan od zajedni~kih zahtje-

va Saveza Sindikata Republi-

ke Srpske i Federacije BiH je

pove}awe plata kako bi

one bile uskla|ene

sa rastom tro{kova

ìvota.

- Plate bi, po

pravilu, uvijek

trebale da bu-

du uskla|ene

sa tro{ko-

vima. Rast

plata je od

posebne va-

`nosti u sa-

d a { w i m

uslovima,

jer zbog uvo-

|ewa poreza

na dodatnu

vrijednost

o~ekujemo

naglo po-

skupqewe

brojnih proizvoda. To zna~i da

bi plate morale da budu ve}e

bar za 17 odsto koliko iznosi

stopa PDV, koji navodno tre-

ba da se primjewuje od jula - ka-

è predsjednik Saveza sindika-

ta Republike Srpske êdo Vo-

la{.

On je podsjetio da u Srp-

skoj ve} dugo nije do{lo do zna-

~ajnijeg pove}awa plata i pen-

zija, zbog ~ega je opao standard

gra|ana. Prema statisti~kim

podacima, prosje~na plata u

Srpskoj iznosi 435 maraka, dok

je za potro{a~ku korpu sa

osnovnim namirnicama potreb-

no oko 480 maraka.

Komentari{u}i inicija-

tivu Sindikata grafi~kih rad-

nika Federacije BiH da se zbog

uvo|ewa poreza na dodatnu vri-

jednost obezbijede besplatni

uxbenici za u~enike osnovnih

{kola, Vola{ je rekao da ova-

kvih prijedloga jo{ nije bilo

u Savezu sindikata Republike

Srpske, ali da }e konkretniji

stavovi biti poznati poslije

sjednice Generalnog vije}a sin-

dikata zakazane za 31. januar.

Prema wegovim rije~ima,

najva`nije je da se {to prije u

Srpskoj izabere nova Vlada,

kako bi se krenulo sa rje{a-

vawem najva`nijih ekonomsko-

socijalnih pitawa, ukqu~uju-

}i i pove}awe plata i penzija.

- Svi pozitivni efekti

uvo|ewa PDV bi u prvoj godi-

ni trebalo da budu usmjereni

na socijalni program o ~emu

smo predsjednik Sindikata Fe-

deracije BiH Ethem Biber i ja

obavijestili ~lanove Savjeta

ministara BiH - istakao je Vo-

la{.

On je dodao da }e sindika-

ti Republike Srpske i Federa-

cije BiH traìti ve}a sred-

stva za subvenciju osnovnih ̀ i-

votnih namirnica.

¥ M. M.

U Republici Srpskoj ne-

ma epidemije meningitisa -

upale mo`dane ovojnice.

Ovo je ju~e za "Glas Srp-

ske# potvrdio ministar zdra-

vqa i socijalne za{tite Ma-

rin Kvaternik.

Prema rije~ima na~elni-

ka bawolu~ke Klinike za in-

fektivne bolesti Srboquba

Golubovi}a na ovoj Klinici

trenutno se lije~i troje obo-

qelih od ove bolesti i to je

uobi~ajen broj.

Pacijenti su razli~itog

uzrasta, iz razli~itih grado-

va, na lije~ewe su do{li u

razli~itom vremenskom pe-

riodu...

- Dakle, nemamo ni{ta

{to bi pojedina~ne slu~ajeve

povezalo u epidemiju, niti

imamo znakova epidemije - is-

ti~e dr Golubovi} i podvla-

~i da svake godine imaju obo-

qele od meningitisa.

Golubovi} kaè da bi u

slu~aju bilo kakvih naznaka

epidemijskog javqawa menin-

gitisa obavijestili javnost.

- Sada nemamo ni bakte-

rijskih ni virusnih epidemij-

skih javqawa meningitisa -

nagla{ava dr Golubovi}.

Podsjetimo da je u Fede-

raciji BiH registrovano {e-

storo oboqelih od meningi-

tisa, a u utorak je jedna sed-

mogodi{wa djevoj~ica iz Bi-

ha}a umrla od posqedica ove

opasne upale.

Predsjednik Komisije za

kontrolu zaraznih bolesti fe-

deralnog Ministarstva zdra-

vqa prof. dr Zlatko Puva~i},

prenose tamo{wa javna glasi-

la, izjavio je da sada{wi broj

oboqelih ne ukazuje da je do-

{lo do epidemijske pojave ni-

ti do zna~ajnijeg pogor{awa

epidemiolo{ke situacije u Fe-

deraciji BiH i da je federal-

nim zavodima za javno zdrav-

stvo upu}eno metodolo{ko

uputstvo za prevenciju ove bo-

lesti. ¥ R. [.

êdo Vola{:Zbog uvo|ewaPDV morajuse pove}atii plate

(foto-arhiva)

U SRPSKOJ NEMA EPIDEMIJE MENINGITISA

Situacija pod kontrolomSINDIKALCI TRA@E POVE]AWE PLATA

Pada standard gra|ana

LAKTA[I

Mladi odlaze na selo

LAKTA[I - Buxetom op-

{tine Lakta{i za 2005. predvi-

|eno je 300 hiqada maraka za pod-

sticaj poqoprivredne proizvod-

we.

U toku je izrada programa za

kori{}ewe tih sredstava, a ka-

ko isti~u u op{tini, ne radi se

o socijalnom programu, ve} o sti-

mulisawu onih kojima je poqo-

privreda osnovni izvor prihoda.

Dio tog novca, putem kredi-

ta, bi}e direktno usmjeren u po-

qoprivredu, a ostatak je namije-

wen za nastavak aktivnosti iz

prethodnih godina vezanih za

razvoj vinogradarstva, proizvod-

we jagode, organizovawe stru~-

nih predavawa i podizawe ogled-

nih poqa novih hibrida kukuru-

za i sorti strnih ìta.

Samo pro{le godine, op{ti-

na je podijelila 13.500 ~okota

vinove loze i 30 hiqada sadni-

ca jagode. Pored toga 11 mladih

bra~nih parova koji su odlu~i-

li da ìve na selu konkurisalo

je za dio od 50 hiqada maraka

kreditnih sredstava planiranih

za tu namjenu. Ostali zaintere-

sovani mo}i }e konkurisati za

kredite u visini od tri do 10 hi-

qada maraka. Radi se o krediti-

ma koji idu preko Cepter banke

sa rokom otplate od tri do pet

godina, sa {est mjeseci grejs pe-

rioda.

¥ D. D.

KOTOR VARO[ - Porodi-

ca Pere i An|e Slavni} je u sep-

tembru 1995. godine izbjegla iz

travni~kog naseqa Kori}ani.

Iako su pobjegli od velikog zla,

ni u bo{wa~koj ku}i u koju su

smje{teni, u nasequ Gari}i kod

Maslovara, nije ih ~ekao ìvot

dostojan ~ovjeka.

Sin Zoran, sa svojom poro-

dicom, potraìo je smje{taj u

Srpcu, odakle je pro{le godi-

ne otputovao kod ènine rodbi-

ne u [vedsku. Sa Perom i An|om

ostali su sinovi Slobodan i Mi-

lo{.

Najstariji sin Goran pogi-

nuo je po~etkom juna 1994. godi-

ne na Vla{i}u. Imao je nepune

23 godine. Obavqao je du`nost

zamjenika komandira voda u pr-

vom bataqonu 122 lake pje{adij-

ske brigade. Po~iva na pravo-

slavnom grobqu u Kori}anima.

Slavni}i redovno posje}uju grob

i zapale svije}e.

Slavni}i su u Kori}anima

imali pove}u ku}u i ostale dvo-

ri{ne objekte. Obra|ivali su

50 dunuma zemqe. Bavili su se

sto~arstvom, uzgajali omawe

stado ovaca. Pero je radio 26 go-

dina u trgova~kom [umskom

preduze}u "Seba{i}#. Ostvario

je pravo na penziju od 102 marke.

Ikao su ostvarili pravo na

povrat imovine, neizvjesno je ka-

da }e po~eti obnova poru{ene

im ku}e.

- Da je ku}a i obnovqena, s

obzirom na sve {to smo doì-

vjeli, ne bi se sa djecom vrati-

li u rodne Kori}ane - kaù Pe-

ro i An|a.

Ukoliko bi se obezbijedilo

zemqi{te za izgradwu ku}e, uz

pomo} u gra|evinskom materija-

lu oni bi ostali na podru~ju ko-

torvaro{ke op{tine. Da su do-

bili plac koji su na vrijeme tra-

ìli ve} su mogli zapo~eti iz-

gradwu ku}e.

Uskoro }e se navr{iti dvi-

je godine otkako su Slavni}i na-

pustili Zabr|e, pa sad stanova-

we pla}aju mjese~no 200 maraka.

Nov~anu pomo} u pla}awu kiri-

je pruìli su Ministarstvo za

izbjegla i raseqena lica i ko-

torvaro{ka op{tina.

Pero i An|a isti~u da je ne-

izvjesan ìvot u tu|oj ku}i, kada

svakog dana vlasnik moè kazati

da iza|u, a drugi smje{taj nedo-

staje. U razgovoru vele, da je po-

rodicama poginulih boraca neop-

hodno kroz razne vidove pruìti

ve}u pomo} od dosada{we, poseb-

no izbjeglim i raseqenim, koji su

pored svojih najmilijih ostali i

bez imovine.

- Velika nam je èqa da do-

bijemo svoj krov nad glavom, da

se okupi porodica, da do|e sin

Zoran, sa snahom Milicom, unu-

cima osmogodi{wim Goranom

i ~etvorogodi{wim Igorom,

da se zaposle i oène sinovi

Slobodan i Milo{ - kaù Pe-

ro i An|a, koji o~ekuju pomo}

u obezbje|ewu trajnog smje{ta-

ja.

Da bi bar na trenutak zabo-

ravio na ìvotne nevoqe, Pero

uzima alat i izra|uje predmete

od drveta. U protekle tri godi-

ne izradio je na desetine pred-

meta od bukovine. Me|u rukotvo-

rinama nalazi se vodenica, koja

ga podsje}a na rodne Kori}ane,

stupa, stara pe}, drvena brava i

ostali brojni predmeti.

Volio bi, kaè, kad zavr{i

izradu zapo~etih radova jednog

dana da priredi izlo`bu svojih

rukotvorina.

¥ D. KEREZOVI]

SLAVNI]I IZ KORI]ANA NE]E U RODNI KRAJ

Pero i An|a Slavni}: Podstanari iako su sagradili ku}u

NE @ELE NOVE STRAHOVENE @ELE NOVE STRAHOVENE @ELE NOVE STRAHOVENE @ELE NOVE STRAHOVENE @ELE NOVE STRAHOVENE @ELE NOVE STRAHOVENE @ELE NOVE STRAHOVENE @ELE NOVE STRAHOVENE @ELE NOVE STRAHOVE

NOVACIsti~u}i da je jedan od

prijedloga da se Institut za

nestale finansira i na osno-

vu donesenih presuda me|una-

rodnih i doma}ih sudova, Ivan-

~evi} je naveo da je iznesen po-

datak o pet hiqada tu`bi.

- S obzirom da su bo{wa~-

ke porodice, u odnosu na srpske

veoma aktivne kada je rije~ o

ovim tu`bama, vi{e je nego ja-

sno da }e za rad Instituta, u

najve}em dijelu, novac izdva-

jati Republika Srpska - rekao

je on.

Imali su u Kori}anima pove}u ku}ui ostale dvori{ne objekte.Obra|ivali su 50 dunuma zemqe.Bavili su se sto~arstvom, uzgajaliomawe stado ovaca

NE @ELE NOVE STRAHOVE

U Srpskoj ve} dugo nije do{lo do zna~ajni-jeg pove}awa plata i penzija, napomiwe

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

petak, 28. januar 2005.SRBIJA I CRNA GORA8PORTPAROL UNMIKA

Petkovi}mimo Ustava

KOSOVSKA MITROVICA -

Portparol Unmika Xef Bili izja-

vio je ju~e da lider Gra|anske ini-

cijative Srbije Slavi{a Petkovi}

nije legitimno izabran u kabinet

kosovskog premijera Ramu{a Hara-

dinaja na prekju~era{wem skup{tin-

skom zasjedawu. Portparol je rekao

da Petkovi} nije dobio dovoqan broj

glasova na sjednici pokrajinske skup-

{tine jer je imao samo 60 glasova, a

ustavni okvir zahtijeva glasove ve-

}ine svih poslanika, {to zna~i bar

61 glas. Predstavnik Ujediwenih na-

cija je rekao da u tom pogledu "daqe

odluke zavise od Skup{tine Koso-

va#. ¥

ME\UNARODNI SAJAMVOJNE OPREME

Pu{ka pomjeri Natoa

BEOGRAD - Drugi me|unarod-

ni sajam naoruàwa i vojne opre-

me "Partner 2005#, na kojem }e

u~estvovati ~etrdesetak doma}ih

i stranih izlaga~a, bi}e odràn

od 1. do 5. februara u Beogradu, na-

javqeno je ju~e.

Na konferenciji za novina-

re na Beogradskom sajmu re~eno

je da }e osim doma}ih na sajmu ove

godine u~estvovati izlaga~i iz

Austrije, Italije, Bugarske i Hr-

vatske a da }e, na doma}im {tan-

dovima biti proizvoda iz Fran-

cuske, Engleske, Wema~ke, i [pa-

nije.

Posjetioci }e mo}i da vide,

pored ostalog i pe{adijsko i ar-

tiqerijsko naoruàwe, borbena

i neborbena vozila, oklopna vo-

zila, sredstva elektronskog izvi-

|awa, telekomunikacija i veze.

Predstavnik firme za uvoz i

izvoz naoruàwa i vojne opreme

SDPR Aleksandar Lijakovi} na-

javio je da }e na ovom sajmu u~e-

stvovati svi nosioci razvoja i

odràvawa doma}eg naoruàwa.

On je najavio da }e ove godine do-

ma}i proizvo|a~i predstaviti i

doma}u pje{adijsku automatsku pu-

{ku M-21 koja je izra|ena po NA-

TO standardima, te kompletnu

opremu za vojnika 21. vijeka, zatim

avionsku televizijski vo|enu ra-

ketu i avionsku laserski vo|enu

bombu koje su projektovane u Voj-

no-tehni~kom institutu. ¥

BEOGRAD - U Srbiji je

pro{le godine godine re-

gistrovano 139.483 izbjegli-

ca, objavio je ju~e komesar

za izbjeglice Dragi{a Da-

beti}, dodaju}i na konfe-

renciji za novinare da je u

odnosu na popis iz 2001. go-

dine wihov broj je smawen

za 50 odsto. rekao je Dabe-

ti} na konferenciji za no-

vinare.

On je rekao da se razli-

ka od 50 odsto javqa zato

{to je "jedan dio qudi uzeo

dràvqanstvo Srbije i

Crne Gore, mawi broj qu-

di se vratio, dio je oti{ao

u inostranstvo, a dio je um-

ro#.

- Poslije procesa revi-

zije u koji su u{li svi re-

gistrovani, mawi broj iz-

bjeglica moè izgubiti taj

status, a oni koji ga budu

zadràli dobi}e nove iz-

bjegli~ke legitimacije -

rekao je Dabeti}.

On je najavio konferen-

ciju ministara BiH, Hrvat-

ske i Srbije i Crne Gore,

31. januara u Sarajevu, na

kojoj }e biti potpisana de-

klaracija o problemima iz-

bjeglica u regionu koja se

prije svega odnosi na povra-

tak i odre|ivawe rokova

povratka. ¥

BEOGRAD - U~enici osnov-

nih i sredwih {kola u Srbiji od

danas do 16. februara bi}e na dvo-

nedjeqnom zimskom raspustu, os-

im |aka u Vojvodini koji su tro-

nedjeqni raspust imali od 25. de-

cembra do 17. januara.

U ostatku Srbije |aci su na

raspustu bili od 31. decembra do

7. januara, a od danas koriste dru-

gi, duì dio zimskog raspusta.

Zbog vojvo|anske multietni~no-

sti, tronedjeqni raspust u toj po-

krajini po~eo je na Boì} koji se

obiqeàva po Gregorijanskom ka-

lendaru, 25. decembra.

Naredni raspust za sve |ake u

Srbiji bi}e proqe}ni, i u cen-

tralnoj Srbiji traja}e od 27. apri-

la do 4. maja, a u Vojvodini od 29.

aprila do 6. maja.

U~enici svih osnovnih {kola

u Srbiji, osim zavr{nog razreda,

zavr{i}e prvo polugodi{te 17.

juna, dok }e se osmaci raspustiti

dvije nedjeqe ranije.

U {kolama u Srbiji, prema

zakonu, praznuju se dràvni i vjer-

ski praznici, dok se praznici Sve-

ti Sava - Dan duhovnosti i Vidov-

dan - spomen na Kosovsku bitku,

praznuju radno, 27. januara i 28.

juna, kada su i ina~e u~enici na

qetwem raspustu.

Zakonom o dràvnim i vjer-

skim praznicima u Srbiji se kao

dràvni praznici slave Sretewe

- 15. februar, kao Dan dràvno-

sti, prvi dan Boì}a - 7. januar,

kao i vaskr{wi praznici, po~ev

od Velikog petka zakqu~no sa dru-

gim danom Uskrsa.

U Srbiji se neradno prosla-

vqaju i Nova godina, 1. i 2. janu-

ar, i Prvi maj - Me|unarodni pra-

znik rada.

Zakonom je predvi|eno da na

dan pravoslavnog Boì}a i tokom

vaskr{wih praznika, pored pri-

padnika pravoslavne vjeroispovi-

jesti, ne rade ni dràvni organi.

U~enici i zaposleni u {ko-

lama imaju pravo da ne rade u vri-

jeme vjerskih praznika - pravo-

slavci na dan krsne slave, kato-

lici i pripadnici drugih hri-

{}anskih vjera na prvi dan Bo-

ì}a i u dane Vaskrsa, po~ev od

Velikog petka i zakqu~no sa dru-

gim danom Vaskrsa prema wiho-

vom kalendaru.

Pripadnici islamske zajed-

nice imaju pravo da ne rade na

prvi dan Ramazanskog bajrama i

prvi dan Kurbanskog bajrama, a

pripadnici jevrejske zajednice

na prvi dan Jom Kipura.

Radnim kalendarima za osnov-

ne i sredwe {kole predvi|eno je

da, ako Dan {kole pada u radni

dan, nastava bude nadokna|ena u

danu koji odredi {kola. ¥

PRI[TINA - Predsednik

Kosova Ibrahim Rugova izjavio

je da }e insistirati da Sjediwe-

ne Ameri~ke Dràve i Evropska

unija priznaju nezavisnost Ko-

sova u postoje}im granicama.

Obra}aju}i se poslanicima

pokrajinskog parlamenta, Rugova

je rekao da }e to ubrzati i sta-

bilizovati unutra{wi proces i

smiriti ovaj dio Evrope i narod

Kosova, zalaù}i se za priznawe

nezavisnosti kao politi~ke vo-

qe naroda.

- Priznawem nezavisnosti

Unmik }e dobiti savjetodavnu

ulogu, Kfor }e nastaviti svoju

mirovnu misiju, a NATO }e ima-

ti svoje baze na Kosovu, jer }emo

mi biti ~lan NATO saveza - is-

takao je on.

Rugova je naglasio da je do-

{lo vrijeme diplomatskog pred-

stavqawa Kosova u svijetu i za-

traìo prenos nadle`nosti sa

me|unarodne administracije na

kosovske vlasti. ¥

BEOGRAD - Na prvoj ovo-

godi{woj aukciji u Agenciji

za privatizaciju, prodato je

deset dru{tvenih preduze}a za

ukupno 307.508.000 miliona di-

nara.

Auto-{kola "Polet# iz

Surdulice, prodata je po cije-

ni od 9,1 milion dinara, a pred-

uze}e koje se bavi obradom i

presvla~ewem metala "Lemind-

Fpl#iz Leskovca prodato je è-

qezari "Kremikovce# iz Bugar-

ske za 111 miliona dinara.

Preduze}e "Sloboda# iz

Obrenovca, prodato je konzor-

cijumu zaposlenih za 27 milio-

na dinara, a [qunkara iz Do-

qevca prodata je na ponovqenoj

aukciji za 16,6 miliona dinara,

beogradskom preduze}u "Hidro-

tehnika - hidroenergetika#.

Po po~etnoj cijeni prodato

je preduze}e "Mladost# iz ]u-

prije, kao i preduze}e "Beto-

werka#.

Kupac je firma koja se ba-

vi proizvodwom i prodajom eti-

keta i zatvara~a za pivo "@iv-

kovi}# iz Vladi~inog Hana. Po

po~etnoj cijeni prodato je jo{

{est preduze}a. ¥

BEOGRAD - Ve}ina gra|ana

Srbije i Crne Gore je za podjelu

Kosova na srpski i albanski dio.

Ovo pokazuje najnovije istra-

ìvawe Centra za politikolo{ka

istraìvawa i javno mwewe In-

stituta dru{tvenih nauka u Beo-

gradu, ura|eno na inicijativu i za

potrebe Evropskog pokreta u Srbi-

ji.

U Srbiji je 57 odsto gra|ana za

podjelu Kosova, dok je broj istomi-

{qenika u Crnoj Gori 39 odsto, ali

je ta grupa u ve}ini u odnosu na 22 od-

sto ìteqa iste republike koji se

protive toj ideji. U Srbiji je protiv

teritorijalne podjele Kosova samo 19

odsto gra|ana.

Istraìvawe je ura|eno na te-

ritoriji Crne Gore i Srbije bez Ko-

sova, u slu~ajno odabranoj mjesnoj

zajednici u osamdeset i {est op{ti-

na. Intervjuisana su 2.023 gra|ana u

Srbiji i 1.018 u Crnoj Gori.

Istraìvawe pokazuje da 48 od-

sto gra|ana Srbije smatra Kosovo

izgubqenim, dok suprotno misli wih

34 odsto.

U Crnoj Gori 40 odsto ìteqa

ne vjeruje da je Kosovo izgubqeno za

Srbiju, a 34 odsto wih misli kao i

relativna ve}ina ìteqa Srbije.

Me|u anketiranim gra|anima,

strana~ki orijentisanim, za podjelu

Kosova na srpski i albanski dio naj-

vi{e je pripadnika G17 plus - ~ak 76

odsto.

Za podjelu Kosova je 68 odsto

pristalica Demokratske stranke, 65

odsto Demokratske stranke Srbije,

59 odsto Nove Srbije i Srpskog po-

kreta obnove, a me|u radikalima je

wih 55 odsto.

U Crnoj Gori najvi{e je prista-

lica Liberalnog saveza - 56 odsto,

koji su za podjelu Kosova, a zatim

slijede simpatizeri Demokratske

partije socijalista - 48 odsto, Na-

rodne stranke - 47, Srpske narodne

stranke - 44, i Socijalisti~ke na-

rodne partije - 43 odsto. ¥

GRA\ANI SRBIJE I CRNE GORE O KOSOVU

VE]INA ZA PODJELU POKRAJINEIstraìvawa pokazuju da 48 odsto gra|ana Srbije vjerujeda je Kosovo izgubqeno, dok u Crnoj Gori 40 odstoanketiranih ne vjeruje da je Kosovo izgubqeno za Srbiju

IBRAHIM RUGOVA

Baze na Kosovu AGENCIJA ZA PRIVATIZACIJU

LESKOVAC - Mlada Leskov-

~anka Tatjana Petkovi} nesporni

je matemati~ki talenat pred ko-

jem su vrata nauke {irom otvore-

na. Svojim radom i znawem dubo-

ko je prodrla u svijet matemati~-

kih nauka, stekav{i visoka pri-

znawa.

Od februara 2000. godine je na

Univerzitetu u Turkuu u Finskoj.

Sada je stariji istraìva~ pri

Akademiji nauka Finske.

Tatjana je ro|ena 1970. godine

u Leskovcu, gdje je sa odli~nim us-

pjehom zavr{ila osnovnu i sred-

wu {kolu, dobiv{i i Oktobarsku

nagradu.

Poslije zavr{enog fakulteta

i prosjeka 9,67 opredijelila se za

postdiplomske studije. Sve ispi-

te poloìla je s prosje~nom ocje-

nom 10. Odbranila je potom i ma-

gistarski rad, a doktorirala je po-

~etkom decembra 1998. godine.

Od februara 2000. godine je u

Finskoj. Radi u okviru svjetski

poznate i priznate grupe u oblasti

automata i takozvanih formalnih

jezika.

Ona je izjavila da je "uvijek

imala za ciq da pruì maksimum

i da radi kako najboqe zna i umi-

je, a rezultati su uslijedili sami

po sebi#.

Stalno isti~e da su woj i we-

noj porodici najboqi prijateqi u

rodnom Leskovcu i u Ni{u, ali su

i u Finskoj stekli mnogobrojne

prijateqe. Me|u wima su, uz Fin-

ce i Rumuni, Bugari, Italijani,

Nijemci, Poqaci, Pakistanci i,

naravno, Srbi. ¥

LESKOVÂNKA ISTRA@IVA^ I FINSKOJ

Tatjana u svijetu ~udesa

BEOGRAD - Zamjenica grado-

na~elnika Beograda Radmila Hru-

stanovi} najavila je preksino} da

}e u 2005. godini u Beogradu biti

izgra|eno 13 novih osnovnih i sred-

wih {kola, me|u kojima i zgrada Ba-

letske i Muzi~ke {kole "Stanko-

vi}#.

Na prijemu koji je Skup{tina

grada organizovala za predstavni-

ke beogradskih {kola povodom

{kolske slave Sveti Sava, Hrusta-

novi}ka je izrazila o~ekivawe da

{kole glavnog grada vi{e ne}e mo-

rati da se suo~avaju sa nedostatkom

grijawa, kanalizacije i osnovnog

{kolskog materijala kao {to je to

bilo u prethodnoj deceniji.

Prema wenim rije~ima, grad-

ske vlasti Beograda shvataju zna~aj

obrazovawa i u narednom periodu

nastavi}e da ulaù sredstva u

{kolski sistem kako bi 220 hiqa-

da u~enika i 23 hiqade nastavnika

u glavnom gradu imali kvalitetne

uslove za rad. ¥

RADMILA HRUSTANOVI]

Trinaest novih {kola

BEOGRAD - Dva neobi~no lijepa bijela goluba uìvaju na

snijegu u beogradskom Zoolo{kom vrtu. Izbrali su dimwak iz ko-

ga ne ide dim. A da ide, odlepr{ali bi do nekog drugog mjesta.

(Foto-Beta)

FOTO-VIJEST

Za vrijeme aukcije: Pet preduze}a po po~etnoj cijeni

Prodato deset preduze}a

DR@AVNI I VJERSKI PRAZNICI U SRBIJI

BO@I] I VASKRS ZA SVE

REGISTRACIJA IZBJEGLICA U SRBIJI

Spiskovi prepolovqeni

Du{an Dabeti}:Na redu revizija

Golub bijel kao snijeg

Zakonom o dràvnim i vjerskim praznicima dan Boì}ai tokom vaskr{wih praznika, pored pripadnikapravoslavne vjeroispovijesti ne rade ni dràvni organi

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

petak, 28. januar 2005. SRBIJA I CRNA GORA 9

BEOGRAD - Predsjednik

Koordinacionog centra za Ko-

sovo Neboj{a ̂ ovi} pozvao je ju-

~e predstavnike vlasti u Beogra-

du na usagla{avawe stavova, je-

dinstvo i hitnu reakciju u rje{a-

vawu aktuelnih problema.

Tokom susreta koje je prote-

klih dana imao sa zvani~nicima

Evropske unije i Natoa u Brise-

lu, ôvi} je kazao da su svi me-

|unarodni sagovornici pomiwa-

li obaveze Beograda prema Ha-

{kom tribunalu.

ôvi} je na konferenciji za

novinare pozvao na racionalna

pristup i jasne korake, jer, nasta-

vio je, "u protivnom ugroèno je

sve ostalo#.

Predsjednik Koordinacio-

nog centra je rekao da je visoki

predstavnik Evropske unije Ha-

vijer Solana vrlo dobronamje-

ran i konstruktivan u pristupu

rje{avawu sporova oko Ha{kog

tribunala, oko Kosova i dràv-

ne zajednice.

ôvi} je upozorio da Beograd

nema puno vremena i da svako we-

govo oklijevawe vodi u ve} vi-

|ene situacije "~ak i kada ste

ne{to uradili, ne}e vam prizna-

ti da ste uradili#.

Ukazuju}i na obavezu sprovo-

|ewa odluka donijetih za sarad-

wu sa Ha{kim tribunalom, ô-

vi} je rekao da time {aqe i po-

ruku qudima koji se nalaze na

listama optuènih pred Tribu-

nalom. ¥

PREDSJEDNIK KOORDINACIONOG CENTRANEBOJ[A ÔVI]

Neboj{a ôvi}: Svi pomiwu obaveze prema Hagu

Hag sve ugroàva

DVODNEVNA posjeta dr-

àvno-privredne delegacije Sr-

bije Libiji, koja je ju~e zavr{e-

na, bila je veoma uspje{na. Ovo

je u izjavi za Tanjug, ocijenio, u

Tripoliju, predsjednik Srbije

Boris Tadi}.

- Ovom posjetom smo ostvari-

li maksimalno dobar rezultat.

Sada je na privrednicima da se sa

svojim libijskim kolegama dogo-

vore o konkretnim poslovima -

izjavio je Tadi}, koji je predvo-

dio dràvno-privrednu delega-

ciju Srbije.

Tadi} se, tokom dvodnevnog

boravka u Tripoliju, tri puta sa-

stao s libijskim predsjednikom

Moamerom el Gadafijem. Po-

sqedwi put bilo je to preksi-

no}, {to se ovdje tuma~i veli-

kom zainteresovano{}u Libije

za tje{wu ne samo politi~ku, ve}

i saradwu sa Srbijom.

- Libija je ve} uloìla znat-

na sredstva u unapre|ewe infra-

strukture, ali tu zemqu ~ekaju i

nova ulagawa. To je velika {an-

sa za potencijalne investitore,

a Srbija i srpske kompanije su

spremne da u~estvuju u tom poslu,

kao {to su ranije u~estvovale -

ocijenio je Tadi}.

On je pruìo uvjeravawa svo-

jim libijskim sagovornicima da

Srbija stoji iza projekata zapo-

~etih u Libiji, {to je za libij-

sku stranu veoma va`no radi na-

stavka saradwe. Upravo to je raz-

log velikog optimizma srpskog

ministra privrede Predraga Bu-

bala u pogledu mogu}nosti na-

stavka posla na realizaciji i sa-

naciji lukobrana u Tripoliju ko-

ji vodi preduze}e "Ivan Milu-

tinovi}#.

Libija je, po ocjeni predstav-

nika srpske privrede, vrlo pri-

vla~na zemqa za poslovnu sarad-

wu jer je ta zemqa, kako je rekao

predsjednik Savjeta libijskih

preduzetnika El Hadi el Fahim,

"kapija za ulazak u Afriku#.

Za srpske privrednike je po-

sebno zanimqiv podatak da je pri-

vredno okruèwe u Libiji, pre-

ma uvjeravawu doma}ina, sada pro-

mijeweno na boqe, po{to je do-

nijeto vi{e zakona i propisa ko-

ji ohrabruju strane investitore.

- Prevazilaze se i problemi

sa odlagawem pla}awa i uvodi

ve}a transparentnost u poslova-

wu - rekao je El Hadi el Fahim

predstavnicima srpske privre-

de.

Ministar Srbije za trgovinu,

turizam i usluge Bojan Dimitri-

jevi} je izjavio Tanjugu da je, to-

kom ove posjete, Libiji ponu|en

sporazum o saradwi u oblasti tu-

rizma, kao i da bi prvi turisti

iz Srbije mogli da po~nu da pri-

stiù u Libiju ve} u aprilu ili

maju. ¥

Nijemci grade novu fabriku

BEOGRAD - Wema~ka kompanija "Kse-

la interne{nel# najavila je ju~e da }e

investirati oko 10 miliona dolara u na-

rednih pet godine u fabriku "Kolubara-

Gasbeton# u Vreocima u kojoj je krajem

pro{le godine preuzela 70 odsto kapita-

la za oko 3,5 miliona dolara. Na konfe-

renciji za novinare, ~lan menaxmenta

"Ksele# Stefan Sejfart najavio je i iz-

gradwu nove fabrike, najvjerovatnije u

okolini Beograda, koja }e proizvoditi

elemente za gradwu ku}a i "silka# opeke

i elemente za izgradwu zidova po zapad-

noevropskim standardima.

On je ukazao da }e "Ksele# i daqe u~e-

stvovati u privatizaciji fabrika u Sr-

biji, a konkretno to }e biti dio wihove

firma pod nazivom "Fels# koja }e kupi-

ti neku od srpskih fabrika kre~a, jer je

ta sirovina, osim pijeska, neophodna u

procesu proizvodwe. ¥

ZAVR[ENA POSJETA SRPSKE DELEGACIJE LIBIJI

GADAFI KAO NEKADBoris Tadi} je pruìo uvjeravawa libijskimsagovornicima da Srbija stoji iza projekata zapo~etihu Libiji {to je za libijsku stranu veoma va`no radinastavka saradwe

POSLIJE PRIVATIZACIJE "KOLUBARE"

Konferencija za novinare: Investicija deset miliona dolara

BEOGRAD - Premijer Srbije

Vojislav Ko{tunica obavijesti}e

javnost za nekoliko dana o svim de-

taqima o eventualnoj predaji voj-

nih i policijskih generala Ha-

{kom tribunalu.

- Ko{tunica }e se obratiti jav-

nosti po zavr{etku razgovora sa

delegacijom Evropske unije koja

boravi u Beogradu - rekao je mini-

star pravde Zoran Stojkovi} na ju-

~era{woj konferenciji za novi-

nare u vladi.

Prema wegovim rije~ima, vla-

da ju~e nije raspravqala o saradwi

sa Ha{kim tribunalom, jer se ~e-

ka dogovor sa predstavnicima

Evropske unije.

- U najskorije vrijeme o~eku-

jemo povoqne rezultate. Za koji

dan Ko{tunica }e dati sve detaqe

- kazao je ministar pravde.

Upitan da li to zna~i da }e gene-

rali biti izru~eni Tribunalu,

Stojkovi} je odgovorio da vlada na-

stoji "da ispuni svoje obaveze pre-

ma Ha{kom tribunalu#.

Prema wegovim rije~ima, raz-

govori sa delegacijom Evropske

unije vode se kako bi se "ta~no do-

govorilo# kako treba rije{iti pi-

tawe ~etvorice generala optuè-

nih za ratne zlo~ine na Kosovu.

Stojkovi} nije èlio da ko-

mentari{e navode o ponudi Vlade

Srbije za kompromisno rje{ewe

spora Beograda i Podgorice oko

izbora poslanika za parlament Sr-

bije i Crne Gore i samo je rekao da

vlada nije ju~e o tome raspravqa-

la. ¥

ZASJEDALA VLADA SRBIJE

Ko{tunica i Labus: Vlada zasjeda na vrijeme

O generalima za nekoliko dana O generalima za nekoliko dana O generalima za nekoliko dana O generalima za nekoliko dana O generalima za nekoliko dana O generalima za nekoliko dana O generalima za nekoliko dana O generalima za nekoliko dana O generalima za nekoliko dana PODGORICA - Predsjednik

crnogorske opozicione Socija-

listi~ke narodne partije Pre-

drag Bulatovi} pozvao je danas

Evropsku Uniju da preduzme "od-

govaraju}e korake kako bi spri-

je~ila ustavno nasiqe# premije-

ra Mila \ukanovi}a koji se pro-

tivi odràvawu neposrednih iz-

bora za parlament Srbije i Cr-

ne Gore.

Bulatovi} je, na konferen-

ciji za novinare, rekao da je

ustavna obaveza da se neposred-

ni izbori odrè najkasnije do 5.

marta ove godine i dodao da sva-

ko wihovo ignorisawe dovodi u

pitawe politi~ku stabilnost u

Crnoj Gori.

- Neposredni izbori su ula-

znica da se u predvi|enim roko-

vima, koji po~iwu 5. marta 2006.

godine otpo~nu pregovori oko

demokratskog referenduma - re-

kao je lider Socijalisti~ke na-

rodne partije.

On je dodao da je jedina al-

ternativa neodràvawu nepo-

srednih izbora promjena ustav-

ne poveqe u dijelu koji to pre-

vi|a, ali da za to ne postoji

parlamentarna ve}ina u Srbi-

ji.

Bulatovi} je o tome razgova-

rao i sa {efom misije Oebsa u

Srbiji i Crnoj Gori Maurici-

om Masarijem.

Poslije susreta u Podgorici

Masari je novinarima izjavio da

Oebs nema racionalno rje{ewe

tog problema i da to i nije u wi-

hovoj nadle`nosti, ali da je stav

Oebsa da "svako rje{ewe koje bu-

de prona|eno ne}e usporiti put

Srbije i Crne Gore ka Evropskoj

uniji#. ¥

SOCIJALISTI^KA NARODNA PARTIJA

Ustavno nasiqe Mila \ukanovi}a

BEOGRAD - Srpska radi-

kalna stranka ~eka nove parla-

mentarne izbore i ne}e podrà-

ti vladu Vojislava Ko{tunice

ako iz we istupi G17 plus - iz-

javila je ju~e funkcioner te

stranke Gordana Pop-Lazi}.

Ona je na konferenciji za

novinare rekla da ne o~ekuje

da }e G17 plus ispuniti najavu

da }e napustiti vladu ukoliko

Ha{kom tribunalu ne budu iz-

ru~eni generali vojske i poli-

cije.

Srpski radikali pozivaju

generale da se ne predaju Tri-

bunalu, jer je to politi~ki sud

koji }e ih sigurno osuditi, a

wihova odgovornost povla~i za

sobom odgovornost srpske dr-

àve - rekla je Pop-Lazi}.

Prema wenim re~ima, Sr-

bija ne treba da se zalaè za

~lanstvo u Evropskoj uniji uko-

liko su uslov za to izru~ewe

generala i nezavisnost Kosova

i Metohije.

- Pritisak koji se sada vr-

{i da se izru~e generali, po-

sebno Ratko Mladi} rezultat

su èqe na{ih vlasti da se u|e

u Evropsku uniju po svaku cije-

nu - rekla je Gordana Pop-La-

zi}.

Ona je najavila da }e zamje-

nik predsjednika Stranke To-

mislav Nikoli} po povratku iz

Strazbura, uputiti Ko{tuni-

ci i predsjedniku Srbije Bori-

su Tadi}u memorandum o Kosme-

tu, prema kome je kona~an sta-

tus pokrajine odre|en Rezolu-

cijom 1244 Ujediwenih nacija

i ne smije se pristati na ni-

{ta vi{e od specijalne autono-

mije za Pokrajinu. ¥

SRPSKA RADIKALNA STRANKA

Pokrajini specijalna autonomija

BEOGRAD - Informativnim

kampawama, kao {to je projekat "Eu-

ro Star BUS#, Evropska unija è-

li da gra|anima Srbije i Crne Go-

re pribliì evropske integracije,

koje im se i daqe ne ~ine dovoqno

privla~nim - izjavio je sekretar de-

legacije Evropske komisije u Srbi-

ji i Crnoj Gori Dejvid Hadson.

- @eqeli smo da pokaèmo da

evropske integracije nisu samo ap-

straktna politika ve}, da se ti~u

svakog pojedinca u Srbiji i Crnoj

Gori - rekao je Hadson na prezenta-

ciji Informativne kampawe u beo-

gradskom Domu omladine.

Ova kampawa zapravo je infor-

misawe o Evropskoj uniji koju spro-

vodi Evropski pokret u Srbiji, i re-

alizovana je uz pomo} delegacije

Evropske komisije u Srbiji i Crnoj

Gori.

Tu su jo{ i Evropske agencije za

rekonstrukciju, kao i ambasade Ho-

landije, [vedske, Britanije, Slo-

va~ke i ê{ke.

Sekretar holandske ambasade u

Srbiji i Crnoj Gori Jerun Kelder-

hujs, koja je nosilac cijelog projekta,

istakao je da se tom akcijom, raspra-

va o Evropskoj uniji ̀ eqela pribli-

ìti najprije mladima po{to su oni

ti koji mogu biti i najodlu~niji u

ovom poslu i koji imaju perspektivu.

Na pitawe kojemu je upu}eno

na prezentaciji Informativne

kampawe u beogradskom Domu omla-

dine, povodom otkazivawa posjete

visokog predstavnika Evropske

unije Havijera Solane Beogradu,

Sr|an Nesterovi}, iz Kancelari-

je vlade Srbije za pridruìvawe

Evropskoj uniji, koji je tako|e pri-

sustvovao skupu, je rekao da oni, u

vladinoj kancelariji to tuma~e kao

politi~ku poruku koja pojednosta-

vqeno glasi - "Dogovorite se ve}

jednom#. To se kako je pojasnio Sr-

|an Nestorovi} ti~e odnosa Srbi-

je i Crne Gore u dràvnoj zajedni-

ci. ¥

MINISTAR PREDRAGIVANOVI]

Jo{ jedna"kqu~na godina"

BEOGRAD - Ministar za eko-

nomske odnose sa inostranstvom

Srbije i Crne Gore Predrag Iva-

novi} rekao je ju~e na sastanku

predstavnika Evropske unije, Sr-

bije, Crne Gore i dràvne zajedni-

ce da se puna saradwa sa Ha{kim

tribunalom mora obezbijediti u

roku koji omogu}ava pozitivnu

Studiju izvodqivosti.

Nagla{avaju}i da Savjet mini-

stara Srbije i Crne Gore ima ja-

sno opredjeqewe da ova godina mo-

ra biti godina dobijawa pozitiv-

ne Studije izvodqivosti o pridru-

ìvawu Uniji i po~etka pregovo-

ra o Sporazumu o stabilizaciji i

pridruìvawu, Ivanovi} je zakqu-

~io da "nijedno pitawe ne smije

biti prepreka ili smetwa za do-

bijawe te Studije#. ¥

DR@AVNA ZAJEDNICA I EVROPSKA UNIJA

JASNA PORUKA SOLANE"Dogovorite se ve} jednom", tim rije~ima je Sr|an

Nestorovi} objasnio nedolazak Solane aludiraju}ina odnose Srbije i Crne Gore u dràvnoj zajednici

O generalima za nekoliko dana

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

petak, 28. januar 2005.SVIJET

VA[INGTON - Ameri~ki

Senat potvrdio je prekju~e, sa 85

glasova za i 13 protiv, imenova-

we Kondolize Rajs za novog dr-

àvnog sekretara, javio je Tanjug.

Rajs je tako postala prva

Afroamerikanka i druga ̀ ena ko-

ja }e biti na toj funkciji. Potvr-

di imenovawa prethodila je duga

rasprava u Senatu u utorak koju su

neki zakonodavci iz redova De-

mokratske stranke iskoristili

za napad na predsjednika Xorxa

Bu{a zbog wegove politike pre-

ma Iraku, ~iji je glavni kreator,

kako tvrde demokrate, upravo bi-

la Rajs. Me|u wima su predwa~i-

li senatori Edvard Kenedi, Ro-

bert Bird i Barbara Bokser, ko-

ja je i pro{le nedjeqe u senatskom

komitetu za spoqne poslove gla-

sala protiv nominacije Rajs. ¥

Rajsova dràvni sekretar M E R I D I J A N I

MOSKVA - Nepriznata gru-

zijska autonomija Ju`na Osetija

"vidi budu}nost u sastavu Rusi-

je#, izjavio je ju~e predsjednik Ju-

`ne Osetije Eduard Kokojti, pre-

nio je Tanjug.

- Mi ve} nekoliko godina ̀ i-

vimo po zakonima Ruske Federa-

cije, a 95 odsto gra|ana ove repu-

blike su i dràvqani Rusije - re-

kao je Kokojti i dodao da Ju`na

Osetija namjerava da se stopi sa

Sjevernom (koja je ve} u sastavu

Rusije).

Predsjednik Ju`ne Osetije

je izrazio spremnost da sara|uje

sa drugom nepriznatom gruzij-

skom autonomijom - Aphazijom "u

svim pravcima#, uz napomenu da

ne namjerava da "stvara nikakav

front#, ve} "poqe mira i prija-

teqstva#. ¥

Budu}nost sa Rusijom

KRAKOV - Lideri 44 zemqe

svijeta, preìveli iz nacisti~kog

koncentracionog logora Au{vic-

Birkenau i wihovi oslobodioci,

biv{i vojnici sovjetske Crvene

armije, okupili su se ju~e u poq-

skom gradu Krakovu na Forumu

"Pusti moj narod da ìvi#, ~ime

su zapo~ele ceremonije obiqeà-

vawa 60 godina od osloba|awa lo-

gora smrti Au{vica, javio je Tan-

jug.

- Holokaust nije samo trage-

dija Jevreja. To je i poraz cijelog

~ovje~anstva - istakao je izrael-

ski predsjednik Mo{e Kacev u

obra}awu u~esnicima foruma.

Kacav je optuìo je savezni-

ke u Drugom svjetskom ratu da su

propustili da preduzmu potreb-

ne akcije da spasu evropske Jevre-

je, dodaju}i da su saveznici bom-

bardovawem zloglasnog nacisti~-

kog logora Au{vica ili èl-

qzni~kih pruga prema wemu mogli

spasti veliki broj Jevreja, pre-

nio je Rojters.

- Saveznici se nisu potrudi-

li da sprije~e holokaust, da zau-

stave istrebqewe Jevreja. Save-

znici su znali o uni{tavawu Je-

vreja u Evropi, ali nisu ni{ta

u~inili da to sprije~e - naglasio

je izraelski predsjednik i nagla-

sio da je bombardovawe Au{vica

"moglo spasti od gasnih komora

vi{e stotina hiqada Jevreja#.

Predsjednik Izraela je ape-

lovao na Evropsku uniju da u~ini

sve da se mladi upoznaju sa stra-

hotama holokausta kako se takva

tragedija vi{e ne bi ponovila.

I Mo{e Kantor, predsjednik

Evropskog jevrejskog kongresa, jed-

nog od organizatora Foruma, iz-

razio je èqu da ovaj forum "po-

krene u~ewe o holokaustu {irom

~itave Evrope#, kako bi se pomo-

glo mladim generacijama da nau-

~e lekciju o istrebqewu milio-

na Jevreja u Au{vicu tokom ~e-

tiri godine nacisti~ke okupaci-

je ju`ne Poqske.

Obra}aju}i se skupu, ruski

predsjednik Vladimir Putin po-

zvao je svijet da iskorijeni savre-

mene pojave antisemitizma i kse-

nofobije koje su, kako je rekao,

tako|e prisutne u Rusiji.

- âk i u Rusiji koja je vi{e

nego druge dràve u~inila za spas

drugih naroda, ~ak i kod nas vidi-

mo pojave takve bolesti i ja se to-

ga tako|e stidim -

rekao je Putin na

me|unarodnom fo-

rumu o holokaustu u

Krakovu povodom

obiqeàvawa 60.

godi{wice oslobo-

|ewa nacisti~kog

logora smrti Au-

{vica.

Ruski predsjed-

nik je naglasio da

}e se wegova zemqa

suprotstaviti anti-

semitizmu i kseno-

fobiji, napomenuv-

{i da je "civiliza-

cija suo~ena i s dru-

gim izazovima, kao

{to je terorizam,

koji je tako|e oblik

prezira prema qud-

skom ìvotu#, pre-

nijela je agencija

AFP.

- Teroristi, kao

i nacisti, ubijaju qu-

de. Ube|en sam da na{a civili-

zacija moè da bude sa~uvana ako

se ujedinimo protiv zajedni~kog

neprijateqa - rekao je Putin.

Ocijeniv{i da holokaust nije

bio samo tragedija za Jevreje, ve}

i "katastrofa cijelog ~ovje~an-

stva#.

Putin je podsjetio na ulogu

sovjetskih vojnika u osloba|awu

Evrope od nacisti~ke okupacije i

koncentracionih logora.

- Prvi koji su vidjeli te di-

vqa~ke zlo~ine bili su sovjetski

vojnici. Oni su ugasili pe}i Au-

{vica i Birkenaua - rekao je ru-

ski predsjednik, podsjetiv{i da

je 600 hiqada sovjetskih vojnika

poginulo u Poqskoj da bi spasi-

li, ne samo Jevreje, ve} i druge na-

rode.

Deportovawe Jevreja u Au-

{vic, za Francusku je "vi{e ne-

go bolno#, to je "svijest o jednoj

gre{ki# i to je "zahtjev za odgo-

vorno{}u#, izjavio je na Forumu

francuski predsjednik @ak [i-

rak. Francuska }e se odlu~no bo-

riti protiv svih onih koji budu

poku{ali da negiraju da je bilo

deportacije, gasnih komora i kre-

matorijuma, naglasio je [irak.

On je podvukao obavezu svih

na samo na sje}awe na strahotu iz-

daje qudskih vrijednosti ve} i na

strahotu zaborava, pozivaju}i na-

stavnike da u~e svoje u~enike

istoriji holokausta kako nikada

ne bi bio izbrisan iz sje}awa. Vi-

{e od 40 svjetskih lidera po pod-

ne }e prisustvovati glavnoj cere-

moniji obiqeàvawa godi{wice

osloba|awa Au{vica, udaqenog

{ezdesetak kilometara od Kra-

kova, kod me|unarodnog memorija-

la Birkenau, "fabrike smrti#, na

kojoj }e se okupiti oko 10 hiqa-

da qudi. ¥

SVJETSKI FORUM POVODOM 60-GODI[WICE OSLOBA\AWA AU[VICA

DA SE ZLOÎN NE PONOVIRuski predsjednik pozvao je svijet da iskorijenisavremene pojave antisemitizma nagla{avaju}ida je Rusija vi{e od ostalih zemaqa u~inilaza spas drugih naroda

SRU[IO SE VOJNIHELIKOPTER

[esnaestpoginulih

HANOJ - U vojnom helikopte-

ru, koji se sru{io preksino} krat-

ko poslije uzlijetawa na sjeveru Vi-

jetnama, poginulo je 16 ~lanova po-

sade i vojnika, ukqu~uju}i dva gene-

rala, saop{tili su zvani~nici.

Vojna delegacija, koja je bila u

helikopteru, provjeravala je borbe-

nu gotovost jedinica na ostrvu Me,

oko 20 kilometara udaqenog od oba-

le provincije Tan Hoa, rekao je

agenciji AP anonimni izvor iz vi-

jetnamskog Ministarstva odbrane.

Nekoliko minuta poslije uz-

lijetawa letjelice ruske proizvod-

we za~ula se jaka eksplozija i he-

likopter je, najvjerovatnije, izgu-

bio kurs i udario u vrh planinskog

grebena na ostrvu. Vojska je zapo-

~ela istragu ne saop{tiv{i druge

detaqe. ¥

NA ZAPADNOJ OBALISUMATRE

Jak zemqotres HONGKONG - Jak zemqotres

od 6,1 stepen Rihterove skale po-

godio je danas zapadnu obalu indo-

neànskog ostrva Sumatre, koje se

oporavqa od posqedica katastro-

falnog zemqotresa i cunamija od

26. decembra pro{le godine, saop-

{tili su seizmolozi iz opservato-

rije u Hongkongu, javio je Tanjug

Za sada nema izvje{taja o {te-

ti i eventualnim ̀ rtvama, preni-

jela je agencija AP. Epicentar ze-

mqotresa bio je oko 300 kilome-

tara jugozapadno od Banda A}ea,

glavnog grada provincije A}e, naj-

teè pogo|enoj razornim decem-

barskim zemqotresom ja~ine 8,9

stepeni Rihterove skale.

Me|utim, indoneànska Me-

teorolo{ka i geofizi~ka agenci-

ja saop{tila je da je najnoviji ze-

mqotres bio jak 4,6 stepeni Rih-

terove skale i da je za wim usli-

jedio drugi, ja~ine 4,2 stepena. U

Banda A}eu se pet sekundi osjetio

prvi zemqotres, ali nije proiz-

veo paniku. ¥

10

AL@IR, BE^, BUKURE[T,

MADRID - Najmawe deset qudi

stradalo je u najja~oj swe`noj me-

}avi u posqedwih pedeset pet go-

dina koja je pogodila sjeveroisto~-

ne dijelove Alìra i istoimeni

glavni grad ove sjevernoafri~ke

zemqe, saop{tile su danas lokal-

ne vlasti.

Kako je prenio Tanjug vi{e

regiona na sjeveroistoku zemqe,

posebno mediteranska luka Skik-

da, odsje~eni su od ostalog dijela

zemqe poslije 36 sati neprekidne

swe`ne vijavice i jakog vjetra ko-

ji su izazvali smrt najmawe deset

osoba, uglavnom u saobra}ajnim

nesre}ama. Vlasti su upozorile da

}e ovako lo{e vrijeme trajati jo{

nekoliko dana i pozvali stanovni-

{tvo da ne putuje osim ako to ni-

je neophodno.

Samo u Be~u je u proteklih 24

sata napadalo preko 30 centimeta-

ra snijega, {to je posqed-

wi put bio slu~aj davne

1969. godine.

U Be~u je 400 vozila

gradske slu`be iza{lo na

ulice, kao i 1.400 radnika,

koji su ~istili puteve i

trotoare.

Dva rumunska pilota

poginula su ju~e kada se

wihov avion zbog swe`ne

me}ave sru{io u sjeveroi-

sto~nom dijelu Rumunije,

javila je privatna rumun-

ska radio stanica "Radio

Total#.

Zbog velikog snijega i

leda na putevima, koji su iza-

zvali prekide u saobra}aju u

[paniji, vi{e od 1.000 qudi

provelo je no} u autobusima

i kolima na drumovima u toj ze-

mqi, prenijela je agencija DPA.

Nevrijeme je izazvalo i velike gu-

`ve na granici Portugalije i

[panije, gdje desetine kamionxi-

ja ~ekaju na grani~nim prelazima

te dvije zemqe. U [vajcarskoj je

jak vjetar, koji je donio velike ko-

li~ine snijega na prugu, doveo do

prekida voznog saobra}aja izme|u

@eneve i Lozane. ¥

VELIKO NEVRIJEME U AL@IRU I EVROPI

Grudvawe: Dok mnogi ginu dje~aci u Alìru uìva-ju u snijegu (Foto-Rojters)

Au{vic: @ak [irak obilazi biv{i zloglasni logor(Foto-Rojters)

Me}ava odnijeladeset ìvota

PEKING - U subotu }e biti

odràna skromna dràvna sahrana

biv{eg generalnog sekretara KP

Kine Xao Cijanga na grobqu za he-

roje revolucije u Pekingu, saop-

{tio je ju~e vladin zvani~nik, po-

slije deset dana od Xaove smrti to-

kom kojih su se wegova porodica i

kineske vlasti sporile oko toga

kako }e smijeweni partijski vo|a

biti "zvani~no# upam}en.

- Ceremonija opro{taja odr-

à}e se u subotu u 9 ~asova na gro-

bqu Babao{an u Pekingu - rekao je

agenciji AP zvani~nik iz vlade

koji nije èlio da mu se navodi

ime.

Ceremonija }e biti nièg ran-

ga od dràvnih sahrana. Stranim

novinarima nije dozvoqeno da pri-

sustvuju sahrani.

Isti zvani~nik nije èlio da

kaè koji kineski funkcioneri bi

mogli prisustvovati sahrani ili

da iznese druge detaqe, an primjer

o tome kakva je zvani~na ocjena Xa-

ovog rada koja }e biti iznijeta u

opro{tajnom govoru.

Potvr|uju}i ovu vijest Xaov

zet Vang Xihua je naglasio da po-

rodica samo ̀ eli da "ostavi oca da

po~iva u miru {to je prije mogu}e#.

On je izrazio nadu da }e sve pro}i

bez problema, dodaju}i da pitawe

zna~aja Xaove uloge u kineskoj

istoriji nije dogovoreno i da po-

rodice ne zna koliko osoba }e mo-

}i da prisustvuje sahrani.

Porodica i predstavnici kan-

celarije Centralnog komiteta su se

razilazili oko na~ina odavawa du-

`ne po~asti i sadràja opro{taj-

nog govora za biv{eg prvog ~ovje-

ka partije i dva puta premijera Ki-

ne, koji je umro 17. januara u 85 go-

dini.

Xaova porodica nije pristaja-

la da se u opro{tajnom govoru spo-

miwe da im je otac smijewen jer je

po~inio "ozbiqne gre{ke# podje-

le partije, nakon {to se suprot-

stavio upotrebi vojske u razbija-

wu studentskih prodemokratskih

demonstracija na Tjenanmenu juna

1989. godine.

Biv{i {ef partije koji je od

tada ìvio u ku}nom pritvoru u

Pekingu nikada nije htio da pri-

hvati tu ocjenu partijskih kolega.

Porodica je insistirala da prili-

kom sahrane vlasti "iznesu po{te-

nu ocjenu# wegovog sveukupnog ra-

da.

Vlasti su nastojala da izbjeg-

nu odavawe po~asti Xaou ne samo

za poku{aj za{tite studenata 1989.

godine, nego i wegove zasluge za po-

~etak privrednih reformi i pre-

lazak na trì{nu ekonomiju, koje

su preporodile Kinu u posqedwih

25 godina.

Grupa liberalnijih veterana

partije i prodemokratskih zago-

vornika je pro{le nedjeqe od par-

tijskog rukovodstva traìla da

posthumno rehabilituju biv{eg ge-

neralnog sekretara i da mu odaju do-

stojne po~asti.

Dvojica starih partijskih ru-

kovodilaca, Van Li koji je bio

predsjednik parlamenta 1989. i Ti-

an \ijun, potpredsjednik vlade, iz-

razili su èqu da prisustvuju sa-

hrani, dovode}i na taj na~in par-

tijski vrh u nezgodan poloàj. ¥

Trg u Hongkongu: Oda-vawe po~asti Xao Ci-jangu (Foto-Rojters)

SKROMNA SAHRANA XAO CIJANGA NA GROBQU HEROJA U PEKINGU

BEZ STRANIH NOVINARA Tokom deset dana od smrti Xao Cijanga wegova porodicai kineske vlasti sporile su se oko toga kako }e smijewenipartijski vo|a biti

"zvani~no" upam}en

OSLOBODIOCI Major Anatolij [apiro, ko-

ji je komandovao jedinicom Cr-

vene armije koja je oslobodila

logor 27. januara 1945. godine,

pozdavio je lidere i preìvjele.

- @elio bih da poru~im svim

qudima svijeta da se ujedine i

ne dozvole ponavqawe ovakvog

zlo~ina - rekao je [apiro u sni-

mqenoj poruci pu{tenoj u pozo-

ri{tu u Krakovu. "To se nikada

vi{e ne smije ponoviti#.

Forum je po~eo aplauzom za

[apira, koji ̀ ivi u SAD, i jo{

trojicu sovjetskih veterana ko-

ji su u~estvovali u osloba|awu

Au{vica. Oni su primili meda-

qe od predsjednika Aleksandra

Kva{wevskog, prenosi Aso{i-

ejted pres.

BEZBJEDNOSTPosqedwih dana bezbjednost

oko ku}e Xao Cijanga u Pekin-

gu bila je poja~ana, a prijateqi

kaù da su policajci odvra}ali

po{tovaoce biv{eg generalnog

sekretara da do|u i izraze sau-

~e{}e kako bi i na taj na~in iz-

vr{ili pritisak na porodicu da

ubrza sahranu.

BAGDAD - @ene u Iraku, ko-

je su i u vrijeme reìma Sadama

Huseina imale boqi dru{tveni

poloàj od pripadnica ne`nijeg

pola u mnogim drugim arapskim

zemqama, strahuju da bi wihov sta-

tus poslije nedjeqnih parlamen-

tarnih izbora mogao dodatno da se

pogor{a ako pobijede ekstremne

stranke, sklone ure|ewu dràve

po {erijatu, muslimanskom vjer-

skom zakonodavstvu, javio je Tan-

jug.

Mnoge Ira~anke, istovreme-

no, tvrde da su sa agresijom na wi-

hovu zemqu, dospjele u nepovoq-

niju situaciju od one u kojoj su bi-

le prije tog doga|aja i da im ja~a-

we ekstremizma i nasiqa dodatno

zagor~ava ìvot.

- Rat koji se vodi gurnuo je è-

ne sto godina unazad - izjavila je

Rojtersu doktorka Samira, koja ra-

di u jednoj bagdadskoj klinici.

Ona je, insistiraju}i da joj se

ne pomiwe ime - zbog straha od od-

mazde - ispri~ala da ve} mjeseci-

ma ne smije da vozi kola i da je

prinu|ena da se prekriva zarom,

{to, ina~e, nikada prije nije ~i-

nila.

Postupa tako da ne bi posta-

la meta ekstremista, koji ~esto

provociraju ili napadaju sve koji

se ne pona{aju u skladu sa tradi-

cionalnim islamskim obi~ajima.

- Glasa}u protiv religijskih

partija, jer èlim dobro svojoj

zemqi - kaè Samira i nagla{a-

va da sada{wi Irak nije ono {to

je èqela u godinama Sadamove

vladavine. Ira~anke su jo{ od 70-

tih godina pro{log vijeka bile

me|u najobrazovanijim i najslo-

bodnijim u arapskom svijetu.

Wihov poloàj po~eo je da se

pogor{ava od kad je me|unarodna

zajednica po~ela da uvodi sankci-

je Iraku.

Okupacija Iraka, izvedena

pre 22 mjeseca, i bujawe nasiqa u

zemqi kao reakcija na to, donije-

li su dodatne probleme ènama

koje islamski ekstremisti primo-

ravaju da nose tradicionalne ~a-

dore, da napu{taju javne poslove

i bivaju podre|ene mu{karcima.

Mnoge Ira~anke tvrde da se

danas osje}aju mnogo pritisnuti-

jim nego u vrijeme Sadamovog re-

ìma.

- Zar nosim iz bezbjednosnih

razloga. To ~ine i moje sestre u

Mosulu, jer ène otkrivenog li-

ca ~esto ubijaju - kaè Bu{ra Gor-

xis, hri{}anka iz Bagdada.

"Projektanti# novog Iraka

tvrde da }e dolaze}i dani sigurno

zna~iti boqitak i u statusu ̀ ena.

Kao dokaz za to uzimaju podatak

da u sada{woj vladi u Bagdadu {est

od 34 ministarska mjesta pripa-

daju ènama i da }e u novom par-

lamentu, koji }e biti izabran 30.

januara, na tre}ini od 275 stoli-

ca u wemu sjedeti pripadnice qep-

{eg pola.

Takva parlamentarna struktu-

ra je povoqnija od one u ameri~-

kom kongresu ili u britanskom

parlamentu, gdje je samo 15 odno-

sno 18 odsto èna, ali Ira~anke

strahuju da to ne}e biti od veli-

kog zna~aja, ako nacionalnu skup-

{tinu "osvoje# oni koji forsira-

ju {erijatsko pravo.

Janar Mohamed iz Organizci-

je za slobodu èna Iraka kaè da

bi uvo|ewe {erijata, {to zagova-

raju partije ve}inskih {iita,

predvo|ene vjerskim vo|ama, "au-

tomatski promijenilo poloàj ̀ e-

na, stavqaju}i ih u inferioran

poloàj#.

Tako, me|utim, ne misle i sve

ène u Iraku, jer ima i onih koje

smatraju da je prirodno da ira~ki

zakoni "budu u skladu sa {erija-

tom#. One su protiv konzervativ-

nog modela kakav postoji u Iranu

i Saudijskoj Arabiji, ali ne pri-

hvataju totalno odbacivawe {e-

rijata. Izborni rezultati doni-

je}e odgovor i na pitawe o budu-

}em poloàju èna u Iraku. ¥

Ira~anka: U Sadamovo vrijeme ène imalenajvi{e slobode u arapskom svijetu

(Foto-Rojters)

MOSKVA - U specijalnoj ope-

raciji ruskih snaga bezbjednosti

u administrativnom centru kav-

kaske republike Kabardino-Bal-

karije Naq~iku ubijeno je, prema

razli~itim informacijama ruskih

novinskih agencija, od pet do se-

dam ekstremista, koji su ve} dru-

gi dan bili zabarikadirani u jed-

noj ku}i, javio je Tanjug.

Me|u ubijenima se nalazi i vo|

ekstremne grupacije Xamata, Jar-

muk Muslim Atajev, organizator

decembarskog napada na Dràvnu

slu`bu za borbu protiv droge u

Naq~iku u kojem su poginula ~e-

tvorica pripadnika ove slu`be.

Tako|e se spomiwe da je me|u

ubijenima jedna èna snajperista,

dok prema tvrdwama republi~kih

organa reda, povodom ranijih in-

formacija da su se u zgradi nalazi-

li èna i dijete Atajeva, "djece u

stanovima nije bilo#.

Demineri nastavqaju pregled

zgrade, koju su specijalne snage osvo-

jile na juri{, nakon vi{e od jednog

dana bezuspje{nog pregovarawa.

Juri{u je prethodila dugotraj-

na opsada, sama borba trajala je ne-

koliko sati uz primjenu baca~a gra-

nata i mitraqeza sa oklopnih tran-

sportera, a specijalci su u{li u

zgradu poslije nekoliko sna`nih

eksplozija. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

petak, 28. januar 2005. SVIJET

@ENE U IRAKU ZABRINUTE ZA ISHOD NEDJEQNIH IZBORA

@ene u Iraku se pribojavaju da bi pobjeda ekstremnihstranaka koje proklamuju izgradwu pravnog sistemana osnovama {erijata mogla dovesti do pogor{awawihovog poloàja

11

Patrola: Ameri~ki vojnik u Kabulu(foto-arhiva)

TEHERAN - Iran }e biti

smrtna klopka za Amerikance ako

odlu~e da napadnu tu zemqu, upo-

zorio je ju~e zamjenik {efa iran-

skih oruànih snaga, general Go-

lam-Ali Ra{id.

Prvo treba da iskoristimo

sva sredstva da izbjegnemo invazi-

ju, ali u slu~aju napada, ova }e ze-

mqa postati grobnica za napada-

~e rekao je iranski general, ~iju

je izjavu prenijela novinska agen-

cija ISNA.

Ra{id je reagovao na nedavne

vojne prijetwe iz Va{ingtona na-

padom na Iran zbog sumwi da ta ze-

mqa razvija program oru`ja za ma-

sovno uni{tavawe, podsjetila je

agencija DPA.

- Imaju}i u vidu snagu i popu-

larnost vojske i revolucionarne

garde, nijedna zemqa ne bi riziko-

vala da napadne Iran, po{to bi joj

takva invazija nanela nepopravqi-

vu {tetu - rekao je iranski general

vojnim komandantima u Teheranu. ¥

TEL AVIV - Izraelski pre-

mijer Arijel [aron izrazio je

ju~e zadovoqstvo mjerama koje

preduzima novoizabrani palestin-

ski predsjednik Mahmud Abas za

okon~awe vi{e od ~etiri godina

nasiqa izme|u dva naroda, javio je

Tanjug.

U izjavi za najtira`niji izra-

elski list "Jediot ahronot#, [a-

ron je naglasio da nema sumwe da

je Abas "po~eo da radi#, izraziv-

{i zadovoqstvo onim {to ~uje da

se de{ava na palestinskoj stra-

ni.

- Namjeravam da promovi{em

{anse za postizawe dogovora s Pa-

lestincima, da pomognem Abu Ma-

zenu (popularnije Abasovo ime)

i da u isto vrijeme drìm o~i

otvorene i da ispitam situaciju

na drugoj strani - rekao je [aron.

Ministar spoqnih poslova

Izraela Silvan [alom je, me|u-

tim upozorio, poslije sastanka s

novim ameri~kim dràvnim se-

kretarom Kondolizom Rajs u Va-

{ingtonu, da je prekid vatre ko-

ji dogovora Abas s palestinskim

ekstremistima "tempirana bom-

ba koja }e nam eksplodirati u li-

ce#.

[alom je u izjavi za izraelski

vojni radio objasnio da "prekid

vatre kao takav nije ciq#, a pogo-

tovo ne dugoro~ni i da ko god mi-

sli tako grije{i, odnosno da eks-

tremisti~ke organizacije na taj

na~in mogu da sa~uvaju svoju in-

frastrukturu i da povremeno iz-

vode teroristi~ke napade, ~ime

}e upropastiti cio proces.

[alom je aludirao na zahtjev

koji je Izrael vi{e puta ponovio

da se ekstremisti~ke organizaci-

je razoruàju i raspuste.

Brigade mu~enika "Al-Akse#,

povezane s glavnom palestinskom

organizacijom Fatah, preksino}

su zaprijetile da }e prekinuti

osjetqivo primirje, nakon {to su

preru{eni izraelski grani~ari

ubili aktivistu Hamasa i ranili

dva pripadnika Brigada u Kalki-

liji na Zapadnoj obali.

Dogodilo se to nekoliko sati

po{to su izraelski zvani~nici

nagovijestili promjenu politike

ciqanih ubistava, odnosno najavi-

li da }e u slu~aju zati{ja na pa-

lestinskoj strani, Izrael odgo-

voriti istom mjerom.

Brigade "Al-Akse# su zapra-

vo postavile ultimatum da izra-

elska armija zaustavi napade pro-

tiv pripadnika te organizacije u

roku od 24 sata. Ovakve izjave ni-

su umnogome naru{ile atmosferu

optimizma nakon prekju~era{we

obnove diplomatskih kontakata

Izraela i palestinske uprave.

Izraelski mediji navode da su

izraelski zvani~nici ponudili

da se preda bezbjednosna kontro-

la palestinskoj upravi u nekoli-

ko gradova na Zapadnoj obali, kao

dio zajedni~kih inicijativa u naj-

ozbiqnijem poku{aju da se zausta-

vi nasiqe.

O tome se diskutovalo na pr-

vom sastanku na visokom nivou iz-

me|u dvije strane otkako je Abas

9. januara izabran za palestinskog

predsjednika. Razgovori su usli-

jedili poslije naglog pada broja

palestinskih napada protiv Izra-

ela u protekloj nedjeqi, razmje-

{tawa hiqada palestinskih po-

licajaca na granice pojasa Gaze,

s ciqem da sprije~e nasiqe i sig-

nala da je jevrejska dràva voq-

na da suspenduje ve}i dio ofan-

zivnih vojnih akcija na palestin-

skim teritorijama.

Predstavnici nekoliko pale-

stinskih frakcija su pristali su

da obustave napade na mjesec dana

dok Abas poku{ava da ubijedi [a-

rona da ne goni palestinske bje-

gunce, oslobodi palestinske za-

tvorenike i povu~e se na poloà-

je prije po~etka ustanka protiv

izraelske okupacije u septembru

2000. godine. ¥

Smrtna klopka za Amerikance

U SLUÂJU NAPADA NA IRAN

IZRAELSKI PREMIJER ZADOVOQAN POTEZIMA MAHMUDA ABASA

OPERACIJA RUSKIH SNAGA U NAQÎKU

Likvidirano pet terorista

STRAH OD TEMPIRANE BOMBEPoslije sastanka s Kondolizom Rajs ministar spoqnihposlova Izraela je mnogo oprezniji kada je u pitawuprekid vatre sa palestinskim ekstremistima

ZATVORENICI Uticajni "Haarec# objavio

je ju~e da }e Izrael pustiti sto-

tine palestinskih zatvoreni-

ka kao dio koraka i gestova do-

bre voqe s ciqem da se oja~a

novo palestinsko rukovodstvo

i da se ohrabri Abas da nasta-

vi s naporima u spre~avawu te-

rora.

Izraelski premijer Ari-

jel [aron }e se sastati s no-

vim predsjednikom Palestin-

ske uprave Mahmudom Abasom

i palestinskim premijerom Ah-

medom Kureijem za oko dvije ne-

djeqe i obavijestiti ih o kora-

cima koje Izrael namjerava da

preduzme.

UJEDIWENE NACIJE -

Turska je upozorila Ujediwene na-

cije da Kurdi na sjeveru Iraka na-

stoje da predstoje}e izbore u toj ze-

mqi pretvore u referendum za ne-

zavisnost te oblasti, nazivaju}i to

"zabriwavaju}om tendencijom#.

Sadrìna pisma, koje je potpi-

sao {ef turske diplomatije Ab-

dulah Gul, objavqena je sino}, a

ono je generalnom sekretaru Ko-

fiju Ananu i Generalnoj skup{ti-

ni UN upu}eno 20. januara, prenio

je Rojters.

BAGDAD - U Iraku je ju~e

poginulo jedanaest osoba, a je-

dan ameri~ki vojnik je rawen u

napadima pobuwenika na pute-

ve, {kole i vojne patrole, javio

je Tanjug.

U nastavku nasiqa koje je za-

hvatilo tu zemqu pred izbore

30. januara, tri Ira~ana su po-

ginula, a sedam je raweno od eks-

plozije bombe u gradu Mamudi-

ju, 30 kilometara ju`no od Bag-

dada.

U blizini Tikrita od bom-

be je poginuo slu~ajni prola-

znik, a u Samari su naoruàni

mu{karci u vazduh digli zgradu

lokalne {kolske administraci-

je, gdje je na izborima u nedjequ

trebalo da bude bira~ko mjesto.

U istom gradu u sukobu naoru-

ànih grupa i vojske SAD pogi-

nuo je ira~ki civil, a jedan je ra-

wen.

Razmjene vatre izme|u pobu-

wenika i ameri~kih vojnika bi-

lo je i u gradu Ramadiju, a u Ba-

kubi je uhva}en, prema navodima

zvani~nika tamo{we bolnice,

general biv{e ira~ke obavje-

{tajne slu`be biv{eg predsjed-

nika Sadama Huseina, Talim

Minshid.

U napadu na vojnu patrolu u

Kirkuku rawen je ameri~ki voj-

nik, dok su ju~e u Bagdadiju, 150

kilometara zapadno od Bagada-

da, kidnapovana ~etvorica pri-

padnika Ira~ke nacionalne gar-

de i oficir. U Kalisu, 80 kilo-

metara od glavnog grada, tri

Ira~ana su rawena u eksplozi-

ji bombe. ¥

Jedanaestmrtvih

KABUL - Avganistanski voj-

nik ubio je ju~e pet saboraca pri-

je nego je i sam pogo|en u ameri~-

koj vojnoj bazi na jugu Avganista-

na, {to je dosad najve}i gubitak za

avganistansku vojsku u jednom da-

nu, javio je Tanjug.

- Vojnik koji je zapo~eo paq-

bu vratio se sa straàrskog mje-

sta i trenutno nema dostupnih in-

formacija o motivima wegovog

napada - saop{tila je ameri~ka

vojska.

Avganistanski vojnici su uz-

vratili vatru i ubili vojnika, ja-

vila je agencija Rojters. U tom su-

kobu raweno je pet avganistanih

vojnika koji su prenijeti u ame-

ri~ku vojnu bolnicu u Kandaharu.

Vojne i policijske snage Av-

ganistana usmrtile su komandan-

ta talibanskih snaga Mulaha Mo-

hamadulaha i uhapsile su wegovog

zamenika Mulaha Gafara u Hel-

mandu, u Musa Kala provinciji,

izjavio je danas portparol pro-

vincijskog guvernera Mohamad Va-

li Alizai.

Najmawe dva policajca su po-

ginula, a dva su rawena u sukobu,

rekao je Alizai. Alizai je izjavio

da su Mohamadulah i Gafar traè-

ni zbog nekoliko napada na ame-

ri~ku i avganistansku vojsku u toj

oblasti. Avganistanska vojska, ko-

ju su obu~ili ameri~ki vojnici,

formirana je 2001. godine nakon

pada talibanskog reìma. ¥

U AMERI^KOJ BAZI U AVGANISTANU

Me|usobni obra~un

TURSKU BRINU KURDI

Pripadnici Hamasa: Prijetwa miru(Foto-Rojters)

POVRATAK U PRO[LOST POVRATAK U PRO[LOST POVRATAK U PRO[LOST POVRATAK U PRO[LOST POVRATAK U PRO[LOST POVRATAK U PRO[LOST POVRATAK U PRO[LOST POVRATAK U PRO[LOST POVRATAK U PRO[LOST POVRATAK U PRO[LOST

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

petak, 28. januar 2005.CRNA HRONIKA

BAWA LUKA - U minulih pet go-

dina u Republici Srpskoj, pqa~ka{i

su iz banaka i po{ta odnijeli vi{e

od {est miliona maraka. Od ~etrde-

setak pqa~ki, rasvijetqena je svega

petina. U ostalim slu~ajevima, pqa~-

ka{ima ni traga.

Iako je po~ela prije nepunih mje-

sec dana, u ovoj godini banke u Repu-

blici Srpskoj bile su ve} tri puta na

udaru naoruànih razbojnika.

Prvi slu~aj u 2005. godini bio je

prepad na slu`benika poslovnice bi-

jeqinske Pavlovi} banke S.[. 11. ja-

nuara. Od wega su razbojnici oteli

oko 46 hiqada maraka. Ubrzo je poli-

cija u Lon~arima prona{la zapaqen

"audi#, kojim je izvedena pqa~ka, a

dan kasnije uhap{en je jedan od u~esni-

ka I. S. (29).

Druga oruàna pqa~ka izvedena

je na Prijedorskoj petqi u Bawoj Lu-

ci 24. januara. Pqa~ka{i su insceni-

rali saobra}ajnu nesre}u sa dva "au-

dija#, da bi blokirali "audi 80# vla-

sni{tvo Nove Bawalu~ke banke, ko-

je je prevozilo novac iz Prijedora.

Razbojni~ka trojka, prijete}i pi{to-

qem i pu{kama, uspjela je od 132 hi-

qade, oteti 35 hiqada maraka.

Dan kasnije @eqko Kneèvi}

(39) iz Novog Grada uhap{en je pri

poku{aju da u poslovnici Nove Bawa-

lu~ke banke u Prijedoru, otme 245 hi-

qada koje je trebalo da budu preba~e-

ne u Bawu Luku. Kneèvi} je s pla-

sti~nim pi{toqem pri{ao radniku

obezbje|ewa, koji se brzo sna{ao i

napada~a bacio na pod.

Sude}i po po~etku godine, pqa~-

ka{i se spremaju da bar "uduplaju ak-

cije# u odnosu na lane. Jer u pro{loj

godini na udaru naoruànih razbojni-

ka banke i po{te bile su 14 puta, od

toga samo jedna pqa~ka nije uspjela.

Pro{le godine, 11. februara

opqa~kana je Nova banka u ulici Kra-

qa Petra Prvog Kara|or|evi}a u Ba-

woj Luci, odakle je oteto 18.500 mara-

ka. Poslovnica Rajfajzen banke u uli-

ci Vase Pelagi}a orobqena je 6. apri-

la, a ostala je bez 140 hiqada maraka.

Sqede}a na meti lopova na{la se po-

{ta u zgradi "Dejton# u Lukavici, 9.

jula, odakle je nestalo 25 hiqada ma-

raka. Dan kasnije napadnut je po{tar

u mjestu Poji{te kod Sokoca od koga

je oteto 10 hiqada maraka.

- Identifikovani su pqa~ka{i

po{te zvane "Dejton#, a na tragu smo

napada~ima na po{tara. Ali ~ekamo

jo{ neka vje{ta~ewa da bi mogli uhap-

siti osumwi~ene - rekao je

portparol Centra javne bez-

bjednosti Isto~no Sarajevo

Radovan Peji}.

Neuspio poku{aj upada u

po{tu u bawolu~kom nasequ

Obili}evo bio je 19. jula. U

brzoj akciji 28. jula uhva}en je

Elvis H. koji je iz Pavlovi}

banke u Doboju oteo blizu pet

hiqada maraka. Jo{ nije otkri-

veno ko je oteo 112 hiqada ma-

raka iz "furgona# Srpskih po-

{ta 9. septembra u selu Osto-

ji}evo kod Bijeqine.

- Poznato je ko su dvojica razboj-

nika, koja su opqa~kala Pavlovi}

banku u Dowoj Trnovi 19. novembra.

Oni su u bjekstvu i za wima se traga,

a sumwa se da su oni orobili poslov-

nicu iste banke u Bijeqini 4. novem-

bra - kaè portparol Centra Bije-

qina Dragomir Peri}.

U decembru je bilo pet napada na

banke ili auta kojim je prevoèn no-

vac. Ve} 1. decembra u selu Jasenov

Do, udaqenom oko 30 kilometara od

Bawe Luke, petorica naoruànih raz-

bojnika, obu~enih u uniforme Sfora,

presreli su blindirani kombi sa pa-

rama Rajfajzen banke. Petoricu iz

pratwe novca su savladali i vezali,

uzeli dva miliona maraka i pobjegli.

Razbojnici su 9. decembra upali

u Pavlovi} banku u Obudovcu, gdje su

oteli 35 hiqada maraka. [est dana

kasnije, oteto je osam hiqada maraka

iz Nove banke u Vlasenici. Iz po-

slovnice Nove Bawalu~ke banke u No-

voj Topoli kod Gradi{ke 20. novem-

bra oteto je 109 hiqada marka.

- Poslije dvadesetak minuta od

pqa~ke Nove Bawalu~ke banke u Ko-

zarcu 24. decembra uhap{eni su Mi-

{el Skori} (33) ro|en u [tutgartu

i Enes Be{i} (42) ro|en u Kozarcu,

oba nastaweni u Samoboru u Republi-

ci Hrvatskoj koji su od radnika uspje-

li oteti 700 maraka - rekao je port-

parol Centra Bawa Luka Rade Mu-

ti}.

Pretpostavke su, smatraju u poli-

ciji, da }e se pqa~ka{i, ukoliko se

namjere na banku ili po{tu, napade

usmjeravati na automobile koje pre-

voze novac. Razlog za to jeste {to ban-

ke i po{te, ne sve, imaju obezbje|ewe,

ali su pod nadzorom policije. Me|u-

tim, izostaje pratwa novca, koji se

prevozi iz poslovnica, zbog ~ega bi

se moralo ne{to u~initi u tom smje-

ru.

¥ V. JAWI]

OSNOVNI SUD BAWA LUKA

Potvr|ena optu`nica

BAWA LUKA - U bawolu~-

kom Osnovnom sudu u Bawoj Lu-

ci potvr|ena je optu`nica pro-

tiv Mileve Gvozdenovi} (38)

zvane Milica, ro|ene u Kqu~u,

i Du{ka Subo{i}a (40), ro|enog

u Glamo~u, a nastawenim u Ba-

woj Luci zbog krivi~nog djela

trgovine qudima radi prosti-

tucije.

Protiv wih je optu`nicu po-

diglo Okru`no tuìla{tvo Ba-

wa Luka za krivi~no djelo trgo-

vine qudima radi prostitucije,

podsticawa, navo|ewa i nama-

mqivawa drugih na pruàwe sek-

sualnih usluga.

Sudija za prethodno saslu-

{awe u Osnovnom sudu u Bawoj

Luci Danijela Milovanovi} po-

tvrdila je na{em listu da je, na

zahtjev Tuìla{tva, produìla

pritvor Gvozdenovi}evoj i Su-

bo{i}u do kraja glavnog pretre-

sa.

Gvozdenovi}eva i Subo{i}

optuèni su za pomenuto kri-

vi~no djelo u sticaju sa protiv-

pravnim li{ewem slobode. Za

to su optuèni zajedno sa Jovom

Mar~etom (28) i Radetom Bubu-

qem (47), oba porijeklom iz Bi-

ha}a, i Miletom Gvozdenovi}em

(44), ro|enim u Kqu~u, a svi na-

staweni u Bawoj Luci.

Optu`nica Gvozdenovi}evoj

i Subo{i}u na teret stavqa da

su od februara 2003. do decembra

2004. godine radi zarade u~estvo-

vali u organizovawu pruàwa

seksualnih usluga djevojke S.P.

(25) iz Bijeqine. Mar~eti, Gvo-

zdenovi}u i Bubuqu, koji se bra-

ne sa slobode, optu`nica na te-

ret stavqa protivpravno li{e-

we slobode @.K. (28).

¥ V. J.

BANKE I PO[TE U SRPSKOJ NA UDARU RAZBOJNIKA

OPQA^KANO [EST MILIONA12

Od ~etrdesetak pqa~ki, koliko ih se desilou proteklih pet godina, rasvijetqena je svega petina,a u ostalim slu~ajevima, lopovima i parama izgubiose svaki trag

Oteto dva milionamaraka: Po~etkom decembra opqa~kanje novac Rajfajzenbanke (foto-arhiva)

NASTRADAO ÛVARU pqa~kama, koje su se desile u po-

sqedwih pet godina, jedna osoba je ubi-

jena i to 12. januara 2001. godine pri-

likom pqa~ke Razvojne banke u Prije-

doru, kada je ubijen ~uvar Marinko Ba-

tinica. Kao osumwi~en za tu pqa~ku

uhva}eni su Branko Markovi} iz Sme-

derevske Palanke i Mladen Likar iz

Novog Grada, koji su na robiji. U jo{

nekoliko napada bilo je i povrije|e-

nih, ali povrede nisu bile opasne po

ìvot.

BANKE- Banke ukradeni novac nami-

ruju kod osiguravaju}ih ku}a u

visini osigurane sume, a kwiì

se kao potraìvawe od osigura-

vaju}eg dru{tva u bilansu sta-

wa. Dio koji nije osiguran kwi-

ì se kao vanredni rashod po-

slovawa - kaù u Novoj Bawa-

lu~koj banci.

Iz ove banke isti~u da se

osigurani iznosi utvr|uju za sva-

ku poslovnicu u zavisnosti od

wenog poslovawa, organizacio-

nog nivoa, teritorijalnog polo-

àja u odnosu na sjedi{te, kao i

procjene rizika.

BAWA LUKA - Marjan Kuk

(53) iz Bawe Luke, radnik bez za-

poslewa, osu|en je u bawolu~kom

Osnovnom sudu na tri mjeseca za-

tvora. Wemu je kazna izre~ena

zbog falsifikovawa slu`bene

isprave.

Presudu je izrekao sudija

Spasen Keleman. Prethodno je

optuèni Kuk zakqu~io spora-

zum o priznawu krivice sa okru-

`nim tuìocem Gordanom Mija-

tovi}.

U presudi se navodi da je Kuk

u oktobru 2003. godine sa~inio

la`nu diplomu i svjedo~anstvo

Ekonomske {kole u Bawoj Luci

na ime G. V.

Prije toga, u kwiàri je na-

bavio bjanko obrasce diplome i

svjedo~anstva, koje je popunio

li~nim podacima u~enice.

U ovaj protivzakoniti posao

G.V. je krenula u dogovoru sa pro-

fesorom ove {kole (~iji identi-

tet nije saop{ten). Ona je anga-

òvala Kuka za izradu la`nih

dokumenata. Ciq je bio da bude

utvr|ena istina o pri~ama da se

u Ekonomskoj {koli mogu dobi-

ti falsifikovane dokumente, di-

plome i sli~no.

G.V. je dokumente, koje je sa-

~inio Kuk, predala profesoru,

koji je provjerom u evidenciju

{kole utvrdio da su to la`no

svjedo~anstvo i diploma.

Poslije toga cijeli slu~aj

prijavqen je policiji. Marjan

Kuk je pred tuìocem priznao

ovo krivi~no djelo i prihvatio

predloènu kaznu od tri mjese-

ca zatvora.

¥ M. D.

IZREÊNA PRESUDA MARJANU KUKU IZ BAWE LUKE

Falsifikovao diplomu

DOWA SLATINA KOD [AMCA

Orobilidiskont pi}a

[AMAC - Nepoznata lica

su u no}i izme|u srijede i ~e-

tvrtka u Dowoj Slatini, op{ti-

na [amac, provalila u stovari-

{te alkoholnih i bezalkohol-

nih pi}a preduze}a "Stupari}#,

saop{teno je ju~e u Centru jav-

ne bezbjednosti u Doboju.

Prema izjavi vlasnika K.S,

pri~iwena mu {teta od {est hi-

qada konvertibilnih maraka.

Lopovi su ukrali ra~unar i

dva {tampa~a, dva telefona od

kojih jedan beì~ni, kao i ve}u

koli~inu alkoholnih pi}a.

¥ Sl. P.

[AMAC

Bezbjednija vo`wa

[AMAC - Bezbjednost sao-

bra}aja u 2004. godini na podru~-

ju op{tine [amac bila je dobra,

tvrde u Policijskoj stanici za

bezbjednost saobra}aja u ovoj op-

{tini.

Ovakav zakqu~ak moè da se

izvu~e iz ~iwenice da je zabiqe-

èn mawi broj nezgoda.

Ukupan broj saobra}ajnih

nesre}a mawi je za 45, saobra-

}ajnih nesre}a sa nastradalim

licima za 27 u odnosu na 2003.

godinu. Broj poginulih je za dvo-

je mawe nego prethodne godine.

Mawe je bilo i povrije|enih -

26 a za 18 je smawen broj sao-

bra}ajnih nesre}a sa materijal-

nom {tetom.

U 2004. godini nesre}e su se

u 86 slu~ajeva dogodile usqed ne-

prilago|ene brzine, 50 zbog ne-

po{tovawa prvenstveno prola-

za, 47 zbog nepropisnog kreta-

wa, a ostale su zbog nepropisnog

preticawa, vo`we pijanih voza-

~a...

U tom periodu policajci su

Sudu za prekr{aje [amac i Pe-

lagi}evo podnijeli ukupno 2.024

mandatnih kazni, {to je za 1.406

vi{e u odnosu na prethodnu go-

dinu.

Zona odgovornosti {ama~ke

Policijske stanice za bezbjed-

nost saobra}aja je podru~je op-

{tine [amac, Pelagi}evo i Do-

wi @abar.

¥ S. P.

BAWA LUKA - U magacinu

robne ku}e "Boska# u Bawoj Lu-

ci ju~e oko 3.30 ~asova izbio je

poàr.

Kako saznajemo u Vatrogasnoj

brigadi Bawa Luka, poàr je uga-

{en oko 6 ~asova, a gasilo ga je

trinaest vatrogasaca sa pet vo-

zila.

Vatra je o{tetila kombi i

veliki dio namje{taja i ostalih

stvari, koje su bile smje{tene u

magacinu.

Inspektori protivpoàrne

za{tite utvr|uju uzroke koji su

doveli do izbijawa poàra, a ma-

terijalna {teta bi}e procijewe-

na naknadno.

¥ @. Ma.

BAWA LUKA - Dvije nepo-

znate osobe su u ulici Veseli-

na Masle{e, uz prijetwu noèm

od G.B. oteli mobilni telefon

"soni erikson# vrijedan 300 ma-

raka. ¥

. . .

POTKOZARJE - Nepoznati

lopov je iz {tale L.V. iz Potko-

zarja ukrao ovna vrijednog 200 ma-

raka. ¥

. . .

BAWA LUKA - S.V. (23) iz

Bawe Luke uhap{en je zbog osno-

vane sumwe da je izvr{io krivi~-

no djelo razbojni{tva.

¥ @. Ma.

. . .

DOBOJ - Nepoznato lice je

iz prodavnice "Milena# u Bosan-

skom Brodu ukrao razli~itih ci-

gareta u vrijednosti od 1.500 ma-

raka. Odnio je i stotinu kuna i

pet evra. ¥

. . .

MODRIÂ - Iz kwigovod-

stvenog biroa "Deli}# u Modri-

~i lopovi su ukrali dva ku}i{ta

ra~unara "pentijum 4# i jedno ku-

}i{te "pentijum 2#, laserski

{tampa~ i radio-kasetofon. Pre-

ma izjavi vlasnika M.D, pri~i-

wena mu je {teta u vrijednosti od

dvije hiqade maraka. ¥

. . .

DOBOJ - Lopovi su iz "Rasad-

nika# u Stanovima, op{tina Do-

boj, ukrali 52 sadnice smr~e u vri-

jednosti ve}oj od dvije hiqade ma-

raka. ¥ Sl. P.

TELEGRAF

PO@AR U KRUGU ROBNE KU]E "BOSKA"

Magacin "Boske":

Velika {teta

(Snimio D. BORKOVI])

Planuo namje{taj

BAWA LUKA - Nenad Bje-

lajac "Nenac# (20) iz Bawe Lu-

ke osu|en je u bawolu~kom Osnov-

nom sudu na 15 mjeseci zatvora

zbog tri te{ke kra|e i provale

po~iwene u Bawoj Luci.

Presudu je izreklo Vije}e

trojice kojem je predsjedavao su-

dija Dragan Uletilovi}, a pret-

hodio joj je sporazum o prizna-

wu krivice koji je Bjelajac, u

prisustvu svog advokata \or|a

Stojakovi}a zakqu~io sa okru-

`nim tuìocem Mirsadom Ha-

xi}.

U presudi se navodi da je Bje-

lajac 1. avgusta pro{le godine

provalio u ku}u u vlasni{tvo

O.K. u ulici Jovana Du~i}a. On

je u dvori{tu prona{ao drvenu

skelu, preko koje se popeo na bal-

kon i kroz otvorena vrata u{ao

u ku}u. Pretresaju}i ku}u pro-

na{ao je i ukrao 3.500 evra, 2.000

maraka, tri mobilna telefona...

sve u ukupnoj vrijednosti od 9.300

maraka. Novac je potro{io, a te-

lefone bacio.

Bjelajac je u no}i izme|u 4. i

5. septembra pro{le godine pro-

valio u ku}u u ulici Bra}e Ma-

àr i majke Marije. On je preko

krova ku}e do{ao do prozora spa-

va}e sobe i uz pomo} alata otvo-

rio prozor. Zatim je u{ao u so-

bu, odakle je ukrao 2.500 maraka

i kutiju sa zlatnim nakitom.

Potom se popeo u potkrovqe

ku}e i iz dje~ije sobe ukrao di-

gitalnu kameru "soni#. Ovom pro-

valom Bjelajac je vlasniku ku}e

M.C. nanio {tetu u ukupnoj vri-

jednosti od oko devet hiqada ma-

raka. Istim putem kojim je u{ao,

provalnik je sa plijenom napu-

stio ku}u.

[est dana poslije toga, Bje-

lajac je opusto{io stan vlasni-

{tvo V.M. u prizemqu zgrade u

ulici Filipa Macure. Razbio je

staklo na prozoru toaleta, po-

tom ga otvorio i u{ao u stan.

Preturaju}i stvari po ku}i pro-

na{ao je i ukrao zlatni nakit u

ukupnoj vrijednosti od oko 15.000

maraka. Odre|enu koli~inu zlat-

nog nakita je prodao.

Vrijeme koje je Bjelajac pro-

veo u pritvoru od 19. oktobra

pro{le do 4. januara ove godine

bi}e mu ura~unato u izre~enu ka-

znu.

¥ M. DIZDAR

NENAD BJELAJAC OSU\EN NA 15 MJESECI ZATVORA

KRAO NOVAC I NAKIT Okrivqeni priznao krivicu za po~iwena krivi~na djela,pa mu je izre~ena petnaestomjese~na zatvorska kazna

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

HAG - Na su|ewu Naseru Ori-

}u pred Ha{kim tribunalom, svje-

dok optu`be Vojka Milovanovi}

izjavila je ju~e da joj je po~etkom

1993. u zatvoru u Srebrenici ubi-

jen suprug Milisav, javila je Be-

ta.

Prema wenim rije~ima wega

su prethodno zarobile bo{wa~ke

snage.

Ratnom komandantu bo{wa~ke

Armije BiH u Srebrenici Nase-

ru Ori}u sudi se po optu`nici za

smrt sedam srpskih zatvorenika u

srebreni~koj policijskoj stani-

ci i uni{tavawe i pqa~kawe naj-

mawe 13 srpskih sela u okolini

Srebrenice, tokom 1992. i 1993.

godine.

Vojka Milovanovi} (48) je re-

kla da joj je mu` u decembru 1992.

godine, kao mobilisani vojnik

Vojske Republike Srpske u selu

Sase, kod Bratunca, upu}en da

obezbje|uje put kod sela Glogova.

- Od tada ga nisam vidjela - kaza-

la je ona.

Milovanovi}eva je predo~i-

la da su joj muà zarobile snage

Nasera Ori}a i da je kasnije sa-

znala da je on u zatvoru u Srebre-

nici. Po wenim rije~ima, razmi-

jewena zatvorenica Dostana Fili-

povi} obavijestila ju je, krajem

decembra, da je u pritvoru vidje-

la Milisava, koji je bio te{ko

pretu~en i modar.

- U februaru 1993, Ratko Ni-

koli}, koji je bio oslobo|en iz

zatvora, rekao mi je da je Milisav

ubijen u zatvoru u Srebrenici, da

su ga prebili i mrtvog u }ebetu od-

nijeli - posvjedo~ila je Milova-

novi}eva.

Iako tijelo wenog supruga ni-

kada nije prona|eno, ona je izjavi-

la da je uvjerena da je on mrtav.

Tokom unakrsnog ispitivawa,

Ori}ev advokat Vasvija Vidovi}

tvrdila je da su srpske snage u se-

lu Sase po~inile te{ke zlo~ine

nad ve}inskim bo{wa~kim sta-

novni{tvom, a Milovanovi}eva

je odgovorila da ne zna za to.

Vidovi}eva je predo~ila i do-

kumente Vojske Republike Srp-

ske o tome da je Milisav Milova-

novi} poginuo u Glogovi 24. de-

cembra 1992, ali je wegova supru-

ga objasnila da je to datum wego-

vog nestanka. ¥

BEOGRAD - Na~elnik Upra-

ve za bezbjednost Jugoslovenske

narodne armije Aleksandar Va-

siqevi} rekao je ju~e na su|ewu

optuènima za zlo~in na Ov~a-

ri da su "dobrovoqa~ke jedini-

ce iz Srbije imale druga~iji sta-

tus od regularnih jedinica JNA#.

Vasiqevi} je svoju tvrdwu

pojasnio ~iwenicom da se u Rat-

nom dnevniku gardijske brigade

govorilo: "Poginula dva ofici-

ra ta i ta, poginulo pet vojnika

ti i tih i jedan "{e{eqevac# iz

Leskovca#.

On je rekao da JNA nije ima-

la potpunu kontrolu nad dobro-

voqcima i da su oni mogli napu-

{tati jedinice po naho|ewu i

i}i na borbene poloàje prema

svom izboru.

- Dobrovoqci Srpske radi-

kalne stranke su se upu}ivali u

{tab Teritorijalne odbrane Vu-

kovara, gde su se sa izvjesnim â-

prlom, dogovarali oko ~ina - ka-

zao je Vasiqevi} i dodao da je to

bilo mimo vojnih propisa.

Prema wegovim rije~ima

"dobrovoqci iz Srbije# su stal-

no optuìvali pripadnike JNA

da su izdajnici i nepouzdani.

Na tvrdwu optuènog Stan-

ka Vujanovi}a da li je organizo-

vao prevoz zarobqenika na Ov-

~aru, Vasiqevi} je odgovorio da

organi bezbjednosti po komand-

noj strukturi tako ne{to ne mo-

gu da narede.

Rezervni kapetan iz Aran|e-

lovca Svetolik Vuki} kazao je da

je kriti~nog dana u popodnevnim

~asovima bio na poqoprivred-

nom dobru Ov~ara ali da nije

primijetio da je bilo maltreti-

rawa zarobqenika.

Prema wegovom svjedo~ewu u

hangaru je bilo oko 150 qudi,

mahom civila, a primijetio je

da su neki od zarobqenika ima-

li zavoje na glavi i rukama.

- Me|u zarobqenicima je bi-

la i jedna mla|a èna i ~ini mi

se da je bila trudna - rekao je Vu-

ki}.

On je kazao da je na Ov~ari

trebao da organizuje straù ali

je nakon sat vremena dobio do-

zvolu da se vrati u komandu u se-

lu Negoslavci.

Vuki} je rekao da je za zlo-

~in na Ov~ari saznao tek nakon

zavr{etka rata iz dnevne {tam-

pe.

Pred Posebnim odjeqewem

Okru`nog suda u Beogradu, za

zlo~in nad 192 hrvatska ratna

zarobqenika na Ov~ari, 1991.

godine, optuèno je 17 osoba -

pripadnika Teritorijalne od-

brane.

Prema optu`nici, podignu-

toj 4. decembra 2003. godine, ko-

mandant Teritorijalne odbrane

Vukovara Miroqub Vujovi} i

wegov zamjenik Stanko Vujano-

vi} su organizovali i naredili

ubistvo i mu~ewe 192 hrvatskih

vojnika koji su poloìli oru`-

je pripadnicima JNA. ¥

U HAGU NASTAVQENO SU\EWE NASERU ORI]U

ZAROBQEN, MUÊN PA UBIJEN Svjedok optu`be Vojka Milovanovi} izjavila je ju~eda joj je po~etkom 1993. u zatvoru u Srebrenici na smrtprebijen suprug Milisav kojeg vi{e nikad nije vidjela

LONDON - Harold [ipmen

qekar koji je sistematski ubijao

svoje pacijente, najverovatnije je

odgovoran za smrt 250 lica, poka-

zala je objavqena istraga, a pre-

nose agencije.

Tokom istrage je utvr|eno da

je [ipmen usmrtio daleko vi{e

qudi nego {to se prvobitno pret-

postavqalo, {to ga, prema broju

`rtava, ~ini drugim po redu serij-

skim ubicom u svijetu.

Na prvom mjestu te liste je

Pedro Lopes iz Kolumbije, koji

je 1980. godine osu|en za 57 ubi-

stava, ali se sumwa da je ukupno

ubio 300 djevoj~ica.

[ipmen je ve}inu svojih `r-

tava ubio heroinskom injekcijom.

On nikada nije pokazao kajawe,

niti je ikada objasnio svoje moti-

ve. [ipmen se objesio u zatvoru

pro{le godine uo~i svog 58 ro-

|endana.

U kona~nom izvje{taju o we-

govim zlo~inima otkriva se da je

ubio tri pacijenta jo{ dok je bio

staìsta, tokom 1970-ih godina,

kao i da je vjerovatno odgovoran

za jo{ neka ubistva u tom perio-

du, ukqu~uju}i i ubistvo ~etvo-

rogodi{we djevoj~ice.

Kasnije, kao porodi~ni qe-

kar, usmrtio je 215, uglavnom sta-

rijih pacijenata, a mogu}e je da je

okon~ao ìvot jo{ 45 osoba.

- Procjewujem da je [ipmen

ukupno ubio oko 250 pacijenata

od kojih sam mogao da identifi-

kujem 218 - izjavila je sudija Xe-

net Smit, koja je vodila istragu.

[ipmen je 2000. godine za 15

ubistava pacijenata osu|en na do-

ìvotni zatvor. Policija, ro|a-

ci i kolege su, me|utim, uvijek

sumwali da je po~inio vi{e ubi-

stava na radnom mjestu ili u do-

movima pacijenata.

Istraga je pokazala da je [ip-

men vjerovatno po~eo da ubija pa-

cijente ~im je zavr{io fakultet.

- Ima dokaza na osnovu kojih

se moè zakqu~iti da je on bio za-

interesovan za lijekove i da je

ubijao da bi isprobao wihov efe-

kat, bez obzira na rizik kojem bi

pacijenti mogli biti izloèni -

rekla je Smitova.

Prema wenim rije~ima, mogu-

}e je da je [ipmen u po~etku ubi-

jao propisuju}i pogre{ne doze li-

jekova, ali je kasnije to ~inio

prora~unato. ¥

XAKARTA - Bilans `rta-

va cunamija koji je 26. decem-

bra protutwao obalama Indij-

skog okeana ju~e je pove}an na

283.000, po{to je Ministarstvo

zdravqa Indonezije saop{tilo

da su otkrivene nove `rtve u

toj zemqi.

Na sjeveru indoneànskog

ostrva Sumatra 230.261 osoba je

poginula ili se vodi kao nesta-

la u razornom talasu i zemqo-

tresu, saop{tilo je Ministar-

stvo zdravqa, pove}av{i bilans

`rtava za vi{e od 1.800 qudi.

U Tajlandu je, prema novim po-

dacima, 5.390 qudi izgubilo ì-

vot, a nestale su 3.134 osobe,

me|u kojima oko hiqadu stra-

naca, prenijela je agencija

AFP. U [ri Lanki je potvr-

|eno da je poginulo 30.957, a ne-

stalo 5.637 qudi. Zvani~ni bi-

lans `rtava u Indiji iznosi

10.744 osobe. ¥

NIK[I] - Nik{i}ka policija

je, uz krivi~nu prijavu predala istra-

`nom sudiji Osnovnog suda u Nik{i-

}u Dragoquba Jeli~i}a (24), zbog kra-

|e jaja, sira i kajmaka, javio je Tanjug.

Kako je saop{tio Centar bezbjed-

nosti, Jeli~i} je u no}i izme|u pone-

djeqka i utorka sa tezge na gradskoj pi-

jaci Marte Ciprani} ukrao oko 14 ki-

lograma kajmaka, {est kilograma si-

ra i 120 jaja.

Sa nekoliko susjednih tezgi od-

nio je izvjesnu koli~inu vo}a. Dio na-

mirnica radnici Centra bezbjedno-

sti prona{li su kod Jeli~i}a i vra-

tili vlasnicima. ¥

BUKURE[T - Pilot i

kopilot su poginuli kada

se rumunski transportni

avion sru{io ju~e ujutro u

blizini grada Ja{a, u sje-

veroisto~noj Rumuniji, ja-

vio je bukure{tanski dr-

àvni radio.

Avion, koji je prevo-

zio po{tanske pakete na

relaciji Bukure{t - Ja{ -

Budimpe{ta, pao je na uda-

qenosti dva kilometara od

aerodroma u Ja{u.

Avion nije prevozio

putnike. ¥

BRITANSKI QEKAR VJEROVATNO UBIO 250 PACIJENATA

Tokom istrage je utvr|eno da je Harold [ipmen usmrtiodaleko vi{e qudi nego {to se prvobitno pretpostavqalo,{to ga, prema broju `rtava, ~ini drugim po redu serijskimubicom u svijetu

ZLOÎN INJEKCIJAMA

petak, 28. januar 2005. CRNA HRONIKA 13

NIK[I]

Obijaotezge

BUKURE[T

Sru{io se avion

LOS AN\ELES - Deset li-

ca je poginulo, a oko 200 je povri-

je|eno kada je putni~ki voz uda-

rio u automobil, koji je na {i-

ne dovezao mu{karac sa samou-

bila~kim namjerama, nakon ~ega

je isko~io iz {ina i udario u

drugi voz, javio je Tanjug.

[ef lokalne policije Ren-

si Adams rekao je da je voza~ au-

tomobila èlio da se ubije, ali

se predomislio i iza{ao iz au-

tomobila prije udara voza.

- Cijeli incident izazvala

je poreme}ena osoba koja je ̀ eqe-

la da se ubije. Identifikovan je

kao Huan Manuel Alvarez /26/ iz

Komptona. Protiv wega }e biti

podignuta optu`nica za ubistvo

- rekao je Adams na konferenci-

ji za novinare.

Sudar se dogodio nedaleko od

raskr{}a puta za San Fernando

i Bulevara êvija êjsa.

@eqezni~ki pravac na kome

se desio sudar vlasni{tvo je fir-

me "Metrolink#.

Gotovo 300 vatrogasaca nala-

zi se na mjestu nesre}e u sjever-

nom predgra|u Los An|elesa, jer

se jedan od vozova po sudaru za-

palio, a 35 ambulantnih vozila

prebacuje povrije|ene u bolni-

ce. ¥

@EQEZNI^KA NESRE]A KOD LOS AN\ELESA

SOFIJA - Ogromna lopta sni-

jega ubila je dijete u bugarskom se-

lu na Rodopskim planinama, javila

su bugarska sredstva informisawa,

a prenijela Beta.

Incidenat se dogodio u selu Qa-

ska, kod Madana, u utorak po podne,

kad je 14-godi{wi Aleksi Bornazov,

poslije {kole, iza{ao iz ku}e da se

poigra u snijegu, koji je napadao po-

la metra.

Po{to je napravio nekoliko ve-

}ih lopti snijega, jedna od wih kre-

nula je nizbrdo. Dje~ak je vjerovat-

no krenuo da je zaustavi, ali ga je u

tom poku{aju lopta zahvatila i po-

vukla za sobom.

Tijelo Bornazova prona|eno je

tek uve~e, poslije potrage za nesta-

lim djetetom. Noge nesre}nog dje~a-

ka virile su iz ogromne lopte sni-

jega pre~nika ve}eg od metar i po i

teìne preko jedne tone. Qekari su

mogli samo da ustanove da se Borna-

zov ugu{io u snije`noj masi. ¥

BILANS NASTRADALIH U CUNAMIJU POVE]AN NA 283.000 QUDI

@rtve: Cunami si-jao smrt

(foto-arhiva)

Stravi~an udar: U olupinama vozova desetmrtvih (Foto-Rojters)

KOSOVSKA MITROVICA

Pi{toqem na napada~e

KOSOVSKA MITROVICA - Jedna osoba je

poginula, jedna rawena, a dvojica policajaca Ko-

sovske policije povrije|eni su u incidentu koji

se dogodio oko 19 ~asova u Obili}u, izjavio je Tan-

jugu portparol Kosovske policijske slu`be Ref-

ki Morina.

Policajci su zaustavili vozilo, ~ijem je voza-

~u, zbog prekr{aja, napisana kazna, {to je bio po-

vod da dvojica napada~a metalnim {ipkama napad-

nu dvojicu pripadnika Kosovske policijske slu`be,

rekao je Morina.

Portparol Kosovske policije je kazao da su

policajci u samoodbrani upotrijebili oru`je i

jednog napada~a ubili, a drugog ranili. Povrije-

|eni policajci su hitno preba~eni u pri{tinsku

bolnicu, gde im je ukazana pomo} - rekao je on.

Zbog interesa istrage, Morina nije èleo da

saop{ti imena vinovnika incidenta. ¥

PROCES MAJKLU XEKSONU

Poroti erotskimaterijal

LOS AN\ELES - Advokati optu`be u slu~aju

Majkla Xeksona, protiv koga je podignuta optu`ni-

ca za zlostavqawe djeteta, zatraìli su od suda do-

zvolu da porotnicima prikaù erotski materijal do

kojeg je policija do{la tokom dva pretresa pjeva~e-

vog ran~a "Nedo|ija#, prenijela je agencija DPA.

Zahtjevu tu`be, koji je upu}en po~etkom ovog mje-

seca, usprotivila se Xeksonova odbrana. Tuìoci

smatraju da bi zaplijewene kwige, video kasete i ~a-

sopisi pruìli poroti uvid u Xeksonovo stawe svi-

jesti i wegovu namjeru da zlostavqa dje~aka, podno-

sioca tu`be.

Po~etak su|ewa popularnom pjeva~u zakazan je za

ponedjeqak. Xeksonu }e se suditi po deset ta~aka op-

tu`nice koje ga terete za zlostavqawe djeteta, dava-

we opojnih sredstva, poku{aj zlostavqawa i poku{aj

otmice. Pjeva~ se izjasnio da je nije kriv ni po jed-

noj ta~ki optu`nice. ¥

VULI]Sudsko vije}e odlu~ilo je

ju~e da razdvoji postupak pro-

tiv optuènog Milana Vuli-

}a, protiv koga }e se nastavi-

ti su|ewe pred Specijalnim

sudom po istoj optu`nici.

Odluka je donesena zbog ne-

mogu}nosti Vuli}a da svako-

dnevno prati su|ewe zbog bole-

sti. Odluka da li }e mu se do-

zvoliti odbrana sa slobode bi-

}e donesena naknadno.

U GLAVNOM PRETRESU ZA SLUÂJ "OVÂRA" ISKAZ DAO ALEKSANDAR VASIQEVI]

Dobrovoqci bez kontrole

SOFIJA

Kobna igrasnije`nom

loptom

Jo{ pronalaze `rtve

Samoubica izazvao sudar

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

petak, 28. januar 2005.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

SRBAC - Stru~na komisija za

procjenu {teta na podru~ju op-

{tine Srbac utvrdila je da je

ukupna {teta nanijeta u poplava-

ma pro{le godine 3,7 miliona ma-

raka.

Nabujali Vrbas i Sava popla-

vili su u aprilu ~etrnaest mje-

snih zajednica sa 1.377 doma}in-

stava.

Pored zemqi{ta i poqopri-

vrednih kultura u selima Kuku-

qe, Lili}, Razboj, Glamo~ani,

Prijebqezi, Bajinci, Noì~ko,

te u priobalnom podru~ju Save od

Srpca do Koba{a, {tete su nasta-

le na stambenim, privrednim

objektima, sto~nom fondu i sto~-

noj hrani.

Elaborat o ukupnim {tetama

na{ao se pred srba~kim odborni-

cima, ali i u Vladi Republike

Srpske, od koje je op{tinska upra-

va traìla pomo}. Naàlost, pri-

stigla pomo} nije mogla pokriti

ni tro{kove procjene {teta od

20 hiqada maraka, a o pomo}i na-

stradalom stanovni{tvu da se ne

govori. Op{tina nije dobila ni

marke u gotovom novcu.

- Od Ministarstva poqopri-

vrede u vidu jednokratne inter-

vencije stiglo je 15 tona |ubriva,

jedva jedna ili dvije vre}e po do-

ma}instvu, {to je bilo uvredqi-

vo, pa mnogi nisu ni htjeli primi-

ti ovu pomo} - rekao je Borivoje

Vrsajkovi}, stru~ni referent u

Odjeqewu za op{tu upravu op{ti-

ne Srbac.

- Bili smo prinu|eni da to

|ubrivo podijelimo siroma{nim

doma}instvima - kaè Vrsajkovi}

i dodaje da se ne zna kako je podi-

jeqeno sredstvo za za{titu p{e-

nice u ovoj op{tini.

Stanovnici neza{ti}enih

podru~ja op{tine Srbac ~esto tr-

pe velike {tete od poplava, a ni-

su po{te|eni ni drugih elemen-

tarnih nepogoda. U 2003. godini

zabiqeèni su nezapam}ene su{e

koje su desetkovale poqoprivred-

ne usjeve.

S obzirom na ~iwenicu da u

elementarnim nepogodama gra|a-

ni nisu imali pomo} ni ranije, od

1974. godine, u op{tinskoj upra-

vi u Srpcu kaù da je postalo su-

vi{no da se procjewuje {teta. Is-

ti~u da je ta akcija je samo dodat-

no optere}ewe za op{tinski i

onako skroman buxet. I mje{tani

vodoplavnog podru~ja su ogor~e-

ni zbog takvog odnosa republi~kih

organa i iz revolta ne èle da

prime procjeniteqe.

- Op{tina ~ini {to moè u

kriznim situacijama, otpisuje po-

rez na dohodak od poqoprivrede,

ali to nije od velike koristi ka-

da poqoprivrednici ostanu bez

jednogodi{weg truda - isti~u mje-

{tani.

Pro{le godine u vi{e navra-

ta bile su {tete od leda, naro~i-

to u mjesnim zajednicama Sr|evi-

}i i Vlaknica. Ni tada nije bilo

pomo}i.

- Posqedice elementarnih ne-

pogoda osje}aju se duè vrijeme

jer poqoprivrednicima trebaju

nova sredstva za zasnivawe pro-

izvodwe, bez kredita i podsticaj-

nih mjera oporavak sporo te~e -

kaè @arko Saji} iz Lili}a.

Usvajaju}i elaborat o popla-

vama, tek krajem pro{le godine,

srba~ki odbornici su utvrdili i

mjere koje bi trebalo preduzeti

na za{titi od poplava.

Izgradwa obaloutvrda, iseqa-

vawe ugroènih doma}instava, ot-

pis poreza, pomo} kod sjetve, ot-

pis obaveza za struju bili su pri-

oriteti i na tome se uglavnom za-

vr{ilo. Ovom problematikom, po-

red ostalog, novo op{tinsko ru-

kovodstvo, kako je re~eno, posve-

ti}e vi{e pa`we u toku ove godi-

ne. ¥ S. KESER

KOMISIJA ZA PROCJENU [TETA NA PODRU^JU SRPCA ZAVR[ILA POSAO

POPLAVE ODNIJELE MILIONEProcijeweno je da su nabujali Vrbas i Savau pro{logodi{wim aprilskim poplavama napravili{tetu od 3,7 miliona maraka

14ZIMSKA SLU@BA

GRADI[KE "ÎSTO]E"

Snijeg diktira cijenu

GRADI[KA - Buxetom Op-

{tinske uprave Gradi{ka pred-

vi|eno je 25 hiqada maraka za

potrebe zimske slu`be "îsto-

}e#, koje }e biti upla}ene po-

slije obavqenog posla, potvrdio

je direktor "îsto}e# Pero

[mitran.


zimska slu`ba svoj posao radi

kvalitetno, a najvi{e posla ima-

ju na podru~ju Sredwe Jurkovi-

ce i Turjaka gdje swe`ni nano-

si dostiù i 80 centimetara.

- Ukoliko cijena obavqenog

posla zimske slu`be bude vi{a

od 25 hiqada maraka, {to samo

vremenski uslovi odre|uju, iz

buxeta op{tine potraìva}emo

vi{e para - kazao je [mitran.

On o~ekuje da }e i ranija du-

govawa prema "îsto}i# biti

uskoro izmirena kako ne bi bi-

lo dovedeno u pitawe funkcio-

nisawe preduze}a.

- Gradi{ka "îsto}a# od Op-

{tinske uprave i gra|ana potra-

ùje oko 70 hiqada maraka, ali

je naplativost zabriwavaju}a jer

iznosi oko 50 odsto - istakao je

[mitran.

Potraìvawa koja ovo pred-

uze}e ima uslovqava i ure|ewe

parking mjesta u gradu.

- Pro{le godine dobili smo

od Op{tinske uprave gazdovawe

gradskim parkinzima, a za asfal-

tirawe pojedinih parkinga i na-

bavku naplatnih satova potreb-

na su nova ulagawa za {ta pred-

uze}e trenutno nema para - kazao

je [mitran.

I pored lo{e finansijske

situacije "îsto}a# redovno iz-

miruje obaveze prema zaposle-

nim radnicima 60 stalno zapo-

slenih radnika i deset sezona-

ca. ¥ B. V.

NEOBI^NO TAKMIÊWE U PRWAVORU

Za sat - 28piro{ki

PRWAVOR - Danijel Ga-

tri} je za 60 minuta pojeo 28

piro{ki, ~ime je postao pobjed-

nik neobi~nog takmi~ewa, odr-

ànog u popularnom prwavor-

skom restoranu "Leut#. Drugo

mjesto osvojio je Neboj{a Te-

{i}, sa 25, a tre}e Milo{ Bi-

jeli} sa 23 piro{ke.

- Nisam o~ekivao ovako do-

bar apetiti, ali me raduje da

sam bio ispred jake konkurenci-

je "pro`drqivaca# - rekao je

prwavorski sredwo{kolac, pri-

maju}i pobjedni~ku nagradu.

Uz takmi~ewe u koli~in-

skom "uni{tavawu# ukrajinskog

nacionalnog jela, koje se pravi

do tijesta i krompira, u "Leu-

tu# su apetit provjeravali i go-

sti koji su se nadmetali u brzin-

skom jedewe. Uobi~ajenu porci-

ju, od {est piro{ki, Vedran Le-

pir iz Prwavora, "pomeo# je za

96 sekundi, ~ime je pobijedio u

ovoj konkurenciji.

¥ B. R.

DOBOJ - Od ove godine do-

bojski studenti }e opet, kao ne-

kad, primati stipendije iz buxe-

ta op{tine. Odluku o stipendi-

rawu studenata vi{ih {kola i

fakulteta donijeli su odborni-

ci na posqedwoj sjednici Skup-

{tine op{tine.

Do sada je op{tina, tako|e, iz

buxeta davala jednokratne pomo-

}i studentima, ali i u~enicima.

Naravno, to nije bila adekvat-

na podr{ka budu}im akademskim

gra|anima pa se, poslije duèg

vremena, ovdje po~elo da razmi-

{qa o dodjeqivawu stipendija,

kako se to radi u mnogim drugim

op{tinama.

- Uspostavili smo kontakt

sa op{tinama za koje smo znali

da imaju iskustva u dodjeli sti-

pendija. Neke op{tine smo po-

sjetili i pribavili wihove od-

luke i kriterijume pa smo na

osnovu toga napravili prijedlog

na{e odluke i dostavili je od-

bornicima na razmatrawe i usva-

jawe - rekao je Dragan Despoto-

vi}, predstavnik Odjeqewa za

privredu i dru{tvene djelatno-

sti.

Po{to je u buxetu u ove svr-

he bilo predvi|eno izdvajawe

60 hiqada maraka, {to su odbor-

nici i prihvatili, u odluci je

zapisano da se u 2005. godini do-

djequje ~etrdeset stipendija za

studente vi{ih {kola i fakul-

teta.

- Do te cifre do{li smo ra-

~unicom, odnosno, opredjeqewem

da stipendije iznose otprilike

stotinu maraka mjese~no. Mogli

smo, primjera radi, da idemo na

ve}i ili mawi broj studenata,

ali u tom slu~aju morali bismo

da stipendiju smawimo ili pove-

}amo - naglasio je Despotovi}.


stipendije su u [amcu 80, a u Bi-

jeqini 150 maraka u startu i mo-

gu da budu i ve}e s obzirom na

stimulaciju koju studenti dobi-

jaju ako imaju ve}i prosjek ocje-

na.

- To }e mo`da da se dogodi i

u na{oj op{tini, jer odlukom je

predvi|eno da se procedura pri-

jave, kriterijumi za dodjelu sti-

pendije i wen iznos reguli{u po-

sebnim aktom na~elnika op{ti-

ne - objasnio je Despotovi}.

Odbornik PDP Sini{a Ma-

ri} smatra da bi i o tome Skup-

{tina trebalo da odlu~uje, od-

nosno izabrani predstavnici na-

roda.

Ali, odbornici se nisu zado-

voqili samo dodjelom stipendi-

ja studentima, ve} su se zapitali

{ta je sa stru~nim usavr{avawem

akademski obrazovanih qudi.

- Trebalo bi da razmislimo

i da donesemo jednu posebnu od-

luku o finansirawu ili na iz-

vjestan na~in stipendirawu. Ri-

je~ je o magisterijumima, dokto-

ratima i tome sli~no, jer znamo

kako se te{ko dobijaju sredstva

za stru~no usavr{avawe - predlo-

ìo je Esad Hasani~evi}, odbor-

nik SDA.

Prijedlog }e biti razmatran,

ali zasad je sigurno jedno: sti-

pendije }e od ove godine dobija-

ti samo studenti.

¥ Sl. PUHALO

OP[TINA DOBOJ STIMULI[E STUDENTE

STIPENDIJA NAJBOQIMA

PRIJEDOR - Na

podru~ju op{tine Pri-

jedor trenutno nema no-

madskih stada, pa je ti-

me i bojazan od mogu}e

zaraze kju groznicom

smawena.

Krajem pro{le go-

dine zabiqeèna je po-

novo prava najezda ov-

~ara, a nakon toga usli-

jedila je i Naredba nad-

le`nog ministarstva o

zabrani noma|ewa u Re-

publici Srpskoj, sa

mjerama za sprovo|ewe.

U Op{tinskoj ve-

terinarskoj inspekci-

ji, tvrde da su posqed-

wa stada sa nomadima

primije}ena u decembru

pro{le godine, u nase-

qima Puharska i Ra{kovac, a do-

laze uglavnom sa podru~ja Stri-

~i}a, Mawa~e i Mrkowi} Grada.

Izdavawe naredbe Op{tinske

i Republi~ke veterinarske in-

spekcije o zabrani ispa{e je uro-

dilo plodom jer u posqedwe vri-

jeme nisu primije}eni na ve} po-

znatim lokacijama, isti~u odgo-

vorni i dodaju da je pro{le godi-

ne podneseno {est zahtjeva za po-

kretawe prekr{ajnog postupka

protiv nomada koji nisu posjedo-

vali prate}u dokumentaciju za is-

pa{u.

U veterinarskoj inspekciji

tvrde da su, u vezi sa tim ostvari-

li dobru saradwu sa policijom ali

i sa gra|anima koji nadle`nima

uredno prijavquju pojavu nomada u

wihovim naseqima. Najvi{e pri-

javqenih nomada bilo je u poli-

ciji u Kozarcu.

Preduzete mjere i sprovo|e-

we Naredbe o zabrani noma|ewa

imaju, izme|u ostalog, preventiv-

ni zna~aj u ciqu suzbijawa zara-

znih bolesti, posebno kju grozni-

ce, koja je na podru~ju prijedor-

ske op{tine registrovana 2002.

godine. Tada je, prema podacima

iz Higijensko-epidemiolo{ke slu-

`be Doma zdravqa u Prijedoru

evidentirano 205 oboqelih Pri-

jedor~ana. ¥ D. B.

NA PODRU^JU PRIJEDORSKE OP[TINE

ZVORNIK - U povratni~koj

mjesnoj zajednici Kula grad opre-

mqene su, uz pomo} nevladinih or-

ganizacija Cips i Vesta prostori-

je mjesne kancelarije ~ime su stvo-

reni uslovi za wen normalan rad.

Za opremawe prostorija Evrop-

ska unija je uloìla oko 2.500, a mje-

sna zajednica oko 1.500 maraka.

Prostorije su otvorene na pe-

togodi{wicu povratka Bo{waka u

svoje prijeratne domove, a sve~ano-

sti su prisustvovali i na~elnik op-

{tine i predsjednik Skup{tine op-

{tine Zvornik.

Samir Pali} odbornika SDA

u SO Zvornik ocijenio je da }e se

normalno funkcionisawe mjesne

zajednice pozitivno odraziti na

odrìv povratak i ukqu~ivawe po-

vratnika u rad lokalne uprave u

Zvorniku. ¥ S. S.

ZVORNI^KA MJESNA ZAJEDNICA KULA GRAD

Opremqene prostorije

NOVI GRAD - Javno komu-

nalno preduze}e "Komus# u No-

vom Gradu uvelo je nedavno novi-

ne na ulicama. Postavqene su pla-

sti~ne kante za prikupqawe ot-

pada i to posebno za staklo, papir

i plastiku.

- Za sada smo na ~etiri mjesta

u gradu postavili ovako kombi-

novane kante, kaè \emil ]uri}

direktor "Komusa#. U planu je po-

stavqawe ovakvih kanti kod è-

qezni~ke stanice. Jednostavno,

èlimo da privikavamo gra|ane

da posebno razvrstavaju sme}e.

Ovo je posebno zna~ajno zbog to-

ga {to su u toku pripreme za od-

voz sme}a na regionalnu deponi-

ju. U tom slu~aju kada izdvojimo

staklo, papir i plastiku ostaja-

}e znatno mawe koli~ine otpada

za odvoz na regionalnu deponiju -

dodaje ]uri}.

¥ V. B.

NOVI GRAD

Otpad u kantama

\ Poplave: Uni{teni stambeni i poslovni objekti (foto-arhiva)

\Ispa{a: Naredba otjerala nomade

Ni nomada,ni zaraze

SARADWAIzgradwom obaloutvrde na

Vrbasu u Lili}u, razgovorom

~elnika op{tine sa predstavni-

cima Civilne za{tite Republi-

ke Srpske i Direkcijom voda,

ve} su napravqeni prvi koraci

kada je rije~ o odràvawu i upra-

vqawu vodoprivrednim objekti-

ma. Me|utim, time ne}e biti u

potpunosti rije{eni problemi

stanovni{tva u takozvanom inun-

dacionom podru~ju op{tine Sr-

bac. Toga su gra|ani svjesni, ali

se ne mogu pomiriti sa ~iweni-

com da im u elementarnim nepo-

godama {irih razmjera niko ne

pruà materijalnu pomo}. Otu-

da vi{e ne èle da sara|uju kod

formalnih procjena {teta.

Iz op{tinskog buxeta izdvojeno je 60 hiqada marakaza stipendije koje }e biti u prosjeku 100 maraka

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

petak, 28. januar 2005. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

PRWAVOR - "Mlijekoprodukt#

otkupquje preko ~etiri miliona li-

tara mlijeka od oko 1.300 proizvo|a-

~a sa podru~ja Prwavora, po ~emu je

ova op{tina na tre}em mjestu po ko-

li~ini mlijeka koje sa wenog pod-

ru~ja otkupquje mqekara iz Kozarske

Dubice.

- Ono {to nam pravi probleme je

velika razu|enost op{tine kao i ne-

dovoqan broj laktofriznih stanica,

bez ~ega se ne moè posti}i zadovo-

qavaju}i kvalitet sirovina, rekao je

Milan Zaki}, rukovodilac sirovin-

ske slu`be u "Mlijekoproduktu#.

On je na sastanku sa proizvo|a-

~ima mlijeka u Prwavoru predstavio

i novi Pravilnik za obra~un cijene

mlijeka, koji }e iza}i ove godine.

- U novi Pravilnik bi}e ukqu-

~eni i novi elementi. Do sada je vred-

novana samo mlije~na mast, a od sada

}e se vrednovati i bjelan~evine, od-

nosno proteini. Novina je i to {to

je }e se mjeriti i ukupan broj mikro-

organizama i broj somatskih }elija

za {to bi rezultate dobili iz cen-

tralne laboratorije u Bawoj Luci,

naglasio je Zaki}.

Prema wegovim rije~ima za sada

se radi eksperimentalno kako bi se

{to prije po~eo primjewivati novi

Pravilnik.

- Na{i proizvo|a~i koji isporu-

~uju preko stotinu litara ve} su upo-

znati sa ovim novinama, jer isplatu ve}

radimo na nivou nekih evropskih stan-

darda. Ostali proizvo|a~i moraju da vo-

de ra~una o tome da }emo se pribliì-

ti evropskim standardima i moraju da

na|u sebe u tome, istakao je Zaki}.

On je najavio da postoje {anse

da odre|eni dobavqa~i koji to ne bu-

du primjewivali otpadnu, jer je pre-

ra|iva~ima prvenstveno ciq da dobi-

jemo kvalitetnu sirovinu i da napra-

vimo kvalitetan proizvod.

- Samo tako proizvo|a~i mogu da

budu prepoznatqivi na trì{tu i da

svoje proizvode izvoze u druge zemqe,

naglasio je Zaki}.

Da bi edukovali proizvo|a~e

"Mlijekoprodukt# je na predavawe

doveo i stru~wake koji su govorili

o mastitisu.

- Mastitis uti~e na to da se for-

mira pove}an broj somatskih }elija

i smawuje vrijednost mlijeka prili-

kom pravqewa proizvoda od mlijeka.

Od takve vrste mlijeka ne moète

da dobijete dovoqno ni butera niti

bilo kojeg drugog proizvoda, a takvi

proizvodi ne mogu ni dugo trajati,

tako da ni potro{a~i ne mogu dobi-

ti ono {to su traìli za svoj no-

vac, rekao je Amerikanac Albert

Vanous, specijalista za poqoprivre-

du u kancelariju Usaida u Bawoj Lu-

ci.

On je istakao da je vrlo va`no

i to da mastitis uti~e na ukupnu ko-

li~inu mlijeka koju farmeri dobi-

jaju od svojih krava. Da bi bili kon-

kurentni na trì{tu proizvo|a~i

moraju {to prije da dovedu kvalitet

mlijeka na evropske standarde.

¥ B. MITROVI]

OTKUP MLIJEKA NA PRWAVORSKOJ OP[TINI

BJELANÊVINE U CIJENIDo sada je vrednovana samo mlije~na mast, a od sada }ese u novom Pravilniku za obra~un cijene mlijeka na}ii bjelan~evine, odnosno proteini

15

"Mlijekoprodukt": Kvalitet mlijeka na evropskom nivou

KRAVEGovore}i o ishrani i re-

produkciji u govedarstvu pro-

fesor Dragutin Matarugi} na-

glasio je da }e se uskoro i na na-

{em trì{tu pojaviti krave

normandijske rase iz Francu-

ske ~ije je mlijeko kvalitetni-

je od mlijeka simentalskih kra-

va. Cijena tih krava bi}e oko

tri hiqade maraka.

RUDNIK UGQA

"STANARI"

Gubici na nuliDOBOJ - Rudnik ugqa "Stanari#

na Krwinu u op{tini Doboj, pro{le

godine je proizveo 200 hiqada tona

ugqa, {to je 90 odsto godi{weg pla-

na, rekao je direktor rudnika Mi-

lan \uri}.

- Ovo je zadovoqavaju}i rezultat

s obzirom na veoma nepovoqne teh-

ni~ko-ekonomske okolnosti u koji-

ma je poslovao rudnik pro{le, a na-

ro~ito ranijih godina, rekao je \u-

ri} Srni.

On je naveo da su na nulu svede-

ni gubici rudnika iz prethodnog pe-

rioda, te dugovawa prema radnicima

i fondovima.

\uri} je dodao da je svih 297 za-

poslenih radnika redovno primalo

plate, topli obrok, a upla}ivano im

je i penzijsko i zdravstveno osigura-

we.

On je rekao da je Rudnik pro{le

godine uspostavio poslovnu sarad-

wu i isporuku ugqa Termoelektra-

ni u Tuzli, preduze}ima "Elektro-

Bosna# u Jajcu i "Natron# u Magla-

ju, te kupcima u Srbiji, Sloveniji i

Hrvatskoj, kao i na trì{te zapad-

ne Evrope.

- Rudnik "Stanari# ima perspek-

tivu jer posjeduje zalihe od 100 mi-

liona tona kvalitetnog ugqa bez sum-

pora, koji zadovoqava evropske eko-

lo{ke standarde, kao i zna~ajna na-

lazi{ta kvarcnog pijeska i kaolin-

ske gline, veoma traènih sirovina

u gra|evinarstvu, staklarskoj i me-

talur{koj industriji, dodao je \u-

ri}. ¥

PRIJEDOR - "Romska ku}a#

u Prijedoru, koja je izgra|ena

sredstvima Vlade Republike Srp-

ske i op{tine Prijedor, ni mje-

sec i po dana nakon zvani~nog za-

vr{etka radova nije useqena.

Direktor Centra za socijal-

ni rad Rade Javori} rekao je Sr-

ni da }e stanovi u "Romskoj ku}i#

biti dodijeqeni prema odluka-

ma konkursne komisije, koju ~i-

ne predstavnici Ministarstva

za izbjeglice i raseqena lica Re-

publike Srpske, op{tine Prije-

dor i Centra za socijalni rad.

- Komisija je formirana, kon-

kurs za dodjelu stanova raspisan,

objavqen i zatvoren. Me|utim,

unutra{wi radovi jo{ nisu zavr-

{eni zbog ~ega ku}a nije useqe-

na u predvi|enom roku, rekao je

Javori}.

Predsjednik prijedorskog

Udruèwa Roma Rexep Hati} re-

kao je da su Romi nezadovoqni

zbog toga {to su po drugi put iz-

nevjerena data obe}awa.

- Prvobitni rok za zavr{e-

tak radova bio je septembar 2004.

godine, a kada je ku}a zavr{ena

poslije tri mjeseca zaka{wewa,

obe}ano nam je da }emo useliti do

kraja decembra, podsjetio je Ha-

ti}.

Ministar za izbjeglice i ra-

seqena lica Republike Srpske

Jasmin Samarxi} uru~io je na-

~elniku op{tine Prijedor Mar-

ku Pavi}u kqu~eve stanova u

"Romskoj ku}i# 10. decembra, ka-

da je i najavqeno da }e ku}a bi-

ti useqena do kraja 2004.

"Romska ku}a# izgra|ena je

na mjestu predratnog romskog na-

seqa u Rudni~koj ulici u Prije-

doru.

U svom sastavu, osim devet

stanova, ima salu za edukaciju,

parking prostor i kancelariju

za Udruèwe Roma.

Vlada Republike Srpske iz-

dvojila je 280 hiqada maraka za

izgradwu "Romske ku}e#, dok je

op{tina Prijedor obezbijedila

zemqi{te i infrastrukturu. ¥

PRIJEDOR - Iako se u

Prijedoru jo{ od Nove godine,

postepeno pu{ta grijawe po

gradskim kvartovima neki se

jo{ uvijek ne odri~u starog na-

~ina grijawa. Svrha je zadovo-

qena, a ko jo{ mari za esteti-

ku. ¥

FOTO-VIJEST

GrijaweGrijaweGrijaweGrijaweGrijaweGrijaweGrijaweGrijaweGrijawe

"ROMSKA KU]A" U PRIJEDORU I DAQE NEUSEQENA

Kqu~evi podijeqeni, stanovi prazni

GRADI[KA - U gradi-

{koj Op{tinskoj upravi u to-

ku je sistematizacija radnih

mjesta, koja }e se primjewi-

vati od po~etka februara. No-

va preraspodjela podrazumi-

jeva i vi{ak radnika u lokal-

noj upravi.

Na~elnik op{tine Gra-

di{ka Nikola Kraguq rekao

je da se jo{ ne zna koliko rad-

nika }e biti vi{ak i na ko-

jim poslovima.

- Izrada sistematizacije

radnih mjesta je u toku i dok

se ne zavr{i ne moè se govo-

riti o broju radnika koji }e

ostati bez posla. Ono {to mo-

gu re}i je to {to }e radnici

koji budu vi{ak biti razrije-

{eni po zakonskoj proceduri

u roku od {est mjeseci - ista-

kao je Kraguq.

On je dodao da }e novim

na~inom rada op{tinska ad-

ministracija biti dostupni-

ja i uslu`nija gra|anima.

Prema wegovim rije~ima

novom organizacijom Odjeqe-

wa u op{tinskoj upravi }e bi-

ti druga~ije formirana, te da

}e Odsjeci biti ukinuti.

- Administracija }e biti

pojednostavqena, a ukidawe

odsjeka predstavqa mawe qu-

di koji rukovode, a vi{e onih

koji rade, pojasnio je Kraguq.

On najavquje i uvo|ewe

nove tehnologije kako bi se

brè obavqali poslovi, a u

ciqu zadovoqewa potreba

gra|ana.

- Poslije sistematizaci-

je radnih mjesta za o~ekivati

je i preseqewe Op{tinske

uprave u jednu zgradu kako bi

gra|ani mogli sve poslove

obavqati na jednom mjestu, a

ne kao sada na tri lokacije,

rekao je Kraguq i najavio da

bi se u saradwi sa Ministar-

stvom finansija i taj problem

trebao rije{iti ove godine.

¥ B. V.

KOTOR VARO[ - U kotorva-

ro{kom Sredwo{kolskom centru

"Nikola Tesla# uspje{no je rea-

lizovan petodnevni biznis tre-

ning, koji je realizovala wema~ka

slu`ba za tehni~ku podr{ku u sa-

radwi sa op{tinom Kotor Varo{.

Poslovni trening je poha|alo

dvadeset polaznika koji imaju ili

planiraju zapo~eti biznis.

Prema rije~ima Eberharda Be-

renza, me|unarodnog stru~nog sa-

vjetnika za preduzetni{tvo, pola-

znici su na popularan na~in, kroz

vje`be i igru, uspje{no realizo-

vali program biznis treninga.

- Nakon petodnevnog kursa u~e-

snici su pro{irili svoja znawa o

biznisu, pa sada preostaje da poklo-

ne vi{e pa`we planirawu i kre-

ditirawu preduzetni{tva, rekao

je Berenz, koji je u okviru odrà-

nog treninga u ugostiteqskom

objektu "Milano# uru~io certi-

fikate koji su ranije realizovali

obuku.

Sertifikate su dobili Dan-

ko @mari} i Predrag Te{i} iz

Kotor Varo{a, Dragana Milinko-

vi} i Zoran Kolunxija iz Bawe

Luke, Slavko Dvizac iz Mrkowi}

Grada, Dragoqub Staj~i} i Nenad

Kosi} iz Gradi{ke. Naknadno }e

sertifikati biti predani Bori-

su Dragi}u iz Prijedora, Seni Ti-

ca iz Bawe Luke i Draganu Brko-

vi}u iz Usore.

- U toku tri ciklusa stekla

sam znawe koje }e mi koristiti u

privatnom preduzetni{tvu - re-

kla je Dragana Milijagi} nakon

prijema sertifikata.

Za Nenada Kesi}a obuka po me-

todi formirawa privatnog pred-

uzetni{tva je veoma specifi~na

i daje efekte.

Trener Danko @mari} je re-

kao da se prvi put sreo sa ovakvim

na~inom rada i da obuka uz vje`be

daje ve}e rezultate, nego sama pre-

davawa.

Prilikom dodjele sertifika-

ta pokrenuta je i inicijativa za

osnivawe udruèwe trenera. Na-

kon realizovanog prvog ciklusa u

Kotor Varo{u na redu je odràva-

we poslovnog treninga u Gradi-

{ci.

¥ D. KEREZOVI]

U GRADI[KOJ LOKALNOJ UPRAVI

Bi}e vi{ka radnika MODRIÂ - Odbornici op{tine

Modri~a usvojili su programe rada na-

~elnika op{tine i Skup{tine op{ti-

ne za 2005. godinu, te Strate{ki plan

razvoja Modri~a za naredne ~etiri go-

dine.

Na sjednici op{tinskog parlamen-

ta je re~eno da Modri~a, prema strate-

{kim razvojnim planovima, spada u re-

giju Sjeveroisto~na Bosna i na osnovu

svih prirodno-geografskih i ostalih

karakteristika ovaj prostor ima najre-

alnije razvojne {anse u oblasti poqo-

privrede i hemijske industrije.

Dokument Strate{ki plan razvoja

Modri~e 2005 - 2009. godina ima osnov-

ni ciq unapre|ewe ìvota. Taj doku-

menat izazvao je polemiku odbornika,

a sve u ciqu poboq{awa predloènog

teksta dokumenta.

I pored opre~nih mi{qewa na kra-

ju je dokument jednoglasno usvojen, sa za-

kqu~kom da se u roku od mjesec dana sve

primjedbe odbornika ugrade u tekst do-

kumenta.

Kao se moglo ~uti na sjednici do-

kument }e se realizovati u pet faza i

to: organizovawe lokanih aktera za ba-

vqewe ekonomskim razvojem, analiza

lokalne ekonomije, razvoja strategije

i pra}ewe realizacije strategijskog

plana. U samom startu u dokumentu su

predvi|a realizacija 21 projekta za

mala i sredwa preduze}a.

Kako je predvi|eno op{tinski bu-

xet }e izdvojiti za realizaciju ovih

projekata 42 odsto potrebnih sredstva,

a kako je predvi|eno ukupno potrebna

sredstva su 651.500 maraka.

Na~elnik op{tine Mladen Kreki}

je ponudio odbornicima svoj program

rada za ovu godinu po kome se predvi-

|a zaustavqawe pada ìvotnog standar-

da stanovni{tva i pove}awe zaposle-

nosti, koga su odbornici podràli.

Osim toga donesena je Odluka po

kojoj }e ubudu}e Srpski kulturni cen-

tar Modri~a pored kulturnih djelatno-

sti mo}i da se bavi i radiodifuznom

djelatno{}u. ¥ V. B.

USVOJEN STRATE[KI PLAN EKONOMSKOG RAZVOJA MODRIÊ

[ansa poqoprivredi

POSLOVNI TRENING U KOTOR VARO[U

UÊWE KROZ IGRUTrener Danko @mari} je rekao da se prvi put sreo saovakvim na~inom rada i da obuka uz vje`be daje ve}erezultate, nego sama predavawa

Kotor Varo{: Popularan na~in u~ewa

Grijawe

petak, 28. januar 2005.BAWA LUKA

Radnicima zimskih slu`bi ju-

~era{wi dan je donio malo olak-

{awe. Iako je snijeg padao bez

prestanka, sve ulice i putevi u

gradu i prigradskim naseqima su

~isti i prohodni, a najvi{e pa-

`we obratili su na ~i{}ewu tro-

toara.

Jedino kriti~no naseqe jo{

uvijek je Gorwa Stratinska gdje su

snije`ni nanosi visoki po metar

i po.

U preduze}u "Batar komerc#

koje ~isti ovo podru~je isti~u da

su ju~e osposobili jednu traku pu-

ta u Gorwoj Stratinskoj, a da su

poku{avali da pro~iste i drugu

traku kako bi put bio prohodan u

slu~aju novih padavina.

- Stawe je ju~e bilo mnogo bo-

qe nego prethodnih dana. Svi pu-

tevi u Bronzanom Majdanu, koji je

na{a briga, su prohodni i sve je

o~i{}eno do asfalta. Puteve smo

posipali soqu i abrazivnim ma-

terijalom, tako da nema poledice

- rekao je direktor "Batara ko-

merca# Dragomir Batar.

On dodaje da su wegovi radni-

ci radili tri dana i tri no}i bez

predaha.

- Ako smo se odmarali to je

bilo dva ili tri ~asa, poslije ~i-

tavog dana i no}i provedenih na

terenu. Da nismo tako radili, vje-

rovatno bismo sada bili odsje~e-

ni od svijeta. Ju~e je ovdje palo

desetak centimetara snijega, ali

ve}ih problema nema - istakao je

Dragomir Batar.

U samom gradu sve glavne i

sporedne ulice su o~i{}ene. Gra-

|ani su se najvi{e àlili na za-

trpane trotoare, ali putari poru-

~uju da se oni nisu mogli ~istiti

zbog velikih koli~ina snijega. S

obzirom na to da se stawe polako

smiruje, radnici zimskih slu`bi

po~eli su ju~e sa ~i{}ewem pje-

{a~kih zona, trotoara i mostova.

Tehni~ki direktor "îsto-

}e# Milan Plav{i} kazao je da su

po~eli sa odvozom snijega sa Tr-

ga Krajine.

- Tamo smo imali mnogo sni-

jega i morali smo ga odvoziti. Sta-

we je ju~e bilo mnogo boqe nego

ranijih dana, ali ma{ine su i da-

qe na terenu i radimo bez pre-

stanka - rekao je Milan Plav{i}.

Svi putevi su prohodni i u na-

seqima Stri~i}i i Vilusi. Rad-

nici preduze}a "Magma# koji ~i-

ste ova sela radili su sa tri ma-

{ine i o~istili sve putne prav-

ce.

- Imamo dvije grupe radnika,

pa rade na smjene. Aktivni smo i

dawi i no}u. Od srijede nam je na-

padalo novih 15 centimetara sni-

jega, ali smo sve uspjeli o~istiti

na vrijeme, tako da nije bilo zasto-

ja u odvijawu saobra}aja - rekao je

direktor "Magme# Bo{ko \uki}.

Tehni~ki direktor "Geoko-

pa# Milan Alagi} rekao je da su

svi putevi u ̂ esmi i Ma|iru pro-

hodni i da su ~i{}ewem zadovoq-

ni i mje{tani, ali i sami radni-

ci.

- Na vi{im brdskim krajevi-

ma visina snijega je oko 80 centi-

metara, pa je bilo malo teè o~i-

stiti makadamske puteve, ali

uspjeli smo - rekao je Alagi}.

On je dodao da su radnici ras-

pore|eni u ekipe i rade u smjena-

ma, ali na terenu se ne prekida sa

~i{}ewem.

U naseqima Petri}evac, Ra-

kova~ke bare, Drakuli} i Zalu-

àni svi putevi su prohodni, a

ulice o~i{}ene. Ovaj dio grada

~iste radnici preduze}a "Gra|e-

we \uri}#, a direktor Mile \u-

ri} tvrdi da su bitku sa snijegom

dobili jo{ u srijedu.

- Radnici su bili spremni na

padavine i ~im je snijeg po~eo,

iza{li smo na teren. Bilo je mno-

go posla ovih dana, ali bi}e i da-

qe jer je potrebno o~istiti tro-

toare, prilaze kontejnerima i au-

tobuskim stanicama - rekao je Mi-

le \uri}.

Naseqa Lau{, Pobr|e i Srp-

ske toplice ~iste radnici "Ro-

tora#. Direktor Pero Proli} ka-

zao je da su kriti~ni trenuci pro-

{li, a da su svi putevi i ulice

o~i{}eni i prohodni.

- U selima Dowa Kola, Gole-

{i i Sara~ica ima 90 centimeta-

ra do metar snijega, ali smo uspje-

li o~istiti puteve i omogu}iti da

se saobra}aj odvija nesmetano. U

seoskom podru~ju rade dvije, a u

gradskom ~etiri ma{ine - dodao

je Pero Proli}.

Kako saznajemo iz bawolu~-

kog Centra za obavje{tavawe ju-

~e je neprohodan bio jedino put od

zaseoka Panxe do Gruji}a u nase-

qu Borkovi}i u duìni od tri do

~etiri kilometra.

¥ S. MILANKOVI]

^lanovi humanitarne orga-

nizacije "Prvi osmijeh# podije-

li}e 5. februara paketi}e sa bez-

glutenskim proizvodima mali-

{anima oboqelim od celijakije,

odnosno alergije na p{eni~no

bra{no.

- Proizvode za pakete kupi-

li smo u Italiji, a podijeli}e-

mo ih u prostorijama Hipo-Al-

pe-Adrija banke - rekla je pred-

sjednik "Prvog osmijeha# Nada

Stojanac.

"Prvi osmijeh# prikupili su

uz pomo} preduze}a i ustanova

novac za kupovinu paketi}a.

- Hipo-Alpe-Adrija banka za

paketi}e je dala ~etiri hiqade

maraka, preduze}e "Alf - om# 200

maraka, "Mobi'S#je poklonio 460

maraka, sindikalna organizaci-

ja "Elektroprenosa# iz Rami}a

300 marka, Pravoslavna crkva 300

maraka, a preduze}e "Toplig Pr-

wavor# 100 maraka. "Koka kola#

je mali{anima darovala sokove

- kazala je Nada Stojanac.

U paketi}ima }e se nalaziti

bezglutenski proizvodi, kao {to

su bra{no, hqeb, kifle, kroasa-

ni, biskviti, krekeri i ~okolad-

ne oblatne.

Za jedan paketi} potrebno je

izdvojiti oko 120 maraka, a dobi-

}e ih 65 oboqelih mali{ana.

¥ S. Mi.

Poslije 12 godina

braka, Gordana i Mom-

~ilo Ajder su postali

roditeqi. Kao nagrada

za wihovo dugo ~ekawe

na potomstvo, Ajderovi

su dobili blizance: sina

kojem su dali ime Alek-

sa i k}erku, koju su nazva-

li Isidora.

Nedavno su prosla-

vili prvi ro|endan, a sa-

da, kaù sre}ni rodite-

qi, u~e prve korake.

- Mali{ani imaju za-

nimqiv put dolaska na

svijet. Za~eti su u Ma-

riboru, a prijevremeno

ro|eni u Beogradu. Wi-

hov dolazak na svijet je

unio radost i veseqe u

ku}u. Postali su miqe-

nici cijele porodice -

kaè mama Gordana.

Na prvi pogled reklo

bi se da veoma li~e, kaè tata

Mom~ilo, ali oni su dvije razli-

~ite osobe.

- Aleksa je od Isidore stari-

ji deset minuta i ozbiqniji je i

mirniji. On je tip istraìva~a,

sve gleda, prou~ava, sve ga zanima,

pa ga mama zove "profesor#. Isi-

dora je ìvahna, vesela djevoj~i-

ca, wu interesuje telefon i muzi-

ka - pri~a tata Mom~ilo.

Mama Gordana kaè da su joj

oko djece od samog po~etka poma-

gali baka Dragiwa i deda Slavko.

Bez wihove pomo}i, veli, ne bi

mogla "funkcionisati#.

Baka Dragiwa i deda Slavko

kaù da su im unu~i}i radost u ku-

}i i da im ni{ta nije te{ko ura-

diti kad su oni u pitawu. Kad joj

obaveze dozvole, djecu povremeno

pri~uva i tetka Vera.

- U me|usobnoj igri Isidora

uvijek bratu "krade# igra~ke. Za

Svetog Nikolu dobili su jelku,

kojoj su radovali kada su vidjeli

kako je oki}ena. Oboje vole kad

im pjevam, a sad im je najzanimqi-

vija pjesma "Veju, veju, pahuqe# -

pri~a mama Gordana.

Mali Aleksa je, kaè tata

Mom~ilo, ve} sa tri mjeseca govo-

rio "daj#, a poslije su oboje sko-

ro istovremeno izgovarali "ma-

ma, tata, deda, baba#.

- Uglavnom u isto vrijeme idu

na spavawe, ali Aleksa brzo zaspi,

dok Isidori treba ne{to vi{e

vremena da se uspava. Kad se jedno

probudi, ubrzo se probudi i ono

drugo, pa ponekad galame ili pla-

~u - kaè Gordana.

A ponekada ih, dodaje ona, za-

teknu u me|usobnoj pri~i, samo

wima znanoj. A nekad kao ne{to

me|usobno "pri~aju#.

¥ M. MAJSTOROVI]

Mje{tani mjesne zajednice Sa-

ra~ica, iako muku mu~e sa neure|e-

nim putevima, zadovoqni su radom

zimske slu`be, koja ovih dana ured-

no ~isti makadamske ulice u Sara-

~ici.

Predstavnici ove mjesne zajed-

nice uputili su Gradskoj upravi pro-

gram prioriteta u kojem su pred-

nost dali ure|ewu puteva i rje{a-

vawu vodosnabdijevawa doma}insta-

va.

- Nadamo se da }e nam nadle`ni

u Odjeqewu za komunalne i stambe-

ne poslove u Gradskoj upravi odobri-

ti pet hiqada kubika {qunka za na-

sipawe puteva i da }e nam iz Cen-

tra za unapre|ewe i razvoj sela po-

mo}i da u ovoj godini privedemo

kraju radove na vodovodu u Pavlov-

cu - rekao je predsjednik Savjeta mje-

sne zajednice Sara~ica Dragomir

Kneèvi}.

Prema wegovim rije~ima rje-

{avawa imovinsko-pravnih odnosa

i snijega radovi na vodovodu @rva-

wa obustavqeni su.

- U pro{loj godini uspostavi-

li smo uli~nu rasvjetu na regional-

nom putu pored osnovne {kole i u

tome nam je pomogla Gradska upra-

va - dodao je Kneèvi}.

On je naglasio da u Sara~ici

ve}ina doma}instava nema vodu za

pi}e niti ure|en prilaz ku}ama.

Mje{tani se nadaju da }e bar

neki od komunalnih problema biti

rije{eni u ovoj godini. ¥ D. T.

RADNICI ZIMSKE SLU@BE JUÊ, OSIM PUTEVA, ÎSTILI PJE[A^KE ZONE, TROTOARE I MOSTOVE

NASTAVQENA BITKA SA SNIJEGOMJedino kriti~no naseqe jo{ uvijek je Gorwa Stratinskagdje su swe`ni nanosi visoki metar i po. Neprohodani dio puta u nasequ Borkovi}i

16

Centar: Golubovi "ogladnili" od snijega (Snimio R. OSTOJI])

PREKR[AJNE PRIJAVE

Portparol Gradske upra-

ve Milenko [aji} rekao nam

je ju~e da je komunalna poli-

cija podnijela nekoliko pre-

kr{ajne prijava protiv gra-

|ana koji se nisu pridràva-

li Odluke o komunalnom re-

du i ~istili snijeg ispred

svojih ku}a, zgrada i poslov-

nih objekata. Prijava nije

bilo mnogo, jer se 90 odsto

Bawolu~ana pridràvalo po-

menute odluke.

Gradska tr`nica Borik Obili}evo Nova varo{

crni luk 0, 80 0, 80 - 1 0, 80 - 1 0,80 - 1

bijeli luk 2 2 2 2

krompir 0,80 - 1 0,80 - 1 0,80 - 1 0,80 - 1

karfiol 3 3 3

keq 1,20 1,20 1,20 1,20

mrkva 1- 1, 50 1 - 1,50 1 - 1,50 1 - 1,50

banane 1 1 1 1

jabuka 0,80 - 1 0,80 - 1 0,80 - 1 0,80 - 1

mandarine 1 1 1 1

naranxe 1,50 - 2 1,50 - 2 1,50 - 2 1,50 - 2

limun 1,50 - 2 1,50 - 2 1,50 - 2 1,50

grejpfrut 2,20 2,20 2,20

kru{ke 1 - 2 1,50 - 2 1,50 - 2

pasuq 2,50 2,50 2,50 2,50

rotkvice 1 1 1 1

prasa 2 2 2

gro`|e 2,50 - 3,50 2,50 - 3,50 2,50 - 3,50 2,50

smokve 5,00 5,00 5,00

{pinat 3 - 3,50 3 - 3,50 3 - 3,50

salata 2 - 2,50 2 - 2,50 2 - 2,50 2 - 2,50

CIJENE NA BAWOLU^KIM PIJACAMA

ZABIQE@ENO NA TR@NICI ORGANIZACIJA "PRVI OSMIJEH"

Djeda Mraz u februaruMJESNA ZAJEDNICA SARAÎCA

Odredili prioritete

Prodavci na bawolu~kim

pijacama, po vrlo povoqnim ci-

jenama, nude veliki izbor vo}a

bogatog vitaminom Ce.

Kilogram limuna ko{ta

od marku i po do dvije marke.

Po istoj cijeni prodaju se i

naranxe, a za kilogram grej-

fruta potrebno je izdvojiti

dvije marke i 20 feninga.

- Da bismo u vrijeme gripa

i prehlade sa~uvali svoje zdra-

vqe, moramo svakodnevno u or-

ganizam unositi velike koli-

~ine vitamina Ce - kaè kupac

na "Tr`nici# Slavko Svjetla-

novi}.

¥ M. F.

Limun i naranxe"Tr`nica": Kilogram grejpfruta dvije mar-ke i 20 feninga (Snimio Z. STAMENI]) BLIZANCI ALEKSA I ISIDORA AJDER

SRE]A POSLIJE DVANAEST GODINA Za~eti u Mariboru, a prijevremeno ro|eni u Beogradu.Wihov dolazak na svijet unio radost i veseqeu ku}u Ajderovih

SAN O IMENUMajka Gordana Ajder kaè

da je prije nego {to je i bila u

drugom stawu sawala da je ro-

dila djevoj~icu i da joj je dala

ime Isidora. Kad su se djeca

rodila odmah se znalo da }e dje-

voj~ica dobiti ime Isidora, a

dje~ak je bio, kako kaè, pravo

prijatno iznena|ewe. Od mu-

{kih imena najvi{e im se svi-

djelo ime Aleksa, pa su odlu-

~ili su da se tako i zove.

Aleksa i Isidora: Miqenici porodice

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

petak, 28. januar 2005. BAWA LUKA

"PALAS#

MI NISMO AN\ELI 2 - film Sr|ana Dragoje-

vi}a

Uloge: Nikola Kojo, Sr|an Todorovi}, Vesna Tri-

vali}, Zoran Cvijanovi}

Termini: 17, 19, 21

OU[ENOVIH 12 - nastavak hit filma o veli-

kim pqa~kama

Uloge: Xorx Kluni, Bred Pit, Met Dejmon, Xuli-

ja Roberts, Ketrin Zeta-Xons, Endi Garsia

Termini: 18.30

SIRENA ZA UZBUNU - triler

Uloge: @oakin Finiks, Xon Travolta

Termini: 18.30

MULTIPLEKS "KOZARA#

MI NISMO AN\ELI 2 - film Sr|ana Dragoje-

vi}a

Uloge: Nikola Kojo, Sr|an Todorovi}, Vesna Tri-

vali}, Zoran Cvijanovi}

Termini: 16, 18, 20, 22

BRIXIT XONS 2 ( NA IVICI RAZUMA ) - ko-

medija

Uloge: Rene Zelveger, Hju Grant, Kolin Firt

Termini: 17.15, 19.45, 22

DRUGA @ENA - triler

Uloge: Xo{ Hartnet, Metju Lilard, Dajan Kriger

Termini: 17.30, 19.30, 21,30

RIDIKOVE HRONIKE - nau~no-fantasti~na ak-

cija

Uloge: Vin Dizel

Termini: 17.45, 20.15

IZBAVITEQI - Novi mega hit produkcije Di-

zni/Piksar

Termini: vikendom 12.30

NARODNO POZORI[TE REPUBLIKE

SRPSKE

KULT TEATAR

"PREKOBROJNA#, monodrama Tatjane Kecman -

SRIJEDA 2. februar u 19 ~asova

¥ Pripremio: M. F.

RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR ¹¹ RREEPPEERRTTOOAARR

BIOSKOPI

POZORI[TA

PORODILI[TE - Na Gi-

nekolo{ko - aku{erskom odjeqe-

wu Klini~kog centra na Papri-

kovcu obavqeno je osam poroda.

Ro|eno je pet djevoj~ica i tri dje-

~aka.

HITNA POMO] - Deùr-

ni qekari u Slu`bi hitne pomo-

}i pregledali su 90 odraslih pa-

cijenata, osmoro djece, obavili

deset ku}nih posjeta i ukazali

pomo} prilikom jedne saobra}aj-

ne nezgode. Deùrnom stomato-

logu javilo se 29 pacijenata.

VATROGASCI - Vatrogasna

jedinica intervenisala je zbog

poàra u podrumu, zaglavqenog

lifta, poplave, zapaqenog dim-

waka i poàra u Robnoj ku}i "Bo-

ska#.

VODOVOD - Snabdijevawe

grada vodom je uredno, izuzev lo-

kacija na kojima se izvode rado-

vi. Kvalitet isporu~ene vode za-

dovoqava odredbe Pravilnika o

higijenskoj ispravnosti vode za

pi}e.

¥ Pripremio: D. Po.

SERVISNEINFORMACIJE

U ve}ini osnovnih i sredwih

bawolu~kih {kola ju~e je pri-

godnim programom sve~ano pro-

slavqena {kolska slava Sveti

Sava. Na priredbama je pjevana

Svetosavska himna, a govorilo se

i o ìvotu i djelu srpskog u~i-

teqa, prosvjetiteqa i arhiepi-

skopa Svetog Save.

Sve~ana akademija odràna

je i u Gimnaziji.

Za najboqu u~enicu ove godi-

ne progla{ena je Rada Vrhovac,

kojoj je uru~ena nagrada od sto

maraka. Zajednica srpskog jedin-

stva iz dijaspore dodijelila je

Bojani Marjanovi} prvu nagradu

za rad na temu o Svetom Savi u iz-

nosu od 100 dolara, koju }e pri-

miti 12. februara u Beogradu.

- Povodom Svetog Save ve}

~etvrtu godinu odràvamo sve~a-

nu akademiju, koja predstavqa

kvalitet i odraz gimnazijalaca -

kazala je direktor Gimnazije

Slavica Ivo{evi} - Weì}.

Najboqa u~enica Rada Vrho-

vac rekla je da je za wu velika

~ast {to je ba{ ona progla{ena

najboqim |akom, jer u Gimnaziji

ima mnogo odli~nih i vrijednih

u~enika.

I u Ekonomskoj {koli odr-

àna je sve~ana priredba povo-

dom Svetog Save. Poslije Sveto-

savske himne, glumac Narodnog

pozori{ta Republike Srpske Go-

ran Joki} govorio je "Besjedu#, a

glumac Studentskog pozori{ta

Dragan Radowi} odigrao je pred-

stavu o Svetom Savi.

^lanovi Dramske sekcije

{kole pripremili su predstavu

o velikanima iz srpske istorije.

- [kola je obezbijedila kwi-

ge i prigodne poklone za 243 u~e-

nika, koji su pro{li odli~nim

na polugodi{tu. To je simboli~-

na nagrada za wihov rad i trud,

kao i podstrek da i daqe budu od-

li~ni - rekao je direktor {kole

@eqko Trnini}.

U Ekonomskoj {koli ima 12

u~enika koji imaju sve petice od

prvog dana {kolovawa, a za naj-

boqe me|u wima progla{ene su

Stojana Kopawa i Biqana Radu-

milo.

Prigodnom akademijom {kol-

sku slavu Svetog Savu sve~ano su

proslavili i u Osnovnoj {koli

"Ivo Andri}#. îtawe slave i

lomqewe slavskog kola~a obavio

je protojerej-stavrofor Ratko

Radujkovi}.

- Na{ narod vijekovima pro-

slavqa u~iteqa i prosvjetiteqa

Svetog Savu, koji je najzaslu`ni-

ji za na{u kulturu. Sveti Sava je

srpski narod uveo u red kultur-

nih naroda i pokazao nam put spa-

sewa. Neka Sveti Sava i daqe

bdije nad nama, a mi da se oku-

pqamo oko wegovog djela - rekao

je protojerej-stavrofor Ratko Ra-

dujkovi}.

^lanovi {kolskog hora, uz

pratwu orkestra, otpjevali su

himnu Svetom Savi i splet srp-

skih pjesama. Recitatori i u~e-

nici iz dramske sekcije govori-

li su o ìvotu Rastka Nemawi-

}a i odigrali dio iz predstave o

wegovom odlasku na Svetu Goru.

Za najboqeg u~enika progla{en

je Slavi{a Baki}.

Svake godine Svetog Savu

obiqeàvaju i u Osnovnoj {ko-

li Georgi Stojkov - Rakovski.

- Odràli smo sve~anu aka-

demiju, a u~enici su spremili

program proslave u kojoj su u~e-

stvovali hor i recitatori - ka-

zala je pedagog u ovoj {koli De-

sanka Pu{ac.

U Osnovnoj {koli "Borisav

Stankovi}# rekli su nam da su

u~enici povodom ovog praznika

pripremili sportski i kultur-

no - zabavni program.

I u {koli "Branko Radi~e-

vi}# proslavqena je {kolska

slava Sveti Sava. Tim povodom

uprili~ena je {kolska prired-

ba i progla{eni najboqi rado-

vi likovnih i literarnih sekci-

ja.

- Simboli~ne nagrade dobi-

lo je sedam u~enika, a nagra|e-

na je i najboqa u~enica {kole

Jovana Jovi} - kazala je direk-

tor {kole Jadranka Boì}.

¥ E. G. S.

U BAWOLU^KIM [KOLAMA PROSLAVQENA SLAVA SVETI SAVA

Gimnazija: [kolski hor pjevao je himnu Svetog Save (Snimio Z. STAMENI])

17

U ÂST PROSVJETITEQAU ÂST PROSVJETITEQAU ÂST PROSVJETITEQAU ÂST PROSVJETITEQAU ÂST PROSVJETITEQAU ÂST PROSVJETITEQAU ÂST PROSVJETITEQAU ÂST PROSVJETITEQAU ÂST PROSVJETITEQASveti Sava je srpski narod uveo u red kulturnih narodai pokazao nam put spasewa. Neka Sveti Sava i daqebdije nad nama, a mi da se okupqamo oko wegovog djela,rekao protojerej-stavrofor Ratko Radujkovi}

Jo{ nije poznato kada }e ta~-

no biti izabrani novi na~elnici

odjeqewa u Gradskoj upravi, ali je

sigurno da se primopredaja du`no-

sti ne}e dogoditi prije marta.

Odbornik Saveza nezavisnih

socijaldemokrata Krstan Simi}

izjavio je za "Glas Srpske# da Skup-

{tina grada treba da usvoji odlu-

ku o raspisivawu javnog konkursa

za izbor novih na~elnika.

- O~ekujemo

da }e odborni-

ci na drugoj

s j e d n i c i

Skup{tine

grada odlu-

~ivati o

raspisiva-

wu kon-

kursa. Tako|e, treba da se formi-

ra i Komisija za izbor i imenova-

we na~elnika odjeqewa u Gradskoj

upravi - istakao je Simi} i dodao

da }e se na javnom konkursu za iz-

bor na~elnika mo}i da prijave svi

gra|ani koji odgovaraju uslovima

konkursa.

Do ka{wewa izbora novih na-

~elnika do{lo je zbog neusagla{e-

nosti novog Zakona o lokalnoj sa-

moupravi, koji je 1. januara stupio

na snagu, i Zakona o vladinim ime-

novawima.

Od nadle`nih u Skup{tini

grada saznali smo da je sporna pro-

cedura imenovawa na~elnika, odno-

sno tehnika.

Zakonom o vladinim imenova-

wima predvi|eno je da se na~elni-

ci biraju javnim konkursom, a Za-

konom o lokalnoj samoupravi ime-

novawe je prepu{teno gradona~el-

niku ili na~elniku op{tine.

- Nije bilo jasno kako izabra-

ti na~elnike odjeqewa, da li jav-

nim konkursom i izborom naju-

spje{nijih kandidata, kako

nalaè Zakon o vladinim

imenovawima ili na prije-

dlog gradona~elnika koji,

logi~no, treba

da izabere prve

qude sa kojima

}e raditi - re-

kao je ranije za

na{ list pred-

sjednik Skup-

{tine grada

Slobodan Gavra-

novi}.

On je tada do-

dao da i u jednom

i u drugom slu~a-

ju kandidati za na~elnike u Grad-

skoj upravi trebaju da pro|u in-

tervjue, a koji }e uticati kod od-

lu~ivawa za ova radna mjesta.

¥ P. P.

IZBOR NAÊLNIKA U GRADSKOJ UPRAVI

Skup{tina na potezu

Nadle`ni u Higijensko - epi-

demiolo{koj slu`bi zavr{ili su

informaciju o epidemiolo{koj

situaciji u gradu za pro{lu go-

dinu. Tokom 2004. godine, stoji u

informaciji, u gradu je do{lo do

pojave 12 epidemija, me|u kojima

dvije epidemija vari~ela, pozna-

tih kao "vodene ospice#, epide-

mija {arlaha, kju-groznice, salmo-

neloze i trovawa hranom.

Prema rije~ima na~elnika

ove slu`be dr Qiqane Stanivuk,

epidemiolo{ka situacija tokom

pro{le godine bila je nesigurna,

a za vrijeme epidemije i nepovoq-

na.

- Pro{le godine u slu`bi je

pregledano 1980 osoba, oboqelih

od zaraznih parazita koji se po

zakonu obavezno prijavquju. Oko

polovine pregledanih bilo je obo-

qelo od kapqi~nih zaraznih bo-

lesti, odnosno onih koje se preno-

se disawem. Me|u wima najzastu-

pqenije su bile vari~ele, uglav-

nom kod djece {kolskog i pred-

{kolskog uzrasta - kazala je Sta-

nivukova.

Na drugom mjestu bile su cri-

jevne zarazne bolesti, zatim bole-

sti zajedni~ke qudima i ìvoti-

wama i ko`no veneri~ne.

Pro{lu godinu Bawolu~ani

}e pamtiti po epidemiji kju-gro-

znice, od koje je za tri mjeseca

oboqelo 225 osoba.

- U ambulanti za sanitarnu

obradu pro{le godine pregleda-

no je ~etiri hiqade i 502 pacijen-

ta, me|u kojima je 235 bilo klico-

no{a. Socijalno - ekonomski uslo-

vi i nedovoqna prosve}enost gra-

|ana uslovqava da epidemiolo-

{ka situacija bude neizvjesna i

nesigurna - istakala je Stanivu-

kova.

Mjere sprovo|ewa higijenske

za{tite gra|ana u pro{loj, bi}e

aktuelne i ove godine, a u planu

je i redovna proqe}na i jesewa

deratizacija, koje ova slu`ba oba-

vqa duè vremena.

¥ D. RA\AN

HIGIJENSKO-EPIDEMIOLO[KA SLU@BA

OSPICE SVRBJELE OSNOVCE Oko polovine pregledanih bilo je oboqelo od kapqi~nihzaraznih bolesti. Me|u wima najzastupqenije su bilevari~ele, kaè Qiqana Stanivuk

Qiqana Stanivuk: Od kju-groznice oboqelo225 qudi

Uz lomqewe slavskog ko-

la~a i kulturno-zabavni pro-

gram, Ugostiteqska {kola ju-

~e je proslavila {kolsku sla-

vu - Svetog Savu.

Direktor Ugostiteqske

{kole Mirko Stani} rekao je

da je ova {kola, prva u Repu-

blici Srpskoj 1993. godine,

proslavila {kolsku slavu.

- Narod koji nema svoju ze-

mqu, jezik, pismo i vjeru jadan

je narod. Prvi srpski prosve-

titeq, Sveti Sava, u~inio je

mnogo da na{ narod doìvi

kulturni procvat - istakao je

Stani} i dodao da pod okri-

qem Svetosavqa treba o~eki-

vati qep{u i boqu budu}-

nost.

U~enicima Ugostiteqske

{kole Draènki Blagojevi} i

Sini{i Vasi}u sve~ano su uru-

~ene nagrade zbog osvojene

zlatne medaqe na me|unarod-

nom takmi~ewu u Novom Sadu.

UGOSTITEQSKA [KOLA

JANUARUprkos niskim temperatu-

rama i periodu kada su aktuelne

prehlade i kijavice u Higijensko

- epidemiolo{koj slu`bi kaù

da od po~etka mjeseca nije bilo

epidemija gripa.

- Nije, na sre}u, bilo ni tro-

vawa hranom, iako je januar po-

znat po velikom broju slava i

praznika - kazala je Qiqana Sta-

nivuk.

INSPEKCIJA ZA PUTEVE

Uklonili21 reklamu Inspektori za puteve u pro{lom mjese-

cu obavili su 111 kontrola i zbog zate~e-

nih propusta podnijeli 21 zahtjev za pokre-

tawe prekr{ajnog postupka Sudu za prekr-

{aje.

- Ukupno je ukloweno pet objekata i 21

pano i reklamni natpis, zbog kojih je bila

smawena vidqivost na saobra}ajnicama -

potvrdio je {ef Odsjeka za inspekcisjke

poslove u Gradskoj upravi Drago Malinovi}.

Prema wegovim rije~ima, kontrolisa-

ni su radovi na prekopima javnih povr{i-

na, ure|ewu puteva, trotoara, kao i posta-

vqawe vertikalne i svjetlosne signaliza-

cije.

Malinovi} je naglasio da inspekcijski

nazor nije zaobi{ao ni vanredni prevoz.

¥ D. T.

Krstan Simi}: Konkurs, pa izbor

U ÂST PROSVJETITEQA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

petak, 28. januar 2005.KULTURA

DRU[TVO "SLAVIJA" IZISTO^NOG SARAJEVA

Weguje napjeve

ISTO^NO SARAJEVO -

Kulturno-umjetni~ko dru{tvo

"Slavija# iz Isto~nog Saraje-

va postoji ve} tri godine i

uspje{no djeluje u svim sekci-

jama dru{tva.

Rije~ je o folklornoj sek-

ciji, muzi~koj i dramskoj, a po-

seban ~ar ansamblu daje ènska

i mu{ka pjeva~ka izvorna gru-

pa, koja weguje autenti~ne na-

pjeve koji su se izvodili stoti-

nama godina na Sarajevskom po-

qu.

- Zbog velike qubavi i en-

tuzijazma, ~lanovi na{eg dru-

{tva se uspje{no bore sa mno-

gim problemima sa kojima se

susre}emo. Mi nemamo prosto-

rije za rad, grijawe, niti stal-

ne izvore finansirawa. Me|u-

tim, postoje obe}awa od pred-

stavnika lokalne vlasti koji

su rekli da }e nam u skorijem

vremenu obezbijediti prostor

za dru{tvo - kazao je za na{

list predsjednik Kulturno-

umjetni~kog dru{tva "Slavi-

ja# iz Isto~nog Sarajeva Vla-

dimir Jovan~i}.

On dodaje da "Slavija# ima

stotiwak stalnih ~lanova.

Ipak, da bi se mladi vi{e za-

interesovali za wegovawe srp-

ske tradicije potrebni su boqi

uslovi za rad.

Ovo dru{tvo je nastupalo

na mnogo smotri i koncerata, a

raspolaè sa nekoliko koreo-

grafija - "Sarajevsko poqe#,

"Glamo~#, "[umadija#, "Grad-

ske pravoslavne igre iz Sara-

jeva#, "Pirot# i druge.

- Imamo no{we za ~etiri

koreografije, a za ostale se

snalazimo. Posu|ujemo ih od

kolega iz Sarajeva, koji nam iz-

laze u susret, tako da moèmo

da rije{imo problem no{wi -

isti~e Vladimir Jovan~i}.

Kulturno-umjetni~ko dru-

{tvo "Slavija# iz Isto~nog

Sarajeva za ovu godinu plani-

ra da uradi jo{ nekoliko kore-

ografija, ali i da se svojim

igrama predstave {irom Srbi-

je i Crne Gore i Republike

Srpske.

¥ S. D.

BAWA LUKA - Nagradu za naj-

boqu kwigu 2004. godine Udruèwe

kwièvnika Republike Srpske Po-

dru`nica Bawa Luka dodijelilo je

u srijedu profesoru dr Zorici Tur-

ja~anin, za zbirku eseja i kritika

"Lampa na pisa}em stolu#.

Rije~ je o kwièvnom djelu, u

kome se profesor dr Zorica Turja-

~anin osvrnula na na{e poznate pi-

sce poput Petra Ko~i}a i Branka

]opi}a, ali i na savremenike kao

{to su Ranko Preradovi}, Milen-

ko Stoji~i}, Ranko Risojevi},

Zdravko Kecman i Ranko Pavlovi}.

- Ovakva djela predstavqaju

praznik duha, procvat kulture i

bqesak na zvjezdanom nebu etnosa.

Traja}emo onoliko dugo koliko li-

jepih rije~i i kwiga napi{emo. U

posqedwe vrijeme kwiga se ne ~i-

ta koliko to zasluùje i ne proda-

je koliko vrijedi. Ona stidqivo

ulazi u izloge kwiàra i ~e{}e je

poklawana od strane autora, nego

{to je qudi kupuju - rekao je na do-

djeli nagrade predsjednik Udruè-

wa kwièvnika podru`nice Bawa

Luka Slobodan Jankovi}.

Predsjed-

nik ̀ irija koji

je profesor dr

Zorici Turja-

~anin dodije-

lio nagradu,

kwièvnik Mi-

lenko Stoji~i}

istakao je da

nije bilo lako

izabrati samo

jedno kwièv-

no djelo me|u 19

koji su pristi-

gli na konkurs.

- "Lampa na

pisa}em stolu#

je kwiga nad

kwigama 2004.

godine i to je

na{ ìri jed-

noglasno odlu~io.

Bitan razlog je i

to {to se radi o

kwièvnoj kriti-

ci, koja je kod nas posqedwih godi-

na na margini. Zorica Turja~anin

je ovom kwigom unijela red u bla-

gi haos kwièvnosti - naglasio je

kwièvnik Milenko Stoji~i}.

Profesor doktor Zorica Tur-

ja~anin prvi je doktor kwièvno-

sti za djecu u BiH i dobitnik mno-

gih kwièvnih nagrada. U wenim

rukama na{le su se nagrade "Vese-

lin Masle{a#, "Zmajeva nagrada#,

"Hasan Kiki}# i "Ko~i}evo pero#.

- Razumnom selekcijom Zorica

Turja~anin je ponudila jednu novu

kwièvnu Bawu Luku i Krajinu. Iz

prve ruke, kao recezent, uticala je

na djela o kojima pi{e. Uporedila

je kwièvna djela Petra Ko~i}a i

Branka ]opi}a, povezuju}i ova dva

pisca, ~ija se ̀ ivotna pri~a nasta-

vila jedna na drugu - kaè kwièv-

ni kriti~ar Miqko [indi}.

On je dodao da je autor "Lampe

na pisa}em stolu# obasjala djela

kraji{kih savremenika, otkriva-

ju}i i mawe poznata imena na{e

kwièvnosti.

- Sebe smatram kwièvnim

kriti~arom sa malom gre{kom, a to

je da o kwièvnim djelima mnogo

razmi{qam. Zna~aj "Lampe# je u

tome {to predstavqa kritiku, ko-

ja je zanemarena posqedwih godi-

na - rekla je prof. dr Zorica Tur-

ja~anin.

Nov~anu nagradu i diplomu au-

toru je uru~io gradona~elnik Ba-

we Luke Dragoqub Davidovi}.

¥ A. RAJKOVI]

OSVIJETQEN TRAG PISACAKwige poput

"Lampe na pisa}em stolu" predstavqaju

praznik duha, procvat kulture i bqesak na zvjezdanomnebu etnosa. Traja}emo onoliko dugo koliko lijepihrije~i i kwiga napi{emo, kaè Slobodan Jankovi}

Banski dvor: Gradona~elnik Bawe Luke Dragoqub Davido-vi} uru~uje nagradu Zorici Turja~anin (Snimio D. BORKOVI])

KROJEWE - "Lampa na pisa}em stolu#

krojena je dugo i strpqivo, umje-

{no i znala~ki, "iskrojena# od

svile i kadife razli~itih kwi-

ga i ànrova, od haiku poezije,

pripovjedno romaneskne proze do

kwiga kritika, nastalih na kra-

ji{kom tlu u {irem vremenskom

rasponu - rekla je kwièvnik

Stevka Kozi}-Preradovi} isti-

~u}i da je ova kwiga osvijetlila

zajedni~ki trag pisaca vrijedan

po{tovawa.

NOVI GRAD - U Galeriji Za-

vi~ajnog muzeja u Novom Gradu

otvorena je izlo`ba likovnih dje-

la 14 slikara. Organizatori izlo-

`be su Kulturno obrazovni cen-

tar Novi Grad i Crkvena op{ti-

na Blatna.

Izlo`ba je prodajnog karakte-

ra, a predstavqena je 51 slika. Ri-

je~ je o djelima: Zorana Banovi}a,

Alekse Mili}a, Miroslava Drqa-

~e, Slobodana Miki}a, Branka Pe-

uli}a, Pane Raki}a, Miroslava

Staki}a, Miodraga Nikoli}a, Mi-

lice ̂ eri}, Neboj{e Vinkete, Bo-

ìdara Do{enovi}a, Aqo{e Cvje-

ti~anina, Radoslava Tadi}a i Ale-

na Popova.

Sve slike su jo{ ranije poklo-

wene Crkvenoj op{tini Blatna.

Prihod od prodatih slika namije-

wen je za izgradwu hrama Svete

trojice u Blatni. Izlo`ba je otvo-

rena do 4. februara. ¥ V. B.

BEOGRAD - U Narodnoj bi-

blioteci Srbije ju~e je predsta-

vqena prva srpska dje~ja digital-

na biblioteka za u~enike Osnov-

ne {kole "Sveti Sava#, u okviru

koje }e na Internetu biti dostup-

no vi{e od 100 najqep{ih kwiga

dje~ije srpske kwièvnosti - ja-

vqa Tanjug.

Dje~ja digitalna biblioteka

od ju~e je dostupna na veb strani-

ci www.nbs.bg.ac.yu, dok }e neko-

mercijalni kompakt diskovi biti

podijeqeni svim javnim central-

nim bibliotekama u Srbiji. Bi-

blioteka je dio velikog istraì-

va~kog programa "Internacional-

na de~ja digitalna biblioteka#,

koji ima za ciq izgradwu svjetske

kolekcije od 10 hiqada digital-

nih dje~ijih kwiga, na 100 jezika iz

100 zemaqa.

Narodna biblioteka Srbije se

ukqu~ila u taj program i istovre-

meno pokrenula nacionalni pro-

gram izgradwe Srpske dje~ije digi-

talne biblioteke.

Nacionalni ure|iva~ki odbor

sa~iwen od profesora dje~je kwi-

èvnosti, izdava~a, bibliotekara

odabrao je 130 najqep{ih kwiga iz

srpske dje~ije kwièvnosti. To je

zbirka najkvalitetnijih kwiga u

pogledu sadràja, formata prezen-

tacije koje su uzori u pogledu umjet-

ni~kih, istorijskih i kwièvnih

vrijednosti, a koje su namijewene

djeci od tri do 13 godina, digita-

lizovane su u punom formatu, u bo-

ji i sa brojnim apstraktima.

Sve kwige dostupne su za ~ita-

we preko Interneta i u elektron-

skim ~itaonicama javnih biblio-

teka, ali je mogu}e {tampati samo

one kwige koje su u domenu javnog

vlasni{tva, dok su ostale za{ti-

}ene autorskim pravima i tehni~-

kom obradom. Digitalna biblio-

teka, me|u ostalim, djeci omogu}a-

va u~ewe slova i rije~i, a svaka ri-

je~ ispisana na ekranu pra}ena je

i wenim izgovorom. O~ekuje se da

program omogu}i informati~ko

opismewavawe djece i unapre|ewe

navike ~itawa kod djece. ¥

BAWA LUKA - Film Sr|ana

Dragojevi}a "Mi nismo an|eli 2#

prikazan je premijerno sino} u ba-

wolu~kim bioskopima. Nastavak

kultne komedije s po~etka devedese-

tih zainteresovao je bawolu~ku pu-

bliku, jer su karte za premijeru ras-

prodane nekoliko dana ranije.

Gluma~ka ekipa, koja je stvori-

la ikonu i od filma i od vremena o

kojem se u filmu radi nastavila je

da gazi istim koracima. U drugom di-

jelu ovog filma pojavquju se stari

"an|eli# na ~elu sa Nikolom Ko-

jom, Milenom Pavlovi}, Vesnom

Trivali}, Zoranom Cvijanovi}em,

Uro{em \uri}em i glavnim "|avo-

lom# - Sr|anom Todorovi}em. Izo-

stala su dva poznata gluma~ka ime-

na iz prvog dijela filma Branka

Kati} i Sowa Savi}.

Nikola se ponovo budi u kreve-

tima nepoznatih djevojaka ili sada

èna, koje ~esto i ne izgledaju ona-

kve kakve ih je on vidio no} prije.

Marina vi{e ne ìvi sa Nikolom.

Sada je samostalna èna, a najboqa

joj je savjetnica Violeta, koju glu-

mi Vesna Trivali}.

Pri~a se vrti oko Nikoline i

Marinine petnaestogodi{we k}er-

ke Sofije, koja je o~eva "slika i

prilika#. Ona po~iwe da "baca oko#

mu{karce, i to, {to je najgore za

patolo{ki qubomornog oca, na one

{mekere, koji li~e na wega u ludim

godinama nama poznatih iz prvog di-

jela "An|ela#.

Nikola ne bira sredstva da za-

{titi Sofiju od napada "vampir-

skih# i "seksualno optere}enih#

mladi}a. Prati i uhodi Sofiju, ko-

ja ima sve vi{e "oboàvalaca#. Pri

tome on upada u razne neprilike,

koje predstavqaju sr` doma}eg hu-

mora.

\ura, kojeg glumi Zoran Cvija-

novi}, postao je psiholog i pomaè

Nikoli da savlada bijes koji osje}a

prema svim mladi}ima koji nepre-

stano zovu Sofiju.

"Mi nismo an|eli 2# nije mogao

pro}i bez An|ela, kojeg glumi Uro{

\uri}, i \avola - Sr|ana Todoro-

vi}a, koji su ovaj put odlu~ili da

u~ine sve da pobijede u opkladi oko

"sre}nog ili nesre}nog# kraja ovog

filma.

Svih 89 minuta ove komedije dr-

ì pa`wu gledalaca i zasmijava ih

do suza. Ovaj put Sr|an Dragojevi}

se potrudio da "poja~a# humor i upa-

kuje ga u sada{we vrijeme, u ~emu je

i uspio.

Film po~iwe, sli~no kao i u

prvom dijelu, gdje se Nikola budi u

neurednom stanu stare "koke#, koja

je po prvi put obrijala noge i pri-

premila mu omlet od jaja, lan~i}a

i dlaka. Kao u standardnoj pri~i

upada mu`, iako razo~aran obrija-

nim nogama "obqubquje# svoju ̀ enu,

dok Nikola satima, visi na prozo-

ru i na kraju padne na ure|ivan ci-

ganski automobil i jedva izvu~e ̀ i-

vu glavu.

Sofiju glumi mlada glumica

Mirka Vasiqevi}, koja najvi{e na

svijetu voli svoga oca, ali èli da

se rije{i wegove stege i da mu po-

kaè da se moè sama ~uvati.

Inteligentna igra kontrasti-

ma, osje}aj za atmosferu i stiliza-

ciju, humor, vrhunska gluma, utica-

li su na stvarawe jedne od najkvali-

tetnijih doma}ih komedija, koja je to-

kom godina stekla kultni status me-

|u mnogim generacijama sa podru~-

ja nekada{we Jugoslavije. Nastavak

ovog filma, prema svim prognozama,

mogao bi da postane hit ovog vreme-

na, kao {to je bio i wegov prvi dio.

¥ M. JOTI]

HUMANITARNA AKCIJA GALERIJE NOVOG GRADA

Slike grade hram NARODNA BIBLIOTEKA SRBIJE

Bajke na Internetu

PREMIJERA FILMA "MI NISMO AN\ELI 2"

Inteligentna igra kontrastima,osje}aj za atmosferu i stilizaciju,ironi~an humor, vrhunska gluma,uticali su na stvarawe jedneod najkvalitetnijih doma}ih komedija.Nastavak ovog filma mogao bi dapostane ikona ovog vremena

TRST - Na 16. Me|unarod-

nom filmskom festivalu Al-

pe Adria, koji je ju~e zavr-

{en u Trstu, nagra|eni su sce-

narista Sr|an Koqevi} i

glumac Lazar Ristovski - ja-

vqa Beta.

Koqevi} je priznawe do-

bio za scenario filma "Sivi

kamion crvene boje# koji je i

reìrao.

Ristovski je na ovom fe-

stivalu imao glavne uloge u

dva filma "San zimske no}i#

Gorana Paskaqevi}a i "Kraq

lopova# Ivana File iz Slo-

va~ke.

Srpsku kinematografiju

zastupali su i "@ivot je ~u-

do# Emira Kusturice koji je

prikazan van konkurencije i

"Raber soul projekat# Dinka

Tucakovi}a koji je u~estvo-

vao u programu dokumentar-

nih filmova.

Od 20. januara u festival-

skoj konkurenciji bili su i

filmovi iz Ma|arske, Bugar-

ske, Slovenije, Hrvatske,

Poqske i Rusije. ¥

FESTIVAL ALPE ADRIA

Uspjeh Koqevi}a i Ristovskog

Sr|an Koqevi}: Priznawe za najboqiscenario

Mirka Vasiqevi} i Nikola Kojo: U glavnimulogama

@IVOT U OBLACIMA@IVOT U OBLACIMA@IVOT U OBLACIMA@IVOT U OBLACIMA@IVOT U OBLACIMA@IVOT U OBLACIMA@IVOT U OBLACIMA@IVOT U OBLACIMA@IVOT U OBLACIMA

PJESME Sje}awe na prvi dio istoi-

menog filma budi i muzika "ê-

kala sam ~ekala#, koju na humo-

risti~an na~in pjeva sam Ni-

kola, dok se \avo ̀ ali na "sla-

duwavost# pri~e. Za razliku od

prvog dijela, gdje su muziku ura-

dili "Vampiri#, u drugom dije-

lu ta ~ast je pripala Kristini

Kova~, koja je savr{eno uklopi-

la i pjesmu svoga oca "@ivi{

u oblacima mala#.

Muziku je "izmiksao# \avo

dodaju}i svoje di-xej sposobno-

sti i tonove elektronske muzi-

ke uz svestranu pomo} An|ela.

BEOGRAD - Pro{ireno izdawe kwige Milana Grola "Iz pozori-

{ta pretkumanovske Srbije#, koje je priredio Zoran T. Jovanovi}, pred-

stavqeno je u Narodnom pozori{tu u Beogradu, javqa Beta. ¥

¹ ¹ ¹

MOSKVA - Ruska balerina Anastasija Volo~kova, koja se oproba-

la i na filmu, priprema novi solisti~ki program posve}en poznatim

ènama, javqa Tanjug. Na baletskoj sceni bi}e predstavqeni likovi

egipatske carice Nefertiti, pariske kreatorke visoke mode Koko [a-

nel, francuske sredwovjekovne heroine Jovanke Orleanke, operske di-

ve Marija Kalas i drugih li~nosti koje su obiqeìle svoje vrijeme. ¥

¹ ¹ ¹

VRBAS - Generalni direktor Fabrike uqa i biqnih masti "Vital#

u Vrbasu Zdravko An|eli} je Vladimiru Tasi}u uru~io "Zlatni sunco-

kret# - nagradu "Vitalove# kwièvne fondacije, koju je dobio za roman

"Ki{a i hartija#, u izdawu novosadskih "Svetova#, javqa Srna. ¥

¹ ¹ ¹

MOSKVA - Ruski qubiteqi filma uskoro }e mo}i da vide film-

sku verziju romana "Turski gambit#, jednog od najtira`nijih pisaca de-

tektivskih romana Borisa Akuwina iz serije "Avanture Erasta Fan-

dorina#, javila je Beta. ¥

¹ ¹ ¹

NOVI SAD - U spomen na univerzitetskog profesora, istaknutog

esejistu, pisca i prevodioca Sretena Mari}a (1903-1992), u Matici srp-

skoj u Novom Sadu 1. februara bi}e odràna sve~anost koju organizuju

wegovo rodno mesto Kosjeri} i Biblioteka Matice Srpske, javqa Tan-

jug. ¥

MOZAIK

ZORICI TURJAÂNIN DODIJEQENA NAGRADA BAWOLU^KE PODRU@NICEUDRU@EWA KWI@EVNIKA

18

@IVOT U OBLACIMA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

petak, 28. januar 2005. KULTURA

BEOGRAD - U Nezavisnim no-

vinama od 26. januara pojavio se i

tekst - komentar Tawe Topi} "La-

tinica#. Saglasno imenu novina u

kojem je objavqen, tekst je potpu-

no nezavisan, jer je oslobo|en uti-

caja svake nau~ne, stru~ne pa ~ak

i zdravorazumske podloge (logi-

ke).

Tema komentara Tawe Topi}

jeste ]irilica, wen status pa ~ak

i potreba za wom pored ve} po-

stoje}e a "ravnopravne# latinice.

Povod komentaru je kwiga Biqa-

ne Plav{i} "Svedo~im#, koja je,

po autorkinoj èqi, {tampana

}irilicom. I tu nastaje problem

za Tawu Topi} i wene prijateqe

koji su "ugledni profesori sa fa-

kulteta politi~kih znanosti u

Zagrebu#.

Za wih (i za sebe, o~igledno)

Tawa Topi} traìla je latini~-

ko izdawe kwige, jer wihov "pro-

fesorski ugled# o~ito je u su-

protnosti sa znawem }irilice,

ili je pak i gra|en na neznawu

}irilice. Ina~e, za{to bi Tawa

Topi} pored postoje}eg }irili~-

kog traìla i latini~ko izdawe

kwige? Ili ni ona poput svojih

prijateqa (da li i profesora?)

ne zna }irilicu pa se odlu~ila da

"prosvjeduje# ne toliko protiv

}irilice koliko protiv Srba iz

BiH {to su se eto drznuli da

kwige prete`no {tampaju na }i-

rilici.

A toliko je toga u neposred-

noj pro{losti ura|eno da se (za-

ostala, "getoizirana#) }irilica

i kod Srba zamijeni "evropejski-

jom# latinicom. Srbi jednostav-

no treba da zaborave gotovo svu

svoju pismenost i kulturu do 1918,

jer je tek tada, stvarawem Kra-

qevine Srba, Hrvata i Slovena-

ca, uz }irilicu, u {iru upotre-

ba kod Srba u{la i latinica. I

postepeno postala ravnopravna s

latinicom, toliko "ravnopravna#

da je gotovo istisnuta iz javne upo-

trebe.

Upravo je za takvu "ravno-

pravnost# }irilice i latinice

Tawa Topi}.

Ona pokazuje da ne zna ni{ta

ne samo o zakonskom nego ni o

pragmati~kom statusu }irilice

kod Srba. I ne samo ju~e nego i da-

nas. Jer, i u Zakonu o slu`benoj

upotrebi jezika i pisma i u Srbi-

ji i u Republici Srpskoj "u slu-

`benoj je upotrebi }irili~ko pi-

smo, a latini~ko pismo na na~in

utvr|en zakonom#. Slu`bena upo-

treba, ako to Tawa Topi} ne zna,

ne ograni~ava individualnu slo-

bodu izbora pisma u autorskim

tekstovima.

A s takvim propisom uglav-

nom je saglasna i slu`bena upo-

treba ovih dvaju pisama u Srbiji,

Republici Srpskoj, pa i Crnoj Go-

ri. Pravo svakog naroda, {to Ta-

wa Topi}, o~ito ne zna jeste slo-

bodan izbor pisma. Srpska }iri-

lica je stoèrna vertikala srp-

skog duhovnog, kulturnog i isto-

rijskog identiteta. Osim toga ona

je, to nikada nije bilo nau~no

sporno, gramatolo{ki (a grama-

tologija je nauka o pismima) ku-

dikamo savr{enije pismo od lati-

nice. Pa, za{to bi joj onda Srbi

pretpostavqali nesavr{eniju i

upotrebno tek "odju~era{wu# la-

tinicu?

Jedino mo`da zato {to Tawa

Topi} i woj sli~ni smatraju da

Srbi treba da promijene svoj

"mentalni sklop#, pa da {tampa-

ju svoje kwige ne }irilicom nego

latinicom. Druk~ije i precizni-

je re~eno, da napuste svoju }iri-

li~ku tradiciju, to jest da pismom

i jezikom prestanu biti Srbi.

Ba{ tako, pismom i jezikom.

Jer, Tawa Topi}, kao usput,

preferirawe }irilice u Republi-

ci Srpskoj dovodi, potpuno neo-

snovano ili pak vrlo intenacio-

nalno, u vezu sa nedavnim zakon-

skim progonom ijekavice u Repu-

blici Srpskoj. A to dvoje jedno-

stavno se iskqu~uju, bar kad su srp-

ski filolo{ki interesi u pitawu.

Progon ijekavice bio je anti-

srpski i antinau~ni ~in, ~in u ko-

rist srpske {tete, ~in koji je Hr-

vatima i muslimanima davao neo-

borive argumente za nesrpski ka-

rakter wihovih tobo` standard-

nih jezika. Za taj ~in bili su, op-

{tepoznato je, svi oni koji su ra-

dili na provodbi hrvatskog filo-

lo{kog programa kao srpskog. Ima

~ak lingvista koji su za to provo-

|ewe hrvatskog filolo{kog pro-

grama nagra|eni prijemom u Aka-

demiju nauka i umjetnosti Repu-

blike Srpske, {to samo pokazuje

kakva je ukorijewenost antisrp-

skih jezi~kih djelovawa i koje sve

institucije i pojedince zahvata.

A to se vidi i iz teksta Tawe

Topi} koja, kao usput, citiraju}i

ni na kakvim argumentima neute-

meqen stav Tadeu{a Mazovjeckog

i Marka Tompsona da su bosanski

Srbi zarad "srbijanske ekavice#

napustili "jekavicu koja vi-

{e podsje}a na hrvatski#- ̀ e-

li da proturi tezu da je (i)je-

kavica primarno hrvatska, za-

boravqaju}i (ili svje-

sno prenebregavaju-

}i) ~iwenicu da

Hrvata ijekavaca

gotovo i nije bi-

lo kada je Vuk

i j e k a v i c u

izabrao za

svesrpski

s t a n -

dardni

izgo-

vor. Zato je odbrana ijekavice bi-

la odbrana nauke i srpskih filo-

lo{kih interesa, ali je nametawe

latinice na ra~un }irilice i pro-

tiv nau~nih i protiv srpskih fi-

lolo{kih interesa.

Srbi su, danas, vjerovatno je-

dini dvoazbu~ni narod na svije-

tu. I to koliko god ima predno-

sti toliko ima i mana. Ako ni

zbog ~eg drugog onda zbog toga {to

dopu{ta laicima poput Tawe To-

pi} da "odokativno# zakqu~uju

kako je "bitno, zapravo, imati mo-

gu}nost izbora, te da svako od nas

sam moè odlu~ivati èli li ~i-

tati latinicu ili }irilicu#, ali

nije bitno imati slobodu odluke

da svako po vlastitoj èqi pi{e

latinicom ili }irilicom.

Jer, sloboda izbora pisma, nu-

àn je preduslov slobode ~itawa

pisma. Ili je Tawa Topi} svojim

stavom, kako sama u tekstu kaè,

"sebi samodovoqna# (kao da moè

biti samodovoqna nekom drugom?)

da je i ne interesuju kakav je od-

nos jezika i pisama kod drugih na-

roda i koliko je izbor latini~-

kog ili }irili~kog pisma nebitan

za "dobru komunikaciju# me|u

obrazovanim qudima, pa bili oni

novinari ili pak "ugledni znan-

stvenici#. A neobrazovanim je i

onako svejedno koje pismo ne zna-

ju! ¥

REAGOVAWE PROFESORA DOKTORA MILO[A KOVAÊVI]A NA TEKST TAWE TOPI] "LATINICA"

Lingvista Milo{ Kova~evi}: Topi}eva i wojsli~ni èle da Srbi pismom i jezikom presta-nu biti ono {to jesu

19

SVJEDOÊWE O NEZNAWUZa svoje prijateqe (i za sebe, o~igledno) Tawa Topi}traìla je latini~ko izdawe kwige, jer wihov

"profesorski ugled" o~ito je u suprotnosti sa znawem

}irilice, ili je pak i gra|en na neznawu }irilice

Tawa Topi} je zbog "ravno-

pravnosti# oba pisma jednostav-

no "podrazumijevala da je kwi-

ga {tampana i latinicom i }i-

rilicom#. Ona, normalno, ne

podrazumijeva da bi neka kwi-

ga koja je {tampana u Zagrebu

ili Sarajevu latinicom tako|e

trebalo da bude {tampana i }i-

rilicom. Jer, boè moj, }iri-

lica je "u dana{we vrijeme eks-

kluzivitet srpskog naroda#, i

to, po Tawi Topi}, ne cijelog

nego samo onog u Republici

Srpskoj, po{to }e se u Srbiji

tek "na}i ~italaca koji umiju

pro~itati ono {to je napisano

}irilicom#.

PRIJEDOR - Muzi~ka {kola u

Prijedoru je obiqeìla 10 godina ra-

da i postojawa, {to pokazuje da je ovaj

grad pravi rasadnik muzi~kih talena-

ta.

Profesor u ovoj {koli Borijana

Kurtovi} punih 18 godina svira kla-

vir i kako kaè ostaje mu vjerna do

kraja svoga ìvota.

Ove godine je diplomirala na Mu-

zi~koj akademiji u Bawoj Luci, odsjek

klavir i trenutno je zaposlena kao

profesor u prijedorskoj Muzi~koj

{koli.

- Tata mi je kupio klavir kad sam

imala samo pet godina i ~ini mi se da

sam ga odmah zavoqela. Mislim da je

u pitawu zaista genetika, jer u mojoj

porodici muziku vole svi. Otac i brat

su veliki muzi~ari, pa sam se, eto i ja

dakle, ne slu~ajno na{la me|u wima

pri~a Borijana isti~u}i da pored kla-

vira od instrumenata voli i ~elo. Do

sada je nastupala u Prijedoru, Bawoj

Luci, a gostovala je i u Norve{koj

prije dvije godine. Omiqeni kompozi-

tori su joj Rahmawinov, Betoven i

Brams.

Poziv profesora i rad sa djecom

Borijanu privla~i tim prije {to svo-

je znawe i zna~ajno iskustvo moè pre-

nijeti na mla|e ali i zbog toga {to je,

kako kaè muzika ispuwava i {to je

to jedan divan poziv za ènu.

Borijana i u {koli i van we svi-

ra za svoju du{u jer na taj na~in muzi-

ka postaje wen stalni pratilac i u li-

jepim i u ru`nim momentima. Iz tih

razloga namjerava ve} uskoro upisati

postdiplomske studije u Sarajevu.

Wen rodni grad, kaè na kraju Bo-

rijana, ostaje weno stalno uto~i{te

i gdje god da ode i gostuje uvijek se

vra}a svome Prijedoru. Svesrdno se

predaje mladima koji èle ili pak

imaju dara za muziku odnosno za kla-

vir i to }e ostati weno stalno opre-

djeqewe. ¥ D. B.

BORIJANA KURTOVI], PROFESOR KLAVIRA

Muzika me uvijek prati

IZLO@BA U GALERIJI BR^KOG

Miris Save BR^KO - Izlo`ba djela sa Akvarelisti~-

ke kolonije "Sava - Brod#, koja je postavqena u

Gradskoj galeriji u Br~kom, izazvala je ogrom-

no interesovawe qubiteqa likovne umjetnosti

ovog grada.

- Odavno se posjetioci nisu ovoliko inte-

resovali za umjetni~ka radove. Galerija je sva-

kim danom ispuwena qubiteqima akvarela. Mno-

gi su se zanimali i za otkup djela, iako oni ni-

su na prodaju. Ipak, pogledi su se naj~e{}e za-

ustavqali na djelima akademskog slikara \ur-

|e Vilago{, na ~ijim djelima su motivi rijeke

Save i urbani motivi Slavonskog Broda - kazao

je za na{ list direktor Gradske galerije iz Br~-

kog Petar Kneèvi}.

On dodaje da su posjetiocima veoma intere-

santna bila djela Jadranke Stojakovi}, Zdrav-

ka Mandi}a, Milivoja Bogosavqevi}a i \or|a

Petrovi}a.

Akvarelisti~ka likovna kolonija "Sava -

Brod# bi}e postavqena do 4. februara, a stoti-

wak radova 80 umjetnika izabrala je istori~ar

umjetnosti iz Bawe Luke Vidosava Grandi}.

¥ S. D.

"PROSVJETA" IZ TESLI]A

@ivko Petrovi}predsjednik

TESLI] - Na godi{woj skup{tini Srp-

skog prosvjetnog i kulturnog dru{tva "Prosvje-

ta# iz Tesli}a izabran je novi Organizacioni

odbor, a novi predsjednika ovog dru{tva je @iv-

ko Petrovi}.

Dosada{wi predsjednik tesli}ke "Prosvje-

te# Gordana An|eli} je imenovana za animato-

ra kulture.

Na godi{woj skup{tini su usvojeni i izvje-

{taji o radu za 2004., kao i program rada za ovu

godinu.

¥ D. Ma.

BAWA LUKA - Omiqene

dje~ije bajke i pri~e ~esto

oìvqavaju na scenama dje~i-

jih pozori{ta, do~aravaju}i

tako mali{anima wihove omi-

qene ili one mawe drage liko-

ve. Na taj na~in i ona djeca ko-

jima ~itawe nije ja~a strana,

u|u u svijet umjetnosti i poè-

le da se upoznaju sa junacima iz

pozori{nih predstava.

- Uloga dje~ijeg pozori{ta

u razvoju svakog djeteta je

ogromna i ima veliki zna~aj za

one koji stalno gledaju pred-

stave. Prvi susret djece sa

umjetno{}u i kulturom obi~-

no je vezan za pozori{ne pred-

stave - rekao je direktor Dje-

~ijeg pozori{ta Republike

Srpske Predrag Bjelo{evi}.

On je dodao da pozori{ne

predstave sadrè vi{e razli-

~itih segmenata umjetnosti,

kao {to su dramska, lutkarska

i muzika.

- Posebnost lutkarskih

predstava je u tome {to se

predmetima daju razli~ita

svojstva, pa djeca tako u~e da

se igraju na novi na~in. Po-

stoje takvi pozori{ni

komadi gdje se ~itav je-

dan svijet stvori pomo-

}u prstiju - kaè Bje-

lo{evi}.

Na sceni Dje~ijeg

pozori{ta Republike

Srpske odigrano je mnogo

predstava koje su nastale po

ugledu na drevne bajke i pri-

~e. Mali{ani su imali pri-

liku da na pozornici Dje~i-

jeg pozori{ta ogledaju pred-

stave "Crvenkapa#, "Sweà-

na i sedam patuqaka# "Bila

tri praseta#, "Swe`na kra-

qica# i "Postojani olovni

vojnik#.

- Pored djela iz {kolske

lektire i bajki koje su svima

dobro poznate, na repertoaru

na{eg pozori{ta, na{le su se

neke mawe poznate pri~e, kao

{to je "Mala Elfa#. Predsta-

va "Jeèva ku}ica#, po isto-

imenom djelu Branka ]opi}a,

predstavqa direktnu vezu sa

{kolskom lektirom - istakao

je Predrag Bjelo{evi}.

U Dje~ijem pozori{tu po-

stoje predstave koje su adap-

tacija kwièvnih djela iz pro-

grama sredwo{kolske lekti-

re. Predstava "Majstor i Mar-

garita#, koju je reìrao Slav-

~o Malenov iz Sofije, pono-

vo }e, poslije pet godina, bi-

ti odigrana krajem februara,

sa nekim mawim izmjenama.

- Na{a uloga nije da pra-

vimo samo predstave za malu

djecu, ve} program treba da za-

dovoqava i sredwo{kolski uz-

rast. Ako dobijemo komple-

tan prostor u Domu solidarno-

sti vjerovatno }e do}i do iz-

mjene naziva i strukture Dje-

~ijeg pozori{ta - naglasio je

na{ sagovornik dodaju}i da bi

tada bila otvorena i omladin-

ska scena.

Glumac Dje~ijeg pozori-

{ta Aleksandar Blani} isti-

~e da je prisustvo djela iz

{kolske lektire na sceni ne-

izbje`no.

- Dje~ije pozori{te ima

obavezu da na repertoar stavi

djela iz dje~ije kwièvnosti,

kao i ona koja su obuhva}ena

{kolskim programom. Svake

godine odrìmo bar jedan ta-

kav pozori{ni komad. Uloga

pozornice je velika u vaspita-

wu djecu i to ne smije da se za-

nemari - rekao je Aleksandar

Blani}. ¥ A. RAJKOVI]

REPERTOAR DJEÎJEG POZORI[TA REPUBLIKE SRPSKE

Dje~ije pozori{te ima obavezuda na repertoar stavi djelaiz dje~ije kwièvnosti,kao i ona koja su obuhva}ena{kolskim programom, isti~eAleksandar Blani}

JUBILEJ Dje~ije pozori{te

Republike Srpske u ok-

tobru slavi 50 godina po-

stojawa, kada }e biti

odràn i Me|unarodni fe-

stival pozori{ta za djecu u

Bawoj Luci.

Prva premijera Dje~ijeg

pozori{ta ove godine treba-

lo bi da bude odràna kra-

jem februara. Rije~ je o "Za-

smijanoj princezi#, rediteqa

Tereze Dukove, iz Moskve, ko-

ja je direktor moskovskog Te-

atra klovnova.

\"Jeèva ku}ica": Detaq iz predstave

LEKTIRA U@IVO

Borijana Kurtovi}: Uì-va rade}i s djecom

RAVNOPRAVNOST

ZVORNIK - Lovci zvor-

ni~kog udruèwa "Vukovi sa

Drine#, godinama weguju prija-

teqstvo sa lovcima udruèwa

"Ma~va# iz Bogati}a, kod [ap-

ca. Saradwa traje preko 30 godi-

na i rezultirala je bratimqe-

wem dva dru{tva.

- Posebno dobre odnose we-

gujemo sa dvije sekcije, Glu{ci

i Badovinci. Mi kod wih idemo

u lov na fazana i zeca, a oni kod

nas dolaze da love divqu sviwu

- rekao je predsjednik zvorni~-

kih lovaca Branislav Mirko-

vi}.

Posjete se razmjewuju redov-

no. Ve} su postale obi~aj, koju

svi zvorni~ki i bogati}ki lov-

ci weguju.

- Nismo mi samo u lovu za-

jedno, mi smo postali takvi pri-

jateqi da jedni sa drugima dije-

limo i radost i àlost - kaè

Mi}o Eri} koji je 32 godine me-

|u zvorni~kim lovcima.

Za to vrijeme, samo je jed-

nom izostao kada je bila organi-

zovana posjeta bogati}kim lo-

vi{tima, i nikada kada je tre-

balo da bude jedan od doma}ina.

Ova druèwa prerastaju i u

ne{to vi{e, pa tako biqeìmo

da su se lovac Nenad Viki} iz

Zvornika i Miodrag Ugqe{i}

iz Glu{aca okumili.

Ugqe{i}, koji je poznat po

tome {to ima 53 kumstva, uvijek

dolazi na dogovoreni lov u Zvor-

nik. Ipak, on se ne moè pohva-

liti bilo kakvim ulovom.

- Pucao sam na fazana, ali

nikad nisam pogodio ni jednog;

tako da niko nije video ni mog

zeca ni bilo koju drugu odstri-

jeqenu divqa~ za 32 godine lo-

va. Meni je bitno druèwe, po-

rodi~no se posje}ujemo, i dok

budem mogao da hodam, i}i }u sa

lovcima - kaè Ugqe{i}.

U lovi{ta sekcije Driwa~a

pro{log vikenda, pored zvor-

ni~kih, iza{li su i lovci iz

Glu{aca i Udruèwa "Sembe-

rija#, sekcija Qeqen~a. Zbor-

ni mjesto bila je kafana "Lo-

vac#, gdje je, uz dobru muziku,

sluèn, kako ovdje kazuju, najbo-

qi paprika{ koji priprema, sa-

da po~asni lovac, Nenad Viki}.

- Svako ga zna pripremiti,

ali je bitan ukus. Ako on ne va-

qa, ne vaqa ni jelo - obja{wa-

va Viki} i otkriva da on u pa-

prika{ dodaje malo rakije ili

kowaka i malo {e}era. - Sve to

ispari, a pomaè da divqa~, ako

je starija, omek{a. Ali, sve {to

se stavqa na po~etku nije bit-

no, ve} je bitno finale.

Zbratimqeni lovci ne za-

boravqaju ni svoje kolege koji

vi{e nisu sa wima. Tako su i da-

nas, na godi{wicu tragi~ne smr-

ti neuropsihijatra dr Qubomi-

ra Nikoli}a (64 godine), direk-

tora Doma zdravqa u Bogati}u,

evocirali uspomene na wega i

odali mu po{tu.

Ugqe{i}, Mirkovi} i Vi-

ki} vele da je bio veliki huma-

nista, dobar qekar i strastve-

ni lovac. Nastradao je pro{le

godine prilikom lova na divqe

patke na u{}u Drine u Savu. We-

gov ~amac, u kome je bio sa Dra-

gomirom Markovi}em (75), pre-

vrnuo na sredini rijeke. Dok-

tor je isplivao do obale u nadi

da }e na}i pomo}, dok se Marko-

vi} uhvatio za granu vrbe. Sta-

rac je prona|en na drvetu ìv

nakon 26 sati. Doktor Qubomir

Nikoli} je, naàlost, na|en mr-

tav na sremskoj obali Save.

Ni jedno druèwe zvorni~-

kih i bogati}kih lovaca ne pro-

tekne a da se oni ne sjete ovog

divnog ~ovjeka koji je imao vre-

mena i za odgovoran posao, za

porodicu, ali i za ~este susre-

te sa drugim lovcima. Lova~ka

udruèwa "Ma~va# i "Vukovi sa

Drine# oda}e mu po{tu i na gro-

bu, jer planiraju narednih dana

da se tamo okupe i prirede lo-

va~ku da}u.

Prema mi{qewu Neboj{e

Brki}a iz "Ma~ve#, pro{la su-

bota je bila idealna za lov, ali

lovci jednostavno nisu imali

sre}e. Sje}a se i da je, kada je

prije ~etiri godine dolazio u

zvorni~ka lovi{ta, odstrijelio

vepra te{kog 80 kilograma i do-

daje da je dra` loviti ovu vrstu

divqa~i.

- To je jedan od najqep{ih

vrsta lova, ali divqa sviwa zah-

tijeva lovca koji je uporan, mi-

ran i staloèn i da se "lijepo

odradi teren - obja{wava Br-

ki}, koji ima 20 godina lova~kog

staà.

U lovi{tima Driwa~e lo-

vilo se u tri pravca, ali bezu-

spje{no, jer su ~etiri hajka~a

koji su taj dan prepje{a~ili oko

20 kilometara, spazili samo jed-

nog vepra, a i on im je umakao.

Bez obzira na to, niko nije

bio razo~aran jer je najva`nije

druèwe koje je, zajedno sa ugo-

|ajem koji nudi priroda, neza-

boravno. Zato su i lovci sa dvi-

je strane Drine sve ~e{}e zajed-

no.

Po zavr{etku lova, okupi-

li su se na mjestu sa kojeg su i

krenuli, u kafani "Lovac# gdje

je druèwe nastavqeno uz muzi-

ku i specijalitete koje pripre-

maju najboqi majstori. I tako

do slede}eg druèwa u kojem se

doma}ini takmi~e ko }e boqe

ugostiti kolege preko Drine,

rijeke koja sve ~vr{}e - spaja.

¥ S. SAVI]

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

LOVA^KA DRUGOVAWA

KADA je iza{ao iz pe}ine, ~o-

vjek je, zavisno od svojih potreba, kli-

me i okruèwa po~eo da gradi stani-

{ta koja }e ga za{tititi od hladno-

}e i toplote, ki{e, snijega, ìvoti-

wa i radoznalih o~iju. Obi~no je ko-

ristio materijal koji je nalazio u

blizini i s vremenom usavr{avao svo-

je graditeqsko i arhitektonsko umi-

je}e.

Zavisno od perioda i geografske

{irine i duìne, ìvjelo se u koli-

bama, sojenicama, zemunicama, {ato-

rima i kamenim dvorcima. Onda smo

se sasvim dobro privikli na moderne

i udobne savremene ku}e i stanove, a

urbani pejza` sa betonskim soliteri-

ma koji paraju nebo postao je deo sva-

kodnevice. Ipak, da li je to ba{ svu-

da tako, ili su mogu}nosti i gradi-

teqska ma{ta ostali razli~iti?

Visoke i po sedam spratova, zgra-

de u Sani, glavnom gradu Jemena, na-

pravqene su od blokova slame pomi-

je{ane sa glinom koji se su{e na sun-

cu. Da stvar bude jo{ ~udnija, ove ~e-

sto i vrlo lijepo dekorisane ku}e ne-

maju temeqa.

U Maliju pleme Dogon gradi svo-

je ku}e na kamenom poplo~anom tlu

od blata i armature napravqene od

grawa. Ove ku}ice obi~no su oslika-

ne, a krov je od slame.

Tipi~na {vajcarska ku}a, koju

nazivaju "{ale#, sagra|ena je od drve-

nih balvana postavqenih na kamenu

podlogu. Da bi popunili prostor iz-

me|u drvenih trupaca i sastavili ih,

[vajcarci ne koriste ciglu i malter

ve} kao pravi ekolozi - mahovinu.

U nekim dijelovima sjeverne

Evrope, da bi se u{tedjelo, samo ar-

matura ku}e pravi se od drvenih gre-

da, a me|uprostor se popuwava trskom

i blatom - ekonomi~no, a estetski vr-

lo privla~no.

Da bi se za{titio od velike vla-

`nosti u xungli, Korovaji, narod na

Papui Novoj Gvineji, bjeì u nebo.

Oni svoje ku}e grade od slame i gra-

wa na najvi{em drve}u, ~esto na vi-

sini od preko 50 metara.

U periodu od 2500. do 1000. godi-

ne prije na{e ere, Evropa je bila pu-

na sojenica vrlo sli~nih onima koje

se danas mogu na}i na Floridi. Okru-

èni sa svih strana vodom i daleko od

kopna, qudi su na taj na~in bili za-

{ti}eni od divqih ̀ ivotiwa i nepri-

jateqskih plemena.

Neobi~nih formi i jo{ neobi~-

nijeg dekora, ku}e od blata u Burki-

ni Faso s pravom smatraju najqep{im

ku}ama u Africi. Posao mu{karaca

je da ih izgrade, a o wihovom ukra{a-

vawu i oslikavawu, koje je inspirisa-

no religioznim simbolima, brinu ̀ e-

ne.

Mnoge xamije u Maliju komplet-

no su napravqene od blata osu{enog

na suncu. Poslije ki{e, da se ne bi sru-

{io, hram se restaurira tako {to se

na kriti~na mjesta zabodu drveni stu-

bovi.

Gotove ku}e na to~kovima sa

cvije}em na terasi mogu da stignu

na svaku adresu. Prednost ovakvih

ku}a, kojih u Evropi ima preko

700 hiqada, jeste laka i brza se-

lidba. ¥

La`ni bezbedwak, obu~en u uni-

formu ~uvara banke, bio je potpuno

spreman za du`nost. S pripasanim

"pi{toqem# u futroli, koji je li~io

na pravi policijski i oka~enom eti-

ketom "ûvar banke Bin stejt#, oti-

{ao je na posao:

U 11.15 pre podne drào sam is-

pred no}nog spremi{ta aerodromske

filijale Nacionalne banke Bin ste-

jt, a na sefu je divnim slovima bilo

napisano: "No}no spremi{te ne radi.

molimo vas da depozite predate slu-

`beniku bezbednosti#.

Ispred sefa stajala su kolica

s velikom po{tanskom kovertom pre-

vi{e punom da bi mogla da se zatvo-

ri.

Najmawe trideset pet qudi uba-

cilo je vre}e ili koverte u kolica.

Niko nije rekao ni{ta vi{e

od "Dobro ve~e# ili "Laku no}#.

Kad se i posledwa radwa zatvo-

rila, zatvorio sam platnenu vre}u i

krenuo da odnesem plen u karavan. Za-

glavio sam se kad sam poku{avao da

preguram kolica preko praga izla-

znih vrata. Koliko god se trudio, ni-

sam prokletiwu uspeo da prebacim

preko male ivice. Bila je prosto pre-

te{ka.

"[ta se de{ava, ortak?#

Okrenuo sam glavu i maltene

uneredio se. Dva dràvna policajca,

dodu{e ne ona ista, stajala su ni me-

tar i po od mene.

"Pa, sef ne radi i kamion se po-

kvario, pa sam dovezao ban~in kara-

van i nemam dizalicu, a nisam ba{

neki Samson#, rekao sam glupavo se

sme{e}i.

Pomo} policajacaStariji, rumeni ju`wak, nasme-

jao se. Pa, do |avola, dajte da vam po-

mognemo#, rekao je, pri{ao i dogra-

bio ru~ku na kolicima. Nas trojica

lako smo ih prebacili preko praga.

Pomogli su mi da odguram kolica do

karavana i ubacim glomazan, teàk

prtqag u zadwi deo kola. Zalupio sam

prtqa`na vrata i obratio se policaj-

cima.

"Vrlo ste qubazni, momci#, rekao

sam sme{e}i se. "âstio bih vas ka-

fom, ali moram ovo malo bogatstvo da

odvezem u banku#.

Nasmejali su se, a jedan je podi-

gao ruku. "Hej, nema problema. Drugi

put, vaì?

Mawe od sat vremena kasnije,

lovu sam razvrstavao u svojoj motel-

skoj sobi. Samo nov~anice. Bacio sam

metalni novac, ~ekove i slipove za

kreditne kartice u kadu.

Maznuo sam 62.800 dolara u go-

tovom. Presvukao sam se u svakodnev-

nu ode}u, umotao plen u rezervnu ko-

{uqu i odvezao se na aerodrom, gdje

sam ponovo uzeo svoje torbe. Sat ka-

snije ve} sam leteo za Majami. U Wu-

jorku smo zastali na pola sata. To vre-

me iskoristio sam da telefoniram

upravniku aerodroma u Bostonu. Ni-

sam dobio wega, nego wegovu sekreta-

ricu.

"ûjte, recite qudima iz banke

Bin stejt da ve}i deo plena od sino}-

ne pqa~ke no}nog spremi{ta mogu da

na|u u kadi sobe 208 u motelu Rest he-

ven#, rekao sam i spustio slu{alicu.

Sutradan sam iz Majamija kre-

nuo za Istanbul.

Zastali smo na sat vremena u

Tel Avivu.

Iskoristio sam pauzu da ispo-

{tujem svoj kodeks ~asti. U celoj svo-

joj karijeri, nikad nisam zavrnuo po-

{tenog ~oveka kao pojedinca.

Potraìo sam filijalu ameri~-

ke banke. I spustio sveàw nov~ani-

ca na pult ispred blagajnika.

"@elim blagajni~ki zapis na

5.000 dolara#, rekoh.

"Da, gospodine. Zovete se?#

"Frenk Abagnejl Mla|i#, rekoh.

"U redu, gospodine Abagnejl.

@elite li zapis na svoje ime?#

Odmahnuo sam glavom. "Ne#, re-

kao sam. "Neka glasi na ime Aojijus

Xejms 'Kaucioner' Bejli, Boston, Ma-

sa~usets#.

Plavu{a [erilTo je umesto onog bezvrednog ~e-

ka koji mu je potpisao na iznos za ka-

uciju da ga izbavi iz bostonskog zatvo-

ra. ôvek se ponudio da mu pomogne i

sada je bila prilika da mu se Frenk

oduì, po{tuju}i svoj princip da ni-

kada ne ~ini na {tetu pojedinca.

U Istanbulu se zadrào krat-

ko, svega nekoliko dana, a onda se vra-

tio u Majami, atraktivno mesto za po-

vremene boravke, gde je proturio glas

da namerava da kupi ku}u. Jedne ve~e-

ri prire|en je prijem za lokalne zva-

ni~nike i druge goste iz poslovnog

sveta. Ovde se "pojavila najzanosnija

i najprivla~nija plavu{a#, koju je

ikada pre i posle toga video. "To je

[eril. Ona je standardni dekor na

ovakvim zabavama. Manekenka je i bi-

la je na naslovnim stranama nekoli-

ko ~asopisa# rekao mu je Rik, jedan od

upravnika hotela.

Upoznali su se. U razgovoru mu

je stavila do znawa da je primetila

wegov "rols rojs# parkiran ispred

hotela. "Videla sam vas kada ste sti-

gli. To su divna kola. je li va{ ili

ste ga iznajmili#,

upitala je.

"Ne, to je je-

dan od mojih#, re-

kao je Frenk, na

{ta je ona zna~aj-

no podigla obrve.

"Jedan od va-

{ih? Imate vi{e

"rols rojsa#?

"Ja sam kolek-

cionar, imam ih

nekoliko - odgovo-

rio je.

Po sjaju u we-

nim o~ima, prime-

tio je da joj je drag

poznanik. Osetio

je da je na wu jak

utisak ostavilo

bogatstvo. Iznena-

dilo ga je kako se

iza "tako dive spo-

qa{nosti krije

tako podmitqiva

i gramziva unutra-

{wost#. Ipak, bi-

la je "pohlepno

neodoqiva#. Nisu

bili cele ve~eri za-

jedno, ali su se "me-

|usobno vrebali raz-

dvojeno# ne ispu{ta-

ju}i iz vida svako

"svoju lovinu#. U ne-

ko doba, oko dva i

trideset no}u naba-

cio joj je da je zabava

nezanimqiva i pred-

loìo da odu u wego-

vu hotelsku sobu na doru~ak.

"Koliko bi dao da odem s tobom

u tvoj hotel# pitala je provokativno.

ne o~ekuju}i takvu reakciju, rekao je:

"Mislio sam da si manekenka#. Na-

smejala se dodav{i: "Postoje razli-

~ite vrste manekenki, neki maneken-

ski poslovi su skupqi od drugih#.

Mada nikad ni jednoj èni nije

plato da ode s wom u krevet, ovoga pu-

ta se upustio u poga|awe. Bio je pre-

pun dolara i izustio - trista. "Bojim

se da je nedovoqno# - namr{tila se

qupko. Udvostru~io je iznos, sa {ta

je odgovorila da je cena za ~oveka we-

govog imovinskog stawa jo{ vi{a.

Da prekrati "poga|awe# u dosad-

noj no}i, predloìo joj je da sat vre-

mena provedu u wenoj hotelskoj sobi,

ako ne}e kod wega, sa hiqadu dolara.

Prihvatila je i po{li su. Kada je gu-

rala kqu~ u vrata okrenuo se da ode.

"hej, ne misli{ da odustane{#? Obja-

snio joj je da ne nosi novac uza se i da

je krenuo "dole# da unov~i ~ek. Zadr-

àla ga je, rekav{i da }e mu ona unov-

~iti. Sat vremena kasnije pokazao joj

je ~ek popuwen na 1400 dolara, napla-

tiv u êjs Menhetn banci. Sugerisa-

la mu je da ga potpi{e na weno ime.

Ne, dogovoreno je hiqadu dola-

ra. Izvadila je iz ta{ne 400 dolara i

dala mu, a uzela falsifikat na 1400.

Nekoliko dana kasnije, kada ju je

banka obavestila da je ~ek laàn, po-

besnela je i pozvala {erifa okruga

Dejd da mu se poàli. U kontakt s wom

stupio je i agent FBI O Rajli, upi-

tav{i je za{to joj je dao taj ~ek.

"To nije bitno, brecnula se. ̂ ek

je bezvredan, ho}u da uhvatite tog pre-

varanta#.

Agent ju je smirivao, govorio

joj da ne moè tek tako da uhapsi ~o-

veka, bez dokaza. Opis odgovara Fren-

ku Abagnejlu, ali to nije dovoqno.

Koliko on zna, Abagnejl nikada nije

dao nijedan nevaè}i dokument, za-

pis ili ~ek nijednom pojedincu. Ni-

je to ~inio ~ak ni u samoposlugama.

Uvek su bile banke, kompanije, hote-

li, moteli i druge institucije za{ti-

}ene osigurawem. Za{to odjednom po-

jedincu, i to prelepoj èni, daje kri-

votvoren ~ek na 1400 dolara?

I agent O' Rajli je bio na svoj

na~in prevarant. Iz we je izvukao

~itavu pri~u. "Ne smeta mi {to sam

dala xabe. I ranije sam davala xa-

be ali to kopile me je ojadilo za 400

dolara. To me vre|a#, poàlila mu

se.

Lisica uhva}enaâk ni najlukavija lisica ne mo-

è stalno da beì od ~opora, ne ako

su kerovi uporni, a {to se ti~e Fren-

ka Abagnejla, kerovi zakona bili su

ne samo uporni nego i izuzetno quti.

Uvredite jednog policajca i uvredi-

li ste ih sve. Abagnejl je policiju

vre|ao, sramotio i poniàvao godi-

nama, bez prestanka i izlu|uju}e le-

èrno. I zato ga je policija traì-

la danono}no, bez predaha, i da bi za-

dovoqila pravdu i da bi osvetlala

obraz.

Mawe od mesec dana nakon {to

je Abagnejl izbegao hap{ewe u Va-

{ingtonu, dva wujor{ka detektiva,

dok su `vakala vir{le u svojim par-

kiranim neozna~enim kolima, spazi-

la su ga kad ih je pe{ke mimoi{ao i

zaustavila ga. Iako je porekao svoj

identitet, dva sata kasnije Abagnejl

je neopozivo identifikovan i predat

agentima FBI.

Nekoliko nedeqa kasnije Abag-

nejl je zatrpan dràvnim i federal-

nim optu`bama za falsifikovawe,

rasturawe bezvrednih ~ekova, podva-

le, kori{}ewe po{tanskog sistema

za prevare, mewawe zvani~nih doku-

menata i sli~na krivi~na dela, i to

iz svih pedeset dràva podjednako.

Razni ameri~ki advokati i dràvni

tuìoci traìli su jurisdikciju i

svi su tvrdili da imaju najteì slu-

~aj ili najteè slu~ajeve protiv op-

tuènog. Sve tu`be protiv Abagnej-

la bile su validne. ¥

(Nastavi}e se)

PLENITEQ NOVCA I @ENA

petak, 28. januar 2005.FEQTON/REPORTA@A20

PUNE DU[E IPRAZNI RANÊVIPosqedwi zajedni~ki izlazaku lov ma~vanskih i zvorni~kihlovaca zavr{io se u stiluMiodraga Ugqe{i}a, koji za32 godine lova~kog staà ni{tanije ulovio

OD PE]INE DO SOLITERA

Preru{en u ~uvara banke "Bin stejt" u Bostonu uzeo

je gotovinu od 62.800 dolara i nestao. Iz Wujorka, gdeje pola sata zastao avion da primi putnike za Tel Avivi Istanbul, javio je bostonskoj banci da ve}i deo plenaiz no}nog spremi{ta mogu da prona|u u kadi sobemotela

"Rest heven" i spustio slu{alicu

P R E V A R A N T24.

Ispovest najmla|eg belosvetskog falsifikatora i podvalaxije

Osvajao je ène {armom i nikadanije pla}ao za uìvawe, osim manekenki u Majamiju, ispod ~ijeprelepe spoqa{wosti se krilagramzivost za novcem. Cenu je,ipak, platila ona, ne mogav{i da unov~i la`ni ~ek

Frenk V. ABAGNEJL

Vasi}, Mirkovi} i Ugqe{i}: Ulovili poga~e

Kwiga îk me uhvati moè se nabaviti u svim boqe snabdjevenim kwi-

àrama, ili direktno od izdava~a Laguna, Beograd, Resavska 33, tel. 38111

3347-547, e-mail: [email protected] Internet: www.laguna.co.yu

ZGRADE BEZ TEMEQAZGRADE BEZ TEMEQAZGRADE BEZ TEMEQAZGRADE BEZ TEMEQAZGRADE BEZ TEMEQAZGRADE BEZ TEMEQAZGRADE BEZ TEMEQAZGRADE BEZ TEMEQAZGRADE BEZ TEMEQAZGRADE BEZ TEMEQA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

OKUPQAWE svatova ispred

mladine ku}e jedan je od va`nih

obi~aja, jer je to wen rastanak sa

porodicom i ve} od popodneva no-

si}e muèvo prizime i biti ~lan

nove porodice.

Kada se svatovi okupe pred

mladinom ku}om i posluì im se

supa, kum uzima tawir, ide od sva-

ta do svata i prima pone{to para

kao poklon doma}ici, pa joj to pre-

daje uz zdravicu.

Ru~ak je obilan, sa kuvanim i

pe~enim mesom. Svatovi piju vi-

no - ali umjereno... Na kraju ru~-

ka pjesmom, koja se u narodu zove

"rozgalica#, stari svat pita do-

ma}ina je li slobodno zapjevati.

Ovaj mu tako|e pjesmom odgovara

i dozvoqava. Pjesmi se pridruù-

ju svi i zdravica vi{e nema.

Pu{ke sada ~esto pra{te i

traje smijeh i {ale sve dok neko

od svatova ne uzme gusle i obi~no

zapjeva pjesmu o ̀ enidbi nekog ju-

naka. Svati pjesmu slu{aju u ti{i-

ni, a kolo se kod nevjestine ku}e

ne igra.

Kad do|e vrijeme za polazak,

tada se na sto iznosi cijelo pe~e-

no prase i nekoliko poga~a. Ova

trpeza se naziva "popudbina#, pa

stari svat odre|uje ho}e li se to

sje}i na komade koje }e svatovi

staviti u svoje torbake, a bez tor-

baka mu{karci nisu i{li na put,

ili }e cijelo pe~ewe staviti u

kola - {to je naj~e{}e bivalo. Os-

im toga, svaki svat dobije napu-

wenu plosku ili fla{u sa vinom.

Tada porodica i uzvanici da-

ruju mladu, a ona svatovima vje{a

pe{kire oko vrata, a svatovi wu

ne daruju.

Na polasku mladine sestre,

ro|ene i nero|ene, naprosto za-

trpavaju |uvegiju sa darovima. To

su naj~e{}e ko{uqe, ~arape, ve-

zene marame i drugo.

Povrh svega mladoèwi se

stavqa oko vrata "grotuqa# odno-

sno |erdan nanizanih jabuka, ora-

sa i qe{waka, duga i po dva metra.

Tu "grotuqu# i pe{kir mladoè-

wa mora nositi do ku}e, sve osta-

le darove moè da skine sa sebe.

Prije polaska svatovi se po~-

nu "muvati# oko ku}e jer vaqa ne-

{to ukrasti. To su obi~no sitni-

ce: srp, crtalo ili leme{ od plu-

ga, bradva, masa... Ukradene stva-

ri niko ne uzima sebi, nego ih pre-

daju kod |everove ku}e pa se kasni-

je mogu vratiti. Taj obi~aj se i

danas weguje.

Na polasku mlada sjeda na zad-

we sjedi{te u kolima izme|u ku-

ma i |evera, a mladoèwa uz ko-

~ija{a u ista kola.

Poredak svatova je isti kao i

kod dolaska. Barjaci su u prvim i

zadwim kolima, a mladina i |uve-

gijina kola u sredini. Ko~ija{i,

redovno prije polaska, zob poli-

ju vinom, da bi kowi bili ìvqi.

Mladu niko od rodbine ne pra-

ti, jer bi to, kaù, bilo nepovje-

rewe i uvreda za mladoèwinu ku-

}u.

¥ Pripremio:

D. POPOVI]

Kad do|e vrijeme za polazak, tada se na sto iznosicijelo pe~eno prase i nekoliko poga~a. Stari svatodre|uje ho}e li se to sje}i na komade koje }e svatovistaviti u svoje torbake ili }e cijelo pe~ewe stavitiu kola - {to je naj~e{}e bivalo

STARI SVADBENI OBIÂJI

VINO ZA POPITI,PRASE ZA PONIJETI

















PJESMA ZA RASTANAKDok ène jo{ opremaju mladu za polazak, svatovi i uzvanici

pjevaju obaveznu pjesmu o rastanku. Bilo ih je mnogo, a ova je naj-

~e{}a: "Oj, bosiq~e, sitno sjeme, blago onom koj'te bere. I ja bih

te rado brala, evo sada nemam kada. Ja se spremam u tu|inu, kud me

dragi sobom vodi. Sudbina je uvijek takva kada majka }erku rodi.

Drugu }u majku majkom zvati, svoju moram ostavqati. Druga majko

dobra budi, dok ja svoju zaboravim. Drugu seju, sejom zvati, svoju mo-

ram ostavqati. Draga sejo dobra budi, dok ja svoju zaboravim. Dru-

gog brata moram zvati, svoga moram ostavqati. Dragi braco, dobar

budi, dok ja svoga zaboravim...#

IZ AGENCIJE "PARTNER" PRED MATIÂRA

Sve je vi{e mladih bra~nih parova koji èle da se,ne samo formalno radi o~uvawa tradicije, vjen~ajuu crkvi, nego i da ovim ~inom, liturgijom i pri~e{}emdobiju blagoslov Boìji, kaè sve{tenik Ranko Maleti}

Brz ̀ ivot i nedostatak vreme-

na za druèwe, izlaske, trend su

Zapada, ali polako dolaze i kod

nas! U Gradi{ci postoji agenci-

ja za spajawe "usamqenih srca#,

koja za godinu dana "spoji# oko de-

set odsto svojih ~lanova.

Neki od wih se i vjen~aju.

Ipak, najvi{e je veza koje kratko

traju, ima i onih na "duge staze#,

a i poznanstava koja su ostala sa-

mo na tome.

Za usamqene, koji ̀ ele da upo-

znaju nekoga radi druèwa, veze

ili braka u agenciji "Partner#

postupak je jednostavan. Vlasnik

ove agencije Quban Miqu{ kaè

da je, pored dolaska u agenciju, po-

trebno uplati ~lanarinu i popu-

ni upitnik. Ostalo je briga agen-

cija koja }e na osnovu odgovora u

upitniku prona}i sli~nu osobu.

- Agencija postoji ve} ~etiri

godine. Imamo ~lanova koji su se

vjen~ali i ve} dobili djecu. Po-

jedini mladenci nas zovu i na svad-

bu. Tako smo bili pozvani na svad-

bu dugogodi{weg ~lana agencije

iz Gr~ke i djevojka iz Prijedora,

koje smo spojili, a oni su na{li

zajedni~ku sre}u - veli Miqu{.

Ipak, Miqu{ je o~ekivao vi-

{e sklopqenih brakova iz ovih

poznanstava.

- Javqaju nam se qudi iz svih

gradova BiH, jer smo jedina agen-

cija na ovim prostorima koja se ba-

vi ovim poslom - kaè Miqu{ i

dodaje da mnogi ~lanovi o~ekuju,

kada se jave u agenciju, da }e im oni

prona}i idealnog partnera za bu-

du}i ìvot.

Nisu rijetki slu~ajevi i da se

javqaju qudi koji traè usluge

kao {to su poslovna pratwa, brak

radi odlaska u tre}e zemqe ili

ne{to sli~no.

- Na{ osnovni ciq je da upo-

znamo usamqene gra|ane koji ne-

maju vremena ili mogu}nost da se-

bi na drugi na~in prona|u ̀ ivot-

nog saputnika. Ima i slu~ajeva da

se mladi qudi èle u~laniti da

bi poslije veze {to prije prona-

{li partnera kako bi napakosti-

li drugoj strani. Takvi se ne mo-

gu ni u~laniti - kaè Miqu{.

^lanovi agencije u ve}ini slu-

~ajeva iz razvedenih brakova i to

sredwe stru~ne spreme starosti

izme|u 35 i 45 godina. Ima me|u

~lanovima i novinara, fakultet-

ski obrazovanih qudi pa ~ak i ma-

gistara.

¥ B. VELENDEÎ]

Agencija postoji ve} ~etiri godine. Imamo ~lanova koji su se vjen~ali i ve}dobili djecu. Pojedini mladenci nas zovu i na svadbu, kaè Quban Miqu{

Spajaju usamqena srca

Quban Miqu{: Klijenti izme|u 35 i 45godina starosti

Ve}ina od dvije hiqade ̀ ena

koje je ispitao britanski ~asopis

"Wu veding#, priznalo je da se

o~ajni~ki èle vjen~ati do dva-

deset devete godine. Me|utim, do

toga roka sve namjeravaju svoj ̀ i-

vot posvetiti zabavi i qubavi.

Dame su izjavile da su u ranim

dvadesetim bile i te kako aktiv-

ne, a ve}ina je do 25 promijeni-

la vi{e od osam qubavnika. Me-

|utim 14 odsto do te dobi imalo

je vi{e od 16 partnera, a {est

odsto ~ak vi{e i od 25 "iskori-

{}enih# mu{karaca.

âk dvije tre}ine ispita-

nih èna probalo je seks za jed-

nu no}, a ~etvrtina je zavr{ila

u krevetu sa oèwenim mu{kar-

cem. Zanimqiv je i podatak da je

~etvrtina wih u toku jednog

dana qubav vodila sa dva part-

nera.

Bez obzira na bogat seksual-

ni ìvot, 91 odsto wih èli da

do tridesete stupi u brak. Ipak

samo 40 odsto u bijeloj vjen~ani-

ci pred sve{tenikom, sa velikim

brojem svatova... Ostale ma{ta-

ju o malo egzoti~nijem vjen~awu,

na plaì, u skupom hotelu ili

~ak u balonu na vru}i vazduh...

Samo wih dvoje i kum.

Ve}ina je uvjerena da }e bi-

ti vjerna budu}im muèvima, a za

dvije tre}ine je va`no da mu`

obavqa ku}ne poslove, dok je jed-

na {estina spremna da se uda i

zbog novca.

Vi{e od polovine ispitanih

èna, na mu{karcu privu~e sla-

dak osmijeh, ~etvrtinu seksi o~i,

a wih pet odsto nabildovano ti-

jelo.

¥ Pripremio D. Po.

PISAWE BRITANSKOG ÂSOPISA "WU VEDING"

O~ajni~ki èle burmu

petak, 28. januar 2005. 21SVADBE I VJENÂWA



U PRIJEDORU SVE VI[E CRKVENIH VJENÂWA

"DA" I PRED BOGOMU PRIJEDORU SVE VI[E CRKVENIH VJENÂWA








"DA" I PRED BOGOM

PRIJEDOR - Da

brak nije samo formal-

nost potvr|uju podaci

iz Prijedorske eparhi-

je Srpske pravoslavne

crkve, jer je sve vi{e mla-

denaca koji se vjen~avaju

u crkvi.

Pro{le godine na pod-

ru~ju op{tine Prijedor

sklopqeno je 596 brakova,

{to je za 128 vi{e u odnosu

na 2003. godinu. Pove}awe

broja brakova do~ekano je u

ovoj op{tini sa rado{}u, jer to

zna~i i vi{e novoro|en~adi.

Protojerej crkve Sveta

trojice Ranko Maleti} kaè

da se posqedwih godina obna-

vqaju pravoslavni obi~aji, pa

skoro i da nema braka koji je

sklopqen samo kod mati~ara.

- Sve je vi{e mladih bra~-

nih parova koji ̀ ele da se, ne sa-

mo formalno radi o~uvawa tra-

dicije, vjen~aju u crkvi, nego i da

ovim ~inom, liturgijom i pri~e-

{}em dobiju blagoslov Boìji, za

svoj, ovozemaqski zajedni~ki put,

ka dobijawu onozemaqskih blaga

- veli Maleti}.

On dodaje da je najvi{e svad-

bi u qetnim mjesecima, pa je ta-

ko pro{log qeta u Prijedoru

sklopqeno 50 brakova.

Za ovaj sve~ani doga|aj u ì-

votu pravoslavnih hri{}ana, pre-

ma rije~ima protojereja Ranka Ma-

leti}a, vezano je mno{tvo narod-

nih obi~aja.

- Naravno, su{tina Svete taj-

ne braka nije u svadbenom vesequ

ve}, prije svega u jednom ozbiq-

nom pristupu svetiwi bra~ne za-

jednice, koja je temeq i osnova sva-

ke porodice, a time i crkve i dr-

àve - smatra otac Ranko.

Da bi se sklopio brak u crkvi

mladenci moraju imati kr{teni-

cu i potvrdu da ve} nisu vjen~ani.

Vjen~awe se, kaè sve{tenik

Ranko, obavqa u centralnom dije-

lu hrama.

- Bijelom maramicom mladen-

cima se veù desne ruke u znak vje-

~ite ìvotne vezanosti, sloge i

vjernosti, uzajamnog pomagawa i

qubavi. Mladencima se na vjen~a-

wu stavqaju i vijenci na glavu, ko-

ji su blagoslov crkve za wihov za-

jedni~ki ̀ ivot u slavu Boga i svo-

jih bli`wih. Vino, koje se daje

mladencima, simbolizuje doga|aj

kada je Hristos sa majkom i svojim

u~enicima bio na svadbi i pretvo-

rio vodu u vino - pojasnio je otac

Ranko Maleti}.

Vjeruje se da su mladenci, ko-

ji su poloìli zakletvu pred Bo-

gom obdareni velikom qubavqu i

da takvi brakovi imaju posebnu

vrijednost. Zato se daju {anse i

onima koji to nisu ranije uradi-

li, pa nisu rijetka vjen~awa bra~-

nih parova u crkvi koji su ve} vi-

{e od decenije u braku. Vjen~a-

wem pred bogom samo u~vr{}uju

svoju qubav. ¥ D. BOLI]

POST Hri{}ane crkva ne vjen~a-

va u postu. Vjen~awa i svadbe se

ne obavqaju ni srijedom i pet-

kom, kao i na pravoslavne svet-

kovine Krstovdan, Usjekovawe

glave Svetog Jovana, na Vaskrs,

ni tokom "Svijetle nedjeqe#,

jer tada su sve~ani dani koji su

posve}eni Hristovom vaskrse-

wu, pa nikakvo drugo slavqe

nije primjereno tim danima.

U PRIJEDORU SVE VI[E CRKVENIH VJENÂWA

"DA" I PRED BOGOM

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Vodoravno:

1. Muzi~ki znak; 5. Ime slikara Murti}a; 8. Dvadeset prvo slo-

vo azbuke; 9. Preno}i{te za putnike i karavane; 10. Kratka obuka;

12. Latini~no slovo "s#; 14. Hemijski znak za natrijum; 15. Penu{a-

vo vino, {ampawac; 16. Plivati pod vodom; 19. Ime glumice Pado-

vani; 20. Zbirka vina; 22. Svojeru~no (skr.); 23. Predlog; 24. Rod

gqiva; 26. Vrsta mrava (kroja~i); 28. Sablastan; 29. Filmska zvezda;

31. Ivo Tijardovi} (inic.); 32. Auto oznaka Rijeke; 33. Vrsta za~i-

na; 34. Jedna duìnska mera; 36. Kelvin (skr.); 37. Grad u Rusiji; 38.

Ime glumca Delona.

Uspravno:

1. Oznaka za azot; 2. Uzvik olak{awa; 3. Ime peva~ice Tikaram;

4. Crkveno prokletstvo; 5. Popiti pi}e naiskap; 6. Dvoboj; 7. Gru-

pa muzi~ara; 8. Qubavna pesma; 11. [ti}enik; 13. Muzi~ka kompo-

zicija; 17. Japanski klasi~ni teatar; 18. Govor ikavaca; 21. Uqe iz

anisa; 25. Hemijski znak za itrijum; 27. Grad u Portugaliji; 30. Ne-

ma~ki filozof Georg; 35. Auto oznaka Leskovca; 39. [esnaesto slo-

vo azbuke.

Re{ewe prethodne ukr{tenice:

Raketari, mehana, ale, ez, rate, ok, t, sirimavo, odaje, amin, de-

te, onako, ilirizam, m, ji, anit, ta, eka, amonit, tartarat.

UKR[TENE RIJEÎ 1

Vodoravno:

1. Prezime atleti~arke iz Kolumbije, Ksimena; 9. Starci; 10.

Otisak noge na nekoj povr{ini; 12. Inicijali ruskog slaviste Osi-

pa Maksimovi~a Bo|anskog; 13. Prezime poznate ameri~ke glumi-

ce, Debra; 14. Li~na zamenica; 15. Pokazna zamenica; 16. Likovni

prikaz nagog tela; 17. Veznik; 18. Osoba koja se takmi~i; 21. Jare}e

meso; 23. Deseto slovo azbuke; 24. Italijanska novinska agencija; 25.

Prema; 26. Hemijski znak za itrijum; 27. Majstor za drvene konstruk-

cije (mn.); 30. Po vi|ewu, a vista; 31. Slavni italijanski fudbal-

ski klub; 32. Pravcem navi{e; 33. Vrsta lekovitog biqa.

Uspravno:

1. Nere{en ishod u {ahu; 2. Elektrodistribucija Beograd (skr.);

3. Hemijska oznaka za selen; 4. Tempo (skr.); 5. Radni~ke sportske

igre (skr.); 6. Etnologija, etnografija (skr.); 7. Vrsta hleba; 8. Ci-

gla; 9. Vijaju}i doterati; 11. Zapaqewe zglobova; 13. Smrtni ~as

(tur.); 15. Inicijali ameri~kog pronalaza~a Tomasa Alve Edisona;

18. Tri stotine; 19. Ameri~ki glumac Runi; 20. Druga, ostala; 22. [pi-

jun, uhoda; 26. Ivova {uma; 28. Vazduh (lat.); 29. Radio relejna ~eta

(skr.); 30. Ime ameri~ke filmske glumice, Gardner; 32. Va{ka; 34.

Hemijski znak za uran.

Re{ewe prethodne ukr{tenice:

Lokacija, p, gubitak, bab, kis, na, kopilot, vid, tuìteq, ku~e,

g, korak, madam, om, vuk, nir, ri, miris, kalup, k, ili}, zanosan, lev,

perorez, ar, jan, sal, tabarin, d, imitator.

("Skordisk#)

UKR[TENE RIJEÎ 2

IGROM slu~aja sve je zapo~e-

lo u proqe}e davne 1942. godine u

Iraku, koji je bio prekrcan izbje-

glicama iz okupiranih krajeva

Evrope, koji su bjeàli ispred na-

diru}ih wema~kih armija. Sve je

ukazivalo da }e se, mo`da, opet mo-

rati krenuti daqe jer je sa jedne

strane zapo~ela operacija "Blau#,

a sa druge strane wema~ko - itali-

janske snage stajale su na liniji Ga-

zale nasuprot britanskoj Osmoj ar-

miji sa neposrednim ciqem da na-

pokon zauzmu Tobruk.

Eto, takva je bila pozornica na

kojoj }e se sresti dvoje qudi, oboje mi-

qama daleko od doma. Jedan je bio

vojnik u mobilnoj radio jedinici

britanske "Iks# armije, stacioni-

ran u tom podru~ju, a druga je bila dje-

voj~ica pristigla u izbjegli~kom ta-

lasu, prepu{tena sama sebi. Na woj

ve} tada vidjelo da je otvrdnula u ta-

kvim uslovima i da je spremna bori-

ti se da bi se odràla.

O djevojci ne znamo vi{e ni{ta,

ali zato znamo ~ovjeka koji je to do-

ìvio. Rije~ je o Piteru O'Donelu,

autoru niza romana i kwiga, a kome

}e taj slu~ajan susret u persijskoj

pustiwi posluìti da nastavi pri-

~u o djevoj~ici na malo druga~iji na-

~in. Djevoj~ica dobija i ime koje }e

qubiteqima stripa ali i ne samo

wima postati vrlo poznato - Mode-

sti Blejz!

Kao posqedica silovawa Mod je

imala psihi~ku barijeru prema sek-

su. U dobi od 17 godina Modesti se

prikqu~uje mawoj kockarskoj organi-

zaciji koju vodi Henri Sre}ni u Tan-

geru, nakon ~ije smrti je preuzima i

samo poslije godinu dana vo|ewa ban-

de posao se {iri i u me|unarodnim

razmjerima i postaje poznata pod ime-

nom Mreà, kojom }e rukovoditi sko-

ro osam godina i nakon ~ijeg se ras-

pu{tawa povla~i u penziju kao vrlo

bogata èna.

Sudbonosan susret Modesti }e

doìvjeti u dvadesetoj godina, kada

}e u Sajgonu posmatrati borbu u tai

stilu, gdje je jedan od u~esnika bio

Englez, 8 godina stariji od we, koji

je nedavno napustio Legiju stranaca

- Vili Garvin. Poslije borbe Vili

zavr{ava u zatvoru odakle ga izvla-

~i osoba koja mu se tada u~inila kao

princeza i koja }e to za wega ostati

do kraja.

Pri~e u stripovima po~iwu od

trenutka kada su Mod i Vili zapra-

vo u penziji i ve} u prvoj pri~i, ko-

ja je iza{la u "Ivning standardu#

1963. godine, kao pri~a bez naslova,

da bi je kasnije, hronologije radi na-

zvali "Veliki Povratak#,

upoznajemo i tre}i lik - moèmo re-

}i glavni sporedni lik - a to je Ser

Xerald Tarant, {ef specijalne oba-

vje{tajne sekcije Forin ofisa, ko-

ja se specijalizovala za me|unarod-

nu {pijunaù.

Tridesetak godina tvorac ovih

junaka Piter O'Donel bacao ih je iz

jedne avanture u drugu, iz jedne opa-

snosti u drugu i najzad je i tome do-

{ao kraj. U zadwoj epizodi "Zamka

Kobra# i Modesti i Vili ginu u jed-

noj akciji u nekoj zabitoj afri~koj

zemqi, {tite}i zale|e cijelom vo-

zu izbjeglica koji su bjeàli na si-

gurno.

Zajedno, kako su i proveli

ve}i dio svojih ìvota, vjerovatno

ni ne bi mogli podnijeti pomisao

da jednog od wih vi{e nema, a

uz to prije odlaska na tu akciju Mo-

desti saznaje da ima jo{ samo {est

mjeseci ìvota, jer joj je prona|en

tumor na mozgu. Time je spu{tena za-

vjesa ove neobi~ne predstave a vjer-

ni ~itaoci su ostali zate~eni - iz-

gubili su nekog svoga, poznatoga, s

kojima su se druìli preko tri de-

cenije.

Ostala je uspomena na neustra-

{ivu, inteligentnu ̀ enu, koja je uvi-

jek spremna pomo}i ugroènima, ali

koja je uprkos tome {to se nije li-

bila izlagati vlastiti ìvot pri

tome, ~esto bi na kraju akcije na{la

utjehu na ramenu svoga vjernog Vili-

ja i nije se stidjela pustiti suzu, po-

kazuju}i nam da se je iza sve te fasa-

de juna~koga borca ipak tu krila we-

`na i osjetqiva du{a ène koju su

okolnosti odvele na put kojim je do

kraja svog ìvota nepokolebqivo

kora~ala.

¥ Gr. DAKI]

Prva strip-pri~a o neustra{ivoj èni iza{la je1963. i narednih 30 godina doìvqava}enevjerovatne avanture do tragi~nog zavr{etkau epizodi

"Zamka Kobra"

MODESTI BLEJZ

Javi se Muji glas savjesti i kaè mu:

-Prodaj sve {to ima{ i idi u Las Vegas.

Mujo poslu{a i na|e se tamo. Glas savjesti:

-U|i u kockarnicu...

Mujo u|e. Glas savjesti:

-Sjedi za rulet i stavi sve na 28 crveno.

Mujo poslu{a, kuglica se zavrti, vrti, vrti i sta-

ne na 29 crno.

-E, j.bi ga... - re~e tu`no glas savjesti.

U vozu, kondukter traì kartu putniku a ovaj ka-

è:

-Ja ne pla}am kartu, ja sam Srbin!

-Ma nas ne interesuje ko si i {ta si, nego pla-

ti kartu - re~e jedan od konduktera.

-Ma, ja vam lijepo kaèm da ne pla}am kartu, jer

sam Srbin! - ponovo odgovori putnik.

Nakon duèg raspravqawa oni ga izbaci{e iz

voza, i tako redom stigo{e do ma{inovo|e koji ih

qutito upita:

-[to mi izbaciste sina iz voza, majku vam va{u...

-Jaooooooj, Srboooo..! - zavika{e kondukteri...

STRIPOMANIJA

petak, 28. januar 2005.KOLA@22

HRABRA DO KRAJA

Mu{karac je najslabiji kada mu lijepa ̀ ena {ap-

}e da je snaàn.

R. BARTON

. . .Lako jo biti izda{an sa tu|im novcem.

PLATON

. . .Principi nemaju prave vrijednosti osim onih

koji su dobro utemeqeni.

M. TVEN

RIZNICA MUDROSTI

SUSJEDI

Slova u ozna~enim poqima daju naziv za imu}ne osobe.

KRIPTOGRAMNA UKR[TENICAA- J- S-3

B- K- T-

V- L- ]-

G-27 Q- U-

D- M- F-

\- N- H-

E- W- C-

@- O- ^-

Z-14 P- X-

I- R- [-

Slova u ozna~enim poqima daju naziv za ogrlicu.

Odu èna i mu` na kam-

povawe. Postave {ator i

legnu da spavaju. Poslije par

sati, probudi mu` ̀ enu i ka-

è joj da pogleda u nebo i ka-

è mu {ta vidi. @ena se za-

gleda u nebo i re~e da vidi

milione zvijezda. Mu` upi-

ta:

-[ta sad to zna~i?

@ena razmisli i re~e:

-Astronomski gledano,

to su milioni galaksija i mi-

lijarde zvijezda; astrolo{ki

gledano, Saturn stoji u zna-

ku Lava; vremenski gledano,

sada je oko 3.30; teolo{ki

gledano, Bog je svemo}an, a

mi smo tako sitni i mali;

meteorolo{ki gledano, iz-

gleda da }emo sutra imati

predivan dan. A {ta to ti

vidi{ i {ta tebi to zna~i?

- upita èna.

A mu` besno procijedi:

-Da nam je neko ukrao {a-

tor!!!

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

petak, 28. januar 2005. ESTRADA

[TA je zajedni~ko Semjue-

lu L. Xeksonu, Tomu Kruzu, [e-

ron Stoun, Demi Mur i Marti-

nu Skorsezeu? Imaju sve simpa-

tije britanske publike, ali ni-

ko od wih nikada nije osvojio

najpresti`niju filmsku nagra-

du "Oskar#.

S obzirom na to da se dodje-

la ovih priznawa bliì, ~aso-

pis "Holivud# napravio je an-

ketu u Velikoj Britaniji na te-

mu koji su glumci i te kako za-

sluìli "Oskara#, a nikad ga

nisu dobili? Evo rezultata...

Glumci - I dok se kiseli

osmijeh Toma Kruza vidio na tri

dodjele, Akademija ga je nomi-

novala i iznevjerila u tri na-

vrata - za uloge u "Magnoliji#,

"Xeriju Megvajeru# i "Ro|en 4.

jula#, Breda Pita nominovali

su tek jedan put za ulogu u "Dva-

naest majmuna#.

Semjuel L. Xekson je bezu-

spje{nu nominaciju zaradio za

Tarantinov "Pakleni {und#, a

Hju Grant nikada nije ni bio no-

minovan.

Ipak, najzaslu`niji od wih,

prema mi{qewu britanske fil-

mske publike, bio je pokojni Ri-

~ard Barton, koji je nominovan

~ak sedam puta. Me|u glumcima

koji nikad nisu

nagra|eni "Os-

karom# su Xon

Travolta, Brus

Vilis, Keri

Grant, Kirk Da-

glas, Stiv Me-

kvin...

Glumice -

Demi Mur se na-

{la na vrhu li-

ste me|u glumi-

cama koje su ne-

zasluèno osta-

le bez presti-

`nog kipa, iako

nikada nije ni

bila nominova-

na.

[eron Sto-

un se u uèm iz-

boru na{la zbog

filma "Kazino#

iz 1995. godine,

dok qubimica

publike Meg Rajan, kao i Dru

Barimor nikada nisu ni bile

nominovane. Simpatije britan-

ske publike i tri nominacije

osvojila je i Mi{el Fajfer.

Na ~elu, kao glumica koja je

pet puta u{la u uì izbor nomi-

novanih, nalazi se Glen Klouz.

"Oskaru# se ponadala poslije

uloga u "Opasnim vezama#, "Fa-

talnoj privla~nosti#, "The Na-tural#, "Velikoj jezi# i "Svije-

tu prema Garpu#. Zlatni kip ni-

je oti{ao ni u ruke Merilin

Monro, Lorin Bekol, Ave Gard-

ner...

Rediteqi - Me|u rediteqi-

ma, koji nisu dobili "Oskara#

nalaze se Alfred Hi~kok, Sten-

li Kjubrik, Tim Barton, Spajk

Li, Roberto Roselini i Ridli

Skot. Tu je naravno i Martin

Skorseze, kome }e se mo`da po-

sre}iti ove godine s obzirom na

to da je wegov film "Pilot# no-

minovan u ~ak 11 kategori-

ja, me|u kojima je i nomi-

nacija za najboqu reìju.

¥Tom Kruz: Kiseli osmijeh na svakoj sve~anosti

23"HOLIVUD" URADIO ANKETU

ZVIJEZDE BEZ OSKARAMe|u poznatima koji nikad nisu nagra|eni

"Oskarom"

su Xon Travolta, Brus Vilis, Kirk Daglas, [eron Stoun,Merilin Monro...

NA imawu poznate glumice

Nikol Kidman prona|en je mi-

nijaturni prislu{kiva~, koji su

najvjerovatnije postavili papa-

raci, èqni novih so~nih pri-

~a iz ìvota lijepe oskarovke.

Mali elektronski {pijun-

ski ure|aj, koji je ina~e vrlo

lako nabaviti u prodavnicama,

postavqen s spoqne strane we-

nog doma osigurawe Nikolinog

doma prona{lo je tokom rutin-

ske provjere imawa, uo~i wenog

povratka u Sidnej, gdje }e sni-

mati film "Eukaliptus# s Rase-

lom Krouom.

Prislu{kiva~ je bio u nepo-

srednoj blizini ~uvarevog auta,

pa policija pretpostavqa da je

postavqen kako bi mogli biti

snimqeni razgovori glumice i

wenih tjelohraniteqa. Cijeli

slu~aj preuzela je australijska

policija.

Iako jo{ nema dovoqno do-

kaza da se u|e u trag po~iniocu,

policija planira da ispita sve

paparace koji su vi|eni da se

motaju u blizini wene ku}e.

A da nije rije~ o neoprav-

danoj sumwi najboqe dokazuje

paparaco Erik Ford, koji je

1998. godine snimio telefonski

razgovor Nikol Kidman i we-

nog tada{weg supruga Toma Kru-

za i to dobro unov~io, prodav-

{i snimak ameri~kim novina-

ma "San#. ¥

NOVINARI PRATE SVAKI KORAK NIKOL KIDMAN

Prislu{kiva~ na imawuZVIJEZDE ameri~ke hit-

serije "O~ajne doma}ice# raz-

qutile su se {to im producen-

ti ni nakon velikog uspjeha ni-

su ponudili ve}e honorare, pa

su odlu~ile da ih zatraè same.

- Glumice Mar{ia Kros,

Teri Ha~er, Felisiti Hafman,

Eva Longoria i Nikolete [e-

ridan traè duplo ve}e hono-

rare za seriju koja je osvojila

dva "Zlatna globusa# - preno-

si britanski list "Dejli star

sandej#.

Crna komedija otkupqena

je u vi{e od 40 zemaqa, a tre-

nutno je najgledanija televi-

zijska serija u Americi, s vi-

{e od 30 miliona gledaoca po

epizodi.

Kako otkriva izvor iz

"Ta~ston televièna#, "djevoj-

ke bjesne#.

"Plate im se kre}u od 47

do 76 hiqada dolara po epizo-

di - {to je "ma~iji ka{aq# u

odnosu na zara|eni novac od

prodaje {irom svijeta.

- Smije{no je kada to upo-

redite sa dva miliona dolara,

koliko su dobijale zvijezde

"Prijateqa#. Niko ne tvrdi da

i mi toliko vrijedimo, ali za-

sluùjemo dio kola~a od tako

velike love - rekla je Mar{ia

Kros za imdb.com.Kako prenosi ovaj filmski

sajt, Nikolet [eridan se poà-

lila da je "najsiroma{nija glu-

mica na televiziji#.

- ûla sam da su glumci iz

"Prijateqa# za tako veliku

gledanost dobijali automobi-

le. Ja sam dobila cvije}e. Jo{

~ekam "por{e# - priznala je

[eridanova. ¥

"DOMA]ICE" @ELE VE]E HONORARE

O~ajne zbog zarade

NAJSEKSIPILNIJA

zadwica svijeta, ~ija je vla-

snica Xenifer Lopez najvje-

rovatnije }e se pridruìti

listi izvo|a~a na "Britsi-

ma# - britanskom ekvivalen-

tu ameri~ke nagrade "Gremi#,

koja }e biti odràna 9. fe-

bruara u "Earl's Courtu#, u

Londonu.

Organizatori su trenut-

no u pregovorima s poznatom

pjeva~icom i glumicom, koja

ovih dana zapo~iwe promoci-

ju svog novog albuma i singla

"Get Right#.

Ukoliko pristane, Xeni-

fer bi se pridruìla izvo-

|a~ima kao {to su "Franc

Ferdinand#, Farel Vilijams,

i "Grin Dej#, koji su potvr-

dili nastupe na ovoj presti-

`noj ceremoniji.

¥

DODJELA BRITANSKIH MUZI^KIH NAGRADA

Latino diva u Londonu

DATUM i mjesto ro|ewa:

16.8. - "Pedeset i neke#

Porodi~na situacija:

Sre}no razvedena

Znak u horoskopu: Lav/Lav

Stepen obrazovawa: Imam

~ak dva fakulteta

[ta biste bili da niste

ono {to jeste: Advokat

Hobi: Kuvawe

Kvalitet: Iskrenost i

emotivnost

Mane: Opet iskrenost

Pla{ite se: Agresivno-

sti i podlosti

Koji ste predmet u {koli

najvi{e voqeli/mrzjeli: Mu-

zi~ko/ Matematika

Sa koliko godina ste se

prvi put zaqubili i kako: U

osnovnoj {koli, u mr{avog i

neuhrawenog dje~aka

Va{ tip mu{karca: pame-

tan, duhovit i briàn

Omiqeni strani grad: Pa-

riz

Istorijska li~nost: Ti-

to

Nau~nik: Tesla

Kwièvnik: [ekspir

Kwiga: "Mo} podsvijesti#

Najdraì glumac: Al Pa-

}ino

Glumica: Mira Karanovi}

Rediteq: Emir Kusturi-

ca

Film: "Let iznad kukavi-

~ijeg gnijezda#

Pjeva~: Tom Xons

Pjeva~ica: Tina Tarner

Grupa: "Kvin#

Kraq smijeha: Nele Ka-

rajli}

Najsimpati~nije televi-

zijsko lice: Minimaks

Koje zanimawe biste pre-

poru~ili svojoj djeci: Slobo-

da izbora je sveta

Va{a poruka cijelom svi-

jetu: Qubav i emocije prema

bli`wem, pa onda prema svi-

ma

Pitawe koje je izosta-

vqeno, a na koje ste è-

qeli dati odgovor: Ne

èlim da dam odgovor,

ali mogli ste me pitati

"Kako sam uspjela da,

NEDA UKRADEN, PJEVAÎCA

SLOBODA JE SVETIWANedin tip mu{karca je onaj koji je pametan, duhoviti briàn, a prvi put se zaqubila u osnovnoj {koli,

"u mr{avog i neuhrawenog" dje~aka

POGRE[NA ODLUKA DEJVIDAHASELHOFA

Leo nijedovoqno dobar

DEJVID Haselhof, koji je kao Mi~

osvajao doma}ice {irom svijeta, priznaje

kako je pogrije{io u malo ~emu do sada,

ali ga jedna stvar mu~i jo{ i danas - to

{to je svojevremeno odbio Leonarda di Ka-

prija.

Prije mnogo godina, dok je Haselhof

bio faca, a Di Kaprio nepoznati glumac,

Leo je do{ao na audiciju za "ûvare plaè#,

ali je Mi~ rekao da nije dovoqno dobar za

"svete crvene kupa}e ga}e#.

- Odluka da Leonardu ne dam posao u

"Spasila~koj slu`bi# bila je moja. Treba-

lo je da bude jedan od mladih spasilaca, ali

ga nismo uzeli. Vjerovatno je zbog toga po-

stao velika zvijezda - priznao je Haselhof.

Iako niko iz "ûvara plaè# nije ostva-

rio karijeru ni izbliza tako bajnu kao Di

Kaprio, za neke qude se zna, naro~ito za pr-

sate qepotice kao {to su Pamela Ander-

son, Jasmin Blit, Karmen Elektra...

A i Haselhof je, navodno, velika mu-

zi~ka zvijezda u Austriji. Vaqda mu je to

dovoqno. ¥

Demi Mur: Nikadanije bila ni nomi-novana

LI^NA KARTA

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

petak, 28. januar 2005.OGLASI

REPUBLIKA SRPSKA

GRAD BAWA LUKA

GRADSKA UPRAVA

Odjeqewe za prostorno ure|ewe

OBAVJE[TAVA

javnost da se Nacrt regulacionog plana za prostor obuhva}en ogradom Preduze}a "In-

cel# (Radni naziv Regulacionog plana Privredna zona "Medeno poqe#) stavqa na

javni uvid.

Nacrt se izlaè na javni uvid u prostorijama Urbanisti~kog zavoda RS, Ul. Save

Mrkaqa 16, Bawa Luka, Mjesnoj zajednici "Ada#, te prostorijama Gradske uprave Gra-

da Bawa Luka, svaki dan osim subote i nedjeqe u vremenu od 9 do 17 ~asova.

Za vrijeme javnog uvida svako fizi~ko i pravno lice moè dati mi{qewe, primjedbe

i prijedloge na Nacrt, upisom u kwigu koja }e se nalaziti u prostorijama u kojima }e

biti Nacrt izloèn ili u formi dopisa Gradskoj upravi - Odjeqewe za prostorno

ure|ewe ili Urbanisti~kom zavodu Republike Srpske.

Izlagawe Nacrta na javni uvid i davawe mi{qewa, primjedbi i prijedloga traja}e

30 dana, po isteku 8 dana od dana objavqivawa.

NA[ DOM AD

BAWA LUKA

GR^KA 4

Na{ dom a.d. Bawa Luka Gr~ka br.4 objavquje

OGLASo izdavawu u zakup poslovnog prostora (kancelarija)

Poslovni prostor se sastoji od vi{e kancelarija povr{ine od 12 mŸ do 50 mŸ ~ija ukupna povr{ina

iznosi preko 300 mŸ.

Poslovni prostor je konforan i raspolaè sa komplet infra- strukturom.

Kontakt osoba Novica Kruni}, tel: 051-213-214Na{ dom a.d.

Bawa Luka

Na osnovu ~lana 59. Statuta GP "Nova {tampa# a.d. Gradi{ka Upravni odbor na svojoj sjed-

nici odrànoj dana 29.12.2004. godine

SAZIVA

tre}u redovnu Skup{tinu akcionara GP "Nova {tampa# a.d. Gradi{ka koja }e se odràti

dana 22.2.2005. godine sa po~etkom u 12 ~asova u prostorijama preduze}a.

Za sjednicu se predlaè sqede}i:

DNEVNI RED:

1. Izbor verifikacione komisije

2. Razmatrawe i usvajawe zapisnika sa prethodne sjednice.

3. Razmatrawe izvje{taja o radu preduze}a za 2003. i 2004. godinu.

4. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Statuta preduze}a.

5. Izbor revizora.

6. Prijedlog odluke o sanaciji preduze}a u 2005. godini.

7. Ostala pitawa

U slu~aju da se Skup{tina ne odrì navedenog dana zbog nedostatka kvoruma ponovqena

sjednica }e se odràti dana 23.2.2005. godine u 12 ~asova sa istim dnevnim redom i na is-

tom mjestu.

UPRAVNI ODBOR

DAN CORN d.o.o.

O G L A [ A V A M O

potrebu za prijem u radni odnos na neodre|eno vrijeme sqede}ih radnika:

1. Komercijalista u rangu pomo}nik direktora, VSS (visoka stru~na sprema),

radno iskustvo najmawe 5 godina u oblasti trgovine,

2. Komercijalista, VSS (visoka stru~na sprema) - pripravnik.

Uz prijavu dostaviti dokaze o ispuwavawu uslova, biografiju i dokaze o kretawu

u slu`bi.

Prijavu sa dokazima o ispuwavawu uslova oglasa dostaviti na adresu DOO DANCORN Br~ko, Industrijska 3, a sve informacije na telefon 049/216-501.

Oglas je otvoren 10 dana.

M A R K E T I N G

KONKURSI - OGLASIMALI OGLASI - ÎTUQE

Ulica Veselina Masle{e 13Tel: 051/211-968, Tel/faks: 051/212-004,

E-mail: [email protected]@glassrpske.com

24

Na adresi: Kara|or|eva b. b.

(dvorana "SLAVIJA#)

Kontakt telefoni: 057/343-097,

057/343-098, faks: 057/340-503

E-mmail: [email protected]

OBAVJE[TEWE

U prostorijama preduze}a

INTERNATIONAL - PPRESSu Isto~nom Sarajevu

moète predati besplatne

male oglase, komercijalne oglase,

reklamne poruke,

obavje{tewa i ~ituqe.

UU II SS TT OO ^̂NN OOMM

SS AA RR AA JJ EE VV UU

MD PRES

(centar Modri~e)

Kontakt telefon:

065/549-430.

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase,

komercijalne oglase,

reklamne poruke, obavje{tewa

o smrti i pomenima u Modri~i

moète predati u kiosku

svakog radnog dana

od 6 do 20 ~asova.

UU MM OO DD RR II ^̂ II

U prostorijama Doma u~enika

"Glas komuna#

Stefana Prvovjen~anog 2

Telefon-faks:

053/226-853, 065/643-844

E-mmail: gglaskomuna@spinter. nnet.

OBAVJE[TEWE


komercijalne oglase, reklamne

poruke, obavje{tewa o smrti

i pomenima za dnevni list

"Glas Srpske# u Doboju moète

predati Redakciji lista

"Glas komuna# dobojskog regiona,

svakog dana od 8 do 15 ~asova.

UU DD OO BB OO JJ UU

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

petak, 28. januar 2005.

êtrdeset je tu`nih dana od smr-

ti na{eg dragog brata

SLOBODANA

BABI]A

Uvijek }emo te se sje}ati i nikad

te ne}emo zaboraviti.

Sestre Milosava i Zdravka

003740 A-2 G

Dana 2. februara 2005. godine

navr{avaju se dvije godine od sm-

rti na{e drage supruge, majke i

bake

BO@ANA

(BOÈ)

TOPALOVI]

Dana 30. januara 2005. u 12 ~asova

posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, po-

loìti cvije}e i zapaliti svije}e.

Oàlo{}ene porodice Topalovi}

i Femi}

003900 A-3

Tu`no sje}awe na dragog striku

SLOBODANA

BABI]A

S qubavqu i po{tovawem

Tvoji Igor, Dragana i Teodora

003740 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragog striku

SLOBODANA

BABI]A

Osta}e{ vje~no voqen i nezabora-

vqen.

Tvoji Milan, Slavica i Marija

003740 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragog brata

SLOBODANA

BABI]A

Voqeni ne umiru dok ìve oni ko-

ji ih vole

Tvoji: sestra Boàna i zet Adem sa

djecom

003740 A-2 G


SLOBODANA

BABI]A

Osta}e{ voqen u na{im srcima.

Tvoji: brat Dragan i snaha Mara

003740 A-2 G

Dana 29.1.2005. godine navr{ava se

40 tu`nih dana od smrti na{eg dra-

gog

SLOBODANA

BABI]A

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo

wegovu vje~nu ku}u na grobqu u No-

voj Topoli. Pozivamo rodbinu,

prijateqe, kom{ije i kumove da

nam se pridruè.

Oàlo{}ena porodica Babi}

003740 A-4 G

25Dana 17.1.2005. godine, na 18. ro|endan, prestalo je da kuca veliko i plemenito srce na{eg voqenog i

nikad nepreàqenog sina, brata i unuka

IGORA-GIGE

(Radojice)

POPOVI]

iz Veri}a

Voqeni sine i brate, da je neko rekao da }e Sunce prestati da grije prije bismo vjerovali, nego da }e

nestati tvoj vje~ni osmijeh i da }e se tako prerano ugasiti tvoj mladi ìvot.

Ne postoji vrijeme koje moè izlije~iti rane, niti umawiti bol za Tobom.

Postoji samo sre}a, koju smo imali dok si bio sa nama, i tuga koja ostaje vje~no.

Po~ivaj spokojno u carstvu Boìjem, jer tvoja mlada i plemenita du{a to zasluùje i neka te an|eli

~uvaju. Iskreno zahvaqujemo rodbini, kumovima, prijateqima i kom{ijama, koji nam priteko{e u

ovim te{kim trenucima i sa nama podijeli{e tugu i bol.

Oàlo{}ena porodica

003900 B-2

Dana 29.1.2005. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti

na{eg dragog

SLOBODANA

BABI]A

Ne znam kako da ti pokaèm koliko mi nedostaje{, dragi moj Sloboda-

ne. Neka te ~uvaju an|eli i neka ti je vje~na slava i hvala.

Supruga Mira

003740 A-8 G

Dana 4.2.2005. godine navr{ava se 40 tu`nih i bolnih dana od smrti

na{eg dragog

DU[ANA

(Marka)

RADUKI]A

Dana 29.1.2005. godine u 11 ~asova na Rebrova~kom grobqu posjeti}emo

wegovu vje~nu ku}u, zapaliti svije}e i poloìti cvije}e.

Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridruè.

Oàlo{}ena porodica

003070-A8

Prvog Kraji{kog korpusa 2c,

Tel. 814-949

e-mmail: [email protected].

OBAVJE[TEWE




i ~ituqe u Gradi{ci

moète predati

dopisni{tvu #

Glasa Srpske#.

UU GGRRAADDII[[CCIIN A R U X B E N I C A

Ta~an naziv i adresa pretplatnika _____________________________________

_____________________________________

Pretpla}ujem se na:

1. "Glas Srpske# broj primjeraka _____________________________

Kontakt telefon i faks u slu`bi plasmana {tampe, za list "Glas Srpske# je

051/212-263

051/212-283 faks

051/212-264

Uplate na ìro-ra~un kod "Nove bawalu~ke banke# 551001-00016019-84

M. P. îtak potpis i tel.

Po{tovani ~itaoci,

Nastojimo da ne pripadamo nikome osim ~itaocima. Trudimo se da budemo

novine - po{tene i nepristrasne, otvorene za sva mi{qewa. To je na{ prilog

Republici Srpskoj kakvu svi ̀ elimo, tolerantnu, pomirenu i kreativnu. "Glas

Srpske#, na koji vas pozivamo da se pretplatite, je jo{ jedan doprinos tome.

Va`no je da znate da se u na{em listu objavquju tenderi, oglasi i konkursi svih

republi~kih i drugih institucija, kao i mnogih preduze}a s kojima imamo go-

di{we ugovore i ukoliko se pretplatite, ima}ete redovne, u poslu va`ne in-

formacije. Osim toga, kao stimulaciju da se pretplatite, nudimo i popust, i

to na godi{wem nivou 20%, polugodi{wem 10% i tromjese~nom 5%.

Tromjese~na

43 KM

Polugodi{wa

82 KM

Godi{wa

145 KM

ZAOKRU@ITE KOJU PRETPLATU @ELITE

Radio "Qubi}#

Trg Srpskih boraca 24,

Telefoni: 051/865-035, 865-075

Frekvencija: 88,9 MHz,

FM, stereo

Emitovawe programa:

24 sata dnevno

mailto: rradioljubic@zagor. nnet.

O B A V J E [ T E W E



reklamne poruke,

obavje{tewa

o smrti i pomenima

u Prwavoru moète

predati

Redakciji Radio

"Qubi}a#

svakog dana

od 8 do 15 ~asova.

UU PPRRWWAAVVOORRUU

Na adresi:

KULA BB - Kopirnica

(kod op{tine Kasindo)

VOJKOVI]I 328 - [tamparija

Kontakt telefoni:

057/677-007, 057/350-007,

061 191 710, 065 645 550

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase



i ~ituqe u Isto~nom Sarajevu

moète predati u prostorijama

preduze}a #

Ermeks#.

UU II SS TT OO ^̂NN OOMM

SS AA RR AA JJ EE VV UU

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je dana 26.1.2005. godine u 74. godini ìvota iznena-

da preminuo na{ dragi

DRAGAN

POPOVI]

Sahrana }e se obaviti dana 28.1.2005. godine u 14 ~asova na Rebrova~kom grobqu u Bawoj Luci.

Oàlo{}eni: supruga Nade`da, sin Slobodan, k}erka @eqka, sestra Olgica, brat Ivan, unu~ad i

ostala oàlo{}ena rodbina i prijateqi

003096-B2

petak, 28. januar 2005.26

Posqedwi pozdrav dragom suprugu

DRAGANU

POPOVI]U

od supruge Nade`de.

003096-A3

Posqedwi pozdrav dragom zetu

DRAGANU

POPOVI]U

od Bode i Seke.

A3-R

Posqedwi pozdrav dragom tati

DRAGANU

POPOVI]U

od k}erke @eqke sa porodicom.

003096-A3

Posqedwi pozdrav dragom

prijatequ

DRAGANU

POPOVI]U

od porodice Batrovi}.

003096-A3

Posqedwi pozdrav dragom tati

DRAGANU

POPOVI]U

od sina Slobodana sa porodicom.

003096-A3

Posqedwi pozdrav dragom ujki

DRAGANU

POPOVI]U

od porodice Bara}.

003908-A1

Posqedwi pozdrav dragom bratu

DRAGANU

POPOVI]U

od sestre Seke.

003908-A1

Posqedwi pozdrav dragom bratu

DRAGANU

POPOVI]U

od brata Ive sa suprugom i porodi-

ce Sejdi}. 003908-A1

Dana 2.2.2005. godine navr{avaju se

tri tu`ne godine od smrti na{eg

dragog

NENADA

MILOJEVI]A

Tog dana posjeti}emo wegovu vje~nu

ku}u.

Oàlo{}ena porodica Milojevi}

003794A2

Dana 1.2.2005. navr{ava se godina

dana od kada smo izgubili na{eg

najdraèg

DRAGU

SAVKOVI]A

Dana 29.1.2005. u 11 ~asova posjeti-

}emo vje~nu ku}u i poloìti cvi-

je}e, te pozivamo sve kojima je u

sje}awu da nam se pridruè.

Dado na{, s tobom je oti{ao dio

nas, ostala je tuga, bol i vje~na qu-

bav prema tebi. S ponosom, jer si

na{.

Tvoji najmiliji

003766 A-5 G

Tu`no sje}awe na voqenog oca

STANOJU

od k}erke Boàne, zeta Radoslava,

unu~adi Sa{e i Nata{e.

003784 A-1 G


STANOJU

RAÎ]A

Tvoja sestra Qeposava sa porodi-

com

003788 A-1 G


{est tu`nih mjeseci od smrti na{eg

voqenog supruga, oca, svekra i djeda

STANOJE

RAÎ]A

Oàlo{}eni: supruga Zora, sin Mla-

den, snaha Dijana, unuci Stefan i

Filip

003784 A-3 G

Tu`no sje}awe na voqenog brata

STANOJU

Sestra Zora sa porodicom

003784 A-1 G

Tu`no sje}awe na voqenu bra}u

RAÎ]

Vama, bra}o, mjesto je u raju, neka vas an|eli ~uvaju, mili moji.

Va{a sestra Stana sa porodicom

003788 A-7 G

Dana 30.1.2005. navr{ava se tu`nih

pet godina od smrti na{eg dragog su-

pruga, oca i djeda

ALEKSE

RADETI]A

Ovim putem obavje{tavamo porodi-

cu, kumove, kom{ije i prijateqe, da

}emo toga dana u 11 ~asova posjeti-

ti wegovu vje~nu ku}u na Trnskom

grobqu.

Dok je ìvota u nama ìvje}e{ sa

nama.

Supruga Zorka, k}erka Ranka i sin

Radovan

003782 A-5 G

Sje}awe na dragog oca

ALEKSU

K}erka Ranka sa porodicom

003782 A-1 G

Sje}awe na dragog oca

ALEKSU

Sin Radovan sa porodicom

003782 A-1 G

Dana 1.2.2005. godine navr{ava se tu-

`nih {est mjeseci od smrti na{eg

dragog

MILANA

BOSANÎ]A

U subotu, 29.1.2005. godine, odrà}e

se parastos u Rebrova~koj crkvi.

Oàlo{}ena supruga Milana, k}er-

ka Marina, zet Kemal, unuke Jasna i

Belma

003783 A-3 G

Posqedwi pozdrav dragom

DRAGANU

POPOVI]U

od prijateqa Ranka i Olge.

003096-A3

Posqedwi pozdrav ~ika

DRAGI

od \or|a i Nade.

003096-A3

Dana 29. januara 2005. godine navr{a-

va se 40 tu`nih dana od smrti moje

drage majke

ZDRAVE

(ro|. Saxak)

TE[ANOVI]

Toga dana u 11.30 ~asova posjeti}e-

mo wen grob i poloìti cvije}e.

K}erka Gordana

003768 A-3 G

Dana 29.1.2005. godine navr{ava se 40

dana od smrti na{eg dragog oca i dje-

da

MILANA

SU@WEVI]A

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo

wegovu vje~nu ku}u, poloìti cvije-

}e i zapaliti svije}e.

Oàlo{}ene porodice Pravuqac,

Balti} i Momi}

003779 A-3 G

Posqedwi pozdrav ~ika

DRAGI

od \or|a i Nade.

003899 A-1

Posqedwi pozdrav dragom ujki

DRAGANU

POPOVI]U

od porodice Krwaji}.

003908-A1

Posqedwi pozdrav na{em ujki

DRAGANU

POPOVI]U

od radnih kolega iz preduze}a "Elios#.

003908-A6

U subotu, 29.1.2005. godine, u 12 ~asova dajemo jednogodi{wi pomen na{em

dragom

TIHOMIRU

VASOJEVI]U

Tom prilikom posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u i poloìti cvije}e.

Pozivamo rodbinu i prijateqe da nam se pridruè.

Oàlo{}ena porodica

0030900-A6

Dana 29.1.2005. godine navr{avaju se ~etiri godine otkad nije sa nama na-

{a draga

SLAVICA

(ro|. Raki})

TRNINI]

Vrijeme koje prolazi ne umawuje tugu za tobom.

Neka te u ti{ini vje~nog mira prati na{a qubav, ve}a od zaborava.

Majka Jelka i brat @eqko sa porodicom

003776 A-8 G

U subotu, 29.1.2005. godine, u 11 ~asova na Momi}a grobqu u Lakta{ima da-

}emo ~etrdesetodnevni pomen na{em dragom

DRAGOQUBU

DAVIDOVI]U

Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridruè.

Oàlo{}ena porodica

003773 A-8 G

STANOJU

{est mjeseci

PERU

35 mjeseci

i

U srijedu 2. februara 2005. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti

na{e drage majke, bake i prabake

PETRE

(ro|. Romi})

BULI]

U subotu 29.1.2005. godine u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na No-

vom grobqu u Bawoj Luci, poloìti cvije}e i zapaliti svije}e, te pozi-

vamo rodbinu, kom{ije i prijateqe da nam se pridruè.

Oàlo{}ena porodica

003793 A-8 G

Dana 28.1.2005. godine navr{avaju se ~etiri godine od smrti na{eg dragog

BO[KA

PU[CA

iz Omarske

S qubavqu i po{tovawem ~uvamo uspomenu na wega.

Oàlo{}eni: supruga Mirjana, sin Zoran, k}erka Gordana, snaha Vinka, zet Simo i unu~ad Qubi{a, Jelena, Jovana

i Sowa

03903 B-2

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini i prijateqima da je 27.1.2005. godine

u 79. godini ìvota preminula na{a draga

DOSTA

(Jovana)

MALBA[I]

Sahrana }e se obaviti 28. januara 2005. godine u 13 ~asova na mjesnom gro-

bqu Slavi}ka (Malba{i}i).

Oàlo{}eni: sinovi Savo i Dragan, k}erke Cvijeta, Borka i Jagoda, sna-

he, zetovi, unu~ad, praunu~ad, te ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi

003101-A8

Tu`no sje}awe na na{u dragu

MIRU

([ukalo)

[AKI] 30.1.2002-30.1.2005.

Dana 29.1.2005. godine u 11.30 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u i polo-

ìti cvije}e.

Nama, tvojim najmilijim, ostaje da se ponosimo tvojom dobrotom i plemeni-

to{}u sa kojom si ìvjela i qubavqu koju si nam za tvog ìvota pruìla.

Uvijek }e{ biti u na{im srcima.

Tvoji Bojana, Mladen i Du{an 003901 A-8

Dana 2.2.2005. godine navr{ava se 40 tu`nih dana od kako nije sa nama na{

dragi

AN\ELKO

GAVRI]

U subotu 29.1.2005. godine u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u, na gro-

bqu kod Rebrova~ke crkve, zapaliti svije}e i poloìti cvije}e. Pozivamo

rodbinu, kumove, kom{ije i prijateqe da nam se pridruè.

Oàlo{}ene porodice Gavri} i Dimitri}

003790 A-8 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini, kom{ijama i prijateqima da je dana

26.1.2005. u 75. godini ìvota nakon kra}e bolesti preminula na{a draga

MILOSAVKA

BUNI]

Sahrana }e se obaviti dana 28.1.2005. godine u 12.30 ~asova u mjestu Gorwi

Borkovi}i u selu Buni}i.

Oàlo{}eni: sinovi Miladin i Milenko, k}erke Mira, Dobrila i Ruà,

snahe Georgina i Milka, zetovi, unu~ad praunu~ad i ostala rodbina

003898 A-8

Dana 30.1.2005. godine navr{ava se {est godina od prerane smrti na{eg vo-

qenog sina, brata i unuka

NEMAWE

GLIGI]A

Obavje{tavamo rodbinu i prijateqe da }emo dana 29.1.2005. godine (subo-

ta) u 11 ~asova odràti parastos u Rebrova~koj crkvi u Bawoj Luci.

Oàlo{}ena porodica Gligi}

003785 A-8 G

Dana 29.1.2005. navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od kada je tragi~no pre-

minuo na{ sin

NENAD

DANILOVI]

Toga dana u 11 ~asova na grobqu Brestov~ina-Gradi{ka, odrà}e se pomen

na{em sinu.

Zahvaqujemo medicinskom osobqu, kom{ijama i svim wegovim prijateqima,

koji su organizovali posqedwi ispra}aj na{eg voqenog sina.

Oàlo{}eni roditeqi: majka Vidosava i otac Du{an

002902 - A-8 SG

Posqedwi pozdrav dragoj majci

DOSTI

MALBA[I]

od sina Save i snahe Milene.

003101-A1


DOSTI

MALBA[I]

od k}erke Cvijete sa porodicom.

003101-A1


DOSTI

MALBA[I]

od k}erke Jagode i zeta Ranka.

003101-A1

Posqedwi pozdrav dragoj baki

DOSTI

MALBA[I]

od unuka Sini{e i Sa{e sa poro-

dicama.

003101-A1


DOSTI

MALBA[I]

od unuka Dubravke i Andreje.

003101-A1


DOSTI

MALBA[I]

od sina Dragana, snahe Mirjane i

unu~adi.

003101-A1

Tu`no sje}awe na dragu sestru

MIRU

([ukalo)

[AKI]

30.1.2002-30.1.2005.

Ponosni smo {to smo te imali,

neizmjerno àlosni {to smo te iz-

gubili.

@ivje}e{ vje~no u na{im srcima.

Brat Slavko sa porodicom

003901 A-3

Dana 29.1.2005. godine (subota) navr-

{ava se 40 dana tuge i bola od kako

je preminuo na{ dragi

STEVAN

KOVI]

Tog dana u 11.30 ~asova posjeti}emo

wegov grob i okititi ga cvije}em.

Pozivamo rodbinu i prijateqe da

nam se pridruè.

Wegovi najmiliji

003895-A3

Dana 2.2.2005. godine navr{ava se go-

dina dana od smrti na{eg supruga i

oca

@ARKA

JAKOVQEVI]A

Obavje{tavamo rodbinu i prijate-

qe da }emo u subotu 29.1.2005. godi-

ne u 11 ~asova posjetiti wegovu vje~-

nu ku}u na grobqu, "Sv. Pantelija#,

poloìti cvije}e i zapaliti svije-

}e.

Oàlo{}eni: supruga Bojana, sino-

vi Boris i Igor, snahe Biqana i

Dragana i unuci Aleksandar, Mag-

dalena i Marko

003777 A-5 G


tu`na godina od smrti na{e drage

supruge i majke

FIKRETE

ZUKANOVI]

U subotu, 29.1.2005. u 11 ~asova, po-

sjeti}emo wenu vje~nu ku}u i polo-

ìti cvije}e.

Tvoji najmiliji: suprug Zlatko i

k}erka Darija sa porodicom

003783 A-3 G


tu`nih {est mjeseci od kako sa na-

ma nije na{ dragi

RATKO

KRIVOKU]A

Oti{ao si od nas, ali si zauvijek

ostao u na{im srcima i mislima.

Oàlo{}ena porodica

003787 A-3 G

Tu`no sje}awe na dragu

FIKRETU

od snahe Zorke i brati}a Gorana i

Darija

003783 A-1 G


DOSTI

MALBA[I]

od k}erke Borke i zeta Milana.

003101-A1


DOSTI

MALBA[I]

od unuka Danijela i unuke Gordane.

003101-A1


DOSTI

MALBA[I]

od unuke Danijele sa porodicom.

003101-A1

Tu`no sje}awe na dragog

NEMAWU

GLIGI]A

Porodica Lackanovi}

003786 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragog

NEMAWU

GLIGI]A

Porodica Stojanovi}

003786 A-2 G

Posledwi pozdrav

BRANI

ARSENI]U

od Sandrinih radnih kolega.

003902A1

petak, 28. januar 2005. 27

Nedovr{enu ku}u na sprat sa potkrovqem

u Karanovcu prodajem po vrlo povoqnoj ci-

jeni, tel. 051/212-357

Prodajem plac za gradwu 550 mŸ, sve ko-

munalije u blizini Vo}arprometa -

Drakuli}, tel. 051/380-034; 065/543-037

Prodajem vi{e placeva u Glamo~anima

zadwi nadvo`wak na putu B.Luka -

Kla{nice, voda, struja, asfalt, tel.

065/597-627

Prodajem plac za gradwu u blizini "Vo}ar

prometa#, Drakuli}, tel. 051/380-034;

065/543-037

Prodajem ku}u 10h9 druga plo~a uz as-

faltni put Aleksandrovac - Bakinci, 365

mŸ zemqe cijena 28.000 KM, tel. 065/

977-707

Prodajem garaù u ul. Branka Majs-

torovi}a kod kafe "Milenijum#, vl. 1/1

tvrda gradwa, 051/211-131

Prodajem i mijewam ku}u u Jajcu za odgo-

varaju}u u Bawa Luci, 030/657-772

Izdajem jednosoban stan, tel. 065/904-955

Izdajem namje{tene garsowere, sobe i

leàj djevojci, vrlo povoqno sa grijawem

i posebnim ulazima, 065/636-195; 051/

212-691

Izdaje dvokrevetnu namje{tenu sobu,

parno grijawe, za studente u~enike

mu{karce Nova varo{ Bawa Luka, tel.

051/307-736

Izdajem dvokrevetnu sobu sa kupatilom,

poseban ulaz, tel. 051/461-990; 065/413-764

Izdaje se prazan dvosoban stan u ulici

Moravska 42 B.Luka kod Vitaminke, tel.

051/303-913

Izdajem namje{tenu garsoweru kod

Kasarne "Kozara# u Lazarevu - Novo-

gradwa, tel. 065/597-627

Izdajem trosoban, namje{ten stan povo-

qno mogu i dva samca, tel. 051/381-051

Izdajem ku}u u Rudarskoj, tel. 319-223

Traìm cimerku u dvosobnom stanu u cen-

tru, uslovi odli~ni, cijena 200 KM, tel.

065/740-445

Prodajem ku}u 1/1 namje{tenu, odmah use-

qivu i dunum zemqe u Prije~anima, iza

"]evapove# kafane, cijena 60.000 KM, tel.

065/649-064

Prodajem pola ku}e u Srpcu, dvori{nu

zgradu i garaù. Uredna dokumentacija.

Informacije na tel. 051/840-839

Prodajem 1 dunum zemqe u Malom Bla{ku

- Slatina, tel. 051/304-676

Prodajem tri dunuma zemqe u placevima

kod sredwo{kolskog centra u Modri~i,

informacije na telefon 053/812-135

Prodajem plac u Drago~aju, uz asfalt, vo-

da, struja, telefon, rasvjeta ulaz sa dvije

strane (dva puta) 1/1 dozvoqena gradwa,

uredni papiri, tel. 065/612-983

Prodajem ku}u na tranzitu Kraji{kih

brigada 70 i vikend ku}u u Velikom

Bla{ku, nazvati na telefon, tel. 462-883

Prodajem povoqno u Toma{ici kod Pri-

jedora namje{tenu ku}u (voda, struja, tele-

fon), prate}e objekte i 12 dunuma

kvalitetne zemqe uz asfalt. Stanko, tel.

065/426-355

Prodajem ku}u u Slatini sa garaòm i

1200 mŸ zemqi{ta pod vo}em, tel. 065/

945-945

Izdajem jednosoban stan u zgradi iza SUP

(dvokrevetna soba za studentkiwe), tel.

061/984-514 do 24 ~asa

Izdajem sobe blizu fakulteta stan mije-

wam za ku}u, tel. 314-692; 302-467

Prodajem garaù ul. Branka Majstorovi}a

kod kafea "Milenijum# vl. 1/1 tel. 051/

211-131

Prodajem dvije zidane garaè, uredna doku-

mentacija, J. Du~i}a 9, BL, (do Ambasade

SAD), tel. 065/513-071

Prodajem 10 dunuma zemqe u [u{warima,

struja, voda, telefon, asfalt, tel. 051/216-

140; 065/310-057

Ku}u u Karanovcu prodajem po vrlo povo-

qnoj cijeni, tel. 051/212-357

Prodajem plac povr{ine do 700 mŸ povoqan

za gradwu u Staroj Topoli preko puta Ak-

trosa uz glavnu cestu B.Luka, Gradi{ka

tel. 065/578-178 zvati posle 14 svaki dan

Izdajem dvokrevetnu namje{tenu sobu,

parno grijawe za studente u~enike Nova

Varo{ Bawaluka, tel. 051/307-736

Prodajem mawu ku}u u Trnu nedaleko od

kat. crkve - sa mawim prate}im objekti-

ma, tel. 065/322-831; 318-568 zvati od 13-20

~asova

Prodajem ku}u u Bawa Luci, cijena 120.000

KM, tel. 051/308-467; 065/760-790

Prodajem ku}u za ru{ewe na 948mŸ i 4 pla-

ca ul. Jovana Bijeli}a, blizu auto puta,

tel. 051/427-131; 0038544 535 761

Prodajem ku}u kod Zelenog mosta u Bawa

Luci, tel. 033/467-551

Prodajem nedovr{enu ku}u Mi{kovici

Derventa 110 mŸ placa 1000 mŸ kraj glavne

ceste, tel. 003812445350; 051/308-932

Prodajem ku}u u Bawaluci, cijena 120.000

KM, tel. 051/308-467; 065/760-790

Prodajem nedovr{enu ku}u (vikendica)

sa 1.400 mŸ oku}nice u Slatini (Ostruge),

dokumentacija uredna, tel. 065/775-533

Prodajem sedam dunuma zemqe u poqu na

po~etku [u{wara, parcela se spaja sa

Vrbasom, 150 m do glavne ceste, tel.

065/624-480

Prodajem dva dunuma zemqe u poqu na

po~etku [u{wara vlasni{tvo 1/1 200 m

do autobuske stanice, tel. 065/624-480

Prodajem ku}u visoku prizemnicu (dva

stana) u nasequ Lau{ hitno - cijena po

dogovoru, tel. 051/310-933; 065/307-741

Prodajem plac u Drago~aju 1/1 uz asfalt,

stara Prijedorska, od centra 800 m, uz

desnu stranu, dva ulaza, struja, gradska vo-

da, telefon, rasvjeta, papiri uredni dozvo-

qena gradwa, tel. 065/612-983

Prodajem objekat 450 mŸ 8 KM od Bawa

Luke uz Vrbas prodajem ku}u sa pomo}nim

objektima i 40 dunuma zemqe u Pri-

jakovcima kod B.Luke, tel. 065/811-058

Prodajem ku}u 15h10 u centru B.Luke, na

parceli, od 700 mŸ, 2 stana 2 garaè - use-

qena, 2 garaè - u seqena, tel. 065/583-494

Prodajem objekat 450 mŸ 8 KM od Bawa

Luke uz Vrbas prodajem ku}u sa pomo}. ob-

jektima i 40 dunuma zemqe u Prijakovci-

ma kod B.Luke, tel. 065/811-058

Prodajem ku}u 10h9 m druga plo~a - uz as-

faltni put Aleksandrovac - Bakinci 3650

mŸ zemqe - cena 28000 KM, tel. 065/977-707

Prodajem useqivu ku}u sa 17,5 dunuma

zemqe (4 {uma ostalo obradivo) u âr-

da~anima - blizu glavne ulice - 50.000 KM,

tel. 00-381-11-2150-443; 051/314-523

Prodajem 3 dunuma zemqe u Mahovqanima,

tel. 051/314-523

Prodajem 8 dunuma zemqe (moè i mawe)

pogodno za sve, u ârda~anima, tel. 051/

314-523

Prodajem plac povr{ine 2000 mŸ 1/1 kraj

asfalta, struja, voda telefon, rasvjeta,

ulaz sa dve strane (dva puta) tel. 065/

612-983

Prodajem ku}u, dvori{na ku}a 767 mŸ

zemqe, tel. 051/341-309

Prodajem kod Trapiskog mosta, priznan-

icu sa dvori{nim objektom i garaòm,

plac 535 mŸ - 59.000 KM, tel. 051/310-017

Prodajem uz autoput kod motela "Nana#

prizemnicu sa potkrovqem plac 700 mŸ

160.000 KM, ili mijewam, za stan ili pos.

prostor u Bolnici, tel. 051/310-994

Prodajem hitno ku}u u ul. Ilije Gara{an-

ina - plac 400 mŸ cijena 72.000 KM, tel.

065/549-687

Prodajem hitno placeve u Trnu u ul. Mlin-

ska rijeka, cijena 25 KM/mŸ, tel. 065/

549-687

Prodajem Vikendicu u Prijakovcima sa 3

dun. zemqe tel. 380-586

Prodajem dva dunuma zemqe na putu Bawa

Luka Motike, tel. 051/483-944

Prodajem ku}u na tri sprata, u ulici

Vida Weì}a, kod broja 110. tel. 051/

483-944

Prodajem - mijewam ku}u 100 mŸ Poveli~u

- Srbac sa prate}im objektima 200 mŸ,

zemqe obradive 2060 mŸ za stan u Bawa Lu-

ci, tel. 051/464-665; 051/773-139

Povoqno prodajem ku}u u Prijedoru, u

blizini velike pijace, ku}a je na sprat, sa

poslovnim prostorom, i zemqom, tel.

065/659-433

Prodajem ~etiri dunuma zemqe uz glavnu

ulicu Kla{nice- Slatina (obezbije|ene

komunalije) moè i placevima, tel. 460-

591; 801-417

Prodajem ku}u 100+50 mŸ, plac 450 mŸ na

tranzitu, kod motela Kamel cijena 150

hiqada evra. tel. 051-347-326.

Prodajem ku}u na atraktivnoj lokaciji u

Gradi{ci - Brestov~ina, i plac 1000 mŸ,

povoqno. tel. 813-906; 065/512-207

Prodajem stariju ku}u, sa zemqom u Mal-

om Razboju cijena povoqna; tel. 051/315-890;

065/530-861

Prodajem povoqno plac za ku}u i 1.500 mŸ

{ume u Kara|or|evoj ul. B. L., moè poseb-

no, tel. 051/317-464

Prodajem ili mijewam ku}u (stan) u Bi-

jeqini za sli~nu u Bawoj Luci ili okoli-

ni, tel. 051/370-798

Prodajem plac u Staroj Topoli, preko pu-

ta "Aktrosa#, povoqno za gradwu, tel.

065/578-178

Prodajem povoqno namje{tenu ku}u, 11 h

9 sa dvori{nim objektom i dva dunuma

zemqe u Ada{evcima - Srem Vojvodina,

tel. 065/612-130; 051/282-287

Prodajem povoqno 100 kvadrata parketa

od parene bukovine, tel. 065/530-290

Prodajem ili mijewam ku}u 100 mŸ sa

prate}im objektima 2500 mŸ zemqe, stru-

ja, gradska voda, telefon, 1/1, za stan u Ba-

woj Luci, tel. 051/464-665; 051/773-739

Prodajem plac 7,5 dunuma pored puta kod

{kole u Mi{kovcima (Derventa), {umu

10 dunuma sa placem pored puta, tel.

065/422-306; 053/333-037, Preradovi}

Prodajem pet dunuma zemqi{ta kod

Du{anova udaqeno od ceste Gradi{ka -

Bawa Luka 150 metara, struja, put, cijena

15 hiqada maraka, tel. 065/673-066

Prodajem plac u Staroj Topoli preko pu-

ta "Aktrosa#, povoqno za gradwu, tel.

065/578-178

Prodajem monta`nu limenu garaù u Gra-

di{ci, tel. 813-821; 061/329-353

Prodajem ku}u 120 mŸ u Novoj Varo{i, tel.

065/596-453

Prodajem vikendicu u Tilavi 465, tel.

057/340-190; 057/340-918

Prodajem ili mijewam imawe (ku}a, {uma,

zemqa) 8 km od Gradi{ke za nekretninu u

Gradi{ci ili Bawoj Luci, tel. 051/

811-174

Prodajem plac 730 mŸ, cijena 10.000 KM, vr-

lo povoqno, struja voda, ul. Vida Weì}a

105, Rebrovac, 1/1 vlasni{tvo, dozvoqena

gradwa, tel. 051/429-285

Prodajem ku}u povr{ine 90 mŸ sa 1350 mŸ

zemqi{ta, komforno ure|ena, cijena

povoqna, tel. 051/785-654

Prodajem 2 dunuma zemqe u Drago~aju

i 1 dunum u Rami}ima, povoqno, tel.

051/308-202

Prodajem 2,5 dunuma zemqe u komadu uz as-

falt u [u{warima vlasni{tvo 1/1, zvati

poslije 16 ~asova, tel. 051/585-621

Prodajem placeve gradwa dozvoqena, ci-

jena po dogovoru, tel. 051/429-762

Prodajem zemqu u Prijakovcima, kraj as-

faltnog puta, 500 m od Prijedorske ces-

te, tel. 051/305-054

Prodajem ku}u u uèm centru grada, tel.

051/306-140; 464-294

Hitno prodajem 3 placa u Lakta{ima, nase-

qe Lug, cijena vrlo povoqna, tel. 051/315-

890; 065/530-861

Prodajem ~etiri dunuma zemqe uz glavni

put (Kla{nice), tel. 051/801-417; 460-591

Prodajem zemqu u Velikom Bla{ku

(Kla{nice), 500 m od glavnog puta, tel.

065/634-222

Prodajem placeve u Rebrovcu, gradwa

dozvoqena, vl. 1/1, cijena po dogovoru, tel.

051/429-762

Prodajem ku}u 120 mŸ u Novoj varo{i, tel.

065/596-453

Prodajem plac u Drago~aju, voda, struja, as-

falt, tel. 051/462-032

Prodajem plac 2300 mŸ na Kr~maricama, uz

asfalt, struja i voda, tel. 065/595-497

Prodajem imawe od 116 dunuma zemqe sa

{umom u Gorwoj Mravici, 7 km od Prwa-

vora, 2 km od asfalta, tel. 051/318-296;

661-165

Prodajem vo}wak, 10 dunuma, u Velikom

Bla{ku, povoqno, tel. 051/318-609

Prodajem u Jakupovcima 7 dunuma zemqe

1/1 povoqna za sve namjene, telefon, as-

falt, struja i voda, tel. 065/650-289;

051/539-006

Prodajem ku}u u Mrkowi}u Gradu u cen-

tru grada, tel. 461-869 uz povoqnu cijenu

Prodajem 2 dunuma zemqe i 2 dunuma {ume

u Pavlovcu - 4 km od centra, tel. 282-106;

065/635-449

Prodajem hitno ku}u kod "Kosmosa#, plac

620 mŸ cijena 115.000 KM, tel. 065/549-687

Prodajem hitno ku}u u centru, plac 360 mŸ

cijena 295.000 KM, tel. 065/549-687

Prodajem plac 300m2

u Karimu kod Obrov-

ca, dozvola za gradwu. Telefon: 052/

752-881.

IZNAJMQIVAWE

Izdajem prazan komforan trosoban stan,

II sprat, lift, c. grijawe, 400KM, ul.

M. Kraqevi}a. Telefon: 051/208-415,

065/902-782.

Izdajem namje{ten jednosoban stan sa cen-

tralnim grijawem, tel. 065/598-596; 051/

348-350

Izdajem prazan, trosoban stan, 60 mŸ,

Obili}evo, grijawe na drva ili struju, za-

seban ulaz, tel. 065/694-657

Izdajem leàj za djevojku u dvokrevetnoj

sobi, tel. 355-720

Izdajem stan 30 mŸ u ku}i, ulaz poseban, tel.

065/974-307

Izdajem prazan jednosoban stan u zgradi

sa grijawem, ul. Bra}e Jugovi}a, (Mejdan),

tel. 051/304-138; 0657341-153

Izdajem stan 70 mŸ sa vlastitim central-

nim grijawem u blizini semafora kod

âjaveca, tel. 065/523-768

Dvosoban stan u Bawoj Luci mijewam za

jednosoban u Beogradu, 00387-51-302-805

Izdajem dvokrevetnu sobu, parno grijawe

za studente |ake, mu{karce Nova varo{,

Bawa Luka, tel. 051/307-736

Izdajem namje{tenu garsoweru na Pa-

prikovcu - samcima, tel. 065/697-806

Izdajem povoqno jednosoban polunam-

je{ten stan, Kara|or|eva 445, tel. 051/282-

106; 065/635-449

Izdajem jednosoban namje{ten stan

na duè vrijeme zvati od 20-21 ~as, tel.

313-704

Izdajem mnogo povoqno namje{tena gar-

sowera dvokrevetna i jednokrevetne sobe

i leàj sa djevojkom Kraji{ka 28

Izdajem dvokrevetnu namje{tenu sobu,

parno grijawe za studente u~enike Nova

Varo{ Bawa Luka, tel. 051/307-736

Izdajem namje{tenu sobu sa centralnim

grijawem blizu ekonomskog fakulteta za

studente radnike ili |ake, tel. 469-202

Izdajem trosoban namje{ten stan povo-

qno, mogu i dva samca, tel. 051/381-051

Izdajem dvokrevetnu sobu sa kuhiwom, ku-

patilom, centralnim grijawem, poseban

ulaz, (Obili}evo), tel. 065/515-135

Izdajem namje{ten jednoiposoban stan u

centru grada, 302-903 od 17 - 21 ~as

Izdajem jednosoban stan broj tel. 282-871

Izdajem dvokrevetnu sobu sa kupatilom i

posebnim ulazom, 051/461-990; 065/413-764

Izdajem stan jednosoban cijena po dogov-

oru Lazarevo 3, tel. 051/370-088

Izdajem dvokrevetnu sobu sa kupatilom i

posebnim ulazom, tel. 051/461-990; 065/

413-764

Izdajem namje{ten jednosoban stan, zvati

od 20 - 21 ~as, tel. 313-704

Izdajem trosoban namje{ten stan, povo-

qno mogu i dva samca, tel. 051/381-051

Izdajem trosoban prazan stan 90 mŸ, 2 sprat,

lift, cent. grijawe, 400 KM, ul. Marka

Kraqevi}a, (Obili}evo), tel. 051/208-415;

065/902-782

Izdajem namje{tenu jednokrevetnu sobu

C.G. za studenta, sredwo{kolce ili rad-

nicu, blizu fakulteta, Obili}evo, tel.

051/468-419

Izdajem stan, prizemqe 50 mŸ, cijena 150,00

KM, tel. 051/280-930

Izdajem jednosoban stan prazan nova grad-

wa, poseban ulaz Lazarevo 3, tel. 370-310

Izdajem sobu u zgradi za jednu djevojku,

tel. 051/314-523

Dajem u zakup jednosoban stan u nasequ

Ko~i}ev vijenac, B.Luka, tel. 051/ 219-932

Izdajem dvosoban namje{ten stan sa cen-

tralnim grijawem sa tri leàja za sred-

wo{kolke ili studentice od 1 februara

2005. godine Milo{a Obili}a 52, B.Luka,

tel. 051/469-540

Izdajem dvije namje{tene sobe sa ko-

ri{tewem kuhiwe i kupatila Bawaluka,

Trive Amelice 46, tel. 051/344-432

Izdajem dvokrevetnu sobu sa kupatilom

i posebnim ulazom, tel. 051/461-990;

065/413-764

Izdajem dvokrevetnu sobu sa kupatilom

i posebnim ulazom, tel. 051/461-990;

065/413-764

Izdaje se prazan dvosoban stan, ul. Moravs-

ka 42 Bawa Luka (kod Vitaminke), tel.

051/303-913

Izdajem sobe blizu fakulteta samcima

|acima i studentima, tel. 314-692; 302-467

Izdajem prazan stan 45 mŸ na Lau{u, tel.

051/281-186

Izdajem namje{ten jednosoban stan pod

Star~evicom, cijena 300 KM, tel. 065/

523-751

Izdajem sobu studentici, tel. 469-363

Izdajem, 2 nenamje{tena stana ul. Bose

@ivanovi} 3 tel. 051/281-163, zvati posli-

je podne

Izdajem namje{tenu jednokrevetnu ili

dvokrevetnu sobu sa odli~nim grijawem u

nasequ Nova varo{, tel. 051/315-890;

065/530-861

Izdajem dvori{nu ku}u, tel. 051/341-309;

065/630-619

Izdajem namje{tenu sobu za dvije djevojke

povoqno Nova varo{, tel. 305-042

Izdajem, prodajem ili mijewam dvo-

iposoban stan na Star~evici, tel. 065/

697-802

Izdajem jednosoban namje{ten, konforan

stan, tel. 065/415-097; 065/911-060

Izdajem namje{ten jednosoban stan za tri

djevojke, tel. 460-381

Izdajem dvokrevetnu namje{tenu sobu

|acima ili radnicima, tel. 469-734

Od nove godine, za studente mu{karca slo-

bodan leàj u dvokrevetnoj sobi sa upotre-

bom kuhiwe i kupatila, tel. 051/350-753;

065/636-393

Izdajem zidanu garaù u centru grada -

ul. Jevrejska, tel. 065/357-622

Izdajem dvosoban stan u Mejdanu tel.

467-433

Izdajem dvosoban stan u Zaluànima, ul.

Blagoja Parovi}a 2 E, tel. 051/386-306

Izdajem namje{ten stan za samce, tel.

357-009

Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu sa

centralnim grijawem.

Poseban ulaz tel. 466-348.

Izdajem dvokrevetne sobe, poseban ulaz

centralno grijawe, cijena povoqna, tel.

065/542-456; 051/465-927; 458-190

Izdajem sobu sa dva leàja, tel. 065/

757-872

Izdajem jednosoban stan tel. 051/341-534

Izdajem dvosoban nenamje{ten stan na

Petri}evcu, u ul. Jovice Savinovi}, tel.

065/907-433

Izdaje se dvosoban stan polunamje{ten

u ulica Vojvode Sin|eli}a 46, tel. 051/

281-575.

Izdajem dvosoban stan u nasequ Lazarevo,

Bawa Luka, tel. 051/465-078

Izdajem stan u Buxaku povoqno, tel.

065/546-654

Izdajem ku}u, u Novoj Varo{i sa dva stana,

tel. 065/510-230

Izdajem garaù ul. Kolo srpskih sestara

br. 1, tel. 051/207-755

Izdajem dvosoban namje{ten stan, cijena

250 KM, zvati na tel. 065/573-475

Izdajem namje{ten dvosoban stan djevo-

jkama ili mla|em bra~nom paru u Novoj

Varo{i, ul. Stevana Mokrawca, infor-

macije na tel. 051/309-362; 065/859-025

Izdajem u~enicama sobu sa dva leàja, sa

upotrebom kuhiwe, zgrada, zvati od 7 do 9

i od 20 ~asova, tel. 051/313-755

Izdajem trosoban nenamje{ten stan na

Petri}evcu, cijena 300 KM, tel. 051/314-

920 zvati poslije 15 ~asova

Izdajem garsoweru (dvori{nu ku}u) pose-

ban ulaz, tel. 051/460-957; 065/611-359

Izdajem jednosoban i dvosoban san u uli-

ci Boìdara Axije, tel. 051/281-491

Izdajem nenamje{ten dvosoban stan u Za-

luànima, tel. 065/439-980

Izdajem povoqno sobu u centru grada dv-

jema djevojkama, tel. 051/312-133

Izdajem sobe, tel. 051/305-892

Izdajem mawu sobu u zgradi dvjema u~eni-

cama, upotreba kuhiwe, tel. 051/313-755,

zvati od 7 do 9 i od 20 ~asova

Povoqno izdajem mawi namje{ten stan

bra~nom paru bez djece ili dvjema èn-

skim osobama, ul. Qubice Mrkowi} 8,

Bawa Luka

Izdajem u~enicama sobu u zgradi, grija-

we, upotreba kupatila i kuhiwe, tel.

065/341-157

Izdajem sobu studentkiwi, tel. 051/313-487

Izdajem sobu studentima, blizu Uni-

verziteta, tel. 051/462-032

Izdajem prazan ili polunamje{ten stan

na Paprikovcu pored bolnice, tel. 051/

212-094

Izdajem jednokrevetnu sobu, ul. Natalije

Jovi} 6, tel. 051/356-780

Izdajem stan u ku}i, 200 KM, ul. Jovice

Savinovi}a br. 93, tel. 051/304-498

Izdajem sobe na Zlatiboru, povoqno, moè

i kompletan apartman, strogi centar, tel.

00381 64 137-1255

Izdajem namje{tenu sobu i kuhiwu mu{-

karcima, tre}i sprat, ul. Stepe Stepa-

novi}a br. 29, tel. 051/464-991

Izdajem sobu studentkiwi, tel. 051/

313-487

Izdajem povoqno leàj u~enicama, tel.

051/312-133

Izdajem garsoweru u Novom Sadu, od

1.10.2004. godine, tel. 065/834-753

Izdajem povoqno polunamje{ten stan dv-

jema djevojkama, tel. 051/207-711

Izdajem stan jednosoban, tel. 051/306-770

Izdajem namje{ten jednosoban stan, tel.

051/215-094

Izdajem komforan stan u Lazarevu, zvati

od 16 ~asova, tel. 051/340-768

Izdajem djevojci namje{tenu sobu u zgra-

di, tel. 065/768-847; 051/458-279

Izdajem dvokrevetnu sobu sa posebnim ula-

zom, tel. 051/214-472

Izdajem dvosoban stan - ku}a prizemqe,

tel. 051/461-684

Izdajem namje{tenu ku}u, tel. 051/315-833

Izdajem povoqno jednosoban stan polu-

namje{ten Kara|or|eva 445, tel. 051/282-

106, 065/635-449

ZAMJENA - PRODAJA

Prodajem dvosoban stan 75.000 u ra~un

moè i poslovni prostor 51 mŸ, Cara

Du{ana 13/5, tel. 061/904-465

Mijewam stan i garaù u vlasni{tvu San-

ski Most za stan ili ku}u u Bawoj Luci,

tel. 051/313-399

Prodajem trosoban stan 84 mŸ u centru

Bawa Luke ili mijewam za sli~an u Sara-

jevu, tel. 061/163-444

Mijewam dvosoban stan, ulica Tarasa

[ev~enka, Nova varo{, za ve}i. tel.

051/216-140; 065/310-057

Mijewam ku}u na 3 etaè useqivu 4 dun.

zemqe, 1 dun. ba{te, 4 dunuma sve pod vo}em

9 km od B.Luke, za trosoban stan, tel.

065/624-480

Prodajem trosoban stan 85 mŸ u Nasequ

sunca i dvosoban stan 54 mŸ u nasequ Ante

Jaki}a prizemqe, tel. 051/310-933; 065/

307-741

Stan od 70 mŸ povoqno u samom centru

Doboja - sa podrumom, balkonom i lo|om,

te}i sprat u ulici Cara Du{ana, 17. ren-

oviran, za samo 50.000 KM + porez, kontakt

tel. 065/638-986 i 051/381-320

Prodajem ili mijewam trosoban stan 84 mŸ

za dva mawa ili jedan uz doplatu u Bawa

Luci, ul. \ure \akovi}a 18, tel. 065/136-

323; 051/460-851

Prodajem stan 66 mŸ visoko prizemqe dva

balkona kod stadiona "Naprijed#, tel.

065/684-311

Prodajem stan 87 mŸ 4. sprat, ul. Sime

[olaje, kod bioskopa Kozara, tel. 065/

684-311

Mijewam ku}u Ilija{ 9h12 (podrum sprat

prizemqe poslovni prostor 50 mŸ uz ku}u

11800 mŸ zemqe za Bijeqinu, Bawu Luku,

Doboj, tel. 055/209-878; 051/308-932

Kupujem garsoweru ili mawi jednosoban

stan zvati na tel. 065/591-861

Prodajem u Mejdanu trosoban stan 83 mŸ,

3 sprat, 1100 KM/mŸ, tel. 051/310-017

Prodajem u Mejdanu garsoweru, 30 mŸ, 1.

sprat 44.000 + porez na promet i jednosoban

36 mŸ, VIII sprat, 43.000 + porez na promet,

tel. 051/310-994

Prodajem u centru dvosoban stan 62 mŸ,

prizemqe, dozvoqeno pretvarawe u pos.

prostor 1500 KM/mŸ + porez na promet,

tel. 051/310-994

Prodajem dvosoban stan u Petra Ra|en-

ovi}a, 103.000 KM + porez na promet, tel.

051/310-017

Mijewam ku}u sa imawem u okolini Ilo-

ka za okolinu Bawe Luke tel. 463-890

Prodajem trosoban stan u Bawoj Luci, P

- 71 mŸ u centru vojne zgrade od fasade

cigle. tel. 065/638-472

Prodajem troiposoban stan i sprat 75 mŸ

u Novoj varo{i, tel. 065/684-027

Prodajem garaù ispod stambene zgrade u

Marka Kraqevi}a, tel. 051/466-083;

065/597-700

Prodajem ili mijewam imawe (ku}a, {uma,

zemqa) 8 km od Gradi{ke za nekretninu u

Gradi{ci ili Bawoj Luci, tel. 051/

811-174

Prodajem dvosoban stan preko puta Uni-

verziteta, Bawa Luka, tel. 051/304-279

Prodajem trosoban stan u Gradi{ci, 80

mŸ, 4. sprat, klima, centralno, kablovska,

garaà, tel. 051/814-311; 065/682-319

Prodajem stan 34 mŸ u novogradwi cijena

39.000 KM, tel. 051/223-59; 065/776-950

Prodajem nov dvosoban stan, useqiv u de-

cembru 2004. godine, 54 mŸ, u centru - ob-

jekat 1, lamela 4, prvi sprat sa pripada-

ju}om ostavom, tel. 065/900-282

Kupujem garsoweru ul. mawi jednosoban

stan zvati na tel. 065/591-861

Izdajem poslovni prostor u Lazarevu 3.

tel. 065/311-360.

Izdajem poslovni prostor, tel. 065/

904-955

Izdaje se kancelarijski prostor, 55 mŸ u

strogom centru B.Luke, Jevrejska 24, tel.

065/902-567

Izdajem poslovni prostor 60 mŸ pogodan

za zdravstvenu djelatnost, kancelarija i

prodavnicu, telefon, centralno grijawe,

Du{ka Ko{~ice 22, te. 051/213-177

Izdajem poslovni prostor u centru Prwa-

vora, 40 mŸ, tel. 065/603-637

Prodajem kafi} sa ku}om, tel. 051/385-

589; 385-411

Izdajem poslovni prostor 21 mŸ Bawa

Luka, Aleja sv. Save, tel. 051/342-817;

065/623-830

Izdajem 28 mŸ poslovnog prostora na pr-

vom spratu zgrade Ekvator, tel. 051/306-406;

065/673-357

Izdajem poslovno kancelarijski prostor

78 mŸ ul. kr. Petra II tel. 065/663-288

Izdajem poslovni prostor 30 mŸ za sve

vrste djelatnosti u ulici Nikole Pa{i}a

5 (kod Ekonomske {kole), tel. 051/301-689

Izdaje se poslovni prostor 57 mŸ u ulici

Veselina Masle{e bb, tel. 065/527-758

Izdajem poslovni prostor 100 mŸ u centru

grada, tel. 468-077; Isajija Mitrovi~a 2

Izdajem poslovni prostor 20 mŸ, u "Inte-

gralovoj# zgradi kod tvornice Duvana,

065/566-142

Izdajem poslovni prostor 70 mŸ u Boriku,

upotrebna dozvola, dve telefonske lini-

je, vlastito centralno grijawe zvati iza

17 sati, tel. 302-046; 065/720-472

Izdajem poslovni prostor 90 mŸ, moè bi-

lo koja namjena, tel. 065/680-909

Izdajem poslovni prostor 20 mŸ u Novoj

varo{i, 400 KM ura~unato i grijawe, tel.

065/510-230

Izdajem poslovni prostor kancelarije,

zasebna ku}a, sa parkingom, ul. Marije

Bursa} 8, tel. 051/466-635; 213-159

Izdajem kiosk sa upotrebnom dozvolom u

ul. Trive Amelice br. 21, tel. 065/490-365

Izdajem tri kancelarije sa upotrebnom

dozvolom, ul. Kninska uì centar grada,

tel. 051/463-239; 065/415-752

USLUGE

Prodajem rashladnu vitrinu kori{tenu

samo 5 mjeseci, duìna 120 cm, ovalna {aj-

ba, cijena, 900 KM, tel. 065/649-064

Zanatlija sa iskustvom obavqao bi

poslove odràvawa i ~uvawa objekata,

tel. 065/355-145

Potrebni ozbiqni saradnici za

kozmetiku "Oriflajm#, tel. 065/381-999

Moleraj, gletovawe, {panski zid, fasade,

farbarski, radovi brzo i povoqno, tel.

051/341-332; 387-515

Kucam sve vrste tekstova, tel. 065/531-239

Bife "UNA# - traì dvije radnice za rad

u {anku, tel. 065/353-450

Dubinsko ~i{}ewe prawe mebliranog

namje{taja, tel. 065/575-254

Projektujemo i gradimo monta`ne ku}e i

vikendice po naruxbi, zima nije prepre-

ka, tel. 065/775-533

Dubinsko ~i{}ewe, griwa, prawe mebli-

ranog namje{taja, itisona, tepiha, tel.

065/575-254

Popravqam sve vrste fotoaparata - Mi-

ki, tel. 065/573-349

Kvalitetno izra|ujem zubne proteze

(klasi~ne, visil), krunice i mostove

(porcelan, akrilat), tel. 065/636-733

Usluge kompletnog sre|ivawa va{eg psa,

kupawe, {i{awe itd, tel. 065/646-284

Zanatlija sa iskustvom traì posao ku}ni

majstor, domar, ~uvar - portir i sl. tel.

065/355-145

Radila bi ~istila po ku}ama i stubi{ta

~uvala - bi djecu, tel. 065/303-860

Projektujemo i gradimo monta`ne ku}e i

vikendice po naruxbi, zima nije prepre-

ka, tel. 065/775-533

Traìm posao, bolo koji tel. 051/280-930

Vr{im usluge prevoza putnika i robe na

razne relacije sa luksuznim automobilom,

veoma povoqno, tel. 065/834-011

Apoteka "Biqana# Zmaj Jovina bb, tel.

051/218-354 Bawa Luka traì farmaceut-

skog tehni~ara s radnim iskustvom

Auto-praonica na tranzitu traì rad-

nike, tel. 065/528-872

"Adria# - hitno potrebni komercijalisti,

plata po dogovoru, tel. 065/591-823

Iskusan TV mehani~ar traì posao u stru-

ci, moè i elektro instalacije, te ku}ni

majstor, tel. 065/377-555

Traìm posao wega bolesnika ili

~i{}ewe prostorija, stubi{ta i ostalo,

tel. 051/281-101

Potrebni saradnici za prodaju uvoznih

mebl-{tofova za tapacirawe namje{taja,

po dogovorenim uslovima, tel. 065/638-472

Ovla{}eni sudski tuma~ za engleski jezik,

prevod i ovjera dokumenata, povoqno, tel.

065/583-266

Usluge hemijskog dubinskog ~i{}ewa au-

tomobil luks sjedi{ta, tapaciranog nam-

je{taja tepiha, polirawe automobila,

kvalitetno, povoqno, tel. 065/581-791;

065/641-010

Dimwa~ar vr{i usluge ~i{}ewe dimwa-

ka, pe}i centralnog grijawa i {amoti-

rawe, tel. 051/313-477; 065/969-636

Povoqno reèmo i vozimo drva, tel.

051/207-196; 065/324-114

Posao ~i{}ewe prostorija i sli~no ili

wegu bolesnika, tel. 051/281-101

Dajem ~asove iz engleskog jezika 2 ~asa 7

KM i prevod teksta stranica, A4/10 KM.

tel. 065/938-401

Nudim rezervoar, zimske gume i

prtqa`nik za kola reno 4 TIS, tel.

051/302-151

Prodajem grobno mjesto u grobqu "Sveti

Pantelija# zvati iza 20 sati 051/207-106

Prodajem rashladnu vitrinu, kori{tenu

samo 5 mjeseci, duìna 120 cm, ovalna {aj-

ba cijena 900 KM, tel. 065/649-064

Prodajem veliki pisa}i sto, gradi{ka,

tel. 051/814-050

Prodajem pijanino - ~erni u odli~nom

stawu na{timovan, tel. 065/935-194

Prodajem novi PVC prozor komplet sa

roletnom 120h90, cijena 300 KM,

tel.065/812-999

Prodajem grobno mjesto u grobqu "Sveti

Pantelija# zvati iza 20 sati tel. 051/

207-106

Prodajem polovan kavez za koke nosiqe,

tel. 313-870

Prodajem, {iva}u ma{inu cijena po do-

govoru, tel. 051/370-088

Prodajem 600 HS kaseta sa filmovima i

dje~iji krevetac, tel. 065/811-058

Prodajem pe} na ~vrsto gorivo "alfa 90#

i dvije TA pe}i od 2,5 kW, 43 kW, tel.

065/472-500

Prodajem 12 komada prozora sa duplim

vakumiranim staklom komplet {tok, bra-

va i okovi, dimenzija {toka 167-151 cm. ci-

jena povoqna, tel. 051/303-807

Prodajem drveni stoli}, puno drvo, boja

drveta, tel. 051/314-671; 065/882-511

Prodajem automatski digitalni aparat za

mjerewe krovnog pritiska, tel. 065/

696-734

Prodajem trogodi{wu neprepre~nu

{qivovicu 43 stepena {qiva "savka#, 10

KM/l, tel. 051/211-802 (uve~e). e-mail :gevara › banjaluka.com Prodajem pikado 200 KM tel. 065/456-177

Prodajem rashladnu vitrinu 3 m lth - 1000

KM, tel. 065/456-177

Prodajem doma}u rakiju: jabukova~u (22

grada) u {qivu "savka# (18 gradi) 8 KM/l,

tel. 051/466-248

Prodajem agregat za struju "honda# od 2 kWi dje~ija mu{ka kolica po vrlo povoqnoj

cijeni, tel. 051/315-890; 065/530-861

Prodajem lamelu korpu, druk leàj i vo-

denu pumpu za opel askonu 1.600 zadwa vu~a,

tel. 052/333-666

Prodajem rashladnu vitrinu kori{tenu

samo 5 mjeseci duìna 120 cm ovalno stak-

lo cijena 900 KM, tel. 065/649-064

Prodajem mlin za ìto, tel. 200-202

Prodajem smederevac polovan, tel. 469-734

Prodajem rashladnu vitrinu, dugu 2 m, tel.

463-890

Prodajem 12 du`nih metara ukrasnog

zimzelena, tel. 051/354-549

Prodajem troja invalidska kolica, jedna

sa stolicom za WC, jedna ru~na, jedna elek-

tri~na, zra~ni jastuk za sjedewe sve novo,

vrlo povoqno tel. 380-822

Prodajem 2 kau~a, vise}u kuhiwu duìne

2,5 m, plakar ormar kao ameri~ki plakar

duìne 2,5 m, dje~iji radni sto (kao or-

mari}) povoqno, tel. 065/357-622

Povoqno prodajem nov skuter, zapremine

125 kubika, pla}eni i porez i carina, tel.

051/318-376

Prodajem unikatne novogodi{we haqine,

tel. 051/308-683; 065/902-804

Prodajem pile}e kosti za ku}ne qubimce,

profesionalnu ma{inu za prawe su|a, tel.

051/303-127

Prodajem jedno grobno mjesto u grobqu

"Sveti Pantelija# tel. 051/207-106; zvati

iza 20 ~asova.

Prodajem dje~ija kolica, friìder kom-

binovani, auto paktregere, hrastove letve,

250 h 745, kancelarijski sto 180 h 90 cm,

tel. 051/461-684

Novo, novo, podno grijawe (ispod tepiha,

3 h 2 mŸ), 50 KM ku}na dostava, tel. 065/

609-939

Kupujem starine - zidne satove, kwige, no-

vac, ordewe, namje{taj, sve starije od 80

godina, isplata odmah tel. 065/510-766

Vidovita, kroz san, {oqu i pasuq skida

crnu magiju, rje{ava mnoge porodi~ne i

poslovne probleme, Medina, tel. 055/

206-715

Kucam maturske, diplomske i ostale tek-

stove cijena 0,60 KM po stranici, tel.

065/800-210

Loto, doma}i i strani, sistemsko igrawe

grupe igra~a, tel. 065/416-723

Prodajem "mercedes 220# dizel, elegance,

97 g.p., tel. 065/984-577

Prodajem ford fijestu 1.6 dizel, 1987 go-

dina, cijena: 2.500,00 KM, tel. 065/914-252

"Ford orion#, 85 god. registrovan do

5.5.2005. povoqno, tel. 051/281-044

Prodajem kamion "mercedes 608#, dobro

o~uvan povoqno, moè i zamjena za mawi

"mercedes# uz doplatu, tel. 051/280-717;

065/575-157

Prodajem dva automobila TAM i trabant,

tel. 200-202

Prodajem "ford {korpion# dizel moè

zamjena za mawe auto registrovano, tel.

065/609-939

Povoqno prodajem nov skuter, zapremine

125 kubika, pla}eni i porez i carina, tel.

051/318-376

Prodajem GT 4 89. godi{te, registrovan do

6 mjeseca , tel. 051/458-126; 065/946-351

Prodajem "ford fijestu 1.3#, komplet

opremqena, god. 2001. tel. 065/510-203

Prodajem "golf 3#, godina proizvodwe

1997, benzinac 1.6 petoro vrata, central-

na brava, pre{ao 50.000 kilometara, reg-

istrovan cijena, tel. 13.100 KM, tel.

065/437-967

Prodajem TAM i "trabant# u ispravnom

stawu, tel. 051/781-202

Prodajem "zastavu 128#,1987. godina

proizvodwe, tel. 065/641-436; 051/219-214

(zvati od 15 do 22 ~asa)

Prodajem kamion "mercedes 508#, ispra-

van u voznom stawu veoma povoqno, tel.

065/687-960; 051/306-770

Prodajem kombi "reno trafik#, g. p. 86,

generalno ura|en istekla registracija,

cijena fiksna 1800 KM, tel. 065/510-766

Sve vrste retrovizora za autobuse,

kamione i kombi vozila, xipove, te kri-

va i rezana ogledala sa ugradwom za put-

ni~ka kola, farovi za "golf# i "mercedes#

- majstor minuta, tel. 065/538-048

Prodajem "mercedes 124#, 3.000 ccm, dizel

90. godi{te, tel. 065/513-968

AUTOMOBILI

RAZNO

POSAO

POSLOVNI PROSTORI

STANOVIKU]E I ZEMQI[TA

MALI OGLASI

petak, 28. januar 2005.OGLASI28

8.02 Horoskop

8.07 Divqa ma~ka, serija

9.00 Dugmence i Ri|i,

crtani film

9.35 Gastronomski dnevnik

9.55 Vijesti

10.00 Korak naprijed, serija

11.00 Vje~na qubav, serija

11.55 Vijesti

12.00 Film

13.55 Vijesti

14.00 Glamurama

15.00 Mjesto zlo~ina, serija

15.45 Vijesti

16.00 Radni dan

16.45 Horoskop

16.50 Gastronomski dnevnik

17.00 Divqa ma~ka, serija

18.00 Sport centar

18.05 Korak naprijed, serija

19.00 Vijesti

20.00 Svi vole Rejmonda,

serija

20.25 Sport centar

20.30 Altermedija

22.00 Vje~na qubav, serija

22.50 Vijesti

23.00 Sport centar


00.05 Horoskop

00.10 Uskrsnu}e Zakarija

Vilera, film

6.30 Jutarwi program

8.30 @ikina dinastija, film

10.00 Novosti

10.05 Divqa Amerika

10.35 Svijet na dlanu

11.05 Zapisi iz Australije

11.48 Horoskop

12.00 Jo{ jednom, film

14.00 Novosti

14.05 Razgoli}eni, serija

14.30 Putopis

14.50 Horoskop

15.00 Novosti

15.05 Auto{op

15.55 Telefakt

16.20 Put na jug, film

18.00 Novosti

18.15 Svijet danas

18.45 Alternativa medika

19.05 Gra|ani govore

19.10 Sport fle{

19.30 BN monitor

20.00 Sport fle{

20.15 Svijet Renomea

22.00 Pregled dana

22.30 Serija

22.50 Horoskop

23.00 Glas Amerike

23.30 Slu~ajni partneri

1.00 @ena iz voza, film

2.45 Film

4.10 Zabavna

emisija

6.15 Siti

6.25 Sarajevo na liniji

6.35 Mejd in Bawa Luka

6.45 Sportisimo

6.50 Vrijeme

7.00 Sofija, serija

8.00 Vila Marija, serija

9.00 Balkan net

10.00 Alo, alo, serija

11.00 Marijana, serija

11.40 A sada Zijah

11.45 Siti kids

11.50 Vrijeme

12.10 Mu}ke, serija

13.00 Las Vegas, serija

13.45 Vrijeme


14.20 Ne moè da {kodi


14.35 A sada Zijah

14.45 Sportisimo

14.45 Skrivena kamera

15.10 Izi

15.40 Vrijeme


16.10 Sofija, serija

17.00 Mu}ke, serija



18.30 Vrijeme



20.10 A sada Zijah


20.30 Marijana, serija

21.20 Grand {ou

23.00 Alo, alo, serija

23.30 ûvari plaè, serija

00.20 A sada Zijah

00.25 Ne moè da {kodi

00.35 Siti



1.05 Sportisimo

1.10 Vrijeme

1.15 Film


4.00 Grand {ou

8.00 Jutarwi program RTS

9.15 Ko se igra taj se voli

10.00 Vukov video bukvar

10.45 BK izbor

11.55 Telefakt

12.25 Muzi~ki intermeco

13.15 Biseri

15.00 Muzi~ki program

15.55 Telefakt

16.35 Tabloid

17.00 Biseri

18.00 Serija

18.55 Telefakt

19.30 Dnevnik RTS


20.30 U gostima kod

22.10 Serija

23.00 Biseri

23.55 Telefakt

9.05 Klinika Sveti Viktor,

serija

10.05 22 ~asa

10.40 Krug, sportski pregled

11.00 Serija

12.00 Mali ku}ni ogledi

12.15 Dok. program

13.00 Hiqadu lotusa

14.00 BEL tribina

14.50 Fle{ - TV liberti

15.55 Telefakt

16.15 Serija

17.15 Zakoni zdravqa

18.00 BEL dan

18.15 Vrijeme

18.25 Vremenko

18.35 Mobile

18.40 Crtani film

18.55 Telefakt

19.45 Mali ku}ni ogledi

20.05 Klinika Sveti Viktor,

serija

21.05 Poslovne veze

22.00 22 ~asa

22.40 Krug

23.00 Stil

23.55 Telefakt

00.35 Glas Amerike

9.35 Kraq sto~ara, serija

10.25 Horoskop

10.30 Me|unarodni pres-

centar

11.30 Lavxoj, serija

12.15 Plan B, film

14.00 Nova zemqa, serija

15.00 TV gost, politi~ki

program

16.00 Lavxoj, serija

16.50 Horoskop

17.00 Doboj danas, hronika

17.50 Kraq sto~ara, serija

18.40 Vremenko

19.00 Novosti K3

19.30 Dnevnik RTS

20.00 Sport kafe, sportski

pregled

20.05 Nova zemqa, serija

21.00 Modri~a iz dana u dan

22.00 Novosti K3

22.20 Sport kafe

22.30 Horoskop

22.35 [ou

--- Program RTS

8.00 Zabavno-muzi~ki

program


10.00 Svijet

10.15 Luka ~uda, serija

11.15 Top 10 plus

12.00 Svijet

------ Na dana{wi dan

------ Horoskop

12.15 Mastif, serija

13.15 Evromaks

14.15 Zabavno-muzi~ki

program

15.00 Fokus

16.00 @eqoteka

17.30 Luka ~uda, serija

18.30 Kod tajm

19.15 Folk 10

20.10 Svijet

20.30 Hronika

21.00 Agrarne teme i dileme

22.15 Va{a èqa na{a

pjesma

23.00 Glas Amerike

00.00 No}ni marketing

9.30 TV berza

14.00 Najava programa

14.02 Hit dana

14.05 Glas Amerike

14.35 Gejm zoun

14.50 Horoskop

15.00 Krivica, serija

15.50 Portal

16.00 Mongolija, reportaà

16.30 DW tajm

17.15 [ef sale

19.00 ATV vijesti

19.35 DW tajm

20.10 Peta no}

21.20 Portal

21.45 Krivica, serija

23.00 Put vina, reportaà

23.30 Glas Amerike

23.58 Horoskop za naredni

dan

00.00 Najava programa za

sutra

00.05 Reprizni program

OSM TV

12.00 Bio jednom jedan

Dnevnik

12.15 Neuhvatqivi, serija

13.00 BHT vijesti

13.15 Evrokviz

13.55 Kako Xim kaè, serija

14.15 Ski magazin

14.40 Po{teno govore}i

15.40 BHT SAT program

18.00 Neuhvatqivi, serija

18.45 BeHaTeBe, program za

djecu

19.00 BHT vijesti

19.30 Tim snova, serija

20.00 @ivot na cesti, film

21.30 Sinemanija

22.00 BHT vijesti

22.30 Dok. program

23.30 Rukomet: ê{ka

Republika - Slovenija

1.00 @ivot na cesti, film

2.30 Bio jednom jedan

dnevnik

2.45 BHT vijesti

6.55 Ekskluziv

7.05 Osveta qubavi, serija

7.50 Anastazija, serija

8.35 Voqeni doktor

Martini, serija

9.25 Simpsonovi, serija

9.50 Sabrina, mala

vje{tica, serija

10.10 Samo tu ne, film

12.00 Anastazija, serija

12.45 Zabrawena qubav,

serija

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

6.00 TV slagalica


9.30 Simoni i Baldini,

serija

10.00 Vijesti

10.05 Obrazovni program

10.35 Pri~e o Irvingu

Va{ingtonu, crtani

film

11.20 Duhovna lira

12.00 Vijesti

12.30 Hrabri otac Huan,

serija

13.20 Pje{~anik

14.00 Vijesti

14.05 Saturn 3, film

15.35 Doìvotna kazna,

serija

16.00 Simoni i Baldini,

serija

16.30 Srpska danas

17.05 Hrabri otac Huan,

serija

18.00 Ekologika

18.20 Aktuelnosti

18.30 Pitajte, traìmo

odgovor

19.00 Ah, ta planeta

19.30 Dnevnik

20.05 Kul tajm

21.05 O~i u o~i

22.05 Ha{ke (ne)prilike

22.40 Info profil

23.05 Lete}i cirkus

Montija Pajtona,

serija

23.35 Dvojnik, film

1.15 Poslije 2000.

Dvojnik23.35RT RSUloge: Dru Barimor,

Lesli Houp

Holi Guding dolazi u L.A. s namjerom da pob-

jegne od svog ko{marnog ìvota. Ona je ubije|ena

da je progoni stvorewe koje izgleda i pri~a ba{

kao ona, stvorewe koje je brutalno ubilo wenu ma-

jku. Ali to stvorewe nije ona. To je wena bliz-

nakiwa, wen duh-dvojnica, ~ija su jedina osje}awa

bijes i èqa da uni{ti Holi. ¥

Uloge: Kirk Daglas,

Fara Foset

Na svemirskoj stanici Saturn vlada teror. @iv-

ot nau~nika naru{ava posjetilac sa Zemqe, koji donosi

gigantskog, monstruoznog robota koji terori{e ovu

svemirsku stanicu. ¥

Uloge: Lesli Nilsen,

Bredford Dilman

Senator Zakari Viler preba~en je u tajnu med-

icinsku laboratoriju nakon te{ke saobra}ajne

nesre}e. Wegove povrede su u potpunosti zalije~ene

od strane tajne organizacije koja je razvila napred-

nu medicinsku tehnologiju. Me|utim, postavqa se

pitawe. [ta ta organizacija èli zauzvrat. U

me|uvremenu, novinar koji je prisustvovao nesre}i odlu~uje da ispi-

ta slu~aj senatorovog nestanka. ¥

Uloge: Debra Unger,

Erik Lojd

ârobna svjetla, duga putovawa, beskrajni

putevi. Kroz hipersvemir neona svaki motel i

svaki mu{karac identi~ne su stanice na putu

prema nikuda. Pri~a o majci i sinu koji provode

dane na autoputevima Kalifornije preìvqava-

ju}i tako {to ona zavodi i pqa~ka lakovjerne

mu{karce. Dje~ak vjeruje da se u tom svijetu moè

zauvijek preìvjeti, sve dok je mama za volanom.

Ali kada ona poèli da se skrasi, Filip }e u~initi sve da zadrì

mamu za sebe, bez obzira na cijenu. ¥

Uloge: Naomi Vots,

Lora Haring

Mlada glumica stiè u Holivud i ubrzo biva up-

letena u mra~nu zavjeru. U to vrijeme, jedna èna jed-

va preìvqava te{ku saobra}ajnu nesre}u i gubi

pam}ewe. ¥

Uloge: Xejms Garner,

Ev Sant Mari

Pri~a o velikoj trci koja se vozi preko ci-

jelog kontinenta. U~esnici trke svim silama nas-

toje da do|u do famoznog gran prija, a u tome im

pomaù wihove qep{e polovine koje ih zdu{no

podràvaju pored staze. ¥

Uloge: Mark Valberg,

@oakin Feniks

Gradi se podzemna èqeznica u Kvinsu. Ugov-

ori u vezi s tim su profitabilni, te je jako u~es-

tala korumpiranost. Leo Hendler, nakon {to je

odslu~io svoju kaznu, izlazi iz zatvora. U

me|uvremenu, wegova tetka se udaje za Franka

Ol~ina, jednog od vode}ih biznismena. Vili

Gutierez, Leov najboqi prijateq i Frankov

saradnik, pla}a ga da mu bude za{tita jer ne moè

prona}i nikakav posao. Jedne no}i stvari krenu lo{e za Lea, te ga

svi èle ukloniti. ¥

Uloge: Rej Romano,

Patrisija Hiton

Rej osje}a stra{nu krivicu nakon {to ot-

kaè svoje planove s Robertom koji je poslije

toga povrije|en na poslu. Robert je ba{ u to

vrijeme trebalo da bude sa svojim bratom. Is-

prva Rej sve okre}e na {alu, ali kasnije od-

lu~uje da pokaè Robertu koliko mu je stalo do

wega, {to nije ni malo lak zadatak. ¥

Uloge: Beatriz Luengo,

Pablo Pujol

Platu ne prima kompletno osobqe

{kole, dakle, ni Antonio ni Puri. Oni

smi{qaju kako da rije{e situaciju i od-

lu~uju da po~nu {trajk tokom kojeg }e, nar-

avno, i daqe obavqati sve poslove

neophodne kako {kola ne bi prestala s

radom. Lolu su otpustili iz restorana. Ona

optuùje Puri da ju je vidjela s wenim mak-

room, ali ona joj odgovara da ne zna o ~emu Lola govori jer je taj ~ov-

jek u stvari wen ro|ak. ¥

Uloge: Sandrina Holt,

Ivan Sergej

Mek ~uva razmaènu manekenku kojoj

prijeti grupa aktivista za borbu protiv

no{ewa krzna. U me|uvremenu, Viktora pro-

gawaju biv{i policajci koji misle da ih je

on otkucao. Prije nekoliko godina, zbog

onoga {to su oni radili Viktor je i pobje-

gao u agenciju. ¥

Uskrsnu}e Zakarija Vilera00.10ATV

Saturn 314.05RT RS

@ivot na cesti20.00BHT 1

Mulholand drajv00.40TV PINK

U ime pravde20.30OBN

Gran pri21.30BK

Korak naprijed18.05ATV

Neuhvatqivi18.00BHT 1

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORUÛJEMO

petak, 28. januar 2005.PROGRAM30

S E R I J S K I P R O G R A M

Svi vole Rejmonda20.00ATV

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

13.15 Osveta qubavi, serija

14.00 Voqeni doktor

Martini, serija

14.50 Eksploziv

15.25 Simsponovi, serija

15.50 Sabrina, serija

16.15 Rozan, serija

16.40 Bra~ne vode, serija

17.00 Dadiqa, serija

17.30 Sawa, {ou

18.30 Ekskluziv

18.45 Vijesti

19.10 Eksploziv


serija

20.15 Vulkan, film

21.55 Pakleno ludilo, film

23.55 Vijesti

00.05 U dobru i zlu, film

1.35 Kobra 11, serija

7.30 Rubi, serija (r)

8.30 Pokemoni, animirana

serija

9.00 Balkan net, jutarwi

program

10.00 Skrivene strasti,

serija

11.00 Zato~enica qubavi,

serija

12.05 Nikad izvini

12.10 Sportisimo

12.15 Qepota, zdravqe i jo{

pone{to

14.05 Magazin in

15.30 Top {op

15.45 Hit dana

16.05 Nikad izvini

16.10 Sportisimo


17.05 Zato~enica qubavi,

serija

18.00 Skrivene strasti,

serija

19.00 Sportisimo


serija

20.00 Rubi, serija

21.10 Grand {ou

23.30 Sanimetar, zabavni tok

{ou

00.40 Mulholand drajv, film

2.30 îstili{te, film


9.00 Vijesti

9.05 U zdravom tijelu

9.15 Kuvati srcem

9.35 Slagalica

10.05 Kosmi~ki safari,

obrazovna serija

11.05 Advokat za{titnik,

serija

12.00 Dnevnik 1

12.30 Zaqubqene ène,

serija (r)

13.15 Gospo|a ministarka,

drama


15.10 Crna hronika, serija

16.05 Sre}ni telefoni

17.00 Dnevnik 2

17.45 Okno, informativni

magazin

18.00 Porodi~no blago,

serija

19.00 Slagalica, kviz

19.30 Dnevnik 3

20.05 Crna hronika, serija

20.45 Sam protiv svih, kviz

21.40 Neza{ti}eni svjedok

22.35 Sport plus


00.00 Dnevnik 4

00.20 Duh u ma{ini, film

2.30 Repriza dnevnog

programa


8.00 Bejblejd, animirana

serija

9.00 Ja~a od sudbine, serija

10.00 [kolski program


12.25 Dokumentarni program

13.00 Netaknuta priroda

13.45 Puls, info program

13.30 Kuvati srcem

14.00 Iznenada, film


15.30 Genijus domus

16.00 Ovo je Srbija


17.30 Bunga banga re, serija

za djecu

18.00 Beogradska hronika

19.00 Bejblejd, animirana \

serija

19.30 Dnevnik

20.00 Via militaris

20.45 Mali pojmovnik

gra|anskog dru{tva

21.00 Cvijet zla, film


23.05 Obrazovna serija

00.00 Milenijum, serija

1.00 Repriza dnevnog

programa


serija

7.00 Budilnik

9.00 Boì}na liturgija

11.00 Jelena, serija

12.05 Lopta

12.45 Harmonika{i

14.00 Lutalica, film

15.55 Telefakt

16.10 Narodna muzika

17.10 Crtani film

18.00 Jelena, serija

18.55 Telefakt

19.50 Lopta

20.00 Crni Gruja, serija

20.40 Alijas, serija

21.30 Gran pri, film

23.55 Telefakt

00.15 Lopta

00.20 Japi

00.30 Glas Amerike


serija

2.00 Diskaveri

3.00 Harmonika{i

4.00 Diskaveri

5.00 Tabloid

7.00 Nova kids

--- Djeca iz u~ionice 402

--- Diabolik

--- Nevjerovatni Hulk

--- Harvi Tuns

--- Djeca iz u~ionice 402

--- Diabolik

--- Nevjerovatni Hulk

9.55 Uqez, serija

10.40 Izlog strasti, serija

11.10 Qubav bez grijeha,

serija

12.00 Zato~enica, serija

13.00 Drugo lice

13.55 Malkolm u sredini,

serija

14.20 Lude sedamdesete,

serija

14.45 Mister Bin, serija

15.10 Te divne reklame

15.45 Zato~enica, serija

16.45 Qubav bez grijeha,

serija

17.35 Vijesti


18.10 Uqez, serija

19.00 24 sata

20.00 Pet minuta slave, {ou

21.00 Slu~ajni {pijun, film

22.55 Zakon u Wujorku,

serija

23.45 V. I. P., serija

6.30 Dobro jutro, Hrvatska

9.15 Vesti

10.10 Putovawe oko svijeta

11.20 Kru{ke i jabuke

12.00 Dnevnik

12.30 Ponovo voqeti, serija

13.20 Maja, {ou

14.00 Vijesti

14.10 Krim odjeqewe, serija

15.00 Serija

15.30 Nora fora

16.00 Hrvatska danas

16.20 @ivot uìvo

17.10 Vijesti

17.20 @ivot uìvo

18.05 Savr{eni svijet


19.30 Dnevnik

20.10 [indlerova lista,

film

23.25 Dnevnik

23.40 Ubistva u Midsomeru,

serija

1.10 Zlikavci

1.20 Prijateqi, serija

1.45 8 jednostavnih pravila,

serija

2.05 Svijet prema Ximu,

serija

2.25 Pa to je fantasti~no,

serija

2.55 Dobro jutro, Majami,

serija

3.20 Krim odjeqewe, serija

4.10 Alijas, serija

4.55 Serija

5.45 Putovawe oko svijeta

6.35 Maja, {ou

7.10 Ponovo voqeti, serija

8.00 Program za djecu

10.30 Sjednica Hrvatskog

sabora

13.35 Dobro jutro, Majami,

serija

14.00 Me|u nama

14.45 Iz jezi~ke riznice

15.00 Sjednica Hrvatskog

sabora

17.00 Vijesti za gluve

17.15 Dok. program

18.20 @upanijska panorama

18.45 Dok. program

19.31 Muzi~ka TV

20.05 Serija

21.00 Alijas, serija

21.45 Vijesti

22.00 Metro pop

23.30 Zlikavci

23.45 Zona sumraka, serija

00.30 Film

2.10 Savr{eni svijet

2.40 Dok. program

3.30 Tenis

6.30 The best of OBN7.15 Harvi tuns, animirana

serija


serija

9.00 Dje~ji kviz

10.00 To sam ja, {ou


12.40 Sumwa, serija


14.10 Telering

15.10 Xeri Springer {ou

16.00 @ene fudbalera, serija


serija



18.00 Sumwa, serija



20.00 TV Info

20.30 U ime pravde, film

22.30 Sautpark, animirana

serija


00.10 Vil i Grejs, serija

00.40U ime

8.30 Ekstremni sportovi, 9.00 Avanture u prirodi, 9.30 Tenis (Austral-

ija open), polufinale (m), 11.30 Umjetni~ko klizawe EP, 13.00 Bob

sankawe, 14.00 Umjetni~ko klizawe EP, 17.00 Tenis, odabrani momenti,

17.30 Bob sankawe, 18.00 Top 24 kluba, 18.30 Umjetni~ko klizawe EP,

22.45 Poker, turnir u Londonu, 23.45 Ekstremni sportovi, 00.15 Avanture,

00.45 Sportske vijesti, 1.00 Top 24 kluba, 1.30 Tenis, odabrani momenti.

6.00 Boks, 8.30 Tuning TV, 9.00 Sportski kviz, 13.30 Spektakularne scene,

14.00 Bajker lajfstajl TV, 15.00 Sportski kviz, 17.00 Tuning TV, 17.30

Caravaning TV, 18.10 Rukomet: ê{ka - Slovenija, 20.10 Rukomet: Fran-

cuska - Angola, 21.30 Fudbal - Hettrik 2. Bundeslige, 22.30 Fudbal, anal-

ize i komentari, 23.00 Sportski kviz, 00.00 Sport spotovi.

9.00 Avanture R. Hanta, 9.30 Automobil za trke je ro|en, 10.00 Majstor

{pijunaè, 11.00 Super tvorevine, 12.00 Eldorado, 13.00 Jerusalim, 14.00

Avanture pirane, 15.00 Kako postati Aleksandar, 16.00 Xon Pol II, 17.00

Avanture R. Hanta, 17.30 Ribolova~ki safari, 18.00 Potpuni metalni

izazov, 19.00 Najve}a zgrada na svijetu, 20.00 Bitka zvijeri, 21.00 Motori

iz snova, 22.00 Vo`we, 23.00 Miler Elektrik 2, 00.00 Sekspertiza, 00.30

ûlo seksa, 1.00 FBI dosijei.

7.00 Frenki i Hejzel, film, 9.15 Merlin, serija, 11.00 Misterije oca

Daulinga, serija, 12.00 Pri~a o Danijelu Hafmanu, film, 13.45 Ivana

Tramp je samo za qubav, film, 15.30 Frenki i Hejzel, film, 17.15 Mer-

lin, serija, 19.15 Stenlijeva potraga za Livingstonom, film, 21.00 Odje-

qewe, serija, 22.00 Crta~ skica, film, 23.45 Bonano: Kumova pri~a,

serija.

6.45 Jutarwi program, 11.35 Kulinarski recepti, 14.15 Gostiona, {ou,

15.05 La Signora in gialloo, serija, 15.50 La vita in diretta, 18.40 "L'eredita#,

kviz, 20.00 TV dnevnik, 20.30 Le tre scimmiette, varijete, 21.00 Un ciclone

in convento, serija, 2.30 Film.

6.00 Rat zvijezda: rat klonova, 6.25 Gexet boj, 6.50 Ed, Id i Edi, 7.15 Xoni

Bravo, 7.45 Blizanci Kramp, 8.00 Rat zvijezda: rat klonova, 8.05 Couragethe Cowardly Dog, 8.30 The Powerpuff Girls, 8.55 Deksterova laboratori-

ja, 9.20 Majk, Lu i Og, 9.45 Krava i koko{, 10.10 Ja sam vidra, 10.35 Xoni

Bravo, 11.00 Porodica Adams, 11.25 Xetsonovi, 11.50 Kremenko, 12.20

Looney toons, 12.50 Tom i Xeri, 13.15 Skubi Du, 13.40 Debeli pas Men-

doza, 14.05 Ed, Id i Edi, 14.30 Rat zvijezda: rat klonova, 14.35 Samuraj Xek,

14.55 Avanture Bili i Mendi, 15.20 The Powerpuff Girls, 15.50 Codename:Kids Next door, 16.15 Spaced Out, 16.40 Deksterova laboratorija, 17.00 Rat

zvijezda: rat klonova, 17.05 Courage the Cowardly Dog, 17.30 Tom i Xeri,

18.00 Skubi Du, 18.30 Kremenko, 18.55 Loneey toons, 19.20 Xetsonovi, 19.45

Tom i Xeri, 20.00 Wacky races, 20.30 Top Cat.

5.00 Must See MTV, 10.00 New Releases, 11.00 Must See MTV, 13.00 Dismissed,

13.30 Must See MTV, 15.30 Becoming: Madonna, 16.00 TRL, 17.00 The WadeRobson Project, 17.30 Must See MTV, 18.30 MTV News, 19.00 Hit List UK,20.00 MTV snimawe filma, 20.30 Snimawe spota, 21.00 Punk'd, 21.30 Ozbor-

novi, 22.00 Top 10 at ten, 23.00 The Base Chart Show, 23.30 Snoop Fizzle Tel-ly Vizzle, 00.00 $Bill Presents: Missy Elliot, 1.00 Must See MTV.

6.00 VIVA Wecker, 7.00 VIVA News, 7.15 VIVA Wecker, 9.00 Planet VIVA,

11.00 10 Jahre VIVA - Die Clips, 11.15 VIVA News Weekend, 11.30 PlanetVIVA, 13.00 VIVA News, 13.15 VIVA Special, 14.00 Travel Sick, 14.30 Plan-et VIVA, Euroclash, 15.00 Interaktiv, 16.45 VIVA News, 17.00 VIVA Feat.,17.30 Travel Sick, 18.00 Planet VIVA, 19.00 Studio Line Special FX Sport, 19.30

Special 10 Jahre Clips, 20.00 VIVA News, 20.15 Euro Charts, 21.00 Da Ali GShow, 21.30 Crank Yankers, 22.00 Southpark, 22.30 Arjuna, 23.00 Fast For-ward, 00.00 Southpark, 00.30 WOM Music shop, 1.30 Nachtexpress.

6.00 Punkt 6, 7.05 Unter uns, 7.35 Gute Zeiten, Schlechte Zeiten, 8.05 RTLshop, 9.00 Punkt 9, 9.30 Meine Hochzeit, 10.00 Dr Stefan Franck, 11.00 Ein-satz in 4 Wenden, 11.30 Mein Baby, 12.00 Punkt 12, 13.00 Die Oliver Geisenshow, 14.00 Das Strafgericht, 15.00 Das Familiengericht, 16.00 Das Jugendgericht,17.00 Home Improvement, 17.30 Unter uns, 18.00 Guten abend RTL, 18.30 Ex-clusiv, 18.45 RTL Aktuell, 19.10 Explosiv, 19.40 Gute Zeiten, Schlechte Zeit-en, 20.15 Nikola, 20.45 Mein Leben und Ich, 21.15 Ritas Welt, Elvis Mania,

21.45 Trautes Heim, 22.15 Stern TV, 23.15 Polizeiarzt Dangerfield, 00.00

Nachtjournal, 00.40 Golden Girls (r).

6.00 CNN Today, 9.00 Business International, 10.00 Leri King, 11.00 WorldNews, 11.30 World Sport, 12.00 Business International, 13.00 World News,

13.30 World report, 14.00 World News, 14.30 World Sport, 15.00 Business In-ternational, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 Your World Today,

21.00 World News Europe, 22.30 World Business Tonight, 23.00 The Music Room,

23.30 Living Golf, 00.00 World News, 00.30 World Business This Week, 1.00

World News, 1.30 International Correspondents, 2.00 World News, 2.30 WorldSport, 3.00 Lari King uìvo, 4.00 Newsnight With Aaron Brown, 5.00 WorldNews, 5.30 Diplomatic License.

6.00 Happy Birthday, 6.30 Fashion Around the World, 7.00 FTV Beach, 8.00Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 9.00 ModelTalk, 10.00 F Men, 10.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, Lon-don, Milano), 11.00 Hair & Make Up, 12.00 Fotografi, 12.30 Fashion Weeks(Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 13.00 Model Talk, 13.30Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 14.00 Flash-back, 14.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano),15.00 Happy Birthday, 15.15 FTV Beach, 15.40 Hair & Make Up, 16.00 De-signer's Talk, 16.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London,Milano), 17.00 F Men, 18.00 FTV Beach, 18.30 Fashion Weeks (Pariz, SaoPaulo, Wujork, London, Milano), 19.00 Hair & Make Up, 20.00 Fashion Weeks(Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano), 21.00 Fotografi, 22.00Model Talk, 22.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi-lano), 23.00 Happy Birthday, 23.05 Hair & Make Up, 1.00 FTV Beach, 1.05Fotografi, 2.30 Fashion Weeks (Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Mi-lano), 3.00 Model Talk, 4.00 F Men, 5.00 Designer's Talk, 5.30 Fashion Weeks(Pariz, Sao Paulo, Wujork, London, Milano).


10.00 Vijesti

10.05 Zajedni~ki talas

12.00 Podnevne vijesti

12.15 Poslije dvanaest

14.00 Vijesti

14.05 Svilen konac

16.00 Dnevnik

16.30 Sport

17.00 Tematikum

19.00 Ve~erwi dnevnik


19.30 Emisija narodne

muzike

20.00 Vijesti

20.05 Higijena ìvota

21.00 Najsvjetlije

stranice umjetni~ke

muzike

22.00 Hronika dana

22.15 Starogradska

sje}awa i muzika

23.00 Osje}awa

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 Oaza (r)

1.00 Muzi~ka za laku no}


3.05 Najsvjetlije

stranice umjetni~ke

muzike (r)


5.00 Emisija narodne

muzike

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; S. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Srbiwe - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

petak, 28. januar 2005. PROGRAM 31

PROGRAM RADIJAREPUBLIKE SRPSKE

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske

broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.

List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02).

Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Ovan 21.3-20.4.

Postoji granica u poslovnoj tole-

ranciji. Neko Vam zadaje dodatne

obaveze i uporno sprovodi svoju vo-

qu. Budite promi{qeni i prila-

godite svoje poslovne zahtjeve trenutnoj si-

tuaciji. Izbjegavajte nove konflikte. Po-

trebno je da promijenite svoju uobi~ajenu

taktiku i da udovoqite voqenoj osobi. Ma-

{ta uvijek pomjera granice mogu}nosti.

Obratite pa`wu na situacije koje djeluju

pozitivno na Va{e raspoloèwe.

Bik 21.4-20.5.

Susret sa jednom osobom podsti~e

Va{u sumwi~avost, tako da odbi-

jate prijedlog ili ponudu o poslov-

no-finansijskoj saradwi. Ulaète

veliki napor, ali ne dobijate èqeni efe-

kat i pozitivne rezultate. Neko privla~i

Va{u pa`wu, ali Vi jo{ uvijek niste sigur-

ni u svoja osje}awa. Emotivna nesigurnost

proisti~e iz Va{eg nepovjerewa. Prija}e

Vam neka od tehnika psiholo{kog opu{ta-

wa.

Blizanci 21.5-20.6.

Va{a motivacija i pona{awe pred

saradnicima djeluju vrlo uticajno,

va`no je da osmislite dobar poslov-

ni plan. Sa~uvajte samopouzdawe,

jer rezultati na najboqi na~in potvr|uju

Va{e intelektualne ili prakti~ne sposob-

nosti. U qubavnom ìvotu, napokon dobija-

te pozitivne signale. Provjerite svoju sre-

}u, budite dovoqno hrabri pred novim emo-

tivnim izazovima. Uìvajte u lijepim stva-

rima, opustite se.

Rak 21.6-20.7.

Djelujete aktivno na razli~itim

stranama i o~ekujete pozitivne re-

zultate. Ponekad precjewujete li~-

ne mogu}nosti, ali okolina ima do-

voqno razumijevawa za Va{e poslovne ide-

je i energi~nost. Ukoliko prièqkujete emo-

tivni uzlet, u~inite sve {to je potrebno da

privu~ete ne~iju pa`wu. Potrudite se da

djelujete {armantno i zavodqivo u svakom po-

gledu. Va`no je da pravilno usmjeravate svo-

ju kreativnu energiju.

Lav 21.7-21.8.

Neko Vas dovodi u stawe poja~a-

nog stresa i oteàva zajedni~ki

dogovor. Nema razloga da ne~ije

izjave tuma~ite na dvosmisleni

na~in. Na kraju, nemojte rizikovati u stva-

rima koje mogu iznenada da se okrenu na Va-

{u {tetu. Ako osje}ate emotivnu dilemu

ili sumwu, izbjegavajte novu raspravu i

pokaìte odabrane manire u dru{tvu bli-

ske osobe. Prija}e Vam vitaminska ishra-

na i ve}a koli~ina te~nosti.

Djevica 22.8-22.9.

Va`no je da sa~uvate pozitivnu

orijentaciju, samopouzdawe ili ja-

ku voqu u dru{tvu saradnika. Pa-

`qivo osmislite svoj poslovni

nastup i nemojte izgovarati pogre{ne rije-

~i, koje mogu da se protuma~e na dvosmisle-

ni na~in. Zadovoqstvo proisti~e iz poro-

di~nog ìvota ili iz susreta sa qubavnim

partnerom. Na Vama je da napravite dobar

izbor u svakom pogledu. Djelujete pozitiv-

no, sa~uvajte samopouzdawe i dobar impuls.

Ribe 19.2-20.3.

Nema razloga da brinete zbog razli-

~itih komentara, jer uvijek postoji

neko ko ima druga~ije ideje. Va`no

je da sa~uvate li~no dostojanstvo i

ponos. Na vrijeme ispunite svoje obaveze pre-

ma saradnicima. Imate predosje}aj da neko

intenzivno misli na Vas. Primje}ujete neo-

bi~ne emotivne signale ili neke skrivene po-

ruke, odaberite dru{tvo koje Vas ne}e kompro-

mitovati. Obratite pa`wu na pravilniju is-

hranu.

Vodolija 20.1-18.2.

Svako ima pravo da pogrije{i u pro-

cjeni ili pona{awu, stoga prihva-

tite ne~ije izviwewe kao pozitivan

signal. Ako je rije~ o osobi sa kojom

imate pozitivno iskustvo, pokaìte dobru vo-

qu i spremnost na poslovni kompromis. Ne-

ma razloga da ne~ije pona{awe procjewujete,

kao ravnodu{nost ili emotivno odbijawe. Pa-

`qivije analizirajte blisku osobu. Potreb-

ni su Vam kreativan odmor i psiho-fizi~ka

relaksacija.

Jarac 21.12-19.1.

Nemojte dozvoliti da Vas neko ob-

mawuje velikim obe}awima. Pro-

vjeravajte va`ne informacije ko-

je uti~u na nivo poslovno-finan-

sijske saradwe ili na Va{e privatne pla-

nove. Potrebna Vam je neka test situacija.

Nema razloga da se pona{ate suvi{e nad-

meno i impulsivno pred voqenom osobom.

Budite umjereniji u svojim zahtjevima. Slo-

bodno vrijeme posvetite nekoj omiqenoj

temi koja }e Vas oraspoloìti.

Strijelac 23.11-20.12.

Poslovni problemi sa kojima se

suo~avate zahtijevaju dobru kon-

centraciju i pouzdane saradnike.

Bez ne~ije podr{ke i posredovawa,

te{ko moète da se pomjerite iz po~etne

faze. Nemojte dozvoliti da Vas zavara pr-

vi utisak. Planirajte susret sa osobom ko-

ja Vas inspiri{e na dobro raspoloèwe.

Opustite se u bliskom dru{tvu. Uqep{aj-

te svoj izgled, kao podsticaj za dobro ras-

poloèwe.

[korpija 23.10-22.11.

Va`no je da pravilno razumijete

ne~iju poruku ili da sa~uvate po-

zitivan stav o poslovno-finansij-

skoj saradwi. Izbor poslovne te-

me treba da se zasniva na povjerqivim in-

formacijama i na provjerenom timu sarad-

nika. Pokaìte partneru qep{i ili zani-

mqiviji dio stvarnosti. Treba vjerovati u

zajedni~ki dogovor i podsticati plemenita

osje}awa. Nalazite se u sjajnoj formi i ima-

te dovoqno snage.

DNEVNI

Suvi{e o~ekujete od ne~ijih obe}a-

wa i zato pristajete na poslovni ri-

zik. Nedostaje Vam interesovawe za

ustaqene forme u poslovnoj saradwi, ali oko-

lina ima druga~ije mi{qewe i neko od sarad-

nika koristi stroge kriterijume. U susretu sa

voqenom osobom ne moète da se dogovorite

oko izbora zajedni~kih prioriteta. Imate raz-

li~ita interesovawa. Budite pa`qiviji u sa-

obra}aju i izbjegavajte stresne situacije.

Vaga 23.9-22.10.

HOROSKOP

HOROSKOP

SLOBODNO VRIJEME

POGLEDIZBLIZA

SVI korisnici Interne-

ta bar jednom su u svoje i-mejl

sandu~e dobili ponude raznih

princeze i predsjedni~ke k}e-

ri koje obe}avaju milione do-

lara, samo da im se da broj ra-

~una - ali nigerijski astrona-

ut je ipak previ{e.

Nije ni ~udo da je me|u

svim mogu}im internet-pre-

varama wujor{ka dràvna Ko-

misija za za{titu potro{a-

~a odabrala ba{ ovu za "pre-

varu godine#.

I-mejl navodno stiè od

dr Bakarea Tundea, koji je

ro|ak majora Nigerijskog

ratnog vazduhoplovstva Aba-

kea Tundea, prvog Afrikan-

ca u svemiru. Hrabri Abake

je kao prvi put supertajno

letio u svemir jo{ 1979., na

sovjetsku stanicu Saqut 6,

pa onda na Sojuz T-16Z pa sve

to supersupertajnog Saquta

8, 1989.

Tamo je nakon raspada

SSSR zaglavio, jer Rusi su

svoje skinuli a za wega nema

para za let da do|e doma, tek

mu povremeno raketom Pro-

gres po{aqu malo zaliha da

ima {ta disati i jesti.

A cijelo vrijeme mu je

i{la leta~ka plata s dodaci-

ma i kamate, {to se nakupilo

na 15 miliona baksa. Wegov

let natrag na Zemqu moè se

srediti za tri miliona, pre-

ostaje 12, pa bi on da se sve to

uplati vama na ra~un, samo

prvo treba uloìti... daqe

ve} znate, brda i doline, sa-

mo da do|u do va{eg broja ra-

~una.

Nigerijski astronaut?

Nije ni ~udo {to je to progla-

{eno lu|om prevarom ~ak i od

onog i-mejla koji je navodno

poslala Xoj Klajn, "mlada dje-

vojka mqekarica# kojoj je ta-

ta, nomadski sto~ar, ostavio

dva miliona dolara a ona, jad-

na, ne moè do wih... ¥

INTERNET PREVARA GODINE

Astronaut zaglaviou svemiru

CIJELA navala oglasa za ba-

we, studije za modelirawe ~ipka-

stog rubqa, salone za masaù i

"klinike za smawewe stresa#, pod

kojima su se krile javne ku}e, pre-

plavila je Hjuston i ostatak Tek-

sasa, a policajci su u suzbijawu ile-

galnog prodavawa qubavi bili hen-

dikepirani svojim internim propi-

sima.

Nisu se smjeli skinuti nagi,

{to su prostitutke i te kako dobro

znale, pa bi traìle od svojih mu-

{terija da se obnaè i tek onda

ugovarale posao, sigurni da pred

wima nije predstavnik zakona.

-Neko je morao u~initi ne{to

da se ta mjesta pozatvaraju. Posta-

la su previ{e sveprisutna i agre-

sivna u ogla{avawu - kaè pomo}-

nik oblasnog tuìoca Ted Vilson.

I tako je {ef policije Harold

Hart promijenio nepisano interno

pravilo da skidawa nema. Palo je

pravilo, pale su i ga}e u nekoliko

slu~ajeva, ali se zato digao - broj

hap{ewa. Nakon ~etvoromjese~ne

operacije protiv organizovanog

podvo|ewa, samo u januaru pro{le

godine uslijedilo je 56 hap{ewa.

-Novo pravilo je pomoglo. To je

ne{to {to smiju u~initi ako je neo-

phodno u procesu prikupqawa doka-

za - isti~e tuìlac Vilson. ¥

TEKSA[KI POLICAJCI I LANAC PROSTITUCIJE

DO GOLOG ZAKONATeksa{ki policajci odnedavnorazbijaju lance prostitucije tako {toskidaju sve sa sebe. A gdje ondasakriju zna~ku i pi{toq?

KINA

Figurine odpe~ene gline

ORGANIZATOR izlo`be po-

stavqa figure za predstoje}u iz-

lo`bu u Pekingu 28. januara. Po-

sjetiocima }e biti prikazano 300

figurina od pe~ene gline, nepro-

cewive vrednosti, iz raznih dina-

stija koje su vladale drevnom Ki-

nom.(Beta-AP)

SVAKO ima svoj dan republike, pa ta-

ko i Indijci. Jedna od sve~anosti odrà-

na je u Bopalu, a nastupile su plesa~ice

iz indijske dràve Orisa, koje su izvele

tradicionalni ples "Gotikua#.

(Rojters)

OKO 11.300 laptopa, 31.400 ru~-

nih kompjutera i 200 hiqada mobi-

tela ostavqeno je u proteklih {est

mjeseci u taksijima {irom svijeta.

A na popisu zaboravqenih stvari

zaista ima svega.

Voza~i taksija u devet svjetskih

gradova kaù da su prona{li jo{ pu-

no razli~itih predmeta, me|u wi-

ma harfu, boce mlijeka, vje{ta~ke

proteze i vje{ta~ke udove. Jedan

voza~ se neizmjerno za~udio kada

mu je u taksiju ostavqena beba.

Anketa sprovedena me|u hiqa-

du taksista pokazala je da su putni-

ci u 2004. godini ostavili tri pu-

ta vi{e ru~nih kompjutera nego u

2001. godini, kada su stru~waci iz

kompjuterske firme "Pointsek# pr-

vi put proveli takvo istraìvawe.

Ve}ina ostavqenih predmeta vra-

}ena je vlasnicima, tvrde voza~i.

Izgleda se da su stanovnici

Londona najnepa`qiviji kada su u

pitawu laptopi, Danci naj~e{}e

gube mobitele, a gra|ani îkaga

ru~ne kompjutere, pokazalo je is-

traìvawe.

Jedna putnica, za koju se kasni-

je ispostavilo da je djevojka glum-

ca Hjua Granta, ostavila je u taksi-

ju CD-plejer, mobitel i ta{nicu.

Kada je voza~ica taksija slavnom

glumcu odnijela izgubqene stvari,

za nagradu je dobila samo wegov au-

togram. ¥

IZGUBQENE STVARI [IROM SVIJETA

Pohlepa od zlataTROJICA razbojnika koji su u Atini opqa~ka-

li zlataru i ukrali skupocjene satove za bijeg su se

pomogli pri~om iz klasi~ne gr~ke mitologije.

Nakon {to su mu trojica naoruànih pqa~ka{a

pokupili skupocjene satove (oko hiqadu evra po ko-

madu) iz prodavnice, atinski zlatar ukqu~io je alarm

i razbojnici su ustanovili da su progoweni.

Da bi lak{e pobjegli, sjetili su se klasi~ne pri-

~e iz starogr~ke mitologije: brzonoga Atalanta htje-

la se udati samo za mu{karca dovoqno brzog da je po-

bijedi u trci. Zaqubqeni Hipomen pobijedio ju je ta-

ko {to joj je na put bacio zlatne jabuke (dobijene od

Afrodite); po{to je pohlepna, sagnula se da pokupi

dragocjene jabuke i izgubila dovoqno vremena da iz-

gubi i trku.

Tako su i moderni gr~ki pqa~ka{i pobacali ne-

koliko dragocjenih satova pred svoje progonioce, {to

je za ove predstavqalo preveliko isku{ewe.

- Znamo da su pqa~ka{i namjerno bacili najmawe

~etiri sata na ulicu, ali samo je jedan od wih vra}en

zlataru - kaù u policiji Atine. ¥

Zaboravqeni u taksiju

INDIJA

Gipke plesa~ice

ATINSKI LOPOVI I ANTI^KI MITOVI

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

LONDON - Golgeter fran-

cuske reprezentacije i Arsena-

la Tjeri Anri uvijek insistira

na tome da je "obi~an# napada~.

To ne bi bilo neobi~no da isti

igra~ nije osvojio svjetsko i

evropsko prvenstvo, dvije titu-

le prvaka Engleske, i dva Liga

kupa. Najubojitiji strijelac

Evrope bio je dvije sezone, i is-

to toliko puta je nominovan za

najboqeg igra~a na starom kon-

tinentu. Pored svega toga, An-

ri nalazi vremena i za samo-

kritike.

- Bilo je me~eva u koji-

ma sam bio potpuno nepri-

mjetan. To se ne de{ava ~e-

sto, recimo u 10 od 70 utak-

mica, ali tako je. Ako mi

trener slu~ajno kaè da ne-

}u igrati neki me~, to mi

te{ko pada, jer mi je sva-

ka utakmica bitna, bez

obzira na protivnika

ili moju formu - kaè

Anri po mnogima naj-

boqi napada~ na "ostr-

vu#

U Premijer ligi

Engleske, Francuz je

dosada postigao 170 go-

lova, samo 15 mawe od

rekorda slavnog Jana

Rajta, i kako kaè, ako ga

prestigne to }e zna~iti puno

wemu i Arsenalu.

- Bilo je qudi koji su pri-

je godinu-dvije predvi|ali da }u

dosti}i taj slavni broj 185. Bi-

ti dio istorije kluba je san sva-

kog fudbalera, jer to je uspome-

na koja }e vas pratiti kroz ci-

jeli ìvot i po zavr{etku ka-

rijere. Poslije desetak godina,

pogleda}u tu statistiku i bi}u

jako ponosan na sebe i svoj klub

- naglasio je Arsenalov strije-

lac.

Jedna od stvari za kojom ̀ a-

le i Arsenal i Anri je to {to

od wegovog dolaska, u qeto 1999.

godine, "tobxije# nisu osvojile

ni jedan evropski trofej.

- Te{ko je dobro odigrati

svaku od 13 utakmica do

finala, pogotovo ako ima-

te klub koji danas pobije-

di sa 5:1, a ve} sutra izgu-

bi sa 0:1, ali u nokaut di-

jelu takmi~ewa. Kada ne

igramo dobro, obavezno

gubimo, {to se ne de{ava timo-

vima kao {to je Juventus ili

êlzi. Oni mo`da ne igraju

atraktivno, ali znaju da izdrè

kada im ne ide, {to kod nas ni-

je slu~aj. Sve u svemu, Arsenal

jo{ nema trofej Lige {ampio-

na i to me mu~i kao i sve u klu-

bu. Zato smo sve karte bacili na

taj trofej - rekao je Anri. ¥

GOLGETER ARSENALA TJERI ANRI JURI DVA CIQA

Uz rekord i trofej

MILANO - Milan priprema pravu "bombu#

u qetnom prelaznom roku. Naime, Italijom se

pro{irila vijest kako ~elnici kluba sa "San

Sira# na qeto namjeravaju dovesti brazilskog

virtuoza Ronaldiwa iz Barselone. Prema toj

informaciji, italijanski klub bi katalonskom

gigantu platio 58 miliona evra za brazilskog

igra~a.

Kako je odavno ve} poznato da potpredsjed-

nik "roso-nera# Adriano Galiani èli dove-

sti Ronaldiwa, pri~a i nije bez osnove. Prema

italijanskim izvorima, Milan je ve} u ovom tre-

nutku spreman ponuditi Barseloni 36 miliona

evra plus Jon Dal Tomasona i Fabricija Kolo-

}inija.

Osim wih dvojice, Milan bi se morao odre-

}i jo{ jednog igra~a ukoliko èle dovesti ju-

`noameri~ko poja~awe. Glasine govore kako bi

Ronaldiwov dolazak u Milan zna~io i odlazak

Ernana Krespa, koji je zapravo igra~ êlzija

posu|en Milanu, ali bez obzira na sve to, pou-

zdani izvori tvrde da je Adriano Galijani spre-

man i na takvu cijenu.

Te{ko je povjerovati da bi se Barselona tek

tako odrekla Ronaldiwa, koji je du{a i mozak

ekipe, ali kako to obi~no biva u fudbalu, zbog

novca pucaju i najve}e "qubavi#.

Ukoliko Brazilac stvarno preseli na "San

Siro# bi}e to sigurno najspektakularniji fud-

balski transfer u posqedwe vrijeme. ¥

BAWA LUKA - Da ne bje{e

solidarnosti - ulica! Zahvaqu-

ju}i Marku Maksimovi}u dvoji-

ca fudbalera Borca nisu ostali

bez krova nad glavom. Rije~ je o

Milanu Samarxi}u i Jadranku

Bogi~evi}u. Oni su prinudno

smje{teni, i to besplatno, kod

porodice svog doju~era{weg

saigra~a koji karijeru nasta-

vqa u Zagrebu.

- Pitawe je gdje bi sada bi-

li da nismo imali razumijeva-

we od qudi kod kojih sada sta-

nujemo. Ovo je samo jedna od po-

tvrda koliko sada{we klupsko

rukovodstvo vodi brigu o nama

fudbalerima. Nadam se da }e usko-

ro biti izabrana nova Uprava, ko-

ja }e vi{e pa`we posveti kako

igra~ima, tako i ostalim zaposle-

nim na Gradskom stadionu - istakao

je Jadranko Bogi~evi}, koji je u Bo-

rac do{ao na pozajmicu iz Crvene

zvezde.

Ovaj fudbaler imao je priliku

da karijeru nastavi u jednom timu

sa prostora Srbije i Crne Gore.

- Nisam to prihvatio, jer sam

prije toga odlu~io da ostanem na

Gradskom stadionu. I pored nastu-

paju}eg problema nisam se pokajao

{to sam ostao u gradu na Vrbasu -

kazao je Bogi~evi}.

Milan Samarxi} morao je iza-

}i iz privatnog stana, jer sada{wa

Uprava nije redovno ispuwavala

svoje obaveze prema stanodavcu.

- Klub nije platio ~etiri sta-

narine i zbog toga sam morao spa-

kovati kofere. Na sre}u, Marko

Maksimovi} iza{ao nam je u susret,

ali ne bi imalo smisla dugo qudi-

ma biti "na le|ima#, pogotovo ka-

da se zna da im ni{ta ne pla}amo.

Pa, vaqda }emo kona~no dobiti no-

vo klupsko rukovodstvo kako bi iza-

{li iz ove situacije. Borac mora

biti svima na prvom mjestu, a ne

kao do sada da to vaì samo za nas

fudbalere i trenere - isti~e Sa-

marxi}.

On je potom dodao i sqede}e:

- I pored svih neda}a, redovno

treniramo, ~ak nam ni snijeg nije

prepreka. @elimo da se {to boqe

spremimo kako bi jo{ boqe igra-

li na proqe}e. Iako smo u me|uvre-

menu ostali bez nekoliko prvoti-

maca, vjerujem da u nastavku ne}e-

mo razo~arati na{e vjerne navija-

~e. Ovaj klub zasluùje da bude u sa-

mo vrhu fudbala BiH - zakqu~io je

defanzivac tima sa Gradskog stadi-

ona Milan Samarxi}.

¥ S. B.

BAWA LUKA - Uprava Bor-

ca Telekom Srpske traga za po-

ja~awima, a prvi na listi èqa

su Mladen ]a}i} i Sr|an Tri-

vunxa, rukometa{i koji su na

kraju pro{le sezone upravo iz

redova "crveno-plavih# pre{li

u sarajevsku Bosnu. Prvi kon-

takti su ve} uspostavqeni, pa

postoji velika vjerovatno}a da

]a}i} i Trivunxa ponovo obuku

dres Borca TS.

- Moja èqa je da se vratim

u Borac TS, ta~nije, nisam ni

htio da odlazim iz Bawe Luke -

kaè Mladen ]a}i}, koji je na

kraju jeseweg dijela {ampiona-

ta BiH raskinuo ugovor sa Saraj-

lijama i sada je slobodan igra~.

Ve} sam razgovarao sa Bawolu-

~anima i blizu smo kona~nog do-

govora. U Borcu mi je bilo li-

jepo i zaista bih volio da se vra-

tim. Vidje}emo, za dan-dva }e sve

biti jasnije.

]a}i} dodaje da je imao ne-

koliko ponuda iz inostranstva:

- Zvali su me klubovi iz

[vajcarske i [vedske, ali sve su

prilike da od odlaska u pe~al-

bu ne}e biti ni{ta. U ovom tre-

nutku najbliì sam Borcu.

Situacija sa Sr|anom Tri-

vunxom je ne{to komplikovani-

ja, jer ima ugovor sa Bosnom na

dvije godine.

- Vjerovatno }u ostati u Sa-

rajevu - isti~e Trivunxa. Ve} du-

è vu~em povredu koqena i u

ovom trenutku mi je najva`nije

da se potpuno oporavim do po-

~etka prvenstva. O povratku u

Borac TS nisam razmi{qao, jer

imam ~vrst ugovor sa Bosnom.

U slu~aju da ne uspije vrati-

ti Trivunxu, Borac TS }e se su-

o~iti sa velikim problemima,

jer je odlaskom Sini{e Baji}a u

Saudijsku Arabiju, Goran Raca

ostao jedini lijevi bek u ekipi.

Ipak, mo`da je ba{ ovakav splet

okolnosti {ansa za mladog Vla-

dimira Vrawe{a da poku{a iz-

boriti svoje "mjesto pod sun-

cem#.

¥ D. PRA[TALO

ITALIJANSKI [AMPION JURI BRAZILCA

RONALDIWO @EQA MILANA

PODSTANARSKE MUKE MILANA SAMARXI]A I JADRANKA BOGIÊVI]A

Potpredsjednik "roso-nera" spreman je ponuditi

Barseloni 58 miliona evra

Jadranko Bogi~evi} i Milan Samarxi}: Stigla pomo} od prijateqa (Snimio M. [UKALO)

BAWOLUÂNI TRA@E POJAÂWA

]A]I] SVE BLI@E BORCUPored wega na listi èqa i nekada{wi~lan ovoga kluba Sr|an Trivunxa

BILE]A - Fudbaleri Her-

cegovca jo{ nisu po~eli sa pri-

premama za nastavak prvenstva u

Prvoj ligi Republike Srpske.

Sjednica Skup{tina kluba, koja

je bila najavqena ove, bi}e odr-

àna najvjerovatnije tek idu}e

nedjeqe.

- Sve je odavno spremno za sjed-

nicu Skup{tinu, a traì se jedi-

no kqu~na li~nost. Hercegovac

"trese# besparica, a u takvoj si-

tuaciji niko od qudi sa kojima je

do sada razgovarano nije èlio

da se prihvati uloge predsjedni-

ka kluba - istakao je Dragi{a Tr-

kqa, predsjednik Radne grupe, ko-

ja je jesenas poslije ostavke ruko-

vodstva kluba vodila Hercegovac.

On je istakao da }e ovih dana

o toj temi razgovarati i sa pred-

stavnicima op{tinske vlasti i

mi{qewa je da }e se i pored sve-

ga na}i pogodna li~nost koja }e

ubudu}e voditi klub.

- Skup{tina je odgo|ena ne

samo zbog toga, nego i zbog sni-

jega, koji u Bile}i pada ne-

prekidno od ponedjeqka. Os-

im toga, od nedjeqe se nepre-

kidno odràvaju protestni

skupovi zbog poznatih doga-

|aja u vezi sa premla}ivawem

i silovawem jedne Bile}anke,

pa je i to uticalo na odga|awe

planirane sjednice Skup{tine

kluba - dodao je Trkqa.

[ef stru~nog {taba Herce-

govca \oko Bo{wak istakao je

da u klubu nema nikakvih promje-

na u igra~kom kadru.

- Sa pripremama }emo po~eti

odmah po odràvawu sjednice

Skup{tine i izbora novog

predsjednika kluba. A pita-

we je da li bi treninzi po-

~eli i da je sve u redu, jer

je snijeg na terenu ve}i od

pola metra - naglasio je Bo-

{wak.

¥ [. A.

Mladen ]a}i}: Vra}a se u staro dru{tvo

HERCEGOVAC I DAQE BEZ PREDSJEDNIKA

Niko ne}e u fotequ

\oko Bo{wak: Pripreme poslije sjednice Skup{tine

Tjeri Anri: Sve kartena Ligu {ampiona

Da ne bi Maksimovi}a...Da ne bi Maksimovi}a...Da ne bi Maksimovi}a...Da ne bi Maksimovi}a...Da ne bi Maksimovi}a...Da ne bi Maksimovi}a...Da ne bi Maksimovi}a...Da ne bi Maksimovi}a...Da ne bi Maksimovi}a...Da ne bi Maksimovi}a...

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

petak, 28. januar 2005. SPORT 3FOTO-@URNAL SA GRADSKOG STADIONA

Slavoqub Stojanovi} sa igra~ima: Dogovor za trening

Goran \uki}: Kapiten na ~elu fudbalske kolone

Igra~i Borca: Visok snijeg nije problem

Sr|an Gligi} i Nemawa Damjanovi}: Rad i sa loptom(Snimio M. [UKALO)

BAWA LUKA - Pro{le zime

Antalija, ovog puta Bawa Luka.

Fudbaleri Borca minule godine

jedan dio zimskog rada obavili su

u pomenutom turskom odmarali-

{tu. Kako trenutno stvari stoje,

sada{we kompletne pripreme

obavi}e u gradu na Vrbasu i pored

~iwenice {to je proteklih dana

snijeg prekrio teren na kojem su

fudbaleri do sada radili punom

parom.

- Zbog dobro poznate situaci-

je prinu|eni smo da treniramo na

Gradskom stadionu kao i u sali

Elektrotehni~ke {kole "Niko-

la Tesla#. Stru~ni {tab i igra-

~i su i daqe prepu{teni sami se-

bi, ali i pored svega toga moè-

mo biti zadovoqni do sada ura|e-

nim. âk ni "bijeli prekriva~#

koji je pao ne remeti na{e plano-

ve. Tako|e, moram spomenuti da je

atmosfera me|u kandidatima za

prvi tim dosta dobra - rekao je

trener golmana Borca Velimir

Loli}, koji je ujedno i prvi pomo}-

nik Slavoquba Stojanovi}a.

Stru~ni {tab tima sa Grad-

skog stadiona ve} planira i kon-

trolne utakmice.

- Planirali smo da me~ odi-

gramo sa ekipom drugoliga{a Re-

publike Srpske Naprijeda, i to,

u subotu, 29. januara. Sada je taj su-

sret pod znakom pitawa, iz razlo-

ga {to je zapadao snijeg. U sva-

kom slu~aju, ~im budu stvoreni

uslovi uslijedi}e i serija test

utakmica - kazao je Velimir Lo-

li}.

Na kraju treba spomenuti da

zajedno sa ostalim igra~ima tre-

nira i biv{i ~lan Borca Alek-

sandar Gali}. U ovom trenutku ni-

je poznato da li }e on ponovo za-

igrati u "crveno-plavom# dresu.

¥ S. BABI]

RAPORT SA PRIPREMA FUDBALERA BORCA

RAD I PO SNIJEGU"Bijeli prekriva~" uop{te nije poremetio na{e planove,

kaè trener golmana Velimir Loli}

UGQEVIK - Jedan povri-

je|en, drugi bolestan. Fudbale-

ri Miroslav Jevti} i Radislav

Stevanovi}, uzdanice Rudara

iz Ugqevika, trenutno su van

stroja. Prvi ima problema sa

povredom tetive, dok drugi ku-

buri sa prehladom.

- Sa nestrpqewem i{~eku-

jem wihov povratak - kaè kor-

milar Rudara Milomir Odo-

vi}. Suvi{no je pri~ati koli-

ko oni zna~e za sada{wi tim.

Jevti} odlazi redovno na te-

rapije i ve} je èlio da po~ne

sa laganim treninzima. Me|u-

tim, nisam mu dozvolio dok god

se u potpunosti ne oporavi.

[to se ti~e Stevanovi}a, kod

wega je u pitawu grlo, ali tre-

ba o~ekivati da }e ubrzo po~e-

ti sa radom.

Posqedwe padavine su do-

nekle poremetile program ra-

da "zeleno-crnih#.

- Trenutno radimo uglav-

nom na brzinskoj izdr`qivo-

sti. U toku je ~i{}ewe snije-

ga sa terena kako bi nam bili

omogu}eni uslovi za rad sa lop-

tom. Svi se nadamo da }e se po-

boq{ati vremenski uslovi ka-

ko bi nesmetano zavr{ili ono

{to smo i planirali u ovoj fa-

zi - dopunio je Odovi}.

Prema ranije utvr|enom

planu, fudbaleri Rudara od os-

mog februara svoj rad nasta-

vi}e u Me|ugorju.

¥ S. B.

NEVOQE ZA STRU^NI [TAB RUDARA

Dvojica van stroja

BR^KO - Problemi pri-

sutni u fudbalskom prvoliga-

{u Lokomotiva. [ef stru~nog

{taba Savo Obradovi} nije

obavio prozivku igra~a, a umje-

sto wega to je uradio trener

mla|ih selekcija Dragi{a

Kraj{umovi}.

- Dok se ne rije{e mnoga

pitawa, ne}u raditi u klubu -

izri~it je Savo Obradovi},

koji je Br~ake minule sezone

uveo u elitno dru{tvo Repu-

blike Srpske. Jo{ nije rije-

{en status prvotimaca, kao i

egzistencija [kole fudbala

koju vodim. Sve bi trebalo bi-

ti jasnije poslije 29. januara.

Za taj datum je zakazana sjed-

nica Upravnog odbora kao i

sastanak sa roditeqima ~ija

djeca treniraju u Lokomoti-

vi.

O problemima [kole fud-

bala predsjednik Lokomotive

Ne|o Ili} kaè.

- Ona mora da bude pod okri-

qem na{eg kluba i svi polazni-

ci {kole moraju biti registro-

vani. Ne moè trener Savo Ob-

radovi} da vodi ra~una o fud-

balskoj {koli i da bude sve u

woj, a kada do|e do incidenta,

onda ih rje{ava Lokomotiva. To

je nedopustivo i mi }emo na su-

botwem sastanku donijeti kri-

terijume za rad svih klupskih

organa, pa tako i {kole - nagla-

sio je Ne|o Ili}.

Dok ne budu rije{eni pro-

blemi na relaciji Lokomoti-

va - Savo Obradovi}, sa kandi-

datima za prvi tim radi}e Dra-

gi{a Kraj{umovi}. A ko }e bi-

ti "{ef# trebalo bi biti po-

znato poslije subotwe sjedni-

ce Upravnog odbora.

¥ S. G.

NESPORAZUM TRENERA I UPRAVE LOKOMOTIVE

Ultimatum Obradovi}a

KLUB MALOG FUDBALA LEOTAR

Vladika predsjednikTREBIWE - Igra~i Leotara sa

velikim ambicijama ulaze u prvo pr-

venstvo Republike Srpske u malom

fudbalu, koje startuje 2. februara.

Oni se ~ak nadaju da }e uspjeti da se

okite {ampionskom titulom.

- Imamo snage i kvaliteta da po-

stanemo prvi prvaci Republike Srp-

ske u malom fudbalu - optimista je ka-

piten i ujedno i trener Trebiwaca

Mitar Vukanovi}. Ovim ne èlimo

da potcijenimo ostale protivnike,

ali sam ubije|en da imamo najkvali-

tetniji sastav, {to }emo dokazati ta-

mo gdje i trebamo, na parketu. Pogo-

tovo ako u svim me~evima budemo

igrali u najja~em sastavu.

Uo~i po~etka prvog {ampionata

Srpske u malom fudbalu svoj opti-

mizam ne krije ni Bojan Kisi}.

- Voqom `rijeba slobodni smo u

prvom kolu i taj period iskoristi}e-

mo da se jo{ boqe spremimo za pr-

venstveno takmi~ewe. Siguran sam da

imamo jedan od najja~ih sastava koji

moè da se okiti titulom - rekao je

jedan od okosnice Leotara Bojan Ki-

si}.

Za klub malog fudbala iz Trebi-

wa na ovom {ampionatu nastupi}e:

@eqko Radovi}, Du{an Berak (gol-

mani), te fudbaleri Mitar Vukano-

vi}, Radoslav Vukasovi}, Sini{a

Berdovi}, Obrad Popovac, Bojan Ki-

si}, Sini{a Mulina, Slobodan Ko-

ki}, Savo Andri}, Sr|an Andri} i

Igor Mijanovi}.

Treba naglasiti da je za predsjed-

nika ovog sportskog kolektiva iza-

bran vladika Grigorije. Klub }e u

{ampionatu Srpske sponzorski po-

mo}i Javno preduze}e "Trebiwe-

sport# na ~ijem je ~elu direktor Mi-

odrag Mrdi}.

¥ M. P.

ISTO^NO SARAJEVO - Eks-

presan povratak fudbalera Sla-

vije iz Mili}a. Zbog visokog sni-

jega "plavi# su u staroj bazi pro-

veli svega tri dana. Oni su se ju~e

vratili u Isto~no Sarajevo, a ve}

u subotu putuju na crnogorsko pri-

morje gdje }e nastaviti sa pripre-

mama.

- Planirali smo u Mili}ima

da ostanemo sedam radnih dana,

ali od toga smo morali odustati.

U dogovoru sa klupskim rukovod-

stvom odlu~io sam da se vratimo

ku}i, jer nismo imali mogu}nosti

da radimo ono {to smo planira-

li. Nalazimo se u drugoj fazi gdje

su, pored vje`bi na brzinskoj iz-

dr`qivosti, ukqu~eni i trenin-

zi sa loptom - rekao je {ef stru~-

nog {taba Slavije Dragan Rado-

vi}.

Ekspedicija tima iz Isto~nog

Sarajeva tako }e prije vremena kre-

nuti u toplije krajeve. Ranije je

bilo ugovorene da se put Bara kre-

ne 3. februara.

- Vi{a sila promijenila je

planove - kaè sportski direktor

"plavih# @eqko Radowa. Odmah

smo reagovali na zahtjev stru~nog

{taba i tako }emo u subotu, 29. ja-

nuara u osam ~asova krenuti u Bar

gdje smo boravili i minule zime.

Igra~i }e imati dobre uslove za

rad, a izme|u ostalog trenira}e na

terenu Fudbalskog kluba Mornar.

Tako|e, ekipa }e odigrati {est do

sedam kontrolnih utakmica.

Sportski direktor Slavije iz-

me|u ostalog je istakao:

- Po svemu sude}i, pripreme

}emo sprovesti u dva dijela. Tako

bi igra~i trenirali do osmog fe-

bruara u Baru, potom bi dobili dva

slobodna dana kako bi iskoristi-

li priliku da se vrate ku}i. Posli-

je toga uslijedio bi povratak u Bar,

gdje je planirano da se ostane do 16.

februara. O tome }emo kona~nu od-

luku donijeti u naredna dva dana -

dodao je @eqko Radowa.

¥ S. B.

FK BRATSTVO

Mnogo boqe na proqe}e

BRATUNAC - Fudbaleri

Bratstva su jesen na drugoli-

ga{kom jugu zavr{ili na pret-

posqedwem, 12. mjestu. U klu-

bu iz Bratunca nadaju se da }e

proqe}e biti mnogo uspje{ni-

je.

Optimista je predsjednik

klupskog rukovodstva @eqko

Lazi}, a pogotovo poslije sa-

stanka sa predstavnicima op-

{tine i privatnih preduze}a.

- U minulom periodu imali

smo najvi{e nov~anih proble-

ma. Ipak, vjerujem da }emo

ukqu~ivawem {to ve}eg broja

qudi u rad kluba umnogome po-

praviti situaciju. Nadamo se

da }e igra~i na terenu dati sve

od sebe kako bi popravili pla-

sman na tabeli - naglasio je La-

zi}.

Trener drugoliga{a iz

Bratunca Du{ko Nikoli} oci-

jenio je da su mogu}nosti znat-

no ve}e od rezultata koje je po-

stigao u prvoj polusezoni.

- Optimista sam - isti~e

Nikoli}. Iako }emo se na pro-

qe}e osloniti na mla|e snage,

ubije|en sam da ekipa na kraju

takmi~arske sezone ne}e biti

plasirana ispod petog mjesta.

¥ P. V.

IGRAÎ SLAVIJE NAPUSTILI MILI]E

OD SUBOTE U BARUNa crnogorskom primorju imamoidealne uslove za nesmetan rad,isti~e @eqko Radowa

MUMINOVI]Stru~ni {tab gotovo da ne-

ma problema kada su u pitawu po-

vrede fudbalera.

- Jedino je prehla|en bio na-

pada~ Milan Muminovi}. Me|u-

tim, i on se vrlo brzo oporavio

i ukqu~io se u pripreme - kazao

je trener Dragan Radovi}.

DOBOJ - U revan{ utakmi-

ci koja je odigrana u Osijeku,

istoimeni hrvatski prvoliga{

savladao je dobojsku Slogu sa

40:36 (16:19). Prije nekoliko da-

na na svom terenu Dobojlije su

bile boqe 30:27 tako da su im se

Osje~ani revan{irali punom mje-

rom.

I ovoga puta Sloga je igra-

la dobro, dobila prvo poluvrije-

me i poslije odmora nastavila

istim tempom. Me|utim, prema

rije~ima trenera Dragana Star-

~evi}a, koji je u odsustvu {efa

stru~nog {taba Vojislava Ra|e

vodio ekipu, sudijski par se sta-

vio na stranu doma}ina i to je

bilo presudno.

- Osijek je, zahvaquju}i ar-

bitrima, preuzeo vo|stvo posli-

je nerije{enog rezultata 29:29 i

nije ga ispu{tao do kraja - kaè

Star~evi}.

Poslije odigrane utakmice u

Osijeku, Dobojlije se nisu vrati-

le ku}i, ve} su nastavile put za

Kikindu, koja }e im u narednih ne-

koliko dana biti baza.¥ Sl. P.

SUS - Tre}a pobjeda repre-

zentacije Srbije i Crne Gore na

{ampionatu svijeta u Tunisu.

"Plavi# su sino} bez mnogo pro-

blema savladali Brazil rezulta-

tom 33:19 i sada sa mnogo vi{e

optimizma o~ekuju najva`niju

utakmicu u grupi "D# protiv

Wema~ke.

"Karioke# su u prvih pola

~asa igre pokazali da i oni ne-

{to znaju o rukometu. Naravno,

odmah je bilo uo~qivo da u ovoj

igri nisu ni pribli`no dobri

kao u fudbalu ili odbojci.

"Plavi# su pomalo leèrno

u{li u utakmicu i na taj na~in

simpati~nim Brazilcima pru-

ìli nadu da mogu ne{to vi{e

da urade na ovom susretu. Prvo

poluvrijeme je zavr{eno sa dva

gola prednosti za Srbiju i Cr-

nu Goru - 15:13.

U nastavku su se izabranici

selektora Veselina Vujovi}a uo-

zbiqili i "kariokama# veoma

brzo stavili do znawa da ne}e

dozvoliti bilo kakvo iznena|e-

we. U napadu se razigrao Mura-

tovi}, odbrana je mnogo boqe

funkcionisala i prednost je iz

minuta u minut rasla do kona~-

nih 14 golova razlike.

Danas je slobodan dan za eki-

pe iz grupe "C# i "D#, a Srbija

i Crna Gora posqedwu utakmi-

cu u prvom krugu takmi~ewa igra

sutra protiv selekcije Wema~-

ke. ¥

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

petak, 28. januar 2005.SPORT4DEVETNAESTO SVJETSKO RUKOMETNO PRVENSTVO U TUNISU - OD 23. JANUARA DO 6. FEBRUARA

Marko ]uruvija (Srbija i Crna Gora): Tre}a pobjeda

"KARIOKE" LAK ZALOGAJ"KARIOKE" LAK ZALOGAJ"KARIOKE" LAK ZALOGAJ"KARIOKE" LAK ZALOGAJ"KARIOKE" LAK ZALOGAJ"KARIOKE" LAK ZALOGAJ"KARIOKE" LAK ZALOGAJ"KARIOKE" LAK ZALOGAJ"KARIOKE" LAK ZALOGAJDVORANA: "Olimpijski centar# u Susu, gledalaca: 1.500, su-

dije: Ajed i Tarek (Tunis), sedmerci: Srbija i Crna Gora 3 (2),

Brazil 5 (5), iskqu~ewa: Srbija i Crna Gora 16, Brazil 10 minu-

ta, crveni karton: @ikica Milosavqevi} (Srbija i Crna Gora)

u 28. minutu.

SRBIJA I CRNA GORA: [terbik, Koji} 2, ]uruvija 2, Ma.

Krivokapi} 3, Mi. Krivokapi} 1, \ukanovi}, Stojanovi} 3, To-

ski} 3, [ari}, Petri}, Muratovi} 8, Milosavqevi} 6 (1), An|el-

kovi} 4 (1), Nikoli} 1.

BRAZIL: Souza Tores, A. Soares, Pa~eko 7 (3), Santana, De

Souza, Rui 1 (1), D. Da Silva, Bortolini 1, \aeta, Kardoso 5 (2),

A. Da Silva 2, Dos Santos, Hubner 1, V. Soares 2.

SRBIJA I C. GORA BRAZIL33:19

DVORANA: "Olimpijski centar# u Susu, Gledalaca: 2.500, su-

dije: Dole{ i Kohut (ê{ka), iskqu~ewa: Srbija i Crna Gora 20,

Norve{ka 10 minuta, sedmerci: Srbija i Crna Gora 6 (6), Norve-

{ka 7 (5).

SRBIJA I CRNA GORA: [ari}, [terbik, \urkovi}, Koji},

Ma. Krivokapi}, Mi. Krivokapi}, \ukanovi}, Stojanovi} 1, To-

ski} 1, Petri} 4, Muratovi} 4, Suxum 9 (6), An|elkovi} 2, Niko-

li} 4.

NORVE[KA: Ege, Erevek, Valstad, Solberg 2, Tvedten, Lo-

ke, Lund, Hagen 2, Vildalen 2, Rikje, Lauritsen 3, Kjeling 11 (5),

Jensen, Rise 2, Skjaervold 2. ¥

SRBIJA I C. GORA

ME^ TRE]EG KOLA

NOVRE[KA25:24Tre}e kolo: Gr~ka - Angola 26:21,

Francuska - Tunis 26:26, Danska -

Kanada 52:18.

1. Danska 3 3 0 0 126:60 6

2. Tunis 3 2 1 0 107:69 5

3. Gr~ka 3 2 0 1 69:67 4

4. Francuska 3 1 1 1 89:62 3

5. Angola 3 0 0 3 63:112 0

6. Kanada 3 0 0 3 54:138 0

GRUPA "A"Tre}e kolo: Slovenija - Alìr

33:28, Rusija - ê{ka 25:21, Kuva-

jt - Island 22:31.

1. Rusija 3 3 0 0 91:54 6

2. Slovenija 3 3 0 0 101:78 6

3. Island 3 1 1 1 98:90 3

4. ê{ka 3 0 2 1 84:88 2

5. Alìr 3 0 1 2 79:90 1

6. Kuvajt 3 0 0 3 50:103 0

GRUPA "B"Tre}e kolo: Hrvatska - Austral-

ija 38:18, Argentina - Japan 25:27,

[vedska - [panija 26:33.

êtvrto kolo: [vedska - Japan

32:18, [panija - Hrvatska 31:33,

Australija - Argentina (sino}).

1. Hrvatska 4 4 0 0 141:97 8

2. [panija 4 3 0 1 156:100 6

3. [vedska 4 3 0 1 137:90 6

4. Japan 4 1 0 3 92:132 2

5. Argentina 3 0 0 3 71:93 0

6. Australija 3 0 0 3 53:138 0

GRUPA "C"Tre}e kolo: Wema~ka - Katar

40:15, Egipat - Brazil 24:20, SCG

- Norve{ka 25:24.

êtvrto kolo: Katar - Egipat

29:31, SCG - Brazil 33:19,

Norve{ka - Wema~ka (sino}).

1. Wema~ka 3 3 0 0 98:63 6

2. SCG 4 3 0 1 114:93 6

3. Egipat 4 3 0 1 104:99 6

4. Norve{ka 3 2 0 1 91:59 4

5. Katar 4 0 0 4 92:138 0

6. Brazil 4 0 0 4 74:121 0

GRUPA "D"

BAWA LUKA - Sve je sprem-

no za deveti po redu tradicio-

nalni "Svetosavski kup# za ru-

kometa{ice. Sve~ano otvarawe

ove smotre zakazano je za danas u

16 ~asova u Sportskoj dvorani

"Borik#.

- Sve pripreme oko organi-

zacije su obavqene na vrijeme i

mislim da ne bi trebalo da bude

nikakvih problema. Trudili smo

se da sve zavr{imo na vrijeme ka-

ko bi se na{i gosti iz Beograda

osje}ali kao kod ku}e. Oni su na-

{i dugogodi{wi prijateqi i na-

dam se da }e im boravak u Bawoj

Luci biti ugodan i da }e im osta-

ti u lijepom sje}awu - rekao je

predsjednik Vrbasa 2000, koji je

doma}in i organizator, Du{an

Anteq.

Za ovogodi{wi pehar namije-

wen osvaja~u "Svetosavskog ku-

pa# bori}e se ~etiri tima: Crve-

na zvezda i Radni~ki Jugopetrol

iz Beograda, te dvije bawolu~ke

ekipe Borac Srpske po{te i Vr-

bas 2000. Zvezda je ve} dvije godi-

ne za redom osvaja~ trofeja, a i

ove godine je glavni favorit.

- Vjerujem da }e ekipa Crve-

ne zvezde poku{ati da i po tre-

}i put bude najboqa na "Sveto-

savskom kupu#. To je izuzetno

jaka ekipa i po mom mi{qewu

je glavni favoriti za prvu po-

ziciju. Ipak, i ostale ekipe ni-

su bez {ansi. Mi èlimo, pri-

je svega da se lijepo druìmo sa

svim na{im gostima, a neka po-

bijedi onaj ko bude imao vi{e

sportske sre}e i znawa - ista-

kao je Anteq.

Poslije zvani~nog otvarawa

smotre na programu }e biti polu-

finalne utakmice, a ko }e se u

wima sastati odlu~i}e poludi-

rigovani `rijeb, koji }e se oba-

viti neposredno prije ceremoni-

je.

U subotu }e na programu bi-

ti utakmice za plasman. Me~ za

tre}e mjesto zakazan je za 13 ~a-

sova, a finale u 14.30. Po zavr-

{etku susreta za prvo mjesto bi-

}e dodijeqen pobjedni~ki pehar

kao i progla{eni najboqi poje-

dinci.

¥ S. P.

DANAS POÎWE "SVETOSAVSKI KUP"

Bojana Rodi} (Vrbas 2000): êtiri èqe, jedan pehar

Zvezda ponovo favorit

BILE]A

Plaketa Vujovi}evojBILE]A - Na~elnik Op{tine Bile}a,

Milan Samarxi}, uprili~io je prijem za najbo-

qi sportistkiwu ovog grada u 2004. godini, Da-

janu Vujovi}. Mladoj karatistkiwi Hercegov-

ca Samarxi} je tom prilikom uru~io plaketu i

nov~anu nagradu u iznosu od hiqadu maraka.

Vujovi}eva ina~e poha|a osmi razred

Osnovne {kole "Petar Petrovi} Wego{# u

Bile}i i jedna od najboqih mladih karatista

u Republici Srpskoj. Ona je nastupaju}i za mla-

du reprezentaciju Republike Srpske, na Svjet-

skom karate kupu u wema~kom gradu Tarm{ta-

tu pro{le godine osvojila srebrnu medaqu u di-

sciplini kate pojedina~no. Na taj na~in po-

stigla je najve}i uspjeh u istoriji bile}kog

sporta i svom gradu osvjetlala obraz, {to je

re~eno i u obrazloèwu nagrade koja joj je do-

dijeqena. ¥ [. A.

RUKOMETA[I DOBOJSKE SLOGE GOSTOVALI U OSIJEKU

Sudije pomogle doma}inu

DVORANA "Zriwevac# u Osijeku, gledalaca: 200, sudije:

Stubica i Milo{evi} (Osijek), sedmerci: Osijek 5(4), Sloga

8 (6), iskqu~ewa: Osijek 4, Sloga 12 minuta.

OSIJEK: Somi}, Tomas 3, \urin, Pintar 4, Boji} 6, Bi-

~ani} 6, Juri} 1, Abramovi} 6 (4), Kova~evi} 2, Kasak 3, Priv-

{ek 1, Opan~ar 8, Kuè, Vukoja.

SLOGA: Dejanovi}, Vujovi}, [kori}, Mihajlovi}, Alek-

sandrovi} 4, Ja{ki} 11 (3), Pijetlovi} 6 (3), Stojanovi}, Do-

ki} 7, Star~evi} 2, Veselinov 2, Pani}, Omerovi} 2, Dugi} 1.

OSIJEK SLOGA40:36

BAWA LUKA - Desni bek

Kosig Dunav osigurawa, Danilo

Nedovi}, ponovo je u starom dru-

{tvu. Iako je karijeru trebao da

nastavi u Francuskoj, sjajni de-

sni bek se obreo u najve}em gra-

du Republike Srpske i bi}e jedan

od glavnih aduta Kosig Dunav osi-

gurawa u borbi za opstanak.

- Sve sam ve} bio dogovorio

sa jednim francuskim tre}eli-

ga{om, ali nisam uspio da dobi-

jem vizu i taj anga`man mi je pro-

pao. Pro{lu polusezonu sam bio

na "prinudnom odmoru# u rodnom

Novom Gradu, a izgleda da je sud-

bina htjela da se vratim u Bawu

Luku. Ve} sam se prikqu~io tre-

ninzima i pripremama za pro-

qe}na isku{ewa u ligi BiH - re-

kao je desni bek Kosig Dunav osi-

gurawa Danilo Nedovi}.

Iako "osiguranicima# pro-

{le polusezone nisu cvjetale ru-

è, qevoruki "bombarder# Ko-

siga Dunav osigurawa o~ekuje ve-

drije proqe}e.

- Sve je na nama. Ne smijemo

razo~arati ve} dati sve od sebe

i pruìti {to boqe partije. Ko-

sigu je mjesto u eliti i nadam se

da }emo i naredne godine igrati

u Zajedni~koj ligi - naglasio je

Nedovi}.

U proqe}nom dijelu sezone

rukometa{i Kosig Dunav osigu-

rawa imaju povoqniji raspored.

- Bi}e nam to jo{ jedan adut

u borbi za opstanak. Na doma}em

terenu ne smije biti kikseva, a na

gostovawima moramo traìti bo-

dove protiv slabijih ekipa. Ako

se sve kockice sloè mislim da

ne}e biti problema da obezbije-

dimo opstanak u ligi. Naravno, i

ako sudije budu obavqale svoj po-

sao kako treba - naglasio je Ne-

dovi}.

"Osiguranici# svakodnevno

treniraju u dvorani "Borik#, gdje

pune baterije za nastavak takmi-

~ewa.

- Kvalitetne pripreme su naj-

boqi temeq za ostvarivawe na-

{eg ciqa, a to je opstanak u dru-

{tvu najboqih. Radimo punom pa-

rom i moram re}i da nas je novi

trener Marinko Torbica ba{

"doveo u red#. Poslije prve fa-

ze priprema, o~ekuju nas provje-

re jer samo utakmicama moèmo

da do|emo do forme - dodao je na

kraju Danilo Nedovi}.

¥ J. ÂNAK

DANILO NEDOVI] PONOVO U REDOVIMA KOSIG DUNAV OSIGURAWA

MJESTO NAM JE U ELITIAko se sve kockice sloè mislim da ne}emo imatiproblema da obezbijedimo opstanak u ligi, kaè Nedovi}

Danilo Nedovi}: Adut "osiguranika" za proqe}e

DANAS NA SPGrupa "A#

Kanada - Gr~ka (16.15)

Tunis - Danska (18.15)

Francuska - Angola (20.15)

Grupa "B#

Rusija - Island (16.15)

ê{ka - Slovenija (18.15)

Alìr - Kuvajt (20.15)

"KARIOKE" LAK ZALOGAJ

Union auto

RENAULTMODUS

Ideal kompani

FORD FOCUS

A.C. Bawa Luka

OPELASTRA

IZBOR AUTOMOBILA 2005. GODINE ZA REPUBLIKU SRPSKU

NAGRADE:

#Peò# skuter, sedmodnevno zimovawe

za dvije osobe u hotelu #

Ko{uta# na

Jahorini, ku}ni bioskop, televizor,

DVD, video rikorder, haj-faj linija,

kasetofon, bicikl, mobilni telefoni,

ku}ni aparati i jo{ mnogo vrijednih

nagrada.

Organizator:

Redakcija #

Saobra}aj i mi#

Suorganizator:

AMS Republike Srpske

Napomena: Glasati moète

putem Interneta na:

www.saobracajimi.net

Autocit

C I TROENC4

AK Jaj~evi}

MERCEDESA KLASE

Automobil 2005. godine je. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Ime i prezime: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Adresa: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Telefon: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Kupone {aqite na adresu:

Redakcija #

Saobra}aj i mi#

Kraqa Alfonsa XIII br. 8, Bawa Luka

Svi popuweni kuponi u~estvuju u nagradnoj igri

KUPON ZA IZBOR AUTOMOBILA 2005. GODINE U REPUBLICI SRPSKOJ

Motokomerc

F IA T IDEA

Verano motors

PEUGEOT407

Auto plus

HYUNDA ITUCSON

Sladaboni

TOYOTAAVENS I S

Br~ko Gas

AUD I A6

Auto komerc VS

SKODAOCTAV IA

SPONZORI

Lada auto

LADA 110

GENERALNI POKROVITEQVLADA REPUBLIKE SRPSKE

GENERALNI SPONZOR MEDIJSKI POKROVITEQI

petak, 28. januar 2005. OGLASI 5

"FORD EVROPA# je u Parizu predstavio novu

kolekciju "fokus#, kom-

paktnu varijantu sa tro-

je i petoro vrata, te kar-

avan. Glatko oblikovane

linije koje se proteù

novim "fokusom# svje-

do~e da sve verzije, bez

obzira na oblik karoser-

ije, imaju jedinstven dizajnerski DNK.

Iz profila se otkriva ne{to niì predwi

kraj i intenzivnija spu{tenost zadweg dijela. Pose-

ban naglasak je stavqen na izbor kombinacija bo-

ja interijera, a svi kori{teni materijali su aler-

golo{ki ispitani.

"Fokus# pokre}e novi motor snage 115 kowskih

snaga. Rije~ je o 1,6 litarskom "duratek TI-VCT#

motoru sa dvostrukom nezavisnom varijabilnom

tehnologijom bregaste osovine. "TI-VCT# (tvin

independent variajbl kam{aft tajming)

poboq{ava strujawe vazduha kroz motor, daje ve}i

momenat i smawuje prosje~nu potro{wu goriva za

5 odsto. Raspon dizelske ponude obuhvata 1,6-

litarski sa 109 i 2,0 litarski sa 136 kowskih sna-

ga. "Duratorq TDCi# motori su debitovali sa

"fokusom C-maks#.

Novi "fokus# ima strukturu koja je obliko-

vana da za{titi svoje putnike u laganoj, ali

izuzetno efikasnoj }eliji, koju ~ine sekcije od

~elika pove}ane ~vrstine, koje su me|usobno

zavarene laserom. \elija oko putnika i energets-

ki omota~ koji ublaàva zone udarca potvr|eni su

u "Volvo sejfti centru# u [vedskoj.

Kao standardnu opremu "fokus# ima predwe i

bo~ne vazdu{ne jastuke, ali i vazdu{ne zavjese kao

opciju. ¥

- GENERALNA DIREKCIJA -

U skladu sa Zakonom o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Sl.glasnik Republike Srpske#

broj:20/01) Javno preduze}e {umarstva "SRPSKE [UME# RS, objavquje:

JAVNO NADMETAWE - TENDER

za prikupqawe ponuda za nabavku hemijskih sredstava za za{titu {uma, goriva i maziva, usluga

objavqivawa oglasa i usluga servisirawa i odràvawa kopirnih aparata za 2005. godinu

I Op{ti podaci

Predmet javnog nadmetawa je prikupqawe ponuda za izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za nabavku:

1. Hemijskih sredstava za za{titu {uma:

a) feromonski preparati,

b) feromonske klopke,

v) rezervni dijelovi za feromonske klopke,

g) insekticid.

2. Goriva i maziva:

a) nafte D-2,

b) benzina,

c) uqa i maziva.

3.Usluga objavqivawa oglasa u dnevnom listu.

4. Usluga servisirawa i odràvawa kopirnih aparata.

Detaqna specifikacija i opis roba, koje su predmet Tendera, sadràni su u tenderskoj dokumentaciji.

II Pravo na nadmetawe

Pravo u~e{}a u javnom nadmetawu imaju pravna i fizi~ka lica, koja ispuwavaju uslove propisane Za-

konom o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova i koja su registrovana za obavqawe predmetne

djelatnosti.

III Sadràj ponude

Ponuda mora da sadrì:

1. Naziv i ta~nu adresu ponu|a~a;

2. Rje{ewe o upisu u sudski registar (ovjerenu kopiju);

3. JIB-jedinstveni identifikacioni broj;

4. Cijenu;

5. Uslove i na~in pla}awa;

6. Potvrda o kvalitetu robe - deklaracija

IV Dostava ponude

Svi zainteresovani mogu da dostave svoje zatvorene ponude, sa naznakom "Ponuda za licitaciju#, javnom

preduze}u {umarstva "SRPSKE [UME# RS, Generalna direkcija Sokolac, Ulica Romanijska 1/III.Krajwi rok za dostavqawe ponuda je 15.2.2005. godine.

Nepotpune i neblagovremene ponude ne}e se razmatrati.

V Otvarawe ponuda

Otvarawe ponuda izvr{i}e Komisija dana 18.2.2005. godine u 12 sati, u prostorijama Generalne direk-

cije Sokolac.

VI Kriterijumi za ocjenu ponuda i izbor najpovoqnijeg ponu|a~a su:

1. Cijena;

2. Kvalitet robe;

3. Uslovi i na~in pla}awa;

4. Dosada{we iskustvo i poslovnost;

5. Procenat zastupqenosti maloprodajnih objekata (benzinske pumpe) u mjestima sjedi{ta {umskih

gazdinstava (odnosi se na ta~ku 2. Tendera).

VII Naknada za tendersku dokumentaciju:

Tendersku dokumentaciju za javno nadmetawe zainteresovani ponu|a~i mogu otkupiti uz uplatu nepovratne

kotizacije od 50,00 KM na ìro ra~un broj:562-001-00000330-38 Razvojna banka Jugoisto~ne Evrope Fil-

ijala Sokolac.

VIII Tro{kovi ponude

Javno preduze}e {umarstva "Srpske {ume# RS ne snosi tro{kove nadmetawa, te zadràva pravo da pri-

hvati u potpunosti ili djelimi~no ponudu, poni{titi nadmetawe u potpunosti ili djelimi~no prije

sklapawa ugovora i pri tome ne snosi nikakvu odgovornost prema ponu|a~u.

IX Ostale odredbe

Sve potrebne informacije u vezi sa javnim nadmetawem, mogu se dobiti u vremenu od 7 do 15 ~asova u

Generalnoj direkciji JP[ "SRPSKE [UME# RS, ulica Romanijska 1/III, putem telefona broj:057/448-

641 i 057/448-041, ili na navedenoj adresi.

Izmjena dràvnog zakona

o holandskom dràvqanstvu

Od 1. aprila 2003.godine dràvni zakon o holandskom dràvqanstvu znatno je izmijewen. Naime,

ovaj zakon odre|uje ko je ve} Holan|anin i ko moè ste}i pravo na holandsko dràvqanstvo.

Ove izmjene mogu biti va`ne i za Vas. Jedna od izmjena se odnosi i na mogu}nost da biv{i holand-

ski dràvqani ponovo steknu pravo na dobivawe holandskog dràvqanstva putem predo~ewa

izjave o izboru* u Ambasadi ili Konzulatu Kraqevine Holandije. To moète u~initi do 31.

marta 2005. godine.

Da li pored svog holandskog dràvqanstva imate i dràvqanstvo zemqe u kojoj ste ro|eni,

ste~eno po ro|ewu? Da li ste nakon napuwenih 18 godina ìvjeli u zemqi ro|ewa 10 godina

bez prekida? Ako je odgovor da, onda ste najvjerovatnije izgubili holandsko dràvqanstvo

1. januara 1995. godine. U slu~aju da nakon 1. januara 1990.godine niste dobili holandski pa-

so{ ili uvjerewe o holandskom dràvqanstvu onda u principu dolazite u obzir da steknete

dràvqanstvo putem izjave o izboru.Ovu izjavu moète predo~iti do 31.marta 2005. godine.

Pa`wa! Morate li~no do}i u holandsku ambasadu ili konzulat. Iza 31. marta 2005. se ne

moè koristiti mogu}nost ove izjave o izboru i ne}e se uvaàvati nikakvi posebni

slu~ajevi.

Ako pripadate gorenavedenoj grupi biv{ih holandskih dràvqana i zainteresovani ste za iz-

javu o izboru javite se {to prije holandskoj ambasadi ili konzulatu u zemqi gdje ìvite.

Vi{e informacija moète na}i na internet stanici

www.minbuza. nl/ nederlanderschap (holandski jezik)

ili www.minbuza.nl/dutchnationality (engleski jezik)

* Izjava o izboru je formular putem kojeg izjavqujete da èlite da povratite ili dobijete

holandsko dràvqanstvo. Ambasada ili Konzulat Kraqevine Holandije moraju potom da potvrde

Va{u izjavu.

SAVEZ RAÛNOVO\A I REVIZORA

REPUBLIKE SRPSKE

The Association of Accountants and Auditorsof Republic of Srpska

Broj: 31/05

Bawa Luka, 24.1.2005.g.

Savez ra~unovo|a i revizora RS raspisuje

KONKURS

za prijem radnika u radni odnos na sqede}a radna mjesta:

1. Prevodilac za engleski i francuski jezik - pripravnik, izvr{ilac 1, radni odnos na

odre|eno vrijeme

2. Koordinator za edukaciju i registar zvawa, izvr{ilac 1, radni odnos na neodre|eno vri-

jeme.

Pored op{tih uslova kandidat mora da ispuwava posebne uslove:

- Zavr{en filozofski fakultet jezi~ko prevodila~kog smjera (Odsjek za engleski i fran-

cuski jezik), za radno mjesto nazna~eno pod 1.

- Zavr{en ekonomski fakultet i najmawe 6 mjeseci radnog iskustva.

Uz prijavu na konkurs, kandidati su du`ni dostaviti kratku biografiju, ovjerenu kopiju

diplome, a za radno mjesto pod (2) potvrdu o radnom iskustvu ili ovjerenu kopiju radne kwiìce

sa svojom adresom prebivali{ta i telefonskim brojem.

Rok za podno{ewe prijave na konkurs je 7 dana od dana wegovog objavqivawa u dnevnom listu

"Glas Srpske#.

Neblagovremene i nepotpune prijave se ne}e uzeti u razmatrawe.

Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te, na adresu:

Savez ra~unovo|a i revizora RS, Bawa Luka, Ul.Mirka Kova~evi}a 13 a.

KLINI^KI CENTAR BAWA LUKA

Ul. Dvanaest beba bb

78000 BAWA LUKA

Na osnovu ~lana 5. i 7. Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustupawu radova ("Slu`beni glas-

nik Republike Srpske#, broj: 20/01) Klini~ki centar Bawa Luka, objavquje

JAVNI POZIV

za prikupqawe ponuda

1. PREDMET PONUDE:

Predmet nadmetawa je prikupqawe pismenih ponuda i izbor najpovoqnijeg ponu|a~a za nabavku

neophodnih sredstava za imunohistohemijsku laboratoriju.

2. PRAVO UÊ[]A:

Pravo u~estvovawa na javnom nadmetawu imaju sve doma}e i strane firme registrovane za obavqawe

djelatnosti koja je predmet nabavke.

3. SADR@AJ PONUDE:

- naziv, ta~na adresa, telefon i telefaks ponu|a~a,

- komercijalnu ponudu dostaviti u jednoj koverti, a dokumentaciju o tehni~koj ponudi u drugoj. Obje

ponude moraju biti spakovane u jednu veliku zajedni~ku kovertu.

- cijena u KM franko magacin Klini~kog centra, bez ura~unatog poreza na promet, koja ukqu~uje na-

jniù cijenu sa svim mogu}im popustima, rabatima i sli~no,

- uslovi pla}awa (sa rokovima za pla}awe precizno navedenim)

- pouzdanost, kvalitet, trajnog isporuke, proizvo|a~ i zemqa porijekla robe,

- rok isporuke od momenta prijema naloga za isporuku,

- potvrda o pla}enim porezima i doprinosima,

- ponude dostavqati iskqu~ivo na ovjerenom obrascu kupca i drugi obrasci, lager liste ne}e se raz-

matrati,

- navedene koli~ine u obrascu kupca su orijentacione, bez obaveze kupca da preuzme ukupno traène

koli~ine, nego stvarno potrebne, sukcesivno po mjese~no izdatim zahtjevima - nalozima,

- referentna lista

4. PRILOZI TEHNI^KE DOKUMENTACIJE

- ovjerena kopija Rje{ewa o upisu u sudski registar, sa svim prilozima.

- Iz prava na javno nadmetawe, u skladu sa ~lanom 24. Zakona o postupku nabavke robe, usluga i ustu-

pawu radova iskqu~uju se:

a) ponu|a~ koji nije bio uspje{an u izvr{avawu bilo kojeg ugovora iz javnog nadmetawa u protekle

tri godine do momenta predmetnog javnog nadmetawa;

b) ponu|a~i koji su u postupku bankrotirawa ili koji su objavili bankrot, odnosno protiv kojih se

vodi ste~ajni postupak;

c) ponu|a~i protiv kojih se vodi postupak zbog nepla}awa poreza ili doprinosa;

d) fizi~ka lica koja su pravosna`no osu|ena za bilo koje krivi~no djelo zbog zloupotrebe pot-

pisanih ugovora;

e) pravna lica koja su ka`wena za prekr{aj zbog zloupotrebe potpisanih ugovora, a u ciqu nezakonitog

sticawa profita;

f) fizi~ka lica koja su sa odgovornim licem naru~ioca ili slu`benikom naru~ioca u krvnoj vezi

do drugog koqena ili je vezano usvajawem ili starateqstvom;

g) fizi~ka lica koja su u posqedwe dvije godine radila kao zaposlena lica na odgovornim poslovi-

ma naru~ioca.

NAPOMENA: Tehni~ka ponuda je uslov za otvarawe komercijalne ponude, tj. tehni~ka ponuda je

eliminatorna.

Klini~ki centar Bawa Luka zadràva pravo da izvr{i izbor pojedinih elemenata ponude razli~itih

ponu|a~a, shodno objavqenim kriterijumima.

5. KRITERIJUMI ZA OCJENU EKONOMSKI NAJPOVOQNIJE PONUDE SU:

- ponu|ena cijena

- na~in i uslovi pla}awa

- rokovi i na~in isporuke

6. PODNO[EWE I OTVARAWE PONUDA

Ponude se dostavqaju u posebno zape~a}enoj koverti sa punom adresom ponu|a~a, imenom kontakt os-

obe i sa naznakom: "NE OTVARAJ# - ponuda za snabdijevawe Klini~kog centra sa sredstvima za

imunohistohemijsku laboratoriju na adresu: KLINI^KI CENTAR BAWA LUKA, Ul. Dvanaest be-

ba bb Bawa Luka. Ponude se predaju li~no ili po{om preporu~eno, a primaju se do momenta otvarawa.

Javno otvarawe ponuda }e se komisijski izvr{iti 16.2.2005. godine, u sali za sastanke Klini~kog cen-

tra Bawa Luka na Paprikovcu, Ul. Dvanaest beba bb sa po~etkom u 10 ~asova, a ugovor sa izabranom

firmom sklopi}e generalni direktor Klini~kog centra.

Tenderska dokumentacija moè se podi}i svaki radni dan u vremenu od 8 do 14 ~asova kod glavne ses-

tre Klini~kog centra, na Paprikovcu Ul. Dvanaest beba bb Bawa Luka.

Na ime otkupa tenderske dokumentacije pla}a se 20 KM, na blagajni Klini~kog centra ili na ìro

ra~un Klini~kog centra broj: 551001-00003144-06 kod Nove bawalu~ke banke.


petak, 28. januar 2005. OGLASI 7Na osnovu Odluke Skup{tine Grada Isto~no Sarajevo br. 01-013-1623-18/04 od

19.10.2004. godine, Grad Isto~no Sarajevo ogla{ava ponovno prikupqawe ponuda

za prodaju stambeno-poslovnog objekta "A# Luke 1 u Palama prema podacima i

uslovima datim u ovom

TENDERU

1. Predmet Tendera je prodaja stambeno-poslovnog objekta "A# Luke 1 - na Palama

~ija je izgradwa u toku, a gradi se na k~. br. 2765/1 K.O. Pale.

U osnovi objekat je veli~ine (45,20 m1

h 15,80 m1

) + (29,40 m1

15,80 m1

). Objekat je sprat-

nosti P+5 i sadrì 20 poslovnih prostora u prizemqu i 62 stana raznih struktu-

ra. Na objektu su ura|eni sqede}i radovi:

- zemqani za fundirawe objekta,

- temeqna armirano-betonska konstrukcija, armirano-betonska konstrukcija

prizemqa i 4 sprata.

- U vertikalnoj i horizontalnoj konstrukciji ostavqene i fiksirane cijevi sa

izlazima za uvla~ewe elektro-kablova.

Stambena povr{ina u objektu iznosi 4.169,76 m2.

- Povr{ina poslovnih prostora je 774,73 m2.

2. Po~etna cijena iznosi 1.207.167,43 KM.

3. Ponu|a~i mogu i direktno da se upoznaju sa izvedenim radovima na objektu i da

izvr{e uvid u projektnu dokumentaciju u prostorijama "Zavoda za planirawe i iz-

gradwu# Grada Isto~no Sarajevo - objekat "Kikinda# - Pale.

Kontakt telefon: 057/226-793.

4. Vrijeme obilaska objekta i uvid u projektnu dokumentaciju ponu|a~i mogu ost-

variti od 28.1.2005. do 4.2.2005. godine od 8 do 13 ~asova u prostorijama Grada Is-

to~no Sarajevo - "Zavoda za planirawe i izgradwu# - Jahorinska bb - Pale.

5. Svaki ponu|a~ je obavezan u svojoj ponudi nazna~iti na~in pla}awa, dinamiku

pla}awa, {to }e Komisija cijeniti pri pregledu ponude.

6. U~esnici na tenderu su du`ni uplatiti na ime tro{kova pripreme tenderske doku-

mentacije, prije otvarawa ponuda, kauciju od 50,00 KM na ìro-ra~un br. 562-012-

00000020-41 - Razvojna banka Jugoisto~ne Evrope.

7. Neblagovremene i nepotpune primjedbe ne}e se razmatrati.

8. Rok za dostavqawe ponuda je 5.2.2005. godine do 12 ~asova na adresu: Grad Isto~no

Sarajevo - Jahorinska bb - Pale.

9. Najpovoqniji ponu|a~ je duàn da u roku od 15 dana od dana kona~nosti odluke

o izboru zakqu~i ugovor o kupoprodaji nekretnine, a u protivnom gubi pravo na

zakqu~ewe ugovora.

FINRAR-FINANSIJE, RAÛNOVODSTVO, REVIZIJA

âsopis Saveza ra~unovo|a i revizora Republike Srpske

FINRAR-FINANCE, ACCOUNTANCY, AUDITINGThe Association of Accountants and Auditors of Republic of Srpska-Magazine

Na osnovu Odluke Upravnog odbora DOO "Finrar# Bawa Luka, br.03/05 od 3.1.2005.god., Upravni

odbor DOO "Finrar#, objavquje

JAVNI KONKURS

za izbor i imenovawe v.d. direktora

IVr{ioca du`nosti direktora DOO "Finrar# imenuje Upravni odbor ovog Dru{tva u skladu sa

Statutom Dru{tva.

IIVr{ilac du`nosti direktora treba da obavqa poslove utvr|ene Zakonom, Statutom i drugim

aktima Dru{tva.

III1. Op{ti uslovi za kandidate:

- da je punoqetan;

- da ima op{tu zdravstvenu sposobnost;

- da je dràvqanin BiH, RS, sa prebivali{tem u Republici Srpskoj;

- da nije osu|ivan i da se ne vodi krivi~ni postupak za krivi~na djela koja su nespojiva sa

du`nosti u Dru{tvu.

2. Posebni uslovi:

- da ima visoku stru~nu spremu ekonomskog smjera,

- da ima najmawe 5 godina radnog iskustva na poslovima iz oblasti izdava~ke djelatnosti, ra~un-

ovodstva i finansija.

3. Ostali uslovi:

- sposobnost za savjesno i odgovorno obavqawe poslova direktora,

- sposobnost nepristrasnog dono{ewa odluka, organizatorske i komunikacijske sposobnosti

- sposobnost upravqawa finansijskim i qudskim resursima

- naklowenost timskom radu.

IVUz prijavu na konkurs, kandidati su du`ni priloìti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih

uslova sa adresom prebivali{ta i telefonskim brojem: kratku biografiju, ovjerenu kopiju

diplome, ovjerenu kopiju li~ne karte, uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak, uvjerewe o

dràvqanstvu, potvrda o radnom iskustvu ili ovjerenu kopiju radne kwiìce.

Sa svim kandidatima koji u|u u uì izbor Upravni odbor koji odlu~uje o izboru }e obaviti in-

tervju, o ~emu }e kandidati biti obavije{teni.

VRok za podno{ewe prijave je 7 dana od dana objavqivawa konkursa u dnevnom listu "Glas Srpske#.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.

Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te, na adresu:DOO "Finrar#, Bawa Luka, Ul.

Mirka Kova~evi}a 13 a.

Broj:15/05

Bawa Luka, 24.1.2005.g.

Predsjednik UO

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske

("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 25/03) i Odluke Vlade Republike Srpske o utvr|ivawu

kriterijuma za izbor i imenovawe ~lanova Upravnog i Nadzornog odbora Klini~kog centra Is-

to~no Sarajevo, broj 02/1-020-1686/04 od 27.12.2004. godine i Odluke Vlade Republike Srpske o

raspisivawu Javnog konkursa za izbor i imenovawe ~lanova Upravnog i Nadzornog odbora,

broj:02/1-020-1694/04 od 27.12.2004.godine, Vlada Republike Srpske, raspisuje

JAVNI KONKURS

za izbor i imenovawe ~lanova Upravnog i Nadzornog odbora Klini~kog centra Isto~no

Sarajevo

I - Vlada Republike Srpske imenuje ~lanove Upravnog i Nadzornog odbora u Klini~kom centru

Isto~no Sarajevo (u dawem tekstu Klini~ki centar) sa sjedi{tem u Isto~nom Sarajevu.

II-UPRAVNI ODBOR

U Upravni odbor imenuje se 7 ~lanova od ~ega 3 ~lana se imenuju iz reda zaposlenih u Klini~kom

centru Isto~no Sarajevo.

OPIS POSLOVA

- Donosi Statut ustanove,

- Odlu~uje o poslovawu ustanove,

- Usvaja izvje{taj o poslovawu i godi{wi obra~un,

- Donosi program rada ustanove,

- Odlu~uje o kori{tewu sredstava u skladu sa Zakonom,,

- Vr{i i druge poslove u utvr|ene aktom o osnivawu i Statutom ustanove.

III - NADZORNI ODBOR

U Nadzorni odbor imenuju se 5 ~lana, od ~ega se 2 ~lan imenuju iz reda zaposlenih iz Klini~kog

centra Isto~no Sarajevo.

OPIS POSLOVA

- Nadzorni odbor kontroli{e rad Upravnog odbora i direktora ustanove,

- Kontroli{e izvje{taj o radu i materijalno-finansijskom poslovawu ustanove,

- Vr{i i druge poslove u skladu sa Zakonom, odlukom o osnivawu i Statutom ustanove.

IV - MANDAT

^lanovi Upravnog i Nadzornog odbora imenuju se na period od ~etiri godine.

V - STATUS

^lanovi Upravnog i Nadzornog odbora imaju pravo na naknadu u skladu sa odlukom osniva~a.

VI - OP[TI USLOVI

1. daje dràvqanin Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine

2. daje stariji od 18 godina

3. da nije otpu{ten iz dràvne slu`be na osnovu disciplinske mjere, na bilo kojem nivou vlasti

u BiH ili entiteta, u periodu od tri godine prije dana objavqivawa konkursa

4. da nije osu|ivan za krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe poslova u navedenom

organu 5. da se protiv wega ne vodi krivi~ni postupak

6. da se na wega ne odnosi ~lan IX 1. Ustava BiH

VII - POSEBNI USLOVI

A) Upravni odbor

- Visoka stru~na sprema (IX, VIII i VII stepen stru~ne spreme), medicinskog, ekonomskog i

pravnog smjera,

- Poznavawe problematike u oblasti zdravstva,

- Poznavawe sadràja i na~ina rada Upravnog odbora,

- Dokazani rezultati na ranijim poslovima.

VII - POSEBNI USLOVI

B) Nadzorni odbor

- Visoka stru~na sprema (VII stepen stru~ne spreme), ekonomski, pravni medicinski fakultet,

- Posjedovawe stru~nih i profesionalnih znawa za obavqawe poslova nadzora,

- Poznavawe sadràja i na~ina rada Nadzornog odbora,

- Dokazani rezultati na ranijim poslovima.

VIII - SUKOB INTERESA

Kandidati ne mogu obavqati du`nost, aktivnost ili biti na poloàju koji dovodi do sukoba in-

teresa kako je propisano odredbama Zakona o sukobu interesa.

("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj 34/02).

Kandidati ne mogu biti lica koja su na funkciji u politi~koj stranci- ~lan 5.

Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske.

IX - Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni priloìti dokaze o ispuwavawu op{tih i poseb-

nih uslova i dokaze kojima se potvr|uju druga znawa i sposobnosti.

Za op{te uslove iz ta~ke 3. i 6. dostaviti ovjerenu izjavu.

Svi kandidati koji ispuwavaju uslove iz ovog konkursa bi}e pozvani na razgovor.

X - Prijave se mogu dostaviti li~no ili po{tom u Ministarstvo zdravqa i socijalne za{tite

Republike Srpske, ulica Zdrave Korde br.8, Bawa Luka, sa naznakom: Javni konkurs za izbor i

imenovawe ~lanova Upravnog i Nadzornog odbora Klini~kog centra Isto~no Sarajevo.

Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana objavqivawa konkursa Neblagovremene i nepot-

pune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.

XI - Javni konkurs }e se objaviti u dnevnom listu "Glas Srpske# i "Slu`benom glasniku Re-

publike Srpske#.

telefon:051/211-968

tel/faks:

051/212-004

MM AA RR KK EE TT II NN GG

E-mail:[email protected]

mm ii ss ll iinn aa vv aa ss

Moète predati u svim na{im objektima (kwiàrama - kioscima)

Tekst . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Telefon: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

KK UU PP OO NN ZA BESPLATNE MALE OGLASE

Na osnovu odluke Upravnog odbora i odluke

Skup{tine akcionara, Hotelsko-ugostite-

qsko-turisti~ko preduze}e "CER# #AD,

Prwavor raspisuje

OGLAS

za prodaju osnovnih sredstava

Prodaje se poslovni prostor "Stari Cer# u

Prwavoru.

Prodaje }e se izvr{iti putem slobodne

pogodbe, dana 31. 1.2005. godine (ponedjeqak)

u maloj sali kafane "Cer# sa po~etkom u 12

~asova u Prwavoru.

Po~etna cijena poslovnog prostora je

400.000 KM.

Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka li-

ca koja uplate 20% od po~etne cijene objekta

prije po~etka prodaje na ra~un HUTP "Cer#,

Prwavor.

Poslovni prostor koji je predmet prodaje

moè se pogledati svakim danom u vremenu od

8 do 15 ~asova, uz prethodnu najavu.

Sve informacije u vezi sa ovim oglasom mogu

se dobiti u Upravi HUTP "Cer#, Prwavor,

Ul.Svetosavska 15.


Na osnovu ~lana 57. Pravila tenderske prodaje ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj: 112/03)

Direkcija za privatizaciju (u daqem tekstu: Direkcija) objavquje:

JAVNI POZIV

za u~e{}e na me|unarodnom tenderu sa varijabilnim uslovima pod oznakom: BL-V-62/1

radi prodaje dràvnog kapitala u preduze}u

Robna ku}a "Boska#

Trgova~ko akcionarsko dru{tvo Bawa Luka

1. Direkcija nudi na prodaju 58,52% ukupnog kapitala u preduze}u Robna ku}a "Boska# Trgova~ko

akcionarsko dru{tvo Bawa Luka (u daqem tekstu: Preduze}e) strate{kom partneru koji }e nas-

taviti postoje}u djelatnost Preduze}a te preuzeti obavezu daqeg razvoja Preduze}a.

2. Podaci o Preduze}u:

Robna ku}a "Boska# Trgova~ko akcionarsko dru{tvo

Trg Krajine 2, 78 000 Bawa Luka,

Republika Srpska, Bosna i Hercegovina

Telefon: +387 51 308 803, 308 770, 314 040 ; Faks: + 387 51 310 003;

[ifra i naziv prete`ne djelatnosti preduze}a: 52120 ostala trgovina na malo u prodavnicama

mje{ovite robe;

Mati~ni broj preduze}a: 1077627;

3. Detaqni podaci o Preduze}u i ostale informacije vezane za u~e{}e na tenderu, sadràni su

u tenderskoj dokumentaciji i bi}e dostupni svim zainteresovanim licima nakon potpisivawa

dokumenta "Potvrda interesa i izjava o povjerqivosti#, kao i uplate naknade za tendersku doku-

mentaciju (u daqem tekstu: naknada) u iznosu od 5.000,00 (slovima: pet hiqada) KM.

Naknada se upla}uje na ra~un Direkcije kod:

Razvojna banka Jugoisto~ne Evrope AD Bawa Luka,

Ra~un broj 562-099-0000122326 (za uplate u KM);

ili na devizni ra~un:

LHB Banka AD, Banja Luka, ra~un broj: 541000-1901346; Swift VBBABA22,preko LHB Internationale Handelsbank Frankfurt/Main, Germany: Swift: LHBIDEFF4. Pravo u~e{}a na tenderu ima zainteresovano lice koje ispuwava sqede}i kvalifikacioni kri-

terijum:

- ostvaren godi{wi prihod od najmawe 30.000.000,00 (slovima: trideset miliona) KM u svakoj od

posqedwe dvije poslovne godine.

Vi{e lica ne mogu ostvariti zajedni~ko u~e{}e na tenderu.

5. Podno{ewem ponude ponu|a~ prihvata sqede}i uslov tendera:

- zadràvawe prete`ne djelatnosti Preduze}a najmawe 3 (slovima: tri) godine nakon izvr{ene

privatizacije

6. Elementi vrednovawa ponuda na tenderu su: prodajna cijena, obaveza investirawa, plan za-

po{qavawa i kvalifikacija ponu|a~a.

7. Ponude se podnose neposredno u Direkciji, najkasnije do 9.3.2005.godine, do 15 ~asova. Direk-

cija zadràva pravo produèwa roka.

8. Ponu|a~ je obavezan dostaviti garanciju ponude u korist Direkcije u iznosu od 300.000,00

(slovima: tri stotine hiqada) KM. Ponuda se garantuje uplatom depozita u novcu, ili podno{ewem

neopozive, bezuslovne bankarske garancije, naplative na prvi poziv, koju izdaje banka prih-

vatqiva za Direkciju. Detaqno uputstvo dato je u tenderskoj dokumentaciji

9. Direkcija ovim putem poziva sva zainteresovana lica da podnesu pismeni zahtjev za kupovinu

tenderske dokumentacije neposredno u Direkciji, po{tom, faksom ili e-mail-om sa naznakom “Za-

htjev za kupovinu tenderske dokumentacije - oznaka tendera BL-V-62/1”. Po prijemu zahtjeva zain-

teresovanom licu }e se odmah uputiti na potpis obrazac “Potvrda interesa i izjava o pov-

jerqivosti”.

Direkcija ne}e izdati tendersku dokumentaciju zainteresovanom licu, ukoliko isto ne uputi za-

htjev za kupovinu dokumentacije najmawe 7 (slovima: sedam) dana prije isteka roka za podno{ewe

ponuda.

10.Po prijemu potpisanog obrasca "Potvrda interesa i izjava o povjerqivosti# i dokaza o up-

lati naknade, Direkcija }e, bez odlagawa, izdati tendersku dokumentaciju potencijalnom ponu|a~u,

odnosno licu koje on ovlasti, ili je dostaviti po{tom.

Direkcija ne snosi odgovornost u slu~aju gubitka ili zaka{wewa koje moè nastati prilikom

dostavqawa tenderske dokumentacije.

11. Za sve dodatne informacije u vezi sa ovim Javnim pozivom i postupkom tenderske prodaje, moète

se obratiti kontakt osobi, na doqe navedenu adresu, svakim radnim danom od 8 do 16 ~asova:

Dragana Grumi}, Direkcija za privatizaciju,

Mladena Stojanovi}a 7, 78 000 Bawa Luka, Republika Srpska, BiH

Telefon: + 387 51 308 311; 334 724; Faks: + 387 51 311 245

E-mail: [email protected]

U skladu sa ~lanom 5. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni glas-

nik RS#, broj 64/02-II dio), Milorad Vukovi}, Ul. Bawa Vru}ica, 74270 Tesli}, ob-

javquje

OBAVJE[TEWE

O NAMJERI OBJAVQIVAWA PONUDE ZA PREUZIMAWE

Akcionarskog dru{tva za inèwering "GRADITEQ#, Ul. Kraqa Petra I 74270 Tes-

li}, na osnovu koje nastaje obaveza objavqivawa ponude za preuzimawe, odnosno kupovine

svih akcija sa pravom glasa.

Milorad Vukovi} na dan objave ovog obavje{tewa vlasnik je 345.252 akcije emitenta

"GRADITEQ# a.d. Tesli}, koje su redovne (obi~ne), pojedina~ne nominalne vrijednosti

1 KM, {to predstavqa 345.252 glasa u skup{tini emitenta ili 31,7653% od ukupnog bro-

ja glasova.

Milorad Vukovi} izjavquje da }e ponudu za preuzimawe objaviti u roku i pod uslovi-

ma i na na~in koji je propisan Zakonom o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni

glasnik RS# broj 64/02 - II dio).

Milorad Vukovi}

po punomo}niku

"EUROBROKER# a.d. Bawa Luka

Na osnovu ~lana 16. stav 1. i ~lana 17. Uredbe o na~inu konstituisawa novih organa upravqawa

i na~inu rada preduze}a u kojima se dràvni kapital privatizuje po posebnim privatiza-

cionim programima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 48/01) Direkcija za pri-

vatizaciju u Republici Srpskoj

SAZIVA

prvu sjednicu Skup{tine akcionara dosada{weg ZDP "Elektrodistribucija#

Pale sa sjedi{tem u ulici Nikole Tesle bb u Palama

Prva sjednica Skup{tine akcionara dosada{weg ZDP "Elektrodistribucija# Pale odrà}e

se dana 14.2.2005. godine, u Palama-sala SO Pale sa po~etkom u 12 sati.

Za sjednicu predlaè se sqede}i

DNEVNI RED:

1. Izbor:

- Verifikacione komisije i podno{ewe izvje{taja te komisije

- Kandidacione komisije

- Zapisni~ara i broja~a glasova

2. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine akcionara

3. Razmatrawe prijedloga i usvajawe Statuta Akcionarskog dru{tva

4. Razmatrawe prijedloga i usvajawe Poslovnika o radu Skup{tine akcionara

5. Dono{ewe Odluka o izboru ~lanova:

- VD Nadzornog odbora

- VD Odbora za reviziju

6. Dono{ewe:

- Odluke o raspisivawu javnog konkursa za izbor i imenovawe tri ~lana Nadzornog odbo-

ra JP "Elektrodistribucija# a.d. Pale ispred dràvnog kapitala

- Odluke o utvr|ivawu uslova, standarda i kriterijuma za izbor tri ~lana Nadzornog odb-

ora JP "Elektrodistribucija# a.d. Pale ispred dràvnog kapitala

- Odluke o imenovawu Komisije za izbor ~lanova Nadzornog odbora JP "Elektrodis-

tribucija# a.d. Pale ispred dràvnog kapitala.

U slu~aju da se prva Skup{tina akcionara ne odrì dana 14.2.2005. godine, ponovqena pr-

va Skup{tina akcionara odrà}e se dana 19.2.2005. godine u isto vrijeme, na istom mjestu

i sa istim dnevnim redom.

Pravo da u~estvuju u radu prve, odnosno ponovqene Skup{tine imaju svi akcionari li~no

ili zastupani po punomo}nicima. Punomo} za zastupawe akcionara na prvoj, odnosno na

ponovqenoj Skup{tini, mora biti ovjerena kod nadle`nog organa.

Ukoliko akcionar glasa pismenim putem, pismena izjava o glasawu mora biti ovjerena kod

nadle`nog organa.

Prijedlozi Statuta akcionarskog dru{tva i Poslovnika o radu Skup{tine akcionara ob-

javqeni su na oglasnoj tabli ZDP "Elektrodistribucije# Pale, a uvid u iste se moè

izvr{iti svakog radnog dana, od dana objavqivawa ovog poziva do dana odràvawa Skup{tine,

u terminu od 7 do 15 sati.

Pozivaju se svi akcionari, fizi~ka i pravna lica, da li~no ili putem punomo}nika, odnos-

no glasawem pismenim putem, uzmu u~e{}e u radu Skup{tine Akcionara.

Direkcija za privatizaciju u Republici Srpskoj

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske

("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 25/03 i Odluke Skup{tine grada Srpsko Sarajevo o

utvr|ivawu kriterijuma za izbor i imenovawe organa upravqawa u preduze}ima i ustanovama ~iji je

osniva~ Skup{tina grada Srpsko Sarajevo, broj 01-013-1156/03, Komisija za izbor i imenovawe

o b j a v q u j e

KONKURS

za izbor i imenovawe

I - 2 ~lana Upravnog odbora Turisti~ke organizacije grada Isto~no Sarajevo, od kojih 1 ~lan iz re-

da zaposlenih,

II - 1 ~lan Nadzornog odbora Turisti~ke organizacije grada Isto~no Sarajevo.

OPIS POSLOVA

Upravni i Nadzorni odbori obavqaju poslove u skladu sa zakonom i op{tim aktima istih.

OP[TI USLOVI ZA KANDIDATE

- da su dràvqani Republike Srpske ili BiH,

- da su stariji od 18 godina,

- da nisu otpu{teni iz dràvne slu`be po osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u

BiH i Republici Srpskoj u periodu od tri godine prije dana objavqivawa konkursa

- da nisu pod optu`bom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji (~lan IX, ta~ka 1.

Ustava BiH),

- da nisu na funkciji u politi~koj stranci ili organu zakonodavne, izvr{ne ili sudske vlasti,

- da nemaju privatni interes u instituciji u koju se kandiduju,

- da nisu osu|ivani za krivi~no djelo i za prekr{aje nespojive sa du`no{}u za koju se kandiduju.

POSEBNI USLOVI I KRITERIJUMI ZA KANDIDATE

Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke I i II konkursa su:

- visoka stru~na sprema fakulteta dru{tvenog smjera,

- poznavawe djelatnosti koju Turisti~ka organizacija obavqa i sposobnost u obavqawu istih

- posjedovawe organizacionih sposobnosti i uspje{nost u prethodnom radu

SUKOB INTERESA

Kandidati ne mogu obavqati du`nosti i aktivnosti ili biti na poloàju koji dovodi do sukoba in-

teresa kako je propisano Zakonom o sukobu interesa ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj 34/02).

POTREBNA DOKUMENTA

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i posebnih

uslova:

- ovjerenu kopiju diplome,

uvjerewe o dràvqanstvu koje nije starije od {est mjeseci,

- uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak koje nije starije od tri mjeseca,

- dokaz o radnom iskustvu.

Sa svim kandidatima koji u|u u uì izbor, Komisija za izbor i imenovawe }e obaviti intervju o ~emu

}e kandidati biti blagovremeno obavije{teni. Kona~no imenovawe }e, na prijedlog Komisije za iz-

bor i imenovawe, vr{iti Skup{tina grada Isto~no Sarajevo.

ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVA

Rok za podno{ewe prijava je 14 dana od dana objavqivawa konkursa. Kandidati su du`ni na prijavi

navesti kontakt-telefon.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzimati u razmatrawe. Prijave se mogu dostaviti li~no

ili putem po{te na adresu: Skup{tina grada Isto~no Sarajevo, sa naznakom - Komisija za izbor i

imenovawa - Jahorinski put bb (objekat "Kikinda#) - Pale, Isto~no Sarajevo.

OBJAVQIVAWE KONKURSA

Konkurs }e biti objavqen u dnevnom listu "Glas Srpske#.

PREDSJEDNIK KOMISIJE

petak, 28. januar 2005. OGLASI 9

C MY K

C MY K

C MY K

C MY K

Jedinstvojuri

Modri~u

FUDBAL

Slavijanapustila

Mili}e

RUKOMET

Zvezdaprvi

favoritStrana 4.Strana 3.

DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA








DANAS NASPORTSKIMSTRANAMA Igor

Skeli}VeqkoMali}


ODBOJKA

GoranSimi}Strana 2.

\ Pele, Kasemi, Saveqi} (Istr): Slavqe poslije izjedna~uju}eg gola

MADRID - U srijedu je od-

igrana samo jedna utakmica

{panskog Kupa kraqa, po{to

je me~ izme|u Numansije i ma-

dridskog Atletika odloèn.

Seviqa je u o~ekivano zanimqi-

voj utakmici pobijedila Osa-

sunu i stekla minimalnu pred-

nost pred revan{ u Pamploni.

Rezultati: Seviqa - Osasuna 2:1

(Antowito 22, Navas 81 - Aoli-

zi 37).

¹ ¹ ¹

LONDON - Fudbaleri

êlzija drugi su finalisti en-

gleskog Liga kupa po{to su u

revan{ utakmici polufinala

savladali Man~ester Junajted.

Doma}i su imali inicijativu

tokom ve}eg dijela me~a, ali je

êlzi zahvaquju}i ~vrstoj od-

brani i individualnim kvali-

tetima igra~a u napadu nastavio

seriju fantasti~nih rezultata

ove sezone. Rezultat: Man~e-

ster Junajted - êlzi 1:2 (Gigs

67 - Lampar 30, Daf 85).

¹ ¹ ¹

RIM - U prvim ~etvrtfi-

nalnim me~evima Kupa Itali-

je Roma je po drugi put u tri da-

na pobijedila Fiorentinu i

pred revan{ ima minimalnu

prednost. Mnogo vi{e uzbu|e-

wa je bilo na San Siru gdje je

kombinovani tim Milana na-

pravio preokret i savladao vr-

lo dobru ekipu Udinezea. Re-

zultati: Roma - Fiorentina 1:0

(De Rosi 40), Milan - Udineze

3:2 (Ambrosini 17, 67, Serì-

wo 84 - Di Mikele 21, 37). ¥

MELBURN -

Lindzi Devenport

- Serena Vilijams.

Pobjedama nad Fra-

ncuskiwom Natali

De{i i Ruskiwom

Marijom [arapovom

dvije ameri~ke teniserke obez-

bijedile su plasman u finale

prvog gren slem turnira sezone,

Otvorenog prvenstva Australi-

je.

Vilijams je u polufinalu,

poslije dva sata i 39 minuta igre,

pobijedila 17-godi{wu [ara-

povu 2:6, 7:5, 8:6 i tako joj se osve-

tila za pro{logodi{wi poraz u

finalu Vimbldona. Amerikanka

je u nekoliko navrata bila pred

porazom, ali se svak put izvu-

kla. U desetom gemu drugog i tre-

}eg seta [arapova je servirala

za me~, ali joj je Vilijams oba pu-

ta oduzela servis. U odlu~uju-

}em setu spasila je i tri me~

lopte, a zatim je u 14. gemu napra-

vila brejk koji je zna~io tri-

jumf.

Prva teniserka svijeta De-

venport tako|e je, kao i Serena

Vilijams, bila pred porazom,

ali je na kraju ipak savladala

De{i sa 2:6, 7:6, 6:4.

Nikad dosada De{i nije

oti{la daqe od osmine finala

na gren slem turnirima. Odli~-

no je zapo~ela me~ i prvi set je

rije{ila u svoju korist za samo

24 minute. Francuskiwa je bila

na samo dva poena od dobitka me-

~a, kod 5:5 u taj-brejku. Me|utim,

ba{ tada napravila dvostruku

servis gre{ku i time je preda-

la set Amerikanki. Do brejka

vrijednog pobjede Devenport je

do{la u posqedwem gemu odlu-

~uju}eg seta.

Poznat je i prvi finalista

mu{kog dijela turnira. To je Rus

Marat Safin, koji je savladao

prvog tenisera svijeta Roè Fe-

derera sa 5:7, 6:4, 5:7, 7:6, 9:7. Bio

je to jo{ jedan maratonski okr-

{aj u kojem je prikazan vrhun-

ski tenis, a uzbu|ewe je trajalo

do posqedweg trenutka svakog

seta. Oba tenisera su imala pri-

like da rije{e me~ u svoju ko-

rist, ali je na kraju, poslije vi-

{e od ~etiri i po sata igre sla-

vio Safin. ¥

[ARAPOVA ELIMINISANA SA OTVORENOG PRVENSTVA AUSTRALIJE

MALO I TRI ME^ LOPTERuskiwa je u tre}em setu imala tri {anse za pobjedu,koje nije iskoristila, te je na kraju poraènaod Serene Vilijams

ATINA - Ko{arka{i Parti-

zana doìvjeli su pravi debakl na

gostovawu u Pireju. U okviru 12.

kola Evrolige u dvorani "Mira i

prijateqstva# Olimpijakos je de-

klasirao "crno-bijele# sa 100:74.

Poslije ovog poraza Beogra|ani

su ostali usamqeni na posqedwem

mjestu grupe "A# Evrolige.

Od samog starta doma}in je bio

ubjedqiv, a "crno-bijeli# su prve

poene postigli tek u ~etvrtom mi-

nutu me~a. Brzom igrom u napadu i

~vrstom odbranom gr~ki predstav-

nik tokom prvih 20 minuta demon-

strirao je ko{arku visokog rit-

ma, a na poluvrijeme se oti{lo sa

~ak "plus 25# u korist Olimpija-

kosa.

Grci su u istom ritmu odigra-

li i tre}u dionicu i Partizanu je

prijetio najubjedqiviji poraz u

istoriji kluba u evropskim takmi-

~ewima, jer je u jednom momentu

razlika bila ~ak 37 poena. Ipak u

posqedwoj dionici do{lo je do

opu{tawa u redovima Olimpija-

kosa, {to su "crno-bijeli# isko-

ristili i me~ zavr{ili sa 74 po-

stignuta poena.

Najefikasniji pojedinac kod

pobjednika bio je Boris Gorenc sa

18 poena, dok je u ekipi Partiza-

na najvi{e ko{eva postigao Ame-

rikanac Blejk Step, 22.

Treba ista}i da je Partizan u

Pirej otputovao bez povrije|enih

[uputa, Milojevi}a, Avdalovi}a

i Boòvi}a, a u igru nisu ulazili

Perovi} zbog bolesti i Erden zbog

povrede. ¥

KO[ARKA[KA EVROLIGA, 12. KOLO

Nokautiran PartizanBEOGRAD - Ardijan

\okaj, doskora{wi fudba-

ler OFK Beograda, novi je

~lan Crvene zvezde. On je ju-

~e potpisao ugovor sa "cr-

veno-bijelima# na dvije godi-

ne i odmah se prikqu~io

pripremama ekipe.

\okaj je vezni igra~, po-

nikao je u podgori~koj Bu-

du}nosti, a zatim je jedno

vrijeme bio u {panskoj Ma-

jorci. Po povratku u zemqu

najprije je igrao za Obili},

a posqedwu sezonu za OFK

Beograd. Sino} je Upravni

odbor kluba trebao da odlu-

~i o statusu Di{qenkovi}a

i Markovi}a, a za nedjequ je

zakazan let za Antaliju, gdje

}e se ekipa pripremati na-

rednih 15 dana. ¥ B. M.

ZVEZDA SE POJAÂLA

Stigao \okaj

WUJORK - Ko{arka{i

Los An|eles Klipersa slavi-

li su u gradskom derbiju nad

Lejkersima sa 105:89. U ovom

me~u Marko Jari} je izjedna-

~io li~ni rekord sezone po

broju asistencija - 11, uz ko-

jih je imao jo{ i ~etiri po-

ena, tri "kra|e# i dva sko-

ka.

Najboqi utisak od in-

ternacionalaca iz Srbije i

Crne Gore ostavio je "ruki#

Nenad Krsti} koji je u trijum-

fu Wu Xersija na gostovawu

kod Golden Stejta ostvario 13

poena, 10 skokova, tri asisten-

cije i dvije blokade.

Rezultati: Boston - Indi-

jana 100:86 (Pirs 23 - X. O'Nil

24), Toronto - Majami 96:111

(Olston 29 - [. O'Nil 33), Va-

{ington - Filadelfija 117:107

(Arenas 33 - Grin 32), Kli-

vlend - Memfis 114:111 (Guden

27, Pavlovi} 9, 3 as, 2 sk, 1 uk

- Miler 28), Detroit - Denver

87:70 (B. Volas 14, Mili~i} 0,

2 iz - Bojkins 14), Milvoki -

Feniks 115:121 (Red 27 - Meri-

on 24), Wu Orleans - Hjuston

77:82 (Diko 23 - Mekgrejdi 33),

Minesota - Atlanta 104:87

(Sprivel 32 - Herington 17,

Drobwak 7, 5 sk), Juta - Sijetl

109:100 (Lopez 20 - Alen 27,

Radmanovi} 0, 2 sk, 1 uk, 1 bl),

Portland - Dalas 88:95 (Stu-

demajer 22 - Novicki 24), LA

Klipers - LA Lejkers 105:89

(Brend 28, Jari} 4, 11 as, 3 uk,

2 sk, Rebra~a nije igrao - Et-

kins 17, Divac nije igrao) Gol-

den Stejt - Wu Xersi 99:113

(Ri~ardson 31, âbarkapa ni-

je igrao - Skelbrajn 29, Krsti}

13, 10 sk, 3 as, 2 bl). ¥

U NBA LIGI ODIGRANO 12 SUSRETA

BEOGRAD - Ko{arka{ Partizana Dejan Milojevi} ve-

oma dobro se oporavqa od povrede koqena, saop{teno je na

sajtu agencije "Beobasket#. On se povrijedio u decembru na

utakmici Evrolige u dvorani "Pionir#, koju je Partizan

izgubio od Cibone. Milojevi} }e biti u punoj snazi za ma-

we od 10 dana, a trebalo bi da istr~i na teren ve} u subo-

tu, kada Partizan na svom parketu do~ekuje Refleks.

On je prije povrede bio najkorisniji igra~ Evrolige, a

predstavqa}e veliko poja~awe za ekipu Du{ka Vujo{evi}a

na predstoje}em zavr{nom turniru Kupa "Radivoja Kora}a#.

¥

PARIZ - Fudbaleri aktuelnog

{ampiona Francuske, Olimpika iz

Liona rutinski su odradili posao

protiv Rena, slaviv{i sa 2:1, {to je

uz remi Lila u Nici, bilo dovoqno

da pove}aju prednost na pet poena.

Doma}in je poveo u 44. minutu

preko Berguwoa, da bi samo minut ka-

snije Govu pove}ao prednost. Po~a-

sni gol za goste djelo je Monterubi-

ja u 90. minutu.

Lil imao znatno teì posao u

Nici gdje je u posqedwim trenuci-

ma ispustio pobedu. Gosti su sa bi-

jele ta~ke poveli preko nekada{weg

igra~a Crvene zvezde Milenka A}i-

movi}a, ali su posqedwih pola ~a-

sa imali igra~a mawe {to su doma-

}i iskoristili i stigli do boda.

Pari Sen @ermen je protiv "fe-

wera{a# Istra imao dva gola pred-

nosti, ali su gosti u posqedwih po-

la sata uspjeli da izjedna~e pa nema

sumwe da }e do}i do novih potresa u

redovima "svetaca#. Bordo je mini-

malnom pobjedom nad Mecom preki-

nuo lo{u seriju, dok Lensu ni smje-

na trenera nije pomogla da se pokre-

ne ka sredini tabele. Ovoga puta je

na svom terenu poraèn od slaba-

{nog Kaena.

Susret u Strazburu izme|u do-

ma}ina i Monaka nije odigran zbog

zale|enog terena.

Rezultati 23. kola: Olimpik Li-

on - Ren 2:1 (Berguwo 44, Govu 45 -

Monterubio 90), Bordo - Mec 1:0

(Dar{evil 67), Aja~io - Tuluz 1:0

(Lukas 28), Nant - Sent-Etjen 0:0,

Okser - Bastija 4:1 (Bewani 12, 62,

Akale 75, Kalu 90 - Ni 9), Nica -

Lil 1:1 (Kobos 90 - A}imovi} 38 pe-

nal), Pari Sen @ermen - Istr 2:2

(Helder 30, Pauleta 52 - Bakajoko

61 penal, S. Pele 82), Lens - Kaen 0:1

(Mazure 49), Strazbur - Monako od-

loèno. ¥

FRANCUSKO FUDBALSKO PRVENSTVO, 23. KOLO

LIDER NA "PLUS PET"Trijumfom nad Renom, fudbaleriLiona su u~vrstili vo|stvo na tabelisa pet bodova prednosti ispred Lila

REZULTATIPoslije utakmica 12. kola

igranih u srijedu poznat je jo{

jedan u~esnik druge faze Evro-

lige. Po prvi put me|u 16 naj-

boqih na}i }e se jedan tim iz

Poqske i to debitant u Evroli-

gi, Prokom Trefl, koji je pobi-

jedio Estudijantesa, direktnog

konkurenta za peto mjesto u gru-

pi "A#. Rezultati, grupa "A#:

Real - Efes Pilsen 57:72 (Ere-

ros 12 - Prka~in 23), Prokom

Trefl - Estudijantes 78:74 (Ne-

met 20 - Iturbe 13), grupa "B#:

@algiris - Skavolini 91:87 pro-

duètak (Pak 21 - Motola 23),

grupa "C#: Ortez - CSKA 93:103

(Drozdov 21 - Mursep 22), Tau Ke-

ramika - Panatinaikos 84:82

(Pri|oni 16 - Femerling 9).

1. Lion 23 13 9 1 30:11 48

2. Lil 23 12 7 4 30:16 43

3. Okser 23 12 5 6 34:21 41

4. Monako 22 10 9 3 32:20 39

5. Marsej 23 11 5 7 27:21 38

6. Tuluz 23 9 8 6 25:19 35

7. So{o 23 9 6 8 30:23 33

8. Bordo 23 6 13 4 26:20 31

9. Sent-Etjen 23 6 12 5 27:20 30

10. PS@ 23 6 12 5 25:24 30

11. Ren 23 8 5 10 23:27 29

12. Nica 23 6 9 8 28:33 27

13. Mec 23 6 8 9 18:30 26

14. Lens 23 5 10 8 21:24 25

15. Nant 23 5 8 10 19:24 23

16. Kaen 23 5 8 10 18:37 23

17. Aja~io 23 4 10 9 18:26 22

18. Strazbur 22 4 9 9 20:29 21

19. Bastija 23 5 6 12 17:30 21

20. Istr 23 2 11 10 14:27 17

Serena Vilijams:Povratak iz ambisa

Dobra igra Krsti}a

POSLIJE DUGE PAUZE

Oporavio se Milojevi}

Dejan Milojevi}: Uskoro na parketu

ZARADA OD TU\EG JADA - Glas Srpske

Documents