-
52
Socioeconomica – The Scientific Journal for Theory and Practice
of Socioeconomic Development Vol. 1, N° 1, pp. 52 – 61. June, 2012
| Prof.dr Dušica Karić – Zapadni Balkan i evro integracije
Pregledni članak
UDK : 339.92(4 – 672EU : 497) ; 339.56(497)
JEL : P48, R11
ZAPADNI BALKAN I EVRO INTEGRACIJE
WEST BALKANS AND EUROINTEGRATION1
Prof.dr Dušica Karić Univerzitet Alfa
Fakultet za trgovinu i bankarstvo, Beograd
Apstrakt
Regionalna integracija zemalja zapadnog Balkana važna je iz više
razloga, ne samo ekonomskih. Činjenica je, da
većina zemalja koje su obuhvaćene Procesom stabilizacije i
pridruživanja neće uskoro postati punopravne članice
Evropske unije. Zbog toga, povezivanje njihovih privreda može
pozitivno da utiče na ubrzani ekonomski razvoj. Procesi
regionalne integracije su važni i za privlačenje direktnih
stranih investicija. Treba imati u vidu da je regionalna
saradnja zemalja zapadnog Balkana jedan od formalnih uslova za
unapređenje odnosa ovih zemalja sa Evropskom
unijom, i da inicijative u ovoj oblasti mogu ubrzati proces
približavanja njoj.
Ključne reči: Integracije,zemlje zapadnog Balkana, EU, ekonomski
razvoj
1. Uvod
U savremenim uslovima, pri sagledavanju ekonomskog okruženja
značajno je i učešće neke zemlje
u regionalnim integracijama, s obzirom na to da je sve veći broj
zemalja na toj osnovi organizovao
svoju privredu. U poslednjoj deceniji dvadesetog veka došlo je
do izuzetnog porasta broja
regionalnih trgovinskih aranžmana među zemljama, pa je pažnju
ekonomske javnosti opet privukao
na kratko zaboravljen odnos između regionalizacije i
globalizacije. Približno jedna trećina
regionalnih trgovinskih aranžmana koji su trenutno na snazi,
odnosi se na zemlje koje su u razvoju.
Broj regionalnih trgovinskih aranžmana između razvijenih i
zemalja u razvoju se tokom godina
povećavao, pri čemu je u tom procesu EU imala dominantnu ulogu.
Svim zemljama u regionu
zapadnog Balkana Evropska unija je glavni izvozni i uvozni
partner. Bogato tržište Evropske unije
1
Rad primljen 15.03.2012. godine. Odobren za objavljivanje
17.06.2012. godine. Kontakt autora:
[email protected].
-
53
Socioeconomica – The Scientific Journal for Theory and Practice
of Socioeconomic Development Vol. 1, N° 1, pp. 52 – 61. June, 2012
| Prof.dr Dušica Karić – Zapadni Balkan i evro integracije
ima veliku moć asorpcije za robu i usluge iz zemalja zapadnog
Balkana, a sa druge strane Evropska
unija je veliki proizvođač robe i usluga koje su naročito
potrebne zemljama zapadnog Balkana
(tehnologija, know-how), i tradicionalno je najveći njihov
dobavljač. Saradnja sa EU podrazumeva
širok spektar pitanja, tako da ona, osim trgovinske politike
podrazumeva i investicije, konkurenciju,
standardizaciju i izgradnju institucija sličnih evropskim, kao i
prihvatanju obaveza koje ove zemlje
moraju da ispune, kako bi svoj razvoj usmerile ka vrednostima i
modelima na kojima se temelji EU.
Zemlje zapadnog Balkana, činjenica je, rapolažu značajnim
prorodnim bogatstvima. To, kao i
blizina tržišta, lakoća komuniciranja i uzajamno povezivanje
partnera nedvosmisleno ukazuje na
mogućnost bližeg povezivanja zemalja ovog regiona, u cilju
stvaranja uslova za brži ekonomski
rast, povećanje dohotka, kao i ravnopravnije odnose ovog regiona
sa svetskim ekonomskim silama.
2. Karakteristike spoljnotrgovinske robne razmene regiona
zapadnog Balkana
Jedna od bitnih stvari na koje EU obraća pažnju prilikom prijema
novih članica je i stepen
trgovinske integrisanosti zemalja potencijalnih članica sa
Unijom. U tom pogledu zemlje zapadnog
Balkana stoje relativno dobro. One obavljaju većinu
spoljnotrgovinske razmene upravo sa Unijom,
što je pozitivno, ali imaju veliki trgovinski deficit i lošu
strukturu izvoza, što je negativno.
Evropska Unija je specifična organizacija za saradnju između
vlada država koje je sačinjavaju.
Osnovna ideja EU je uspostavljanje jedinstvenog ekonomskog
prostora između država članica, koji
bi bio identičan unutrašnjem tržištu bilo koje države. [Dašić,
Karić, p. 260] Da bi se ocenio značaj
trgovine zemalja zapadnog Balkana, važno je utvrditi njihovu
ekonomsku moć, kao i vrednost i
ciljna tržišta.njihove trgovine. Očigledno je da u današnjoj
svetskoj privredi zemlje zapadnog
Balkana nemaju veliki značaj. Prema jednoj studiji o ekonomskoj
saradnji između republika bivše
SFRJ, nivo međusobne trgovine je bio viši, nego što je bilo
ekonomski opravdano. Stvarni
međuregionalni izvoz bivših republika u 1990. godini iznosio je
26010 miliona USD, dok je tržišni
potencijal bio 2,53 puta manji, odnosno 10264 miliona USD, samo
zbog toga što se ogroman deo
trgovine odvijao u ekonomski zaštićenom prostoru.
Orijentacija na domaće tržište, umesto na globalno – svetsko,
usporavala je razvoj na duži rok i
vodila ka neizbežnom padu konkurentnosti Spora liberalizacija
spoljne trgovine značila je i
usporavanje procesa tranzicije. To je podrazumevalo zaštitu
postojeće industrijske strukture i
produžavanja života ekonomski neopravdanim preduzećima, a samim
tim i usporavanje razvoja
tržišne privrede. Proces industrijalizacije koji se odvijao
tokom skoro pet decenija komunističke
vlasti nije počivao na zdravim osnovama, a kada su te zemlje
postale izložene otvorenim pritiscima
konkurentnosti sa svetskih tržišta, veliki deo postojećeg
kapitala postao je bezvredan, s obzirom da
je njegova vrednost u tržišnim uslovima bila mala ili nikakva.
Stvarni dometi postignuti u istočnoj
Evropi i drugim zemljama u tranziciji pokazali su da je spoljna
trgovina izuzetno značajna u
procesu tranzicije i da je većina uspešnih zemalja u tranziciji
imala odlične rezultate u spoljnoj
trgovini, naročito u izvozu. Evropska Unija je najveći trgovac u
svetskim razmerama. Uzimajući u
obzir izvoz EU u okviru same EU, kao i izvoz u treće zemlje, na
EU otpada oko 40% svetske
trgovine, a udeo koji ona ima u sektoru usluga još je veći. EU
je takođe lider u svetskom
trgovinskom sistemu, i kao ključni akter u Svetskoj trgovinskoj
organizaciji (WTO), i kao
-
54
Socioeconomica – The Scientific Journal for Theory and Practice
of Socioeconomic Development Vol. 1, N° 1, pp. 52 – 61. June, 2012
| Prof.dr Dušica Karić – Zapadni Balkan i evro integracije
potpisnica ogromnog broja bilateralnih trgovinskih sporazuma.
[Richard Baldwin, Charles Wyplosz,
p. 449]
Sadašnji mali udeo zemalja zapadnog Balkana u svetskom izvozu i
uvozu (Tabela 1), samo je jedan
od pokazatelja ekonomske realnosti u ovom regionu. Najnoviji
trendovi u svetskoj trgovini
zapadnobalkanskih zemalja potvrđuju navedeno.
Tabela 1: Robni izvoz, uvoz i trgovinski bilans zemalja zapadnog
Balkana u periodu
2005 – 2010
Izvor: Transition Report Update 2010, Europen Bank for
Reconstruction and Development
-
Socioeconomica – The Scientific Journal for Theory and Practice
of Socioeconomic DevelopmentVol. 1, N° 1, pp. 52 – 61. June, 2012
|
Na osnovu tabele urađen je grafički prikaz robnog izvoza i uvoza
zemalja zapadnog Balkana
(Grafikon 1 i 2)
Grafikon 1: Robni izvoz zemalja zapadnog Balkana 2005
Izvor: Transition Report Update 2010,
Grafikon 2: Robni uvoz zemalja zapadnog Balkana
Izvor: Transition Report Update 2010,
Na narednim tabelama (2 i 3) prikazan je značaj spoljne trgovine
u okviru
Balkana. Pored toga, dati su i podaci o
zemljama zapadnog Balkana. BiH je najvažnija zemlja za međusobne
trgovinske tokove i generiše
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
14000
Albanija BiH
0
5000
10000
15000
20000
25000
Albanija BiH
The Scientific Journal for Theory and Practice of Socioeconomic
Development
| Prof.dr Dušica Karić – Zapadni Balkan i evro integracije
Na osnovu tabele urađen je grafički prikaz robnog izvoza i uvoza
zemalja zapadnog Balkana
Grafikon 1: Robni izvoz zemalja zapadnog Balkana 2005
Transition Report Update 2010, European Bank for Reconstruction
and Development
kon 2: Robni uvoz zemalja zapadnog Balkana 2005
Transition Report Update 2010, European Bank for Reconstruction
and Development
) prikazan je značaj spoljne trgovine u okviru
ga, dati su i podaci o ukupnoj razmeni zemalja zapadnog Balkana
sa ostalim
zemljama zapadnog Balkana. BiH je najvažnija zemlja za međusobne
trgovinske tokove i generiše
2005
2008
Hrvatska BJRM Crna Gora Srbija
Hrvatska BJRM Crna Gora Srbija
55
The Scientific Journal for Theory and Practice of Socioeconomic
Development
Na osnovu tabele urađen je grafički prikaz robnog izvoza i uvoza
zemalja zapadnog Balkana
Grafikon 1: Robni izvoz zemalja zapadnog Balkana 2005-2010
(mil. evra)
European Bank for Reconstruction and Development
2005-2010
(mil. evra)
European Bank for Reconstruction and Development
) prikazan je značaj spoljne trgovine u okviru regiona
zapadnog
ukupnoj razmeni zemalja zapadnog Balkana sa ostalim
zemljama zapadnog Balkana. BiH je najvažnija zemlja za međusobne
trgovinske tokove i generiše
2008
2010
2005
2008
2010
-
56
Socioeconomica – The Scientific Journal for Theory and Practice
of Socioeconomic Development Vol. 1, N° 1, pp. 52 – 61. June, 2012
| Prof.dr Dušica Karić – Zapadni Balkan i evro integracije
velike trgovinske deficite sa Hrvatskom i Srbijom, koje imaju
najveće suficite u međusobnoj
razmeni sedam posmatranih zemalja.
Tabela 2. Izvoz zemalja zapadnog Balkana u ostale zemlje ZB
(u milionima evra)
Tabela 3. Uvoz zemalja zapadnog Balkana iz ostalih zemalja
ZB
(u milionima evra)
Zbirno, ili prosečno posmatrano, izvoz u ostale zemlje zapadnog
Balkana čini uglavnom oko 26%-
30% ukupnog izvoza, dok je relativni značaj zbirnog ili
prosečnog uvoza iz ostalih zemalja
zapadnog Balkana znatno skromniji (oko 15%). Prosečna diskretna
stopa rasta zbirnog izvoza
iznosila je 9,4% (kumulativno 56%), a zbirnog uvoza ZB 5,9%
(kumulativno 33%) 2005-2010, što
je nešto brže od rasta ukupnog robnog uvoza istih zemalja.
Posmatrano u apsolutnim ciframa
najveći izvoz ima Srbija i na tom mestu prestigla je Hrvatsku
već 2006. treće mesto zauzima BIH,
-
57
Socioeconomica – The Scientific Journal for Theory and Practice
of Socioeconomic Development Vol. 1, N° 1, pp. 52 – 61. June, 2012
| Prof.dr Dušica Karić – Zapadni Balkan i evro integracije
dok slede Makedonija, Albanija i Crna Gora. Na strani robnog
uvoza iz zemalja zapadnog Balkana
redosled je nešto drugačiji: BIH je bez premca, a grubo duplo
manji uvoz imaju Srbija i Hrvatska.
Potom slede Makedonija, Crna Gora i Albanija.
3. Makroekonomske performanse zemalja zapadnog Balkana
Albanska privreda poboljšala se tokom poslednje decenije, sa
reformama u razvoj infrastrukture,
prikupljanje poreza, imovinskog prava i poslovne
administracije.Usled globalne ekonomske krize,
zemlja je nadmašila mnoge druge zemlje u regionu i dalje je
rangirana kao jedna od najsiromašnijih
zemalja u Evropi.
Albanska ekonomija nastavlja da raste, ali tempo rasta je opao.
Realni BDP porastao je za oko 0,2%
u 2010. godini i iznosi 3,8% u odnosu na 2009. godinu kada je
BDP iznosi 3,6%. Najveći doprinos
rastu bila je jaka izvozna performansa, posebno u energetskom
sektoru. Potrošnja u domaćinstvu
napreduje zahvaljujući jakom rastu kredita i doznaka. Kredit za
domaćinstvo pretežno se koristi za
kupovinu nekretnina, dok se poslovni krediti koriste za ulaganje
u opremu i mašine (tabela 4).
Republika Albanija je privukla direktne strane investicije koje
su porasle za oko 17% na godišnjem
nivou u 2010. godinu. Deficit tekućeg računa smanjio se za oko
12% BDP u 2010. godini. Fiskalna
politika je postala opreznija u poslednjih nekoliko godina. U
2010. godini budžetski deficit je
dostigao 4,2% BDP-a. Banka Albanije (BoA) je nastavila
slabljenje monetarne politike od početka
globalbe finansijske krize, ali je u martu 2011.
Tabela: 4. Makroekonomske performanse -Albanija 2008-2010.
U Bosni i Hercegovini tokom 2008. godine rast je i dalje bio
jak, ali su javna potrošnja i deficit
tekućeg računa bili visoki. Dugoročna postojanost rasta zavisi
od daljeg restrukturisanja, boljeg
poslovnog okruženja i pojačane integracije u regionalnu i
svetsku ekonomiju. Uvođenjem PDV – a
u januaru 2006. godine i veće cene nafte dale su privremeni
podsticaj porastu inflacije. Preliminarne
procene pokazuju da je prihod od PDV – a visok, međutim veći deo
ovog rasta je privremen i sa
malim izgledima da će se ponoviti ubuduće. Monetarnu politiku
nastavlja da vodi strogi carinski
organ. Da bi se pomoglo usaglašavanju fiskalne politike, osnovan
je organ pod nazivom Nacionalni
fiskalni savet, ali su njegova ovlašćenja ograničena. U
međuvremenu, problem potencijalno velikih
-
58
Socioeconomica – The Scientific Journal for Theory and Practice
of Socioeconomic Development Vol. 1, N° 1, pp. 52 – 61. June, 2012
| Prof.dr Dušica Karić – Zapadni Balkan i evro integracije
domaćih obaveza sa kojim se susreću vlade sa svim nivoima ostaje
da bude rešen u potpunosti,
mada je došlo do napretka u donošenju zakona za rešavanje ovog
problema.
Makroekonomski učinak malo je poboljšan u 2010. godini. i realni
rast BDP dostigao 0,7%.
Domaća potrošnja je i dalje prigušena u velikoj meri
zahvaljujući merama štednje koje su sprovele
vlasti u protekle dve godine i došlo je do pada doznaka. Priliv
SDI je značajno opao u 2009.godini i
iznosio je 245 miliona dolara a u 2010. godini još manje 17
miliona dolara u odnosu na 2008.
godinu gde su SDI iznosile 908 miliona dolara. (Tabela 5)
Tabela: 5. Makroekonomske performanse -Bosna i Hercegovina
2008-2010.
Bosna i Hercegovina i dalje beleži visok deficit i deficit
tekućeg računa. Deficit tekućeg računa
znatno je opao u 2010. godini (-5,6%) u odnosu na 2008. godinu
(-14,2%). Deficit se u potpunosti
pokriva kombinacijom transfera kapitala, stranih direktnih
investicija i drugih tokova kapitala.
Konsolidovani budžetski deficit u 2010. godini je 4,5%
BDP-a.
U Hrvatskoj ekonomija nastavlja svoj brzi rast, potpomognuta
doprinosom velikog domaćeg
investiranja. Međutim, visoki nivo spoljnog duga, sve veći
deficit tekućeg računa i pritisci za veće
vladine troškove predstavljaju stalni rizik. Makroekonomski
učinak i dalje slab. Privreda beleži
negativni rast u 2010. godini. Dok je inflacija niska, nivo
deviznih rezervi je relativno nizak u
poređenju sa regionalnim vršnjacima i bankarski sistem je i
dalje u velikoj meri zavisan od spoljnog
finansiranja. Hrvatska se bori da se oporavi od globalne
ekonomske i finansijske krize.
Realni bruto domaći proizvod (BDP) je smanje i u 2010. godini
iznosio je 1,2%. U odnosu na 2009.
godinu kada je iznosio 6%. Odražavajući slabe domaće potrošnje,
inflacija je ostala relativno
skromna 1.9% (Tabela 6).
-
59
Socioeconomica – The Scientific Journal for Theory and Practice
of Socioeconomic Development Vol. 1, N° 1, pp. 52 – 61. June, 2012
| Prof.dr Dušica Karić – Zapadni Balkan i evro integracije
Tabela: 6. Makroekonomske performanse - Hrvatska 2008-2010.
U 2010. godini Hrvatska je usvojila sveobuhvatni program
ekonomskog oporavka, a u cilju
povećanja konkurentnosti i održivosti javnih finansija. Ipak,
vlasti nailaze na izvestan broj
mikroekonomskih izazova i rizika. Brza ekonomija u tek minulim
godinama u domaćem kreditu, i
sve veće spoljno zaduživanje komercijalnih banaka doprineli su
porastu spoljnog duga do nivoa koji
će tražiti da bude pažljivo praćen. I pored tih teškoća Hrvatska
će biti 2013. godine nova članica EU.
U Srbiji rast je i dalje jak i inflacija je jednocifrena,
podstaknuta veoma čvrstom monetarnom
politikom, ali je regulisanje visoke javne potrošnje i velikog
deficita tekućeg računa neophodno da
bi se obezbedio dalji razvoj privatnog sektora.
Ekonomija se polako oporavila od krize. Realni BDP uvećan je za
1% u 2010. godini nakon pada
od 3,5% u 2009. godini. Strane direktne investicije pale su za
više od 30% u 2010. godini, dok je
deficit tekućeg računa ostao konstantan na 7,2% BDP-a. Inflacija
se povećala usled rastuće cene
hrane i energenata i stopa inflacije dostigla je 14,7% na
godišnjem nivou u aprilu 2011. godine. U
2010. godini vladin deficit iznosio je 4,6% BDP-a (Tabela
7).
Tabela. 7. Makroekonomske performanse - Srbije 2008-2010.
-
60
Socioeconomica – The Scientific Journal for Theory and Practice
of Socioeconomic Development Vol. 1, N° 1, pp. 52 – 61. June, 2012
| Prof.dr Dušica Karić – Zapadni Balkan i evro integracije
Srpska ekonomija ima jak potencijal rasta, ali rizici da se ovaj
potencijal neće ostvariti su veliki na
kratak rok. Najveći kratkoročni makroekonomski rizik je u tome
što bi se kreditiranje kreditnog
privatnog sektora moglo ograničiti kombinovanjem velikih javnih
investicija i potrošnje sa daljim
naporima Narodne banke u slabljenju inflacije. Prioriteti
Republike Srbije su: pripreme pregovora o
pristupanju Evropskoj uniji, sticanje zvaničnog statusa
kandidata za EU i izazovi koji proističu iz
pregovora o pridruživanju kada počnu. Zatim dalji napori da se
smanji javna potrošnja.
4. Zaključak
Region zapadnog Balkana sačinjavaju zemlje koje nisu dovoljno
moćne u ekonomskom smislu, i
regionalna ekonomska saradnja među njima još uvek nije na
zavidnom nivou.. Jednostavno, reč je
o dugotrajnoj karakteristici koja je proizašla iz ekonomske i
političke marginalizacije u odnosu na
glavne svetske tokove, slabe komunikacije sa glavnim evropskim
integracijama, izolovanosti od
globalne privrede i tradicionalno loših političkih odnosa među
njima. Trgovina u regionu zapadnog
Balkana je trpela i zbog dugogodišnjih ekonomskih sankcija prema
SRJ, kao i zbog konzervativnih
trgovinskih režima i politika koje su odlikovale velike carinske
i necarinske barijere. Sve ovo je
uticalo da uzajamna trgovina zemalja zapadnog Balkana bude manja
nego što bi se moglo očekivati
između zemalja suseda.
Svim zemljama u regionu zapadnog Balkana Evropska unija je
glavni izvozni i uvozni partner.
Bogato tržište Evropske unije ima veliku moć asorpcije za robu i
usluge iz zemalja zapadnog
Balkana, a sa druge strane Evropska unija je veliki proizvođač
robe i usluga koje su naročito
potrebne zemljama zapadnog Balkana (tehnologija, know-how), i
tradicionalno je najveći njihov
dobavljač.
Procesi regionalne integracije su važni i za privlačenje
direktnih stranih investicija. Treba imati u
vidu da je regionalna saradnja zemalja zapadnog Balkana jedan od
formalnih uslova za unapređenje
odnosa ovih zemalja sa Evropskom unijom, i da inicijative u ovoj
oblasti mogu ubrzati proces
približavanja njoj.
Literatura
1. Berend, I.T., 2009, “Ekonomska istorija Evrope u XX veku”,
Arhipelag, Beograd. 2. Baldwin Richard, (2008),“Multilateralising
regionalism: The WTO’s next challenge,” 3. Baldwin, R., Wyplosz,.,(
2004), “The Economics of European integration”, The McGraw-
Hill, New York.
4. Dašić D, Karić D, 2009.Međunarodna ekonomija sa osnovama
diplomatije, Beograd
5. John McCormick, (2010), Razumeti EU, Mate, Zagreb. 6.
Kovačević Radovan, (2001), „Tranzicija i trgovinska politika”,
Institut za spoljnu trgovinu,
Beograd.
7. Miščević, T.,( 2005), “Pridruživanje Evropskoj uniji“,
Institut za ekonomska i socijalna istraživanja, Beograd.
-
61
Socioeconomica – The Scientific Journal for Theory and Practice
of Socioeconomic Development Vol. 1, N° 1, pp. 52 – 61. June, 2012
| Prof.dr Dušica Karić – Zapadni Balkan i evro integracije
8. Miroslav Prokopijević, (2007), Evropska Monetarna Unija,
Građevinska knjiga d.o.o., Beograd.
9. Pečujlić, M., (2000), Globalizacija - dva lika sveta,
Savremena administracija, Beograd, str.126
10. Savić B, (2010)., Multirateralni trgovinski sistem i
regionalne ekonomske integracije, MP 4,(str. 678–690)
11. Todorović J., (2008), Implikacije mtemacionalizacije
poslovanja na strategiju i strukturu preduzeća, Zbornik radova,
Ekonomski fakultet Beograd, str. 111
12. Theo Hirtis, (2010), Ekonomika Evropske Unije, Institut za
ekonomiku i finansije, Beograd. 13. Unković, M., (2009),Međunarodna
ekonomija, Univerzitet Singidunum, Beograd., str. 281.
* * * * *
Abstract
Regional integration of the Western Balkans countries is
important for multiple reasons, not only the economic ones. It is a
fact that most of the countries in the Stabilisation and
Association Process will not get full EU membership. Because of
that, connecting their economies might have a positive influence on
rapid economic development. Regional integration processes are also
important for attracting foreign investors. We should bear in mind
that regional cooperation of the Western Balkans countries is one
of the formal requirements for improving the relations of these
countries with the EU, and that initiatives in this area might
accelerate the process of admission.
Keywords: integration, the Western Balkans countries, the EU,
economic development