-
Z A K O N
O PROSTORNOM UREENJU1
DIO PRVI OPE ODREDBE
lanak 1.
(Predmet Zakona) (1) Ovim Zakonom o prostornom ureenju (u
daljnjem tekstu: Zakon) ureuju se: naela za plansko ureenje
prostora i organizacija sustava prostornoga ureenja, dokumenti
prostornoga ureenja, njihov sadraj te nain izradbe i donoenja,
provedba dokumenata prostornoga ureenja, nadzor nad provedbom
odredbi ovoga Zakona i kaznene odredbe. (2) Prostornim ureenjem
Kantona Sredinja Bosna (u daljnjem tekstu: Kanton), u smislu ovoga
Zakona, osiguravaju se plansko gospodarenje te zatita i upravljanje
prostorom Kantona kao osobito vrijednim i ogranienim dobrom.
lanak 2.
(Definicija pojmova koritenih u Zakonu) U smislu ovoga Zakona,
izrazi uporabljeni u ovom Zakonu imaju sljedee znaenje: a) Prostor
je sastav fizikih struktura na povrini zemlje odnosno na povrini
tla i vode te iznad i ispod povrine tla i vode dokle dopiru
neposredni utjecaji ljudske djelatnosti.
b) Prostorni razvoj podrazumijeva trajne promjene prostora koje
su rezultat ljudskih aktivnosti.
c) Prostorno ureenje planirani je razmjetaj djelatnosti i
objekata na odreenom podruju. d) Plansko prostorno ureenje
podrazumijeva koritenje i zatitu prostora te upravljanje prostorom
s ciljem odrivoga razvoja na temelju cjelovitoga pristupa u
planiranju prostora.
e) Odrivi razvoj osiguranje je takvog koritenja prostora, koji,
uz ouvanje ivotne sredine, prirode i trajnog koritenja prirodnih
dobara te zatitu kulturnog-povijesnoga naslijea i drugih prirodnih
vrijednosti, zadovoljava potrebe sadanjih narataja, bez ugroavanja
jednakih mogunosti za zadovoljavanje potreba buduih narataja. f)
Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je
institucionalni i tehniki oblik za upravljanje prostornom
dimenzijom odrivosti kojom se, na temelju procjene razvojnih
mogunosti u okviru zadravanja posebnosti prostora, zahtjeva zatite
prostora i ouvanja kvalitete okolice, odreuju namjene
prostora/povrina, uvjeti za razvoj djelatnosti i njihov razmjetaj u
prostoru, uvjeti za poboljanje i urbanu obnovu izgraenih podruja te
uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru. g) Naselje je
nastanjen, izgraen prostorno i funkcionalno objedinjen dio
naseljenoga mjesta. h) Naseljeno mjesto je teritorijalna jedinica
koja, u pravilu, obuhvaa jedno ili vie naselja, s podrujem koje
pripada tom naseljenom mjestu. Naseljena mjesta mogu biti gradskog,
mjeovitog i seoskog karaktera. i) Grad je sjedite opine koje
predstavlja urbanu, infrastrukturnu cjelinu povezanu svakodnevnim
potrebama stanovnika, a koja ima najmanje 30.000 stanovnika odnosno
u ijem uem urbanom podruju ivi najmanje 10.000 stanovnika. Sjedite
Kantona takoer je grad i ako ne zadovoljava uvjet iz ove toke. j)
Opina je jedinica lokalne samouprave koja je, na temelju
zadovoljavanja propisanih kriterija, uspostavljena zakonom. k) Selo
je naselje ije se stanovnitvo preteno bavi poljoprivrednom
djelatnosti. l) Graevinsko zemljite je neizgraeno i izgraeno
zemljite u gradskim, mjeovitim i seoskim naseljima koje je
prostornim i urbanistikim planovima namijenjeno za izgradnju
graevina i druge zahvate u prostoru, sukladno odredbama ovoga
Zakona.
lj) Ureeno graevinsko zemljite jest zemljite na kojemu su
obavljeni radovi na pripremi i opremanju zemljita prema planskim
dokumentima i programu ureenja graevinskoga zemljita. m)
Otklanjanje arhitektonskih barijera podrazumijeva stvaranje uvjeta
za samostalan i siguran prilaz objektu, ulazak u
objekt te pristup i uporabu svih prostorija i instalacija u
objektu za osobe s tekoama u kretanju. n) Stambeni objekt graevina
je stambene namjene na posebnoj graevinskoj parceli. nj)
Stambeno-poslovni objekt graevina je stambene i poslovne namjene na
posebnoj graevinskoj parceli. o) Izvoenje drugih zahvata u prostoru
podrazumijeva sve radove na povrini tla te ispod i iznad povrine
tla kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i mijenjaju
postojei uvjeti koritenja prostora, kao to su: nivelacija terena,
pozajmite zemljanoga materijala, deponija inertnoga materijala,
obrambeni nasipi i sl.
p) Graevinska parcela zemljite je na kojemu se nalazi graevina i
ureene povrine koje slue toj graevini, ili zemljite na kojem je
predviena gradnja graevine i ureenje povrina koje e sluiti toj
graevini koje ima pristup prometnici sukladno uvjetima iz planske
dokumentacije.
r) Regulacijska crta planska je crta definirana grafiki i
numeriki detaljnim planskim dokumentom kojom se utvruju pojedinane
graevinske parcele ili koja odvaja zemljite planirano za javne
povrine od zemljita planiranog za druge namjene. s) Graevinska crta
planska je crta koja se utvruje grafiki i numeriki detaljnim
planskim dokumentom i oznaava crtu prema kojoj se gradi odnosno
iskoluje graevina, ili crta koju graevina ili gabarit graevine ne
smije prei. ) Zatitni pojas i zatitna zona su povrine zemljita,
vodne povrine ili zrani prostori, koji su definirani planskim
dokumentima ili na temelju planskih dokumenata numeriki i grafiki i
namijenjeni su za zatitu ivota i zdravlja ljudi, sigurnost i
funkciju graevina, povrina ili prostora, sukladno odredbama zakona
i posebnih propisa donesenih na temelju tih zakona. t) Javne
povrine sve su povrine ije je koritenje namijenjeno svima i pod
jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, trnice, igralita,
parkiralita, groblja, parkovske i zelene povrine u naselju,
rekreacijske povrine i sl.)
1 Zakon je objavljen u Slubenim novinama Kantona Sredinja Bosna,
broj 11/14 od 1. listopada 2014.
KorisnikTypewritten Text
KorisnikTypewritten Text
KorisnikTypewritten Text
KorisnikTypewritten Text
KorisnikTypewritten Text
KorisnikTypewritten Text
KorisnikTypewritten Text
KorisnikTypewritten TextMinistarstvo prostornog ureenja,
graenja, zatite okolia, povratka i stambenih poslova KSB
KorisnikTypewritten Text
KorisnikTypewritten Text
-
u) Zelene i rekreacijske povrine podrazumijevaju: javne zelene
povrine (park-ume, parkove, drvorede, skverove, travnjake, zelenilo
uz prometnice i sl.); zelene zone odnosno pojaseve, kojima se
sprjeava neplanirano irenje naselja i koje imaju razliite
rekreacijske i zatitne namjene; zelene povrine stambenih odnosno
urbanih cjelina; zelene povrine posebne namjene (groblja, botanike
i zooloke vrtove i sl.); povrine za rekreaciju i masovni port na
otvorenom prostoru (igralita, izletita, etalita, portske terene,
kupalita, vjebalita, strelita, kros i trim-staze i sl.); te zelene
povrine uz obale rijeka i jezera. v) Javni interes kvalifikacija je
kojom se neko ope dobro u formi prirodne ili stvorene supstancije
ili kao nematerijalna kategorija obiljeava radi davanja posebnoga
statusa koji omoguuje pristup, uporabu i konzumiranje svim
pripadnicima zajednice na njihovu dobrobit.
DIO DRUGI SUSTAV PLANIRANJA I UREENJA PROSTORA
POGLAVLJE I. TEMELJNA NAELA PROSTORNOG PLANIRANJA
lanak 3.
(Naela prostornog planiranja) (1) Plansko prostorno ureenje, u
smislu ovoga Zakona, podrazumijeva gospodarenje, zatitu i
upravljanje prostorom na naelima odriva razvitka, a na temelju
cjelovitoga pristupa u planiranju prostora. (2) Cjelovit pristup u
planiranju prostora obuhvaa poglavito: istraivanje, provjeru i
ocjenu mogunosti razvitka na prostoru Kantona, zatitne mjere i nain
upravljanja prostorom, izradbu dokumenata prostornoga ureenja,
provedbu i praenje provedbe dokumenata prostornoga ureenja.
lanak 4.
(Naela planskog prostornog ureenja) Plansko prostorno ureenje
Kantona temelji se na naelima: ravnomjernog, gospodarskog,
drutvenog i kulturnog razvitka prostora Kantona, uz njegovanje i
razvijanje regionalnih i ambijentalnih prostornih posebnosti,
odrivoga razvitka te racionalnoga koritenja i zatite prostora,
zatite integralnih vrijednosti prostora te zatite i unapreenja
stanja okolia, zatite graditeljskoga naslijea i vrijednih dijelova
prirode, usklaivanja interesa korisnika prostora i prioriteta
djelovanja od interesa za Kanton, usklaivanja prostornoga ureenja
opina meusobno s prostornim ureenjem Kantona te naelu planiranja i
koritenja zemljita na razini Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Federacija), javnosti i slobodnoga pristupa
podatcima i dokumentima
vanim za prostorno ureenje sukladno ovom Zakonu i drugim
posebnim propisima, uspostave sustava informacija o prostoru vanom
za Kanton u svrhu planiranja, uporabe i zatite prostora
Kantona.
lanak 5.
(Plansko ureenje prostora) Plansko ureenje prostora obuhvaa
gradnju i ureivanje naselja i okolnoga prostora, uporabu i zatitu
prirodnih i izgraenih resursa te obavljanje drugih zahvata u
prostoru sukladno dokumentima prostornoga ureenjima i drugim
propisanim uvjetima iz ovoga Zakona.
POGLAVLJE II. UREENJE PROSTORA
lanak 6.
(Povrine planskoga ureenja prostora) (1) U svrhu planskoga
ureenja prostora utvruju se: a) graevinsko zemljite; b)
poljoprivredno zemljite; c) umsko zemljite; d) vodne povrine; e)
zatiena zelena i rekreacijska podruja; f) infrastrukturni
sustavi;
g) eksploatacijska polja;
h) rezervirane povrine. (2) Povrine iz stavka (1) ovoga lanka
utvruju se na temelju ovoga Zakona, posebnih zakona i planova
prostornoga ureenja Kantona. (3) Planska izgradnja na povrinama iz
stavka (1) ovoga lanka podrazumijeva plansko ureenje i izgradnju
iznad i ispod navedenih povrina.
lanak 7.
(Gradnja naselja i graevina) Naselja i graevine mogu se graditi
samo na graevinskom zemljitu na temelju detaljnih ili razvojnih
dokumenata prostornoga ureenja sukladno odredbama ovoga Zakona.
lanak 8.
(Reimi gradnje) Intenzitet i karakter gradnje na pojedinim
podrujima odreuje se prema utvrenom javnom interesu, potrebama i
mogunostima korisnika i drugim lokalnim ogranienjima, kroz izradu
planskih dokumenata kojim se odreuju sljedei reimi gradnje:
-
a) Reim gradnje prvoga stupnja za ue urbano podruje na kojemu se
planira intenzivna izgradnja, rekonstrukcija ili sanacija, na
dijelovima podruja sa zatienim kulturno-povijesnim i prirodnim
naslijeem, turistikim naseljima, portskim, rekreacijskim,
zdravstvenim i gospodarskim zonama na kojima se planira gradnja;
uvjeti za odobravanje gradnje donose se na
temelju provedbenog (detaljnog) plana zoning-plana,
regulacijskoga plana odnosno urbanistikog projekta izraenog na
temelju regulacijskoga plana i odluka o provedbi navedenih planova.
Za ue urbano podruje koje je ve izgraeno, na kojemu predstoji manja
rekonstrukcija, sanacija ili manji opseg izgradnje, uvjeti za
odobravanje gradnje donose se na temelju urbanistikoga projekta
izraenog na temelju projektnog programa bez prethodno donesenog
regulacijskoga plana i odluke o provedbi plana. b) Reim gradnje
drugoga stupnja za urbano podruje za koje je obvezno donoenje
urbanistikoga plana, uvjeti za odobravanje gradnje donose se na
temelju urbanistikoga plana i uvjeta utvrenih u odluci o provedbi
plana i planova parcelacije. Za podruje na kojemu je razvojnim
planskim dokumentom predvieno donoenje zoning-plana, uvjeti za
odobravanje gradnje donose se na temelju zoning-plana i odluke o
njegovoj provedbi.
c) Reim gradnje treega stupnja za urbana podruja ruralna naselja
i graevinske zone u izvanurbanim podrujima, utvrenim prostornim
planom, uvjeti za odobravanje gradnje donose se na temelju
prostornoga plana i odluke o provedbi plana i plana
parcelacije.
d) Reim zabrane gradnje na podrujima znaajnim za budui razvoj,
izgradnju infrastrukturnih sustava, ureenje voda te zatitu
prirodnoga i graditeljskoga naslijea i na podrujima za koja je u
postupku izrada provedbenoga plana. Na tim podrujima ne doputa se
nikakva izgradnja graevina i ureaja, izuzimajui tekue odravanje,
dogradnju u svrhu osiguranja osnovnih higijenskih uvjeta,
konzerviranje graevina, a samo iznimno, podizanje novih graevina i
ureaja koji slue neophodnom odravanju postojeega dijela naselja
(instalacija, neophodnih javnih graevina, graevina za opskrbu i
sl.) na temelju odluke o reimu zabrane gradnje.
lanak 9.
(Urbano i ue urbano podruje) (1) Radi usmjeravanja gradnje
propisanom planskom dokumentacijom, prostornim ili urbanistikim
planom utvruje se urbano i ue urbano podruje. (2) Urbano podruje
utvruje se za jedno ili vie naselja koja predstavljaju
prostorno-funkcionalnu urbanu cjelinu, ili prostorno-funkcionalno
meusobno povezanu cjelinu, a koja, na temelju planskih
pretpostavki, imaju uvjete za daljnji razvoj. (3) Urbano podruje
obuhvaa izgraene i neizgraene povrine namijenjene za stanovanje,
rad i odmor, urbanu opremu i infrastrukturu te povrine za posebnu
namjenu, zelene povrine, kao i povrine rezervirane za budui razvoj.
Urbano podruje moe obuhvatiti, osim graevinskog, i druga zemljita.
(4) Ako postoji potreba utvrivanja posebnih uvjeta gradnje u
centrima ili intenzivno izgraenim dijelovima urbanih podruja,
utvruje se ue urbano podruje. (5) Ue urbano podruje obuhvaa dio
naselja koje je intenzivno izgraeno ili je planom predvieno da tako
bude izgraeno i obrazuje se u svrhu utvrivanja reima gradnje,
posebnih uvjeta pri izdavanju lokacijske informacije, urbanistike
suglasnosti, odobrenja za gradnju i sl.
lanak 10.
(Naselje i naseljeno mjesto)
(1) Naselje, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva izgraen,
nastanjen te prostorno i funkcionalno objedinjen dio naseljenoga
mjesta.
(2) Naseljeno mjesto, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva
teritorijalnu jedinicu koja, u pravilu, obuhvaa jedno ili vie
naselja s podrujem koje pripada tome naseljenom mjestu. (3) Naselja
mogu imati karakter gradskoga ili seoskoga naselja.
(4) Radi usmjeravanja gradnje, odgovarajuim planom prostornoga
ureenja za svako naselje, ili na nain propisan ovim Zakonom,
utvruju se granice urbanoga podruja i graevinskoga zemljita. Osim
graevinskoga zemljita, granicama urbanoga podruja mogu biti
obuhvaena i druga zemljita. (5) Ako postoji potreba da se utvrde
posebni uvjeti gradnje u centrima ili intenzivno izgraenim
dijelovima urbanih podruja, utvruje se ue urbano podruje.
POGLAVLJE III. ORGANIZACIJA SUSTAVA PROSTORNOG UREENJA
lanak 11.
(Sustav prostornoga ureenja) (1) Djelotvornost prostornog
planiranja i ureenja prostora Kantona osiguravaju Sabora Kantona
Sredinja Bosna (u daljnjem tekstu: Sabor Kantona) i Vlada Kantona
Sredinja Bosna (u daljnjem tekstu: Vlada Kantona) te opinsko vijee
donoenjem dokumenata prostornoga ureenja i ostalih dokumenata
odreenih ovim Zakonom. (2) Strunu utemeljenost dokumenata iz stavka
(1) ovoga lanka osigurava mjerodavno Ministarstvo prostornog
ureenja, gradnje, zatite okolia, povratka i stambenih poslova (u
daljnjem tekstu: Ministarstvo), opinske slube za poslove
prostornoga ureenja, kao i Kantonalni zavod za urbanizam, prostorno
planiranje i zatitu kulturno-povijesnog naslijea (u daljnjem
tekstu: Kantonalni zavod), osnovan za obavljanje strunih poslova
prostornoga ureenja, te pravne osobe registrirane za izradbu tih
dokumenata.
lanak 12.
(Obavljanje strunih poslova prostornog ureenja)
-
(1) Strune poslove izradbe dokumenata prostornog ureenja za
Kanton osigurava Vlada Kantona preko pravnih osoba registriranih za
obavljanje tih poslova, a na temelju javnoga natjeaja, osim ako je
nositelj izradbe dokumenta tijelo kojemu su, odlukom o njegovu
osnivanju, povjereni poslovi izradbe dokumenata prostornoga
ureenja. (2) Strune poslove izradbe dokumenata prostornog ureenja
za opinu osigurava opinski naelnik, preko pravnih osoba
registriranih za obavljanje tih poslova, a na temelju javnoga
natjeaja, osim ako je nositelj izradbe dokumenta tijelo kojemu su,
odlukom o njegovu osnivanju, povjereni poslovi izradbe dokumenata
prostornoga ureenja.
lanak 13.
(Obavljanje strunih poslova prostornog ureenja) (1) Strune
poslove prostornog planiranja, izradbe dokumenata prostornoga
ureenja i strunih podloga za njihovu izradbu mogu obavljati pravne
osobe registrirane za tu djelatnost.
(2) Pravne osobe iz stavka (1) ovoga lanka upisuju se u sudski
registar sukladno vaeim propisima.
lanak 14.
(Struni ispit) Inenjeri raznih specijalnosti koji obavljaju
strune poslove prostornog ureenja moraju imati poloen struni ispit
na nain i pod uvjetima propisanim vaeim propisima o polaganju
strunoga ispita iz struke.
POGLAVLJE IV. DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA
lanak 15. (Dokumenti prostornog ureenja)
(1) Dokumentima prostornog ureenja odreuje se svrhovito
organiziranje, koritenje i namjena prostora te mjerila i smjernice
za ureenje i zatitu prostora Kantona. (2) Dokumente prostornog
ureenja ine: a) program mjera i aktivnosti za izradbu
prostorno-planske dokumentacije;
b) prostorno-planska dokumentacija.
lanak 16.
(Prostorno-planska dokumentacija) Prostorno-planska
dokumentacija Kantona jest:
a) razvojni planovi prostornog ureenja: 1) prostorni plan
Kantona,
2) prostorni plan opine, 3) prostorni plan dviju ili vie opina,
4) prostorni plan podruja s posebnim obiljejem, 5) urbanistiki plan
sjedita Kantona, 6) urbanistiki plan sjedita opine; b) detaljni
planovi prostornog ureenja: 1) zoning-plan,
2) regulacijski plan,
3) urbanistiki projekt; c) ostali planovi prostornog ureenja: 1)
plan parcelacije.
lanak 17.
(Obvezni dokumenti prostornog ureenja) Obvezno je donoenje
sljedeih dokumenata prostornog ureenja: a) program mjera i
aktivnosti za izradbu prostorno-planske dokumentacije;
b) prostorni plan Kantona, za podruje Kantona; c) prostorni plan
opina, za podruja opina; d) prostorni plan podruja s posebnim
obiljejima, za podruja znaajna za Kanton; e) urbanistiki plan, za
naselja u koja je smjeteno sjedite Kantona, za opinska sjedita, za
naselja posebno vana za Kanton i za naselja ija je izgradnja
predviena dokumentom prostornoga ureenja ireg podruja; f) detaljni
planovi (zoning-plan, regulacijski plan i urbanistiki projekt), za
podruja Kantona na kojima predstoji pojaana izgradnja i ureivanje
prostora.
lanak 18.
(Izvjee o stanju prostora u Kantonu) (1) Kantonalna tijela
uprave i opinske slube mjerodavni za poslove prostornoga ureenja
vode dokumentaciju potrebnu za praenje stanja u prostoru te za
izradbu i praenje provedbe dokumenata prostornoga ureenja. (2) Na
temelju izvjea subjekata iz stavka (1) ovoga lanka, Ministarstvo
sastavlja etverogodinje izvjee o stanju na prostoru Kantona (u
daljnjem tekstu: etverogodinje izvjee). etverogodinje izvjee sadri
analizu provedbe dokumenata prostornoga ureenja i drugih
dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove djelotvornosti na
svrhovito gospodarenje prostorom, na zatitu vrijednosti prostora i
okolia te druge elemente vane za prostor Kantona.
-
(3) Na temelju etverogodinjih izvjea, Sabor Kantona donosi novi
program mjera prostornoga ureenja Kantona za idue etverogodinje
razdoblje.
lanak 19.
(Program mjera prostornog ureenja Kantona) (1) Sabor Kantona, na
temelju etverogodinjeg izvjea, donosi etverogodinji program mjera
za unapreenje stanja u prostoru (u daljnjem tekstu: program
mjera).
(2) Program mjera sadri ocjenu potrebe izrade novih odnosno
izmjene i dopune postojeih dokumenata prostornoga ureenja, potrebu
pribavljanja podataka i strunih podloga za njihovu izradbu te druge
mjere vane za izradbu i donoenje tih dokumenata.
(3) Programom mjera moe se utvrditi potreba ureenja zemljita
vanog za Kanton, financiranje njegova ureenja te rok u kojemu je
odreeno zemljite potrebno urediti za planiranu namjenu. (4)
Programom mjera, ovisno o posebnim obiljejima prostora za koji se
donosi, utvruju se i druge mjere za provedbu politike ureenja
prostora i dokumenata prostornoga ureenja. (5) etverogodinje izvjee
i program mjera objavljuju se u Slubenim novinama Kantona Sredinja
Bosna.
Odjeljak A. Razvojni planovi prostornog ureenja
lanak 20.
(Prostorni plan Kantona)
(1) Prostornim planom Kantona usklauju se, preuzimaju i razrauju
planska opredjeljenja iz planskih dokumenata na razini Federacije,
koja se odnose na prostor Kantona i koja su utvrena kao federalna
mjerodavnost u toj oblasti. (2) Uz potpuno uvaavanje prirodnih,
kulturno-povijesnih i pejzanih vrijednosti, prostorni plan Kantona
utvruje temeljna naela prostornoga ureenja, ciljeve prostornoga
razvitka te organiziranje, zatitu, uporabu i namjenu prostora, a
osobito: temeljnu namjenu prostora (poljoprivredno, umsko i
graevinsko zemljite te vodene povrine); iskoritavanje mineralnih
sirovina; sustav naselja i urbana podruja vana za Kanton; graevine
i koridore magistralne i druge infrastrukture znaajne za Federaciju
i Kanton, sa zatitnim infrastrukturnim pojasevima (vodoprivrednu,
prometnu, energetsku i telekomunikacijsku infrastrukturu); drutvenu
superstrukturu vanu za Federaciju i Kanton (zdravstvo, kolstvo,
znanost, kulturu, port, upravu, turizam, bankarstvo, usluge,
opskrbu i dr.); mjere zatite okolia, s razmjetajem graevina i
postrojenja koji mogu znaajnije ugroziti okoli; zatitu
graditeljskoga i prirodnoga naslijea; mjere zatite od elementarnih
nepogoda, prirodnih i tehnikih katastrofa te ratnih djelovanja;
obveze u pogledu detaljnijeg planiranja ureenja prostornih cjelina
unutar Kantona (prostorni plan opine, podruja s posebnim
obiljejima, urbanistiki plan i dr.). (3) Program mjera i aktivnosti
za provedbu prostornog plana u kratkoronom razdoblju i odluka o
provedbi prostornog plana Kantona sastavni su dijelovi plana,
sukladno lancima 18. i 19. ovoga Zakona.
lanak 21.
(Prihvaanje prostornog plana Kantona) (1) Prostorni plan iz
lanka 20. ovoga Zakona dugoroni je plan, donosi ga Sabor Kantona za
razdoblje od 20 godina, nakon pribavljenog miljenja, Federalnoga
ministarstva prostornog ureenja i okolia (u daljnjem tekstu:
Federalno ministarstvo), o usklaenosti toga plana s vaeom
prostornom planskom dokumentacijom iz planiranja i koritenja
zemljita na razini Federacije. (2) O nacrtu prostornog plana
Kantona iz stavka (1) ovoga lanka provodi se javna rasprava
sukladno lanku 41. ovoga Zakona.
(3) Sredstva za pripremu, izradbu i praenje provedbe prostornoga
plana Kantona osiguravaju se u Proraunu Kantona Sredinja Bosna (u
daljnjem tekstu: Prorauna Kantona). (4) Prostorni plan Kantona
javni je dokument i objavljuje se u Slubenim novinama Kantona
Sredinja Bosna.
lanak 22.
(Prostorni plan opine) (1) Prostorni plan opine preuzima i
detaljnije razrauje planska opredjeljenja iz prostornoga plana
Kantona te programa mjera i aktivnosti, uz uvaavanje prirodnih,
kulturno-povijesnih i pejzanih vrijednosti odnosnoga prostora
opine. (2) Prostornim planom opine posebno se utvruje temeljna
namjena prostora, definiraju se granice naselja i urbanih prostora,
graevine i koridori vani za Federaciju, Kanton i opinu, sa zatitnim
infrastrukturnim pojasevima (vodoprivredna, prometna, energetska i
telekomunikacijska infrastruktura), federalna, kantonalna i druga
superstruktura vana za opinu (zdravstvo, kolstvo, znanost, kultura,
port, uprava, turizam, bankarstvo, usluge, opskrba i sl.), te se
utvruju: mjere zatite okolia, s razmjetajem graevina i postrojenja
koja mogu znaajnije ugroziti okoli; mjere zatite graditeljskoga i
prirodnoga naslijea; mjere zatite od elementarnih nepogoda,
prirodnih i tehnikih katastrofa te ratnih djelovanja; iskoritavanje
mineralnih sirovina; obveze u pogledu detaljnijeg planiranja
ureenja manjih prostornih cjelina unutar opine (podruja s posebnim
obiljejima, urbanistiki plan i dr.). (3) Program mjera i aktivnosti
za provedbu plana u kratkoronom razdoblju i odluka o provedbi
prostornoga plana opine sastavni su dijelovi plana.
(4) Prostorni plan opine moe sadravati i druge elemente vane za
opinu, a na temelju odluke o provedbi prostornoga plana opine.
lanak 23.
(Prihvaanje prostornoga plana opine)
-
(1) Prostorni plan opine dugoroni je plan. Prostorni plan opine
donosi opinsko vijee za razdoblje od 20 godina. Prije donoenja
prostornog plana opine, opina je duna pribaviti suglasnost
Ministarstva, o usklaenosti plana s vaeim planskim dokumentima
Kantona, programom mjera te odredbama ovoga Zakona, posebnih zakona
i propisa koji ureuju oblasti vane za prostorno ureenje
(poljoprivredu, umarstvo, vodoprivredu, promet i komunikacije,
energiju te prirodno, kulturno i povijesno naslijee i dr.). (2)
Suglasnost iz stavka (1) ovoga lanka Ministarstvo izdaje na temelju
prethodno pribavljenog miljenja Kantonalnoga zavoda.
(3) O nacrtu prostornoga plana opine iz stavka (1) ovoga lanka
provodi se javna rasprava sukladno lanku 41. ovoga Zakona.
(4) Sredstva za pripremu, izradbu i praenje provedbe prostornoga
plana iz stavka (1) ovoga lanka osiguravaju se u opinskom proraunu.
(5) Prostorni plan iz stavka (1) ovoga lanka javni je dokument i
objavljuje se u slubenom glasilu opine.
lanak 24.
(Prostorni plan podruja s posebnim obiljejima) (1) Prostorni
plan podruja s posebnim obiljejima donosi se za podruje vano za
Kanton ako se ta obveza utvrdi prostornim planom Kantona.
(2) Za podruja s posebnim obiljejima utvruje se posebni reim
ouvanja i koritenja zatienih prirodnih dobara, povijesnih i
ambijentalnih cjelina, izvorita vodoopskrbe, termalnih ili
mineralnih izvorita, uma, poljoprivrednoga zemljita te
rekreacijskih podruja i toplica. (3) Prostornim planom iz stavka
(1) ovoga lanka utvruje se, s obzirom na zajednika prirodna,
kulturna, povijesna, ambijentalna, gospodarska i druga obiljeja,
osnovna organiziranost prostora, mjere uporabe, ureenja i zatite
toga podruja, s aktivnostima koje imaju prednost, mjere za
unapreenje i zatitu okolia te, po potrebi, odreuje se obveza izrade
detaljnih planova ureenja za ua podruja unutar prostornoga plana
podruja s posebnim obiljejima.
lanak 25. (Donoenje prostornoga plana prostora s posebnim
obiljejima
na kantonalnoj razini) (1) Prostorni plan prostora s posebnim
obiljejima vanog za Kanton donosi Sabor Kantona. (2) Sredstva za
pripremu, izradbu i praenje provedbe prostornoga plana iz stavka
(1) ovoga lanka osiguravaju se u Proraunu Kantona. (3) Prostorni
plan iz stavka (1) ovoga lanka objavljuje se u Slubenim novinama
Kantona Sredinja Bosna.
lanak 26.
(Donoenje prostornoga plana prostora s posebnim obiljejima na
opinskoj razini)
(1) Prostorni plan podruja s posebnim obiljejima vanog za opinu
donosi se ako se ta obveza utvrdi prostornim planom opine. (2)
Prostorni plan iz stavka (1) ovoga lanka utvruje se za podruja kao
i prostorni plan podruja s posebnim obiljejima vanog za Kanton
[stavak (2) lanka 24. ovoga Zakona], a donosi se i objavljuje u
proceduri kao i prostorni plan opine (lanak 22. ovoga Zakona).
lanak 27. (Urbanistiki plan)
(1) Urbanistiki planovi donose se za podruja definirana
alinejama 5. i 6. toke a) lanka 16. ovoga Zakona. (2) Urbanistikim
planom detaljnije se razrauju i prostorno definiraju planska
opredjeljenja iz prostornoga plana Kantona odnosno opine, a
osobito: temeljno organiziranje prostora; koritenje i namjena
povrina, s prijedlogom prvenstva njihova ureenja (granice
graevinskog, poljoprivrednog i umskog zemljita); namjena povrina za
potrebe stanovanja, rada, rekreacije, porta i turizma te za posebne
namjene; zatita graditeljskoga i prirodnoga naslijea; mjere za
unapreenje i zatitu okolia; mjere zatite stanovnika i materijalnih
dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i
katastrofa te ratnih djelovanja; mjere zatite prava osoba sa
smanjenim tjelesnim sposobnostima; zatitne zone; zone obnove i
sanacije; prometna, vodna, energetska i komunalna infrastruktura;
te drugi elementi znaajni za podruje za koje se donosi urbanistiki
plan. (3) Urbanistikim planom utvruje se obveza izrade detaljnih
planova ureenja prostora za ue urbano podruje unutar prostornoga
obuhvata toga plana.
lanak 28.
(Donoenje urbanistikoga plana) (1) Granice podruja za koje se
izrauju urbanistiki planovi utvruju se prostornim planovima opina,
osim urbanistikoga plana sjedita Kantona kada se granice podruja
utvruju prostornim planom Kantona. (2) Urbanistike planove iz
stavka (1) ovoga lanka donosi opinsko vijee, nakon pribavljene
suglasnosti Ministarstva, o usklaenosti s prostornim planom
Kantona. (3) Sredstva za pripremu, izradbu i praenje provedbe
urbanistikih planova osiguravaju se iz opinskoga prorauna, osim za
urbanistiki plan sjedita Kantona, za koji se sredstva osiguravaju u
Proraunu Kantona. (4) Urbanistiki plan objavljuje se u slubenom
glasilu mjerodavnoga tijela koje donosi dokument.
Odjeljak B. Detaljni planski dokumenti
-
lanak 29. (Zoning-plan)
(1) Zoning-plan je parametarski fleksibilan provedbeni plan koji
se donosi za podruja za koja su doneseni urbanistiki planovi koji
su i temelj za njegovu izradbu i za ostala urbana podruja opine,
ako je ta obveza utvrena prostornim planom opine. Granice podruja
za koje se izrauje zoning-plan definiraju se prostornim planom
opine. (2) Zoning-plan definira namjene pojedinih povrina i
propisuje uvjete projektiranja i izgradnje novih odnosno
rekonstrukcije postojeih graevina. Tim planom odreuju se lokacijski
i urbanistiko-tehniki uvjeti kroz doputene granice odgovarajuih
parametara urbanistikoga standarda, to slui za pripremu glavnog
projekta i pribavljanje odobrenja za gradnju. (3) Zoning-plan mora
sadravati: a) definicije pojedinih termina;
b) zoning-kartu (s granicama zona odreene namjene i graevinskim
parcelama unutra tih zona); c) slubenu kartu (oznaeni javni objekti
i infrastruktura, granice infrastrukturnih sustava s ukljuenim
zatitnim zonama ili pojasevima);
d) listu naina koritenja zemljita namjena, s popisom zona u
kojima je svaka od tih namjena doputena ili uvjetno doputena; e)
urbanistike standarde za svaku pojedinu zonu (doputena gustoa
naseljenosti, minimalni i maksimalni koeficijent izgraenosti,
definirani tipovi objekata, minimalna i maksimalna veliina parcele,
maksimalna visina/katnost objekta, maksimalni gabarit objekta,
minimalna udaljenost rubova objekta od granice parcele, pristup
mjestima javnih okupljanja i parkovima,
potreban broj parkiralinog prostora, uvjeti ureenja vanjskih
povrina, uvjeti koji se moraju zadovoljiti zbog zatite okolice
(buka, vibracije, ispuni plinovi, reimi rada, skladitenje otpadnog
materijala, i sl.), uvjeti arhitektonskog oblikovanja i primjene
materijala, drugi parametri u ovisnosti o specifinosti zone); f)
jasno definirane procedure i kriterije odobravanja zahtjeva za
uvjetno doputene namjene u mjerodavnim tijelima opine; g) jasno
oznaena podruja za koja se mora uraditi urbanistiki projekt ili
raspisati natjeaj radi to kvalitetnijeg ureenja posebnih urbanih i
drugih prostornih cjelina sa naroitim znaenjem (zone specijalne
namjene); h) jasno definirane procedure i razloge kriterije zbog
kojih se moe odobriti proces izmjene zoning-plana; i) jasno
definirane zabrane i ogranienja namjena na poplavnom podruju,
sukladno Zakonu o vodama; j) ekonomsku valorizaciju plana.
(4) Lista doputenih i uvjetno doputenih namjena u svim
definiranim zonama zoning-plana mora ukljuiti sve namjene potrebne
da se zadovolje zdravstvene, sigurnosne i socijalne potrebe
stanovnika urbanoga podruja opine. (5) Zona odreene namjene ne moe
se formirati na jednoj graevinskoj parceli. (6) Uvjetno doputene
namjene mogu biti odobrene jedino ako uvjetno doputena namjena ne
ugroava susjedne graevine i susjedno zemljite. (7) Postojee
graevine legalno izgraene prije prihvaanja zoning-plana nastavljaju
se koristiti i nakon prihvaanja plana, ak i ako njihova namjena
nije sukladna zoning-planu. Ako se podnese zahtjev za promjenu
namjene ili rekonstrukciju postojee graevine, primjenjivat e se
odredbe zoning-plana.
lanak 30. (Regulacijski plan)
(1) Regulacijski plan donosi se za podruja na kojima se oekuje
pojaana izgradnja ili ureenje prostora ije su granice utvrene
prostornim ili urbanistikim planom koji je i temelj za njegovu
izradbu. (2) Regulacijskim planom utvruje se: a) detaljna namjena
povrina; b) gustoa naseljenosti; c) koeficijent izgraenosti; d)
nivelacijski podatci;
e) regulacijska i graevinska crta; f) ureenje prostora; g) nain
opremanja zemljita komunalnom, prometnom, telekomunikacijskom i
drugom infrastrukturom; h) uvjeti za gradnju i poduzimanje drugih
aktivnosti u prostoru;
i) mjere zatite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i
ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa te ratnih
djelovanja;
j) mjere zatite prava osoba sa smanjenim tjelesnim
sposobnostima; k) drugi elementi znaajni za podruje za koje se
donosi regulacijski plan. (3) Obveza izradbe te sadraj, postupak i
nain donoenja regulacijskoga plana utvruje se prostorno-planskim
dokumentima irega podruja odnosno ovim Zakonom. (4) Sredstva
potrebna za pripremu, izradbu i praenje regulacijskoga plana
osiguravaju se u Proraunu Kantona ako je obveza njegova donoenja
utvrena dokumentom prostornog ureenja irega podruja, koji donosi
Kanton, ili ovim Zakonom odnosno u opinskom proraunu ako je to
utvreno planom koji donosi opina ili opinskim propisom.
lanak 31. (Urbanistiki projekt)
(1) Urbanistiki projekt donosi se za podruja koja se izgrauju
kao cjelina ili su ve djelomino izgraena. (2) Osnova za izradbu
urbanistikoga projekta je regulacijski plan ako je planskim
dokumentima ireg podruja predviena njegova izradba odnosno ako
izradba regulacijskoga plana nije obvezna, urbanistiki plan (uz
prethodnu izradbu projektnoga
-
programa) na uem urbanom podruju koje je ve izgraeno a na kojem
predstoji manja rekonstrukcija, sanacija ili manji opseg izgradnje,
a za koje nije donesen regulacijski plan.
(3) Urbanistikim projektom detaljno se daje
urbanistiko-arhitektonsko rjeenje podruja za koje se projekt radi,
nivelacijsko-regulacijski podatci, ureenje prirodne sredine, idejna
rjeenja prometnica i komunalnih instalacija te idejni projekti
planiranih objekata.
(4) Urbanistikim projektom utvruju se urbanistiko-tehniki uvjeti
za izgradnju i ureenje prostora.
Odjeljak C. Ostali dokumenti prostornoga ureenja
lanak 32.
(Plan parcelacije) (1) Plan parcelacije izrauje se za podruja na
kojima je utvren reim gradnje II. i III. stupnja. (2) Za prostorne
cjeline za koje nije propisano donoenje ili se kasni s izradbom
detaljnog planskog dokumenta, a potrebe zahtijevaju hitnost
rjeavanja, plan parcelacije donosi se kao pomoni planski dokument
namijenjen za definiranje pojedinanih graevinskih parcela, sukladno
prostornom ili urbanistikom planu. (3) Plan parcelacije izrauje se
na auriranim geodetsko-katastarskim planovima koje je ovjerila
opinska sluba za upravu mjerodavna za geodetske poslove i
katastar.
(4) Planom parcelacije utvruje se: veliina, oblik i poloaj
parcele, pristup parcelama, regulacijske i graevinske crte i
povrine za javne namjene. (5) Plan parcelacije mora da sadri:
situacijski plan s regulacionim i graevinskim linijama, granicama
parcela (starih i novih), podatke o vlasnicima, odnosno korisnicima
graevinskog zemljita sa oznakama katastarskih parcela i obraunom
povrina, kao i planove saobraaja, komunalne, energetske i
telekomunikacijske infrastrukture. (6) Veliine i poloaj parcela
definiraju se na osnovu odredaba urbanistikog ili prostornog plana.
Svaka parcela mora imati izlaz na put i rijeene prikljuke na
komunalnu i drugu infrastrukturu. (7) Plan parcelacije se, u
pravilu, donosi za prostornu cjelinu na kojoj se obavlja graenje.
Ako plan parcelacije ne pokriva potpuno jednu prostornu cjelinu,
parcelacija se mora izvriti tako da se na preostalom dijelu omogui
formiranje druge(-ih) graevinske(-ih) parcele(-a). (8) Plan
parcelacije donosi opinsko vijee.
POGLAVLJE V. PRIPREMA, IZRADBA I PRIHVAANJE DOKUMENATA
PROSTORNOGA UREENJA
lanak 33. (Izradba dokumenata prostornoga ureenja)
Nositelj izradbe dokumenta prostornoga ureenja duan je izraditi
dokument prostornoga ureenja sukladno Zakonu, propisima donesenim
na temelju Zakona, Jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata
prostornoga ureenja (u daljnjem tekstu: Jedinstvena metodologija) i
odluci o pristupanju izradbi dokumenta te svim drugim relevantnim
propisima i podatcima koji
su znaajni za podruje za koje se dokument izrauje.
lanak 34.
(Metodologija za izradu prostornog ureenja) Dokumenti
prostornoga ureenja rade se prema Jedinstvenoj metodologiji za
izradu dokumenata prostornog ureenja Federacije.
lanak 35.
(Odluka o pristupanju izradbi ili izmjeni
dokumenta prostornoga ureenja) (1) Prije pristupanja izradi ili
izmjeni dokumenta prostornog ureenja, Sabor Kantona odnosno opinsko
vijee donosi odluku o pristupanju izradbi ili izmjeni dokumenta
prostornoga ureenja. (2) Odluka iz stavka (1) ovoga lanka sadri sve
initelje vane za izradbu odnosno izmjenu dokumenta prostornoga
ureenja, a poglavito: a) vrstu dokumenta ijoj se izradbi odnosno
izmjeni pristupa; b) granice podruja za koje se dokument
izrauje/mijenja; c) smjernice za izradbu/izmjenu dokumenta;
d) rok za izradbu dokumenta;
e) osiguranje sredstava za izradbu odnosno izmjenu
dokumenta;
f) odredbe o javnoj raspravi;
g) nositelje pripreme dokumenta;
h) nositelj izradbe dokumenta; i) druge elemente, ovisno o vrsti
dokumenta i specifinosti podruja za koje se dokument radi. (3)
Odlukom o pristupanju izradbi prostornoga plana podruja s posebnim
obiljejima i detaljnoga plana prostornoga ureenja utvruje se i
obvezan sadraj plana. (4) Donoenjem odluke o pristupanju izradbi
detaljnoga plana prostornoga ureenja, tijelo mjerodavno za njegovo
donoenje donosi, po potrebi, i odluku o zabrani gradnje na prostoru
ili dijelu prostora za koji se plan izrauje [toka d) stavka (1)
lanka 8. ovoga Zakona]. Odluka o zabrani gradnje primjenjuje se do
donoenja detaljnoga plana ureenja, a najdulje tri godine od dana
donoenja odluke o pristupanju izradbi detaljnoga plana.
-
(5) Izmjene i dopune dokumenta prostornoga ureenja obavljaju se
prema postupku i na nain predvien za izradbu i donoenje toga
dokumenta. (6) Odluka o pristupanju izradbi ili izmjeni dokumenta
prostornoga ureenja znaajnog za Kanton objavljuje se u Slubenim
novinama Kantona Sredinja Bosna. (7) Odluka o pristupanju izradbi
ili izmjeni dokumenta prostornoga ureenja opine objavljuje se u
slubenom glasilu opine.
lanak 36.
(Odluka o donoenju dokumenta prostornoga ureenja) (1) Odlukom o
donoenju dokumenta prostornoga ureenja utvruju se vrsta i sastavni
dijelovi dokumenta te odredbe za njegovu provedbu u cjelini.
(2) Odluka iz stavka (1) ovoga lanka objavljuje se u slubenom
glasilu mjerodavnoga tijela koje donosi dokument.
lanak 37.
(Nositelj pripreme plana) (1) Za izradbu dokumenta prostornoga
ureenja imenuje se nositelj pripreme plana. (2) Nositelj pripreme
plana za dokumente prostornoga ureenja je Ministarstvo odnosno
opinska sluba. (3) Ako su za donoenje dokumenta prostornoga ureenja
mjerodavna dva ili vie tijela, nositelja pripreme plana utvruju ta
tijela sporazumom.
(4) Nositelj pripreme plana pokree inicijativu za izradbu
planskoga dokumenta, na temelju svoga programa mjera prostornoga
ureenja i programa rada. (5) Prema potrebi, opsegu i vrsti
dokumenta, nositelj pripreme plana posebnom odlukom osniva savjet
plana radi strunog praenja izradbe planskoga dokumenta u svim
fazama rada, utvrivanja koncepta prostornoga ureenja te
usuglaavanja stavova i interesa. Savjet plana ine istaknuti
strunjaci iz oblasti prostornoga planiranja, urbanizma, prometa,
energetike, ekonomije, okolice i drugih relevantnih oblasti.
lanak 38.
(Obveze nositelja pripreme plana) (1) Nositelj pripreme plana
prostornoga ureenja duan je tijekom izrade plana, a najkasnije u
roku od 30 dana od podnoenja zahtjeva, staviti na raspolaganje
nositelju izradbe plana svu raspoloivu dokumentaciju neophodnu za
izradbu osnove plana, a poglavito:
a) dokumentaciju plana ireg podruja; b) vodoprivrednu osnovu
Kantona i vodoprivredne osnove glavnog slivnog podruja; c)
umskogospodarske osnove; d) strategiju zatite okolia; e) planove
razvitka gospodarstva i poljoprivrede;
f) podatke o geolokoj podlozi i mineralnim resursima. (2)
Nositelj pripreme plana duan je osigurati suradnju i usuglaavanje
stavova: a) sa svim vlasnicima nekretnina;
b) s korisnicima prostora i sudionicima u njegovoj izgradnji i
njegovu ureivanju; c) s tijelima uprave, gospodarskim drutvima i
drugim pravnim osobama mjerodavnim za vodoprivredu, umarstvo,
poljoprivredu, promet, energetiku, rudarstvo, turizam, zdravstvo,
kolstvo, kulturu, zatitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea
te zatitu okolia; d) s tijelima mjerodavnim za obranu;
e) s gospodarskom komorom i drugim pravnim osobama mjerodavnim
za komunalne djelatnosti;
f) s tijelima unutarnjih poslova.
(3) Zainteresirane strane dune su, i snose za to odgovornost, u
roku od 30 dana nakon dobivanja obavijesti o pristupanju izradbi
plana dostaviti traene podatke, podloge i relevantne informacije te
svoje prijedloge i sugestije za odreena planska rjeenja na cijelom
podruju obuhvaenom planom. Vlasnici zemljita i objekata na njima
duni su u istom roku dostaviti svoje prijedloge i sugestije za
planska rjeenja koja se tiu njihove imovine. (4) Ako tijelo,
organizacija ili druga pravna ili fizika osoba ne dostavi svoje
sugestije ili prijedloge za odreena planska rjeenja na cijelom
podruju obuhvaenom planom u roku od 30 dana od dana prijma
obavijesti, smatrat e se da nema nikakvih posebnih zahtjeva.
(5) Nositelj pripreme plana duan je odmah proslijediti dobivene
podatke, podloge, informacije, prijedloge i sugestije iz stavka (3)
ovoga lanka nositelju izradbe planskoga dokumenta.
lanak 39.
(Nositelj izradbe plana)
(1) Izradba dokumenta prostornoga ureenja moe se povjeriti
pravnoj osobi registriranoj za obavljanje tih poslova (u daljnjem
tekstu: nositelj izradbe).
(2) Nositelja izradbe dokumenta prostornoga ureenja izabrat e se
javnim natjeajem, a ako nositelj pripreme za izradbu dokumenta nije
tijelo kojemu su povjereni poslovi izradbe dokumenta, odlukom o
osnivanju.
lanak 40.
(Prostorni temelj,
prednacrt i nacrt planskoga dokumenta)
-
(1) Prostorni temelj prva je faza izradbe prostornoga plana koji
razmatra nositelj pripreme i savjet plana te Sabor Kantona
odnosno opinsko vijee. (2) Nositelj izradbe obvezan je nositelju
pripreme predati prednacrt planskoga dokumenta, sa svim dijelovima
koje
odgovarajui planski dokument treba sadravati. (3) Prije
utvrivanja nacrta, prednacrt planskoga dokumenta razmatra savjet
plana i Sabor Kantona odnosno opinsko vijee. (4) Na prednacrt plana
nositelj pripreme plana i lanovi savjeta daju eventualne primjedbe,
prijedloge i sugestije na predloeni dokument, zauzima se stav te se
formuliraju zakljuci s preporukama koji se dostavljaju nositelju
izradbe. (5) Nositelj izradbe razmatra primjedbe, miljenja i
sugestije na prednacrt, a one izmjene koje smatra opravdanim,
ugrauje u nacrt planskoga dokumenta i dostavlja ga nositelju
pripreme, uz odgovarajue obrazloenje. (6) Nacrt planskoga dokumenta
sadri grafiki i tekstualni dio, a za potrebe rasprave na javnim
skupovima i sjednicama izabranih predstavnikih tijela vlasti,
posebno se izrauje skraeni nacrt s najvanijim grafikim i
tekstualnim prilozima koji su dovoljno detaljni i informativni.
lanak 41.
(Javna rasprava) (1) Nositelj izradbe duan je predstaviti nacrt
planskoga dokumenta nositelju pripreme i savjetu plana (ako je
osnovan) i nakon diskusije o njemu, nacrt se prihvaa zakljukom
nositelja pripreme te prosljeuje Saboru Kantona odnosno opinskom
vijeu, ovisno o razini mjerodavnosti za donoenje odnosnog planskog
dokumenta, na razmatranje i prihvaanje. U suprotnom, nacrt se vraa
nositelju izradbe, s primjedbama, sugestijama i rokom za doradu,
nakon ega se ponavlja prethodna procedura. (2) Sabor Kantona
odnosno opinsko vijee razmatra nacrt planskoga dokumenta i stavlja
ga na javnu raspravu pod uvjetima i u trajanju utvrenom u odluci o
pristupanju izradbi planskoga dokumenta. (3) O mjestu, vremenu i
nainu izlaganja nacrta planskoga dokumenta na javni uvid javnost se
obavjetava oglasom koji se objavljuje u sredstvima javnoga
informiranja najmanje tri puta, s tim da se prva obavijest
objavljuje 15 dana prije poetka javnoga uvida, a druge dvije dva
dana uzastopno, neposredno pred poetak javnoga uvida. (4) Obavijest
iz stavka (3) ovoga lanka sadri mjesto, datum, poetak i trajanje
javnoga uvida u planski dokument, mjesto i datum jedne ili vie
prezentacija i rasprava na javnim skupovima te na sjednicama
izabranih predstavnikih tijela vlasti, kao i rok do kojeg se mogu
poslati pisana miljenja, prijedlozi i primjedbe na nacrt dokumenta.
(5) Duljina javne rasprave ovisi o vrsti dokumenta i definirana je
odlukom iz lanka 35. ovoga Zakona. Javna rasprava za planske
dokumente iz mjerodavnosti Kantona traje u roku od 60 do 90 dana.
Javna rasprava za planske dokumente u
mjerodavnosti opina mogu trajati: za prostorni plan i
urbanistiki plan od 30 do 60 dana, a za detaljne planske dokumente
30 dana.
(6) Nacrt planskoga dokumenta izlae se na javni uvid u
integralnoj formi na prikladan nain u odgovarajuim prostorijama po
lokalnim centrima i uz deurstvo strunih osoba koje mogu dati
odreene obavijesti, a prvenstveno je namijenjen vlasnicima zemljita
i zakonitim korisnicima prostora u tom lokalnom podruju obuhvaenom
planom, dok se skraeni nacrt slubeno dostavlja ostalim
zainteresiranim stranama tijelima i organizacijama iz stavka (2)
lanka 38. ovoga Zakona, kao sudionicima planiranja. Nacrt planskoga
dokumenta u elektronskoj formi treba usporedo postaviti i na mrenoj
stranici mjerodavnoga tijela nositelja pripreme. Organiziranje
javnoga uvida i javne rasprave te pratea tehnika pitanja obveza su
i odgovornost nositelja pripreme.
(7) O nacrtu prostornoga plana Kantona, kao i nacrtu prostornoga
plana podruja posebnih obiljeja Kantona nositelj pripreme pribavlja
miljenje, mjerodavnoga Federalnog ministarstva, o usklaenosti plana
s vaeom planskom dokumentacijom na razini Federacije.
(8) Javne rasprave o nacrtima planskih dokumenata vanih za
Kanton organiziraju se u svim opinama u sastavu Kantona. (9) Osim
rasprave na javnim skupovima, i predstavnika tijela opina duna su
dati svoje miljenje o nacrtu planskih dokumenata Kantona u roku od
60 dana od dana dostave materijala. U sluaju da miljenje nije
dostavljeno u propisanom roku, smatrat e se da je miljenje dano
odnosno da nema primjedbi na nacrt. (10) Kada se na javni uvid
stavlja nacrt prostornoga plana opine i urbanistikoga plana,
njegovo izlaganje obavlja se u prostorijama mjesnih zajednica i u
sjeditu opine koje taj plan obuhvaa. (11) Za nacrt prostornoga
plana opine i urbanistikoga plana pribavlja se suglasnost
Ministarstva kojom potvruje usklaenost dostavljenih planskih
dokumenata s prostornim planom Kantona. Suglasnost je Ministarstvo
obvezno izdati u roku od 30 dana od dana dostave planskoga
dokumenta. U sluaju da Ministarstvo ne izda svoju suglasnost u
propisanom roku, smatrat e se da nema primjedbi na nacrt plana.
(12) O nacrtu detaljnog planskog dokumenta nositelj pripreme
pribavlja miljenje Ministarstva da je plan usklaen s vaeom planskom
dokumentacijom irega podruja te da je uraen sukladno Uredbi o
jedinstvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata. Miljenje
mora biti dostavljeno u roku od 30 dana od dana dostave planskoga
dokumenta. Ako Ministarstvo ne dostavi svoje miljenje u propisanom
roku, smatrat e se da je miljenje dano odnosno da nema primjedbi na
nacrt plana. (13) Nacrt detaljnoga plana izlae se na fiziki
pristupaan, tehniki i informativno adekvatan nain, uz deurstvo
strune osobe:
a) u prostorijama opine odnosno nositelja pripreme planskoga
dokumenta; b) u prostorijama nositelja izradbe plana;
c) u prostorijama u kojima se odravaju sjednice Sabora Kantona
odnosno opinskoga vijea ili drugim prostorima; d) u prostorijama
odgovarajuih mjesnih zajednica na koje se plan odnosi. (14) Obvezno
se organiziraju javni skupovi s raspravom o nacrtu detaljnog
planskog dokumenta u svakoj mjesnoj zajednici
(ili dijelu mjesne zajednice) obuhvaenim planom. (15) Nositelj
pripreme detaljnog planskog dokumenta duan je pravodobno, sukladno
stavku (2) lanka 38. ovoga Zakona, obavijestiti, javnim oglasom,
vlasnike nekretnina i druge zakonite korisnike prostora na podruju
za koje se donosi detaljni planski dokument, pozvati ih da obave
uvid u nacrt detaljnog planskog dokumenta te da se ukljue u javnu
raspravu
-
sudjelovanjem na javnim skupovima ili dostavom pisanih
primjedbi, sugestija i prijedloga nositelju pripreme. Ako se
pozvani ni
na koji nain ne odazovu na javnu raspravu u predvienom roku,
smatrat e se da su suglasni s danim nacrtom detaljnog planskog
dokumenta i da ne mogu naknadno postavljati bilo kakve primjedbe i
uvjete u procesu odobravanja gradnje i drugih zahvata u
prostoru koji su sukladni detaljnom planskom dokumentu i opim
urbanistikim pravilima. (16) Nositelj pripreme plana obvezan je na
svakom mjestu na kojemu je izloen nacrt planskoga dokumenta
obavijestiti javnost da se detaljnije informacije, objanjenja i
pomo u formuliranju primjedbi mogu dobiti kod nositelja pripreme i
nositelja izradbe ili kod deurne strune osobe na mjestu izlaganja.
(17) Primjedbe, prijedlozi i miljenja o nacrtu planskoga dokumenta
upisuju se u biljenicu s numeriranim stranicama, koja se nalazi u
prostoriji u kojoj se nacrt izlae ili se dostavljaju potom u
pisanom obliku nositelju pripreme. Nositelj pripreme duan je
otvoriti mogunost dostave primjedbi na nacrt preko elektronske
pote. (18) O nacrtu planskoga dokumenta raspravljaju i mjerodavna
predstavnika tijela vlasti, neposredno nadreeni nositelju pripreme,
i to opinsko vijee o nacrtima prostornog, urbanistikih i detaljnih
planskih dokumenta, a Skuptina Kantona o nacrtima prostornih
planova i detaljnih planova u nadlenosti Kantona. Svoje miljenje
nadleni organi dostavljaju nosiocu pripreme.
lanak 42.
(Prijedlog planskoga dokumenta) (1) Prijedlog planskoga
dokumenta utvruje se na temelju nacrta koji je uspjeno proao fazu
javne rasprave i na temelju stava nositelja izradbe o primjedbama,
prijedlozima i miljenjima na taj nacrt. U prijedlogu planskoga
dokumenta ne mogu se mijenjati planska rjeenja iz nacrta plana,
osim onih na koja je bila stavljena utemeljena i prihvaena
primjedba, prijedlog ili miljenje. Nakon odrane strune rasprave
predviene ovim Zakonom, nositelj izradbe zavrava prijedlog
planskoga dokumenta i, uz odgovarajue obrazloenje, dostavlja ga
nositelju pripreme. (2) Nositelj pripreme razmatra izvjee o
provedenoj javnoj raspravi, izmjenama koje su uslijed toga nastale
i o primjedbama koje nisu mogle biti prihvaene, te utvruje
prijedlog planskoga dokumenta. Kompletni materijal prijedloga
planskog dokumenta nositelj pripreme dostavlja Saboru Kantona
odnosno opinskome vijeu. (3) Prijedlog planskoga dokumenta razmatra
i prihvaa Sabor Kantona odnosno opinsko vijee sukladno proceduri
donoenja. (4) Prihvaeni planski dokument javni je dokument, ima
karakter zakonskoga akta i stavlja se na stalni javni uvid kod
tijela mjerodavnog za poslove prostornoga ureenja. (5) Elektronsku
verziju prihvaenog planskog dokumenta treba se postaviti na
web-stranicu Kantona odnosno opina radi informiranja
zainteresiranih subjekata i javnosti.
lanak 43.
(Izmjena i dopuna planskih dokumenata) (1) Izmjena i dopuna
planskoga dokumenta obavlja se prema postupku i na nain predvien za
izradbu i donoenje toga planskoga dokumenta.
(2) Iznimno od odredbe stavka (1) ovoga lanka, izmjena i dopuna
planskoga dokumenta moe se obavljati po skraenom postupku, ako se
izmjenom i dopunom plana bitno ne mijenja temeljni koncept
plana.
(3) Nositelj pripreme plana, u smislu stavka (2) ovoga lanka,
podnosi Saboru Kantona odnosno opinskom vijeu prijedlog izmjene i
dopune plana koji ini tekstualno obrazloenje s grafikim prikazom na
odgovarajuem broju tematskih karata iz planskoga dokumenta za koji
se predlae izmjena i dopuna. Ako se radi o planskom dokumentu ueg
podruja, nositelj pripreme mora prethodno pribaviti suglasnost
Ministarstva o usklaenosti izmjene i dopune s planom ireg podruja.
(4) Nakon provedene procedure i nakon to Sabor Kantona odnosno
opinsko vijee prihvate izmjene i dopune planskoga dokumenta, one se
objavljuju u slubenim glasilima Kantona odnosno opine te ugrauju u
planski dokument.
lanak 44.
(Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskih dokumenata) (1)
Inicijativu za izmjenu ili dopunu planskoga dokumenta moe
pokrenuti: a) predstavniko tijelo koje je donijelo dokument odnosno
nositelj pripreme; b) mjerodavna dravna tijela, javne ustanove i
javna poduzea; c) gospodarske i strukovne komore;
d) savjeti mjesnih zajednica;
e) vlasnici zemljita i graevine na njemu; f) potencijalni
investitori u razvojne projekte;
g) fondacije i udruge.
(2) Inicijativa za izmjenu ili dopunu planskoga dokumenta mora
biti struno i detaljno obrazloena. Subjekti navedeni u stavku (1)
ovoga lanka ne mogu kao razlog za pokretanje inicijative koristiti
svoju nepaljivost ili nesudjelovanje u fazi pripreme i donoenja
toga dokumenta. (3) Najraniji rok za pokretanje inicijative za
izmjenu planskoga dokumenta je dvije godine od dana stupanja na
snagu toga
planskog dokumenta.
(4) Inicijativa iz stavka (1) ovoga lanka upuuje se mjerodavnom
Ministarstvu odnosno mjerodavnoj opinskoj slubi koji nadalje
postupaju prema propisanoj proceduri.
lanak 45.
(Usklaivanje dokumenata prostornoga ureenja)
-
(1) Dokument prostornoga ureenja ueg podruja mora biti usklaen s
dokumentom prostornoga ureenja ireg podruja, a ako nisu usklaeni,
primjenjuje se dokument prostornoga ureenja ireg podruja. (2)
Iznimno od stavka (1) ovoga lanka, dokument prostornoga ureenja ueg
podruja primjenjivat e se ako se tim planom ne mijenja temeljna
koncepcija prostornoga ureenja i dokumenta prostornoga ureenja ireg
podruja te uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva.
(3) Suglasnost iz stavka (2) ovoga lanka Ministarstvo izdaje na
temelju prethodno pribavljenog miljenja Kantonalnoga zavoda.
lanak 46. (Obveze nositelja izradbe plana
dokumenata prostornoga ureenja) (1) Nositelj izradbe dokumenata
prostornoga ureenja duan je prednacrt, kao i svaku sljedeu fazu
izradbe dokumenta prostornoga ureenja uraditi sukladno ovom Zakonu,
propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i odluci o pristupanju
izradbi dokumenta, te svim drugim dokumentima i podatcima koji su
stavljeni na raspolaganje i pribavljeni od mjerodavnih tijela i
organizacija tijekom izradbe plana, a znaajni su za podruje za
koje se dokument izrauje. (2) Nositelj izradbe dokumenta
prostornoga ureenja mora osobito osigurati usklaenost dokumenta
prostornoga ureenja koji izrauje s dokumentom prostornoga ureenja
ireg podruja.
lanak 47.
(Obveze sudionika u planiranju) Sudionici u planiranju duni su
pridravati se propisa iz oblasti zatite okolia i posebnih propisa
kojima se utvruju mjere zatite kulturno-povijesnog i prirodnog
naslijea, tla, zraka, uma, voda, zdravlja, veza i komunikacija te i
svih ostalih propisa koji neposredno ili posredno ureuju odnose u
prostoru.
lanak 48.
(Zatitne zone i pojasevi) (1) Dokumentima prostornoga ureenja
utvruju se zatitne zone i nain njihove uporabe, odgovarajue mjere
zatite i mjere otklanjanja posljedica tetnih utjecaja, sukladno
zakonima koji definiraju zatitu okolia, zatitu prirode, stvorenih
resursa i kulturno-povijesnoga naslijea. (2) Zatitne zone mogu se
uspostaviti: a) na klizitima i vododerinama gdje je potrebno
posebnim mjerama sprijeiti ili zaustaviti pojave degradacije tla
ili unaprijediti razvitak biljnoga i ivotinjskoga svijeta; b) kao
zone koje tite poljoprivredno i umsko zemljite, erodirana podruja,
obale vodotoka, dijelove vodnih slivova i druge povrine od
djelovanja erozije; c) uz graevine i koridore magistralne i druge
infrastrukture znaajne i za Kanton (vodoprivredna, prometna,
energetska i telekomunikacijska infrastruktura);
d) uz odlagalita otpada (industrijske i komunalne) te uz
groblja, akumulacije i sl.; e) na vanjskim dijelovima naselja, oko
izvorita, crpilita ili javnih graevina za opskrbu vodom za pie, kao
i kod drugih dijelova prirode ili graevina koji se zatiuju ili od
kojih se zatiuje; f) uz dobra prirodnoga i graditeljskoga naslijea,
kao i uz podruja rijetkog biljnog i ivotinjskog svijeta; g) uz
objekte posebno znaajne za obranu. (3) Zatitne zone, mjere zatite i
mjere otklanjanja tetnih utjecaja, utvrene posebnim propisima,
unose se u dokumente prostornoga ureenja. (4) Osim zatitnih zona iz
stavaka (2) i (3) ovoga lanka, planom se mogu utvrditi i druge
zatitne zone.
lanak 49.
(Zatitni pojasevi i zone stajaih voda) (1) Dokumentima
prostornoga ureenja utvruju se obalni pojasevi i zatitne zone
stajaih voda, sukladno odredbama vaeeg kantonalnog Zakona o vodama.
(2) Dokumentom prostornoga ureenja moe se utvrditi i vea irina
obalnih pojaseva i zatitnih zona ako se utvrde posebni
interesi.
lanak 50.
(Namjene u zatitnom pojasu) (1) U zatitnoj zoni i zatitnom
pojasu planom se utvruju one namjene koje slue iskljuivo za potrebe
radi kojih je uspostavljena zatitna zona odnosno zatitni pojas. (2)
Iznimno od odredbe iz stavka (1) ovoga lanka, u zatitnoj zoni
odnosno zatitnom pojasu moe se detaljnim planom ureenja predvidjeti
i takva namjena koja slui za potrebe zatite od elementarnih
nepogoda, prirodnih i tehnikih katastrofa te ratnih djelovanja.
(3) Postojee graevine u zatitnoj zoni koje onemoguavaju zatitu
radi koje je zona uspostavljena uklonit e se u roku utvrenom
dokumentom prostornoga ureenja. (4) Na postojeim graevinama u
zatitnoj zoni koje nisu u funkciji zatite radi koje je zona
uspostavljena ne moe se planirati gradnja, osim radova tekuega
odravanja.
lanak 51.
(Zatita poljoprivrednoga zemljita)
-
(1) Zatita poljoprivrednoga zemljita obavlja se sukladno vaeim
propisima iz ove oblasti. (2) Na poljoprivrednom zemljitu I. i II.
klase uporabne vrijednosti ne moe se planirati gradnja, osim
graevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje.
(3) Na poljoprivrednom zemljitu III. klase uporabne vrijednosti
moe se planirati gradnja stambenih i gospodarskih graevina koje su
u funkciji poljoprivredne djelatnosti, infrastrukturnih graevina te
graevina za potrebe istraivanja i iskoritavanja mineralnih
sirovina. (4) Koritenje poljoprivrednoga zemljita IV. klase
uporabne vrijednosti u nepoljoprivredne namjene samo se iznimno moe
planirati dokumentom prostornoga ureenja u sluajevima kada za
potrebe razvitka naselja nema drugih mogunosti.
lanak 52.
(Zatita uma i umskoga zemljita) (1) Zatita uma i umskoga
zemljita obavlja se sukladno vaeim propisima iz ove oblasti. (2)
Ako se takva namjena utvrdi dokumentom prostornoga ureenja, na
umskom zemljitu i umama osim graevina koje su u funkciji
gospodarenja umama mogu se graditi graevine koje su u funkciji
turizma, porta i rekreacije te infrastrukturne graevine i graevine
za potrebe istraivanja i iskoritavanja mineralnih sirovina.
lanak 53.
(Iskoritavanje mineralnih sirovina) Iskoritavanje mineralnih
sirovina, kao i vaenje pijeska, ljunka, gline, kamena i sl. ne moe
se planirati na podruju naselja gradskoga karaktera, u zatitnom
pojasu autocesta i magistralnih cesta te zatitnim zonama (lanak 48.
ovoga Zakona), u rekreacijskim, turistikim i slinim podrujima.
lanak 54.
(Zatita prirodnoga i graditeljskoga naslijea) (1) Dokumenti
prostornoga ureenja izrauju se uz puno uvaavanje dijelova
prirodnoga i izgraenoga okolia koji predstavljaju vrijedno prirodno
i graditeljsko naslijee i, u smislu ovoga Zakona, stavljaju se pod
posebnu zatitu. (2) Dijelovi prirodnoga i izgraenoga okolia koji
se, u smislu ovoga Zakona, stavljaju pod posebnu zatitu, jesu: a)
podruja i pojedinane vrijednosti nepokretnoga prirodnog naslijea;
b) podruja, cjeline i pojedinane vrijednosti graditeljskoga
naslijea. (3) Ako graditeljsko ili prirodno naslijee iz stavka (2)
ovoga lanka posjeduje nesumnjive vrijednosti, zatiuje se, u smislu
odredbi ovoga Zakona, i ako nije evidentirano i zatieno prema
odredbama posebnoga zakona o zatiti toga naslijea.
lanak 55.
(Prirodno naslijee) Prirodnim naslijeem, u smislu ovoga Zakona,
smatraju se izvanredni primjerci prirodnih ljepota, prirodni
fenomeni, primjerci znaajnog ekolokog i biolokog procesa evolucije
i razvitka zemlje, te geolokih procesa, zajednice biljaka i
najvanije prirodne naseobine i stanita biolokih razliitosti,
ukljuujui i ugroene vrste, kao i rijeni i jezerski ekosustav,
posebno vrijedne vode i podzemna i nadzemna izvorita vode te
mineralni, termalni i radioaktivni izvori i sl.
lanak 56.
(Zatiena podruja) (1) Zatiena podruja iz lanka 48. ovoga Zakona
utvruju se dokumentom prostornoga ureenja. (2) Dokument prostornoga
ureenja obvezno sadri graditeljsko i prirodno naslijee zatieno
prema odredbama posebnoga zakona o zatiti toga naslijea. Mjere
zatite, utvrene aktom o zatiti prema posebnom zakonu, unose se u
dokument prostornoga ureenja. (3) Dokumentacija o zatiti, kojom se,
izmeu ostaloga, utvruje podruje zatite, reim i mjere zatite, uvjeti
gradnje i koritenja prostora na zatienom podruju te mjere odravanja
i ureivanja zatienoga podruja, sastavni je dio dokumenta. (4) Do
donoenja odgovarajueg dokumenta prostornoga ureenja iz stavka (1)
ovoga lanka, zatieno podruje moe, odgovarajuom odlukom, utvrditi
Ministarstvo.
lanak 57.
(Zatita od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehnikih
katastrofa te ratnih djelovanja)
(1) Radi zatite od elementarnih nepogoda, prirodnih i tehnikih
katastrofa te ratnih djelovanja, dokumentom prostornoga ureenja
utvruju se mjere zatite, koje obuhvaaju poglavito: a) procjenu
opasnosti i stupnja ugroenosti pojedinih dijelova prostora i
utvrivanje zatitnih mjera; b) planiranje izgradnje zatitnih
graevina; c) odgovarajuu prostornu organizaciju naselja, posebno
razmjetaj graevina od vitalnog znaaja; d) razmjetaj i neophodne
dimenzije prometnica; e) razmjetaj mree drugih infrastrukturnih
graevina, posebno graevina vodoopskrbe i vodozatite, energetskih
izvora i sl., plan alternativnog odvijanja prometa, vodoopskrbe i
osiguranja izvora energije u sluaju prirodne ili tehnike katastrofe
ili ratnih djelovanja;
f) razmjetaj industrijskih zona i njihovu odvojenost od
stambenih cjelina, osobito objekata i postrojenja koji mogu
predstavljati posebnu opasnost za stanovnitvo; g) razmjetaj
zdravstvenih graevina vanih za pruanje pomoi u sluaju nesree; h)
odreivanje koeficijenta izgraenosti, meusobnog odstojanja graevina
te drugih urbanistikih i tehnikih uvjeta;
-
i) nain i uvjete za sklanjanje i zatitu stanovnitva,
kulturno-povijesnog i prirodnog naslijea te materijalnih dobara u
uvjetima prirodnih i tehnikih katastrofa i ratnih djelovanja, kao i
ostale uvjete za funkcioniranje naselja u ratnim uvjetima i
uvjetima neposredne ratne opasnosti.
(2) Uvjeti i mjere iz stavka (1) ovoga lanka koji se odnose na
zatitu od ratnih djelovanja mogu se utvrditi u zasebnom dijelu
dokumenta prostornoga ureenja, koji se uva na nain koji ovisi o
stupnju tajnosti.
DIO TREI PROVEDBA DOKUMENATA PROSTORNOGA UREENJA
POGLAVLJE I. NAELA
lanak 58.
(Odobravanje gradnje)
(1) Graditi se moe samo u urbanim podrujima i na graevinskom
zemljitu utvrenom planom prostornoga ureenja. (2) Izvan granica
urbanoga podruja odnosno graevinskoga zemljita, a sukladno
dokumentima prostornoga ureenja, moe se obavljati gradnja koja, s
obzirom na svoje posebnosti, zauzima prostore izvan urbanih
podruja, a poglavito: a) magistralne infrastrukture (prometna,
energetska, vodoprivredna, telekomunikacijska i dr.);
b) zdravstvenih, rekreacijskih i portskih graevina; c) graevina
za potrebe obrane Vojske Federacije Bosne i Hercegovine; d)
stambenih i gospodarskih graevina poljoprivrednog proizvoaa, za
potrebe poljoprivredne proizvodnje ili seoskoga turizma;
e) za istraivanje, iskoritavanje i ureivanje prostora prirodnih
dobara (mineralnih sirovina, uma, voda, poljoprivrednoga zemljita i
dr.); f) komunalnih i drugih graevina (odlagalita, groblja,
spomen-obiljeja i sl.).
lanak 59.
(Magistralna infrastruktura) Pod pojmom magistralne
infrastrukture podrazumijevaju se:
a) graevine prometa i veza: 1) magistralne ceste i autoceste, s
pripadajuim graevinama (mostovima, vijaduktima, tunelima,
galerijama, odvodnim kanalima i dr.),
2) eljeznike pruge, s pripadajuim graevinama (mostovima,
vijaduktima, tunelima, pogonskom mreom, signalnim ureajima,
stanicama i prunim postrojenjima na stanicama i sl.), osim
industrijskih kolosijeka te staninih i pogonskih graevina, 3)
aerodromi otvoreni za javni promet;
b) energetske graevine: 1) elektrane, ugraene snage preko 30 MW,
2) dalekovodi, od 110 KV i vie, s trafostanicama i rasklopnim
postrojenjima na tim dalekovodima, 3) meunarodni i magistralni
naftovodi i plinovodi, s pripadajuim ureajima i postrojenjima; c)
vodoprivredne graevine: 1) za zatitu od voda: brane s
akumulacijama, retenzije, obodni i odvodni kanali, tuneli s
pripadajuim objektima, pumpne stanice, rijene graevine, brane,
hidromelioracijski sustavi za odvodnjavanje povrine od preko 2.000
ha te objekti za zatitu od erozija i bujica na erozivnim podrujima,
2) za koritenje voda (meukantonalni i meuopinski sustavi za opskrbu
vodom, hidromelioracijski sustavi za navodnjavanje na meudravnim
vodotocima i ostali sustavi povrine od preko 2.000 ha te umjetni
ribnjaci povrine preko 100 ha),
3) za koritenje vodnih snaga preko 30 MW: brane i akumulacije
ukupnoga volumena preko 2.000.000 m3, vodozahvati, dovodni kanali,
cjevovodi, tuneli, brane, pumpne stanice, ureaji za kondicioniranje
voda, rezervoari i drugi objekti, 4) za zatitu (kvalitetu) voda
(meukantonalni i meuopinski sustavi): glavni kolektori za prijam i
transport otpadnih voda, ureaji za proiavanje otpadnih voda,
odlagalite za otpadne tvari i drugi pripadajui objekti; d)
telekomunikacijske graevine: 1) graevine meunarodnih i
meuentitetskih telekomunikacijskih kapaciteta te graevine radija i
televizije znaajne za Kanton.
lanak 60.
(Zahvat u prostoru) (1) Svaki zahvat u prostoru provodi se
sukladno dokumentima prostornoga ureenja, posebnim propisima i
urbanistikoj suglasnosti.
(2) Graevinom, u smislu ovoga Zakona, podrazumijevaju se: a)
graevine svih vrsta, bez instalacija i ugraene opreme ili sa
instalacijama i ugraenom opremom; b) prometne, vodoprivredne i
energetske graevine i povrine, s pripadajuim instalacijama,
telekomunikacijske graevine i instalacije te graevine i instalacije
komunalne infrastrukture; c) proizvodne i druge gospodarske
graevine i postrojenja, skladita, sajmita i sline graevine; d)
trgovi, javne povrine, javne zelene povrine, igralita, portske
graevine, groblja, odlagalita otpada, javne trnice, sklonita i
sline graevine; e) graevine trajno povezane s tlom, koje se sastoje
od graevnoga sklopa ili od graevnoga sklopa i ugraene opreme, kao i
samostalna postrojenja trajno povezana s tlom.
-
(2) Izvoenjem drugih zahvata, u smislu ovoga Zakona,
podrazumijevaju se svi radovi na povrini tla te ispod i iznad
povrine tla, kojima se trajno ili privremeno zauzima prostor i
mijenjaju postojei uvjeti koritenja prostora.
lanak 61.
(Pojmovi zahvata u prostoru) (1) Zahvatom u prostoru, osim
izgradnje graevina, podrazumijeva se i uklanjanje graevine,
rekonstrukcija, sanacija, dogradnja, nadziivanje, pripremni radovi,
promjena namjene graevine ili zemljita, gradnja privremenih
graevina i konzerviranje graevine, osim radova tekueg odravanja te
radova na sanaciji koji se mogu smatrati tekuim odravanjem i radova
na konzerviranju graevine. (2) Pojmovi iz stavka (1) ovoga lanka
definirani su kantonalnim Zakonom o gradnji.
POGLAVLJE II. URBANISTIKA SUGLASNOST
lanak 62.
(Urbanistika suglasnost) (1) Urbanistika suglasnost upravni je
akt koji se izdaje na temelju razvojnih dokumenata prostornog
ureenja, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih
zakona.
(2) Temelj za izdavanje urbanistike suglasnosti su razvojni
dokumenti prostornoga ureenja iz lanka 16. ovoga Zakona propisani
kao temelj za utvrivanje uvjeta za odobravanje gradnje na odnosnom
podruju iz lanka 8. ovoga Zakona, i to: a) na uim urbanim podrujima
za koja nisu doneseni propisani detaljni planovi iz toke a) lanka
8. ovoga Zakona urbanistika suglasnost donosi se na temelju
urbanistikoga plana i uvjeta iz odluke o provedbi plana; b) na
urbanim podrujima za koja je donesen propisani urbanistiki plan iz
toke b) lanka 8. ovoga Zakona urbanistika suglasnost donosi se na
temelju urbanistikoga plana i uvjeta iz odluke o provedbi plana; c)
na urbanim podrujima ruralnih naselja i graevinskim zonama
izvanurbanih podruja iz toke c) lanka 8. ovoga Zakona urbanistika
suglasnost donosi se na temelju prostornoga plana, uvjeta iz odluke
o provedbi plana i prihvaenog plana parcelacije. (3) Ako propisani
dokumenti iz stavka (2) ovoga lanka nisu doneseni, Ministarstvo
odnosno opinska sluba mjerodavna za poslove prostornoga ureenja
izdat e urbanistiku suglasnost na temelju strune ocjene
povjerenstva koje imenuje Sabor Kantona odnosno opinsko vijee ili
organizacija koju ta tijela ovlaste za davanje strune ocjene. (4)
Povjerenstvo odnosno organizacija iz stavka (3) ovoga lanka
provjerava je li zahtjev usklaen s dokumentima prostornoga ureenja
ireg podruja, uvjetima za planiranje na odnosnom podruju (zatitne
zone i pojasevi, poljoprivredno i umsko zemljite, graditeljsko i
prirodno naslijee i drugo) te zakonima i propisima donesenim na
temelju tih zakona, a koji neposredno ili posredno ureuju odnose u
prostoru. (5) U postupku donoenja rjeenja o urbanistikoj
suglasnosti, za podruje na kojemu je u tijeku izradba razvojne
prostorno-planske dokumentacije, ako je odlukom o izradi plana
definirano, prvostupanjsko tijelo, po slubenoj dunosti, do
prihvaanja plana, pribavlja struno miljenje nositelja izradbe
plana, sukladno prihvaenom temelju ili nacrtu plana. (6) Struno
miljenje iz stavka (5) ovoga lanka mora sadravati sve elemente na
temelju kojih e se odrediti urbanistiko-tehniki uvjeti za traenu
gradnju, a sukladno prihvaenom temelju ili nacrtu plana.
lanak 63.
(Drugi zahvati u prostoru)
Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izgradnju graevina
primjenjuju se i na izvoenje drugih zahvata u prostoru iz lanka 61.
ovoga Zakona.
lanak 64.
(Zahtjev za izdavanje urbanistike suglasnosti) (1) Zahtjev za
izdavanje urbanistike suglasnosti podnosi se Ministarstvu ili
opinskoj slubi mjerodavnoj za upravu. (2) Ako rjeenje o
urbanistikoj suglasnosti u prvom stupnju donosi Ministarstvo,
zahtjev se moe podnijeti i preko opinske slube. (3) Zahtjev za
izdavanje urbanistike suglasnosti podnosi investitor ili vlasnik
odnosnoga zemljita. (4) Za gradnju na zemljitu koja se stjee preko
natjeaja, licitacijom ili neposrednom pogodbom, vlasnik pribavlja
naelnu urbanistiku suglasnost prije objave natjeaja, stavljanja na
licitaciju ili dodjele. Naelnu urbanistiku suglasnost izdaje tijelo
uprave mjerodavno za prostorno ureenje i gradnju. Naelna
urbanistika suglasnost sadri urbanistiko-tehnike uvjete gradnje
sukladno vaeoj prostorno-planskoj dokumentaciji i odluci o provedbi
tih planova. (5) Naelnom urbanistikom suglasnou iz stavka (4) ovoga
lanka utvruju se temeljni uvjeti za gradnju na odnosnom zemljitu.
(6) Investitor koji je vlasnik zemljita postao licitacijom, preko
natjeaja ili neposrednom pogodbom, podnosi zahtjev za izdavanje
urbanistike suglasnosti radi utvrivanja urbanistiko-tehnikih uvjeta
za gradnju.
lanak 65.
(Sadraj zahtjeva za izdavanje urbanistike suglasnosti) (1)
Zahtjev za izdavanje urbanistike suglasnosti sadri: a) vrstu i opis
graevine; b) obrazloenje zahtjeva, s podatcima potrebnim za
utvrivanje urbanistiko-tehnikih i drugih uvjeta; c) izvadak iz
katastarskoga plana, s brojevima parcele ili podatcima o postojeoj
graevini; d) idejni projekt koji sadri: 1) tehniki opis,
-
2) situacijsko rjeenje, 3) sve temelje graevine, 4)
karakteristini presjek, 5) proelja. (2) Uz zahtjev za izdavanje
urbanistike suglasnosti potrebno je dostaviti i dokaz o uplati
administrativne pristojbe. (3) Tijela uprave iz stavka (2) ovoga
lanka obvezna su, u roku od 15 dana nakon prijma zahtjeva iz stavka
(1) ovoga lanka, izvijestiti podnositelja zahtjeva o utemeljenosti
zahtjeva i potrebi njegove dopune.
(4) Ako podnositelj zahtjeva ne dopuni zahtjev u roku od 30
dana, rjeenjem e se odbaciti zahtjev za izdavanje urbanistike
suglasnosti.
lanak 66.
(Stranke u postupku izdavanja urbanistike suglasnosti) (1) Prije
izdavanja urbanistike suglasnosti mjerodavno upravno tijelo duno je
stranci pruiti mogunost uvida u idejni projekt radi oitovanja (u
daljnjem tekstu: uvid). (2) Strankama u postupku izdavanja
urbanistike suglasnosti smatraju se: pravno i /ili fiziko lice na
ije zahtjev se vodi postupak izdavanja urbanistike suglasnosti,
vlasnik ili posjednik nekretnine i nosilac drugih stvarnih prava na
nekretnini za koju se izdaje urbanistika suglasnost, kao i
vlasnici, posjednici i nosioci drugih stvarnih prava na nekretnini
koja neposredno granii ili se nalazi u neposrednoj blizini
nekretnine za koju se izdaje urbanistika suglasnost. (3) Strankom u
postupku smatra se i jedinica lokalne samouprave ako ima pravni
interes.
lanak 67. (Tijela mjerodavna za izdavanje urbanistike
suglasnosti)
(1) Urbanistiku suglasnost izdaju opinska sluba ili
Ministarstvo. (2) Ministarstvo, nakon pribavljenog miljenja opinske
slube, izdaje urbanistiku suglasnost za gradnju graevina i zahvate
u prostoru:
a) za gradnju graevina i zahvate koji e se odvijati na
teritoriju dviju ili vie opina; b) za gradnju graevina i zahvate u
prostoru znaajne za Kanton, a koje Vlada Kantona odredi posebnim
propisom; c) za gradnju graevina te obavljanje djelatnosti i
izvoenje zahvata u prostoru koji mogu u znatnoj mjeri utjecati na
okoli i zdravlje ljudi u Kantonu i ire, a za koje mjerodavno
Ministarstvo prema posebnom propisu izdaje okolinu dozvolu; d) za
radove na objektima i podrujima spomenika kulturno-povijesnoga i
prirodnoga naslijea koji su znaajni za Kanton odreeni prostornim
planom Kantona i drugim propisima Kantona. (3) Za gradnju svih
ostalih graevina i zahvate u prostoru urbanistiku suglasnost
odgovarajuim aktom izdaje opinska sluba. (4) Iznimno od odredbe
stavka (1) ovoga lanka, za graevinu koja se namjerava graditi u
prostoru za koji su doneseni detaljni planski dokumenti
(zoning-plan, regulacijski plan ili urbanistiki projekt) ne izdaje
se urbanistika suglasnost, nego Ministarstvo ili opinska sluba
izdaju lokacijsku informaciju.
lanak 68. (Izdavanje miljenja opinske slube)
(1) Miljenje iz stavka (2) lanka 67. ovoga Zakona opinska sluba
mjerodavna za poslove prostornoga ureenja i gradnje daje na temelju
planskoga dokumenta odnosnog podruja propisanog kao temelj za
odobravanje gradnje. Sastavni dio miljenja je i ovjeren grafiki
izvadak iz planskoga dokumenta odnosnog podruja. (2) Iznimno od
stavka (1) ovoga lanka, za podruja za koja nije donesen propisani
planski dokument opinska sluba mjerodavna za poslove prostornoga
ureenja i gradnje daje miljenje na temelju strune ocjene
povjerenstva ili strune ocjene organizacije koju to tijelo ovlasti
za davanje strune ocjene na temelju plana ireg podruja.
lanak 69.
(Sadraj urbanistike suglasnosti) (1) Urbanistika suglasnost
sadri: a) podatke o namjeni i oblikovanju graevine odnosno drugih
radova; b) izvadak iz plana odnosno strune ocjene iz stavka (3)
lanka 62. ovoga Zakona, na temelju koje se izdaje urbanistika
suglasnost, s granicama pripadajueg zemljita graevinska parcela; c)
propisane suglasnosti odnosno uvjete za gradnju mjerodavnih tijela
i slubi (poljoprivrednu, vodoprivrednu, elektroenergetsku, PTT,
komunalnu, prometnu te ostale suglasnosti propisane postojeim
propisima); d) urbanistiko-tehnike uvjete iz lanka 72. ovoga
Zakona; e) nalaz o geolokom ispitivanju tla, gdje je to potrebno
(predvieno planskom dokumentacijom); f) uvjete zatite okolia,
utvrene okolinom dozvolom za graevine za koje je to predvieno
posebnim zakonom (lanak 74. ovoga Zakona);
g) uvjete zatite okolia za graevine za koje okolina dozvola nije
potrebna, sukladno posebnom zakonu; h) posebne uvjete za sluajeve
propisane zakonom ili na temelju zakona; i) obveze u odnosu na
susjede i prava drugih osoba;
j) druge podatke i uvjete znaajne za gradnju. (2) Suglasnosti i
uvjeti za gradnje pribavljeni u postupku izdavanja urbanistike
suglasnosti smatraju se pribavljenim i za postupak odobravanja
gradnje, osim za sluajeve kada je to zakonom drugaije utvreno. (3)
Suglasnosti i uvjete za gradnju iz toke c) stavka (1) ovoga lanka,
na zahtjev investitora, pribavlja mjerodavno tijelo po slubenoj
dunosti, u roku predvienom za izdavanje urbanistike
suglasnosti.
-
(4) Trokove pribavljanja suglasnosti i uvjeta iz stavka (3)
ovoga lanka snosi investitor. (5) Urbanistika suglasnost sadri i
odreenje da e se o obvezi plaanja trokova ureenja graevinskoga
zemljita ako se gradnja obavlja na neureenom graevinskom zemljitu,
kao i druge obveze korisnika koje proistjeu iz koritenja odnosnoga
prostora, odluiti zakljukom. (6) Urbanistika suglasnost sadri
uvjete obvezne za gradnju, i u izgradnji graevine i u njezinoj
uporabi. (7) Urbanistiko-tehnike i druge uvjete koji nisu utvreni
odgovarajuim planovima i odlukom o njihovoj provedbi, a propisani
su Zakonom ili propisom donesenim na temelju Zakona, utvruje tijelo
mjerodavno za poslove prostornoga ureenja.
lanak 70. (Izdavanje urbanistike suglasnosti i albeni
postupak)
(1) U postupku izdavanje urbanistike suglasnosti primjenjuje se
Zakon o upravnom postupku ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno.
(2) Na rjeenje o urbanistikoj suglasnosti Ministarstva ne moe se
podnijeti alba, ali se moe pokrenuti upravni spor tubom kod
mjerodavnoga kantonalnoga suda u roku od 30 dana od dana prijma
rjeenja. (3) Na rjeenje o urbanistikoj suglasnosti koje donosi
mjerodavna opinska sluba moe se podnijeti alba Ministarstvu u roku
od 15 dana od dana prijma rjeenja. (4) Protiv konanoga akta
drugostupanjskoga tijela iz stavka (3) ovoga lanka moe se pokrenuti
upravni spor kod mjerodavnoga Kantonalnoga suda, na nain i pod
uvjetima propisanim vaeim Zakonom o upravnim sporovima Federacije
Bosne i Hercegovine.
lanak 71. (Nitavost rjeenja o urbanistikoj suglasnosti)
Rjeenje o urbanistikoj suglasnosti doneseno protivno dokumentima
prostornoga ureenja ili strunoj ocjeni povjerenstva iz stavka (3)
lanka 62. ovoga Zakona razlog je za nitavost.
lanak 72. (Urbanistiko-tehniki uvjeti)
(1) Urbanistiko-tehnikim uvjetima, ovisno o vrsti gradnje,
utvruju se: a) oblik i veliina parcele; b) graevinska i
regulacijska crta (lanak 75. ovoga Zakona); c) nivelacijska kota
poda prizemlja zgrade u odnosu na javni put;
d) uvjeti ureenja zemljita, sukladno programu ureenja, posebno
obveze i nain prikljuivanja na javni put i instalacijsku mreu, a
ako instalacijska mrea nije izgraena, minimalni opseg ureenja
graevinskoga zemljita; e) veliina, katnost i odstojanje objekta od
susjednih graevina i puta; f) uvjeti za arhitektonsko oblikovanje,
koji mogu podrazumijevati: oblik, materijal, boju, pokrov, krovite,
obradbu, pomone elemente i sl.; g) ureenje zelenih povrina; h)
obvezu ureenja povrine za parkiranje, odnosno garairanje vozila
odnosno nain i uvjete koritenja javnih povrina za parkiranje ako ne
postoji mogunost ureenja povrine za parkiranje prema programu
ureenja graevinskoga zemljita; i) po potrebi, pomoni objekti
(trafostanice, sklonita, nadstrenice, upe, drvarnice i slino); j)
uvjeti za otklanjanje urbanistiko-arhitektonskih barijera za
kretanje invalidnih osoba; k) uvjeti za zatitu od elementarnih
nepogoda, prirodnih i tehnikih katastrofa te ratnih djelovanja i
dr.; l) namjena objekta.
lanak 73.
(Izvadak iz planske dokumentacije)
Za podruja za koja je prihvaen regulacijski plan investitor je
duan pribaviti, a mjerodavna opinska sluba odnosno Ministarstvo
obvezni su izdati, ovjeren izvadak iz regulacijskoga plana i
urbanistiko-tehnike uvjete u roku od 15 dana od podnoenja
zahtjeva.
lanak 74.
(Uvjeti za zatitu okolia) Uvjeti za zatitu okolia utvruju se
posebnim propisima.
lanak 75. (Regulacijska i graevinska crta)
(1) Regulacijskom crtom utvruju se oblik i veliina pojedinane
graevinske parcele. (2) Graevinskom crtom utvruje se granina crta
graevine u odnosu na javnu povrinu, ulicu, vodotok i druge graevine
i parcele od kojih mora biti odvojena iz funkcionalnih, estetskih
ili zatitnih razloga. (3) Graevinska crta utvruje se detaljnim
planom prostornoga ureenja. Za podruja za koja nije donesen
detaljni plan prostornoga ureenja, graevinska crta utvruje se
urbanistikom suglasnou. (4) Graevinska crta oznaava crtu po kojoj
se gradi odnosno iskoluje graevina, ili crtu koju graevina odnosno
njezin najistureniji dio ne smije prijei. (5) Ako graevinska crta
prelazi preko postojee graevine, za tu graevinu ne moe se odobriti
nikakva gradnja, osim radova tekueg odravanja.
-
lanak 76.
(Urbanistika suglasnost za privremene graevine) (1) Privremenom
graevinom, u smislu ovoga Zakona, smatra se graevinski objekt
izgraen ili postavljen na privremeno odreenoj lokaciji za potrebe
gradilita i/ili za primjenu odgovarajue tehnologije gradnje. (2)
Privremenom namjenom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se:
privremeni montani objekt postavljen u svrhu organiziranja sajmova,
javnih manifestacija i uline prodaje (tandovi) te kiosci, sezonski
ugostiteljski vrtovi s pripadajuom opremom, elementi urbane opreme,
kao i reklamni panoi vei od 2 m, i sl. (3) Urbanistika suglasnost
iz stavka (1) ovoga lanka sadri rok i obvezu investitora da, nakon
isteka roka, koji ne moe biti dulji od tri godine, graevinu mora
ukloniti i zemljite dovesti u prvobitno stanje ili stanje utvreno
urbanistikom suglasnou, o svom troku, bez prava na naknadu. (4) Ako
investitor ne izvri obvezu iz stavka (3) ovoga lanka, mjerodavno
nadzorno tijelo naredit e uklanjanje privremene graevine i dovoenje
zemljita u prethodno stanje ili stanje utvreno urbanistikom
suglasnou, na teret investitora. (5) Ako investitor ne izvri nalog
nadzornoga tijela i ne ukloni privremene graevine podignute za
potrebe gradilita tijekom izgradnje stalnih graevina, nee se
pristupiti tehnikom pregledu i izdavanju uporabne dozvole. (6)
Urbanistika suglasnost za privremene graevine i privremene namjene
moe se izdati samo na graevinskom zemljitu koje nije privedeno
konanoj namjeni, utvrenoj u dokumentu prostornoga ureenja. (7)
Iznimno, privremene graevine (gradilina naselja koja se podiu
prilikom gradnje velikih i kompleksnih graevina) mogu se zadrati
ako se uklapaju u budue koritenje prostora, posebno izgraena
infrastruktura, o emu e mjerodavno tijelo donijeti posebno rjeenje.
(8) Rjeenje o urbanistikoj suglasnosti izdano za privremene
graevine i privremene namjene koji taj status nemaju u smislu
stavaka (1) i (2) ovoga lanka proglasit e se nitavim. (9)
Zauzimanje javnih povrina objektima iz stavaka (1) i (2) ovoga
lanka obavlja se prema prihvaenom planu koritenja javnih povrina
koje donosi opinsko vijee i prema kantonalnim propisima.
lanak 77.
(Rokovi za izdavanje urbanistike suglasnosti) (1) Zahtjev za
izdavanje urbanistike suglasnosti mjerodavno tijelo uprave duno je
rijeiti u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.
(2) Ako je za donoenje odluke o podnesenom zahtjevu iz stavka
(1) ovoga lanka potrebno provoditi posebni ispitni postupak, rok za
donoenje rjeenja je 45 dana. (3) Opinske slube odnosno organizacije
od kojih su zatraena odnosna miljenja i suglasnosti iz lanka 68.
ovoga Zakona duni su ta miljenja i suglasnosti dostaviti u roku od
15 dana.
lanak 78.
(Vaenje urbanistike suglasnosti) (1) Urbanistika suglasnost vai
jednu godinu od dana njezine pravomonosti, i u tom roku mora se
podnijeti zahtjev za odobrenje za gradnju, osim ako prema posebnom
propisu nije potrebno odobrenje za gradnju.
(2) Vaenje urbanistike suglasnosti moe se, iznimno, uvaavajui
opravdane razloge, produljiti jo za jednu godinu.
POGLAVLJE III. LOKACIJSKA INFORMACIJA
lanak 79.
(Lokacijska informacija) (1) Lokacijska informacija definira
uvjete za projektiranje, gradnju i izvoenje drugih zahvata u
prostoru koji se utvruju na temelju detaljnih dokumenata
prostornoga ureenja, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju
tih zakona. (2) Temelj za izdavanje lokacijske informacije
provedbeni su dokumenti prostornoga ureenja iz lanka 15. ovoga
Zakona propisani kao temelj za utvrivanje uvjeta za odobrenje
gradnje na odnosnom podruju iz lanka 8. ovoga Zakona, i to: a) na
uim urbanim podrujima za koja su doneseni propisani detaljni
planovi iz toke a) lanka 8. ovoga Zakona lokacijska informacija
donosi se na temelju prihvaenog detaljnog plana i uvjeta iz odluke
o provedbi plana; b) na urbanim podrujima za koja je donesen
propisani zoning-plan iz toke b) lanka 8. ovoga Zakona, lokacijska
informacija donosi se na temelju zoning-plana i uvjeta iz odluke o
provedbi.
(3) Lokacijska informacija izdaje se po skraenom upravnom
postupku.
lanak 80.
(Zahtjev za izdavanje lokacijske informacije) (1) Zahtjev za
izdavanje lokacijske informacije za objekte iz stavka (4) lanka 67.
ovoga Zakona podnosi se Ministarstvu i mjerodavnoj opinskoj slubi
za upravu. (2) Uz zahtjev za izdavanje lokacijske informacije
prilae se: a) izvadak iz katastarskoga plana;
b) idejno rjeenje; c) opis graevine; d) opis predviene
tehnologije rada ako se radi o proizvodnom objektu. (3) Uz zahtjev
za izdavanje lokacijske informacije prilae se i dokaz o uplati
administrativne pristojbe.
lanak 81.
(Sadraj lokacijske informacije)
-
Lokacijskom informacijom, u ovisnosti o vrsti graevine ili
zahvata, utvruju se: a) oblik i veliina parcele; b) regulacijska i
graevinska crta; c) koeficijent izgraenosti parcele; d)
nivelacijske kote;
e) tehniki pokazatelji graevine; f) prostorno organiziranje
graevinske parcele ukljuujui rjeenje internog prometa u mirovanju;
g) ureenje parcele; h) nain i uvjeti prikljuenja parcele odnosno
graevine na prometnu povrinu i komunalnu infrastrukturu; i)
primjena materijala i arhitektonskih smjernica;
j) uvjeti za otklanjanje urbanistiko-arhitektonskih barijera za
kretanje invalidnih osoba; k) uvjeti za zatitu od prirodnih i
ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda, katastrofa i ratnih
djelovanja; l) odreenje da e se o obvezi plaanja trokova ureenja
graevinskoga zemljita ako se gradnja obavlja na neureenom
graevinskom zemljitu, kao i drugim obvezama korisnika koje
proistjeu iz koritenja odnosnoga prostora, odluiti posebnim
rjeenjem; m) druge podatke i uvjete znaajne za gradnju.
lanak 82.
(Rok za izdavanje lokacijske informacije) (1) Ministarstvo i
mjerodavna opinska sluba duni su izdati lokacijsku informaciju u
roku od 15 dana od dana prijma potpunoga zahtjeva.
(2) U postupku izdavanje lokacijske informacije primjenjuje se
Zakon o upravnom postupku ako ovim zakonom nije
drugaije odreeno. (3) Na rjeenje o lokacijskoj informaciji koje
donosi Ministarstvo ne moe se podnijeti alba, ali se moe pokrenuti
upravni spor u mjerodavnom kantonalnom sudu u roku od 30 dana od
dana prijma rjeenja. (4) Na rjeenje o lokacijskoj informaciji koje
donosi mjerodavna opinska sluba moe se podnijeti alba Ministarstvu
u roku od 15 dana od dana prijma rjeenja. (5) Protiv konanoga akta
drugostupanjskoga tijela iz stavka (4) ovoga lanka moe se pokrenuti
upravni spor u mjerodavnom kantonalnom sudu, na nain i pod uvjetima
propisanim vaeim Zakonom o upravnim sporovima Federacije Bosne i
Hercegovine.
lanak 83. (Lokacijska informacija za privremene graevine)
(1) Lokacijska informacija izdaje se i za privremene graevine na
lokacijama koje se nalaze na graevinskom zemljitu koje nije
privedeno konanoj namjeni utvrenoj u detaljnom planskom dokumentu
ili na lokacijama koje su planskim dokumentom predviene za
postavljanje privremenih graevina. (2) U lokacijskoj informaciji za
privremenu graevinu navodi se da je prilikom privoenja graevinskog
zemljita krajnjoj namjeni obveza investitora ukloniti privremenu
graevinu i vlastitim sredstvima zemljite dovesti u prvobitno
stanje. (3) U sluaju da zbog privoenja graevinskog zemljita konanoj
namjeni nastane potreba da se privremena graevina ukloni prije
isteka roka utvrenog lokacijskom informacijom, mjerodavno tijelo
duno je odmah nakon izdavanja lokacijske informacije za trajnu
graevinu obavijestiti investitora o potrebi i roku njezina
uklanjanja. (4) Ako investi