I
ZAKONO ZATITI IVOTNE SREDINEI OSNOVNE ODREDBE lan 1.
Ovim zakonom ureuje se zatita ivotne sredine radi njenog
ouvanja, smanjivanja rizika za ivot i zdravlje ljudi, te
osiguravanja i poboljavanja kvaliteta ivota, zatita svih elemenata
ivotne sredine, informisanje i pristup informacijama u oblasti
zatite ivotne sredine, planiranje i zatita ivotne sredine, strateka
procjena uticaja i procjena uticaja na ivotnu sredinu, postupak
izdavanja ekolokih dozvola i spreavanja nesrea velikih razmjera,
sistem eko-oznaavanja i upravljanje zatitom ivotne sredine,
finansiranje aktivnosti u vezi sa ivotnom sredinom, odgovornost za
tetu nanesenu ivotnoj sredini, kao i prava i obaveze pravnih i
fizikih lica koja obavljaju djelatnosti utvrene ovim zakonom. lan
2.
Zatita ivotne sredine sprovodi se u cilju:
a) smanjenja koritenja, spreavanja optereivanja, zagaivanja i
naruavanja ivotne sredine, poboljanja i obnove oteene ivotne
sredine,b) zatite ljudskog zdravlja i poboljanja uslova ivotne
sredine za kvalitet ivota,v) odrivog upravljanja, ouvanja i zatite
prirodnih resursa, racionalnog koritenja resursa i takvog naina
privrede kojim se osigurava obnova resursa,g) usklaenosti
socijalnih, ekonomskih i drugih interesa Republike Srpske (u daljem
tekstu: Republika) sa zahtjevima za zatitu ivotne sredine,d)
meunarodne saradnje u zatiti ivotne sredine,) pruanja mogunosti za
inicijative i uee javnosti u djelatnostima koje imaju za cilj
zatitu ivotne sredine,e) koordinacije privrede i integrisanja
socijalnog i ekonomskog razvoja u skladu sa propisanim standardima
za zatitu ivotne sredine i) uspostavljanja i razvoja institucija za
zatitu i ouvanje ivotne sredine. lan 3.(1) Svako lice ima pravo na
zdravu ivotnu sredinu.
(2) Svako lice ima pravo na ivot u ivotnoj sredini podobnoj za
zdravlje i blagostanje, te je individualna i kolektivna obaveza da
se zatiti i pobolja ivotna sredina za dobrobit sadanjih i buduih
generacija.
lan 4.
Odredbe ovog zakona odnose se na:
a) sve elemente ivotne sredine (vazduh, vodu, zemljite, biljni i
ivotinjski svijet, pejza, izgraenu ivotnu sredinu) ib) sve vidove
djelatnosti koje koriste prirodne resurse i optereuju ivotnu
sredinu, odnosno djeluju na ivotnu sredinu tako da predstavljaju
opasnost od zagaivanja ivotne sredine, zagauju ivotnu sredinu, ili
imaju negativan uticaj na ivotnu sredinu (poput buke, vibracija,
radijacije, izuzimajui nuklearnu radijaciju, otpad itd.).
lan 5.(1) Zatitu i unapreivanje ivotne sredine obezbjeuju, u
okviru svojih ovlatenja, Republika, jedinice lokalne samouprave,
privredna drutva, preduzetnici, udruenja i fondacije, kao i druga
pravna i fizika lica, strune organizacije i druge javne slube.
(2) Subjekti iz stava 1. ovog lana duni su da uvaju i unapreuju
ivotnu sredinu.
(3) Republika uspostavlja sa Federacijom Bosne i Hercegovine i
Brko Distriktom saradnju i koordinaciju u okvirima zajednikih
ciljeva i interesa zatite ivotne sredine.
(4) Republika uestvuje u meunarodnoj saradnji u oblasti zatite
ivotne sredine.
lan 6.
Naela zatite ivotne sredine su:
a) naelo odrivog razvoja,b) naelo predostronosti i prevencije,v)
naelo zamjene,g) naelo integralnog pristupa,d) naelo saradnje i
podjele odgovornosti,
) naelo uee javnosti i pristup informacijama ie) naelo zagaiva
plaa.lan 7.
Odrivost ivotne sredine podrazumijeva:a) ouvanje prirodnog
bogatstva tako da potronja obnovljivih materijala, vodenih i
energetskih resursa ne prelazi okvire u kojima prirodni sistemi
mogu to nadoknaditi i da potronja neobnovljivih resursa ne prelazi
okvir u kojem se odrivi obnovljivi resursi zamjenjuju,b) da stepen
zagaujuih materija koje se emituju ne prelazi mogunosti vazduha,
vode, zemljita da ih apsorbuje i preradi iv) stalno ouvanje bioloke
raznovrsnosti (biodiverziteta), ljudskog zdravlja, kvaliteta
vazduha, vode i zemljita, prema uslovima koji su potrebni za ivot
ljudi, biljnog i ivotinjskog svijeta.lan 8.(1) Kada prijeti
opasnost od nepopravljive tete po ivotnu sredinu, nedostatak naune
podloge ne moe biti razlog za odgaanje uvoenja mjera predostronosti
i prevencije da bi se sprijeila dalja degradacija ivotne
sredine.
(2) Koritenje ivotne sredine organizuje se i obavlja na nain
koji:
a) rezultira najniim moguim stepenom optereenja i koritenja
ivotne sredine,b) spreava zagaivanje ivotne sredine iv) spreava
tetu po ivotnu sredinu.
(3) Pri koritenju ivotne sredine mora se ispotovati naelo
predostronosti, to jest paljivo upravljati i ekonomino koristiti
elemente ivotne sredine, te svesti na najmanju moguu mjeru
stvaranje otpada primjenom reciklae nastalog otpada, odnosno
ponovnog koritenja prirodnih i vjetakih materijala.
(4) Korisnik ivotne sredine koji izaziva opasnost po ivotnu
sredinu ili uzrokuje tetu po ivotnu sredinu duan je da odmah
obustavi radnju koja predstavlja opasnost ili uzrokuje tetu.
(5) Ukoliko je teta nastala kao posljedica dosadanjih
djelatnosti korisnika, korisnik je duan da u to kraem roku otkloni
i popravi nastalu tetu u ivotnoj sredini.
lan 9. (1) Svaku djelatnost koja bi mogla da ima tetne
posljedice po ivotnu sredinu potrebno je zamijeniti drugom
djelatnou koja predstavlja znatno manji rizik i opasnost po ivotnu
sredinu. Zamjena djelatnosti obavlja se i ukoliko su trokovi takve
djelatnosti vei od vrijednosti koje treba zatititi.
(2) Odredba stava 1. ovog lana primjenjuje se pri koritenju
proizvoda, dijelova postrojenja, opreme i primjene proizvodnih
procesa, uz obavezno ograniavanje zagaivanja ivotne sredine na
izvoru. lan 10. (1) Zahtjevi za visok nivo zatite ivotne sredine i
poboljanje kvaliteta ivotne sredine sastavni su dio svih politika i
strategija kojima je cilj unapreivanje ivotne sredine, a
osiguravaju se u skladu sa naelom odrivog razvoja.
(2) Svrha naela integralnog pristupa je spreavanje ili svoenje
na najmanju moguu mjeru rizika od tete po ivotnu sredinu u
cijelosti.
(3) Naelo integralnog pristupa obuhvata:
a) uzimanje u obzir cijelog ivotnog ciklusa supstanci i
proizvoda,b) predvianje posljedica u svim elementima ivotne sredine
kao rezultata djelovanja supstanci i djelatnosti (novih i
postojeih),
v) svoenje nastanka otpada i tetnog djelovanja otpada na
najmanju moguu mjeru,g) primjenjivanje optih metoda za
procjenjivanje i poreenje problema u ivotnoj sredini id) primjenu
mjera u odnosu na posljedice, poput kvalitativnih ciljeva zatite
ivotne sredine i mjera usmjerenih ka izvorima kada su u pitanju
emisije.lan 11. (1) Planiranje, upravljanje i monitoring ivotne
sredine na nivou Republike postie se saradnjom i zajednikim
djelovanjem svih subjekata s ciljem zatite ivotne sredine, svako u
okviru svoje nadlenosti i odgovornosti.
(2) Sprovoenje ciljeva koji se tiu ivotne sredine podstie se
meuentitetskom saradnjom i saradnjom sa Brko Distriktom,
bilateralnim ili multilateralnim meunarodnim sporazumima o zatiti
ivotne sredine i drugim sporazumima o saradnji, kao i pruanjem
informacija i podrke u vezi sa zatitom ivotne sredine, a posebno u
odnosima sa susjednim zemljama. lan 12. (1) Svaki pojedinac i
organizacija moraju imati odgovarajui pristup informacijama koje se
odnose na ivotnu sredinu, a kojim raspolau organi uprave, ukljuujui
i informacije o opasnim supstancama i djelatnostima u njihovim
zajednicama, kao i mogunost uestvovanja u donoenju odluka.
(2) Ministarstvo nadleno za prostorno ureenje, graevinarstvo i
ekologiju (u daljem tekstu: Ministarstvo) i jedinica lokalne
samouprave (u daljem tekstu: nadleni organi) duni su da pomau i
razvijaju svijest javnosti omoguavajui dostupnost informacija iroj
javnosti.
(3) Javnost ima pravo da uestvuje u postupcima koji se vode u
skladu sa ovim zakonom ili drugim propisima.
(4) Svako zainteresovano lice koje smatra da su mu povrijeena
prava iz stava 3. ovog lana ima pravo na zatitu u upravnim i
sudskim postupcima.
lan 13.
(1) Zagaiva ivotne sredine (u daljem tekstu: zagaiva) plaa
naknadu za zagaivanje ivotne sredine u skladu sa propisom koji
regulie finansiranje zatite ivotne sredine, kada svojim
aktivnostima prouzrokuje ili moe prouzrokovati optereenje ivotne
sredine, odnosno ako proizvodi, koristi ili stavlja u promet
sirovinu, poluproizvod ili proizvod koji sadri tetne materije po
ivotnu sredinu.
(2) Zagaiva, u skladu sa propisom iz stava 1. ovog lana, snosi
ukupne trokove mjera za spreavanje i smanjivanje zagaivanja koji
ukljuuju trokove rizika po ivotnu sredinu i trokove uklanjanja tete
nanesene ivotnoj sredini.
lan 14.
Pojmovi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedea znaenja:
a) bioloka raznovrsnost (biodiverzitet) je sveukupnost svih ivih
organizama koji su sastavni dijelovi ekolokih sistema, a ukljuuje
raznovrsnost ivih organizama iz svih izvora, ukljuujui izmeu
ostalog kopnene i vodne eko-sisteme i ekoloke komplekse kojima
pripadaju; ovo ukljuuje raznovrsnost unutar vrsta, izmeu vrsta,
ivotnih zajednica i eko-sistema,
b) genetiki modifikovani organizam je organizam iji je genetiki
materijal promijenjen metodama savremene biotehnologije,
v) granine vrijednosti emisija su masa izraena u vidu specifinih
parametara, koncentracije i/ili nivoa emisija, koje nee biti
prekoraene tokom odreenog perioda ili odreenih perioda,
g) grupa proizvoda je bilo koja vrsta proizvoda ili usluga sa
slinim namjenama koji se kao takvi izjednaavaju u smislu upotrebe i
zapaanja od potroaa,d) ekoloka dozvola je odluka nadlenog organa
donesena u formi rjeenja kojom se utvruje da postrojenje ispunjava
odreene uslove za izgradnju i rad cijelog postrojenja ili dijela
postrojenja, a moe obuhvatiti jedno ili vie postrojenja, na istoj
lokaciji kojima upravlja isto odgovorno lice, ) elementi ivotne
sredine su zemljite, vazduh, voda, biosfera, kao i izgraena
(vjetaka ) ivotna sredina koja je nastala kao rezultat djelatnosti
ljudskog faktora koji je uz to i sastavni dio ivotne sredine,
e) emisija je direktno ili indirektno isputanje supstanci, u
vidu vibracija, zraenja, toplote, mirisa ili buke koje proizvodi
jedan ili vie izvora i isputa u vazduh, vodu ili zemljite,
) ivotna sredina je skup prirodnih i stvorenih vrijednosti iji
kompleksni meusobni odnosi ine okruenje, odnosno prostor i uslove
za ivot,
z) zagaivanje je direktno ili indirektno unoenje supstanci,
vibracija, toplote ili buke u vazduh, vodu ili zemljite izazvano
ljudskom aktivnou koje moe biti tetno po zdravlje ljudi ili
kvalitet ivotne sredine i moe da dovede do oteenja materijalnih
dobara, ili da narui ili omete uivanje i druge zakonite oblike
koritenja ivotne sredine,
i) zadovoljavajue stanje je ispunjenost svih standarda kvaliteta
ivotne sredine koji su relevantni za lokaciju postrojenja, naroito
oni koji se tiu zatite zemljita, vazduha i vode,
j) zainteresovana strana ili organ je fiziko lice sa
prebivalitem ili pravno lice sa sjeditem ili vlasnik, odnosno
posjednik nepokretnosti sa sjeditem u podruju uticaja ili podruju
koje e vjerovatno biti pod uticajem, odnosno organ uprave ili drugi
republiki organ ili organ jedinice lokalne samouprave koji moe biti
zainteresovan za planirani projekat, odnosno procjenu njegovog
uticaja na ivotnu sredinu, s obzirom na svoje specifine nadlenosti
i odgovornosti, koje se odnose na zatitu ivotne sredine,
k) zainteresovana javnost je javnost na koju utie ili bi moglo
uticati donoenje odluka o izdavanju ili reviziji i obnavljanju
dozvola ili uslova iz dozvola ili koja ima interes u donoenju
takvih odluka, u smislu ove definicije e se smatrati da interes
imaju udruenja i fondacije koja promoviu zatitu ivotne sredine,l)
zatita ivotne sredine podrazumijeva sve odgovarajue djelatnosti i
mjere koje imaju za cilj prevenciju od opasnosti, tete ili
zagaivanja ivotne sredine, smanjenje i otklanjanje tete koja je
nastala, i vraanje na stanje prije izazvane tete,
lj) zemljite je povrinski sloj Zemljine kore smjeten izmeu
stjenovite podloge i povrine, a koje se sastoji od mineralnih
estica, organskih materija, vode, vazduha i ivih organizama,
m) znaajna promjena je promjena u prirodi ili funkcionisanju,
ili proirenje postrojenja, koja moe da ima znaajan negativan uticaj
na ljudsko zdravlje ili ivotnu sredinu,
n) imisija je koncentracija supstanci na odreenom mjestu i u
odreenom vremenu u ivotnoj sredini,
nj) izvjetaj o stratekoj procjeni je dokument koji se prilae uz
odreeni plan ili program i sadri identifikaciju, opis i procjenu
moguih znaajnih uticaja na ivotnu sredinu zbog realizacije plana i
programa, kao i varijante razmatrane i usvojene na osnovu ciljeva i
prostornog obuhvata plana i programa,
o) javnost je jedno ili vie fizikih ili pravnih lica i njihova
udruenja, organizacije ili grupe,p) koritenje ivotne sredine je
djelatnost koja izaziva promjene u ivotnoj sredini, tako da se
koristi ivotnom sredinom u cijelosti ili nekim njenim elementom kao
prirodnim resursom ili isputajui supstance, odnosno energiju u
ivotnu sredinu ili elemente ivotne sredine u okviru propisa koji
ureuju oblast zatite ivotne sredine,
r) mikroorganizmi su bilo koja mikrobioloka elijska ili
neelijska cjelina, sposobna da se replikuje ili prenosi genetiki
materijal,
s) monitoring je sistem praenja stanja ivotne sredine, odnosno
zagaivanja ivotne sredine, praenje emisija i imisija, te prirodnih
pojava,
t) najbolje raspoloive tehnike su najefektivniji i najnapredniji
stepen razvoja djelatnosti i nain njihovog obavljanja koje ukazuju
na praktinu pogodnost odreenih tehnika kako da prue osnovu za
granine vrijednosti emisija i druge uslove iz ekoloke dozvole,
propisane u cilju spreavanja, ili ako to nije izvodljivo, u cilju
smanjenja emisija i uticaja na ivotnu sredinu kao cjelinu,
) nesrea velikih razmjera/akcident je emisija velikih razmjera,
poara ili eksplozije usljed nekontrolisanih dogaaja nastalih tokom
rada postrojenja koja predstavlja ozbiljnu opasnost po zdravlje
ljudi ili ivotnu sredinu, neposrednu ili odgoenu, unutar ili izvan
postrojenja, a koja ukljuuje jednu ili vie opasnih supstanci,
u) nosilac projekta je fiziko ili pravno lice, ukljuujui
republike institucije i druge ovlatene institucije na iji se
zahtjev pokreu postupci utvreni ovim zakonom,f) odgovorno lice je
svako fiziko ili pravno lice koje u cijelosti ili dijelom rukovodi
radom ili kontrolie postrojenje ili lice na koje je preneseno
ovlatenje za donoenje ekonomskih odluka u oblasti tehnikog
funkcionisanja postrojenja ili pogona,
h) opasnost je unutranje svojstvo opasnih supstanci ili fiziko
stanje koje moe da izazove tetu po ljudsko zdravlje ili ivotnu
sredinu,c) opasna supstanca je propisom odreena supstanca, mjeavina
supstanci ili preparat u vidu sirovine, proizvoda, nusproizvoda,
taloga ili meuproizvoda, ukljuujui i one supstance za koje je
osnovano oekivati da bi mogle da nastanu u sluaju nesree,
) opasne lokacije su rudnici, nalazita nafte ili rafinerije,
postrojenja za snabdijevanje plinom i taljenje, termoelektrane,
koksne pei, postrojenja za proizvodnju i obradu metala i minerala,
hemijska postrojenja, postrojenja za tretman, spaljivanje i
skladitenje otpada, postrojenja za proizvodnju energije iz otpada,
postrojenja za tretman otpadnih voda, klaonice, bojare i koare,
postrojenja za proizvodnju papira, brane i gasovodi ili
naftovodi,d) optereivanje ivotne sredine je emisija supstanci ili
energije u ivotnu sredinu,
) planovi i programi su svi razvojni ili drugi planovi i
programi, osnove, ukljuujui i njihove izmjene, koje priprema i/ili
usvaja organ na republikom ili lokalnom nivou, ili koje nadleni
organ priprema za odgovarajui postupak usvajanja u Narodnoj
skuptini Republike Srpske ili Vladi Republike Srpske (u daljem
tekstu: Vlada), odnosno u jedinici lokalne samouprave, kao i
planovi i programi koji se donose na osnovu posebnih propisa,
aa) projekat jeste projektovanje i izvoenje graevinskih i drugih
radova, ukljuujui i izgradnju postrojenja i drugih sistema i druge
aktivnosti i djelatnosti u prostoru i intervencije u prirodnom
okruenju pejzaa,
ab) promjena u radu je promjena u prirodi, funkcionisanju ili
proirenje postrojenja koje bi moglo da izazove posljedice po ivotnu
sredinu,
av) procjena uticaja na ivotnu sredinu je identifikovanje, opis
i odgovarajua procjena u odnosu na svaki pojedinani sluaj, u skladu
sa odredbama ovog zakona, direktan i indirektan uticaj nekog
projekta na sljedee elemente i faktore: ljude, biljni i ivotinjski
svijet, zemljite, vodu, vazduh, klimu i pejza, materijalna dobra i
kulturno nasljee i meudjelovanje navedenih faktora,
ag) podruje uticaja je podruje ili dio prostora gdje je izazvan
odreen stepen uticaja na ivotnu sredinu koji je definisan zakonskim
propisima ili koji moe da nastane kao rezultat koritenja ivotne
sredine, ad) postrojenje podrazumijeva jedan ili vie pogona, jednu
ili vie tehnikih jedinica na jednom mjestu u kojima se obavljaju
djelatnosti koje mogu imati negativne uticaje na ivotnu sredinu ili
gdje postoje opasne supstance. Pod postrojenjem se podrazumijeva i
obavljanje djelatnosti koja je neposredno tehniki povezana sa
obavljanjem djelatnosti na mjestu postrojenja i koja moe imati
uticaj na nivo emisija, odnosno zagaivanja,
a) prirodni resurs je komponenta prirodne ivotne sredine,
odnosno sastavni dio prirodne ivotne sredine koji se moe koristiti
da bi se zadovoljile potrebe drutva, izuzimajui vjetaku ivotnu
sredinu,
ae) referentni dokument o najboljim raspoloivim tehnikama je
dokument koji je rezultat razmjene informacija i koji prvenstveno
opisuje primijenjene tehnike, trenutne nivoe emisija i potronje,
tehnike koje se razmatraju za odreivanje najboljih raspoloivih
tehnika, kao i zakljuke o najboljim raspoloivim tehnikama i sve
tehnike u nastajanju,
a) rizik je mogunost pojave odreene posljedice unutar odreenog
perioda ili u odreenim okolnostima,
az) standard kvaliteta ivotne sredine je propisani zahtjev koji
se mora ispuniti u odreenom periodu, u odreenoj sredini ili
odreenom dijelu, kako je propisano ovim zakonom ili drugim
zakonima,ai) skladitenje je prisustvo neke koliine opasnih
supstanci radi skladitenja, odlaganja radi uvanja na sigurnom
mjestu ili dranja na lageru,
aj) strateka procjena ivotne sredine je sistematski proces
vrednovanja posljedica predloenih planova, programa ili strategija
na ivotnu sredinu da bi se jo u ranoj etapi donoenja odluka uz
ekonomska i drutvena razmatranja, ukljuila i razmatranja o ivotnoj
sredini,
ak) strateka procjena uticaja odreenih planova i programa na
ivotnu sredinu je priprema izvjetaja o stanju ivotne sredine,
sprovoenje postupka konsultacija, uvaavanje izvjetaja i rezultata
konsultacija u postupku odluivanja i donoenja ili usvajanja
odreenih planova i programa, kao i pruanje informacija i podataka o
donesenoj odluci,
al) supstanca je bilo koji hemijski element i njegova
jedinjenja, uz izuzetak radioaktivnih supstanci, genetski
modifikovanih mikroorganizama i genetski modifikovanih
organizama,alj) udruenja i fondacije koja promoviu zatitu ivotne
sredine su organizacije koje se bave zatitom ivotne sredine i koje
su se svojim statutima opredijelile da promoviu zatitu ivotne
sredine (u daljem tekstu: udruenja i fondacije) iam) uticaj na
ivotnu sredinu je promjena u ivotnoj sredini nastala koritenjem i
optereivanjem ivotne sredine.II ZATITA ELEMENATA IVOTNE SREDINElan
15.
(1) Zatita elemenata ivotne sredine podrazumijeva zatitu
kvaliteta, kvantiteta i njihovih zaliha, kao i ouvanje prirodnih
procesa unutar elemenata i njihove prirodne ravnotee.
(2) Elementi ivotne sredine moraju biti zatiene pojedinano i u
sklopu ostalih elemenata ivotne sredine, uzevi u obzir njihove
meuzavisne odnose.
(3) Posebnim propisima ureuju se pojedine oblasti zatite i
ouvanja elemenata ivotne sredine, nain optereivanja i koritenja
elemenata i zatita od uticaja koji predstavljaju opasnost po ivotnu
sredinu.lan 16.(1) Zatita zemljita obuhvata povrinu i
ispodpovrinske slojeve zemljita, formacije stijena i minerala, kao
i njihove prirodne i prelazne oblike i procese.
(2) Na povrini zemljita ili ispod povrine mogu se vriti
djelatnosti i odlagati materije koje ne zagauju ili oteuju
zemljite.
(3) U toku realizacije projekta, kao i prije njegovog izvoenja
(izgradnja, eksploatacija mineralnih sirovina itd.), obezbjeuje se
zatita zemljita.
(4) Nakon zavretka djelatnosti koje ukljuuju koritenje zemljita,
korisnik e osigurati obnovu, odnosno razvoj tog podruja prema
utvrenom planu, tamo gdje postoje uslovi za to i ukoliko je to
utvreno posebnim propisima ili odlukom nadlenog organa.
lan 17. (1) Vode se mogu koristiti i optereivati, a otpadne vode
isputati u vode uz primjenu odgovarajueg tretmana, na nain i do
nivoa koji ne predstavlja opasnost za prirodne procese ili za
obnovu kvaliteta i koliine vode i koji ne umanjuje mogunost
njihovog vienamjenskog koritenja. (2) Zatita i koritenje voda
ostvaruje se u okviru integralnog upravljanja vodama, i to
sprovoenjem mjera za ouvanje povrinskih i podzemnih voda i njihovih
rezervi, kvaliteta i koliina, kao i zatitom korita, obalnih podruja
i slivova, u skladu sa posebnim zakonom.
(3) Mjere zatite voda obezbjeuju spreavanje ili ograniavanje
unoenja u vode opasnih, otpadnih i drugih tetnih materija, praenje
i ispitivanje kvaliteta povrinskih i podzemnih voda, kao i
kvaliteta otpadnih voda i njihovo preiavanje. lan 18. (1) Zatita
vazduha ostvaruje se preduzimanjem mjera sistematskog praenja
kvaliteta vazduha, smanjenjem zagaivanja vazduha zagaujuim
materijama ispod propisanih graninih vrijednosti i preduzimanjem
tehniko-tehnolokih i drugih potrebnih mjera za smanjenje emisije,
praenjem uticaja zagaenog vazduha na zdravlje ljudi i ivotnu
sredinu. Mjere zatite vazduha obezbjeuju ouvanje atmosfere u
cijelosti sa svim njenim procesima i klimatskim obiljejima.
(2) Planiranje zatite vazduha, izvori emisija, zatita vazduha,
nadzor, uee javnosti i finansiranje zatite vazduha sprovodi se u
skladu sa posebnim propisom koji regulie zatitu vazduha.lan 19. (1)
Ouvanje biosfere obuhvata zatitu organizama, njihovih zajednica i
stanita, ukljuujui i ouvanje prirodnih procesa i prirodne ravnotee
unutar eko-sistema, uz obezbjeivanje njihove odrivosti.
(2) Bioloka raznovrsnost i bioloki resursi tite se i koriste na
nain koji omoguava njihov opstanak, raznovrsnost, obnavljanje i
unapreivanje u sluaju naruenosti.
(3) Zatita bioloke raznovrsnosti i koritenje biolokih resursa,
vri se na osnovu ovog zakona i posebnog propisa koji regulie zatitu
prirode.
lan 20. (1) Prostornim planom odreuju se zone izgradnje na
odreenim lokacijama zavisno od stepena optereenja ivotne sredine i
svrhe izgradnje na odreenim lokacijama.
(2) Obavljanje odreenih djelatnosti u pojedinim zonama gdje
postoji zatitna udaljenost ili podruje, dozvoljeno je na nain
utvren posebnim propisima kojim je regulisan stepen optereenja
ivotne sredine u skladu sa prirodom optereivanja ivotne sredine i
ovim zakonom.
(3) Zelene povrine, kao i pojas zatitnih zona na teritoriji
jedinica lokalne samouprave ureuju se posebnim propisima.lan 21.
(1) Upravljanje opasnim supstancama, odnosno zatita od organskih i
neorganskih supstanci sa opasnim svojstvima, kao i planiranje,
organizovanje i preduzimanje preventivnih i sanacionih mjera vri se
pod uslovima i na nain kojim se obezbjeuje smanjenje rizika po
ivotnu sredinu i zdravlje ljudi i pruanje adekvatnog odgovora na
opasnosti po ivotnu sredinu. (2) Pravno i fiziko lice koje upravlja
opasnim supstancama ili koje primjenjuje tehnologije tetne po
ivotnu sredinu, duno je da preduzima sve potrebne zatitne i
bezbjednosne mjere kojima se rizik od opasnosti po ivotnu sredinu i
zdravlje ljudi svodi na najmanju moguu mjeru, u skladu sa posebnim
propisima koji reguliu tu oblast.lan 22. (1) Zatita od tetnog
uticaja otpada po ivotnu sredinu obuhvata sve vrste supstanci i
proizvoda, ukljuujui ambalau i materijal za pakovanje tih
supstanci, odnosno sve vrste proizvoda koji se odlau ili za koje se
planira da e biti odloeni.
(2) Imalac otpada duan je da preduzima adekvatne mjere za
upravljanje otpadom i obezbijedi osnovne mjere radi spreavanja ili
smanjenja nastajanja, ponovnu upotrebu i reciklau otpada,
izdvajanje sekundarnih sirovina i koritenje otpada kao energenta,
odnosno odlaganje otpada.
(3) Posebnim propisom ureuje se planiranje upravljanja otpadom,
dozvole za upravljanje otpadom, nadzor nad upravljanjem otpadom,
djelatnosti i odgovornosti upravljanja otpadom, prekogranino
kretanje otpada i naknada tete.
lan 23. (1) Korisnik izvora buke moe upotrebljavati izvore buke
po propisanim uslovima, uz primjenu propisanih mjera zatite kojima
se smanjuju emisije buke, odnosno upotreba postrojenja, ureaja,
maina, transportnih sredstava i aparata koji prouzrokuju buku.
(2) Zatita od vibracija sprovodi se preduzimanjem mjera kojima
se spreava i otklanja ugroavanje ivotne sredine od dejstava
mehanikih, periodinih i pojedinanih potresa izazvanih ljudskom
djelatnou i ureuje se posebnim propisima.
(3) Zatita od buke ureuje se posebnim propisom, koji donosi
ministar. lan 24. (1) Zatita od zraenja sprovodi se primjenom
sistema mjera kojima se spreava ugroavanje ivotne sredine i
zdravlje ljudi od dejstava zraenja koja potiu iz jonizujuih i
nejonizujuih izvora i otklanjaju posljedice emisija koje izvori
zraenja emituju ili mogu da emituju.
(2) Pravno i fiziko lice moe da proizvodi i koristi izvore
jonizujuih i nejonizujuih zraenja pod uslovima propisanim posebnim
propisima.III INFORMISANJE I EDUKACIJA U OBLASTI ZATITE IVOTNE
SREDINElan 25. (1) Nadleni organi, ovlatene i druge organizacije
duni su da redovno, blagovremeno i objektivno obavjetavaju javnost
o stanju ivotne sredine, odnosno o pojavama koje se prate u okviru
monitoringa emisije i imisije, kao i mjerama upozorenja ili razvoju
zagaenja koja mogu predstavljati opasnost za ivot i zdravlje ljudi
u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.
(2) Javnost ima pravo pristupa propisanim registrima ili
evidencijama koje sadre informacije i podatke u skladu sa ovim
zakonom.
lan 26.
Korisnici ivotne sredine duni su da obavljaju mjerenja
optereivanja i koritenja ivotne sredine koja su posljedica njihovih
djelatnosti na nain utvren ovim zakonom, o emu vode evidenciju i
omoguavaju nadlenim organima pristup tim podacima.
lan 27.
(1) Obim i vrsta tete po ivotnu sredinu, utvreni pravosnanom
odlukom nadlenog organa uprave ili suda upisuju se u javne
evidencije koje se vode kod Republike uprave za geodetske i
imovinsko-pravne poslove.
(2) Na osnovu zahtjeva vlasnika nepokretnosti, pravosnanom
odlukom organa uprave ili suda utvruje se prestanak ili smanjenje
stepena zagaenosti ivotne sredine, a navedena odluka se po slubenoj
dunosti dostavlja organu iz stava 1. ovog lana radi brisanja
izvrenog upisa.
lan 28.
(1) Ministarstvo u saradnji sa ministarstvom nadlenim za
prosvjetu i kulturu i ministarstvom nadlenim za nauku i tehnologiju
izrauje i postupa u skladu sa godinjim obrazovnim planovima u
oblasti zatite ivotne sredine, kojima se unapreuje obrazovanje i
svijest javnosti o zatiti ivotne sredine u nastavnom i vannastavnom
programu.
(2) Obrazovni planovi sadre:
a) podatke o pristupu informacijama iz oblasti zatite ivotne
sredine, b) uestvovanje u odluivanju i ostvarivanju prava o pitanju
zatite ivotne sredine iv) obrazovne i promotivne aktivnosti, akcije
i programe sa ciljem jaanja brige i svijesti o potrebi zatite i
odrivog upravljanja ivotnom sredinom.
(3) Ministarstvo u saradnji sa ministarstvom nadlenim za
prosvjetu i kulturu i ministarstvom nadlenim za nauku i tehnologiju
obezbjeuje kontinuiranu saradnju, zajednike aktivnosti i podrku
programima i aktivnostima, kao i redovnu obuku udruenja i
fondacija.lan 29. (1) Ministarstvo u saradnji sa ministarstvom
nadlenim za nauku i tehnologiju, koordinie podrku i procjenu naunih
istraivanja i tehnikog razvoja kojim se omoguava istraivanje stanja
ivotne sredine. (2) Studija usmjerena na istraivanje stanja ivotne
sredine i razvoja zatite ivotne sredine predmet je prioritetne
podrke. lan 30.Ministarstvo sarauje sa ministarstvom nadlenim za
prosvjetu i kulturu, kao i drugim ministarstvima i osigurava strunu
edukaciju o ivotnoj sredini i omoguava unapreivanje znanja na
trajnoj osnovi.lan 31. (1) Republiki organi uprave i organi
jedinica lokalne samouprave duni su da izvravaju obaveze iz lana
30. ovog zakona posredstvom institucija za obrazovanje, u saradnji
sa udruenjima i fondacijama i drugim strunim institucijama koje
promoviu zdravu ivotnu sredinu. (2) Republiki organi uprave i
organi jedinica lokalne samouprave duni su da pruaju podrku
obrazovnim i naunim institucijama, vjerskim zajednicama, strunim
organizacijama i udruenjima da bi mogli djelotvornije sprovoditi
svoje obrazovne djelatnosti.
lan 32.(1) Unapreivanje saradnje i komunikacije zainteresovanih
strana, te ostvarivanje ire drutvene, naune i strune osnove za
zatitu ivotne sredine, vri Savjetodavno vijee za zatitu ivotne
sredine (u daljem tekstu: Vijee), koje je osnovala Vlada, a u cilju
pruanja savjeta Vladi i ministru nadlenom za pitanja zatite ivotne
sredine. Vijee ima konsultativnu i savjetodavnu ulogu.
(2) Vijee se sastoji od devet lanova, i to:
a) predstavnika udruenja i fondacija za zatitu ivotne
sredine,
b) predstavnika organizacija i ustanova koji zastupaju strune i
ekonomske interese iv) predstavnika naunih krugova imenovanih od
predsjednika Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske.
(3) U saradnji sa nadlenim Ministarstvom, Vijee donosi poslovnik
o svom radu i zauzima stavove prema programima, planovima i drugim
pitanjima koja se tiu zatite ivotne sredine.
(4) Vlada imenuje predsjedavajueg Vijea iz reda lanova Vijea na
godinu dana. (5) Ministar nadlean za zatitu ivotne sredine je
kopredsjedavajui Vijea.
(6) Organizovanje rada Vijea koordinie nadleno Ministarstvo.
IV UEE JAVNOSTI I PRISTUP INFORMACIJAMA KOJE SE ODNOSE NA IVOTNU
SREDINUlan 33. (1) Ministarstvo, samostalno ili u saradnji sa
udruenjima i fondacijama promovie zatitu ivotne sredine i prua
informacije o ivotnoj sredini na transparentan nain, koritenjem
publikacija u tampanoj i elektronskoj formi koje su lako dostupne
javnosti, kao i koritenjem sredstava javnog informisanja.
(2) U sluaju neposredne opasnosti po ljudsko zdravlje ili ivotnu
sredinu, Ministarstvo samostalno ili u saradnji sa udruenjima i
fondacijama sve podatke koje posjeduje, blagovremeno dostavlja
zainteresovanoj javnosti ugroenih podruja radi preduzimanja mjera
za spreavanje ili ublaavanje tete koja proizlazi iz odreene
opasnosti.lan 34.Informacija o ivotnoj sredini, u smislu ovog
zakona je informacija u pisanoj, vizuelnoj, audio, elektronskoj ili
bilo kojoj drugoj materijalnoj formi, o:
a) stanju, zatiti, odrivom koritenju ili unapreivanju elemenata
ivotne sredine, kao to su vazduh, voda, zemljite, pejza, prostor i
prirodna podruja, biodiverzitetu i njegovim komponentama i
meudjelovanju ovih elemenata,b) faktorima kao to su supstance,
energija, buka i radijacija, djelatnosti i administrativne mjere,
sporazumi o zatiti ivotne sredine, planovi i programi, koji utiu
ili postoji vjerovatnoa da e uticati na elemente ivotne sredine iz
take a) ovog lana i analiza trokova i korisnih efekata i druge
ekonomske analize i pretpostavke koje se koriste u odluivanju u
ivotnoj sredini iv) stanju zdravlja stanovnitva i bezbjednosti,
ivotnim uslovima, kulturnim dobrima i graevinama, u mjeri u kojoj
su ili bi mogli da budu pod uticajem stanja elemenata ivotne
sredine ili preko ovih elemenata pod uticajem faktora, djelatnosti
ili mjera navedenih u taki b) ovog lana.lan 35.
Pristup javnosti informacijama, uestvovanje u odluivanju i
zatiti prava iz oblasti zatite ivotne sredine imaju sva fizika lica
bez obzira na dravljanstvo, nacionalnost ili mjesto prebivalita i
pravna lica bez obzira na sjedite. lan 36.
(1) Nadleni organi moraju obezbijediti da informacije o ivotnoj
sredini uine dostupnim javnosti, kao i kopiju dokumentacije koja
sadri takvu informaciju.
(2) Zahtjev za pristup informacijama o ivotnoj sredini mora biti
u pisanoj formi. U zahtjevu se ne moraju navesti razlozi zbog kojih
se trai informacija.
(3) Odgovor na zahtjev mora biti u pisanoj formi, osim u
sljedeim sluajevima:
a) ako je opravdano da organ uprave dostavi traene informacije u
drugoj formi, s tim da postoji obaveza organa da obrazloi razlog
zbog kojeg se informacija dostavlja u drugoj formi ili
b) ukoliko je informacija dostupna javnosti u drugoj formi.
(4) Informacije o ivotnoj sredini dostavljaju se najkasnije u
roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva za pristup
informacijama.(5) Odgovor o odbijanju zahtjeva daje se u pisanoj
formi u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva za pristup
informacijama.lan 37.(1) Zahtjev za pristup informacijama o ivotnoj
sredini odbija se ukoliko:
a) organi uprave ne posjeduju traene informacije o ivotnoj
sredini,b) je zahtjev oigledno neosnovan ili ne sadri dovoljno
podataka u vezi sa traenom informacijom iv) se zahtjev tie
materijala koji je u fazi pripreme ili se tie unutranje
komunikacije organa uprave gdje je takvo izuzimanje od davanja
informacije predvieno nekim drugim zakonom, uzimajui u obzir
naruavanje opteg interesa davanjem informacije, ili je informacija
ve dostavljena predstavnicima udruenja i fondacija, zainteresovanom
stanovnitvu odnosnog podruja i tampi zbog kolektivnog javnog
interesa. U tom sluaju nadleni organ uprave e uputiti podnosioca
zahtjeva gdje moe dobiti potrebne informacije.
(2) Zahtjev za pristup informacijama o ivotnoj sredini moe biti
odbijen ukoliko bi davanje informacija imalo tetan uticaj na:
a) meunarodne odnose, odbranu ili optu bezbjednost,b) tok
postupka, pravo lica na pravedno suenje i mogunost organa uprave da
sprovede krivini ili disciplinski postupak,v) povjerljivost
informacija koje se tiu trgovine i industrije i informacije o
emisijama koje su bitne za zatitu ivotne sredine, ukoliko je to
utvreno posebnim propisom s ciljem zatite ekonomskih interesa,g)
prava intelektualne svojine,d) povjerljivost linih podataka i/ili
dokumenta koji se odnose na fizika lica u sluaju da ta lica nisu
dala saglasnost za otkrivanje datih informacija javnosti, ukoliko
je to utvreno zakonom,) interese treeg lica koje je obezbijedilo
traene informacije a da na to nije bilo obavezno i ukoliko to lice
ne da saglasnost za otkrivanje datog materijala ie) ivotnu sredinu
na koju se informacije odnose, kao to su mjesta uzgoja rijetkih
vrsta.
(3) Razlog za odbijanje zahjeva za pristup informacijama iz
stava 2. ovog lana mora biti obrazloen. Ukoliko organ uprave ne
posjeduje traene informacije duan je da u najkraem moguem roku
proslijedi zahtjev organu uprave koji bi mogao imati traene
informacije i o tome obavijesti podnosioca zahtjeva.
lan 38.
(1) Trokove pruanja informacija snosi podnosilac zahtjeva za
pristup informacijama o ivotnoj sredini.
(2) Trokovi iz stava 1. ovog lana su stvarni trokovi umnoavanja
i trokovi koje nadleni organ ima u sluajevima u kojima mora da
sprovede istraivanje ili neke druge aktivnosti na koje nije
obavezan zakonom.
lan 39. (1) Nadleni organi e osigurati uee javnosti u:
a) postupcima procjene uticaja projekata na ivotnu sredinu ib)
postupcima izdavanja ekolokih dozvola.(2) Nadleni organi e
primijeniti odredbe ovog lana i na odluke o predloenim
djelatnostima koje nisu navedene u stavu 1. ovog lana koje mogu da
imaju znaajan uticaj na ivotnu sredinu.
(3) Odredbe ovog lana ne primjenjuju se u sluaju donoenja odluka
o djelatnostima koje slue odbrani Republike.
(4) Nakon pokretanja postupaka iz stava 1. ovog lana,
zainteresovana javnost e biti obavijetena posredstvom sredstava
javnog informisanja o:
a) predloenim djelatnostima i podnesenom zahtjevu, b) predvienom
postupku, ukljuujui dostupne informacije o:
1) pokretanju postupka,
2) mogunosti za uee javnosti,
3) vremenu i mjestu javne rasprave ako je predviena,
4) nadlenim organima od kojih se mogu dobiti bitne informacije i
kod kojih javnost moe izvriti pristup bitnim informacijama,
5) nadlenim organima ili drugom zvaninom organu kojima se mogu
podnijeti primjedbe i pitanja kao i vremenski rok za podnoenje
primjedaba ili pitanja,
6) stanju ivotne sredine i7) injenici da je data djelatnost
podlona entitetskom ili prekograninom postupku procjene uticaja na
ivotnu sredinu.
(5) Zainteresovana javnost e biti obavijetena o vremenu postupka
izvoenja dokaza, kao i o tome da se u roku od 30 dana od dana
pokretanja postupka mogu podnijeti dokazi i injenice koje su od
uticaja na predloenu djelatnost iz stava 1. ovog lana.lan 40. (1)
Nadleni organ e, na zahtjev zainteresovane javnosti, zainteresovane
strane ili organa omoguiti besplatan uvid u sve informacije koje su
relevantne za donoenje odluka iz lana 39. ovog zakona.
(2) Uvid se odnosi na:
a) opis lokacije, fizikih i tehnikih karakteristika predloene
aktivnosti ukljuujui procjenu oekivanih emisija,b) opis znaajnih
uticaja predloene aktivnosti po ivotnu sredinu,v) opis mjera koje
su predviene za spreavanje i/ili smanjenje tih uticaja, ukljuujui
emisije,g) kratak netehniki rezime navedenih podataka,d) prikaz
osnovnih alternativnih rjeenja prouenih od podnosioca zahtjeva i)
osnovne izvjetaje i struna miljenja koja su pripremili organi iz
lana 65. stav 1. ovog zakona.
(3) Zainteresovana javnost, zainteresovana strana ili organ
mogu, u roku od 30 dana od dana uvida u informacije iz stava 2.
ovog lana, u pisanoj formi podnijeti primjedbe, sugestije ili
miljenja koje e nadleni organ razmotriti prilikom donoenja
odluke.
(4) Nadleni organ moe, u sluaju izuzetno sloenih pitanja, na
zahtjev zainteresovane javnosti, zainteresovane strane ili organa
produiti rok iz stava 3. ovog lana za najvie 30 dana.
(5) Nadleni organ obavjetava javnost o donesenoj odluci, kao i
razlozima na kojima se odluka zasniva.lan 41.Svako lice koje smatra
da njegov zahtjev za pristup informacijama nije razmatran, da je
neosnovano odbijen, da na njega nije u potpunosti ili pravilno
odgovoreno, ima pravo pokretanja postupaka za zatitu svojih
prava.lan 42. (1) Predstavnici zainteresovane javnosti,
zainteresovane strane ili organa koji su uestvovali u postupku
odluivanja iz lana 39. ovog zakona mogu da koriste pravna sredstva
protiv donesene odluke.
(2) Predstavnici zainteresovane javnosti, zainteresovane strane
ili organa pored prava uestvovanja u postupcima izdavanja dozvola i
procjene uticaja na ivotnu sredinu imaju pravo, ukoliko se neko
ponaa suprotno principima zatite ivotne sredine propisanim ovim
zakonom, pokrenuti postupak zatite svojih prava pred nadlenim
organima.V PLANIRANJE I ZATITA IVOTNE SREDINElan 43. (1) U
Republici Srpskoj se donose sljedei planski dokumenti o zatiti
ivotne sredine:
a) Strategija zatite ivotne sredine (u daljem tekstu:
Strategija) ib) Plan zatite ivotne sredine jedinica lokalne
samouprave (u daljem tekstu: lokalni plan).(2) Strategija dugorono
odreuje i usmjerava ciljeve upravljanja ivotnom sredinom na naelima
odrivog razvoja u skladu sa ukupnim privrednim, drutvenim,
socijalnim i kulturnim razvojem na podruju Republike.(3) Strategija
sadri osnove za usmjeravanje i usklaivanje privrednih, tehnikih,
naunih, obrazovnih, organizacionih i drugih mjera, te mjera
sprovoenja meunarodnih obaveza radi zatite ivotne sredine.
(4) Lokalni plan mora biti usklaen sa Strategijom.
(5) Strategiju sprovode nadleni republiki organi uprave i
organizacije, a lokalne planove sprovode nadleni organi jedinice
lokalne samouprave, na nain i pod uslovima propisanim zakonom i
propisima donesenim na osnovu zakona.
(6) Svi planski dokumenti zatite ivotne sredine donose se na
period od est godina.lan 44.(1) Strategija naroito sadri:
a) podatke o stanju ivotne sredine po pojedinim elementima
ivotne sredine, te ocjenu stanja ivotne sredine,
b) naela i mjere za odreivanje ciljeva i prioriteta,
v) prikaz vrsta i izvora pritisaka na ivotnu sredinu,
g) osnovne ciljeve i smjernice za cjelovito upravljanje ivotnom
sredinom,
d) osnovne ciljeve i mjere za sprovoenje zatite ivotne sredine u
cjelini, po elementima ivotne sredine i prostornim cjelinama, te
prioritetne mjere zatite,
) pregled prostornih cjelina na kojima je potrebno sprovesti
sanaciju ugroene ivotne sredine i osnovne uslove za njeno
sprovoenje,
e) osnovne smjernice za upravljanje rizicima, spreavanje i
nadziranje opasnosti od nesrea velikih razmjera,
) osnovu osiguranja najpovoljnijih tehnikih, proizvodnih i
privrednih mjera upravljanja ivotnom sredinom,
z) kratkorone i dugorone mjere za spreavanje i ograniavanje
zagaenja ivotne sredine i redoslijed njihovog ostvarivanja s rokom
izvravanja,
i) osnovu monitoringa ivotne sredine u skladu sa obavezama
preuzetim meudravnim ugovorom,
j) izvore i procjenu potrebnih sredstava za sprovoenje mjera
zatite ivotne sredine,
k) analizu trokova i koristi za sprovoenje mjera zatite ivotne
sredine,
l) osnovu ravnomjernog privrednog razvoja i efikasne zatite
ivotne sredine,
lj) osnovu usmjeravanja i unapreivanja obrazovanja na podruju
zatite ivotne sredine,
m) osnovu usmjeravanja naunoistraivakog rada na podruju zatite
ivotne sredine,n) postupak provjere ostvarenja ciljeva, smjernica i
mjera zatite ivotne sredine i
nj) druge potrebne podatke.(2) Strategija, osim podataka iz
stava 1. ovog lana moe da sadri i strateka dokumenta o zatiti
vazduha i prirode, upravljanja otpadom i drugim sastavnim
elementima ivotne sredine i uticajima na ivotnu sredinu, koji se
donose na osnovu posebnih zakona.
(3) Strategiju priprema Ministarstvo u saradnji sa drugim
nadlenim ministarstvima.
(4) Strategiju donosi Narodna skuptina Republike Srpske na
prijedlog Vlade.lan 45. (1) Realizacija Strategije ostvaruje se
akcionim planom za realizaciju strategije, koji donosi Vlada.
(2) Akcioni plan sadri:
a) mjere i aktivnosti, b) nain sprovoenja mjera,v) redoslijed
ostvarivanja mjera,g) rok izvravanja, d) nosioce sprovoenja i)
projekte i procjenu sredstava za sprovoenje plana sa naznaenim
izvorima finansiranja.lan 46.(1) Nadleni organ jedinice lokalne
samouprave duan je da pripremi i donese lokalne planove u skladu sa
Strategijom.
(2) Lokalni plan sadri dugorone mjere i aktivnosti zatite ivotne
sredine, koji su od interesa i u nadlenosti jedinice lokalne
samouprave.(3) Lokalni plan sadri:
a) podatke o stanju ivotne sredine po pojedinim elementima
ivotne sredine, te ocjenu stanja ivotne sredine,
b) mjere za predvianje, spreavanje i ograniavanje zagaenja
ivotne sredine,
v) subjekte koji su duni da sprovode mjere i ovlatenja u vezi sa
sprovoenjem mjera zatite ivotne sredine,
g) smjernice i mjere za ouvanje i unapreivanje zatite ivotne
sredine,
d) monitoring ivotne sredine i ocjenu potrebe uspostavljanja
mree za dodatni monitoring ivotne sredine,
) nain sprovoenja interventnih mjera u vanrednim sluajevima
zagaenja ivotne sredine,
e) rokove za preduzimanje pojedinih mjera,) izvore finansiranja
za sprovoenje pojedinih mjera i procjenu potrebnih sredstava i
z) druge potrebne podatke.lan 47.(1) Za potrebe ostvarivanja
ciljeva Strategije i akcionog plana, te zbog cjelovitog uvida u
stanje ivotne sredine, izrauje se Izvjetaj o stanju ivotne sredine
svake dvije godine.
(2) Izvjetaj iz stava 1. ovoga lana sadri:
a) podatke o stanju ivotne sredine u Republici, b) podatke o
uticaju pojedinih djelatnosti na ivotnu sredinu, v) podatke o
nepovoljnim uticajima na ivotnu sredinu, g) stanje pritisaka na
ivotnu sredinu, d) ocjenu sprovedenih mjera i njihovu efikasnost, )
pregled ostvarivanja ciljeva Strategije, e) ocjenu o koritenju
finansijskih sredstava za zatitu ivotne sredine, ) procjenu potrebe
izrade novih ili izmjene i dopune postojeih dokumenata iz) druge
vane podatke za zatitu ivotne sredine.
(3) Izvjetaj iz stava 1. ovog lana Vlada podnosi Narodnoj
skuptini Republike Srpske. (4) Radi ostvarivanja lokalnih planova
skuptina jedinice lokalne samouprave, na prijedlog odjeljenja
nadlenog za zatitu ivotne sredine, donosi Izvjetaj o stanju ivotne
sredine za podruje jedinice lokalne samouprave, svake dvije
godine.
(5) Na osnovu podnesenih izvjetaja nadlene skuptine mogu
izmijeniti ili dopuniti odgovarajua planska dokumenta.
VI STRATEKA PROCJENA UTICAJA NA IVOTNU SREDINUlan 48.
(1) Strateka procjena uticaja na ivotnu sredinu (u daljem
tekstu: strateka procjena) vri se za planove, programe i osnove (u
daljem tekstu: planovi i programi) u oblasti prostornog i
urbanistikog planiranja ili koritenja zemljita, poljoprivrede,
umarstva, ribarstva, lovstva, energetike, industrije, saobraaja,
upravljanja otpadom, upravljanja vodama, telekomunikacija, turizma,
ouvanja prirodnih stanita i biljnog i ivotinjskog svijeta, kojima
se uspostavlja okvir za odobravanje buduih razvojnih projekata
odreenih propisima kojima se ureuje procjena uticaja na ivotnu
sredinu.(2) Za planove i programe kojima je predvieno koritenje
manjih povrina na lokalnom nivou ili u sluaju manjih izmjena
planova i programa koje ne zahtijevaju propisani postupak
usvajanja, kao i za planove i programe koji nisu navedeni u stavu
1. ovog lana, odluku kojom se utvruje obaveza sprovoenja strateke
procjene donosi organ nadlean za pripremu plana i programa ukoliko,
prema kriterijumima propisanim posebnim propisom, utvrdi da postoji
mogunost znaajnih uticaja na ivotnu sredinu.(3) Kriterijume na
osnovu kojih se odluuje o sprovoenju strateke procjene za planove i
programe iz stava 2. ovog lana ministar utvruje posebnim
propisom.lan 49.
Obaveza propisana lanom 48. ovog zakona ne odnosi se na planove
i programe namijenjene bezbjednosti Republike, na planove
ublaavanja i otklanjanja posljedica elementarnih nepogoda i na
finansijske i budetske planove.
lan 50.(1) Strateke procjene koje se izrauju za planove i
programe na razliitim nivoima moraju biti meusobno usklaene i
usklaene sa procjenama uticaja projekata na ivotnu sredinu, kao i
planovima i programima zatite ivotne sredine.
(2) Osnovu strateke procjene ini plan ili program kojim se
utvruje okvir za razvoj odreenog sektora, odnosno njegove
karakteristike, ciljevi i prostorni obuhvat.lan 51.
Strateka procjena sprovodi se u sljedeim fazama:
a) faza pripremnih radnji koja obuhvata:
1) odluivanje o izradi strateke procjene,
2) izbor nosioca izrade izvjetaja o stratekoj procjeni i3) uee
zainteresovanih organa i organizacija,b) faza pripreme izvetaja o
stratekoj procjeni,v) faza konsultacija koja obuhvata:
1) uee zainteresovanih organa i organizacija,
2) uee javnosti,
3) konsultacije sa zainteresovanim organima, organizacijima i
javnosti drugog entiteta, odnosno Brko Distrikta, ili druge zemlje,
ukoliko izvrenje plana i programa moe imati uticaj na ivotnu
sredinu drugog entiteta, Brko Distrikta ili druge zemlje,4)
izvjetaj o rezultatima uea zainteresovanih organa i organizacija i
javnosti ig) faza ocjene izvjetaja o stratekoj procjeni koja
podrazumijeva izdavanje miljenja Ministarstva o izvjetaju o
stratekoj procjeni, koje uzima u obzir rezultate konsultacija sa
organima i organizacijama, te sa javnosti i posebno konsultacije
voene sa prestavnicima drugog entiteta, Brko Distrikta ili druge
drave. lan 52.
(1) Odluku o izradi strateke procjene, za planove i programe iz
lana 48. stav 1. ovog zakona, donosi organ nadlean za pripremu
plana i programa po prethodno pribavljenom miljenju organa nadlenog
za poslove zatite ivotne sredine i drugih zainteresovanih organa i
organizacija i javnosti.
(2) Odluka kojom se utvruje obaveza sprovoenja strateke
procjene, za planove i programe iz lana 48. stav 2. ovog zakona,
sadri:
a) razloge za vrenje strateke procjene prema kriterijumima iz
propisa iz lana 48. stav 3. ovog zakona,
b) rezime pitanja i problema koji se odnose na ivotnu sredinu u
planu i programu koji e biti razmatrani u okviru strateke
procjene,v) razloge za izostavljanje pojedinih pitanja i problema
koji se odnose na ivotnu sredinu u planu i programu iz strateke
procjene,g) elemente izvjetaja o stratekoj procjeni,d) izbor i
obaveze nosioca izrade izvjetaja o stratekoj procjeni,) nain uea
zainteresovanih organa i organizacija i javnosti u postupku izrade
i razmatranja izvjetaja o stratekoj procjeni ie) druge podatke od
znaaja za izradu strateke procjene.
(3) Odluka kojom se odluuje da sprovoenje strateke procjene nije
obavezno, sadri:
a) podatke o vrsti plana i programa i razlozima zbog kojih se ne
izrauje strateka procjena,
b) kriterijume na osnovu kojih je ocijenjeno da ne postoji
mogunost znaajnijih uticaja na ivotnu sredinu iv) druge relevantne
podatke na osnovu kojih je odlueno da se ne pristupi izradi
izvjetaja o stratekoj procjeni.
(4) Odluke iz st. 1. i 2. ovog lana ine sastavni dio odluke o
pripremi plana i programa.
lan 53. (1) Organ nadlean za pripremu plana i programa odluuje o
izboru nosioca izrade izvjetaja o stratekoj procjeni, po postupku
utvrenim propisom o javnim nabavkama.
(2) Nosilac izrade izvjetaja o stratekoj procjeni moe biti samo
ovlateno pravno lice koje ispunjava uslove za obavljanje
djelatnosti iz oblasti zatite ivotne sredine utvrene propisom iz
lana 67. stav 3. ovog zakona.(3) Ministar donosi propis kojim se
utvruje sadraj izvjetaja o stratekoj procjeni.
lan 54.
(1) Organ nadlean za pripremu plana i programa dostavlja
zainteresovanim organima i organizacijama na miljenje izvjetaj o
stratekoj procjeni iz lana 53. ovog zakona.(2) Zainteresovani
organi i organizacije duni su da dostave miljenje u roku od 30 dana
od dana prijema izvjetaja i pratee dokumentacije.
(3) Ako se miljenje ne dostavi u roku iz stava 2. ovog lana
smatra se da nema primjedaba na dostavljeni izvjetaj o stratekoj
procjeni.lan 55.
(1) Organ nadlean za pripremu plana i programa obezbjeuje uee
javnosti u postupku razmatranja izvjetaja o stratekoj procjeni
prije dostavljanja izvjetaja Ministarstvu na miljenje.
(2) Organ nadlean za pripremu plana i programa na adekvatan nain
obavjetava javnost o nainu i rokovima za vrenje uvida u sadraj
izvjetaja i o nainu i rokovima za dostavljanje miljenja, kao i o
vremenu i mjestu odravanja javne rasprave u skladu sa propisom
kojim se ureuje postupak donoenja plana i programa.
(3) Javnost razmatra izvjetaj u okviru izlaganja plana i
programa na javnom uvidu i odravanju javne rasprave, ako zakonom
nije drugaije odreeno.
(4) Organ nadlean za pripremu plana i programa, u roku od 30
dana od dana zavretka javne rasprave, izrauje izvjetaj o ueu
zainteresovanih organa i organizacija i javnosti.
(5) Izvjetaj iz stava 4. ovog lana sadri obrazloenje o svim
prihvaenim ili neprihvaenim miljenjima.
lan 56.
(1) Organ nadlean za pripremu plana i programa e, u sluaju da
realizacija plana i programa moe imati znaajan uticaj na ivotnu
sredinu drugog entiteta, Brko Distrikta ili druge drave ili ako
drugi entitet, Brko Distrikt ili druga drava ija ivotna sredina moe
biti znaajno ugroena to zatrai, obezbijediti da u postupku uea
zainteresovanih organa i organizacija i javnosti, u to kraem roku,
a najkasnije kada bude informisana javnost u Republici, drugi
entitet, Brko Distrikt ili druga drava, dobije na miljenje sljedee
informacije:
a) opis plana i programa zajedno sa svim dostupnim informacijama
o njihovim moguim uticajima,b) prirodi odluke koja moe biti
donesena iv) roku u kojem i nainu na koji drugi entitet, Brko
Distrikt ili druga drava moe da saopti svoje miljenje ili svoju
namjeru da ne uestvuje u postupku konsultacija.
(2) Rezultate konsultacija i pribavljenog miljenja
zainteresovanih organa i organizacija i javnosti drugog entiteta,
Brko Distrikta ili druge drave, Ministarstvo uzima u obzir prilikom
davanja miljenja o izvjetaju o stratekoj procjeni i o tome sainjava
poseban dio obrazloenja miljenja.
lan 57.
Ministarstvo u roku od 30 dana od prijema izvjetaja o stratekoj
procjeni i izvjetaja o sprovedenim konsultacijama u skladu sa l.
54. do 56. ovog zakona, daje miljenje, uzimajui u obzir interese
zatite, ouvanja i unapreivanja ivotne sredine, a naroito:a) stepen
uticaja sprovoenja plana na ivotnu sredinu, cijenei svaki mogui
pojedinani uticaj, kao i kumulativni uticaj na podruju koje je
obuhvaeno planom i programom,b) mjere i aktivnosti koje se
planiraju preduzeti da bi se negativan uticaj realizacije plana i
programa umanjio ili izbjegao,v) izvjetaj o sprovedenim
konsultacijama sa nadlenim organima i organizacijama i javnosti,g)
izvjetaj o sprovedenim konsultacijama sa nadlenim organima i
organizacijama i javnosti drugog entiteta, Brko Distrikta i druge
drave id) nain na koji se predvia praenje uticaja na ivotnu sredinu
realizacije plana i programa, te mjere koje e se preduzeti ako pri
realizaciji planova i programa bude uoen vei negativan uticaj na
ivotnu sredinu nego to je to predvieno ili oekivano.
lan 58. Prije usvajanja plana i programa, organ nadlean za
pripremu plana i programa uzima u obzir miljenje Ministarstva u
skladu sa kojim usklauje plan i program sa interesima zatite,
ouvanja i unapreivanja ivotne sredine.
lan 59.(1) Miljenje o izvjetaju o stratekoj procjeni, izvjetaj o
stratekoj procjeni, izvjetaj o rezultatima uea zainteresovanih
organa i organizacija i javnosti e biti sastavni dio dokumentacione
osnove plana i programa.
(2) Organ nadlean za pripremu plana i programa obezbjeuje
dostupnost podataka iz stava 1. ovog lana poslije usvajanja plana i
programa pod uslovima odreenim zakonom.VII PROCJENA UTICAJA NA
IVOTNU SREDINUlan 60.
Procjena uticaja na ivotnu sredinu podrazumijeva identifikaciju,
utvrivanje, analizu i ocjenu direktnih i indirektnih uticaja
projekta s obzirom na sljedee elemente i faktore:
a) ljude, biljni i ivotinjski svijet,
b) zemljite, vodu, vazduh, klimu i pejza,
v) materijalna dobra i kulturno nasljee ig) meudjelovanje
faktora navedenih u t. a) do v) ovog lana.lan 61.
(1) Za projekte koji mogu imati znaajan uticaj na ivotnu sredinu
s obzirom na njihovu prirodu, veliinu ili lokaciju, mora se
sprovesti procjena uticaja na ivotnu sredinu i pribaviti rjeenje o
odobravanju studije uticaja na ivotnu sredinu (u daljem tekstu:
rjeenje o odobravanju studije) u skladu sa ovim zakonom.
(2) Procjena uticaja na ivotnu sredinu (u daljem tekstu:
procjena uticaja) sprovodi se u dvije faze:
a) u postupku prethodne procjene uticaja, u kojem se odluuje
o:
1) obavezi sprovoenja procjene uticaja,2) obimu procjene
uticaja, ako je sprovoenje procjene uticaja obavezno ib) u postupku
procjene uticaja na ivotnu sredinu.
(3) Lokacijske uslove za projekte koji mogu imati znaajan uticaj
na ivotnu sredinu izdaje organ uprave nadlean za graenje, po
prethodno pribavljenom rjeenju o utvrivanju obaveze sprovoenja
procjene uticaja i obimu procjene uticaja, ako je njeno sprovoenje
obavezno.
(4) Odobrenje za graenje za projekte koji mogu imati znaajan
uticaj na ivotnu sredinu izdaje organ uprave nadlean za graenje, po
prethodno pribavljenim rjeenjima o odobravanju studije ili ekolokoj
dozvoli.
lan 62.
(1) Rjeenje o utvrivanju obaveze sprovoenja procjene uticaja i
obimu procjene uticaja i rjeenje o odobravanju studije za pojedine
projekte po postupku odreenom ovim zakonom donosi ministar. (2) Na
pitanja postupka koja nisu ureena ovim zakonom primjenjuje se
propis kojim je regulisan opti upravni postupak.lan 63.
(1) Ministar donosi propis kojim se odreuju:
a) projekti za koje se obavezno sprovodi procjena uticaja ib)
projekti za koje o obavezi sprovoenja procjene uticaja odluuje
Ministarstvo na osnovu kriterijuma u pojedinim sluajevima o obavezi
sprovoenja procjene uticaja i o obimu procjene uticaja.
(2) Osim projekata utvrenih propisom iz stava 1. ovog lana,
procjena uticaja na ivotnu sredinu potrebna je i za:
a) znaajne promjene na projektima iz stava 1. ovog lana,
b) projekte iz stava 1. ovog lana iji rast proizvodnje, upotreba
energije, koritenje vode, koritenje prostora, emisije ili
proizvodnja otpada u zadnjih deset godina prelazi 25% iv) prestanak
rada postrojenja i ruenje objekata iz stava 1. ovog lana.lan
64.
(1) Postupak za prethodnu procjenu uticaja na ivotnu sredinu
pokree se zahtjevom koji nosilac projekta podnosi Ministarstvu (u
daljem tekstu: zahtjev za prethodnu procjenu uticaja).
(2) Uz zahtjev za prethodnu procjenu uticaja prilau se sljedei
podaci:
a) opis projekta, ukljuujui podatke o njegovoj lokaciji, namjeni
i veliini,
b) opis moguih uticaja projekta na ivotnu sredinu u toku njegove
izgradnje ili izvoenja i u toku njegovog rada ili
eksploatacije,
v) opis predvienih mjera za spreavanje, smanjivanje ili
uklanjanje tetnih uticaja projekta na ivotnu sredinu,
g) kratak pregled opcija koje je nosilac projekta razmatrao i
navoenje razloga za izabrano rjeenje, s obzirom na uticaje na
ivotnu sredinu,
d) izvod iz planskog akta,
) informacije o moguim tekoama na koje je naiao nosilac projekta
pri prikupljanju podataka ie) netehniki rezime informacija iz stava
2. ovog lana.
(3) Opisi iz stava 2. ovog lana daju se strunim tehnikim
jezikom, sa tekstualnim, numerikim i grafikim podacima, a rezime
opisa netehnikim jezikom, na nain koji je pogodan za informisanje
nadlenih organa, organizacija i javnosti.
(4) Ministarstvo moe zahtijevati od nosioca projekta dodatne
informacije o projektu, kojim se utvruje status stranke u postupku,
koje su mu potrebne za donoenje odluke o obavezi sprovoenja i obimu
procjene uticaja u skladu sa kriterijumima iz lana 63. stav 1. ovog
zakona.
(5) Rjeenje o utvrivanju obaveze sprovoenja procjene uticaja i
obimu procjene uticaja iz lana 66. ovog zakona, podnosilac zahtjeva
za izdavanje lokacijskih uslova za projekte iz lana 63. stav 1.
ovog zakona, dostavlja nadlenom organu uz zahtjev za izdavanje
lokacijskih uslova.lan 65.
(1) U postupku razmatranja i odluivanja o zahtjevu za prethodnu
procjenu uticaja, Ministarstvo je obavezno da dostavi kopiju
zahtjeva i obezbijedi uvid u priloena dokumenta radi pribavljanja
miljenja sljedeim subjektima:
a) organu uprave nadlenom za poslove graenja u jedinici lokalne
samouprave na ijem podruju bi se projekat izvodio, u sluajevima
kada je Ministarstvo nadleno za izdavanje lokacijskih uslova,
b) organima uprave i organizacijama nadlenim za zatitu elemenata
ivotne sredine, koji izvoenjem projekta mogu biti izloeni njegovom
znaajnom uticaju, i to:
1) organima nadlenim za zatitu prirode, 2) organima nadlenim za
zatitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljea,3) organima
nadlenim za poljoprivredu, umarstvo, vodoprivredu, 4) organima
nadlenim za zatitu zdravlja, 5) drugim zainteresovanim organima iv)
organu nadlenom za zatitu ivotne sredine drugog entiteta i Brko
Distrikta, ako je rije o projektu sa znaajnim uticajem na ivotnu
sredinu drugog entiteta ili Brko Distrikta, ili druge drave, u
skladu sa l. 75. do 79. ovog zakona.
(2) Subjekti iz stava 1. ovog lana daju miljenje Ministarstvu u
roku od 30 dana od dana prijema kopije zahtjeva u pisanoj formi u
vezi sa zahtjevom i o priloenoj dokumentaciji, posebno o obimu
procjene uticaja i sadraju studije u vezi sa uticajem na elemente
ivotne sredine za iju zatitu su nadleni, ukoliko smatraju da je
sprovoenje procjene uticaja potrebno. lan 66.
(1) O zahtjevu za prethodnu procjenu uticaja, Ministarstvo
odluuje rjeenjem, kojim utvruje obavezu podnosioca zahtjeva da
sprovede procjenu uticaja projekta i pribavi studiju o procjeni
uticaja na ivotnu sredinu (u daljem tekstu: studija uticaja) i
odreuje okvirni obim i sadraj studije, ili utvruje da sprovoenje
procjene uticaja i pribavljanje studije nije obavezno.
(2) Obim i sadraj studije uticaja odreuje se prema specifinim
karakteristikama pojedinog projekta u skladu sa propisom iz lana
68. stav 1. ovog zakona i kriterijumima odreenim u posebnom propisu
iz lana 63. stav 1. ovog zakona, uzimajui u obzir i odredbe lana
75. stav 1. i lana 79. ovog zakona.
(3) Prilikom donoenja rjeenja o obavezi sprovoenja procjene
uticaja i obimu procjene uticaja, Ministarstvo je duno da razmotri
i uzme u obzir blagovremeno primljena miljenja iz lana 65. stav 2.
ovog zakona.
(4) Rjeenje iz stava 3. ovog lana donosi se u roku od 60 dana od
dana prijema zahtjeva.
(5) Ministarstvo u roku od 15 dana od dana uruenja rjeenja o
obavezi sprovoenja procjene uticaja i obimu procjene uticaja
nosiocu projekta, dostavlja rjeenje subjektima iz lana 65. stav 1.
ovog zakona i postavlja ga na internet stranicu Ministarstva ili
Vlade u periodu od 30 dana.
lan 67.
(1) U roku od est mjeseci od dobijanja rjeenja iz lana 66. stav
1. nosilac projekta je obavezan da podnese zahtjev za izradu
studije ovlatenom pravnom licu iz stava 2. ovog lana, za
djelatnosti odreene lokacijskim uslovima i rjeenjem o utvrivanju
obaveze sprovoenja procjene uticaja i pribavljanja studije
uticaja.
(2) Studiju uticaja izrauje ovlateno pravno lice koje ispunjava
uslove za obavljanje djelatnosti iz oblasti zatite ivotne
sredine.(3) Ministar posebnim propisom utvruje uslove za obavljanje
djelatnosti iz stava 2. ovog lana.(4) Ministarstva i drugi organi i
organizacije sa nadlenostima i odgovornostima ili javnim
ovlatenjima u oblasti zatite ivotne sredine moraju nosiocu projekta
omoguiti pristup podacima koji su mu potrebni za izradu studije
uticaja, ako sa njima raspolau.lan 68.
(1) Ministar donosi propis kojim se utvruje sadraj studije
uticaja na ivotnu sredinu.
(2) Pored sadraja utvrenih u propisu iz stava 1. ovog lana
studija uticaja po potrebi moe da sadri i poseban dio, u kojem se
daje kratak pregled primljenih miljenja zainteresovanih organa u
skladu sa lanom 65. ovog zakona i obrazloenje da li i na koji nain
su primljena miljenja bila uzeta u obzir prilikom izrade studije
uticaja. (3) Studija uticaja sadri posebni dio koji se odnosi na
mogui uticaj projekta na ivotnu sredinu drugog entiteta ili Brko
Distrikta ili prekogranini uticaj u skladu sa lanom 75. stav 1,
odnosno lanom 79. ovog zakona.lan 69.
(1) Nosilac projekta dostavlja studiju uticaja u dva primjerka u
pisanoj formi i etiri primjerka u elektronskoj formi Ministarstvu,
uz zahtjev za donoenje rjeenja o odobravanju studije uticaja, u
roku od 30 dana od dana prijema studije od ovlatenog pravnog
lica.
(2) Po prijemu zahtjeva iz stava 1. ovog lana, Ministarstvo je
obavezno da u roku od 15 dana dostavi kopiju zahtjeva za
odobravanje studije uticaja subjektima iz lana 65. stav 1. ovog
zakona koji u roku od 30 dana daju miljenje u pisanoj formi o
zahtjevu i studiji uticaja, posebno o sadraju studije uticaja. (3)
U roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva za odobravanje studije
uticaja Ministarstvu, nosilac projekta obavezan je da obavijesti
javnost i zainteresovanu javnost o podnesenom zahtjevu za
odobravanje studije uticaja obavjetenjem u jednom od dnevnih
listova u Republici dostupnih na teritoriji lokalne zajednice u
kojoj se projekat planira.(4) Obavjetenje iz stava 3. ovog lana
sadri sljedee informacije:
a) osnovne informacije o zahtjevu,
b) rezime sadraja i zakljuke studije uticaja,
v) vrijeme i mjesto na kojem se obezbjeuje besplatan uvid
javnosti u zahtjev i studiju uticaja,
g) predvieno vrijeme i mjesto odravanja javne rasprave o studiji
uticaja,
d) rok za podnoenje pisanih miljenja o zahtjevu i studiji
uticaja,
) adresa na koju se mogu dostaviti miljenja iz take d) ovog lana
i e) injenice da je rije o projektu sa moguim uticajem na ivotnu
sredinu drugog entiteta ili Brko Distrikta.
(5) Nosilac projekta duan je da obezbijedi zainteresovanoj
javnosti besplatan uvid u zahtjev za odobravanje studije uticaja i
studiju uticaja u jedinici lokalne samouprave u kojoj se nalazi
lokacija datog projekta od dana objavljivanja obavjetenja iz stava
3. ovog lana do isteka roka za davanje primjedaba i miljenja iz
lana 70. stav 5. ovog zakona.
(6) Nosilac projekta obavezan je da organizuje javnu raspravu u
jedinici lokalne samouprave u kojoj se nalazi lokacija datog
projekta, najkasnije u roku od 60 dana od dana podnoenja zahtjeva
za odobravanje studije uticaja Ministarstvu.
(7) Poziv na javnu raspravu mora biti objavljen najmanje 15 dana
prije odravanja javne rasprave.lan 70.
(1) Nosilac projekta organizuje javnu raspravu o studiji uticaja
u jedinici lokalne samouprave u kojoj se nalazi lokacija datog
projekta.
(2) U javnoj raspravi obavezno uestvuje predstavnik Ministarstva
koji i vodi javnu raspravu. (3) Strunjaci i predstavnici
zainteresovanih jedinica lokalne samouprave prisustvuju javnoj
raspravi i daju miljenje, a sva ostala lica koja prisustvuju javnoj
raspravi daju primjedbe na nain koji odredi predstavnik nadlenog
organa. (4) Nosilac projekta priprema i dostavlja Ministarstvu
zapisnik sa javne rasprave u roku od osam dana nakon njenog
odravanja.
(5) Zainteresovana javnost moe u roku od 30 dana od dana
odravanja javne rasprave podnijeti nosiocu projekta primjedbe i
miljenje u vezi sa zahtjevom i studijom uticaja, u pisanoj
formi.lan 71.
(1) Nakon isteka roka iz lana 70. stav 5. ovog zakona nosilac
projekta obavezan je da u narednih 15 dana dostavi Ministarstvu
primljene primjedbe u vezi sa zahtjevom i studijom uticaja i svoj
preliminarni struni stav prema primljenim primjedbama.
(2) Ministarstvo u roku od 15 dana prosljeuje nosiocu projekta
svoju ocjenu o primljenim primjedbama zainteresovane javnosti, o
preliminarnom strunom stavu nosioca projekta i svoj stav prema
primljenim primjedbama zainteresovanih organa, te po potrebi nalae
nosiocu projekta da izvri izmjene i dopune studije uticaja. (3)
Ministarstvo odreuje nosiocu projekta rok koji ne moe biti dui od
30 dana da podnese dopunjenu studiju, ukljuujui i posebni dio
studije uticaja iz lana 68. stav 2. ovog zakona.lan 72.
(1) Ministarstvo povjerava reviziju studije uticaja ovlatenom
pravnom licu koje ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti iz
oblasti zatite ivotne sredine (u daljem tekstu: revident). (2)
Revizijom studije uticaja provjerava se struni kvalitet studije
uticaja, a posebno:
a) usklaenost obima i sadraja studije uticaja sa rjeenjem iz
lana 66. ovog zakona, zakonskim i podzakonskim aktima iz oblasti
zatite ivotne sredine, tehnikim normativima i standardima koji se
odnose na aktivnost planiranu projektom i sa republikim stratekim
planom zatite ivotne sredine i programima zatite ivotne sredine
jedinica lokalne samouprave na ijem podruju bi se projekat izvodio,
ako su ta dokumenta donesena,
b) izvori i tanost podataka koji su navedeni u studiji
uticaja,
v) struna osnovanost opisa, analiza i ocjena zakljuaka i stavova
datih u studiji uticaja o postojeem stanju ivotne sredine, moguim
uticajima na ivotnu sredinu, mjerama za uklanjanje, smanjenje ili
spreavanje tetnih uticaja na ivotnu sredinu i drugo ig) postojanje,
obim i kvalitet posebnog dijela studije uticaja iz lana 68. stav 2.
ovog zakona. (3) Nosilac izrade studije ne moe vriti reviziju iz
stava 1. ovog lana, kao i sljedea lica: a) podnosilac zahtjeva,
b) lica koja kod podnosioca zahtjeva rade po osnovu radnog
odnosa ili ugovora,
v) lica koja kod ovlatenog pravnog lica koje je izradilo studiju
rade po osnovu radnog odnosa ili ugovora ig) brani drugovi, krvni
srodnici do etvrtog stepena srodstva i srodnici po tazbini do
drugog stepena srodstva lica navedenih u t. a) do v) ovog
stava.
(4) Revident podnosi Ministarstvu izvjetaj o reviziji, koji
sadri strunu ocjenu studije uticaja, eventualne primjedbe na
kvalitet i potpunost studije i uputstva za uklanjanje tih
nedostataka. (5) Izvjetaj o reviziji Ministarstvo dostavlja nosiocu
projekta.
(6) Nosilac projekta obavezan je da dostavi Ministarstvu studiju
uticaja u konanom obliku u skladu sa primjedbama i uputstvima iz
izvjetaja o reviziji, u roku koji odredi ministarstvo, ali ne duem
od 15 dana.
lan 73.
(1) Rjeenje o odobravanju studije donosi Ministarstvo u roku od
60 dana od dana prijema studije uticaja u konanom obliku iz lana
72. stav 6. ovog zakona.
(2) Rjeenjem o odobravanju studije utvruje se posebno:
a) da je studija uticaja izraena u skladu sa ovim zakonom,
b) da je nosilac projekta obavezan da preduzme mjere za zatitu
ivotne sredine koje su utvrene u studiji uticaja iv) da se studija
uticaja smatra sastavnim dijelom rjeenja o odobravanju studije.
(3) U obrazloenju rjeenja o odobravanju studije navodi se da li
su i koje su primjedbe zainteresovanih organa i zainteresovane
javnosti, uzete u obzir, pribavljene na osnovu lana 70. stav 5.
ovog zakona, kao i primjedbe drugog entiteta, Brko Distrikta ili
druge drave, pribavljene na osnovu lana 69. stav 2, lana 76. stav
5. i lana 79. ovog zakona.
(4) Rjeenje o odbijanju studije izdaje se ukoliko se utvrdi
da:
a) bi projekat mogao izazvati znaajan negativan uticaj na ivotnu
sredinu, odnosno da bi projekat mogao u znatnoj mjeri ugroziti
ivotnu sredinu,
b) projekat nije u skladu sa planom zatite ivotne sredine na
meuentitetskom i entitetskom nivou ili
v) projekat nije u skladu sa meunarodnim obavezama Bosne i
Hercegovine o pitanju zatite ivotne sredine.
(5) Rjeenje o odobravanju studije prestaje da vai ako nosilac
projekta ne pribavi odobrenje za graenje ili ekoloku dozvolu,
odnosno drugu odluku u skladu sa posebnim propisima u roku od dvije
godine od dana prijema rjeenja.
(6) Vaenje rjeenja o odobravanju studije moe se posebnim
rjeenjem, po zahtjevu nosioca projekta produiti jo za godinu dana,
i to iz razloga neauurnosti organa za donoenje odluka iz stava 5.
ovog lana i ako se nisu promijenili uslovi prema kojima je izdato
rjeenje. (7) Ministarstvo u roku od 15 dana od dana uruenja rjeenja
o odobravanju studije nosiocu projekta, dostavlja rjeenje
subjektima iz lana 65. stav 1. ovog zakona i postavlja ga na
internet stranicu Ministarstva ili Vlade u periodu od 30 dana.
lan 74.
Trokove obavjetavanja i omoguavanja uea javnosti u postupcima
procjene uticaja i trokove revizije studije uticaja snosi nosilac
projekta.lan 75.
(1) Kada Ministarstvo ocijeni da projekat moe imati znaajan
uticaj na ivotnu sredinu drugog entiteta ili Brko Distrikta, ili po
njihovom zahtjevu, odredie rjeenjem iz lana 66. ovog zakona obavezu
izrade posebnog dijela studije o moguim uticajima na ivotnu sredinu
drugog entiteta ili Brko Distrikta.
(2) Kada projekat moe imati znaajan uticaj na ivotnu sredinu
drugog entiteta, ili Brko Distrikta, nosilac projekta o tome
obavjetava Ministarstvo.
lan 76.
(1) Kada Ministarstvo u postupku prethodne procjene ustanovi da
je rije o projektu sa moguim uticajem na ivotnu sredinu drugog
entiteta ili Brko Distrikta, dostavie nadlenom organu drugog
entiteta, odnosno Brko Distrikta obavjetenje koje sadri:
a) opis projekta sa dostupnim informacijama o moguem uticaju na
ivotnu sredinu drugog entiteta, odnosno Brko Distrikta,
b) informaciju da Ministarstvo vodi postupak prethodne procjene
uticaja projekta i da e donijeti rjeenje o obavezi sprovoenja
procjene uticaja, kao i o obimu procjene, ako je njeno sprovoenje
obavezno iv) rok u kojem se drugi entitet, odnosno Brko Distrikt
moe izjasniti da li su mu potrebne dodatne informacije radi
dostavljanja miljenja u postupku prethodne procjene, odnosno i u
eventualnom postupku izdavanja ekoloke dozvole.
(2) U sluaju iz stava 1. taka v) ovog lana, Ministarstvo e
nadlenom organu drugog entiteta, odnosno Brko Distrikta
proslijediti:
a) zahtjev za prethodnu procjenu uticaja i priloena dokumenta u
postupku prethodne procjene uticaja ilib) zahtjev za izdavanje
rjeenja o odobrenju studije i studiju uticaja, te obavjetenje o
vremenu i mjestu odravanja javne rasprave u postupku izdavanja
rjeenja o odobravanju studije.
(3) U postupcima iz stava 2. ovog lana, Ministarstvo e nadlenom
organu drugog entiteta ili Brko Distrikta ostaviti rok za
dostavljanje miljenja.
(4) Rok iz stava 3. ovog lana se ne rauna u rok za izdavanje
rjeenja o obavezi sprovoenja procjene uticaja i obimu procjene
uticaja, kao ni u rok za izdavanje rjeenja o odobravanju studije, a
miljenja o zahtjevu za prethodnu procjenu uticaja i priloenim
dokumentima koja je dostavio nadleni organ drugog entiteta ili Brko
Distrikta, u skladu sa stavom 3. ovog lana, Ministarstvo e
razmotriti prilikom donoenja rjeenja iz lana 66. ovog zakona.
(5) Miljenja o zahtjevu za izdavanje rjeenja o odobravanju
studije i o studiji uticaja koje je dostavio nadleni organ drugog
entiteta ili Brko Distrikta, u skladu sa stavom 3. ovog lana,
Ministarstvo e razmotriti prilikom odobravanja studije uticaja i
izdavanja rjeenja o odobravanju studije.
(6) U postupku izdavanja rjeenja o odobravanju studije,
Ministarstvo e omoguiti uee u javnoj raspravi predstavnika iz
drugog entiteta ili Brko Distrikta na koje projekt moe imati
uticaj, kao i predstavnika nadlenog organa drugog entiteta ili Brko
Distrikta.(7) Rjeenje iz lana 66. ovog zakona i rjeenje o
odobravanju studije za projekte sa moguim uticajem na ivotnu
sredinu drugog entiteta ili Brko Distrikta dostavlja se nadlenom
organu drugog entiteta ili Brko Distrikta.lan 77.
(1) Ukoliko bi projekat koji se planira ili izvodi u drugom
entitetu ili Brko Distriktu mogao imati znaajan uticaj na ivotnu
sredinu u Republici, Ministarstvo e dostaviti nadlenom organu
drugog entiteta ili Brko Distrikta zahtjev za dostavljanje
potrebnih informacija i dokumenata u vezi tog projekta.
(2) Ministarstvo, nakon prikupljenih informacija i dokumenata iz
stava 1. ovog lana dostavlja miljenje o uticajima projekta na
ivotnu sredinu Republike i preduzima sve neophodne mjere da bi se
obezbijedilo da zainteresovani organi i javnost mogu uestvovati u
procjeni uticaja tog projekta na ivotnu sredinu Republike. (3)
Ministarstvo e obezbijediti da nadleni organ drugog entiteta ili
Brko Distrikta razmotri miljenja zainteresovanih organa i javnosti
iz stava 2. ovog lana.lan 78.
Ukoliko entiteti i Brko Distrikt utvrde detaljnije definisan
postupak za projekte koji mogu imati uticaj na entitete ili Brko
Distrikt, Ministarstvo e u tim postupcima primjenjivati odredbe tog
postupka.lan 79.
Ukoliko projekti mogu imati prekogranini uticaj na drugu dravu,
Ministarstvo e postupati u smislu odredbama l. 75. do 78. ovog
zakona, kada za to postoji obaveza na osnovu meunarodnih ugovora
ili sporazuma, naela reciprociteta ili zvaninih politikih
dogovora.
VIII IZDAVANJE EKOLOKIH DOZVOLA I SPREAVANJE NESREA VELIKIH
RAZMJERAlan 80. (1) Ekolokom dozvolom nalau se mjere za spreavanje
ili, kada to nije izvodljivo, smanjenje emisija u vazduh, vodu i
zemljite i spreavanje stvaranja otpada, da bi se ostvario visok
nivo zatite ivotne sredine kao cjeline.
(2) Ekoloka dozvola se ne izdaje za istraivake aktivnosti,
razvojne aktivnosti ili testiranje novih proizvoda i procesa.
lan 81.
(1) Ministar donosi propis kojim utvruje postrojenja koja mogu
biti izgraena i putena u rad, samo ukoliko imaju ekoloku
dozvolu.(2) Za postrojenja za koja je potrebna ekoloka dozvola ili
na koja se odnose odredbe u vezi sa kontrolom opasnosti od nesrea
velikih razmjera nadleni su sljedei organi:
a) Ministarstvo:
1) za velika i srednja postrojenja iznad pragova koji su utvreni
propisom iz stava 1. ovog lana, 2) za postrojenja koja su navedena
u propisu iz stava 1. ovog lana u okviru odredaba o spreavanju
nesrea velikih razmjera ib) lokalni organ uprave nadlean za zatitu
ivotne sredine za manja postrojenja, odnosno postrojenja koja su
ispod pragova utvrenih propisom iz stava 1. ovog lana.lan 82.
(1) Ekoloka dozvola moe da obuhvati dva ili vie postrojenja
kojima upravlja jedno odgovorno lice na istoj lokaciji, s tim da ta
ekoloka dozvola sadri mjere kojima se osigurava da svako pojedinano
postrojenje ispunjava uslove propisane ovim zakonom.
(2) Ukoliko jedno odgovorno lice posjeduje dvije ili vie
ekolokih dozvola za vie odvojenih postrojenja na istoj lokaciji,
nadleni organ za izdavanje ekoloke dozvole (u daljem tekstu: organ
nadlean za izdavanje ekoloke dozvole) moe zamijeniti postojee
ekoloke dozvole u postupku redovne ili vanredne revizije
objedinjenom ekolokom dozvolom. (3) Objedinjena ekoloka dozvola e
se odnositi na ista postrojenja i u njoj e biti naznaeni isti
uslovi koji su vaili za postojee dozvole.
(4) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole e zamijeniti
postojee dozvole sa objedinjenom ekolokom dozvolom po sluebenoj
dunosti samo ukoliko je sam nadlean za sva postrojenja ili po
zahtjevu odgovornog lica takvih postrojenja. lan 83.(1) Odgovorno
lice postrojenja duno je da doprinese postizanju standarda
kvaliteta ivotne sredine, minimizira prekogranino zagaenje i zatiti
efikasno ivotnu sredinu kao cjelinu.
(2) Postrojenja moraju biti izgraena i da rade tako da: a) se
preduzmu sve odgovarajue preventivne mjere tako da se sprijei
zagaenje i da se ne prouzrokuje znaajnije zagaenje,b) se
primjenjuju najbolje raspoloive tehnike,
v) izbjegavaju produkciju otpada,g) ukoliko dolazi do stvaranja
otpada, koliina e se svesti na najmanju moguu mjeru ili e se vriti
reciklaa ili ukoliko to nije tehniki ili ekonomski izvodljivo,
otpad se odlae a da se pri tom izbjegava ili smanjuje bilo kakav
negativan uticaj na ivotnu sredinu,d) se energija i prirodni
resursi efikasno koriste,) preduzmu neophodne mjere za spreavanje
nesrea i ograniavanje njihovih posljedica ie) preduzmu neophodne
mjere nakon prestanka rada postrojenja da bi se izbjegao bilo kakav
rizik od zagaenja i da bi se lokacija na kojoj se postrojenje
nalazi vratila u zadovoljavajue stanje. (3) Uslove iz stava 2. ovog
lana odgovorno lice mora da ispuni tokom izgradnje, rada i
prestanka rada postrojenja.
(4) Obaveza ispunjavanja uslova iz stava 2. ovog lana, za
postrojenja za koje nije potrebno pribavljanje ekoloke dozvole i
postrojenja koja nisu navedena u podzakonskom aktu iz lana 81. stav
1. ovog zakona, utvruje se urbanistiko-tehnikim uslovima koji ine
sastavni dio lokacijskih uslova.lan 84.
(1) Standardi kvaliteta ivotne sredine postiu se primjenom
najboljih raspoloivih tehnika da bi se negativni uticaji pogona i
postrojenja ili aktivnosti sprijeili ili sveli na najmanju moguu
mjeru, a posebno:
a) uspostavljanjem graninih vrijednosti emisija za zagaujue
materije,
b) primjenom tehnikih standarda zatite ivotne sredine za odreeni
proizvod, pogon, postrojenje ili ureaj, opremu i proizvodni
postupak koji mogu prouzrokovati rizik ili opasnost po ivotnu
sredinu iv) odreivanjem zahtjeva za mjerenje i monitoring.
(2) Najbolje raspoloive tehnike utvruju se kao tehnika uputstva
za aktivnosti koja se izrauju i auriraju imajui u vidu razvoj
referentnih dokumenata za najbolje raspoloive tehnike. (3) Ministar
donosi propis kojim se definiu aktivnosti za koje se utvruju
najbolje raspoloive tehnike, odnos sa referentnim dokumentima za
najbolje raspoloive tehnike i primjena drugih dokumenata o
najboljim raspoloivim tehnikama, kriterijumima za odreivanje
najboljih raspoloivih tehnika, sadraju tehnikih upustava o
najboljim raspoloivim tehnikama i donoenje odluka i nainu rada
radnih grupa za izradu i auriranje tehnikih uputstava o najboljim
raspoloivim tehnikama. (4) Tehnika uputstva pripremaju radne grupe
za najbolje raspoloive tehnike ije lanove imenuje ministar. (5) Sve
informacije o razvoju tehnikih uputstava su dostupne javnosti. lan
85.
(1) Zahtjev za izdavanje ekoloke dozvole odgovorno lice podnosi
nadlenom organu zajedno sa dokazima koji sadre:
a) podatke o postrojenju, odgovornom licu i lokaciji na kojoj se
postrojenje nalazi,b) opis postrojenja i aktivnosti,v) opis
osnovnih i pomonih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se
koristi ili koju proizvodi postrojenje,g) opis izvora emisija iz
postrojenja,d) opis stanja lokacije na kojoj se nalazi
postrojenje,) opis prirode i koliine predvienih emisija iz
postrojenja u sve dijelove ivotne sredine (vazduh, voda, zemljite),
kao i identifikaciju znaajnih uticaja na ivotnu sredinu,e) opis
predloenih mjera, tehnologija i drugih tehnika za spreavanje, ili
ukoliko to nije mogue, smanjenje emisija iz postrojenja,) mjere
planirane za monitoring emisija u ivotnu sredinu,z) opis ostalih
mjera radi usklaivanja sa osnovnim obavezama odgovornog lica,
posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja,i) opis mjera planiranih
za praenje emisija u ivotnu sredinu,j) opis alternativnih rjeenja u
odnosu na predloenu lokaciju i tehnologiju ik) plan upravljanja
otpadom.
(2) Dokazi za izdavanje ekoloke dozvole sadre netehniki rezime
podataka navedenih u stavu 1. ovog lana. (3) Dokaze iz stava 1.
ovog lana pripremaju ovlatena pravna lica koja ispunjavaju uslove
za obavljanje djelatnosti iz oblasti zatite ivotne sredine.(4)
Dokazi uz zahtjev za izdavanje ekoloke dozvole podnose se u dva
tampana i originalno potpisana primjerka i u jednom elektronskom
primjerku.lan 86.
U sluaju kada se za novo postrojenje ili znaajnu promjenu
postojeeg postrojenja sprovodi procjena uticaja na ivotnu sredinu,
sve relevatne informacije prikupljene u postupku procjene uticaja
prilau se uz zahtjev za izdavanje ekoloke dozvole.lan 87.
(1) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole razmatra
podneseni zahtjev i ako zahtjev ne sadri propisane podatke i/ili
dokumentaciju zatraie od podnosioca da u roku od 30 dana od dana
dostavljanja zahtjeva dostavi podatke, dokumentaciju ili
informacije koje nedostaju.
(2) Ako podnosilac zahtjeva ne dostavi traene podatke,
dokumentaciju i/ili informacije u odreenom roku, organ nadlean za
izdavanje ekoloke dozvole e bez odgaanja donijeti zakljuak o
odbacivanju zahtjeva.lan 88.
(1) Ministarstvo obavjetava javnost i zainteresovanu javnost o
sadraju zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole u jednom od dnevnih
listova u Republici, o troku podnosioca zahtjeva.(2) Jedinica
lokalne samouprave obavjetava javnost i zainteresovanu javnost o
sadraju zahtjeva iz stava 1. ovog lana putem oglasne ploe. (3)
Jedinica lokalne samouprave na ijoj teritoriji se nalazi lokacija
postrojenja, u svojim prostorijama, stavlja na besplatan uvid
zainteresovanoj javnosti zahtjev za ekoloku dozvolu iz st. 1. i 2.
ovog lana i priloenu dokumentaciju, od dana objavljivanja
obavjetenja iz stava 1. ovog lana, do isteka roka iz stava 4. ovog
lana. (4) Zainteresovana javnost moe u roku 30 dana od dana
objavljivanja obavjetenja iz stava 1. ovog lana podnijeti nadlenom
organu miljenje o zahtjevu i priloenoj dokumentaciji, u pisanoj
formi.lan 89.
(1) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole donosi rjeenje o
izdavanju ekoloke dozvole i njenom sadraju na osnovu zahtjeva
odgovornog lica, priloene dokumentacije, kao i pribavljenog
miljenja jedinice lokalne samouprave i zainteresovane javnosti, u
roku od 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva za izdavanje
ekoloke dozvole.
(2) Na pitanja postupka koja nisu ureena ovim zakonom
primjenjuje se propis kojim je regulisan opti upravni postupak.
lan 90. (1) Ekoloka dozvola sadri osnovne obaveze odgovornog
lica i mjere propisane zakonima ije odredbe se odnose na dato
postrojenje. (2) Ekoloka dozvola obavezno sadri:
a) granine vrijednosti emisija za zagaujue materije zasnovane na
vaeim propisima ili najboljim raspoloivim tehnikama,b) mjere za
zatitu zemljita, vazduha, vode, biljnog i ivotinjskog svijeta,v)
mjere za upravljanje otpadom koje proizvodi postrojenje,g) uslove
za praenje emisija uz odreivanje metodologije i uestalosti
mjerenja,d) mjere za dovoenje na minimum prekograninog zagaenja i)
mjere za uslove ivota u vanrednim situacijama.
(3) Rjeenje o ekolokoj dozvoli dostavlja se nadlenoj inspekciji,
a ako je za njeno izdavanje nadleno Ministarstvo i jedinici lokalne
samouprave, u roku od 15 dana od dana donoenja rjeenja. (4)
Ministarstvo obavjetava zainteresovanu javnost o donesenom rjeenju
o ekolokoj dozvoli u jednom od dnevnih listova u Republici, o troku
podnosioca zahtjeva i na svojoj internet stranici.(5) Jedinica
lokalne samouprave obavjetava zainteresovanu javnost o donesenom
rjeenju o ekolokoj dozvoli putem oglasne ploe i na svojoj internet
stranici.
(6) Obavjetenje iz st. 4. i 5. objavljuje se u roku od osam dana
od dana uruenja rjeenja o ekolokoj dozvoli podnosiocu zahtjeva i
sadri:
a) sadraj odluke ib) osnovne razloge na kojima je odluka
zasnovana.
(7) Ekoloka dozvola izdaje se na period od pet godina. lan
91.
(1) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole e odbiti zahtjev
za izdavanje ekoloke dozvole, ako:
a) predmetno postrojenje ne ispunjava propisane uslove,b) na
osnovu podataka i dokumentacije priloenih uz zahtjev nisu ispunjeni
uslovi za primjenu propisanih standarda kvaliteta ivotne sredine
iv) prilozi uz zahtjev sadre netane podatke koji su od uticaja na
izdavanje ekoloke dozvole.
(2) Rjeenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje ekoloke dozvole,
organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole dostavlja odgovornom
licu i o tome obavjetava nadlenu inspekciju i jedinicu lokalne
samouprave u roku od 15 dana od dana donoenja rjeenja. lan 92.
(1) Odgovorno lice postrojenja koje predstavlja izvor emisija
duno je da obavlja monitoring emisija, obezbjeuje meteoroloka
mjerenja za velike industrijske komplekse ili objekte od posebnog
interesa za Republiku, uestvuje u trokovima mjerenja imisija u zoni
uticaja po potrebi i prati i druge uticaje svoje aktivnosti na
stanje ivotne sredine.
(2) Uestalost monitoringa odreuje organ nadlean za izdavanje
ekoloke dozvole u ekolokoj dozvoli, u skladu sa relevantnim
zakonskim i podzakonskim aktima.
(3) Uestalost monitoringa za postrojenja za koja se izdaje
ekoloka dozvola, organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole odreuje
i na osnovu najboljih raspoloivih tehnika.
(4) O rezultatima monitoringa, odgovorno lice obavjetava organ
nadlean za izdavanje ekoloke dozvole i organ nadlean za vrenje
inspekcijskog nadzora na nain odreen ekolokom dozvolom.
(5) Monitoring obavlja ovlateno pravno lice koje ispunjava
uslove za obavljanje djelatnosti iz oblasti zatite ivotne
sredine.lan 93.
(1) Kada standard kvaliteta ivotne sredine zahtijeva stroe mjere
u odnosu na one koje su utvrene posebnim propisima, kojima su
regulisane granine vrijednosti emisija, u ekoloku dozvolu se unose
dodatne ili stroe mjere da bi se postigao standard kvaliteta ivotne
sredine. (2) Kada standard kvaliteta ivotne sredine zahtijeva stroe
mjere u odnosu na one koje su ostvarive koritenjem najboljih
raspoloivih tehnika, u ekoloku dozvolu se ukljuuju dodatne ili
stroe mjere da bi se postigao standard kvaliteta ivotne sredine.lan
94.
(1) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole vri svakih pet
godina reviziju i obnavljanje izdate ekoloke dozvole i obnavlja
dozvolu, mijenjajui po potrebi uslove iz dozvole.
(2) Odgovorno lice postrojenja duno je da nadlenom organu
dostavi sve informacije potrebne u svrhu revizije uslova iz ekoloke
dozvole to prvenstveno ukljuuje rezultate monitoringa i druge
podatke.
(3) O izvrenoj redovnoj reviziji i obnavljanju ekoloke dozvole,
javnost se obavjetava posredstvom internet stranice nadlenog organa
na kojoj se objavljuje obnovljena dozvola.(4) Obnovljena dozvola iz
stava 3. ovog lana dostavlja se nadlenoj inspekciji i jedinici
lokalne samouprave u roku od 15 dana od dana donoenja. (5) Ministar
donosi propis kojim se utvruje postupak revizije i obnavljanja
ekolokih dozvola.lan 95.
(1) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole vri vanrednu
reviziju i auriranje dozvole, ukoliko:
a) je zagaenje koje stvara dato postrojenje toliko znaajno da
postojee granine vrijednosti emisije propisane u dozvoli moraju
biti razmotrene ili nove vrijednosti moraju biti unesene u
dozvolu,b) bezbjednost odvijanja rada i aktivnosti zahtijeva
koritenje drugih tehnika iv) kada je to potrebno da bi se osigurala
usklaenost sa novim ili revidiranim standardom kvaliteta ivotne
sredine.
(2) Lice koje ivi na podruju na kojem rad postrojenja moe imati
negativan uticaj moe pokrenuti inicijativu pred nadlenim organom za
izdavanje ekoloke dozvole, za izmjenu ekoloke dozvole.
(3) O izvrenoj vanrednoj reviziji javnost se obavjetava
posredstvom internet stranice nadlenog organa na kojoj se
objavljuje obnovljena dozvola. (4) Obnovljena dozvola iz stava 3.
ovog lana dostavlja se odgovornom licu postrojenja, nadlenoj
inspekciji i jedinici lokalne samouprave u roku od 15 dana od dana
donoenja. lan 96.
(1) Ukoliko odgovorno lice postrojenja, tokom trajanja vaenja
izdate ekoloke dozvole planira promjenu prirode ili funkcionisanja
postrojenja ili proirenje postrojenja koje moe uticati na ivotnu
sredinu, duan je da o tome obavijesti organ nadlean za izdavanje
ekoloke dozvole pisanom obavijeu. (2) Obavjetenje iz stava 1. ovog
lana sadri podatke o postojeem i planiranom dijelu postrojenja, a
ovi podaci e ukljuivati objanjenja i druga propratna dokumenta koji
su vani za utvrivanje.
(3) Organ nadlean za izdavanje ekoloke dozvole e pregledati
obavjetenje i odluiti da li je predloena promjena znaajna. (4)
Ukoliko su potrebni dodatni podaci da bi se odredilo da li je
promjena znaajna, organ nadlean z