ZAKON O UMAMAI OSNOVNE ODREDBElan 1.
(1) Ovim zakonom ureuje se politika i planiranje, upravljanje i
gazdovanje umama i umskim zemljiem, zatita uma, finansiranje i
vrijednost uma, katastar uma i umskog zemljita i informacioni
sistem u umarstvu, imovinsko-pravni odnosi, kao i druga pitanja od
znaaja za umu i umsko zemljite radi unapreivanja i odrivog korienja
uma i umskog zemljita i razvoja umarstva.
(2) Odredbe ovog zakona primjenjuju se na sve ume i umsko
zemljite, bez obzira na oblik svojine.
lan 2.
(1) ume i umsko zemljite su prirodna dobra od opteg interesa i
uivaju posebnu brigu i zatitu Republike Srpske (u daljem tekstu:
Republika).
(2) Pravo korienja uma i umskog zemljita moe se ograniiti kada
je to u optem interesu.
lan 3.
(1) ume i umsko zemljite na teritoriji Republike su u svojini
Republike i drugih pravnih i fizikih lica.
(2) Ukupna povrina uma u svojini Republike ne moe se smanjivati,
osim u posebnim sluajevima iz lana 42. ovog zakona.
(3) ume i umsko zemljite u svojini Republike ne mogu se
otuivati, osim u sluaju komasacije i u sluajevima utvrenim ovim
zakonom.
lan 4.
(1) umama i umskim zemljitem u svojini Republike upravlja i
gazduje Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede (u
daljem tekstu: Ministarstvo).
(2) umama i umskim zemljitem gazduje se u skladu sa
kriterijumima i principima odrivog gazdovanja.
(3) Kriterijumi za odrivo gazdovanje umom su:
a) odravanje i poboljanje umskih ekosistema i njihov doprinos
globalnom ciklusu ugljenika,
b) odravanje zdravlja i vitalnosti umskog ekosistema,
v) odravanje i podsticanje proizvodnih funkcija ume,
g) odravanje, uvanje i poboljanje bioloke raznovrsnosti u umskom
ekosistemu,
d) odravanje i poboljanje zatitnih funkcija u upravljanju umom
(posebno zemljita i voda) i) odravanje drugih socijalno-ekonomskih
funkcija i uslova.
(4) Vlasnici uma i umskog zemljita u ostvarivanju svojih prava
duni su da gazduju umom po sljedeim principima, odnosno da:
a) ne degradiraju ume i umsko zemljite,
b) stalno unapreuju stanje uma,
v) obezbjeuju sprovoenje zatite uma,
g) tite umska zemljita od dalje degradacije i erozije
poumljavanjem starih sjeina, poarita i neobraslih umskih
zemljita,
d) tite, odravaju i ako je mogue unapreuju bioloku raznovrsnost
uma, podravaju autohtonost i korienje vrsta drvea lokalnih
provenijencija pri obnavljanju uma, ostavljaju mrtvo drvo u
koliinama neophodnim za ouvanje biodiverziteta ostalih vrsta flore
i faune, a koja ne ugroava zdravlje i stabilnost uma i okolnih
ekosistema, tite rijetke i zatiene vrste flore i faune u umama,
) infrastrukturu u umama projektuju i grade na nain koji je
najmanje tetan za umsko stanite vodei brigu o posebnim geolokim,
vegetacionim, hidrolokim i drugim vrijednostima, a posebno o
vrijednim dijelovima ekosistema utvrenim posebnim propisima ie) ne
ine tetu drugim vlasnicima uma, i umskog i drugog zemljita.
lan 5.
(1) Djelatnosti od opteg interesa su prouavanje kroz
istraivanje, uzgoj, zatita, planiranje, gazdovanje, odravanje i
unapreivanje uma.
(2) Opti interes iz stava 1. ovog lana ostvaruje se:
a) ouvanjem i unapreivanjem postojeih uma i poveanjem povrina
pod umama,
b) zatitom uma i umskih zemljita,
v) ouvanjem i unapreivanjem optekorisnih funkcija uma,
g) poveanjem doprinosa sektora umarstva ukupnom
drutveno-ekonomskom razvoju Republike, optimalnom proizvodnjom
drveta i nedrvnih proizvoda i drugih vrijednosti uma,
d) izradom stratekih dokumenata i planova za podruje
Republike,
) ouvanjem vlasnitva nad postojeim umama u svojini
Republike,
e) unapreivanjem i odravanjem povrina uma u privatnoj
svojini,
) osnivanjem javnog preduzea u skladu sa zakonom koji ureuju
oblast javnih preduzea,
z) izgradnjom i odravanjem umskih puteva,
i) prouavanjem umskih ekosistema, njihovih komponenti i odnosa
prema faktorima nastanka i razvoja,
j) nadzorom nad primjenom propisa u oblasti umarstva,
k) obezbjeenjem sredstava za zatitu i unapreivanje uma,
l) ouvanjem i razvojem genofonda uma,
lj) pruanjem usluga umarske struke u odnosu na polifunkcionalni
koncept korienja ukupnih potencijala uma,
m) stalnim praenjem stanja uma in) izvravanjem i drugih poslova
u skladu sa odredbama ovog zakona i podzakonskih propisa donesenih
na osnovu njega.
(3) Vlada Republike Srpske (u daljem tekstu: Vlada) kontrolie
ostvarivanje opteg interesa u umama u svojini Republike kroz
djelatnost Ministarstva, Agencije za ume koja se osniva u sastavu
Ministarstva i realizaciju zakljuenog Ugovora sa Javnim preduzeem
umarstva.
lan 6.
(1) Funkcije uma su:
a) privredna (ekonomska) funkcija koja podrazumijeva proizvodnju
drveta i drugih umskih proizvoda, ukljuujui i lovnu divlja radi
ostvarivanja prihoda ib) optekorisne funkcije uma u koje
spadaju:
1) ekoloke funkcije uma, koje podrazumijevaju ouvanje
biodiverziteta i zatitu zemljita, voda i klime, ukljuujui i
pozitivnu ulogu u vezivanju ugljenika iz atmosfere, odnosno
proizvodnji kiseonika i2) socijalne funkcije uma koje
podrazumijevaju rekreaciju, turizam, estetsku ulogu uma, povoljan
uticaj na zdravlje ljudi, obrazovanje, istraivanje, odbranu zemlje
i zatitu graevina i infrastrukture.
(2) Prema utvrenim funkcijama i mjerama gazdovanja, ume mogu
biti:
a) privredne ume, koje pored ouvanja optekorisnih funkcija uma
prvenstveno slue obezbjeivanju umskih proizvoda i usluga,
b) zatitne ume, koje prvenstveno slue zatiti zemljita i voda,
naselja, infrastrukturnih i drugih objekata i ostale imovine iv)
ume posebnih namjena kojima se obezbjeuje:
1) zatita bioloke raznovrsnosti i ostalih prirodnih vrijednosti
uma,
2) zatita genofonda, proizvodnja umskog sjemena i sadnog
materijala,
3) obrazovna, naunoistraivaka, kulturno-istorijska i estetska
funkcija i4) zdravstveno-rekreativna i turistika funkcija.
(3) Blii propis o nainu proglaavanja, obiljeavanja,
finansiranja, nainu gazdovanja zatitnih uma i uma posebne namjene
donosi ministar poljoprivrede, umarstva i vodoprivrede (u daljem
tekstu: ministar).
lan 7.
(1) uma je sloena zajednica ili biogeocenoza (ekosistem) umskog
drvea i umskog zemljita koje utie jedno na drugo, kao i na sredinu
u kojoj se nalaze.
(2) ume u smislu ovog zakona su povrine obrasle umskim vrstama
drvea, na povrini veoj od 0,16 ha, minimalne irine 20 metara, sa
stepenom prekrivenosti zemljita kronjama stabala minimalno 20 % i
veim, bez obzira da li je rije o podmlatku ili odraslim stablima
bilo iz sjemena ili izbojaka iz panjeva ili ila.
(3) U ume se ukljuuju povrine i sa manjim stepenom prekrivenosti
na privremeno obeumljenim povrinama, kao rezultat prirodnih
katastrofa ili djelovanja ovjeka (gole sjee), na kojima se ubrzo
oekuje rast stabala i stepen prekrivenosti zemljita kronjama
stabala minimalno 20 % i veim, a sve takve povrine se ukljuuju bez
obzira na namjenu korienja.
(4) U povrine uma ukljuuju se i povrine umskih puteva (sa jednom
kolovoznom trakom i uih od pet metara irine) ako se oni nalaze
unutar umskog kompleksa, vodotoci ueg korita od sedam metara, zatim
povrine protivpoarnih i vjetrozatitnih prosjeka, te vjetrobranih
pojaseva irih od 20 metara i minimalne povrine 0,16 hektara.
(5) umom, u smislu ovog zakona, ne smatraju se parkovi,
drvoredi, vonjaci, mena stabla, grobljanska stabla i sl.
(6) U sluaju spora da li se neko zemljite obraslo umskim drveem
smatra umom, odnosno da li se neko zemljite smatra umskim
zemljitem, odluuje Ministarstvo.
lan 8.
Pojmovi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedea znaenja:
a) agencija za ume je republika upravna organizacija koja se
osniva posebnim zakonom i koja sprovodi odredbe ovog zakona i
posebnih zakona,
b) biodiverzitet (bioloka raznovrsnost) znai promjenljivost meu
ivim organizmima iz svih izvora ukljuujui, izmeu ostalog, kopnene,
morske i druge vodene ekositeme, i ekoloke komplekse iji su oni dio
(ovo ukljuuje raznolikost unutar vrsta, izmeu vrsta i
ekosistema),
v) vjetako obnavljanje uma je osnivanje nove mlade ume na mjestu
uklonjene,
g) vjetako podizanje uma (poumljavanje) je osnivanje novih uma
na povrinama na kojima nema ume ili ih u skoranje vrijeme nije
bilo,
d) gajenje uma sainjavaju mjere prirodnog obnavljanja (sjee koje
se u nekoj umi izvode kada ona dostigne doba fizioloke zrelosti
plodonoenja) i mjere njege uma (intervencije koje se izvode u nekoj
sastojini od trenutka njenog nastanka pa sve do trenutka sjee
obnavljanja, odnosno doba njene fizioloke zrelosti),
) gazdovanje umama podrazumijeva gajenje uma, zatitu uma,
korienje uma i umskog zemljita, kao i druge aktivnosti za odravanje
i unapreivanje funkcija uma,
e) doznaka je odreivanje, obiljeavanje i evidentiranje stabala
ili povrina za sjeu u redovnoj sjei ili u sluajevima kada je
neophodna sjea uzrokovana elementarnim nepogodama,
) ekosistem znai dinamiki kompleks zajednica biljaka, ivotinja i
mikroorganizama i njihove neive okoline, koji utiu jedni na druge
kao funkcionalna sredina,
z) zatita uma je sistem mjera i aktivnosti koje se sprovode radi
opstanka uma, ouvanja i unapreivanja njihovog zdravstvenog stanja i
vitalnosti,
i) zatieno prirodno dobro je ouvani dio prirode posebnih
prirodnih vrijednosti i odlika, ugroene i rijetke vrste biljaka i
ivotinja, kao i ugroeni tipovi stanita, koja se nalaze na lokalnim,
nacionalnim i meunarodnim listama (Crvene liste, liste Citesa,
liste Direktive o stanitima EU i drugo) zbog kojih ima trajni
ekoloki, nauni, kulturni, obrazovni, zdravstveno rekreativni,
turistiki i drugi znaaj i kao dobro od opteg interesa uiva posebnu
zatitu,
j) inventura uma na velikim povrinama je vienamjensko i
sveobuhvatno prikupljanje podataka o umama i umskim zemljitima,
k) izvoai radova u umarstvu su preduzea i druga pravna lica koja
su kod nadlenog suda registrovana za izvoenje radova u umarstvu, te
u postupku licenciranja potvrena kao kvalifikovana, tehniki
opremljena i poslovno sposobna za njihovo izvoenje,
l) korienje uma podrazumijeva sjeu drvea, izradu i prevoz umskih
sortimenata, upotrebu (sakupljanje) ostalih umskih proizvoda, kao i
promet drveta i ostalih umskih proizvoda,lj) kr je jedinstven oblik
reljefa karbonatnih (krenjakih, dolomitnih) stijena sa posebnim
hidrogeolokim i geomorfolokim karakteristikama, koji karakterie
karstna hidrologija i karstni fenomeni (krape, ponikve, uvale,
karstno polje, peine, jame i drugo),
m) licenciranje izvoaa radova u umarstvu je izdavanje
odgovarajue licence u posebnom postupku koji vodi Ministarstvo,
kojom se potvruje da podnosilac zahtjeva ispunjava propisane uslove
i kriterijume koji ga ine struno kvalifikovanim, tehniki
opremljenim i poslovno sposobnim za izvoenje radova u umarstvu,
n) njega uma podrazumijeva sve uzgojne zahvate (intervencije)
koji se izvode u sastojinama od njihovog nastanka do poetka
obnavljanja.
nj) odrivo gazdovanje umama podrazumijeva upravljanje i korienje
uma i umskog zemljita na takav nain i u takvom stepenu da se ouva
biodiverzitet i produktivnost, obnavljanje, vitalnost i potencijal
uma da se odri na nivou kojim bi se zadovoljile odgovarajue
ekoloke, ekonomske i socijalne potrebe i dananjih i buduih
generacija, na lokalnom, ali i na nacionalnom nivou, a da se pri
tome ne ugroze i ne otete neki drugi ekosistemi,
o) ostali umski proizvodi obuhvataju proizvode:
1) biljnog porijekla: umsko ljekovito, jestivo, zainsko i
industrijsko bilje, plodovi i sjeme, listinac, treset, smola,
trska, liko, iarke, umsko ukrasno iblje, gljive, sokovi iz stabala,
razliiti organi biljaka (korijen, kora, lie, plodovi, patoloke
izrasline na plodovima i liu, mahovina i dr.) koji se koriste u
koarskoj industriji (tanin), umska paa, trava (sijeno) sa livada i
istina,
2) ivotinjskog porijekla: pele i njihovi proizvodi, puevi,
pijavice, gliste, proizvodi lova, zmije (otrov, koa, meso) i
proizvode neive prirode prvenstveno iz zemlje: crnica i humus,
p) praenje uma monitoring je sistem stalnog praenja i analize
ukupnog stanja umskih ekosistema, a posebno njihove vitalnosti,
zdravstvenog stanja i bioloke raznovrsnosti radi preduzimanja
preventivnih mjera i zatite,
r) procjena uticaja na ivotnu sredinu je preventivna mjera
zatite ivotne sredine zasnovana na izradi studija i sprovoenju
konsultacija uz uee javnosti i analizi alternativnih mjera, da bi
se prikupili podaci i predvidjeli tetni uticaji odreenih projekata
na ivot i zdravlje ljudi, floru i faunu, zemljite, vodu, vazduh,
klimu i pejza, materijalna i kulturna dobra i uzajamno djelovanje
ovih inilaca, kao i utvrdile i predloile mjere kojima se tetni
uticaji mogu sprijeiti, smanjiti ili otkloniti, imajui u vidu
izvodljivost ovih projekata,
s) protivpravne aktivnosti u umarstvu su:
1) sjea ili aktivnosti izvan posjeda sa pravom vlasnitva ili
korienja,
2) sjea u prekomjernim kvotama (koliinama), u zatienim
podrujima, bez adekvatne dozvole,
3) sjea bez saglasnosti sa planovima gazdovanja i u osjetljivim
(ugroenim) podrujima kao to su strme padine, obale rijeka i
vodozahvati,
4) sjea zatienih vrsta (definisane po Citesu ili drugim
meunarodno prihvaenim obavezama),
5) sjea bez odgovarajuih dozvola, vrenje prstenovanja uz
izazivanje suenja,
6) sjea po ugovorima sa lokalnim preduzetnicima o kupovini
trupaca iz zatienih podruja ili sa realizovanim etatom drvea iznad
dozvoljenih koliina,
7) korienje nelegalanog transporta i nelegalna trgovina drvetom
i ostalim umskim proizvodima i8) sjea koja je uraena bez traenih
dozvola i nije usaglaena sa zakonima o ivotnoj sredini, o radu ili
sa socijalnom politikom,
t) pustoenje ume je svaka radnja izvrena protivno propisima
kojom se slabi plodnost (prinosna snaga) umskog zemljita i time
dovodi u opasnost ili onemoguava trajnost umske proizvodnje ili
gajenje uma na tom zemljitu ili ugroava opstanak uma i njihove
optekorisne funkcije (sjea veeg obima koja se pribliava krenju uma,
prebirna sjea prejakog intenziteta, podbjeljivanje stabala, svaka
radnja koja moe prouzrokovati zakorovljavanje, spiranje i odnoenje
zemljita vodom, vjetrom i drugo),
) provenijencija je geografski lokalitet ili stanite na kome
rastu roditeljska stabla, odnosno sastojina iz koje potie sjeme,
odnosno u kojoj je ono neposredno sabrano,
u) sastojina je jedinstveni dio ume koji se po jednoj ili vie
osobina (tipu ume, bonitetu, sastavu, starosti, obrastu, stepenu
ouvanosti, kvalitetu, uzgojnom i strukturnom obliku) razlikuje od
ostalih dijelova ume pa time zahtijeva poseban uzgojni, odnosno
gazdinski postupak,
f) struno-tehniki poslovi su poslovi izrade planova za
gazdovanje umama, doznaka, izdavanje dokumenata neophodnih za
zakonit promet drveta, voenje i kontrola radova gazdovanja i struni
poslovi na zatiti uma,
h) upravljanje umama je strateko i regionalno planiranje,
priprema zakona i drugih propisa u skladu sa njim, definisanje
umarske politike i strategije upravljanja bazama podataka i
evidencijama, integracija u evropske tokove umarstva, prouavanje
uma i drugih ekositema unutar umskog zemljita, njihove vitalnosti,
zdravstvenog stanja i bioloke raznovrsnosti, voenje registra uma i
umskog zemljita, planiranje i obezbjeivanje finansiranja iz budeta
Republike i ostalih izvora, meusektorska saradnja, predstavljanje
sektora umarstva u meunarodnim organizacijama, procesima i
dogovorima, informisanje i odnosi sa javnou, vrenje upravnog
nadzora, drugih strunih i savjetodavnih poslova, kao i obavljanje
poslova podrke vlasnicima uma, poslova praenja i nadzora, kao i
raspolaganja umama i umskim zemljitem u svojini Republike,
c) umskoprivredno podruje je funkcionalna cjelina, koja se
formira radi odrivog gazdovanja, planiranja i usmjeravanja razvoja
uma i umskog zemljita,
) umske kulture predstavljaju mlade, vjetaki podignute ume,
d) umske plantae su podignuti zasadi oplemenjenim biljkama
(klonovima, kultivarima ili sortama) uz intenzivan nain gajenja
(korienje mehanizacije, ubrenja i dr.) da bi se za to krae vrijeme
postigli to vei prinosi u proizvodnji drveta i) umska
infrastruktura su: objekti, umski putevi (putevi prvenstveno
namijenjeni za potrebe gazdovanja i korienja uma, ukljuujui drugu
putnu infrastrukturu du njihovih tokova), transportne vlake i druga
infrastruktura koja je prvenstveno namijenjena gazdovanju
umama.
II POLITIKA I PLANIRANjElan 9.
(1) Narodna skuptina Republike Srpske donosi Strategiju razvoja
umarstva koja predstavlja osnovu za izradu umarskog programa
Republike.
(2) Strategija razvoja umarstva predstavlja dokument kojim se
podstie razvoj sektora umarstva kao dio privrednog i ruralnog
razvoja radi stvaranja i odravanja zapoljavanja, zatite prirodne
okoline i umskog nasljea i obnove oteenih uma, poboljanja ekolokih,
ekonomskih i socijalnih funkcija uma, podsticanja ekolokih
vrijednosti drveta i ostalih umskih proizvoda, obezbjeivanja
kompetitivnosti drvne industrije i drugo.
lan 10.
(1) umarski program Republike je osnovni dokument kojim se
predvia uesniki, sveobuhvatan, meusektorski i trajan proces
planiranja, sprovoenja, praenja i vrednovanja umarske politike sa
ciljem postizanja odrivog gazdovanja umama svih oblika svojine,
zajedno sa Akcionim planom za njegovo sprovoenje.
(2) umarski program Republike usvaja Narodna skuptina Republike
Srpske i izrauje se za period od 20 godina.
(3) Realizacija umarskog programa Republike obezbjeuje se
planovima, programima, projektima i propisima koje donose Vlada i
nadlena ministarstva.
(4) Izvjetaj o realizaciji umarskog programa Republike sa
prijedlogom mjera, Ministarstvo podnosi Vladi i Narodnoj skuptini
Republike Srpske jednom godinje.
lan 11.
(1) Ministarstvo osniva Savjet za umarstvo radi davanja
prijedloga o bitnim pitanjima iz oblasti umarstva Republike.
(2) Savjet za umarstvo Republike ini devet lanova.
(3) Savjet za umarstvo Republike ine predstavnici Ministarstva,
drugih dravnih organa, institucija i organizacija koje su u vezi sa
oblau umarstva, lokalnih zajednica, nevladinih organizacija,
vlasnika uma i drugih.
(4) Savjet iz stava 1. ovog lana donosi poslovnik o svom
radu.
lan 12.
(1) Radi utvrivanja stanja, praenja promjena i izvjetavanja o
stanju uma na nivou Republike, sprovodi se inventura uma na velikim
povrinama svakih 20 godina.
(2) Inventura uma na velikim povrinama obuhvata sve ume i umska
zemljita, proizvodnog ali i neproizvodnog karaktera u umarskom
smislu, te ostale povrine unutar kompleksa uma i umskog zemljita,
koje slue ili mogu da slue u svrhu umarske proizvodnje ili
ostvarivanja drugih koristi od uma ili njihove zatite.
(3) Cilj inventure uma na velikim povrinama je pribavljanje
potrebnih informacija o umskim resursima sa odgovarajuom
preciznou.
(4) Blii propis o sprovoenju inventure uma na velikim povrinama
donosi ministar.lan 13.
(1) Radi racionalnog upravljanja i gazdovanja umama, umskim
zemljitem i drugim potencijalima uma, u Republici se formiraju
umskoprivredna podruja i podruja kra.
(2) umskoprivredna podruja formiraju se prema prirodnim,
staninim, ekolokim, biolokim, geografskim, ekonomskim i drugim
uslovima, kojima se obezbjeuje optekorisna funkcija uma,
jedinstvenost i cjelina podruja, progresivna i dinamika trajnost
prinosa i prihoda uma i umske proizvodnje, reprodukcije uma i
optimalna otvorenost uma.
(3) ume i umska zemljita na podruju kra u Republici obuhvataju
optine na podruju Hercegovine i ulaze u sastav jednog podruja
kra.
(4) U Republici, pored umskoprivrednih podruja i podruja kra
mogu se formirati nacionalni parkovi i industrijske plantae, kao i
druge umske plantae.
(5) Formiranje, status, nain upravljanja i korienja nacionalnih
parkova ureuje se posebnim zakonom.
(6) Industrijske plantae i druge umske plantae osnivaju se kao
poseban svojinski, planski, upravljaki i namjenski oblik za
intenzivnu proivodnju drvne sirovine i druge biomase, na
degradiranim umskim i poljoprivrednim zemljitima, a na osnovu
zahtjeva vlasnika uloenog kapitala, odobrenog od nadlenog organa
Republike.
lan 14.
(1) Formiranje umskoprivrednih podruja i podruja kra i promjena
njihovih granica vri se na osnovu ekonomsko-tehnike dokumentacije
koja naroito sadri:
a) opis granica i preglednu kartu razmjere 1:50.000 sa ucrtanim
vanjskim granicama umskoprivrednog podruja, granicama unutranje
podjele uma, privrednim jedinicama i odjelima, umskim
komunikacijama i drugim objektima od vanosti za gazdovanje umama i
umskim zemljitem,
b) stanje drvnih masa po vrsti drveta i debljinskoj strukturi,
po privrednim jedinicama i kategorijama uma,
v) prosjeni godinji prirast po vrsti drvea, privrednim
jedinicama i kategorijama uma,
g) prosjeni godinji etat po vrsti drvea, privrednim jedinicama i
kategorijama uma i
d) podatke o prihodima i rashodima gazdovanja umama.
(2) Prilikom promjene granica umskoprivrednih podruja,
ekonomsko-tehnika dokumentacija treba da sadri pored podataka iz
stava 1. ovog lana i podatke o povrinama, drvnim masama,
jednogodinjem zapreminskom prirastu i jednogodinjem etatu u
umskoprivrednom podruju nakon izvrenih promjena.
(3) Na prijedlog Ministarstva a na osnovu ekonomsko-tehnike
dokumentacije Vlada donosi odluku o formiranju umskoprivrednih
podruja i podruja kra i vri promjene njihovih granica.
lan 15.
(1) Prostorom kra gazduje se na osnovu dugoronog programa
gazdovanja podrujem kra, koji se donosi na period od deset
godina.
(2) Gazdovanje umama i umskim zemljitem na podruju kra zasniva
se preteno na korienju optekorisnih funkcija uma.
lan 16.
(1) Za potrebe upravljanja i gazdovanja umama izrauju se sljedei
planski dokumenti:
a) umskoprivredna osnova,
b) dugoroni program gazdovanja podrujem kra,
v) investicioni program gazdovanja industrijskim i drugim umskim
plantaama (u daljem tekstu: investicioni program gazdovanja umskim
plantaama),
g) izvoaki projekat gazdovanja umama (u daljem tekstu: izvoaki
projekat) id) program korienja ostalih umskih proizvoda.
(2) Planski dokumenti iz stava 1. t. a), b) i v) ovog lana
trajno se uvaju.
lan 17.
(1) umama se gazduje na osnovu umskoprivredne osnove (u daljem
tekstu: Osnova) i izvoakih projekata.
(2) Osnova je plan za dugorono gazdovanje umama u kome mora biti
utvrena ekoloka, privredna i socioloka podloga za bioloko
poboljanje umskih resursa i ostvarivanje opteg interesa u skladu sa
Strategijom razvoja umarstva i umarskim programom Republike.
(3) Osnova se donosi za period od deset godina.
(4) Nova Osnova donosi se prije isteka roka za koji je donesena
postojea Osnova.
(5) Propise o elementima i sadrini Osnova donosi ministar.
lan 18. (1) Osnove se donose za ume u svojini Republike i za ume
u privatnoj svojini.
(2) Za ume jednog umskoprivrednog podruja u svojini Republike
donosi se jedna Osnova.
(3) Za ume nacionalnih parkova donosi se posebna Osnova.
(4) Za ume u privatnoj svojini za podruje jedne optine donosi se
jedna Osnova.
(5) Osnovom se odreuju osnovne smjernice i ciljevi gazdovanja
umama, mjere za unapreivanje uma, ouvanje i jaanje optekorisnih
funkcija uma i zatita uma, a Osnova sadri i analizu dotadanjeg
gazdovanja umama, prikaz stanja uma, ciljeve gazdovanja umama,
vrstu i obim radova.
lan 19.
(1) Za industrijske i druge umske plantae izrauje se
investicioni program gazdovanja umskim plantaama.
(2) Investicioni program gazdovanja umskim plantaama sadri
elemente Osnove i radi se za period od pet godina.
lan 20.
Osnove, lovne osnove, dugoroni program gazdovanja podrujem kra,
prostorni planovi i vodoprivredni planovi meusobno se usklauju.
lan 21.
(1) Odredbe Osnova, dugoronog programa gazdovanja podrujem kra,
investicionih programa gazdovanja umskim plantaama i izvoakih
projekata su obavezujue.
(2) umskouzgojni radovi i radovi na njezi i zatiti uma, sjei i
radovi na postizanju odgovarajueg stepena otvorenosti uma,
predvieni Osnovom, investicionim programom gazdovanja umskim
plantaama i izvoakim projektom moraju se izvravati za svaku godinu
po obimu i kvalitetu.
(3) Ukupan obim sjea u visokim umama predvien Osnovom ne moe se
prekoraiti.
(4) Planirani obim sjea za visoke ume u okviru gazdinske klase i
privredne jedinice ne moe se prekoraiti.
lan 22.
(1) Agencija za ume duna je da najmanje 60 dana prije isteka
vaenja Osnove za ume u svojini Republike, a optina za ume u
privatnoj svojini, dostavi izraenu Osnovu Ministarstvu.
(2) Ministarstvo je duno da u roku od 30 dana od prijema Osnove
za ume u svojini Republike dostavi Osnovu na miljenje optini za iju
teritoriju se radi Osnova.
(3) Optina je duna da u roku od 30 dana od dana prijema Osnove
dostavi Ministarstvu miljenje na Osnovu.
(4) Ministarstvo je duno da donese rjeenje o davanju saglasnosti
na Osnovu u roku od 60 dana, raunajui od dana prijema Osnove,
ukoliko je dobijeno pozitivno miljenje komisije za recenziju
osnove.
lan 23.
(1) Izradu Osnova, dugoronog programa gazdovanja podrujem kra,
elaborata za proglaenje zatitnih uma i uma sa posebnom namjenom i
projekata za umske komunikacije, mogu vriti preduzea registrovana
za tu djelatnost, koja u stalnom radnom odnosu imaju odgovarajui
broj diplomiranih inenjera umarstva sa poloenim strunim ispitom i
koja posjeduje licencu za rad izdatu od Ministarstva.
(2) Izvoaki projekat izrauje Javno preduzee umarstva.
(3) Izrada Osnova vri se po metodici koju donosi ministar.
(4) Recenziju Osnove vri komisija koju imenuje ministar.
(5) Saglasnost na Osnove za ume u svojini Republike i ume u
privatnoj svojini daje Ministarstvo.
(6) Blie uslove koje treba da ispunjavaju preduzea za obavljanje
poslova iz stava 1. ovog lana propisuje ministar.
(7) Za obavljanje poslova iz st. 1. i 2. ovog lana diplomirani
inenjeri umarstva polau struni ispit prema pravilniku koji donosi
ministar.
lan 24.
(1) Realizacija Osnove za ume u svojini Republike vri se na
osnovu izvoakih projekata.
(2) Izvoaki projekat sadri: sve radove po obimu i mjestu,
podatke o vremenu poetka i zavretka radova, bruto doznaenim drvnim
masama, sortimentnom napadu, tehnolokom postupku, ekonomsku
analizu, kartu odjela sa ucrtanim odsjecima, vanijim objektima,
postojeim i projektovanim saobraajnicama.
(3) Izvoaki projekat izrauje se za period od godinu dana.
(4) Odredbe izvoakih projekata su obavezujue i moraju se
realizovati najkasnije u periodu od dvije godine.
(5) Izvoake projekte mogu izraivati diplomirani inenjeri
umarstva sa najmanje dvije godine radnog iskustva.
lan 25.
(1) Za ume u privatnoj svojini izrauju se izvoaki projekti samo
za umskouzgojne radove.
(2) Projekti iz stava 1. ovog lana sadre sve radove po obimu,
mjestu i vremenu, kao i bruto doznaenoj drvnoj masi, a izrauje ih
Javno preduzee umarstva.
(3) Za izradu izvoakih projekata za ume u privatnoj svojini
primjenjuju se odredbe lana 24. stav 5. ovog zakona.
lan 26.
(1) Ako se tokom sprovoenja Osnove ustanove bitni nedostaci, ili
se izmijene okolnosti na kojima su zasnovane, vri se njihova
izmjena i dopuna u roku od est mjeseci od dana utvrivanja bitnih
nedostataka, odnosno izmijenjenih okolnosti.
(2) Optina i Javno preduzee umarstva mogu pokrenuti inicijativu
za izmjene i dopune Osnove, prema postupku predvienom za njeno
donoenje.
lan 27.
Na investicioni program gazdovanja umskim plantaama koje izrauje
investitor saglasnost daje Ministarstvo.
lan 28.
(1) Javno preduzee umarstva donosi godinji plan gazdovanja umama
do 1. decembra tekue godine za narednu godinu.
(2) Godinji plan gazdovanja umama u svojini Republike mora biti
u skladu sa Osnovama.
(3) Sastavni dio godinjeg plana su izvoaki projekti.
(4) Sadraj godinjeg plana moe se izmijeniti samo zbog
elementarnih nepogoda i drugih nepredvienih okolnosti i to po istoj
proceduri po kojoj je prvobitno donesen.
(5) Godinji plan sadri: plan zatite uma, gajenja,
sjemensko-rasadnike proizvodnje, korienja uma, izgradnje i korienja
infrastrukture i korienja ostalih umskih proizvoda, kao i planirani
obim sredstava za izvrenje ovog plana.
lan 29.
(1) Program korienja ostalih umskih proizvoda izrauje Agencija
za ume.
(2) Programom korienja ostalih umskih proizvoda utvruju se
lokacije, ukupne rezerve, vrsta, koliina, vrijeme i nain korienja,
kao i trina vrijednost proizvoda, odnosno obim i vrsta radova na
revitalizaciji lokacije.
(3) Uslove korienja ostalih umskih proizvoda u umama u svojini
Republike propisuje ministar.
lan 30.
(1) Izvreni poslovi na umskouzgojnim radovima, zatiti, gajenju i
korienju (sjei) uma moraju se evidentirati u propisanim
evidencijama najkasnije do 28. februara tekue godine za prethodnu
godinu.
(2) Evidencije o izvrenim poslovima iz stava 1. ovog lana
propisuje ministar.
III UPRAVLjANjE I GAZDOVANjE UMAMA
1. Upravljanje i gazdovanje umama u svojini Republikelan 31.
(1) Upravljanje i gazdovanje umama i umskim zemljitem u svojini
Republike je djelatnost od opteg interesa.
(2) Za obavljanje odreenih struno-tehnikih i kontrolnih poslova
od opteg interesa koji se odnose na upravljanje i gazdovanje umama
i umskim zemljitem u skladu sa ovim zakonom i podzakonskim akatima
donesenim na osnovu njega osniva se Agencija za ume.
(3) Agencija za ume je upravna organizacija u sastavu
Ministarstva.
(4) Agencija za ume vri struno-tehnike poslove koji se odnose
na: izradu Osnova, dugoronog programa gazdovanja podrujem kra,
programa korienja ostalih umskih proizvoda, praenje sprovoenja
planskih dokumenata i voenje njihovog registra, obezbjeenje
sprovoenja inventure uma na velikim povrinama, voenje evidencija i
katastra uma i umskog zemljita, praenje zdravstvenog stanja uma,
praenje utroka sredstava posebnih namjena za ume, strunu
koordinaciju poslova koji su u vezi sa privatnim umama i mjere
podrke vlasnicima uma u privatnoj svojini, vrenje optih,
regionalnih umsko-razvojnih i lovnih planiranja, obezbjeenje
informacija o stanju na tritu drvnih i ostalih umskih proizvoda,
saradnju u primijenjenim instraivanjima, implementacija standarda i
transfera znanja u umarstvu, promociju interesnih grupa u procesu
planiranja i odrivog gazdovanja umskim resursima svih oblika
svojine, kao i druge poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima
Republike.
(5) Agencija za ume vri kontrolu i praenje izvrenih radova
Javnog preduzea umarstva i pravi godinju analizu aktivnosti, sa
ocjenom rada i prijedlogom mjera u pogledu daljeg korienja uma i
umskog zemljita u svojini Republike, ukljuujui i obavezu
odravanja.
lan 32.
(1) Dio djelatnosti od opteg interesa u oblasti umarstva obavlja
Javno preduzee umarstva ume Republike Srpske a. d., iji je osniva
Vlada.
(2) Javno preduzee umarstva ume Republike Srpske a.d. je
ogranizovano kao drutvo kapitala akcionarsko drutvo u skladu sa
Zakonom o javnim preduzeima.
(3) Imovina Javnog preduzea umarstva je u svojini Republike.
(4) ume i umsko zemljite ne mogu biti predmet privatizacije,
niti sa njima moe raspolagati Javno preduzee umarstva.
lan 33.
(1) Dio poslova gazdovanja umama i umskim zemljitem (korienje
uma i umskog zemljita u svojini Republike, ukljuujui i obavezu
odravanja), Javno preduzee umarstva ume Republike Srpske a.d.,
obavlja na osnovu posebnog ugovora koji zakljuuje sa Ministarstvom
uz prethodnu saglasnost Vlade.
(2) Javno preduzee umarstva ume Republike Srpske a.d. (u daljem
tekstu: korisnik uma i umskog zemljita u svojini Republike), dio
poslova gazdovanja umama i umskim zemljitem u svojini Republike
koje su u sastavu umsko privrednih podruja i podruja kra obavlja
preko organizacionih dijelova koje ono osniva i koji su u njegovom
sastavu.
lan 34.
(1) Korisnik uma i umskog zemljita u svojini Republike duan je
da obavlja poslove korienja uma i umskog zemljita u svojini
Republike, ukljuujui i obavezu njihovog odravanja kao dio poslova
gazdovanja umama i umskim zemljitem, i to:
a) zatitu uma od negativnih uticaja biotikih i abiotikih
faktora,
b) uvanje uma,
v) izradu i sprovoenje planskih dokumenata (izrada godinjeg
plana gazdovanja, izvoakih projekata),
g) proizvodnju umskog reproduktivnog materijala,
d) gajenje uma,
) korienje uma i ostalih umskih proizvoda,
e) odravanje zatienih prirodnih dobara u okviru umskoprivrednih
podruja u skladu sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu
njega,
) izgradnju i odravanje umskih saobraajnica i drugih
objekata,
z) unapreivanje optekorisnih funkcija uma,
i) voenje evidencija o umama,
j) obezbjeenje sredstava za odravanje i zatitu uma, k)
izdvajanje, ureenje i unapreivanje stanja u postojeim sjemenskim
objektima,
l) uvanje i odravanje graninih oznaka izmeu uma u svojini
Republike i uma u privatnoj svojini,
lj) zatitu uma od poara im) druge poslove odreene ovim zakonom i
propisima donesenim na osnovu njega.
(2) Korisnik uma i umskog zemljita u svojini Republike duan je
da obavljanjem poslova korienja uma i umskog zemljita u svojini
Republike ukljuujui i obavezu odravanja, ouva i uvea vrijednost uma
i da korienjem uma, umskog zemljita i drugih potencijala uma i
sveukupnog prostora i sadraja u okviru uma, obezbijedi uslove za
dalji razvoj i ostvarivanje optekorisnih funkcija uma i ostvari
najbolji ekonomski efekat u skladu sa ovim zakonom i drugim
propisima, kao i da svoje planove i aktivnosti uskladi sa planovima
i aktivnostima drugih korisnika prirodnih dobara koji obavljaju
privrednu djelatnost u okviru istog podruja.
(3) U skladu sa stavom 2. ovog lana, korisnik uma i umskog
zemljita u svojini Republike takoe je duan da potujui principe iz
stava 2. ovog lana:
a) osigura ekonomsku funkciju uma obezbjeenjem trajnosti prinosa
od drveta i ostalih proizvoda i funkcija uma,
b) poveava uee uma visokog uzgojnog oblika u ukupnom umskom
fondu,
v) povea povrine pod intenzivnim zasadima radi poveanja
proizvodnje drveta,
g) prevodi degradirane ume u visoke ume ukoliko to ekoloki
uslovi dozvoljavaju,
d) obezbjeuje prirodni nain obnavljanja i vjetako podizanje uma
u skladu sa ekolokim uslovima i) obavlja druge poslove koji
doprinose razvoju i ouvanju uma.
lan 35.
Korisnik uma i umskog zemljita u svojini Republike ima pravo
integralnog korienja uma i umskog zemljita u svojini Republike radi
sticanja dobiti, to prvenstveno obuhvata:
a) proizvodnju i promet umskih drvnih sortimenata,
b) proizvodnju i promet umskog reproduktivnog materijala,
v) sakupljanje, proizvodnju i promet ostalih umskih
proizvoda,
g) eksploataciju kamena, pijeska i ljunka za svoje potrebe, u
skladu sa propisima koji ureuju ovu oblast,
d) upravljanje lovitima i) druge djelatnosti koje su u vezi i
proizlaze iz integralnog korienja uma i umskog zemljita predviene
ovim zakonom i drugim propisima.
lan 36.
(1) Vlada na prijedlog Ministarstva moe korisniku uma i umskog
zemljita u svojini Republike privremeno ograniiti ili oduzeti
poslove korienja uma i umskog zemljita u svojini Republike
ukljuujui i obavezu odravanja na dijelu ili cijeloj povrini ukoliko
on ove poslove ne obavlja u skladu sa ovim zakonom i ugovorom, dok
ne izvri naloene mjere i ne uskladi svoje aktivnosti sa vaeim
zakonskim propisima.
(2) Privremeno ogranieni ili oduzeti poslovi korienja uma i
umskog zemljita u svojini Republike ukljuujui i obavezu odravanja
detaljnije e se regulisati Ugovorom izmeu Ministarstva i korisnika
uma i umskog zemljita u svojini Republike.
lan 37.
(1) Poslove izvoenja radova u umarstvu mogu obavljati preduzea i
druga pravna lica koja su registrovana za poslove iskoriavanja uma
i uslune djelatnosti u umarstvu i koja posjeduju licencu izdatu od
Ministarstva.
(2) Radi unapreivanja stanja izvoenja radova u umama i
sprovoenja mjera odrivog gazdovanja umama u svojini Republike, mogu
se organizovati udruenja izvoaa radova u umama.
(3) Uslove za sticanje licence iz stava 1. ovog lana propisuje
ministar.
lan 38.
(1) Industrijskim i drugim umskim plantaama upravljaju i gazduju
njihovi vlasnici u skladu sa odredbama ovog zakona.
(2) Industrijske i druge umske plantae ne ulaze u sastav
umskoprivrednih podruja.
2. Upravljanje i gazdovanje umama u privatnoj svojinilan 39.
(1) umama i umskim zemljitem u privatnoj svojini upravljaju i
gazduju njihovi vlasnici (u daljem tekstu: vlasnik uma).
(2) Poslove zatite, uvanja i korienja uma u privatnoj svojini
obavljaju vlasnici.
(3) Izvrilac struno-tehnike poslove u umama u privatnoj svojini
je Javno preduzee umarstva.
(4) Sa izvriocem struno-tehnikih poslova u umama u privatnoj
svojini Agencija za ume sklapa ugovor o obavljanju poslova iz stava
3. ovog lana.
lan 40.
(1) Da bi se unaprijedilo stanje uma u privatnoj svojini i
sprovele mjere odrivog gazdovanja ovim umama mogu se organizovati
udruenja vlasnika uma u privatnoj svojini.
(2) Udruenja vlasnika uma u privatnoj svojini obavljaju poslove
koji se odnose na:
a) informisanje svojih lanova o programima, procedurama i
mogunostima podrke umarstvu privatnog sektora i ruralnom
razvoju,
b) savjetodavne poslove u umama u privatnoj svojini,
v) zastupanje interesa lanova udruenja ig) ostale poslove koji
nisu u suprotnosti sa ovim zakonom i drugim propisima.3. uvanje i
zatita uma i umskog zemljitalan 41.
Ukoliko ovim zakonom nije drugaije odreeno, zabranjuje se:
a) svaka sjea koja nije u skladu sa planskim dokumentima u
umarstvu,
b) svaka sjea u zatienim prirodnim podrujima koja nije u skladu
sa planskim dokumentima zatienih prirodnih podruja,
v) sjea i unitavanje rijetkih i zatienih vrsta drvea, biotopa,
stanita, habitata i ekosistema, kao i unitavanje vrsta bunja i
njihovih prirodnih stanita,
g) podbjeljivanje stabala, osim za potrebe obnove i njege
uma,
d) paa, brst koza i druge stoke, irenje, gajenje lisnikih uma,
kresanje lisnika,
) sjea sjemenskih stabala u sjemenskim sastojinama koja nije
predviena planovima gazdovanja umama,
e) samovlasno zauzimanje uma, unitavanje ili oteivanje umskih
zasada, oznaka i graninih znakova,
) odlaganje smea, otpadaka i drugih tetnih opasnih materija, kao
i zagaivanje uma na sline naine iz) druge radnje kojima se slabi
prirasno-prinosna (proizvodna) funkcija i druge optekorisne
funkcije uma, te ugroava optimalno funkcionisanje umskih
ekosistema.
lan 42.
(1) Krenje uma i trajna promjena namjene umskog zemljita moe se
vriti:
a) kada je to predvieno planovima i programima gazdovanja
umama,
b) ako je u skladu sa zakonom koji ureuje oblast prostornog
planiranja, uz dostavljanje investiciono-tehnike dokumentacije, na
osnovu koje je na odreenom zemljitu neophodno krenje uma, odnosno
promjena namjene zemljita,
v) na osnovu akta nadlenog organa o utvrivanju opteg
interesa,
g) pri izgradnji vodova (elektro, PTT i slino) i komunalne
infrastrukture koja ne slui gazdovanju umama,
d) radi izgradnje objekata za zatitu ljudi i materijalnih dobara
od elementarnih nepogoda i odbrane zemlje i) u postupku komasacije
poljoprivrednog zemljita i uma.
(2) Saglasnost za krenje ume i trajnu promjenu namjene umskog
zemljita u sluajevima iz stava 1. t. g) i d) daje Ministarstvo.
(3) Prijedlog za krenje ume i trajnu promjenu namjene umskog
zemljita iz stava 1. taka v) ovog lana mogu podnijeti pravna lica
korisnici eksproprijacije za djelatnosti za koje je propisima o
eksproprijaciji dozvoljeno utvrivanje opteg interesa.
(4) Prijedlog iz stava 3. ovog lana moe da se podnese samo na
unaprijed utvrene procjene uticaja posljedica predloene promjene
namjene na ivotnu sredinu, uraene u skladu sa zakonom koji se
odnosi na tu oblast.
(5) Pravno lice koje je steklo pravo svojine ili pravo korienja
ume u skladu sa stavom 2. ovog lana, odnosno korisnik opteg
interesa duan je da gazduje tom umom u skladu sa ovim zakonom do
okonanja krenja, odnosno iste sjee.
lan 43.
(1) U sluajevima iz lana 42. stav 1. t. b), v) i g) korisnik
eksproprijacije nad umom i umskim zemljitem plaa naknadu za
izuzimanje zemljita iz umske proizvodnje.
(2) Visinu naknade iz stava 1. ovog lana utvruje Ministarstvo, a
obraunae se prema Zakonu o eksproprijaciji.
(3) umsko zemljite nad kojim je izvreno krenje uma suprotno
odredbama ovog zakona izvrilac krenja uma mora privesti prvobitnoj
namjeni u roku koji odredi Ministarstvo, a koji ne moe biti dui od
jedne godine.
lan 44.
Radi dobijanja saglasnosti za promjenu namjene iz lana 42. stav
1. t. v), g) i d) ovog zakona, vlasnik, odnosno korisnik ume i
umskog zemljita u svojini Republike, duan je da podnese
Ministarstvu obrazloeni prijedlog sa podacima o umi i umskom
zemljitu i dokazima o vlasnitvu.
lan 45.
(1) Zabranjena je sjea i unitavanje sljedeih vrsta drvea:
Panieve omorike, tise, munike, bora krivulja, planinskog javora,
balkanskog klenia, boikovine, sremze, ute koele, hrasta crnike,
makedonskog hrasta, maljave breze, medvjee lijeske, bademolisne
kruke, ute danarke, june mukinje, masline, zelenike, sive topole,
bademolisne vrbe i lovor-vrbe, kao i drugih rijetkih i vrijednih
vrsta drvea na njihovim prirodnim nalazitima, poimence odreenih
Osnovom, kao i rijetkih, vrijednih umskih biotopa, stanita,
habitata i ekosistema.
(2) Zabranjuje se iskoriavanje i unitavanje vrsta bunja i
njihovih prirodnih stanita: ogrozda, crne ribizle, otre veprine,
meke veprine, brnistre i konopljike.
(3) Stabla umskog drvea iz stava 1. ovog lana i bunja iz stava
2. ovog lana mogu se koristiti uz odobrenje Ministarstva ako su
suva ili toliko oteena da im predstoji neposredno suenje ili
predstavljaju leglo zaraze od biljnih bolesti i tetoina, kao i pri
sprovoenju mjera njege, obnove i zatite genofonda ovih vrsta u
zasadima i prirodnim umama i u drugim sluajevima utvrenim
propisima.
lan 46.
(1) Vlada moe da utvrdi prioritetne optekorisne funkcije
pojedinih uma, kao ume visoke zatitne vrijednosti, na prijedlog
Ministarstva, a na osnovu podnesenog zahtjeva zainteresovanog
pravnog lica, ako planovima i programima gazdovanja umama nisu
utvrene prioritetne optekorisne funkcije.
(2) Prije utvrivanja prioritetnih funkcija uma iz stava 1. ovog
lana Vlada e pribaviti miljenje Ministarstva i jedinica lokalne
samouprave na ijoj teritoriji se nalaze.
(3) Izuzetno od stava 1. ovog lana, utvrivanje prioritetnih
optekorisnih funkcija uma, ako su te ume ili njeni dijelovi manji
od 20 hektara, vri Ministarstvo, po prethodno pribavljenom miljenju
vlasnika privatnih uma ili korisnika uma i umskog zemljita u
svojini Republike, kao i pravnog lica koje obavlja strune poslove u
umama u privatnoj svojini i lokalne zajednice.
lan 47.
(1) umama nad kojima je utvrena prioritetna optekorisna
funkcija, kao umama visoke zatitne vrijednosti, gazduje se u skladu
sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega.
(2) Aktom kojim su utvrene prioritetne optekorisne funkcije uma
odreuju se i mjere koje moraju da se preduzmu u gazdovanju tom
umom.
(3) U osnovama u kojima su obuhvaene ume za koje su utvrene
prioritetne optekorisne funkcije uma, odgovarajue izmjene i dopune
vre se u skladu sa aktom iz stava 2. ovog lana na teret
predlagaa.
(4) Sredstva za sprovoenje mjera iz stava 2. ovog lana i naknadu
u sluaju da se tim mjerama ograniava pravo korienja uma obezbjeuje
pravno lice na iji zahtjev su utvrene prioritetne optekorisne
funkcije uma.
(5) Ukoliko se ne obezbijede sredstva iz stava 4. ovog lana,
korisnik uma i umskog zemljita u svojini Republike, odnosno vlasnik
ume nije duan da sprovodi mjere utvrene aktom iz stava 1. ovog
lana.
lan 48.
(1) Zdravstveno stanje i stanje biodiverziteta uma redovno se
prati na cijeloj teritoriji Republike.
(2) Agencija za ume odgovorna je za praenje zdravstvenog stanja
uma putem Izvjetajno-prognozne slube u njenom sastavu i o tome
obavjetava Ministarstvo i javnost.
(3) Ministar propisuje nain praenja zdravstvenog stanja uma.
lan 49.
Korisnik uma i umskog zemljita u svojini Republike duan je da
poumljava poarita, povrine na kojima nije uspjelo podmlaivanje i
poumljavanje, kao i povrine na kojima je izvreno pustoenje
(bespravna ista sjea), krenje uma ili bespravna sjea rijetkih vrsta
drvea, u roku koji ne moe biti dui od dvije godine.
lan 50.
(1) Zatita uma i umskog zemljita obuhvata mjere i aktivnosti
koje se sprovode radi zatite od biotikih, abiotikih i drugih
inilaca koji mogu da izazovu tetne posljedice po umu i umsko
zemljite.
(2) Vlasnik uma i korisnik uma i umskog zemljita u svojini
Republike duni su da prate uticaj biotikih i abiotikih inilaca na
zdravstveno stanje uma i blagovremeno preduzimaju mjere za zatitu
uma i umskog zemljita u skladu sa stavom 1. ovog lana.
lan 51.
(1) U poslovima zatite uma vlasnici uma, korisnik uma i umskog
zemljita u svojini Republike i vlasnici umskih plantaa za koje se
izrauje investicioni program gazdovanja umskim plantaama, duni su
da:
a) vre pregled uma na propisan nain,
b) sprovode suzbijanje biljnih bolesti i etoina iv) vode
evidencije i baze podataka o kretanju biljnih bolesti i tetoina u
skladu sa informacionim sistemom Ministarstva.
(2) Vlasnici uma duni su da mjere zatite uma sprovode u saradnji
sa izvriocem struno-tehnikih poslova.
(3) Ukoliko vlasnici uma i korisnik uma i umskog zemljita u
svojini Republike ne sprovedu aktivnosti iz st. 1. i 2. ovog lana,
inspektor za umarstvo i lovstvo e narediti njihovo izvoenje o troku
vlasnika uma ili korisnika uma i umskog zemljita u svojini
Republike.
lan 52.
(1) Vlasnici uma i korisnik uma i umskog zemljita u svojini
Republike obavezni su da obavjetavaju Agenciju za ume o pojavi
tetoina i nastaloj teti u umi i na umskom zemljitu.
(2) Blie uslove o rokovima i nainu obavjetavanja o pojavi
tetoina i nastaloj teti propisuje ministar.
lan 53.
(1) Zabranjena je upotreba hemijskih sredstava u umi.
(2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, a u sluajevima
ugroenosti uma bolestima, tetoinama i nepoeljnom vegetacijom, u
zatiti uma mogu se upotrebljavati pesticidi registrovani za
suzbijanje tetoina u umi, a ne nalaze se na listi zabranjenih
pesticida, odnosno ne uroavaju bioloku ravnoteu.
lan 54.
(1) U vanrednim situacijama kada je neophodno, ministar
propisuje preduzimanje odgovarajuih mjera zatite uma koje treba da
sprovedu nadlene instutucije, vlasnici uma i korisnik uma i umskog
zemljita u svojini Republike.
(2) U sluajevima znaajnijih poremeaja bioloke ravnotee i
ozbiljnije tete u umskim ekosistemima, ministar donosi akt za
sprovoenje odgovarajuih mjera sanacije.
lan 55.
(1) Vlasnici uma i korisnik uma i umskog zemljita u svojini
Republike obavezni su da donesu Plan zatite uma od poara.
(2) umski poari smatraju se elementarnim nepogodama ako mogu
ugroziti ivot ljudi ili prouzrokovati tetu, odnosno izazvati tetne
posljedice veeg obima bez obzira na visinu stvarne tete.
(3) U skladu sa stavom 1. ovog lana za ume u privatnoj svojini,
Plan zatite uma od poara donosi izvrilac struno-tehnikih
poslova.
(4) Sadrinu i postupak izrade Plana iz stava 1. ovog lana
propisuje ministar.
lan 56.
(1) Zabranjeno je paljenje otvorene vatre u umi i na zemljitu u
neposrednoj blizini ume, na udaljenosti manjoj od 100 metara od
ruba ume.
(2) Izuzetno od stava 1. ovog lana vatra se moe loiti u umi i na
umskom zemljitu, kao i na ostalom zemljitu, samo na za tu namjenu
odreenim, ureenim i obiljeenim mjestima i uz puno potovanje
propisanih mjera predostronosti.
(3) Mjesta na kojima je dozvoljeno paljenje vatre moraju biti
vidno obiljeena i unesena u Plan zatite uma od poara.
lan 57.
(1) Fizika i pravna lica koja nanesu tetu umi obavezna su da
nadoknade nastalu tetu vlasniku uma ili korisniku uma i umskog
zemljita u svojini Republike prema umsko-odtetnom cjenovniku koji
se primjenjuje za sve ume bez obzira na oblik svojine.
(2) umsko-odtetni cjenovnik donosi ministar.
lan 58.
(1) U umi i na umskom zemljitu zabranjeno je odlaganje smea,
otrovnih supstanci i ostalog otpada.
(2) Vlasnici uma i korisnik uma i umskog zemljita u svojini
Republike obavezni su da spreavaju radnje iz stava 1. ovog lana,
kao i da izvre ienje smea, uz pravo pune nadoknade trokova od
pravnih ili fizikih lica koja su izvrila njegovo odlaganje ili na
osnovu odluke, odnosno rjeenja nadlenog organa uprave uz nadoknadu
trokova.
lan 59.
(1) Zabranjeno je izvoenje radova (odvodnjavanje i slino) koji
mogu bitno ugroziti vodni reim u umi i opstanak ume i umskog
zemljita.
(2) U izuzetnim sluajevima, ako planovima gazdovanja umama to
pitanje nije ureeno, izvoenje radova odvodnjavanja moe da se vri uz
prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva.
lan 60.
(1) Graani imaju slobodan pristup umi u svojini Republike u
svrhu uivanja, odmora i rekreacije uz sopstvenu odgovornost za
svoju bezbjednost.
(2) Slobodan pristup graana moe biti ogranien u odreenim
zatienim dijelovima uma ili dijelovima u kojima se sprovede
aktivnosti, koje su smetnja pristupu.
(3) Ako su prava fizikog lica da boravi i slobodno se kree po
umi ograniena, vlasnik uma ili korisnik uma i umskog zemljita u
svojini Republike obavezan je da vidljivim upozorenjima obiljei
teritoriju sa ogranienim pristupom.
(4) Pravo boravka i slobodnog kretanja u umi Ministarstvo,
vlasnik uma ili korisnik uma i umskog zemljita u svojini Republike
moe ograniiti ili zabraniti ukoliko bez dobijene dozvole
posjetioci:
a) postavljaju privremene objekate, atore i osnivaju
kampove,
b) bespravno grade,
v) love i hvataju ivotinje, i pecaju ribu,
g) sakupljaju ostale umske proizvode u koliinama veim od
dozvoljenih,
d) postavljaju informacione table i oznake,
) postavljaju ograde,
e) kreu se motornim vozilima izvan puteva koji su za to
namijenjeni, osim za slubene potrebe,
) kreu se u zatvorenim i zabranjenim podrujima, putevima,
ograenim lovitima, eksperimentalnim i poslovnim objektima,
z) kreu se na povrinama na kojima se izvode umski radovi i druge
poslovne aktivnosti (poumljavanje, sjea, izgradnja objekata, lov i
drugo) i
i) loe otvorenu vatru u umi.
(5) Korisnik uma i umskog zemljita u svojini Republike i
vlasnici uma imaju pravo nadoknade tete na umi, zemljitu i
infrastrukturnim objektima, uinjenoj od pravnih ili fizikih lica, u
sluaju nepotovanja zabrane iz stava 4. ovog lana.
lan 61.
(1) Dok boravi u umi, obaveza je svakog posjetioca da se
pridrava protivpoarnih propisa, da ne oteuje umsko zemljite i
infrastrukturu u umi, da se pridrava propisanih pravila koja se tiu
korienja podruja za odmor, kao i da ne ulazi na zatiena podruja
odreena zakonom i drugim propisima.
(2) Zabranjuje se uklanjanje, oteivanje i promjena oznaka
granica, obavjetenja, upozorenja i drugih oznaka, kao i
postavljanje novih.
(3) Posjetiocima je zabranjeno da tokom boravka u umi nanose
tetu vegetaciji, uznemiravaju divlje ivotinje i oteuju ili
unitavaju njihova stanita, zemljite i umsku prostirku, kao i da
uznemiravaju i ometaju vlasnike uma ili korisnika uma i umskog
zemljita u svojini Republike u ostvarenju svojih prava u vezi sa
umama.
lan 62.
(1) Paa u umama u svojini Republike nije dozvoljena.
(2) Ako ne postoji opasnost od ugroavanja funkcija ume,
ukljuujui biodiverzitet, korisnik uma i umskog zemljita u svojini
Republike moe izdati dozvolu za pau, odnosno irenje, osim za pau i
brst koza, u sluajevima:
a) kada je visina drvea takva da im stoka ne moe nanositi
tetu,
b) gdje se ne vre melioracioni radovi u umama,
v) u kojima nije u toku vjetako ili prirodno podmlaivanje
uma,
g) da se ume ne nalaze na zemljitu podlonom razvijavanju
vjetrom, klizanju, spiranju i odronjavanju,
d) da ume nisu oteene od poara i) da ume nisu izdvojene kao
sjemenske sastojine ili rezervati prirode.
(3) Dozvoljena je paa na umskom zemljitu dok se ne izvri njegovo
poumljavanje.
(4) U umama koje mogu da se koriste za pau, odnosno irenje,
draoci stoke mogu da obavljaju pau, odnosno irenje stoke samo pod
nadzorom uvara stoke.
(5) Korisnik ume i umskog zemljita u svojini Republike ima pravo
naplate paarine po cjenovniku.
(6) Uslove pod kojima moe da se vri paa, odnosno irenje (vrijeme
pae, odnosno irenja, vrsta stoke, broj grla, visinu naknade i sl.)
utvruje korisnik uma i umskog zemljita u svojini Republike.
(7) Pristup stoke na pau, odnosno irenje u umama i pau na umskim
zemljitima i pojila kroz dijelove uma u kojima nije odobrena paa
dozvoljen je samo odreenim putem.
(8) Puteve za progon stoke na pau i irenje u umama i pau na
umskim zemljitima i pojila odreuje i obiljeava korisnik uma i
umskog zemljita u svojini Republike.
lan 63.
(1) Broj i vrste divljai ne smiju naruiti bioloku ravnoteu
umskog ekosistema, i ne smiju biti prijetnja razvoju uma i
spreavati sprovoenje ciljeva gazdovanja umom.
(2) Planski dokumenti u lovstvu moraju biti u skladu sa
Osnovama.
(3) Korisnik uma i umskog zemljita u svojini Republike kao
korisnik lovita i ostali korisnici lovita duni su da sprovode
praenje tete nastale od divljai u umi.
lan 64.
(1) Zatitu uma od protivpravnog prisvajanja, korienja,
unitavanja i drugih nezakonitih radnji (odlaganja otpadnih i
otrovnih tetnih materija, zagaivanje uma, unitavanje graninih
znakova i oznaka i drugo) obezbjeuju vlasnici uma, odnosno korisnik
uma i umskog zemljita u svojini Republike.
(2) U skladu sa stavom 1. ovog lana, vlasnici uma i korisnik uma
i umskog zemljita u svojini Republike duni su da obezbijede
neposredno uvanje uma.
(3) Poslove uvanja uma u svojini Republike moe da obavlja radnik
sa najmanje srednjom strunom spremom umarskog smjera umarski
tehniar (u daljem tekstu: uvar uma), kao i lice koje ovlasti
korisnik uma i umskog zemljita u svojini Republike a koja
ispunjavaju i druge uslove odreene posebnim propisima.
lan 65.
(1) Tokom obavljanja poslova, uvar uma obavezan je da nosi
slubenu uniformu i da posjeduje slubenu legitimaciju.
(2) uvar uma i ovlateno lice korisnika uma i umskog zemljita u
svojini Republike ima pravo da uz pokazivanje slubene legitimacije
zahtijeva od zateenog lica u vrenju prekraja kanjivog po ovom
zakonu ili krivinih djela koja se odnose na ume ili za koja postoji
osnovana sumnja da su izvrila takva djela, lina dokumenta radi
utvrivanja njihovog identiteta.
(3) uvar uma ima prava i obaveze da:
a) uva umu od bespravnih sjea, krae drvnih i ostalih umskih
proizvoda, umskih poara i druge antropozoogene tete,
b) uva granine znake od unitavanja i bespravnog korienja uma i
umskog zemljita u svojini Republike,
v) u sluaju samovlasnog zauzimanja uma i umskog zemljita u
svojini Republike kao i o izvrenim nezakonitim radnjama u umama
drugih pravnih i fizikih lica, preduzima odgovarajue mjere u skladu
sa ovim zakonom i blagovremeno izvjetava odgovarajue slube,
g) u sluaju sumnje da je izvrena protivpravna radnja, pregleda
alat, opremu i prevozna sredstava koriena u protivpravnoj
radnji,
d) evidentira bespravno posjeena stabla u propisane obrasce i
obiljei ih,
) privremeno oduzima nezakonito prisvojene umske proizvode i
sredstva kojim je izvreno protivpravno prisvajanje,
e) saini zapisnik o protivpravnoj radnji, sa neophodnim podacima
o izvrenoj radnji i izvriocima,
) vri kontrolu uma, porijekla umskih proizvoda i drveta na
pilanama, i na svim mjestima gdje se posjeeno drvo nalazi,
z) zaustavlja i pregleda prevozna sredstava kojima se prevoze
umski proizvodi i
i) preko ovlatenih lica korisnika uma i umskog zemljita u
svojini Republike zatrai asistenciju Ministarstva unutranjih
poslova ukoliko je sprijeen od izvrioca protivpravne radnje u
obavljanju poslova uvanja uma.
(4) Pored poslova neposrednog uvanja uma uvar uma moe da obavlja
i druge poslove gajenja i zatite uma.
(5) Blii propis o slubenoj legitimaciji, naoruanju i uniformi
uvara uma donosi ministar.
4. Proizvodnja umskog reproduktivnog materijalalan 66.
(1) Odravanje sjemenskih objekata, osim sjemenskih objekata za
proizvodnju sjemena poznatog porijekla, vri korisnik uma i umskog
zemljita u svojini Republike na nain kojim se obezbjeuje maksimalna
proizvodnja kvalitetnog umskog sjemena i omoguava lake branje,
odnosno sakupljanje sjemena.
(2) Mjere gazdovanja polaznim materijalom za proizvodnju umskog
sjemena propisuju se planskim dokumentima koje izrauje korisnik uma
i umskog zemljita u svojini Republike a odobrava Ministarstvo.
lan 67.
Sjea stabala u sastojinama koje su priznate kao polazni
materijal za proizvodnju umskog sjemena, osim priznatog polaznog
materijala za proizvodnju sjemena poznatog porijekla, moe da se vri
radi sprovoenja mjera njege, radi postizanja optimalne strukture za
proizvodnju umskog sjemena, kao i radi uklanjanja stabala koja su
suva ili toliko oteena da im predstoji neposredno suenje ili
predstavljaju leglo zaraze od biljnih bolesti ili tetoina.
lan 68.
(1) umski reproduktivni materijal predstavlja umsko sjeme i
sadni materijal.
(2) Proizvodnja umskog sjemena realizuje se u sjemenskim
objektima kroz aktivnosti njihovog izdvajanja ili osnivanja,
ureenja, odravanja, te sakupljanja i berbe, dorade i uvanja sjemena
i plodova, metoda ispitivanja kvaliteta i organizacije prometa.
(3) umski sadni materijal predstavlja biljke razmnoene i
odgojene u rasadniku kao posebnoj uraenoj povrini zemljita na kojoj
se kroz sistem tehnoloko-tehnikih postupaka proizvode sadnice za
odgovarajuu namjenu.
5. Korienje umalan 69.
(1) Sjea ume vri se poslije odabiranja, obiljeavanja i
evidentiranja stabala za sjeu.
(2) Sjea stabala u umi izvodi se u skladu sa odredbama Osnove i
predvienim sistemom gazdovanja, te uraenog izvoakog projekta.
(3) Doznakom se smatra i obiljeavanje povrine ume planirane za
istu sjeu ili krenje.
(4) Doznaka se vri i u sluajevima kada je neophodna sjea
uzrokovana elementarnim nepogodama.
lan 70.
(1) Doznaku stabala za sjeu vre inenjeri umarstva sa poloenim
strunim ispitom.
(2) Tokom vrenja doznake stabala za sjeu u umama u privatnoj
svojini obavezno je uee vlasnika ili lica koje vlasnik ovlasti.
(3) U umama u privatnoj svojini doznaka se vri samo vlasniku
koji prui odgovarajui dokaz o vlasnitvu ume.(4) Propis o nainu
vrenja doznake i evidentiranja doznaenih stabala u knjige doznake
donosi ministar.lan 71.
(1) Radove u umarstvu mogu izvoditi samo lica koja su obuena za
izvoenje odgovarajuih poslova.
(2) Stabla se mogu sjei nakon prethodno preduzetih radnji kojima
se obezbjeuje zatita ljudi, spreava oteenje flore i faune,
zemljita, puteva i vlaka, te spreava zagaivanje zemljita.
(3) Izrada drvnih sortimenata u umama u svojini Republike vri se
po principima maksimalnog iskorienja uz primjenu standarda.
(4) Drvni sortimenti izrauju se nakon prethodnog obiljeavanja
mjesta prereza od strunog lica umarske struke IV stepena
(razmjeraa) kojeg angauje korisnik uma i umskog zemljita u svojini
Republike ili vlasnik ume.
(5) Vrijeme sjee uma odreuje se Osnovom i izvoakim
projektom.
lan 72.
(1) Drvo i drvne sortimente proizvedene u umi zabranjeno je
voziti od panja i transportovati dok se ne igou i obroje.
(2) Prije stavljanja u promet drvo mora biti igosano, obrojeno i
snabdjeveno otpremnim iskazom koji sadri: zapreminu i vrstu
sortimenta po vrstama drveta, kvalitetne klase, nain obiljeavanja,
mjesto i datum otpreme i rokove vaenja, kao i nain prevoza i mjesto
otpreme.
(3) Posjeeno drvo igoe se u umi na mjestu izrade drvnih
sortimenata.
(4) Otpremnim iskazom i postojanjem iga i broja na drvetu
dokazuje se porijeklo drveta, a drvo zateeno u prometu bez dokaza o
porijeklu smatra se bespravno posjeenim.
(5) Nadleni inspekcijski organ kao i ovlateno lice korisnika uma
i umskog zemljita u svojini Republike ima pravo da oduzme drvo ako
je stavljeno u promet suprotno odredbi iz st. 1, 2. i 4. ovog
lana.
(6) Ako se posjeeno drvo ponovo stavlja u promet, vrilac prometa
duan je da uz dokaze o porijeklu iz stava 4. ovog lana izda svoju
otpremnicu u skladu sa propisima koji ureuju oblast prometa
robe.
(7) Nadzor nad prometom drveta obavljaju ovlatena lica korisnika
uma i umskog zemljita u svojini Republike, uvari uma, inspekcija za
umarstvo i lovstvo i trina inspekcija.
(8) igosanje posjeenog drveta i izdavanje otpremnog iskaza vre
lica koje je ovlastio korisnik uma i umskog zemljita u svojini
Republike, a igosanje posjeenog drveta i izdavanje otpremnog iskaza
za drvo iz uma u privatnoj svojini vri ovlateni predstavnik
izvrioca struno-tehnikih poslova.
(9) igosanje posjeenog drveta i izdavanje otpremnog iskaza za
drvo koje potie sa povrina koje se u smislu odredaba ovog zakona ne
smatraju umama vri izvrilac struno-tehnikih poslova.
(10) Blii propis o obliku i sadrini umskog iga, evidentiranju,
nainu registrovanja i uvanja, obrascu otpremnog iskaza, obrascu
otpremnice, uslovima, nainu i roku igosanja i obrojavanja po
kvalitetnim klasama posjeenog drveta donosi ministar.
lan 73.
(1) Vlasnici uma, odnosno korisnik uma i umskog zemljita u
svojini Republike duni su da sve radove u gazdovanju umama
organizuju i izvravaju u vrijeme i na nain kojim se obezbjeuje
odravanje i uspostavljanje umskog reda.
(2) Ako se uspostavljeni umski red promijeni, vlasnik uma,
odnosno korisnik uma i umskog zemljita u svojini Republike duan je
da na propisan nain uspostavi umski red najkasnije u roku od 30
dana.
(3) Blii propis o nainu sprovoenja umskog reda donosi
ministar.
lan 74.
(1) Za izvedene radove u umarstvu po izvoakim projektima vri se
tehniki prijem.
(2) Komisuju za tehniki prijem formira korisnik uma i umskog
zemljita u svojini Republike.
(3) Komisija za tehniki prijem zapisniki utvruje da li su radovi
izvedeni u skladu sa izvoakim projektom o emu obavjetava Agenciju
za ume.
(4) Komisija je duna da izvri tehniki prijem umskouzgojnih
radova dvije i pet godina nakon izvrene sadnje sadnica, odnosno
sjetve sjemena.
(5) Ako se prilikom tehnikog prijema utvrdi da radovi nisu
uspjeno i kvalitetno izvedeni prema izvoakom projektu, korisnik uma
i umskog zemljita u svojini Republike duan je da utvrene nedostatke
otkloni u roku koji odredi komisija iz stava 2. ovog lana, a
najdalje u roku od dvije godine.
(6) Agencija za ume po potrebi na licu mjesta vri provjeru
izvrenog tehnikog prijema izvedenih radova u umarstvu.
lan 75.
Vlasnik, odnosno posjednik odreene parcele obavezan je da omogui
nesmetan prolaz preko sopstevnog posjeda korisniku uma i umskog
zemljita u svojini Republike i vlasniku ume bez pristupnog puta,
radi neometanog obavljanja djelatnosti na gazdovanju umama, a
vlasnik, odnosno posjednik ima pravo na naknadu za prolaz i
priinjenu tetu.
lan 76.
(1) Sjea etinarskih vrsta drvea za novogodinje i druge praznike
je zabranjena, osim u sluajevima kada se:
a) u podmlaenim umama izvode mjere njege predviene osnovama ili
programima ib) stabla za ove namjene uzgajaju u umskim rasadnicima,
umskim istinama i poljoprivrednom zemljitu ili na zemljitu ispod
elektro i PTT vodova.
(2) Promet etinarskih stabala iz stava 1. ovog lana dozvoljen je
uz odgovarajue obiljeavanje i otpremni iskaz, to se ureuje posebnim
propisom ministra.lan 77.
(1) Ostali umski proizvodi koriste se prema smjernicama iz
Osnova i programa korienja ostalih umskih proizvoda, kao i propisa
koji ureuju ovu oblast.
(2) Dozvolu za korienje ostalih umskih proizvoda u umama u
svojini Republike Srpske izdaje Ministarstvo.
(3) Korisnik uma i umskog zemljita u svojini Republike ima pravo
korienja ostalih umskih proizvoda bez naknade.
(4) Naknada za sakupljanje ostalih umskih proizvoda je 3% od
cijene kotanja proizvoda, a dobijena naknada usmjerava se za
revitalizaciju ostalih umskih proizvoda.
(5) Uslove pod kojima se vri korienje ostalih umskih proizvoda i
nain sakupljanja naknada za njihovo korienje propisuje
ministar.
6. umska infrastrukturalan 78.
U umama se mogu graditi objekti potrebni za gazdovanje umom i
divljai u skladu sa planskim dokumentima u umarstvu i lovstvu, ako
ovim zakonom nije drugaije regulisanolan 79.
Za izgradnju i stavljanje u pogon umurana, kreana, pilana,
pogona za preradu drveta, industrijskih pogona i drugih postrojenja
u umi kao i na udaljenosti do 100 metara od ruba ume za ume u
svojini Republike, potrebna je saglasnost Agencije za ume i
korisnika uma i umskog zemljita u svojini Republike, a za ume u
privatnoj svojini, saglasnost organa jedinice lokalne
samouprave.
lan 80.
(1) umska infrastruktura se planira, gradi, odrava i koristi na
nain koji:
a) ne ugroava osnovne funkcije i vienamjensko korienje uma,
b) ne ugroava proces prirodnog podmlaivanja u umi,
v) ne ugroava izvorita vode za pie,
g) ne ugroava zone sanitarne zatite izvorita vode za pie,
d) ne ugroava vodne tokove,
) ne uzrokuje procese erozije i ne spreava normalan tok vode iz
bujica,
e) ne naruava ravnoteu nestabilnog zemljita i ne poveava
opasnost od odrona i
) ne ugroava stanita znaajna za opstanak divljih biljnih i
ivotinjskih vrsta.
(2) Vlasnici uma i korisnik uma i umskog zemljita u svojini
Republike mogu zahtijevati od drugih pravnih ili fizikih lica koja
imaju korist od infrastrukture da uestvuju u trokovima njene
izgradnje i odravanja srazmjerno koristi koju imaju.lan 81.
(1) Optimalna otvorenost uma umskoprivrednog podruja putevima
utvruje se Osnovom.
(2) Planiranje, izgradnju i odravanje puteva u funkciji
gazdovanja umama vri korisnik uma i umskog zemljita u svojini
Republike nakon pribavljene saglasnosti Agencije za ume, uz uee
predstavnika jedinice lokalne samouprave kada uestvuju u
finansiranju izgradnje i odravanja puteva.
lan 82.
(1) umski putevi koriste se prvenstveno za potrebe gazdovanja
umama, kao i potrebe lokalnog stanovnitva.
(2) Korisnik uma i umskog zemljita u svojini Republike duan je
da odrava umske puteve.
(3) Izuzetno od stava 1. ovog lana, umske puteve mogu da koriste
i druga pravna lica i graani pod uslovima koje utvrde korisnik uma
i umskog zemljita u svojini Republike i organ jedinice lokalne
samouprave za puteve iju su izgradnju finansirali.
(4) Ako se umski put koristi i za potrebe javnog saobraaja,
organi lokalne samouprave uestvuju u trokovima odravanja puteva
proporcionalno njegovom korienju u javne svrhe.
(5) Motorna vozila mogu se kretati umskim putevima zbog
spasavanja, potreba policije, sprovoenja mjera zatite od
elementarnih nepogoda i za odravanje javne infrastrukture.
(6) U umama i na umskim putevima zabranjena su takmienja koja
ukljuuju motorna vozila, osim uz dozvolu Ministarstva.
(7) Organi jedinica lokalne samouprave i korisnik uma i umskog
zemljita u svojini Republike e u saradnji sa organom nadlenim za
saobraaj i Ministarstvom unutranjih poslova postaviti i odravati
znakove na umskim putevima i pratiti saobraaj u skladu sa odredbama
ovog lana, a u sluajevima gdje znakovi na putu i nadzor nisu
dovoljni, mogu se koristiti rampe.
(8) teta na umskim putevima uinjena od treih lica mora da se
nadoknadi korisniku uma i umskog zemljita u svojini Republike na
osnovu odtetnog cjenovnika koji on donosi.
7. Objekti za primarnu preradu drvetalan 83.
(1) Na postrojenjima za mehaniku preradu drveta zabranjeno je
uskladitenje i preraivanje drveta ako nije igosano na nain propisan
ovim zakonom i ako nije izdat otpremni iskaz ili otpremnica.
(2) Vlasnik postrojenja za mehaniku preradu drveta obavezan je
da drvo po prijemu evidentira u knjigu evidencije.
(3) Vlasnik postrojenja za mehaniku preradu drveta i stovarita
za promet drvetom duan je da knjigu evidencije (knjiga prijema
oblovine) ovjeri u republikom organu uprave nadlenom za poreske
poslove.
(4) Propis o knjizi evidencije donosi ministar.
(5) Propise o uslovima za rad objekata za primarnu preradu
drveta donosi Vlada, na prijedlog Ministarstva.
lan 84.
(1) Korisnik uma i umskog zemljita u svojini Republike duan je
da pod istim trinim uslovima obezbijedi neophodan minimum umskih
drvnih sortimenata lokalnim preduzeima za mehaniku preradu drveta
sa podruja sa kojeg ti sortimenti potiu, radi podsticanja lokalnog
preduzetnitva i podupiranja razvoja sela i zaviaja.
(2) Neophodan minimum umskih drvnih sortimenata iz stava 1. ovog
lana utvruje Agencija za ume, na osnovu godinjeg obima sjea za tu
lokalnu zajednicu u saradnji sa predstavnicima lokalne
zajednice.
(3) Na utvreni godinji obim sjea iz stava 2. ovog lana
saglasnost daje Vlada.
8. Katastar uma i umskog zemljitai informacioni sistem u
umarstvulan 85.
(1) Korisnik uma i umskog zemljita u svojini Republike i
vlasnici uma putem izvrioca struno-tehnikih poslova, obavezni su da
na propisan nain vode i auriraju katastar uma i umskih zemljita i o
nastalim promjenama izvjetavaju Agenciju za ume najkasnije do 31.
marta za prethodnu godinu.
(2) Agencija za ume objedinjuje katastar korisnika uma i umskog
zemljita u svojini Republike i vlasnika uma iz stava 1. ovog
lana.
(3) Za potrebe voenja katastra uma i umskog zemljita obaveza je
republikog organa nadlenog za geodetske i imovinsko-pravne poslove
da na zahtjev Agencije za ume dostavi kartografske i tabelarne
podatke bez naknade, u tampanom obliku i elektronskoj formi.
lan 86.
(1) Uspostavlja se informacioni sistem u umarstvu kojim se
obezbjeuju sve neophodne informacije o stanju i promjenama umskog
fonda za potrebe planiranja, praenja stanja i izvjetavanja.
(2) Ministarstvo upravlja informacionim sistemom.
(3) Blii propis o obliku i sadraju, nainu upravljanja, odravanja
i korienja informacionog sistema, kao i katastra uma i umskog
zemljita, nainu voenja evidencije izvrenih radova i izvjetaja
donosi ministar.
IV FINANSIRANjE I VRIJEDNOST UMA1. Sredstva posebnih namjena za
umelan 87.
(1) Radi ostvarivanja dugoronih ciljeva zasnovanih na principima
odrivog gazdovanja umama utvrenih u umarskom programu Republike,
Strategiji razvoja umarstva i planovima gazdovanja umama (Osnove)
predviaju se finansijska sredstva za zatitu uma, politiku i
planiranje, upravljanje i gazdovanje umama, objedinjavanje katastra
uma i unapreivanje uma, kao sredstva posebnih namjena za ume.
(2) Sredstvima posebnih namjena za ume upravlja Ministarstvo uz
strunu pomo Agencije za ume srazmjerno udjelu u povrini uma u
svojini Republike i uma u privatnoj svojini, a preko rauna posebnih
namjena za ume koji je u sistemu jedinstvenog rauna Trezora.
(3) Nain obrauna, postupak i rokove obraunavanja i plaanja, nain
usmjeravanja uplaenih naknada i sredstava iz lana 88. ovog zakona
na raun posebnih namjena za ume, propisuje Vlada na prijedlog
Ministarstva.
lan 88.
Sredstva iz lana 87. stav 1. ovog zakona obezbjeuju se iz:
a) naknade za korienje uma i umskog zemljita u svojini Republike
propisanih u lanu 89. st. 1. i 2. ovog zakona,
b) naknade za obavljanje poslova od opteg interesa u umama u
privatnoj svojini predvienih lanom 90. ovog zakona,
v) naknada za unapreivanje optekorisnih funkcija uma iz lana 91.
ovog zakona,
g) naknade za zakup umskog zemljita u svojini Republike i
naknade za izuzimanje zemljita iz umske proizvodnje iz lana 92.
ovog zakona,d) sredstava ostvarenih oduzimanjem i prodajom
nezakonito steene koristi iz ume i predmeta kojima je nezakonita
radnja uinjena,
) naplaenih sredstava za iskrenu umu u postuku promjene namjene
uma i umskog zemljita,
e) budeta Republike Srpske i) ostalih izvora u skladu sa
zakonom.
lan 89.
(1) Korisnik uma i umskog zemljita u svojini Republike duan je
da plaa naknadu za korienje uma i umskog zemljita u visini od 10%
finansijskih sredstava ostvarenih prodajom umskih drvnih
sortimenata, utvrenim po cijenama u umi na panju po cjenovniku
korisnika.
(2) Naknada iz stava 1. ovog lana uplauje se na raun javnih
prihoda Republike, a sva prikupljena sredstva naknade za korienje
uma i umskog zemljita plasirae se ponovo u ume u svojini
Republike.
(3) Korisnik uma i umskog zemljita u svojini Republike duan je
da plaa naknadu za razvoj nerazvijenih dijelova optine sa koje
potiu prodati sortimenti u iznosu od 10% finansijskih sredstava
ostvarenih prodajom umskih drvnih sortimenata, utvrenih po cijenama
franko utovareno na kamionskom putu za odreenu kalendarsku godinu u
umama koje su dodijeljene na korienje. (4) Naknada iz stava 3. ovog
lana uplauje se na raun javnih prihoda optine ili grada, a moe se
troiti za razvoj nerazvijenih podruja optine ili grada prema
programu i pravilniku koji usvaja nadleni organ jedinice lokalne
samouprave.
(5) Nacionalni parkovi i industrijske i druge umske plantae nisu
obveznici plaanja naknade iz st. 1. i 3. ovog lana.
(6) Nacionalni parkovi i industrijske i druge umske plantae ne
mogu biti korisnici naknade iz stava 1. ovog lana.
(7) Blii propis o nainu prikupljanja i kriterijumima za
raspodjelu naknade iz st. 1. i 3. ovog lana propisuje ministar.
lan 90.
(1) Naknadu za obavljanje poslova od opteg interesa u umama u
privatnoj svojini iz lana 88. stav 1. taka b) ovog zakona uplauju
vlasnici privatnih uma na raun javnih prihoda Republike.
(2) Osnovicu za obraun naknade za obavljanje poslova od opteg
interesa u umama u privatnoj svojini u iznosu od 10 % ini trina
vrijednost neto posjeene drvne mase utvrena na mjestu utovara u
transportno sredstvo (franko kamionski put) po cjenovniku korisnika
uma i umskog zemljita u svojini Republike.
(3) Visina naknade iz stava 2. ovog lana obraunava se i uplauje
u postupku vrenja doznake, odnosno odobravanja sjee ume i izdavanja
otpremnog iskaza.
(4) Blii propis o nainu prikupljanja i troenja naknade iz st. 1.
i 2. ovog lana propisuje ministar.lan 91.
(1) Naknadu za unapreivanje optekorisnih funkcija uma iz lana
88. stav 1. taka v) ovog zakona na raun javnih prihoda Republike
uplauju polugodinje i po zavrnom raunu sva pravna lica koja svoju
djelatnost obavljaju na teritoriji Republike, kao i poslovne
jedinice ili dijelovi pravnih lica ije je sjedite van
Republike.
(2) Osnovica za utvrivanje visine naknada jeste ukupan prihod na
koji se primjenjuje stopa u visini od 0,07 %.
(3) Izuzimaju se od plaanja naknade iz stava 1. ovog lana javne
institucije, humanitarne organizacije, udruenja i fondacije, izuzev
onih koje obavljaju djelatnost radi sticanja dobiti.
(4) Blii propis o nainu prikupljanja i troenja naknade iz st. 1.
i 2. ovog lana propisuje ministar.
lan 92.
(1) Korisnik zakupa duan je da plaa naknadu za zakup umskog
zemljita u svojini Republike na raun javnih prihoda Republike.
(2) Osnovica za obraun sredstava iz stava 1. ovog lana je iznos
naplaene zakupnine, to e se regulisati ugovorom o zakupu koji e se
zakljuiti na osnovu propisa koji donosi ministar.
(3) Prikupljena sredstva po osnovu zakupa umskog zemljita
koristie se za kupovinu i podizanje novih uma u svojini
Republike.
(4) Korisnik eksproprijacije nad umom i umskim zemljitem u
svojini Republike iz lana 43. stav 1. ovog zakona uplauje naknadu
za izuzimanje zemljita iz umske proizvodnje na raun javnih prihoda
Republike.
lan 93.
Kontrolu obrauna sredstava iz l. 89., 90., 91. i 92. ovog zakona
vri organ uprave nadlean za poreske poslove.
lan 94.
(1) Ako obveznik plaanja naknade iz l. 89. i 91. ovog zakona ne
obrauna i ne uplati naknadu na raun javnih prihoda Republike,
prinudnu naplatu i kontrolu obrauna i uplate izvrie Poreska uprava
Republike.
(2) Prinudna naplata naknada propisanih ovim zakonom i kamate za
neblagovremeno izmirenje obaveza izvrava se u skladu sa Zakonom o
Poreskoj upravi Republike.
lan 95.
(1) Sredstva posebnih namjena za ume koriste se za finansiranje
izrade i realizacije umarskog programa Republike, Strategije
razvoja umarstva Republike, Osnova, dugoronog programa gazdovanja
podrujem kra, za obavljanje aktivnosti Savjeta za umarstvo
Republike i realizaciju projekata unapreivanja uma bez obzira na
oblik svojine uma i umskog zemljita, kao i za:
a) podizanje novih uma,
b) njegu uma,
v) zatitu uma,
g) naunoistraivaki rad i obrazovanje u oblasti umarstva,
d) izdvajanje novih i unapreivanje stanja postojeih
sjemenskih
objekata,
) unapreivanje proizvodnje umskog reproduktivnog materijala,
e) ouvanje i unapreivanje i usmjereno korienje
biodiverziteta
umskih ekosistema,
) izdvajanje, konzervaciju i ouvanje zatienih podruja,
z) izgradnju i odravanje infrastrukturnih objekata u
funkciji
gazdovanja umama,
i) uspostavljanje, odravanje i unapreivanje sistema struno-
savjetodavne podrke vlasnicima privatnih uma,
j) izradu i sprovoenje inventure uma na velikim povrinama,
k) podrku udruivanju vlasnika privatnih uma,
l) gazdovanje umama i umskim zemljitem na podruju kra,
lj) uspostavljanje i odravanje infomacionog sistema u
umarstvu,
m) uspostavanje i odravanja katastra uma i umskog zemljita in)
druge namjene za unapreivanje uma.
(2) Dio ukupno ostvarenih sredstava posebnih namjena za ume
rezerviu se za neplanirane mjere zatite uma koje mogu da
prouzrokuju posljedice irih razmjera (poari, gradacija insekata i
slino).
(3) Blie uslove i kriterijume, nain i postupak korienja
sredstava posebnih namjena za ume propisuje ministar.
2. Vrijednost umalan 96.
(1) U Osnovama se obavezno utvruje vrijednost uma.
(2) Vrijednost ume u smislu ovog zakona ini vrijednost: stabala
(drveta), zemljita, ostalih umskih proizvoda i optekorisnih
funkcija uma.
(3) Vrijednost ume utvruje se u godini usvajanja Osnove, a po
potrebi revalorizuje se za konkretni dio ume.
(4) Blii propis o nainu, postupku (metodologiji) utvrivanja
vrijednosti uma donosi ministar.
V IMOVINSKO-PRAVNI ODNOSIlan 97.
(1) Zabranjena je prodaja i drugi naini otuivanja uma i umskog
zemljita u svojini Republike.
(2) Ministarstvo moe dio ume i umskog zemljita u svojini
Republike u kojoj ne moe da se organizuje racionalno gazdovanje
(manja izolovana uma, enklava ili poluenklava) zamijeniti sa
vlasnicima ije se ume nalaze izolovane, odnosno kao enklave ili
poluenklave u kompleksu uma u svojini Republike, uz saglasnost
Vlade.
(3) Ministar e podzakonskim aktom propisati blie uslove za
zamjenu uma i umskog zemljita.
lan 98.
(1) ume u svojini Republike ne mogu se davati u zakup.
(2) umsko zemljite u svojini Republike moe se dati u zakup do
njegovog privoenja namjeni utvrenoj planskim dokumentima i pod
uslovima utvrenim u ovom zakonu.
(3) umsko zemljite u svojini Republike dato u zakup ne moe se
koristiti za izgradnju trajnih objekata, osim u posebnim sluajevima
od opteg interesa, a na osnovu odluke Vlade.
(4) Davanje u zakup umskog zemljita u svojini Republike vri
Ministarstvo uz saglasnost korisnika uma i umskog zemljita u
svojini Republike.
(5) Uslove i nain davanja u zakup umskog zemljita u svojini
Republike propisuje ministar.
VI NADZORlan 99.
(1) Upravni nadzor nad sprovoenjem ovog zakona i propisa
donesenih na osnovu njega vri Ministarstvo.
(2) Inspekcijski nadzor nad izvravanjem ovog zakona i
podzakonskih propisa donesenih na osnovu njega vri Inspekcija za
umarstvo i lovstvo u sastavu Republike uprave za inspekcijske
poslove.
(3) Ministarstvo je drugostepeni organ u postupku rjeavanja albi
na rjeenja inspektora za umarstvo i lovstvo.
lan 100.
Pored ovlaenja utvrenih Zakonom o inspekcijama u Republici
Srpskoj, inspektor za umarstvo i lovstvo ovlaen je da:
a) zabrani sve vrste radova i aktivnosti u umama i umskom
zemljitu koje su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona ili mogu
imati tetne posljedice za umu i umsko zemljite,
b) naloi sve vrste radova i aktivnosti u umama i na umskom
zemljitu koje su u skladu sa odredbama ovog zakona,
v) zabrani izvoenje umskih radova pravnim i fizikim licima koja
ne posjeduju propisane licence za odreene poslove, odnosno
upotrebljavaju tehnika sredstva i postupke koji nisu u skladu sa
tehnolokim zahtjevima zatite, sigurnosti i zdravlja ljudi,
g) vri nadzor nad utrokom sredstava posebnih namjena za ume id)
vri kontrolu dokumentacije o strunoj osposobljenosti zaposlenih za
obavljanje odreenih poslova.
VII KAZNENE ODREDBElan 101.
(1) Novanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 KM kaznie se za
prekraj preduzee ili drugo pravno lice, ako:
a) ne donese investicioni program gazdovanja umskim plantaama u
skladu sa lanom 19. ovog zakona,
b) ne izvri radove u skladu sa lanom 21. st. 2, 3. i 4. ovog
zakona koji se odnose na umskouzgojne radove, radove na njezi i
zatiti uma, sjei i radovi na postizanju odgovarajueg stepena
otvorenosti uma predvienih Osnovom, investicionim programima
gazdovanja plantaama i drugim intenzivnim zasadima i izvoakim
projektima, kao i ako prekorai ukupan obim sjea u visokim umama
predvienim osnovom,
v) vri izradu osnova, dugoronog programa gazdovanja podrujem
kra, elaborata za proglaenje zatitnih uma i uma sa posebnom
namjenom i projekata za umske komunikacije a nije registrovano za
tu djelatnost i ne posjeduje licencu izdatu od Ministarstva (lan
23. st. 1. i 2. ovog zakona),
g) izradu izvoakih projekata vre lica koja nemaju poloen struni
ispit prema pravilniku koji donosi ministar u skladu sa lanom 23.
stav 7. ovog zakona,
d) ne donese u skladu sa osnovama godinji plan gazdovanja umama
do 1. decembra tekue godine za narednu godinu, u skladu sa lanom
28. st. 1. i 2. ovog zakona, i ako izmijeni godinji plan gazdovanja
suprotno odredbama lana 28. stav 4. ovog zakona,
) ne obavlja poslove korienja uma i umskog zemljita u svojini
Republike, ukljuujui i obavezu odravanja u skladu sa lanom 34. ovog
zakona,
e) ustupi izvoenje radova u umarstvu preduzeu i drugom pravnom
licu koje nije registrovano za poslove iskoriavanja uma i uslune
djelatnosti u umarstvu i koje ne posjeduje licencu izdatu od
Ministarstva u skladu sa lanom 37. stav 1. ovog zakona,
) vri zabranjene radnje propisane lanom 41. ovog zakona,
z) ako u roku ne privede prvobitnoj namjeni umsko zemljite nad
kojim je izvreno krenje ume (lan 43. stav 3. ovog zakona),
i) izvri sjeu i unitavanje drvea i bunja i njihovih prirodnih
stanita iz lana 45. st. 1. i 2. ovog zakona,
j) ne plaa naknadu za korienje uma i umskog zemljita u svojini
Republike, kao i naknadu za razvoj optine u skladu sa lanom 89.
ovog zakona ik) u postupku doznake, odnosno odobravanja sjee i
izdavanja otpremnog iskaza ne izvri obraun naknade za obavljanje
poslova od opteg interesa u umama u privatnoj svojini iz lana 90.
ovog zakona.
(2) Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice
u pravnom licu novanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 KM.
(3) Novanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 KM kaznie se fiziko
lice za prekraj iz stava 1. t. ), z) i i) ovog lana.
lan 102.
(1) Novanom kaznom od 3.000,00 do 9.000,00 KM kaznie se za
prekraj preduzee ili drugo pravno lice, ako:
a) izvoaki projekat izradi lice koje ne ispunjava uslove iz lana
24. stav 5, i ako ne izvede sve radove predviene izvoakim projektom
u periodu od dvije godine u skladu sa lanom 24. stav 4. ovog
zakona,
b) izvoaki projekat za ume u privatnoj svojini izradi lice koje
ne ispunjava uslove iz lana 25. stav 3. ovog zakona,
v) u toku sprovoenja Osnove u roku od est mjeseci od dana
utvrivanja bitnih nedostataka ili izmijenjenih okolnosti na kojima
su zasnovane ne izvri njenu izmjenu ili dopunu u skladu sa
odredbama lana 26. stav 1. ovog zakona,
g) ne evidentira u propisanim evidencijama izvrene radove na
zatiti, gajenju i korienju (sjei) uma do 28. februara tekue godine
za prethodnu godinu u skladu sa lanom 30. stav 1. ovog zakona,
d) vri krenje uma i trajnu promjenu namjene umskog zemljita
suprotno odredbama lana 42. stav 1. ovog zakona,
) ne donese akt o utvrivanju prioritetnih optekorisnih funkcija
regulisan odredbama lana 47. st. 1. i 2. ovog zakona,
e) ne izvri poumljavanje poarita, povrina na kojima nije uspjelo
podmlaivanje i poumljavanje, kao i povrina na kojima je izvreno
pustoenje, krenje uma ili bespravna sjea rijetkih vrsta drvea u
roku od dvije godine (lan 49. ovog zakona),
) ne prati uticaj biotikih i abiotikih inilaca na zdravstveno
stanje uma i blagovremeno ne preduzimaju mjere za zatitu uma i
umskog zemljita u skladu sa lanom 50. stav 2. ovog zakona,
z) ne sprovodi aktivnosti na zatiti uma iz lana 51. stav 1. ovog
zakona,
i) ne preduzme odgovarajue mjere zatite uma u vanrednim
situacijama prema naloenim mjerama iz lana 54. ovog zakona,
j) ne obezbijedi zatitu uma od protivpravnog prisvajanja,
korienja i drugih nezakonitih radnji u skladu sa lanom 64. ovog
zakona,
k) uvar uma ne vri poslove propisane lanom 65. stav 3. ovog
zakona,
l) ne odrava sjemenske objekte na nain kojim se obezbjeuje
maksimalna proizvodnja kvalitetnog umskog sjemena prema planskim
dokumentima u skladu sa odredbama lana 66. ovog zakona,
lj) sijee stabla u sjemenskim sastojinama koje su priznate kao
polazni materijal za proizvodnju umskog sjemena suprotno odredbama
lana 67. ovog zakona,
m) sijee umu bez odabiranja i obiljeavanja stabala za sjeu
doznanim igom, bez uraenog izvoakog projekta usklaenog sa
smjernicama datim u planovima gazdovanja umama, ili sijee na
povrinama koje nisu obiljeene za istu sjeu ili krenje ili kad ne
vri doznaku u sluajevima kada je potrebno izvriti sjee uzrokovane
elementarnim nepogodama, suprotno odredbama lana 69. ovog
zakona,
n) doznaku vre lica koja nemaju odgovarajui struni ispit, ili
vri doznaku vlasniku uma u privatnoj svojini koji nije pruio
odgovarajui dokaz o vlasnitvu ume, suprotno odredbama lana 70. st.
1, 3. i 4. ovog zakona,
nj) vri sjeu, izradu i privlaenje drvnih sortimenata suprotno
odredbama lana 71. ovog zakona,
o) izvri promet sortimenata iz uma suprotno odredbama lana 72.
ovog zakona,
p) ne uspostavi umski red u gazdovanju umama u vremenu i na nain
kojim se obezbjeuje odravanje i uspostavanje umskog reda u skladu
sa lanom 73. ovog zakona,
r) ne izvri tehniki prijem izvedenih radova u umarstvu u skladu
sa odredbama lana 74. st. 1, 2, 3, 4. i 5. ovog zakona,
s) gradi objekte potrebne za gazdovanje umom i divljai koji nisu
u skladu sa planskim dokumentima, suprotno odredbama lana 78. ovog
zakona,
t) u umi ili njenoj neposrednoj blizini podigne objekte suprotno
odredbama lana 79. ovog zakona,
) planira, gradi, odrava i koristi umsku infrastrukturu suprotno
odredbama lana 80. stav 1. ovog zakona,
u) vri preradu drveta na postrojenjima za mehaniku preradu
drveta suprotno odredbama lana 83. ovog zakona,
f) ne obezbijedi neophodan minimum umskih drvnih sortimenata
lokalnim preduzeima za mehniku preradu drveta, u skladu sa lanom
84. ovog zakona,
h) na propisan nain ne vode i auriraju katastar uma i umskog
zemljita i o nastalim promjenama ne obavijeste Agenciju za ume u
skladu sa lanom 85. stav 1. ovog zakona,
c) ne uplati naknadu iz lana 91. stav 1. ovog zakona,
) ne uplati naknadu za zakup umskog zemljita i naknadu za
izuzimanje zemljita iz umske proizvodnje, u skladu sa lanom 92.
ovog zakona,
d) prodaje i na drugi nain otuuje umu i umsko zemljite u svojini
Republike u suprotnosti sa odredbama lana 97. stav 1. ovog zakona
i) gradi trajne objekte na umskom zemljitu u svojini Republike dato
u zakup, suprotno odredbama lana 98. stav 3. ovog zakona.
(2) Za prekraj iz stava 1. ovog lana kaznie se i odgovorno lice
u pravnom licu novanom kaznom od 500,00 do 1.500,00 KM.
(3) Novanom kaznom od 300,00 do 900,00 KM kaznie se fiziko lice
za prekraj iz stava 1. t. ), z), i), j), o), p), t) i ) ovog
lana.
lan 103.
(1) Novanom kaznom od 1.000,00 do 3.000,00 KM kaznie se za
prekraj preduzee ili drugo pravno lice, ako:
a) ne obavijesti Agenciju za ume o pojavi tetoina i nastaloj
teti u umi i umskom zemljitu u skladu sa lanom 52. ovog zakona,
b) koristi hemijska sredstva u umi suprotno odredbama lana 53.
stav 1. ili upotrebljava pesticide koji nisu registrovani za
suzbijanje tetoina u umi suprotno odredbama lana 53. stav 2. ovog
zakona,
v) ne donese plan zatite uma od poara u skladu sa lanom 55. st.
1. i 4. ovog zakona i lana 56. stav 3. ovog zakona,
g) vri paljenje otvorene vatre suprotno odredbama lana 56. st.
1. i 2. ovog zakona,
d) odlae smee, o