ZAKONO STEAJNOM POSTUPKU(Preieni tekst)(Objavljen u "Sl.
glasniku RS", br. 26 od 29. marta 2010)I - OSNOVNE ODREDBEPredmet
Zakonalan 1. Ovim zakonom ureuju se: 1. uslovi za otvaranje
steajnog postupka, steajni postupak, pravne posljedice njegovog
otvaranja i sprovoenja; 2. reorganizacija steajnog dunika
nesposobnog za plaanje na osnovu steajnog plana.
Ciljevi steajnog postupkalan 2. (1)Steajni postupak se sprovodi
radi grupnog namirenja povjerilaca steajnog dunika, unovenjem
njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. (2)
U toku steajnog postupka moe se sprovesti i reorganizacija steajnog
dunika po odredbama glave V ovog zakona radi ureivanja pravnog
poloaja steajnog dunika i njegovog odnosa prema povjeriocima, a
naroito radi odravanja njegovog poslovanja.
Organi steajnog postupkalan 3. Organi steajnog postupka su:
steajni sudija, privremeni steajni upravnik, steajni upravnik,
skuptina povjerilaca, privremeni odbor povjerilaca i odbor
povjerilaca.
Prijedlog za otvaranje steajnog postupkalan 4. (1) Steajni
postupak se pokree pismenim prijedlogom. Za podnoenje prijedloga su
ovlaeni steajni dunik i svaki onaj povjerilac koji ima pravni
interes za sprovoenje steajnog postupka. Povjerilac je duan u
prijedlogu prilaganjem odgovarajue dokumentacije uiniti vjerovatnim
svoje potraivanje i platenu nesposobnost steajnog dunika. (2)
Ukoliko je steajni dunik pravno lice, organ ovlaen za zastupanje je
u sluaju nastupanja platene nesposobnosti duan bez odlaganja
podnijeti prijedlog za otvaranje steajnog postupka. Prijedlog se
mora podnijeti u roku od 30 dana od dana nastupanja platene
nesposobnosti. Organ ovlaen za zastupanje duan je pravnom licu
nadoknaditi umanjenje imovine prouzrokovano njegovim pravnim
radnjama preduzetim nakon nastupanja platene nesposobnosti, osim
ako dokae da je pravna radnja preduzeta s panjom dobrog
privrednika. (3) Sud je obavezan da prijedlog razmotri u roku od 15
dana od dana njegovog prijema. Neuredan prijedlog, kao i prijedlog
bez potrebne dokumentacije sud e vratiti predlagau i naloiti mu da
prijedlog uredi i nedostatke otkloni u roku od 15 dana. Ako
predlaga vrati sudu prijedlog koji nije ureen po uputstvu suda, sud
e prijedlog rjeenjem odbaciti, a ako ga ne vrati u ostavljenom roku
smatrae se da ga je povukao. U ovom sluaju trokove postupka snosi
predlaga. (4) Prije isteka 15 dana od dana podnoenja prihvatljivog
prijedloga steajni sudija donosi odluku o iznosu predujma koji je
potreban za finansiranje prethodnog postupka. (5) Prijedlog se moe
povui do otvaranja steajnog postupka ili pravosnanog odbacivanja
ili odbijanja prijedloga, u kom sluaju trokove snosi podnosilac
prijedloga. Ukoliko steajni dunik nakon podnoenja prijedloga ispuni
potraivanje podnosioca prijedloga koje je bilo razlog za podnoenje
prijedloga za otvaranje steajnog postupka, na prijedlog podnosioca
prijedloga ili steajnog dunika steajni sudija moe obustaviti
steajni postupak i u tom sluaju trokove snosi steajni dunik.
Steajni duniklan 5. (1) Steajni postupak se moe sprovesti nad
imovinom pravnog lica kao i imovinom dunika pojedinca. Dunik
pojedinac u smislu ovog zakona je: komplementar u komanditnom
drutvu i osniva ortakog drutva. (2) Steaj se moe otvoriti i nad
imovinom pravnih lica javnog prava, izuzev nad imovinom Republike
Srpske, optina, javnih fondova koji se u cijelosti ili djelimino
finansiraju iz budeta. (3) Nad steajnim dunikom, koji u strukturi
kapitala ima veinski dravni kapital, za otvaranje steajnog
postupka, u periodu do okonanja pokrenutog postupka
restrukturiranja pokrenutog od strane Direkcije za privatizaciju
ili do okonanja zapoetog postupka prodaje ponuenog dravnog kapitala
i isteka rokova za izvrenje ugovorenih uslova prodaje, potrebna je
prethodna saglasnost Vlade Republike Srpske. (4) Ako Vlada
Republike Srpske ne uskrati svoju saglasnost u roku od 30 dana od
dana dobijanja obavjetenja steajnog sudije o pokretanju prethodnog
postupka, smatra se da je saglasnost data.
Steajni razlozilan 6. (1) Razlog otvaranja steajnog postupka je
platena nesposobnost steajnog dunika. (2) Steajni dunik je plateno
nesposoban ukoliko nije u stanju izvravati svoje dospjele i
potraivane obaveze plaanja. Okolnost da je steajni dunik podmirio
ili da moe podmiriti u cijelosti ili djelimino potraivanja nekih
povjerilaca samo po sebi ne znai da je plateno sposoban. (3) U
pravilu se smatra da je steajni dunik plateno nesposoban ako 60
dana neprekidno ne izmiruje svoje dospjele novane obaveze. (4)
Steajni postupak se moe otvoriti i zbog prijetee platene
nesposobnosti. Ona postoji ako steajni dunik prema predvianjima u
vremenu dospjelosti nee biti u stanju da ispuni postojee obaveze
plaanja. Zbog prijetee platene nesposobnosti samo steajni dunik moe
podnijeti prijedlog za otvaranje steajnog postupka.
II - OPTE PROCESNE ODREDBENadlenostlan 7. (1) Steajni postupak
sprovodi stvarno nadleni sud na ijem se podruju nalazi sjedite ili
prebivalite steajnog dunika. (2) Ukoliko se prijedlog podnese
mjesno nenadlenom sudu, navedeni sud e bez odlaganja donijeti
rjeenje kojim se oglaava nenadlenim i dostaviti prijedlog mjesno
nadlenom sudu. Protiv ovog rjeenja nije doputena alba. (3) Steajni
sud je osim toga stvarno i mjesno nadlean za sljedee pravne
sporove: - za pravne sporove o utvrivanju u tabeli prema l.
120-122, - pravne sporove pobijanja prema l. 84-91, - prava na
naknadu prema lanu 4. stav 2, lanu 30. stav 1, lanu 33. stav. 5,
lanu 47. stav 5, lanu 62. stav 3 i lanu 68. (4) Steajni postupak
vodi steajni sudija kao sudija pojedinac.
Shodna primjena odredbi Zakona o parninom postupkulan 8. Ukoliko
ovim zakonom nije drugaije predvieno, u steajnom postupku se shodno
primjenjuju odgovarajue odredbe Zakona o parninom postupku.
Naela postupkalan 9. (1) Steajni postupak je hitan i moe
trajati, u pravilu, godinu dana, a u sluaju iz lana 28. stav 1.
ovog zakona dvije godine. (2) Ukoliko se steajni postupak ne zavri
u roku jedne godine, steajni sudija e o razlozima produenja roka
obavijestiti predsjediika suda. (3) Svi postupci pred sudom i
organom uprave, a u vezi su sa steajnim postupkom, hitne su
prirode. (4) Odluke steajnog suda donose se u formi rjeenja.
Steajni sudija moe odrediti usmenu raspravu. Rjeenje se donosi
nakon sasluanja steajnog dunika, ukoliko se time zbog posebnih
okolnosti pojedinanog sluaja ne ugroava svrha rjeenja. Ukoliko
izostane prethodno sasluanje steajnog dunika, to u rjeenju mora
biti posebno obrazloeno, a sasluanje se mora bez odlaganja naknadno
sprovesti. (5) Steajni sudija mora po slubenoj dunosti istraiti sve
okolnosti koje su od znaaja za steajni postupak. On u tu svrhu
naroito moe sasluati steajnog dunika, njegove zakonske zastupnike,
svjedoke i vjetake.
Obaveze sudjelovanja i prinudne mjerelan 10. (1) Steajni dunik,
njegovi zakonski zastupnici i svjedoci su prema steajnom sudu,
imenovanom vjetaku i steajnom upravniku obavezni na davanje
potpunih i istinitih informacija. Steajni dunik ili njegovi
zakonski zastupnici su osim toga obavezni da doprinose obezbjeenju
steajne mase i da se uzdravaju od tetnih radnji. (2) Ukoliko
steajni dunik ili neko drugo lice koje je obavezno na davanje
informacija ne izvrava svoje obaveze davanja informacija ili
sudjelovanja koje prema zakonu postoje, ili ukoliko postoji
osnovana sumnja da ovo lice vri radnje radi oteenja steajne mase
ili ne preduzima radnje potrebne za obezbjeenje mase, steajni
sudija moe prema vlastitoj procjeni i na prijedlog privremenog
upravnika ili steajnog upravnika narediti odgovarajua sredstva
prinude. (3) Sredstva prinude u smislu stava 2. ovog lana su: 1.
prisilno privoenje pred sud, 2. izricanje novane kazne u iznosu od
500 do 1.700 KM koja moe uslijediti nakon neuspjenog privoenja. (4)
U rjeenju kojim se nareuje privoenje istovremeno se moe i
zaprijetiti izricanje novane kazne. (5) Protiv rjeenja kojim se
odreuje sredstvo prinude moe se uloiti alba. alba ne odlae izvrenje
rjeenja.
Pravna sredstvalan 11. (1)Protiv odluka steajnog suda u
sluajevima predvienim ovim zakonom doputena je alba. (2) Rok za
podnoenje albe je osam dana i tee od objavljivanja odluke ili od
dana dostavljanja odluke ako odluka nije objavljena. (3) Rok za
dostavljanje odgovora na albu je osam dana od dana dostavljanja
albe na odgovor. (4) Steajni sudija moe, ako nae da je alba
osnovana, i sam udovoljiti albi. (5) Ukoliko steajni sudija ne
udovolji albi, duan je da bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15
dana od njenog prijema, istu dostavi na odluivanje drugostepenom
sudu. Za odluivanje o albi nadleno je vijee sainjeno od trojice
sudija drugostepenog suda. Vijee je duno odluiti o albi u roku od
15 dana od dana njenog prijema. (6) alba odlae izvrenje rjeenja
ukoliko ovim zakonom nije drugaije propisano. (7) U steajnom
postupku se ne moe traiti povraaj u preanje stanje, niti podnositi
prijedlog za ponavljanje postupka. (8) Protiv odluka drugostepenog
suda moe se izjaviti revizija samo na rjeenje kojim se odluuje o
prijedlogu za otvaranje steajnog postupka, kao i na rjeenje kojim
se odluuje o zakljuen>u steajnog postupka. (9) Prvostepeni sud
je duan bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana od prijema
revizije, reviziju sa spisom dostaviti Vrhovnom sudu Republike
Srpske na odluivanje. (10) Vrhovni sud Republike Srpske je duan
odluku o reviziji donijeti u roku od 30 dana.
Dostave, javna oglaavanjalan 12. (1) Steajni sud vri dostavu po
slubenoj dunosti. (2) Dostava se smatra izvrenom javnim oglaavanjem
putem oglasne table, u "Slubenom glasniku Republike Srpske",
ukljuujui i sluajeve za koje ovaj zakon predvia linu dostavu. (3)
Dostava se smatra izvrenom istekom pet radnih dana od dana
objavljivanja.
III - PRETHODNI POSTUPAKRjeenje o pokretanju prethodnog
postupkalan 13. (1) Na osnovu prijedloga za pokretanje steajnog
postupka, steajni sudija u pravilu donosi rjeenje o pokretanju
prethodnog postupka za utvrivanje uslova za otvaranje steajnog
postupka. (2) Rjeenjem iz stava 1. ovog lana steajni sudija imenuje
privremenog steajnog upravnika, koji je duan utvrditi da li postoje
razlozi i uslovi za otvaranje i voenje steajnog postupka. (3)
Rjeenje iz stava 1. ovog lana, koje se odnosi na preduzea koja su
organizovana kao akcionarska drutva, dostavlja se berzi na kojoj se
trguje akcijama tih preduzea, u pismenoj ili elektronskoj formi,
najkasnije sljedeeg dana od dana donoenja.
Predujam za trokove prethodnog postupkalan 14. (1) Ako prijedlog
podnosi steajni povjerilac, on je obavezan da uplati predujam u
iznosu koji odredi steajni sudija za pokrie trokova prethodnog
postupka. (2) Ako povjerilac ne uplati predujam u roku od 15 dana,
steajni sudija e rjeenjem odbaciti prijedlog. (3) Ako steajni
postupak bude otvoren po prijedlogu povjerioca, predujmljeni iznos
ulazi u trokove steajnog postupka. (4) Ako je podnosilac prijedloga
dunik, steajni sudija ga moe osloboditi uplate predujma, ako dunik
dokae da ima dovoljno sredstava za finansiranje prethodnog
postupka. (5) Predujam trokova prethodnog postupka za predlagaa moe
uplatiti svako drugo pravno ili fiziko lice.
Mjere obezbjeenjalan 15. (1) Steajni sudija moe rjeenjem
odrediti mjere radi obezbjeenja budue steajne mase, a takoe ih i
ukinuti. Steajni sudija naroito moe: 1. odrediti mjere radi
obezbjeenja pojedinanih imovinskih vrijednosti, iznosa na raunima
ili potraivanja steajnog dunika, ak i ako ova podlijeu razluivanju
ili izluivanju; 2. usloviti raspolaganje steajnog dunika saglasnou
steajnog suda ili ograniiti na drugi nain; 3. postaviti privremenog
steajnog upravnika; 4. narediti privremenu zabranu pote na koju se
shodno primjenjuju odredbe lana 65. ovog zakona. (2) Ukoliko
poslovanje jo nije obustavljeno, steajni sudija obavezno postavlja
privremenog steajnog upravnika. (3) Mjere pojedinanog prinudnog
izvrenja pokrenute protiv steajnog dunika se privremeno moraju
obustaviti. Izluna i razluna prava povjerilac ne moe ostvariti u
prethodnom postupku. (4) Ukoliko je steajni sudija u skladu sa
stavom 1. taka 3. ovog lana postavio privremenog steajnog
upravnika, moe i dalje prema vlastitoj procjeni ili na zahtjev
privremenog upravnika narediti: 1. da privremeni steajni upravnik
moe preduzimati pravne radnje i pravne poslove potrebne za nastavak
poslovanja u ime steajnog dunika i sa dejstvom za njega, uz uslov
da nastavak takvih aktivnosti ne teti dunika, niti potencijalne
steajne povjerioce. Privremenom steajnom upravniku u tom sluaju
nije potrebna saglasnost steajnog dunika, koji je u tom smislu
iskljuen iz poslovodstva; 2. da pravne radnje steajnog dunika
postaju pravno valjane samo uz prethodnu saglasnost privremenog
steajnog upravnika. (5) Ako postoje posebne okolnosti, naroito u
sluaju opasnosti od docnje, steajni sudija moe steajnom duniku
narediti optu zabranu raspolaganja.U tom sluaju ovlaenje
upravljanja i raspolaganja imovinom steajnog dunika prelazi u
potpunosti na privremenog steajnog upravnika. alba protiv ove
odluke ne odlae njeno izvrenje. (6) U sluaju povrede ogranienja
raspolaganja shodno se primjenjuju odredbe l. 56. i 57. ovog
zakona. (7) Protiv odluke steajnog sudije donesene na osnovu st. 1.
do 5. ovog lana albu mogu uloiti steajni dunik ili privremeni
steajni upravnik. alba steajnog dunika ne odlae izvrenje
rjeenja.
Zadaci i pravni poloaj privremenog steajnog upravnika lan 16.
(1) Privremeni steajni upravnik je duan obezbijediti imovinu
steajnog dunika i starati se o njoj. (2) Privremeni steajni
upravnik je duan ispitati da li e imovina steajnog dunika pokriti
trokove postupka i da li postoji razlog za otvaranje steajnog
postupka, te podnijeti izvjetaj o svojim nalazima sudu u roku od 30
dana od svog imenovanja. (3) Privremeni steajni upravnik vri
procjenu da li se poslovanje steajnog dunika u cjelini ili u
pojedinim dijelovima moe nastaviti. Ukoliko bi nastavkom poslovanja
nastala teta za dunika ili za potencijalnu steajnu masu, privremeni
steajni upravnik mora podnijeti prijedlog steajnom sudiji za
privremenu obustavu poslovanja. Protiv odluke o prijedlogu za
obustavu poslovanja albu mogu uloiti dunik, kao i privremeni
steajni upravnik. (4) Privremeni steajni upravnik je duan namiriti
potraivanja koja zasnuje on ili steajni dunik uz njegovu
saglasnost, osim ako je drugaije ugovoreno ili ureeno ovim zakonom.
Privremeni steajni upravnik je duan obezbijediti da se ovo pravo
povjerioca zadovolji i nakon otvaranja steajnog postupka. (5)
Privremeni steajni upravnik nije duan namiriti poreska i druga
javna davanja nastala u ovom periodu. Ova potraivanja predstavljaju
steajna potraivanja u skladu sa lanom 36. (6) Privremeni steajni
upravnik ima ovlaenje da ue u poslovne prostorije dunika i sprovede
neophodne radnje. Dunik, ako je pojedinac, odnosno tijela dunika
ako je dunik pravno lice, obavezni su da dozvole privremenom
steajnom upravniku da pregleda poslovne knjige i poslovnu
dokumentaciju dunika. (7) Privremeni steajni upravnik je duan
steajnom sudiji poloiti raun i podnijeti izvjetaj o svom radu za
period privremene uprave. (8) Privremeni steajni upravnik ima pravo
na naknadu koja se odreuje u skladu sa lanom 243. ovog zakona.
Trajni obligacioni odnosi za vrijeme privremene uprave, javna
potraivanja i potraivanja radnikalan 17. (1) Za vrijeme trajanja
privremene uprave ugovorni partner steajnog dunika ne moe otkazati
trajni obligacioni odnos. (2) Potraivanja poreza, doprinosa i
drugih javnih davanja iz trajnih obligacionih odnosa, koja su
nastala u periodu nakon podnoenja prijedloga, privremeni steajni
upravnik nije duan namiriti. Takva potraivanja su steajna
potraivanja u skladu sa lanom 36. ovog zakona. (3) Privremeni
steajni upravnik je duan namiriti potraivanja radnika, kao i
doprinose po osnovu rada radnika samo u sluaju da su radnici ostali
u radnom odnosu. U protivnom prava na naknadu iz radnog odnosa kao
i potraivanja doprinosa ne prestaju, ali se mogu ostvarivati samo
kao steajna potraivanja. Potraivanja radnika koje je zaposlio
privremeni steajni upravnik mogu se predfinansirati zajmom. (4)
Druga potraivanja iz trajnih obligacionih odnosa privremeni steajni
upravnik duan je namiriti samo ako je u vezi s tim postignut
poseban dogovor. U protivnom su takva potraivanja steajna
potraivanja u skladu sa lanom 36. ovog zakona.
Dejstvo i oglaavanje mjera obezbjeenjalan 18. (1) Ogranienja
raspolaganja u skladu sa lanom 15. ovog zakona kao i postavljanje
privremenog steajnog upravnika moraju se oglasiti. Odluka kojom su
odreene ove mjere se dostavlja steajnom duniku. (2) Odlukom o
postavljanju privremenog steajnog upravnika pozivaju se povjerioci
da mu bez odlaganja saopte koje e mjere obezbjeenja na predmetima
imovine steajnog dunika oni zahtijevati. Predmet na kome se
zahtijeva mjera obezbjeenja, vrsta i osnov nastajanja prava
obezbjeenja kao i obezbijeeno potraivanje moraju se naznaiti. Ko
propusti dati saoptenje ili to skrivljeno odugovlai ne moe protiv
privremenog upravnika po pitanju prava obezbjeenja ostvariti prava
na naknadu tete, osim ako dokae da je privremeni upravnik znao za
postojanje tog prava obezbjeenja. (3) U pogledu ukidanja mjera
obezbjeenja shodno se primjenjuje stav 1. ovog lana.
Javni registarlan 19. Steajni sudija odreuje upise u odgovarajue
javne registre ogranienja raspolaganja, kao i brisanje tog
ogranienja.
Odgovornost privremenog steajnog upravnikalan 20. Na odgovornost
i osiguranje privremenog steajnog upravnika shodno se primjenjuju
odredbe lana 30. ovog zakona o odgovornosti i osiguranju steajnog
upravnika. Za visinu osigurane sume mjerodavna je imovina steajnog
dunika o kojoj se stara privremeni steajni upravnik.
Prestanak slube privremenog steajnog upravnikalan 21. (1)
Otvaranjem steajnog postupka prava i obaveze privremenog steajnog
upravnika prelaze na steajnog upravnika. Privremeni steajni
upravnik, koji otvaranjem steajnog postupka nije imenovan za
steajnog upravnika, duan je izvriti primopredaju dunosti steajnom
upravniku i predati mu svu imovinu kojom upravlja, kao i poslovnu
dokumentaciju koju je dobio i sainio. (2) Ukoliko steajni upravnik
naplati potraivanja koja je privremeni steajni upravnik ostvario u
skladu sa l. 16. i 17. ovog zakona, duan je iz steenog prethodno
izmiriti obaveze koje je privremeni upravnik zasnovao u skladu sa
istim odredbama. Eventualni viak koji ostane po odbitku obaveza
ulazi u steajnu masu. (3) Ukoliko steajni sudija ukine privremenu
upravu iz drugih razloga, dunost privremenog steajnog upravnika
prestaje tek kada on iz imovine kojom upravlja izmiri nastale
trokove i obaveze koje je zasnovao bilo on ili steajni dunik uz
njegovu saglasnost ili kada obezbijedi osiguranje za isplatu
namirenja neplaenih ili osporenih obaveza koje je zasnovao.
IV - STEAJNI POSTUPAK1. Organi steajnog postupkaSteajni
sudijalan 22. (1) Steajni sudija vodi i upravlja steajnim postupkom
od podnoenja prijedloga za otvaranje do zavretka steajnog postupka.
(2) Steajni sudija pri tom vri prava i obaveze u skladu sa
odredbama ovog zakona. (3) Steajni sudija imenuje vjetaka u
steajnom postupku, privremenog steajnog upravnika, lanove
privremenog odbora povjerilaca i steajnog upravnika i vri pravni
nadzor nad radom privremenog steajnog upravnika i steajnog
upravnika u skladu sa odredbama ovog zakona. (4) Steajni sudija e
odluke steajnog upravnika kojim se bitno kre odredbe ovog i drugih
pozitivnih propisa, ili kojim se umanjuje steajna masa i prava
steajnih povjerilaca staviti van snage i o tome obavijestiti
skuptinu povjerilaca. Lica koja mogu biti imenovana za steajnog
upravnika lan 23. (1) Za steajnog upravnika moe se imenovati lice
koje se nalazi na listi steajnih upravnika i ispunjava sljedee
uslove: 1. da je dravljanin BiH, 2. da ispunjava opte zdravstvene
uslove, 3. da ima zavren ekonomski, pravni ili fakultet tehnikog
smjera i najmanje pet godina radnog iskustva u struci, 4. da ima
poloen struni ispit za steajnog upravnika, 5. da nije osuivan za
krivina djela iz oblasti privrednog kriminaliteta, 6. da se protiv
njega ne vodi krivini postupak, te da nije potvrena optunica, 7. da
nije razrijeen dunosti direktora ili drugog odgovornog lica u
pravnom subjektu protiv kojeg je podnijet zahtjev za voenje
steajnog postupka ili se vodi steajni postupak, 8. da nema
negativnih rezultata rada, o emu prilae potvrdu Privredne komore
Republike Srpske. (2) Za steajnog upravnika ne mogu biti imenovana
lica koja: 1. bi morala biti izuzeta kao sudija u steajnom
postupku, 2. su bliski srodnici steajnog sudije, 3. su odgovorna za
obaveze u steaju ili su lanovi organa za zastupanje steajnog
dunika, 4. su povjerioci steajnog dunika ili koja su u
konkurentskom odnosu sa steajnim dunikom, 5. po posebnom zakonu ne
bi mogla biti imenovana za lana nadzornog organa ili za zastupanje
steajnog dunika, 6. su bila ili jesu zaposlena kod steajnog dunika
ili su bila ili jesu lan nekog njegovog organa. 7. su za steajnog
dunika radila savjetodavno ili su sudjelovala u poslovima vezanim
za imovinu i kapital steajnog dunika.
Objavljivanje javnog pozivalan 24. (1) Javni poziv za imenovanje
steajnih upravnika, u roku od 30 dana, raunajui od 9. avgusta 2007.
godine, objavljuje ministar pravde Republike Srpske. (2) Javni
poziv se objavljuje u "Slubenom glasniku Republike Srpske", u
jednim dnevnim novinama koje su dostupne na cijelom podruju
Republike Srpske i na web stranici Ministarstva pravde. (3) Nakon
isteka roka za prijavljivanje kandidata, ministar pravde e u daljem
roku od 30 dana Vladi Republike Srpske predloiti listu kandidata za
steajne upravnike. (4) Ministar pravde obrazuje komisiju od tri
lana, koja sprovodi postupak javnog objavljivanja.
Podnoenje zahtjeva za imenovanje steajnih upravnikalan 25.
Podnosilac zahtjeva uz zahtjev za imenovanje steajnih upravnika,
pored potrebne dokumentacije iz lana 23, podnosi: 1. krau
biografiju, 2. preporuku predsjednika osnovnog suda u kojem su
ustanovljena privredna odjeljenja ili preporuku sudije koji u
privrednim odjeljenjima osnovnih sudova vodi steajne postupke, 3.
podatke da li je kandidat i u koliko sluajeva vodio steajni
postupak.
Lista steajnih upravnikalan 26. (1) Listu steajnih upravnika, na
prijedlog ministra pravde, utvruje Vlada Republike Srpske i ista se
objavljuje u "Slubenom glasniku Republike Srpske". (2) Ministar
pravde e, nakon prijema dva pravosnana rjeenja iz lana 31. stav 2.
ovog zakona koja se odnose na isto lice, predloiti Vladi Republike
Srpske da se to lice brie sa liste steajnih upravnika. (3) Odluka
Vlade Republike Srpske o prijedlogu iz stava 2. ovog lana dostavlja
se predlagau i licu na koje se odnosi. (4) Ova odluka se ne moe
osporavati albom, ali se protiv nje moe pokrenuti upravi spor, u
roku od 30 dana po njenom prijemu. (5) Odluka Vlade Republike
Srpske kojom se odredi brisanje lica sa liste steajnih upravnika
objavie se u "Slubenom glasniku Republike Srpske".
Obavjetavanje podnosioca zahtjevalan 27. (1) Podnosiocu zahtjeva
koji ne bude imenovan na stalnu listu steajnih upravnika dostavlja
se rjeenje u roku od 15 dana, kojim se utvruje da nije uvrten u
stalnu listu steajnih upravnika. (2) Protiv ovog rjeenja nije
doputena alba, ali se moe pokrenuti upravni spor kod nadlenog
suda.
lan 28. (1) Jedan steajni upravnik moe voditi jedan steajni
postupak, a izuzetno, kad to zahtijevaju naroito opravdani razlozi,
jedan steajni upravnik moe istovremeno voditi dva steajna postupka,
pod uslovom da pojedinana vrijednost steajne mase ne prelazi iznos
od 5.000.000,00 KM. (2) U steajnim postupcima male vrijednosti
steajni upravnik moe voditi vie od dva steajna postupka. (3)
Steajni postupak male vrijednosti je onaj postupak u kojem oekivana
vrijednost steajne mase ne prelazi iznos od 100.000,00 KM.
Prava i obaveze steajnog upravnikalan 29. (1) Steajni upravnik
je ovlaen i obavezan bez odlaganja ui u posjed imovine koja spada u
steajnu masu, upravljati njom, po mogunosti nastaviti poslovanje do
izvjetajnog roita, ako to ne teti steajne povjerioce, i unoviti je
u skladu sa odlukom skuptine povjerilaca. Ukoliko je tipino za
poslovanje i potrebno za njegov nastavak, on je takoe ovlaen i
prije odluke skuptine povjerilaca u tekuem poslovanju unoviti
pojedine predmete, naroito robu. Steajni upravnik moe na osnovu
izvrnog rjeenja o otvaranju steajnog postupka zahtijevati izruenje
stvari koje se nalaze u posjedu steajnog dunika, kao i poslovnu
dokumentaciju, ak i kad se ona nalazi u posjedu treih. (2) Steajni
upravnik je obavezan odmah izvriti detaljan popis steajne mase i
isti predati steajnom sudiji najkasnije u roku od 45 dana od dana
imenovanja. Uz svaki predmet potrebno je navesti oekivani iznos iz
unovavanja, kao i knjigovodstvenu vrijednost. Steajni upravnik je
duan sastaviti popis svih povjerilaca steajnog dunika za koje je
saznao i do kojih je doao iz knjiga i poslovne dokumentacije
steajnog dunika. (3) Steajni upravnik je duan voditi poslovne
knjige, naroito sainiti poetni bilans na osnovu inventarisanja
prema stanju na dan otvaranja postupka, kao i podnijeti potrebne
izvjetaje nadlenim organima. (4) Nagrada za rad steajnog upravnika
odreuje se prema odredbama lana 243. ovog zakona.
Odgovornost i osiguranje steajnog upravnikalan 30. (1) U sluaju
da steajni upravnik skrivljeno povrijedi obaveze koje je prema ovom
zakonu duan izvravati, obavezan je naknaditi tako prouzrokovanu
tetu svim uesnicima steajnog postupka. Od navedenog pravila izuzete
su obaveze steajne mase koje nisu u potpunosti ispunjene iz mase,
ako steajni upravnik prilikom zasnivanja te obaveze nije mogao
predvidjeti da steajna masa nee biti dovoljna za njeno ispunjenje.
(2) Steajni upravnik je obavezan neposredno nakon preuzimanja slube
zakljuiti kod osiguravajueg drutva osiguranje od odgovornosti za
sve rizike koji su povezani s njegovom djelatnou. Najnia osigurana
suma iznosi 50.000,00 KM, ali steajni sudija moe odrediti osiguranu
sumu u veem iznosu, uzimajui u obzir oekivanu steajnu masu i
posebne okolnosti postupka. (3) Odredbe o osiguranju od
odgovornosti ne odnose se na steajne postupke male vrijednosti.
Nadzor nad steajnim upravnikomlan 31. (1) Upravljanje imovinom i
vrenje slube steajnog upravnika podlijee pravnom nadzoru steajnog
sudije. Steajni sudija moe zahtijevati od steajnog upravnika
informaciju o stvarnom stanju i poslovodstvu. Ukoliko steajni
upravnik ne ispunjava svoje obaveze, steajni sudija moe nakon
prethodne opomene steajnom upravniku odrediti novanu kaznu u iznosu
od 500 do 3.000 KM. Ako postoji vaan razlog, steajni sudija moe
steajnog upravnika smijeniti i imenovati drugog steajnog upravnika.
Protiv odluke steajnog sudije steajni upravnik ima pravo albe. alba
u ovom sluaju ne odlae izvrenje rjeenja. (2) Steajni sudija e
odluku o smjeni steajnog upravnika, kao i odluku po albi na tu
odluku, dostaviti Ministarstvu pravde Republike Srpske.
Skuptina povjerilaca lan 32. (1) Steajni sudija saziva skuptinu
povjerilaca. Sazivanje prve skuptine povjerilaca vri se u okviru
odluke o otvaranju steajnog postupka. Dalje skuptine povjerilaca se
moraju sazvati ako to zatrai steajni upravnik, odbor povjerilaca
ili najmanje pet povjerilaca, koji zajedno zastupaju najmanje
petinu prijavljenih iznosa potraivanja. Steajni sudija moe u
slobodnoj procjeni sazvati skuptinu povjerilaca radi rasprave o
pitanjima bitnim za voenje i tok steajnog postupka. (2) Pravo glasa
u skuptini povjerilaca imaju povjerioci koji su prijavili svoja
potraivanja, a koje nije osporio steajni upravnik ili koji od
povjerilaca sa pravom glasa. Povjerioci niih isplatnih redova
nemaju pravo glasa. Pravo glasa razlunih povjerilaca je, u smislu
lana 43. ovog zakona, ogranieno na iznos sa kojim se oni pojavljuju
kao steajni povjerioci. (3) Steajni sudija moe u sluaju kada se
osporeno potraivanje uini vjerovatnim odluiti o priznavanju prava
glasa. Na roitu prisutni povjerioci, steajni dunik i steajni
upravnik mogu zahtijevati hitno preispitivanje odluke o pravu
glasa. Steajni sudija mora odmah na osnovu stanja u spisu donijeti
odluku na koju povjerioci nemaju pravo albe. (4) Skuptinom
povjerilaca rukovodi steajni sudija. Odluke se donose apsolutnom
veinom prisutnih povjerilaca, s tim da suma iznosa potraivanja
povjerilaca koji su glasali za odluku mora biti vea od polovine
sume iznosa potraivanja prisutnih povjerilaca. (5) Na prvoj
skuptini povjerilaca koja uslijedi nakon postavljanja steajnog
upravnika skuptina moe izabrati drugog steajnog upravnika, kome je
potrebno postavljenje od strane steajnog sudije. Izbor drugog
steajnog upravnika moe predloiti najmanje pet povjerilaca, koji
zajedno predstavljaju najmanje petinu prijavljenih iznosa
potraivanja. Steajni sudija moe odbiti postavljanje izabranog
steajnog upravnika ako postoje razlozi koji upuuju na to da je on
pristrasan ili nepodoban ili ako ne ispunjava uslove iz lana 23.
Steajni sudija rjeenjem odluuje o angaovanju novog steajnog
upravnika i smjeni dosadanjeg steajnog upravnika. Protiv ovog
rjeenja dosadanji steajni upravnik, steajni dunik i svaki
povjerilac mogu uloiti albu. alba ne odlae izvrenje rjeenja.
Odbor povjerilacalan 33. (1) U skladu sa odredbama ovog lana
skuptina povjerilaca moe iz kruga povjerilaca izabrati odbor
povjerilaca. (2) Radi zatite interesa povjerilaca steajni sudija
moe do izbora odbora povjerilaca, ukoliko je potrebno, postaviti
privremeni odbor povjerilaca. lanove privremenog odbora skuptina
povjerilaca moe promijeniti. (3) U odboru povjerilaca moraju biti
zastupljene sljedee grupe povjerilaca: steajni povjerioci sa
najviim potraivanjima, steajni povjerioci sa malim potraivanjima,
predstavnici radnika steajnog dunika i razluni povjerioci. Za
lanove odbora mogu biti postavljena i lica koja nisu povjerioci ako
bi svojim strunim znanjem mogla doprinijeti radu odbora. (4) Odbor
povjerilaca se sastoji od neparnog broja lanova, koji nije vei od
sedam. (5) Odbor povjerilaca je duan podravati i nadzirati steajnog
upravnika u njegovom poslovodstvu. Odbor ima pravo zahtijevati od
steajnog upravnika podnoenje izvjetaja i polaganje rauna, kao i
pravo da vri neposredne kontrole. Odluke odbora povjerilaca donose
se prostom veinom glasova prisutnih lanova. (6) Za znaajne pravne
poslove steajnog upravnika, ukljuujui preuzimanje obaveza, otuenje
i sticanje nekretnina preduzea u cjelini ili pojedinih njegovih
dijelova, pokretanje parnica ili zastupanje na parnicama, izrada
nacrta steajnog plana prije njegovog podnoenja sudu ili
povjeriocima, te prijedloge za prekidanje poslovanja dunika koji
imaju znatan uticaj na obim imovine kojom se upravlja, potrebna je
saglasnost odbora povjerilaca, ukoliko je on postavljen. U
suprotnom, potrebna je saglasnost skuptine povjerilaca. Ukoliko se
na dvije uzastopne sjednice odbora povjerilaca ili dvije uzastopne
zakazane sjednice skuptine ne donese odluka o davanju saglasnosti,
takvu saglasnost moe dati steajni sudija. (7) Steajni sudija moe
smijeniti lana odbora, bilo po slubenoj dunosti ili na zahtjev lana
odbora ili na zahtjev skuptine povjerilaca. Prije nego to donese
odluku o smjenjivanju, steajni sudija treba da saslua tog lana
odbora povjerilaca. lan odbora povjerilaca ima pravo albe na odluku
steajnog sudije, a alba ne odlae izvrenje odluke. (8) Odbor
povjerilaca na sjednicama odluuje o pitanjima koja su vezana za
njihovu oblast aktivnosti. Steajni sudija po slubenoj dunosti
saziva prvu sjednicu odbora povjerilaca na prijedlog steajnog
upravnika ili veine lanova odbora povjerilaca. lanovi odbora
povjerilaca na prvoj sjednici biraju predsjednika. (9) Steajni
sudija i steajni upravnik mogu prisustvovati sjednicama odbora
povjerilaca. Odbor povjerilaca je duan da pozove steajnog sudiju na
svoje sjednice. Odbor povjerilaca moe da odlui da odri sjednicu
odbora povjerilaca bez prisustva steajnog upravnika. (10) Odbor
povjerilaca moe odrati sjednicu ako je prisutna veina ukupnog broja
lanova odbora. Odluke se donose veinom glasova prisutnih lanova, a
ako su glasovi podijeljeni, odluuje steajni sudija. (11) lanovi
odbora povjerilaca su duni naknaditi tetu uesnicima prouzrokovanu
skrivljenom povredom obaveza koje imaju u skladu sa ovim zakonom.
(12) Naknada za lanove odbora povjerilaca, kao i za lanove
privremenog odbora povjerilaca odreuje se prema posebnim propisima
u skladu sa lanom 243. ovog zakona.
2. Steajna masa i rasporeivanje povjerilacaPojam steajne maselan
34. Steajni postupak obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada
steajnom duniku u vrijeme otvaranja steajnog postupka, kao i
imovinu koju steajni dunik stekne za vrijeme steajnog postupka
(steajna masa), ukoliko drugim pravnim propisima nije predvieno
drugaije. Steajna masa slui namirenju trokova steajnog postupka,
povjerilaca koji u vrijeme otvaranja steajnog postupka imaju
osnovan imovinski zahtjev prema steajnom duniku (steajni
povjerioci), kao i povjerilaca koji u toku otvorenog steajnog
postupka steknu pravo potraivanja prema masi (povjerioci mase).
Isplatni redovi steajnih povjerilacalan 35. (1) Steajni
povjerioci se prema vrsti svojih potraivanja svrstavaju u isplatne
redove. Povjerioci kasnijeg isplatnog reda mogu se namiriti tek
poto budu u cijelosti namireni povjerioci prethodnog isplatnog
reda. Steajni povjerioci istog isplatnog reda namiruju se
srazmjerno velini svojih potraivanja. (2) Namirenje povjerilaca iz
postojeih sredstava slobodne steajne mase vri se prema sljedeem
redoslijedu: 1. steajni povjerioci viih isplatnih redova u skladu
sa lanom 37. ovog zakona, 2. steajni povjerioci opteg isplatnog
reda u skladu sa lanom 36. ovog zakona, 3. steajni povjerioci niih
isplatnih redova u skladu sa lanom 38. ovog zakona.
Steajni povjerioci opteg isplatnog redalan 36. Povjerioci koji u
trenutku otvaranja steajnog postupka imaju opravdan imovinski
zahtjev prema steajnom duniku (steajni povjerioci) su povjerioci
opteg isplatnog reda, ukoliko ne spadaju u vie ili nie isplatne
redove prema odredbama l. 37. ili 38. ovog zakona.
Steajni povjerioci viih isplatnih redovalan 37. (1) Prije
ostalih steajnih povjerilaca namiruju se ona potraivanja koja potiu
iz perioda privremene uprave i koja nasuprot odredbi lana 16. stav
4. i lana 17. st. 3. i 4. nije mogao namiriti ni privremeni
upravnik ni steajni upravnik u skladu sa lanom 21. stav 2. ovog
zakona. (2) Prije ostalih steajnih povjerilaca, ali poslije
povjerilaca iz stava 1. ovog lana, namiruju se zaposleni steajnog
dunika sa potraivanjima iz radnog odnosa najdue za posljednjih
devet mjeseci do dana otvaranja steajnog postupka, ali samo u
visini zakonom utvrene najnie plate. Isto vrijedi i za plaanje
naknade tete za povrede na radu koja se isplauje u punom
iznosu.
Steajni povjerioci niih isplatnih redovalan 38. (1) U rangu iza
ostalih potraivanja steajnih povjerilaca namiruju se sljedeim
redoslijedom, a pri istom rangu srazmjerno prema odnosu njihovih
iznosa: 1. kamate koje teku od otvaranja steajnog postupka na
potraivanja steajnih povjerilaca; 2. trokovi koji su pojedinim
steajnim povjeriocima nastali njihovim ueem u postupku; 3. novane
kazne, globe, prekrajne kazne i novane prinude, kao i posljedice
nekog krivinog djela ili prekraja koje obavezuju na novana plaanja;
4. potraivanja koja se odnose na neku besplatnu inidbu steajnog
dunika; 5. potraivanja koja se odnose na povrat zajma koji
nadomjeta kapital nekog osnivaa ili potraivanja koja su s tim
izjednaena. (2) Potraivanja za koja je izmeu povjerioca i steajnog
dunika ugovoren nii rang u steajnom postupku namiruju se u sluaju
sumnje nakon potraivanja navedenih u stavu 1. ovog lana. (3) Kamate
na potraivanja nierangiranih steajnih povjerilaca i trokovi nastali
povjeriocima zbog uea u postupku imaju isti rang kao potraivanja
tih povjerilaca.
Izdravanje steajnog dunikalan 39. (1) Kada je steajni postupak
otvoren nad imovinom dunika pojedinca prva skuptina povjerilaca
odluuje o iznosu potrebnom za izdravanje steajnog dunika koji mu
preostaje iz njegovih prihoda, ili koji se u nedostatku takvih
odobrava iz steajne mase. Pri tome se odgovarajue uzimaju u obzir
eventualni zahtjevi, koji trea lica imaju prema njemu po osnovu
prava na izdravanje i odredbe o ogranienju izvrenja. Ukoliko
skuptina povjerilaca ne donese nikakvu odluku, steajni upravnik moe
odobriti primjereno izdravanje. U ostalim sluajevima se dunikove
obaveze izdravanja za vrijeme nakon otvaranja steaja ne mogu
ostvarivati iz steajne mase. (2) Ukoliko je steajni dunik
pojedinac, steajni sudija za period do prve skuptine povjerilaca u
skladu sa stavom 1. ovog lana odreuje iznos koji steajnom duniku
preostaje radi primjerenog ivotnog izdravanja iz njegovih primanja
ili u nedostatku istih, iz steajne mase u iznosu koji bi steajnom
duniku pripadao po propisima izvrnog prava o ogranienju
izvrenja.
Nedospjela, uslovna i nenovana potraivanjalan 40. (1)
Potraivanja koja nisu dospjela sa otvaranjem postupka smatraju se
dospjelim potraivanjima. (2) Potraivanja vezana za raskidni uslov
se u steajnom postupku, sve dok raskidni uslov ne nastupi, uzimaju
u obzir kao bezuslovna potraivanja. (3) Potraivanja vezana za
odloni uslov uestvuju u raspodjeli ukoliko je taj odloni uslov
nastupio prije konane podjele steajne mase. (4) Nenovana
potraivanja ili ona iji novani iznos nije odreen istiu se u
vrijednosti na koju se mogu procijeniti u vrijeme otvaranja
steajnog postupka. Potraivanja koja su izraena u stranoj valuti ili
u nekoj obraunskoj jedinici preraunavaju se u domau valutu prema
kursnoj vrijednosti koja je u asu otvaranja postupka mjerodavna za
mjesto plaanja. (5) Solidarni dunik i jemac mogu potraivanje, koje
bi ubudue mogli stei prema steajnom duniku namirenjem povjerioca,
ostvarivati u steajnom postupku samo ako povjerilac ne zahtijeva
namirenje svog potraivanja.
Izluivanje i naknada za izluna pravalan 41. (1) Lice koje ima
pravo na izdvajanje stvari koja ne pripada steajnom duniku (izluni
povjerilac) nije steajni povjerilac. NJegovo pravo na izluenje tog
predmeta regulie se prema posebnim propisima. (2) Pravo na
izluivanje ne moe se ostvariti u prethodnom postupku. Nakon
otvaranja steajnog postupka pravo na izluenje moe se ostvariti
najranije nakon izvjetajnog roita. Ako je predmet izluivanja
neophodan za nastavak poslovanja steajnog dunika, steajni upravnik
moe zahtjev za izluenje odgoditi za period od 90 dana poev od
izvjetajnog roita. Ukoliko je steajnom upravniku nakon isteka ovog
perioda predmet izluivanja u sljedeih 90 dana potreban za nastavak
poslovanja, za ovo je potrebna saglasnost steajnog sudije. Rjeenje
se dostavlja steajnom upravniku i izlunom povjeriocu. Uesnici mogu
protiv ovog rjeenja uloiti albu. (3) Za period do izvjetajnog roita
izlunom povjeriocu pripadaju samo prava potraivanja zbog
prekomjerne istroenosti predmeta izluivanja. Nakon izvjetajnog
roita izlunom povjeriocu pripadaju prava na naknadu zbog korienja
tog predmeta. Izluni povjerilac ima pravo da bude u potpunosti
namiren za sve gubitke vrijednosti stvari za koju je vezano izluno
pravo nakon izvjetajnog roita. Ako steajni upravnik nije u
mogunosti da zatiti vrijednost te stvari kroz isplate izlunom
povjeriocu, onda izluni povjerilac ima pravo da izlui tu stvar
nakon to steajnom upravniku da rok od osam dana. (4) Ukoliko je
predmet ije se izluivanje moglo zahtijevati prije otvaranja
steajnog postupka neovlaeno prodat od strane steajnog dunika,
privremenog upravnika ili nakon otvaranja postupka, od strane
steajnog upravnika, izluni povjerilac moe zahtijevati ustupanje
prava na protuinidbu, ako ona jo nije izvrena. On moe zahtijevati
protuinidbu iz steajne mase, ako ona postoji u masi i ako se iz
mase moe izdvojiti. (5) Ako nisu ispunjeni uslovi iz stava 4. ovog
lana izluni povjerilac moe, kao steajni povjerilac, traiti naknadu
tete ako je dunik prodao stvar i kao troak steajne mase ako je
privremeni steajni upravnik ili steajni upravnik prodao stvar na
nelegalan nain.
Razluni povjeriocilan 42. (1) Povjerioci koji imaju razluno
pravo na nekom predmetu steajne mase ovlaeni su na odvojeno
namirenje iz predmeta razlunog prava za glavno potraivanje, kamate
i trokove u skladu sa odredbama l. 107-112. ovog zakona. (2)
Razluni povjerioci su: 1. hipotekarni povjerioci i povjerioci
zemljinog duga, 2. povjerioci koji su zakonom, pljenidbom,
sporazumom pred sudom ili pravnim poslom stekli neko zalono pravo,
3. povjerioci kojima je steajni dunik radi obezbjeenja prenio neko
pravo, 4. povjerioci kojima pripada pravo zadranja.
Razluni povjerioci kao steajni povjeriocilan 43. Razluni
povjerioci mogu biti steajni povjerioci ako im je steajni dunik i
lino odgovoran. Oni imaju pravo na srazmjerno namirenje iz steajne
mase samo ako se odreknu odvojenog namirenja ili se nisu uspjeli
odvojeno namiriti u cjelini ili djelimino, u kom se sluaju namiruju
srazmjerno visini neizmirenog dijela svog potraivanja.
Povjerioci steajne maselan 44. Iz steajne mase se prije steajnih
povjerilaca namiruju trokovi steajnog postupka i dugovi steajne
mase.
Trokovi steajnog postupkalan 45. Trokovi steajnog postupka su:
1. sudski trokovi steajnog postupka, 2. nagrade i izdaci vjetaka,
privremenog upravnika, steajnog upravnika i lanova privremenog i
odbora povjerilaca, 3. drugi trokovi za koje je ovim ili drugim
zakonom odreeno da e se namirivati kao trokovi steajnog
postupka.
Dugovi steajne maselan 46. Dugovi steajne mase su obaveze: 1.
koje budu zasnovane radnjama steajnog upravnika ili na drugi nain
upravljanjem, unovavanjem i raspodjelom steajne mase, a koje ne
spadaju u trokove steajnog postupka; 2. iz dvostranoobavezujuih
ugovora, ukoliko se njihovo ispunjenje zahtijeva za steajnu masu
ili ako mora da uslijedi nakon otvaranja steajnog postupka; 3. iz
neosnovanog bogaenja steajne mase.
3. Otvaranje steajnog postupkaOdluka o prijedlogu za otvaranje
steajnog postupkalan 47. (1) Steajni sudija e zakazati roite vezano
za uslove za otvaranje steajnog postupka nakon to primi izvjetaj
privremenog steajnog upravnika zajedno s miljenjem vjetaka, koji je
eventualno imenovan da ocijeni nesolventnost steajnog dunika.
Predlaga, ako je mogue, steajni dunik, privremeni steajni upravnik
i, ako je neophodno, vjetaci pozivaju se na roite. (2) Steajni
sudija e donijeti odluku o otvaranju steajnog postupka ili odbiti
prijedlog za otvaranje steajnog postupka u roku od tri dana od
zakljuenja sudskog roita. (3) U odluci o odbijanju prijedloga za
otvaranje steajnog postupka steajni sudija e odluiti o trokovima
postupka. (4) Steajni sudija otvara steajni postupak nad imovinom
steajnog dunika ako je prijedlog doputen, ako postoji steajni
razlog i ako e imovina steajnog dunika prema predvianju biti
dovoljna da pokrije trokove postupka. Ukoliko imovina steajnog
dunika ne pokriva trokove postupka, a prijedlog je doputen i
osnovan, steajni sudija moe otvoriti postupak ako zainteresovano
lice predujmi dovoljan novani iznos. Predujam se ukljuuje u obavezu
steajne mase. (5) Ako je imovina steajne mase nedovoljna za vraanje
predujma uplaenog za trokove postupka, lice koje je uplatilo takav
predujam moe zahtijevati povrat od svakog lica koje je bilo
obavezno da podnese prijedlog za pokretanje steajnog postupka, a
svojom krivicom je propustilo da to uini.
Direktno otvaranje steajnog postupkalan 48. (1) Steajni sudija
moe da odlui da otvori steajni postupak bez izvrenja prethodnog
postupka i bez istraivanja razloga za otvaranje steajnog postupka
ako je prijedlog za otvaranje podnio likvidacioni upravnik. (2)
Steajni postupak moe se otvoriti direktno ako je prijedlog za
otvaranje postupka podnio povjerilac, koji ima pravosnano rjeenje o
izvrenju i ako je to rjeenje neizmireno ve 60 dana. U tom sluaju
steajni sudija prihvata kao pretpostavku da je postojanje obaveze
dunika i nemogunost dunika da plaa dokazana.
Rjeenje o otvaranju postupkalan 49. (1) Ako se steajni postupak
otvori, steajni sudija imenuje steajnog upravnika. (2) Rjeenje o
otvaranju steajnog postupka sadri: 1. firmu ili lino ime, poslovno
sjedite ili adresu prebivalita steajnog dunika, 2. lino ime i
adresu steajnog upravnika, 3. datum i sat otvaranja steajnog
postupka. (3) Ako sat otvaranja steajnog postupka nije naveden,
trenutkom otvaranja se smatra podne onog dana kada je doneseno
rjeenje.
Pozivi povjeriocima i dunicimalan 50. (1) U rjeenju o otvaranju
steajnog postupka pozivaju se povjerioci da u roku od 30 dana
prijave kod steajnog suda svoja potraivanja u skladu sa lanom 115.
(2) U rjeenju o otvaranju steajnog postupka pozivaju se povjerioci
da steajnog upravnika u roku od 30 dana obavijeste koja prava
osiguranja potrauju na predmetima imovine steajnog dunika. Potrebno
je navesti predmet na kome se potrauje pravo osiguranja, vrsta i
razlog nastanka prava osiguranja, kao i osigurano potraivanje. (3)
U rjeenju o otvaranju steajnog postupka pozivaju se lica, koja
imaju obaveze prema steajnom duniku, da ih bez odlaganja izvravaju
prema steajnom duniku.
Odreivanje roitalan 51. (1) U rjeenju za otvaranje steajnog
postupka steajni sudija odreuje roita za: 1. Skuptinu povjerilaca,
na kojoj se na osnovu izvjetaja steajnog upravnika odluuje o daljem
toku steajnog postupka (izvjetajno roite). Skuptina povjerilaca
koja je sazvana da bi sasluala izvjetaj steajnog upravnika
(izvjetajno roite) ne smije se odrati prije roita za ispitivanje
potraivanja, a ni kasnije od 15 dana od roita za ispitivanje
podnesenih potraivanja. 2. Skuptinu povjerilaca na kojoj se
isputuju prijavljena potraivanja (roite za ispitivanje). Period
izmeu isteka roka za prijave i roita za ispitivanje treba da iznosi
najmanje osam dana, a najvie 30 dana. (2) Roita se mogu odrati
istovremeno.
Objavljivanje rjeenja o otvaranju steajalan 52. (1) Steajni sud
je duan na dan donoenja rjeenja isticanjem na oglasnu tablu suda
javno oglasiti rjeenje o otvaranju steajnog postupka. Oglas se mora
objaviti i u "Slubenom glasniku Republike Srpske". (2) Kopija
rjeenja se dostavlja nadlenom tuilatvu. Nadleno tuilatvo se takoe
obavjetava ako do otvaranja steajnog postupka ne doe usljed
nedostatka mase. (3) Rjeenje iz stava 1. ovog lana, koje se odnosi
na preduzea organizovana kao akcionarska drutva, dostavlja se berzi
na kojoj se trguje akcijama tog preduzea, u pismenoj ili
elektronskoj formi, najkasnije sljedeeg dana od dana donoenja.
Javni registrilan 53. Ako su steajni dunik ili predmeti njegove
imovine upisani u javne registre, steajni sud je duan narediti
sljedee upise u odgovarajue registre: 1. upis otvaranja steajnog
postupka, 2. upis odbijanja prijedloga za otvaranje usljed
nedostatka mase u sluaju da je steajni dunik pravno lice, koje
odbijanjem usljed nedostatka mase prestaje postojati, 3. upis
okonanja steajnog postupka.
alba protiv rjeenja o otvaranju steajnog postupkalan 54. (1) Ako
prijedlog za otvaranje steajnog postupka bude odbijen, podnosilac
prijedloga moe uloiti albu, a ako prijedlog bude prihvaen, albu moe
uloiti steajni dunik. (2) alba iz prethodnog stava ne odlae
izvrenje rjeenja. (3) Pravosnana odluka o ukidanju rjeenja o
otvaranju steajnog postupka se javno oglaava. Posljedice koje je
prouzrokovalo ukinuto rjeenje ovog stava ostaju na snazi. Na
odgovarajui nain se primjenjuje lan 52. stav 1. ovog zakona.
4. Pravne posljedice otvaranja steajnog postupkaa) Opte dejstvo
otvaranja steajnog postupkaPrelazak prava upravljanja i
raspolaganjalan 55. Otvaranjem steajnog postupka prava steajnog
dunika da upravlja i raspolae imovinom, koja pripada steajnoj masi,
kao i prava organa, prokuriste, zastupnika i punomonika steajnog
dunika prelaze na steajnog upravnika.
Raspolaganja steajnog dunikalan 56. (1) Raspolaganja steajnog
dunika predmetom steajne mase nakon otvaranja steajnog postupka bez
pravnog su uinka, osim onih raspolaganja za koja vrijede opta
pravila o zatiti povjerenja u zemljine knjige i druge odgovarajue
javne registre. Steajni upravnik moe zahtijevati povrat predmeta
raspolaganja, a druga strana ima pravo na povrat izvrene
protuinidbe, ukoliko ta protuinidba jo postoji u steajnoj masi. (2)
Za raspolaganja steajnog dunika uinjena na dan otvaranja steajnog
postupka pretpostavlja se da su izvrena nakon otvaranja steajnog
postupka.
inidbe u korist steajnog dunikalan 57. (1) Ako nakon otvaranja
steajnog postupka neko neposredno ispuni obavezu steajnom duniku,
oslobaa se svoje obaveze da izvri inidbu steajnom upravniku samo
ako u vrijeme izvrenja nije znao za otvaranje steajnog postupka.
(2) Pretpostavlja se da lice koje je izvrilo obavezu prije javnog
oglaavanja otvaranja steajnog postupka nije znalo za otvaranje
steajnog postupka.
Podjela imovine pravne zajednicelan 58. (1) Ako je steajni dunik
u pravnoj zajednici sa treim licem (kao npr. suvlasnitvo, zajedniko
vlasnitvo, ortakluk) razvrgnue pravne zajednice sprovodi se izvan
steajnog postupka. (2) Iz dijela steajnog dunika, dobijenog
razvrgnuem zajednice, moe se traiti odvojeno namirenje obaveza,
koje su proistekle iz odnosa pravne zajednice. (3) U steajnom
postupku su bez uinka ugovorne odredbe, kojima se u pravnim
zajednicama iz stava 1. ovog lana, iskljuuje trajno ili za odreeno
vrijeme pravo da se zahtijeva razvrgnue zajednice ili kojima se za
to odreuje poseban otkazni rok.
Preuzimanje sporovalan 59. (1) Otvaranjem steajnog postupka
prekidaju se sudski postupci i postupci pred arbitraama, ukoliko se
odnose na steajnu masu. Prekid traje do zakljuenja steajnog
postupka, ukoliko se pravni spor prije toga ne nastavi u skladu sa
odredbama ovog lana. (2) Pravne sporove o imovini koja pripada
steajnoj masi, u kojima je steajni dunik tuilac i koji su u vrijeme
otvaranja steajnog postupka u toku, steajni upravnik i protivna
stranka u sporu mogu nastaviti u onom stanju u kojem se nalaze. (3)
Pravne sporove koji teku u vrijeme otvaranja steajnog postupka i u
kojima je steajni dunik tueni, moe preuzeti i steajni upravnik i
protivna stranka, ako se tiu: 1. izluenja nekog predmeta iz steajne
mase, 2. odvojenog namirenja, ili 3. dugova steajne mase. (4)
Pravne sporove koji se odnose na steajna potraivanja povjerilac moe
nastaviti tek ako steajni upravnik na roitu za ispitivanje ta
potraivanja ospori. (5) Ako steajni upravnik odmah prizna zahtjev,
protivnik moe ostvarivati pravo na naknadu trokova parninog
postupka samo kao steajni povjerilac.
Potraivanja steajnih povjerilacalan 60. Steajni povjerioci mogu
svoja potraivanja prema steajnom duniku ostvarivati samo u steajnom
postupku.
Izvrenje prije otvaranja postupkalan 61. Ako steajni povjerilac
u toku posljednjih 60 dana prije podnoenja prijedloga za otvaranje
steajnog postupka ili nakon toga putem prinudnog izvrenja ili
prisilnim sudskim osiguranjem stekne razluno pravo ili neko drugo
obezbjeenje na imovini steajnog dunika koja ulazi u steajnu masu,
to pravo obezbjeenja otvaranjem steajnog postupka prestaje.
Zabrana izvrenja i osiguranjalan 62. (1) Nakon otvaranja
steajnog postupka steajni povjerioci ne mogu protiv steajnog dunika
traiti prinudno izvrenje niti traiti osiguranje na dijelovima
imovine koja ulazi u steajnu masu. (2) Postupci iz stava 1. ovog
lana koji su u toku u vrijeme otvaranja steajnog postupka prekidaju
se. (3) Steajni sudija odluuje o prigovorima koji budu podneseni na
osnovu odredaba stava 1. ovog lana protiv doputenosti prinudnog
izvrenja. (4) Razluni povjerioci mogu svoja osigurana potraivanja
ostvarivati zasebno, po pravilima izvrnog postupka, uz prethodnu
saglasnost steajnog upravnika. (5) Radi dobijanja saglasnosti iz
prethodnog stava, razluni povjerioci podnose zahtjev steajnom
upravniku u roku od 30 dana od dana odravanja izvjetajnog roita, a
steajni upravnik je duan odluiti po tom zahtjevu u roku od 15 dana
po njegovom prijemu, uz prethodno pribavljeno miljenje Odbora
povjerilaca. Ako se steajni upravnik ne izjasni u predvienom roku
po zahtjevu razlunog povjerioca, smatrae se da je saglasnost na
zahtjev data. (6) Ako steajni upravnik, po zahtjevu razlunog
povjerioca iz stava 3. ovog lana, odlui negativno, preduzee u
steaju preuzima odgovornost za tetu koju bi razluni povjerilac zbog
toga pretrpio. (7) Nakon prijema prijedloga za izvrenje razlunog
povjerioca, sud moe odluiti da se ne pokree izvrni postupak u
skladu s prethodnim stavom ovog lana ili da izvrenje odloi ako
upravnik obezbijedi odgovarajuu zatitu potraivanja razlunog
povjerioca. Odgovarajua zatita razlunog potraivanja predstavlja
zatitu, koja je priznata odlukom suda pri emu je vrijednost
garancije dovoljna, tako da odlaganje izvrnog postupka nee dovesti
do toga da e povjerilac biti oteen na bilo koji nain.
Zabrana izvrenja radi ostvarivanja potraivanja prema steajnoj
masilan 63. (1) Prinudno izvrenje radi ostvarivanja dugova steajne
mase koji nisu zasnovani pravnom radnjom steajnog upravnika nije
doputeno u roku od est mjeseci od otvaranja steajnog postupka. (2)
Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na: 1. obaveze steajne mase
iz dvostrano obaveznog ugovora ije je ispunjenje izabrao steajni
upravnik, 2. obaveze iz trajnog obligacionog odnosa po isteku prvog
roka u kome je steajni upravnik mogao da otkae ugovor u skladu sa
ovim zakonom, 3. obaveze iz radnog ili drugog trajnog obligacionog
odnosa, ukoliko je steajni upravnik traio ispunjenje protuinidbe u
korist steajne mase.
Iskljuivanje sticanja prava na imovini koja ulazi u steajnu
masulan 64. (1) Nakon otvaranja steajnog postupka ne mogu se
valjano sticati prava na dijelovima imovine koja ulazi u steajnu
masu, ak i u sluaju da se to sticanje ne temelji na raspolaganju
steajnog dunika ni na prinudnom izvrenju ili osiguranju u korist
steajnog povjerioca. (2) Odredbe stava 1. ovog lana se ne odnose na
sluajeve sticanja povjerenjem u zemljine knjige i druge javne
registre.
Zabrana potelan 65. (1) Ukoliko se to ini potrebnim da bi se
razjasnile ili sprijeile pravne radnje steajnog dunika koje su
tetne za povjerioce, steajni sudija na zahtjev steajnog upravnika
ili po slubenoj dunosti donosi rjeenje da se odreene ili sve
potanske poiljke za steajnog dunika moraju dostavljati steajnom
upravniku. Navedeno rjeenje mora biti obrazloeno. (2) Steajni
upravnik je ovlaen otvarati poiljke koje su mu dostavljene. Poiljke
iji se sadraj ne odnosi na steajnu masu bez odlaganja se moraju
dostaviti steajnom duniku. Prispjela pota se protokolie po
pravilima o kancelarijskom poslovanju i evidentira njen prijem i
njeno uruenje naslovljenom licu. (3) Protiv rjeenja o zabrani pote
steajni dunik moe uloiti albu. Steajni sudija je duan da ukine
rjeenje nakon sasluanja steajnog upravnika, ukoliko pretpostavke za
nju prestanu da postoje.
Dunikove obaveze obavjetavanja i saradnjelan 66. (1) Steajni
dunik je obavezan steajnom sudu, steajnom upravniku, odboru
povjerilaca i po nareenju steajnog sudije, skuptini povjerilaca
davati obavjetenja o svim okolnostima koje se odnose na postupak.
(2) Obavjetenja data prema odredbama stava 1. ovog lana mogu se
koristiti u krivinom ili prekrajnom postupku protiv steajnog dunika
ili njegovih bliskih srodnika samo uz njegov pristanak. (3) Steajni
dunik je duan steajnom upravniku predati svu potrebnu dokumentaciju
i pomagati mu pri ispunjenju njegovih zadataka. (4) Steajni dunik
je obavezan da se po nareenju steajnog sudije u svako doba stavi na
raspolaganje da bi ispunjavao svoje obaveze obavjetavanja i
saradnje. On je duan da se uzdrava od svih radnji koje su protivne
ispunjavanju ovih obaveza. (5) Ako se to za pribavljanje istinitih
iskaza ini potrebnim, steajni sudija e naloiti steajnom duniku da
na zapisnik pred steajnim sudijom izjavi da je traenu informaciju
dao tano i potpuno prema najboljem znanju i savjesti. (6) Steajni
sudija moe protiv steajnog dunika da odredi prinudne mjere u sluaju
da: 1. steajni dunik odbija davanje informacije ili izjave o
potpunosti datih podataka ili saradnju sa steajnim upravnikom u
ispunjavanju njegovih zadataka, 2. uprkos nalogu suda izbjegava ili
namjerava izbjei davanje obavjetenja i saradnju, a naroito ako
unato zabrane udaljavanja vri pripreme za bjekstvo, 3. ako je to
potrebno da bi se sprijeile radnje steajnog dunika koje su protivne
ispunjavanju njegovih obaveza obavjetavanja i sudjelovanja, a
naroito radi obezbjeenja steajne mase. (7) Odreivanje sredstava
prinude, njihovo sprovoenje kao i pravni lijekovi protiv odreivanja
sredstava prinude vri se na osnovu lana 10. st. 2. do 5. ovog
zakona.
Zastupnici organa. Slubenicilan 67. U sluaju da je steajni dunik
pravno lice, odredbe l. 65. i 66. ovog zakona shodno se primjenjuju
na lanove njegove uprave ili nadzornog organa, kao i na lanove koji
odgovaraju svojom imovinom, u sluaju da su ovlaeni za zastupanje.
Prethodna odredba se ne odnosi na lica koja su navedene funkcije
napustila prije vie od dvije godine prije podnoenja prijedloga za
otvaranje steajnog postupka.
Lina odgovornost lanova drutva lan 68. Ako je steajni postupak
otvoren nad drutvom iji lanovi lino odgovaraju za obaveze drutva,
zahtjeve protiv lanova drutva po osnovu njihove line odgovornosti,
koji proizilaze iz odredbi ovog ili nekog drugog zakona za vrijeme
steajnog postupka moe ostvarivati samo steajni upravnik.
b) Ispunjenje pravnih poslovaPravo steajnog upravnika na
izborlan 69. (1) Steajni upravnik moe, ako steajni dunik ili njegov
saugovara u vrijeme otvaranja steajnog postupka nisu ispunili ili
nisu u potpunosti ispunili neki dvostranoobavezujui ugovor, umjesto
steajnog dunika da ispuni ugovor i da zahtijeva ispunjenje od druge
strane. (2) Steajni upravnik je duan bez odlaganja izjaviti da li
namjerava zatraiti ispunjenje ugovora ako ga druga strana pozove na
vrenje prava izbora. U protivnom, steajni upravnik ne moe
zahtijevati ispunjenje. (3) Ako steajni upravnik odbije ispunjenje,
druga strana moe da ostvaruje svoje potraivanje zbog neispunjenja
samo kao steajni povjerilac.
Fiksni poslovilan 70. (1) Ako je vrijeme ispunjenja obaveza iz
fiksnog ugovora nastupilo poslije otvaranja steajnog postupka, ne
moe se birati ispunjenje. (2) Druga ugovorna strana steajnog dunika
moe traiti naknadu zbog neispunjenja, kao steajni povjerilac. (3)
Naknada zbog neispunjenja sastoji se u razlici izmeu ugovorene i
trine cijene koja u mjestu ispunjenja vai za fiksne ugovore na dan
otvaranja steajnog postupka.
Djeljive inidbelan 71. Ako je dugovana inidba djeljiva, te ako
je druga ugovorna strana svoju inidbu u vrijeme otvaranja steajnog
postupka ve djelimino ispunila, ona e svoje potraivanje na
protuinidbu koja odgovara njenoj djelimino ispunjenoj inidbi moi
ostvariti kao steajni povjerilac, ak i u sluaju da steajni upravnik
zahtijeva ispunjenje preostalog dijela inidbe. Druga ugovorna
strana nema pravo zbog neispunjenja njenog prava na protuinidbu iz
steajne mase zahtijevati povrat onoga to je djeliminim ispunjenjem
njene inidbe prelo u imovinu steajnog dunika prije otvaranja
steajnog postupka.
Predbiljebalan 72. (1) Ukoliko je u zemljinu knjigu upisana
predbiljeba radi osiguranja zahtjeva za sticanje ili ukidanje prava
na nekoj dunikovoj nekretnini ili na nekom pravu upisanom u korist
steajnog dunika ili radi osiguranja zahtjeva za promjenu sadraja
ili reda tog prava, povjerilac svoje potraivanje moe namiriti kao
povjerilac steajne mase. Isto vrijedi i ako je steajni dunik
preuzeo dalje obaveze prema povjeriocu, pa ih u cijelosti ili
djelimino nije ispunio. (2) Odredba stava 1. ovog lana se
primjenjuje na odgovarajui nain i na predbiljebe upisane u druge
javne registre, kao to su npr. upisnik brodova i aviona.
Zadravanje prava vlasnitvalan 73. (1) Ako je steajni dunik prije
otvaranja steajnog postupka pokretnu stvar prodao uz zadravanje
prava vlasnitva i kupcu stvar predao u posjed, kupac moe da trai
ispunjenje ugovora o prodaji. Isto vrijedi i ako je steajni dunik
preuzeo i dalje obaveze prema kupcu, te ih u cijelosti ili
djelimino nije ispunio. (2) Ako je prije otvaranja steajnog
postupka steajni dunik pokretnu stvar kupio uz zadravanje prava
vlasnitva i stvar od prodavca dobio u posjed, steajni upravnik ima
pravo na izbor u skladu sa odredbama lana 69. ovog zakona.
Najamni i zakupni odnosi nad nepokretnim predmetimalan 74. (1)
Najamni i zakupni odnosi steajnog dunika nad nepokretnim predmetima
ili prostorijama postoje i dalje sa dejstvom za steajnu masu. (2)
Prava koja se odnose na vrijeme prije otvaranja steajnog postupka
druga ugovorna strana moe ostvarivati samo kao steajni
povjerilac.
Steajni dunik kao najmodavac ili zakupodavaclan 75. (1) Ako je
steajni dunik kao najmodavac ili zakupodavac nekretnine ili
prostorije prije otvaranja steajnog postupka raspolagao
potraivanjima iz najamnog i zakupnog odnosa za neko kasnije
vrijeme, ta raspolaganja su djelotvorna samo u mjeri u kojoj se
odnose na najamninu, odnosno zakupninu za kalendarski mjesec, koji
tee u vrijeme otvaranja steajnog postupka. Ako je otvaranje
steajnog postupka uslijedilo nakon petnaestog dana u mjesecu,
raspolaganje proizvodi pravni uinak i za sljedei kalendarski
mjesec. (2) Raspolaganje iz stava 1. ovog lana smatra se naroito
naplata najamnine ili zakupnine. Raspolaganje putem prinudnog
izvrenja izjednaeno je sa raspolaganjem na osnovu ugovora. (3)
Najmoprimac ili zakupac moe potraivanje najamnine, odnosno
zakupnine za period naveden u stavu 1. ovog lana prebiti sa
potraivanjem, koje mu pripada prema steajnom duniku. Odredba ovog
stava ne utie na primjenu odredaba iz l. 82. i 83. t. 2. do 4. ovog
zakona.
Steajni dunik kao najmoprimac i zakupaclan 76. (1) Najam ili
zakup nekretnine ili prostorije u koju je steajni dunik uao kao
najmoprimac ili zakupoprimac, steajni upravnik moe otkazati bez
obzira na ugovoreno trajanje ugovora na kraju svakog mjeseca uz
otkazni rok od dva mjeseca. Ako steajni upravnik izjavi otkaz,
druga strana moe kao steajni povjerilac da zahtijeva naknadu tete
nastale prijevremenim prestankom ugovornog odnosa. (2) Ako steajni
dunik u vrijeme otvaranja steajnog postupka nije stupio u posjed
nekretnine ili prostorije, steajni upravnik i druga strana mogu da
odustanu od ugovora. Ako steajni upravnik odustane od ugovora,
druga ugovorna strana moe kao steajni povjerilac zahtijevati
naknadu tete nastale prijevremenim prestankom ugovornog odnosa.
Svaka strana je duna u roku od petnaest dana obavijestiti drugu
stranu o tome da li namjerava odustati od ugovora, u protivnom gubi
pravo na odustanak od ugovora.
Zabrana otkaza ugovora o najmu i zakupulan 77. Najamni ili
zakupni odnos koji je steajni dunik zasnovao kao najmoprimac ili
zakupac druga strana ne moe otkazati nakon prijedloga za otvaranje
steajnog postupka: 1. zbog docnje u plaanju najamnine ili zakupnine
koja je nastupila u vrijeme prije podnoenja prijedloga za otvaranje
steajnog postupka, 2. zbog pogoranja imovinskih odnosa steajnog
dunika.
Ugovori o radulan 78. (1) Danom otvaranja steajnog postupka
prestaju ugovori o radu radnika steajnog dunika. Steajni upravnik
pismeno obavjetava radnike o prestanku radnog odnosa. (2) Steajni
upravnik moe zakljuiti nove ugovore o radu sa licima, koja su
potrebna za nastavak poslovanja ili odvijanje steajnog postupka.
(3) Zahtjevi koji za radnike mogu nastati na osnovu prestanka
ugovora o radu, kao to su naknada tete zbog prijevremenog prestanka
ugovora o radu ili otpreminina, mogu se ostvarivati samo kao
steajna potraivanja opteg isplatnog reda u skladu sa lanom 36. ovog
zakona.
Prestanak naloga i ugovora o obavljanju poslovalan 79. (1) Nalog
steajnog dunika koji se odnosi na imovinu koja ulazi u steajnu masu
prestaje otvaranjem steajnog postupka. (2) Nalogoprimac je duan
radi otklanjanja tete da nastavi s obavljanjem posla i nakon
otvaranja steajnog postupka sve dok steajni upravnik ne preuzme
obavljanje posla. Smatra se da nalog u tom smislu i dalje postoji.
Potraivanja nalogoprimca u vezi sa navedenim nastavljanjem
obavljanja posla namiruju se kao potraivanja povjerilaca steajne
mase. (3) Ako nalogoprimac, koji bez svoje krivice nije saznao za
otvaranje steajnog postupka, nastavi sa obavljanjem posla, smatrae
se da je nalog bio i dalje na snazi. Nalogoprimac namiruje
potraivanja u vezi sa nastavljanjem obavljanja posla kao steajni
povjerilac.
Prestanak punomoilan 80. (1) Punomo steajnog dunika koja se
odnosi na imovinu koja ulazi u steajnu masu, prestaje otvaranjem
steajnog postupka. (2) Ako nalog ili ugovor o obavljanju poslova
prema lanu 79. stav 2. ovog zakona dalje postoji, smatra se da
dalje postoji i punomo data na osnovu tog ugovornog odnosa. (3)
Punomonik koji bez svoje krivice ne zna za otvaranje postupka ne
odgovara za tetu, ako zakonom nije drugaije odreeno.
Nedoputene odredbe ugovoralan 81. Nitave su ugovorne odredbe
kojima se unaprijed iskljuuje ili ograniava primjena odredaba l.
69. do 80. ovog zakona.
v) Prebijanje i pobijanjeDoputenost prebijanja potraivanjalan
82. (1) Ako je steajni povjerilac u vrijeme otvaranja steajnog
postupka imao na osnovu zakona ili ugovora pravo na prebijanje,
otvaranje steajnog postupka nema uticaja na to njegovo pravo. (2)
Ako je u vrijeme otvaranja steajnog postupka potraivanje koje se
treba prebiti vezano za odloni uslov, do prebijanja e doi tek kada
se taj uslov ispuni. Povjerilac koji ima potraivanje pod odlonim
uslovom moe sprijeiti realizaciju protupotraivanja steajnog
upravnika ako prui odgovarajue obezbjeenje. (3) Prebijanje nije
iskljueno time to potraivanja glase na razliite valute ili
obraunske jedinice, ako se ove valute ili obraunske jedinice u
mjestu plaanja potraivanja sa kojim se vri prebijanje mogu slobodno
mijenjati. Preraunavanje se vri prema kursnoj vrijednosti koja
vrijedi u mjestu plaanja u vrijeme dobijanja izjave o
prebijanju.
Nedoputenost prebijanja potraivanjalan 83. Prebijanje
potraivanja je nedoputeno: 1. ako je obaveza steajnog povjerioca
prema steajnoj masi nastala nakon otvaranja steajnog postupka, 2.
ako je steajni povjerilac svoje potraivanje nakon otvaranja
postupka stekao od nekog drugog povjerioca, 3. ako je steajni
povjerilac stekao mogunost prebijanja pravnom radnjom koja se moe
pobijati, 4. ako povjerilac, ije potraivanje treba biti ispunjeno
iz imovine steajnog dunika koja ne ulazi u steajnu masu, duguje
neto steajnoj masi, 5. ako je povjerilac povezano lice, u smislu
lana 91. ovog zakona, a steajnom duniku prema tom licu pripada neko
potraivanje koje je nastalo ili dospjelo u periodu od est mjeseci
prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka, osim ako
povjerilac ne dokae da u trenutku nastanka mogunosti prebijanja
nije znao za prijeteu platenu nesposobnost ili nastalu platenu
nesposobnost steajnog dunika.
Opta odredba o pobijanjulan 84. (1) U skladu sa odredbama ovog
zakona pobijati se mogu pravne radnje preduzete prije otvaranja
steajnog postupka kojima se remeti ravnomjerno namirenje
povjerilaca (oteenje povjerilaca), odnosno kojima se pojedini
povjerioci stavljaju u povoljniji poloaj (pogodovanje povjerilaca).
(2) Pravna radnja se smatra preduzetom u trenutku u kome nastupaju
njena pravna djestva. Kod pravne radnje ograniene rokom ili uslovom
ne uzima se u obzir nastupanje uslova ili roka. (3) Sa pravnom
radnjom je izjednaeno proputanje kao i mjere prinudnog
izvrenja.
Opti razlozi pobijanjalan 85. (1) Pobijati se moe pravna radnja
koja je dala ili omoguila steajnom povjeriocu osiguranje ili
namirenje: 1. ako je preduzeta u posljednjih est mjeseci prije
podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka, ako je u
vrijeme radnje steajni dunik bio plateno nesposoban ili ako je
povjerilac u to vrijeme znao za platenu nesposobnost ili to iz
grube nepanje nije znao, ili 2. ako je preduzeta nakon podnoenja
prijedloga za otvaranje steajnog postupka i ako je povjerilac u
vrijeme radnje znao za platenu nesposobnost ili za prijedlog za
otvaranje steajnog postupka ili to iz grube nepanje nije znao. (2)
Pobijati se moe pravna radnja koja je dala ili omoguila steajnom
povjeriocu neuobiajeno osiguranje ili namirenje, kao to je
namirenje koje on nije ili nije na taj nain ili u to vrijeme imao
pravo zahtijevati: 1. ako je pravna radnja preduzeta u posljednjem
mjesecu prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka
ili nakon podnoenja ovog prijedloga, 2. ako je pravna radnja
preduzeta u toku treeg ili drugog mjeseca prije podnoenja
prijedloga za otvaranje steajnog postupka i steajni dunik je u
vrijeme pravne radnje bio plateno nesposoban. (3) Smatrae se da je
povjerilac znao za nesposobnost za plaanje ili za prijedlog za
otvaranje steajnog postupka ako je znao za okolnosti iz kojih se
nuno moralo zakljuiti da postoji nesposobnost za plaanje ili da je
podnesen prijedlog za otvaranje steajnog postupka. (4) Za lice koje
je sa steajnim dunikom bilo povezano u vrijeme preduzimanja pravne
radnje shodno odredbi lana 91. ovog zakona pretpostavlja se da je
znalo za nesposobnost za plaanje ili prijedlog za otvaranje
steajnog postupka.
Pobijanje pravnih radnji bez naknadelan 86. (1) Pravna radnja
steajnog dunika bez naknade ili uz neznatnu naknadu moe se
pobijati, osim ako je preduzeta pet godina prije podnoenja
prijedloga za otvaranje steajnog postupka. (2) Smatra se da je
pravna radnja bez naknade ili uz neznatnu naknadu kada je steajni
dunik odustao od neke imovinske vrijednosti, a da za to nije primio
odgovarajuu protuinidbu kao naknadu. (3) Ako se radi o uobiajenom
prigodnom poklonu neznatne vrijednosti, radnja se ne moe
pobijati.
Namjerno oteenjelan 87. Pobijati se moe pravna radnja steajnog
dunika koju je on preduzeo u posljednjih pet godina prije podnoenja
prijedloga za otvaranje steajnog postupka ili nakon toga sa
namjerom da oteti povjerioca, pod uslovom da je druga ugovorna
strana znala u vrijeme preduzimanja radnje za namjeru steajnog
dunika. Pretpostavlja se da je druga strana znala za namjeru ako je
znala da steajnom duniku prijeti nesposobnost za plaanje i da se
radnjom oteuju povjerioci.
Zajam kojim se nadomjetava kapitallan 88. (1) Zajam kojim se
nadomjetava kapital postoji ako neki lan drutva u odreenom vremenu
kada je nastupila kriza drutva, drutvu odobri zajam, u kome bi
ponaanje lanova drutva kao dobrih privrednika nalagalo unoenje
vlastitog kapitala, a ne odobravanje zajma. Isto vrijedi i za druge
pravne radnje koje u ekonomskom pogledu odgovaraju odobravanju
zajma. (2) Pobojna je pravna radnja kojom se za potraivanje lana
drutva za vraanje zajma kojim se nadomjeta kapital ili za neko
njemu odgovarajue potraivanje dalo osiguranje, i to ako je radnja
bila preduzeta u posljednjih pet godina prije podnoenja prijedloga
za otvaranje steajnog postupka ili nakon toga. (3) Pobojna je
pravna radnja kojom je za potraivanje nekog lana drutva na povrat
zajma koji nadomjeta kapital osigurano namirenje, ako je radnja
bila preduzeta u posljednjoj godini prije podnoenja prijedloga za
otvaranje steajnog postupka ili nakon toga.
Pokretanje postupka pobijanjalan 89. (1) Ovlaen na pobijanje
pravnih radnji iz lana 84. ovog zakona je steajni upravnik u ime
steajnog dunika. (2) Pravne radnje mogu pobijati i povjerioci, pod
uslovom da steajni upravnik na poziv povjerioca ne pokrene parnicu
u roku od trideset dana od dana prijema poziva od povjerioca. (3)
Tuba za pobijanje pravnih radnji moe se podnijeti u roku od dvije
godine od otvaranja steajnog postupka. Pravna radnja moe se
pobijati i isticanjem protivtube ili prigovora u parnici i u tom
sluaju ne vai navedeni rok. (4) Tuba iz stava 1. ovog lana podnosi
se protiv lica prema kome je ili u iju korist je pobojna radnja
preduzeta. (5) Ako se zahtjev za pobijanje pravne radnje prihvati,
pobijana pravna radnja je bez uinka prema steajnoj masi i protivna
je strana duna vratiti u steajnu masu sve imovinske koristi steene
na osnovu pobijane radnje. (6) Primalac inidbe bez naknade ili uz
neznatnu naknadu mora vratiti ono to je primio samo ako je time
obogaen, osim ako je znao ili je morao znati da se takvom inidbom
oteuju povjerioci.
Protuzahtjevi protivnika pobijanjalan 90. (1) Ako protivnik
pobijanja vrati ono to je stekao na osnovu pobojne radnje, njegovo
potraivanje ponovo oivljava. (2) Protuinidba e se isplatiti iz
steajne mase ako je ona jo prisutna u masi i moe se izdvojiti iz
nje, ili ako je masa obogaena za vrijednost te inidbe. Protivnik
pobijanja moe svoje pravo na povrat protuinidbe da ostvaruje kao
steajni povjerilac.
Povezana licalan 91. (1) Povezanim licima steajnog dunika
pojedinca u smislu ovog zakona smatraju se: 1. brani drug steajnog
dunika, ak i ako je brak sklopljen tek nakon pravne radnje ili ako
je prestao u posljednjoj godini prije preduzimanja radnje, 2.
srodnici steajnog dunika ili branog druga iz take 1. ovog stava u
pravoj liniji, te braa i sestre, odnosno polubraa i polusestre
steajnog dunika ili branog druga iz take 1. ovog stava, kao i brani
drugovi tih osoba, 3. lica koja ive u domainstvu sa steajnim
dunikom ili su u posljednjoj godini koja je prethodila radnji
ivjela u domainstvu sa steajnim dunikom. (2) Povezanim licima
steajnog dunika ili pravnog lica u smislu ovog zakona smatraju se:
1. lanovi upravnih i nadzornih tijela i lino odgovorni lanovi
steajnog dunika, kao i lica koja u kapitalu steajnog dunika
sudjeluju s vie od 10%, 2. lice ili drutvo koje zbog svoje
poloajno-pravne ili radno-ugovorne veze sa steajnim dunikom imaju
priliku biti upoznati s privrednim poloajem steajnog dunika, 3.
lice koje stoji u linoj vezi opisanoj u stavu 1. ovog lana sa
jednim od lica navedenim pod takom 1. ili 2. ovog stava zakonom
obavezne na uvanje tajne o poslovima steajnog dunika, 4. trea lica
koja su faktiki u poziciji da na steajnog dunika vre uticaj koji je
izjednaen sa uticajem lana drutva sa veinskim udjelom ili organa za
zastupanje. Ako se kod navedenih treih lica radi o pravnim licima
ili ortaklucima, ovo vrijedi i za organe ovlaene za zastupanje
treeg lica.
5. Upravljanje i unovavanje steajne masea) Obezbjeenje steajne
masePreuzimanje steajne maselan 92. (1) Nakon otvaranja steajnog
postupka steajni upravnik je duan ui u posjed cjelokupne imovine
koja ulazi u steajnu masu i njom upravljati. (2) Steajni upravnik
moe na osnovu izvrnog rjeenja o otvaranju steajnog postupka
zahtijevati od suda da naredi steajnom duniku predaju stvari i
odredi izvrenje radnje kojima e se ta naredba prisilno ostvariti.
Uz nalog za predaju sud moe po slubenoj dunosti odrediti i mjere
prisile protiv zastupnika, koji po zakonu zastupa dunika - pravno
lice ili dunika - pojedinca iz lana 66. ovog zakona.
Rauni steajnog dunikalan 93. (1) Danom otvaranja steajnog
postupka gase se rauni steajnog dunika i prestaju prava lica koja
su bila ovlaena da raspolau imovinom steajnog dunika na tim
raunima. (2) Steajni upravnik e otvoriti nove raune steajnog dunika
i odrediti lica koja e biti ovlaena da raspolau sredstvima na tim
raunima. (3) Sredstva sa ugaenih rauna prenijee se na nove
raune.
Firma steajnog dunikalan 94. Nakon otvaranja steajnog postupka,
uz firmu ili naziv steajnog dunika dodaje se oznaka "u steaju".
Predmeti od vrijednostilan 95. (1) Odbor povjerilaca moe
odrediti gdje e se i pod kojim uslovima pohraniti ili uloiti gotov
novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti. Odluku o pohranjivanju
ili ulaganju navedenih stvari od vrijednosti moe da donese steajni
sudija ako odbor povjerilaca nije osnovan ili ako jo nije donio
odgovarajuu odluku. (2) Ako je osnovan odbor povjerilaca, steajni
upravnik ima pravo da preuzme pohranjeni ili uloeni novac,
vrijednosne papire ili dragocjenosti samo ako priznanicu zajedno sa
njim potpie jedan lan odbora povjerilaca. Uputstva koje je steajni
upravnik dao u pogledu pohranjivanja ili ulaganja imaju pravno
dejstvo samo ako ih je potpisao i jedan lan odbora povjerilaca. (3)
Skuptina povjerilaca moe u pogledu pohranjivanja i ulaganja
donijeti odluku koja odstupa od pravila iz st. 1. i 2. ovog
lana.
Peaenjelan 96. Steajni upravnik moe radi obezbjeenja stvari koje
ulaze u steajnu masu zatraiti da slubeno lice suda popie i zapeati
dunikove stvari.
Popis predmeta steajne maselan 97. (1) Steajni upravnik duan je
da sastavi popis predmeta steajne mase. (2) Za svaki predmet
potrebno je navesti njegovu vrijednost. Ako vrijednost ovisi o tome
hoe li dunikovo preduzee nastaviti poslovanje ili ne, potrebno je
navesti obe vrijednosti. Ako je to potrebno, procjena pojedinih
dijelova imovine moe da se povjeri vjetacima.
Popis povjerilacalan 98. (1) Steajni upravnik duan je da sastavi
popis svih dunikovih povjerilaca za koje je saznao iz knjige i
poslovne dokumentacije steajnog dunika, prijave njihovih trabina
ili na koji drugi nain. (2) U popisu se odvojeno vode povjerioci sa
pravom odvojenog namirenja i steajni povjerioci razvrstani po
pojedinim isplatnim redovima. Za svakog povjerioca potrebno je
navesti adresu kao i osnov i iznos njegovog potraivanja. Za razlune
povjerioce potrebno je dodatno oznaiti i predmet na kojem postoji
razluno pravo i vjerovatnu visinu iznosa za koji povjerilac nee
biti odvojeno namiren. Sastavljanje popisa povjerilaca steajni
upravnik moe, po potrebi, da povjeri i vjetacima. (3) U popisu e se
navesti koje su mogunosti za prebijanje. Potrebno je procijeniti i
visinu obaveza steajne mase za sluaj uzastopnog i neprekinutog
unovenja imovine steajnog dunika.
Pregled imovinelan 99. (1) U roku koji ne moe biti dui od 45
dana od dana imenovanja, steajni upravnik je duan napraviti ureen
pregled u kome se nabrajaju i meusobno ureuju predmeti koji ine
steajnu masu i obaveze steajnog dunika sa stanjem na dan otvaranja
steajnog postupka. Pregled imovine mora sadravati procjenu sa kojim
dijelom steajne mase se moe raunati u steajnom postupku za
namirenje povjerilaca steajnog dunika. (2) Steajni sudija e na
zahtjev steajnog upravnika ili nekog povjerioca naloiti odgovornim
licima steajnog dunika da nakon sainjavanja pregleda imovine da
izjavu pred steajnim sudijom o tome da li su u pregledu imovine u
potpunosti navedeni predmeti i obaveze.
Stavljanje popisa i pregleda na uvidlan 100. Popis predmeta
steajne mase i popis povjerilaca kao i pregled imovine steajni
upravnik je duan da izloi u slubenim prostorijama suda najkasnije
osam dana prije izvjetajnog roita.
Poslovne knjige i poreske obavezelan 101. (1) Poslovne knjige
steajnog dunika poslije otvaranja steajnog postupka vodi steajni
upravnik ili lice koje on odredi. (2) Otvaranjem steajnog postupka
zapoinje nova poslovna godina. Vrijeme do izvjetajnog roita ne
uraunava se u zakonske rokove za sastavljanje i objavljivanje
zavrnog rauna. (3) Revizora za ocjenu zavrnog rauna u steajnom
postupku postavlja steajni sudija nakon to je omoguio steajnom
upravniku i odboru povjerilaca da se izjasne o licu koje treba da
bude postavljeno za revizora.
b) Odluka o unovenju steajne maseIzvjetajno roitelan 102. (1) Na
izvjetajnom roitu steajni upravnik je duan da podnese izvjetaj o
ekonomskom stanju steajnog dunika i uzrocima tog stanja. Steajni
upravnik je posebno duan da se izjasni da li postoje izgledi da se
poslovanje steajnog dunika nastavi u potpunosti ili djelimino, koje
mogunosti postoje za prijedlog reorganizacije i koje bi posljedice
u datom sluaju nastupile po namirenje povjerilaca. (2) Steajnom
duniku i povjeriocima e se na izvjetajnom roitu omoguiti da se
izjasne o izvjetaju steajnog upravnika.
Odluka o daljem poslovanju steajnog dunikalan 103. (1) Skuptina
povjerilaca odluuje na izvjetajnom roitu da li e se poslovanje
steajnog dunika obustaviti ili privremeno nastaviti. Povjerioci
mogu steajnom upravniku dati nalog da izradi prijedlog
reorganizacije i odrediti cilj koji se planom reorganizacije ima
postii. Povjerioci mogu na kasnijim roitima mijenjati svoje odluke.
(2) Skuptina povjerilaca odreuje nain i uslove unovavanja dunikove
imovine.
Obustava poslovanja prije odluke povjerilacalan 104. (1) Ako
steajni upravnik smatra da poslovanje steajnog dunika treba
obustaviti prije izvjetajnog roita, duan je pribaviti saglasnost
odbora povjerilaca, ako je on osnovan. (2) Prije nego to odbor
povjerilaca donese odluku o obustavi poslovanja ili ako odbor
povjerilaca nije osnovan, steajni upravnik je prije obustave
poslovanja duan o tome da obavijesti steajnog dunika. Steajni
sudija e na zahtjev steajnog dunika i nakon to saslua steajnog
upravnika, zabraniti obustavu poslovanja, ako se odluka o tome bez
znatnog smanjenja steajne mase moe odgoditi do izvjetajnog
roita.
Unovavanje steajne maselan 105. (1) Nakon izvjetajnog roita
steajni upravnik je duan bez odlaganja unoviti imovinu koja ulazi u
steajnu masu, ako to nije u suprotnosti sa odlukom skuptine
povjerilaca. (2) Prilikom unovenja imovine steajne mase steajni
upravnik je duan da se pridrava odluke skuptine ili odbora
povjerilaca o uslovima i nainu prodaje.
lan 106. Steajni upravnik imovinu prodaje u faktikom i pravnom
stanju u kakvom se ta imovina nalazi u momentu prodaje i na kupca
prenosi obim prava kojim steajni dunik raspolae u momentu
prodaje.
Unovavanje nepokretnih predmetalan 107. (1) Nekretnine se
unovavaju po propisima o prinudnom izvrenju. Obezbjeenje odreuje
steajni upravnik i ono ne moe iznositi vie od 10% procijenjene
vrijednosti predmeta prodaje, s tim da taj iznos ne moe biti vei od
50.000,00 KM. (2) Skuptina povjerilaca moe utvrditi i druge uslove
prodaje, kao to je najnia prodajna cijena ispod koje se ne moe
imovina unoviti, a moe i obavezati kupca da nastavi obavljati
privredne djelatnosti, da zaposli odreeni broj radnika, izvri
investiciona ulaganja i dr. (3) Ako se ne uspije unoviti imovina na
tri javne prodaje, prema uslovima iz stava 1, steajni upravnik e
unoviti imovinu prema odredbama Zakona o izvrnom postupku. (4) Ako
je pokuaj unovenja odreene nekretnine ostao bezuspjean, steajni
upravnik moe tu nekretninu da izdvoji iz steajne mase tako to e je
predati povjeriocima srazmjerno njihovim potraivanjima, ako je oni
prihvate. (5) Imovina koja se nije mogla rasporediti povjeriocima,
u smislu stava 4. ovog lana, predaje se licima koja imaju udjela u
steajnom duniku ako je on pravno lice, odnosno duniku - pojedincu.
(6) Ako su nekretnine optereene razlunim pravom, za prodaju
neposrednom pogodbom potrebna je saglasnost razlunog povjerioca. Iz
dijela dobijenog prodajom koji pripada razlunom povjeriocu izdvaja
se 5% za steajnu masu. (7) Razluni povjerilac ima pravo pogledati
stvar.
Unovavanje pokretnih stvari i pravalan 108. (1) Steajni upravnik
moe unoviti pokretne stvari na kojima postoji razluno pravo javnim
nadmetanjem ili slobodnom pogodbom, ako tu stvar ima u svom
posjedu. (2) Steajni upravnik moe naplatiti ili na drugi nain
unoviti potraivanje, koje je steajni dunik ustupio ili zaloio radi
obezbjeenja nekog prava. (3) Ako steajni upravnik ima pravo na
unovenje pokretne stvari, u skladu sa stavom 1. ovog lana, duan je
razlunom povjeriocu na njegov zahtjev dati obavjetenje o stanju te
stvari. Umjesto obavjetenja on moe dozvoliti da povjerilac razgleda
stvar. (4) Ako je steajni upravnik ovlaen za naplatu potraivanja, u
skladu sa stavom 2. ovog lana, duan je razlunom povjeriocu na
njegov zahtjev dati obavjetenje o potraivanju. Umjesto obavjetenja,
on moe povjeriocu dozvoliti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju
steajnog dunika.
Obavijest o namjeri otuenjalan 109. (1) Prije nego steajni
upravnik otui treem licu pokretnu stvar ili pravo na ije unovavanje
je ovlaen, u skladu sa lanom 108. ovog zakona, duan je razlunog
povjerioca obavijestiti na koji nain namjerava da otui taj predmet.
On je duan povjeriocu dati priliku da u roku od osam dana predloi
povoljnije unovenje predmeta uz predoavanje konkretne ponude sa
uputom na platenu sposobnost kupca. (2) Ako razluni povjerilac u
roku iz stava 1. ovog lana ili blagovremeno prije otuenja, predloi
povoljniju mogunost unovavanja, steajni upravnik je duan
iskoristiti mogunost unovavanja koju je naveo povjerilac ili ga
dovesti u poziciju kao da ju je iskoristio. (3) Druga mogunost
unovavanja moe se sastojati i u tome da razluni povjerilac sam
preuzme predmet.
Podjela ostvarenog iznosa kod pokretnih stvari na kojim postoji
razluno pravolan 110. (1) Nakon to steajni upravnik proda pokretnu
stvar ili pravo, ostvareni iznos od prodaje e se najprije koristiti
da se namire trokovi steajne mase vezani za identifikaciju prava i
unovavanje. Ostatak ostvarenog iznosa koristie se za namirenje
razlunih povjerilaca bez odlaganja. (2) Ako je stvar pomenutu u
lanu 108. ovog zakona steajni upravnik prenio na povjerioca,
povjerilac e biti obavezan da u steajnu masu uplati iznos koji je
potreban za namirenje trokova utvrivanja prava potraivanja i za
plaanje poreza kojima je takva prodaja optereena. (3) Trokovi iz
prethodnog stava ovog lana kao i trokovi identifikacije stvari i
odreivanja razlunih prava vezanih za nju, odreuju se paualno u
iznosu od 5% od ostvarene prodajne cijene. (4) Ako stvarni trokovi
budu vii od paualne stope od 5%, odredie se u stvarnoj visini. Ako
je zbog unovavanja steajna masa optereena porezom, iznos tog poreza
pridodaje se trokovima unovavanja.
Zatita povjerioca od odugovlaenja unovavanjalan 111. Ako je
steajni upravnik ovlaen za unovavanje predmeta na kome postoji
razluno pravo i ako odugovlai unovavanje nakon izvjetajnog roita,
povjeriocu se mora iz steajne mase nadoknaditi gubitak vrijednosti
njegovog udjela u unovavanju.
Unovavanje od strane povjeriocalan 112. (1) Povjerilac je ovlaen
za unovavanje pokretne stvari ili potraivanja na kojima postoji
razluno pravo ako tu stvar ima u posjedu ili ako mu je steajni
upravnik prepustio potraivanje na unovavanje. (2) Na zahtjev
steajnog upravnika i nakon sasluanja povjerioca steajni sudija moe
odrediti rok, unutar kojeg povjerilac mora unoviti predmet. Nakon
proteka tog roka pravo na unovavanje stie steajni upravnik.
Pravne radnje od posebne vanostilan 113. (1) Steajni upravnik
duan je da pribavi saglasnost odbora povjerilaca za pravne radnje
koje su od posebne vanosti za steajni postupak. Ako odbor
povjerilaca nije osnovan, saglasnost daje skuptina povjerilaca. (2)
Saglasnost iz stava 1. ovog lana potrebna je naroito: 1. ako se
namjerava otuiti preduzee ili neki pogon, robno skladite u cjelini,
nekretnina, brodovi, avioni, udio steajnog dunika u nekom drugom
preduzeu koje treba sluiti uspostavljanju trajne veze sa tim
preduzeem, ili pravo na povremena primanja, 2. ako se namjerava
uzeti zajam, kojim bi steajna masa bila znatno optereena, 3. ako se
namjerava pokrenuti ili preuzeti parnica znatne vrijednosti
predmeta spora, ako se preuzimanje takve parnice namjerava odbiti
ili se radi rjeavanja ili izbjegavanja takve parnice namjerava
sklopiti nagodba ili ugovor o izabranom sudu.
Pravna valjanost radnjelan 114. Krenje odredbe lana 113. ovog
zakona ne utie na pravnu valjanost radnje steajnog upravnika.
6. Namirenje povjerilacaPrijava potraivanjalan 115. (1)
Povjerilac pismeno prijavljuje svoja potraivanja steajnom sudu. U
prijavi se navodi: 1. firma i sjedite, odnosno ime, prebivalite ili
boravite povjerioca, 2. pravni osnov i iznos potraivanja, 3. broj
iro-rauna ili nekog drugog rauna povjerioca. (2) Povjerioci koji
imaju potraivanja u stranoj valuti prijavljuju ih u domaoj valuti.
(3) Steajni upravnik sastavie popis svih potraivanja radnika i
ranijih radnika steajnog dunika dospjelih do otvaranja steaja i
predoiti im na potpis prijavu njihovih potraivanja u dva primjerka.
Radnici i raniji radnici mogu prijaviti razliku svojih potraivanja
ako smatraju da popisom steajnog upravnika njihova potraivanja nisu
u cijelosti obuhvaena. (4) Ako se prijavljuju potraivanja o kojima
je u toku parnini postupak, u prijavi se navodi sud pred kojim se
vodi taj postupak uz navoenje broja predmeta. (5) Razluni
povjerioci oznaavaju u prijavi dio imovine steajnog dunika na koji
se odnosi njihov zahtjev i iznos do kojeg njihova potraivanja po
predvianju nee biti pokrivena tim razlunim pravom. (6) Izluni
povjerioci oznaavaju u prijavi predmet u imovini na koji se njihov
zahtjev odnosi. (7) Potraivanja nierangiranih povjerilaca se
prijavljuju samo ukoliko steajni sudija posebno pozove na
prijavljivanje tih potraivanja. U prijavi takvih potraivanja
naznauje se da se radi o potraivanju nieg isplatnog reda kao i rang
na koji povjerilac ima pravo. U protivnom nierangirana potraivanja
nee biti uzeta u obzir prilikom diobe. (8) Steajni povjerioci
podnose prijavu svojih potraivanja u dva primjerka, sa dokazima o
osnovanosti potraivanja.
Tabelalan 116. Steajni sud je duan svako prijavljeno potraivanje
sa podacima navedenim u lanu 115. ovog zakona unijet