ZAKON
O PLANIRANU I IZGRADNI
("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 odluka
US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US,
98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014)
I OSNOVNE ODREDBE
1. Predmet ureivanja
lan 1
Ovim zakonom ureuje se: uslovi i nain ureenja prostora,
ureivanje i korienje graevinskog zemlita i izgradnja objekata;
vrenje nadzora nad primenom odredaba ovog zakona i inspekcijski
nadzor; druga pitanja od znaaja za ureenje prostora, ureivanje i
korienje graevinskog zemlita i za izgradnju objekata.
Odredbe ovog zakona ne odnose se na planiranje i ureenje
prostora, odnosno izgradnju i uklanjanje objekata koji se u smislu
zakona kojim se ureuje odbrana smatraju vojnim kompleksima, odnosno
vojnim objektima, kao i na izgradnju objekata koji se u smislu
zakona kojim se ureuje rudarstvo smatraju rudarskim objektima,
postrojenjima i ureajima.
2. Pojmovi
lan 2
Pojedini izrazi upotrebleni u ovom zakonu imaju sledee
znaenje:
ta. 1)-3)(brisane)
4)namena zemlitajeste nain korienja zemlita odreen planskim
dokumentom;
5)pretena namena zemlitajeste nain korienja zemlita za vie
razliitih namena, od kojih je jedna preovlaujua;
6)povrina javne namenejeste prostor odreen planskim dokumentom
za ureenje ili izgradnju objekata javne namene ili javnih povrina
za koje je predvieno utvrivanje javnog interesa u skladu sa
posebnim zakonom (ulice, trgovi, parkovi i dr.);
7)obuhvat planajeste prostorno ili administrativno odreena
celina za koju je predviena izrada nekog prostornog ili
urbanistikog plana u skladu sa zakonom;
8)urbana obnovajeste skup planskih, graditelskih i drugih mera
kojima se obnavla, ureuje ili rekonstruie izgraeni deo grada ili
gradskog nasela;
9)regulaciona linijajeste linija koja razdvaja povrinu odreene
javne namene od povrina predvienih za druge javne i ostale
namene;
10)graevinska linijajeste linija na, iznad i ispod povrine zemle
i vode do koje je dozvoleno graenje osnovnog gabarita objekta;
11)nomenklaturastatistikih teritorijalnih jedinicajeste skup
pojmova, naziva i simbola koji opisuje grupe teritorijalnih
jedinica sa nivoima grupisanja i koja sadri kriterijume po kojima
je izvreno grupisanje, a koju usvaja Vlada, na predlog republikog
organa nadlenog za poslove statistike;
12)bruto razvijena graevinska povrinajeste zbir povrina svih
nadzemnih etaa objekta, merenih u nivou podova svih delova objekta
- spolne mere obodnih zidova (sa oblogama, parapetima i
ogradama);
13)indeks zauzetosti parcelejeste odnos gabarita horizontalne
projekcije izgraenog ili planiranog objekta i ukupne povrine
graevinske parcele, izraen u procentima;
14)indeks izgraenosti parcelejeste odnos (kolinik) bruto
razvijene graevinske povrine izgraenog ili planiranog objekta i
ukupne povrine graevinske parcele;
15)ESPONjeste evropska mrea institucija koje se bave
prikuplanjem informacija i pokazatela za prostorno planiranje;
15a)direktiva Inspireje dokument kojim se postavlaju osnovna
pravila usmerena ka uspostavlanju Infrastrukture prostornih
informacija u Evropskoj uniji, a u Srbiji se sprovodi kroz
Nacionalnu infrastrukturu geoprostornih podataka;
16)naseleno mestojeste izgraeni, funkcionalno objedinjeni
prostor na kome su obezbeeni uslovi za ivot i rad ludi i
zadovolavanje zajednikih potreba stanovnika;
17)gradjeste nasele koje je kao grad utvreno zakonom;
18)selojeste nasele ije se stanovnitvo preteno bavi
poloprivredom, a koje nije sedite optine;
19)graevinsko podrujejeste ureeni i izgraeni deo naselenog
mesta, kao i neizgraeni deo podruja odreen planskim dokumentom za
zatitu, ureenje ili izgradnju objekta;
20)graevinska parcelajeste deo graevinskog zemlita, sa pristupom
javnoj saobraajnoj povrini, koja je izgraena ili planom predviena
za izgradnju;
20a)graevinski komplekspredstavla celinu koja se sastoji od vie
meusobno povezanih samostalnih funkcionalnih celina, odnosno
katastarskih parcela, koje mogu imati razliitu namenu;
21)investitorjeste lice za ije potrebe se gradi objekat i na ije
ime glasi graevinska dozvola;
22)objekatjeste graevina spojena sa tlom, koja predstavla
fiziku, funkcionalnu, tehniko-tehnoloku ili biotehniku celinu
(zgrade svih vrsta, saobraajni, vodoprivredni i energetski objekti,
objekti infrastrukture elektronskih komunikacija - kablovska
kanalizacija, objekti komunalne infrastrukture prikluak na
elektroenergetsku mreu, industrijski, poloprivredni i drugi
privredni objekti, objekti sporta i rekreacije, grobla, sklonita i
sl.) koji moe biti podzemni ili nadzemni;
22a)objekti javne namenesu objekti namenjeni za javno korienje i
mogu biti objekti javne namene u javnoj svojini po osnovu posebnih
zakona (linijski infrastrukturni objekti, objekti za potrebe
dravnih organa, organa teritorijalne autonomije i lokalne
samouprave itd.) i ostali objekti javne namene koji mogu biti u
svim oblicima svojine (bolnice, domovi zdravla, domovi za stare,
objekti obrazovanja, otvoreni i zatvoreni sportski i rekreativni
objekti, objekti kulture, saobraajni terminali, pote i drugi
objekti);
22b)klasau smislu ovog zakona predstavla grupu graevinskih
objekata, odnosno radova, svrstanih prema zajednikim
karakteristikama u pogledu strukturne i tehnoloke sloenosti,
uticaja na ivotnu sredinu i namene, odnosno rizika koji prati
njihovo izvoenje odnosno korienje;
23)zgradajeste objekat sa krovom i spolnim zidovima, izgraena
kao samostalna upotrebna celina koja prua zatitu od vremenskih i
spolnih uticaja, a namenjena je za stanovanje, obavlanje neke
delatnosti ili za smetaj i uvanje ivotinja, robe, opreme za
razliite proizvodne i uslune delatnosti i dr. Zgradama se smatraju
i objekti koji imaju krov, ali nemaju (sve) zidove (npr.
nadstrenica), kao i objekti koji su preteno ili potpuno smeteni
ispod povrine zemle (sklonita, podzemne garae i sl.);
24)pomoni objekatjeste objekat koji je u funkciji glavnog
objekta, a gradi se na istoj parceli na kojoj je sagraen ili moe
biti sagraen glavni stambeni, poslovni ili objekat javne namene
(garae, ostave, septike jame, bunari, cisterne za vodu i sl.);
24a) ekonomski objekti jesu objekti za gajenje ivotinja (staje
za gajenje konja, tale za gajenje goveda, objekti za gajenje ivine,
koza, ovaca i svinja, kao i objekti za gajenje golubova, kunia,
ukrasne ivine i ptica); pratei objekti za gajenje domaih ivotinja
(ispusti za stoku, betonske piste za odlaganje vrstog stajnjaka,
objekti za skladitenje osoke); objekti za skladitenje stone hrane
(senici, magacini za skladitenje koncentrovane stone hrane,
betonirane silo jame i silo trenevi), objekti za skladitenje
poloprivrednih proizvoda (ambari, koevi) i drugi slini objekti na
poloprivrednom gazdinstvu (objekti za maine i vozila, punice,
suionice i sl.);
25)(brisana)
26)linijski infrastrukturni objekatjeste javni put, javna
eleznika infrastruktura, elektroenergetski vod, naftovod,
produktovod, gasovod, objekat visinskog prevoza, linijska
infrastruktura elektronskih komunikacija vodovodna i kanalizaciona
infrastruktura i sl. koji moe biti nadzemni ili podzemni, ija
izgradnja je predviena odgovarajuim planskim dokumentom;
26a)tuneli(putni, elezniki ili za posebnu namenu) su posebna
vrsta podzemnih infrastrukturnih objekata, ijom izgradnjom se ne
naruava korienje zemlita na povrini terena postojee namene, uz
eventualna tehnika ogranienja koje definie planski dokument;
27)komunalna infrastrukturajesu svi objekti infrastrukture za
koje reenje za izvoenje radova, odnosno graevinsku dozvolu izdaje
jedinica lokalne samouprave;
27v)kliziteje vid erozije zemlita koja se odvija pod uticajem
prirodnih i seizmolokih prilika pri emu se deo stenovite ili
rastresite mase odvaja od podloge i nekontrolisano klizi po kliznoj
povrini;
28)pripremni radovijesu radovi koji prethode graenju objekta i
odnose se naroito na: ruenje postojeih objekata na parceli,
izmetanje postojee infrastrukture na parceli, raiavanje terena na
parceli, obezbeenje prostora za dopremu i smetaj graevinskog
materijala i opreme, graenje i postavlanje objekata, instalacija i
opreme privremenog karaktera za potrebe izvoenja radova
(postavlanje gradiline ograde, kontejnera i sl.), zemlani radovi,
radovi kojima se obezbeuje sigurnost susednih objekata, odnosno
sigurnost i stabilnost terena (ipovi, dijafragme, potporni zidovi i
sl.), obezbeivanje nesmetanog odvijanja saobraaja i korienje
okolnog prostora;
29)tehnika dokumentacijajeste skup projekata koji se izrauju
radi: utvrivanja koncepta objekta, razrade uslova, naina izgradnje
objekta i za potrebe odravanja objekta;
30)izgradnja objektajeste skup radnji koji obuhvata: prethodne
radove, izradu i kontrolu tehnike dokumentacije, pripremne radove
za graenje, graenje objekta i struni nadzor u toku graenja
objekta;
31)graenjejeste izvoenje graevinskih i graevinsko-zanatskih
radova, ugradnja instalacija, postrojenja i opreme;
32)rekonstrukcijajeste izvoenje graevinskih radova na postojeem
objektu u gabaritu i volumenu objekta, kojima se: utie na
stabilnost i sigurnost objekta i zatitu od poara; menjaju
konstruktivni elementi ili tehnoloki proces; menja spolni izgled
objekta ili poveava broj funkcionalnih jedinica vri zamena ureaja,
postrojenja, opreme i instalacija sa poveanjem kapaciteta;
32a)rekonstrukcija linijskog infrastrukturnog objektajeste
izvoenje graevinskih radova u zatitnom pojasu, u skladu sa posebnim
zakonom, kojima se moe promeniti gabarit, volumen, poloaj ili
oprema postojeeg objekta;
33)dogradnjajeste izvoenje graevinskih i drugih radova kojima se
izgrauje novi prostor van postojeeg gabarita objekta, kao i
nadziivanje objekta, i sa njim ini graevinsku, funkcionalnu ili
tehniku celinu;
34)adaptacijajeste izvoenje graevinskih i drugih radova na
postojeem objektu, kojima se: vri promena organizacije prostora u
objektu, vri zamena ureaja, postrojenja, opreme i instalacija istog
kapaciteta, a kojima se ne utie na stabilnost i sigurnost objekta,
ne menjaju konstruktivni elementi, ne menja spolni izgled i ne utie
na bezbednost susednih objekata, saobraaja, zatite od poara i
ivotne sredine;
35)sanacijajeste izvoenje graevinskih i drugih radova na
postojeem objektu kojima se vri popravka ureaja, postrojenja i
opreme, odnosno zamena konstruktivnih elemenata objekta, kojima se
ne menja spolni izgled, ne utie na bezbednost susednih objekata,
saobraaja i ivotne sredine i ne utie na zatitu prirodnog i
nepokretnog kulturnog dobra, odnosno njegove zatiene okoline, osim
restauratorskih, konzervatorskih i radova na revitalizaciji;
35a)sanacija klizitaobuhvata sve radove kojima se vri saniranje
klizita nastalih na graevinskom, umskom, poloprivrednom, putnom ili
drugoj vrsti zemlita. Ovi radovi obuhvataju raiavanje i otklanjanje
nanosa nastalih kao posledica klizanja tla, projektovanje,
obezbeenje potrebne tehnike dokumentacije, potrebnih graevinskih
uslova i izvoenje graevinskih radova potrebnih za sanaciju i zatitu
od pojave novog klizita;
36)investicionoodravanjeje izvoenje graevinsko-zanatskih,
odnosno drugih radova zavisno od vrste objekta u cilu pobolanja
uslova korienja objekta u toku eksploatacije;
36a)tekue (redovno) odravanje objektajeste izvoenje radova koji
se preduzimaju radi spreavanja oteenja koja nastaju upotrebom
objekta ili radi otklanjanja tih oteenja, a sastoje se od pregleda,
popravki i preduzimanja preventivnih i zatitnih mera, odnosno svi
radovi kojima se obezbeuje odravanje objekta na zadovolavajuem
nivou upotreblivosti, a radovi na tekuem odravanju stana jesu
kreenje, farbanje, zamena obloga, zamena sanitarija, radijatora i
drugi slini radovi;
37)restauratorski, konzervatorski i radovi na revitalizaciji
kulturnih dobarasu radovi koji se izvode na nepokretnim kulturnim
dobrima i njihovoj zatienoj okolini, u skladu sa posebnim i ovim
zakonom;
38)gradilitejeste zemlite ili objekat, posebno obeleeno, na kome
se gradi, rekonstruie ili uklanja objekat, odnosno izvode radovi na
odravanju objekta;
39)uklanjanje objektaili njegovog delajeste izvoenje radova na
ruenju objekta ili dela objekta;
40)standardi pristupanostijesu obavezne tehnike mere, standardi
i uslovi projektovanja, planiranja i izgradnje kojima se osigurava
nesmetano kretanje i pristup osobama sa invaliditetom, deci i
starim osobama;
41)separat o tehnikim uslovima izgradnje(u dalem tekstu:
separat) jeste dokument koji donosi imalac javnih ovlaenja u okviru
svoje nadlenosti kad planski dokument ne sadri uslove, odnosno
podatke za izradu tehnike dokumentacije, koji sadri odgovarajue
uslove i podatke za izradu tehnike dokumentacije, a naroito
kapacitete i mesto prikluenja na komunalnu i drugu infrastrukturu
prema klasama objekata i delovima podruja za koje se donosi;
42)imaoci javnih ovlaenjasu dravni organi, organi autonomne
pokrajine i lokalne samouprave, posebne organizacije i druga lica
koja vre javna ovlaenja u skladu sa zakonom;
43)finansijerjeste lice koje po osnovu zakluenog i overenog
ugovora sa investitorom finansira, odnosno sufinansira izgradnju,
dogradnju, rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju ili izvoenje drugih
graevinskih odnosno investicionih radova predvienih ovim zakonom i
na osnovu tog ugovora stie odreena prava i obaveze koje su ovim
zakonom propisane za investitora u skladu sa tim ugovorom, osim
sticanja prava svojine na objektu koji je predmet izgradnje.
3. Naela za ureenje i korienje prostora
lan 3
Odrivi razvoj iz stava 1. taka 1) ovog lana predstavla
usklaivanje ekonomskih, socijalnih i ekolokih aspekata razvoja,
racionalno korienje neobnovlivih i obezbeenje uslova za vee
korienje obnovlivih resursa, to sadanjim i buduim generacijama
omoguava zadovolavanje njihovih potreba i pobolanje kvaliteta
ivota.
Horizontalna koordinacija iz stava 1. taka 13) ovog lana,
podrazumeva povezivanje sa susednim teritorijama u toku planiranja
radi reavanja zajednikih funkcija i interesa, kao i povezivanje i
participaciju svih uesnika u prostornom razvoju javnog i civilnog
sektora i graana.
Vertikalna koordinacija iz stava 1. taka 13) ovog lana
podrazumeva uspostavlanje veza svih nivoa prostornog i urbanistikog
planiranja i ureenja prostora, od nacionalnog ka regionalnom i dale
ka lokalnom nivou, kao i informisanje, saradnju i koordinaciju
izmeu lokalnih inicijativa, planova i projekata sa regionalnim i
dravnim planovima i akcijama.
4. Unapreenje energetske efikasnosti
Energetska svojstva objekta
lan 4
Unapreenje energetske efikasnosti je smanjenje potronje svih
vrsta energije, uteda energije i obezbeenje odrive gradnje primenom
tehnikih mera, standarda i uslova planiranja, projektovanja,
izgradnje i upotrebe zgrada i prostora.
Zgrada koja za svoje funkcionisanje podrazumeva utroak energije,
mora biti projektovana, izgraena, koriena i odravana na nain kojim
se obezbeuju propisana energetska svojstva zgrada.
Energetska svojstva zgrada jesu stvarno potroena ili proraunata
koliina energije koja zadovolava razliite potrebe koje su u vezi sa
standardizovanim korienjem, a odnose se naroito na energiju za
grejanje, pripremu tople vode, hlaenje, ventilaciju i
osvetlenje.
Energetska svojstva utvruju se izdavanjem sertifikata o
energetskim svojstvima zgrada koji izdaje ovlaena organizacija koja
ispunjava propisane uslove za izdavanje sertifikata o energetskim
svojstvima objekata.
Sertifikat o energetskim svojstvima zgrada ini sastavni deo
tehnike dokumentacije koja se prilae uz zahtev za izdavanje
upotrebne dozvole.
Ispunjenost uslova iz stava 4. ovog lana posebnim reenjem
utvruje ministar nadlean za poslove graevinarstva.
Na reenje iz stava 6. ovog lana ne moe se izjaviti alba, ali se
tubom moe pokrenuti upravni spor.
Obaveza iz stava 2. ovog lana ne odnosi se na zgrade koje
posebnim propisom odredi ministar nadlean za poslove
graevinarstva.
5. Nesmetano kretanje i pristup osobama sa invaliditetom, deci i
starim osobama
lan 5
Zgrade javne i poslovne namene, kao i drugi objekti za javnu
upotrebu (ulice, trgovi, parkovi i sl.), moraju se projektovati,
graditi i odravati tako da svim korisnicima, a naroito osobama sa
invaliditetom, deci i starim osobama, omoguavaju nesmetan pristup,
kretanje i boravak, odnosno korienje u skladu sa odgovarajuim
tehnikim propisima iji su sastavni deo standardi koji definiu
obavezne tehnike mere i uslove projektovanja, planiranja i
izgradnje, kojima se osigurava nesmetano kretanje i pristup osobama
sa invaliditetom, deci i starim osobama.
Stambene i stambeno-poslovne zgrade sa deset i vie stanova
moraju se projektovati i graditi tako da se svim korisnicima, a
naroito osobama sa invaliditetom, deci i starim osobama omoguava
nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.
6. Graevinski proizvodi
lan 6
Graevinski proizvodi jesu graevinski materijali i od njih
izraeni graevinski elementi, koji se proizvode i isporuuju na trite
radi trajne ugradnje u objekte ili njihove delove i ija svojstva
imaju uticaj na svojstva objekata u pogledu osnovnih zahteva za
objekte.
Graevinski i drugi proizvodi koji se koriste prilikom graenja
objekta ili izvoenja radova, moraju ispunjavati zahteve propisane
ovim zakonom i posebnim propisima.
Vlada blie propisuje tehnike zahteve i sistem ocenjivanja i
provere svojstava graevinskih proizvoda koji su namenjeni za trajnu
ugradnju u objekte.
7. Inostrane isprave o usaglaenosti graevinskih proizvoda
lan 7
Zakonom kojim se ureuju tehniki zahtevi za proizvode i
ocenjivanje usaglaenosti i drugim propisima kojima se ureuje
priznavanje inostranih isprava o usaglaenosti proizvoda, propisuju
se uslovi i nain priznavanja inostranih isprava o usaglaenosti
graevinskih proizvoda.
Ispunjenost uslova iz stava 1. ovog lana utvruje komisija koju
ine strunjaci za odgovarajuu oblast, koju obrazuje ministar nadlean
za poslove graevinarstva.
Trokove utvrivanja ispunjenosti uslova za priznavanje inostrane
isprave snosi podnosilac zahteva, ija se visina odreuje reenjem
kojim se odluuje o zahtevu za priznavanje ispunjenosti uslova.
Reenje iz stava 3. ovog lana donosi ministar nadlean za poslove
graevinarstva, na predlog komisije iz stava 2. ovog lana.
Reenje iz stava 4. ovog lana konano je.
Do donoenja propisa iz stava 1. ovog lana, za graevinske
proizvode ije ocenjivanje usaglaenosti graevinskih proizvoda sa
propisanim tehnikim zahtevima nije propisano domaim tehnikim
propisom, priznaje se vaenje inostrane isprave o usaglaenosti
graevinskog proizvoda izdate od strane tela za ocenjivanje
usaglaenosti prijavlenog Evropskoj komisiji od strane zemala
potpisnica "EA MLA" sporazuma evropske organizacije za akreditaciju
koje sprovodi postupke ocenjivanja usaglaenosti u skladu sa vaeim
propisima Evropske unije.
Odredbe stava 6. ovog lana se ne primenjuju na graevinske
proizvode za koje je posebnim propisom koji ureuju zatitu ivota i
zdravla ludi, ivotne sredine, odnosno zatitu kulturnih dobara,
utvren nain stavlanja u promet, ve se ti proizvodi mogu koristiti
iskluivo uz priznavanje u skladu sa tim posebnim propisom.
8. Objedinjena procedura u postupcima za izdavanje akata u
ostvarivanju prava na izgradnju i korienje objekata
lan 8
Ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva, nadleni organ
autonomne pokrajine, odnosno nadleni organ jedinice lokalne
samouprave (u dalem tekstu: nadleni organ), duni su da odrede
posebnu organizacionu celinu u svom sastavu, koja sprovodi
objedinjenu proceduru za: izdavanje lokacijskih uslova; izdavanje
graevinske dozvole; prijavu radova; izdavanje upotrebne dozvole; za
pribavlanje uslova za projektovanje, odnosno prikluenje objekata na
infrastrukturnu mreu; za pribavlanje isprava i drugih dokumenata
koje izdaju imaoci javnih ovlaenja, a uslov su za izgradnju
objekata, odnosno za izdavanje lokacijskih uslova, graevinske
dozvole i upotrebne dozvole iz njihove nadlenosti, kao i obezbeenje
uslova za prikluenje na infrastrukturnu mreu i za upis prava
svojine na izgraenom objektu (u dalem tekstu: objedinjena
procedura).
Nadleni organ sprovodi objedinjenu proceduru i u sluajevima
izdavanja reenja iz lana 145. ovog zakona.
U okviru objedinjene procedure sprovodi se i izmena lokacijskih
uslova, odnosno reenja o graevinskoj dozvoli.
Rukovodilac nadlene slube je odgovoran za efikasno sprovoenje
objedinjene procedure.
Ministar nadlean za poslove graevinarstva blie propisuje nain
postupak sprovoenja objedinjene procedure.
9. Razmena dokumenata i podnesaka u objedinjenoj proceduri i
njihova forma
lan 8a
Razmena dokumenata i podnesaka u objedinjenoj proceduri obavla
se elektronskim putem.
Sva akta koja u vezi sa objedinjenom procedurom donose nadleni
organi i imaoci javnih ovlaenja, kao i podnesci i dokumenti koji se
dostavlaju u objedinjenoj proceduri, ukluujui i tehniku
dokumentaciju, dostavlaju se u formi elektronskog dokumenta.
Ministar nadlean za poslove graevinarstva blie ureuje nain
razmene dokumenata i podnesaka iz stava 1. ovog lana i formu u
kojoj se dostavlaju tehnika dokumentacija i akta iz stava 2. ovog
lana.
10. Postupanje imaoca javnih ovlaenja u objedinjenoj
proceduri
lan 8b
Nadleni organ je duan da u roku od pet radnih dana od dana
prijema zahteva za izdavanje lokacijskih uslova, imaocima javnih
ovlaenja, koji u skladu sa ovim zakonom i posebnim propisom utvruju
uslove za izgradnju objekata, dostavi zahtev za izdavanjem tih
uslova, ako se oni ne mogu pribaviti uvidom u planski dokument,
odnosno separat.
Imalac javnih ovlaenja je duan da postupi po zahtevu iz stava 1.
ovog lana, u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, a za objekte
iz lana 133. ovog zakona u roku od 30 dana od dana prijema
zahteva.
Ako imalac javnih ovlaenja ne postupi u roku iz stava 2. ovog
lana, nadleni organ e o tome obavestiti podnosioca zahteva i podnee
zahtev za pokretanje prekrajnog postupka u skladu sa lanom 211a
ovog zakona.
Imalac javnih ovlaenja iz stava 2. ovog lana ima pravo na
naknadu stvarnih trokova za izdavanje traenih uslova, saglasnosti i
drugih akata, kao i za sprovoenje drugih radnji iz svoje
nadlenosti.
Akt o izdavanju uslova imalaca javnih ovlaenja sadri i iznos
naknade za prikluenje na infrastrukturnu mreu, kao i iznos drugih
naknada, odnosno taksi, u skladu sa posebnim zakonima.
Obaveza plaanja naknade iz stava 4. ovog lana, odnosno takse,
dospeva pre izdavanja lokacijskih uslova.
Obaveza plaanja naknade iz stava 5. ovog lana dospeva pre
prikluenja na mreu, a naknade koje nisu u vezi sa prikluenjem na
infrastrukturnu mreu, odnosno takse, pre izdavanja upotrebne
dozvole, ako posebnim zakonom nije propisano drugaije.
U roku od tri radna dana od dana prijema zahteva podnosioca
zahteva za prikluenje objekta na odgovarajuu mreu, nadleni organ
upuuje zahtev imaocu javnih ovlaenja da izvri prikluenje.
U sluaju da je objekat izveden u skladu sa uslovima za
prikluenje, imalac javnih ovlaenja duan je da izvri prikluenje
objekta na komunalnu i drugu infrastrukturu i da o tome obavesti
nadleni organ u roku od 15 dana od dana prijema zahteva iz stava 8.
ovog lana, ako lokacijskim uslovima nije predvieno drugaije.
Odredbe st. 5-9. ovog lana ne primenjuju se za prikluenje
objekta na prenosnu elektroenergetsku mreu (iznad 110 kv).
11. Registar objedinjenih procedura
lan 8v
Nadleni organ je duan da objedinjenu proceduru sprovodi tako to
vodi elektronsku, javno dostupnu bazu podataka o toku svakog
pojedinanog predmeta, od podnoenja zahteva za izdavanje lokacijskih
uslova, do izdavanja upotrebne dozvole, koja sadri i akta
pribavlena i izdata u toj proceduri (u dalem tekstu: registar
objedinjenih procedura).
U nadlenom organu odreuje se lice koje vodi registar
objedinjenih procedura (u dalem tekstu: registrator).
Registrator je duan da obezbedi objavlivanje lokacijskih uslova,
graevinske i upotrebne dozvole u elektronskom obliku putem
interneta, u roku od tri radna dana od dana njihovog izdavanja.
Registrator je odgovoran za zakonito, sistematino i aurno voenje
registra objedinjenih procedura, u skladu sa ovim zakonom.
Registrator je duan da podnese prekrajnu prijavu iz lana 211a
ovog zakona, protiv imaoca javnih ovlaenja i odgovornog lica imaoca
javnih ovlaenja, ako tokom sprovoenja objedinjene procedure taj
imalac javnih ovlaenja ne postupa na nain i u rokovima propisanim
ovim zakonom, najkasnije u roku od tri radna dana od isteka
propisanog roka za postupanje od strane imaoca javnih ovlaenja.
Rukovodilac nadlene slube ima prava i odgovornosti koja su ovim
zakonom propisana za registratora, ako se u nadlenom organu ne
odredi registrator u skladu sa stavom 2. ovog lana.
Ministar nadlean za poslove graevinarstva propisuje voenje i
sadrinu registra objedinjenih procedura, obaveze i ovlaenja
registratora i obim javne dostupnosti podataka i dokumenata
sadranih u registru.
12. Centralna evidencija objedinjenih procedura
lan 8g
Agencija za privredne registre vodi jedinstvenu, centralnu,
javnu, elektronsku bazu podataka, u kojoj su objedinjeni podaci iz
svih registara objedinjenih procedura na teritoriji Republike
Srbije, kao i akta sadrana u tim registrima (u dalem tekstu:
centralna evidencija), preko registratora centralne evidencije.
Registrator centralne evidencije formira centralnu evidenciju
preuzimanjem podataka i elektronskih dokumenata iz registara
objedinjenih procedura iz lana 8v ovog zakona i stara se o javnoj
dostupnosti te evidencije.
Ministar nadlean za poslove graevinarstva blie ureuje nain
voenja elektronske evidencije iz stava 1. ovog lana.
Registratora centralne evidencije imenuje upravni odbor
Agencije, uz prethodnu saglasnost Vlade.
Registrator centralne evidencije je duan da Vladi dostavla
tromesene izvetaje o sprovoenju objedinjene procedure.
Registrator centralne evidencije je duan da Vladi i ministarstvu
nadlenom za poslove graevinarstva dostavla i druge izvetaje i
analize u vezi sa sprovoenjem objedinjene procedure, u skladu sa
njihovim zahtevom.
Registrator centralne evidencije duan je da bez odlaganja
podnese prekrajnu prijavu:
1) protiv odgovornog lica u nadlenom organu, zbog prekraja iz
lana 209. stav 1. taka 3) ovog zakona;
2) protiv registratora, zbog prekraja iz lana 211b ovog zakona,
ako ne podnese prijavu u skladu sa lanom 8v stav 6. ovog
zakona.
13. Sprovoenje objedinjene procedure
lan 8d
Nadleni organ:
1) po zahtevu za izdavanje lokacijskih uslova, te uslove izdaje
najkasnije u roku od pet radnih dana od pribavlanja svih uslova,
isprava i drugih dokumenata u skladu sa lanom 8b ovog zakona;
2) po zahtevu za izdavanje graevinske dozvole, dozvolu izdaje
najkasnije u roku od pet radnih dana od dana podnoenja zahteva za
izdavanje graevinske dozvole;
3) po prijavi radova, potvruje njen prijem prijave bez
odlaganja, osim ako se uz prijavu radova podnosi sredstvo
obezbeenja iz lana 98. ovog zakona, u kom sluaju nakon provere
valanosti sredstva obezbeenja prijavu radova potvruje, odnosno
odbacuje reenjem, u roku od pet radnih dana;
4) po zahtevu za prikluenje objekta na infrastrukturu, upuuje
taj zahtev imaocu javnih ovlaenja u roku od tri radna dana od dana
podnoenja zahteva;
5) po zahtevu za izdavanje upotrebne dozvole, dozvolu izdaje
najkasnije u roku od pet radnih dana od dana podnoenja zahteva za
izdavanje upotrebne dozvole;
6) po zahtevu za izdavanje reenja iz lana 145. ovog zakona
reenje izdaje najkasnije u roku od pet radnih dana od dana
podnoenja zahteva.
Formu i sadrinu zahteva i prijave iz stava 1. ovog lana, kao i
dokumentacije koja se podnosi uz zahteve i prijavu, propisuje
ministar nadlean za poslove graevinarstva.
U okviru rokova propisanih u stavu 1. ovog lana, nadleni organ
je duan da po slubenoj dunosti, u ime i za raun podnosioca zahteva,
pribavla sve akte, uslove i druga dokumenta, koje izdaju imaoci
javnih ovlaenja, a uslov su za sprovoenje objedinjene
procedure.
Primerak izdate graevinske dozvole i prijave radova nadleni
organ dostavla graevinskoj inspekciji bez odlaganja.
Ako je ovim zakonom propisano da se u posebnim sluajevima
graenja, odnosno izvoenja radova, ne sprovodi odreena faza
objedinjene procedure ili je ta faza pojednostavlena, za sprovoenje
pojednostavlene i preostalih faza objedinjene procedure vae rokovi
propisani u stavu 1. ovog lana, ako drugaije nije propisano
zakonom.
14. Granice ovlaenja nadlenog organa
lan 8
Tokom sprovoenja objedinjene procedure, nadleni organ iskluivo
vri proveru ispunjenosti formalnih uslova za izgradnju i ne uputa
se u ocenu tehnike dokumentacije, niti ispituje verodostojnost
dokumenata koje pribavla u toj proceduri, ve lokacijske uslove,
graevinsku i upotrebnu dozvolu izdaje, a prijavu radova potvruje, u
skladu sa aktima i drugim dokumentima iz lana 8b ovog zakona.
Nadleni organ u skladu sa stavom 1. ovog lana proverava iskluivo
ispunjenost sledeih formalnih uslova:
1) nadlenost za postupanje po zahtevu, odnosno prijavi;
2) da li je podnosilac zahteva, odnosno prijave lice koje, u
skladu sa ovim zakonom, moe biti podnosilac zahteva odnosno
prijave;
3) da li zahtev, odnosno prijava sadri sve propisane
podatke;
4) da li je uz zahtev, odnosno prijavu priloena sva
dokumentacija propisana ovim zakonom i podzakonskim aktima donetim
na osnovu ovog zakona;
5) da li je uz zahtev priloen dokaz o uplati propisane naknade,
odnosno takse;
6) da li su podaci navedeni u izvodu iz projekta, koji je
sastavni deo zahteva za izdavanje graevinske dozvole, u skladu sa
izdatim lokacijskim uslovima.
Po zahtevu za izdavanje, odnosno izmenu graevinske dozvole i
upotrebne dozvole, odnosno reenja iz lana 145. ovog zakona nadleni
organ u rokovima iz lana 8d stav 1. ovog zakona donosi reenje, osim
ako nisu ispunjeni formalni uslovi za dale postupanje po zahtevu,
kada taj zahtev odbacuje zaklukom.
Ako podnosilac zahteva otkloni utvrene nedostatke i podnese
usaglaeni zahtev u roku od deset dana od dana prijema zakluka iz
stava 3. ovog lana, a najkasnije 30 dana od dana objavlivanja
zakluka na internet strani nadlenog organa, ne dostavla
dokumentaciju podnetu uz zahtev koji je odbaen od strane nadlenog
organa, niti ponovo plaa administrativnu taksu.
U sluaju tete nastale kao posledica primene tehnike
dokumentacije, na osnovu koje je izdata graevinska dozvola ili
reenje iz lana 145. ovog zakona, za koju se naknadno utvrdi da nije
u skladu sa propisima i pravilima struke, za tetu solidarno
odgovaraju projektant koji je izradio i potpisao tehniku
dokumentaciju, vrilac tehnike kontrole i investitor.
Ministar nadlean za poslove graevinarstva blie utvruje sadraj
izvoda iz projekta aktom kojim se ureuje sprovoenje objedinjene
procedure.
lan 9
(Brisano)
II PROSTORNO I URBANISTIKO PLANIRANE
1. Dokumenti prostornog i urbanistikog planiranja
lan 10
Dokumenti prostornog i urbanistikog planiranja su:
1) planski dokumenti;
2) dokumenti za sprovoenje prostornih planova;
3) urbanistiko-tehniki dokumenti.
Dokumenti prostornog i urbanistikog planiranja sadre mere
ureenja i pripreme teritorije za potrebe odbrane zemle, kao i
podatke o podrujima i zonama objekata od posebnog znaaja i interesa
za odbranu zemle.
Poseban prilog koji se odnosi na posebne mere ureenja i pripreme
teritorije za potrebe odbrane zemle je sastavni deo plana, ukoliko
ministarstvo nadleno za poslove odbrane ne odlui drugaije.
1.1. Planski dokumenti
lan 11
Planski dokumenti su prostorni i urbanistiki planovi.
Prostorni planovi su:
1) Prostorni plan Republike Srbije;
2) Regionalni prostorni plan;
3) Prostorni plan jedinice lokalne samouprave;
4) Prostorni plan podruja posebne namene.
Urbanistiki planovi su:
1) Generalni urbanistiki plan;
2) Plan generalne regulacije;
3) Plan detalne regulacije.
1.2. Dokumenti za sprovoenje prostornih planova
lan 12
Dokumenti za sprovoenje prostornih planova su:
1) program implementacije Prostornog plana Republike Srbije;
2) program implementacije regionalnog prostornog plana.
3)(brisana)
1.3. Urbanistiko-tehniki dokumenti
lan 13
Urbanistiko-tehniki dokumenti za sprovoenje planskih dokumenata
su:
1) urbanistiki projekat;
2) projekat preparcelacije i parcelacije;
3) elaborat geodetskih radova za ispravku granica susednih
parcela i spajanje dve susedne parcele istog vlasnika.
2. Prostorni planovi
2.1. Prostorni plan Republike Srbije
lan 14
Prostorni plan Republike Srbije donosi se za teritoriju
Republike Srbije i osnovni je planski dokument prostornog
planiranja i razvoja u Republici.
Ostali planski dokumenti moraju biti u skladu sa Prostornim
planom Republike Srbije.
Prostorni plan Republike Srbije ima strateko-razvojnu i optu
regulatornu funkciju.
Prostorni plan Republike Srbije donosi se za period od najmanje
10 godina, a najvie do 25 godina.
Prostorni plan Republike Srbije moe se menjati i pre isteka roka
za koji je donet.
lan 15
Prostorni plan Republike Srbije sadri naroito:
1) polazne osnove za izradu plana;
2) ocenu postojeeg stanja;
3) cileve i principe prostornog razvoja;
4) principe i propozicije zatite, ureenja i razvoja prirode i
prirodnih sistema;
5) prostorni razvoj i distribuciju stanovnitva;
6) mree nasela i javnih slubi;
7) prostorni razvoj saobraaja i infrastrukturnih sistema od
znaaja za Republiku Srbiju;
8) koncepciju i propozicije prostornog razvoja privrede;
9) mere zatite, ureenja i unapreenja prirodnih dobara i
nepokretnih kulturnih dobara;
10) mere zatite ivotne sredine;
11)(brisana)
12) definisanje interregionalnih i intraregionalnih
funkcionalnih mrea;
13) planske celine zajednikih prostornih i razvojnih obeleja, za
koje e biti doneti prostorni planovi nieg reda;
14) mere za sprovoenje prostornog plana;
15) dugorone razvojne strategije Republike Srbije.
Izvetaj o stratekoj proceni uticaja na ivotnu sredinu je
sastavni deo dokumentacione osnove planskog dokumenta.
lan 16
Odluku o izradi Prostornog plana Republike Srbije donosi Vlada,
na predlog ministarstva nadlenog za poslove prostornog
planiranja.
Odluka iz stava 1. ovog lana sadri podatke o cilu donoenja, roku
izrade, izvoru sredstva za izradu, mestu odravanja javnog uvida i
dr.
Odluka iz stava 1. ovog lana objavluje se u "Slubenom glasniku
Republike Srbije".
2.2. Regionalni prostorni plan
lan 17
Regionalni prostorni plan se izrauje za vee prostorne celine
administrativnog, funkcionalnog, geografskog ili statistikog
karaktera, usmerene ka zajednikim cilevima i projektima regionalnog
razvoja.
Regionalni prostorni plan je planski dokument koji uz uvaavanje
specifinih potreba koje proizlaze iz regionalnih posebnosti,
razrauje cileve prostornog ureenja i odreuje racionalno korienje
prostora, u skladu sa susednim regionima i optinama.
(brisan)
lan 18
Regionalni prostorni plan sadri naroito:
1) polazne osnove za izradu plana;
2) ocenu postojeeg stanja;
3) cileve i principe regionalnog prostornog razvoja;
4) koncepciju regionalnog prostornog razvoja;
5) principe i propozicije zatite, ureenja i razvoja prirode i
prirodnih sistema;
6) koncepciju i propozicije prostornog razvoja i distribucije
stanovnitva, mree naselenih mesta i javnih slubi;
7) funkcionalno povezivanje naselenih mesta;
8) principe i propozicije prostornog razvoja privrede,
distribuciju aktivnosti i upotrebu zemlita;
9) prostorni razvoj saobraaja, regionalnih infrastrukturnih
sistema i povezivanje sa infrastrukturnim sistemima od znaaja za
Republiku Srbiju;
10) mere zatite, ureenja i unapreenja prirodnih dobara i
nepokretnih kulturnih dobara;
11) definisanje interregionalnih i intraregionalnih
funkcionalnih veza i transgranine saradnje;
12) mere zatite ivotne sredine;
13) mere za podsticanje regionalnog razvoja;
14) mere za ravnomerni teritorijalni razvoj regiona;
15) mere i instrumente za ostvarivanje regionalnog prostornog
plana i prioritetnih planskih reenja, odnosno strateko razvojnih
projekata za prvu etapu sprovoenja;
16) mere za sprovoenje regionalnog prostornog plana.
Izvetaj o stratekoj proceni uticaja na ivotnu sredinu je
sastavni deo dokumentacione osnove planskog dokumenta.
2.3. Prostorni plan jedinice lokalne samouprave
lan 19
Prostorni plan jedinice lokalne samouprave donosi se za
teritoriju jedinice lokalne samouprave i odreuje smernice za razvoj
delatnosti i namenu povrina, kao i uslove za odrivi i ravnomerni
razvoj na teritoriji jedinice lokalne samouprave.
lan 20
Prostorni plan jedinice lokalne samouprave sadri naroito:
1) obuhvat graevinskog podruja;
2) planirane namene prostora;
3) mreu nasela i distribuciju slubi i delatnosti;
4) prostorni razvoj saobraaja i infrastrukturnih sistema;
5) delove teritorije za koje je predviena izrada urbanistikog
plana ili urbanistikog projekta;
6) ureajne osnove za sela;
7) planiranu zatitu, ureenje, korienje i razvoj prirodnih i
kulturnih dobara i ivotne sredine;
8) pravila ureenja i pravila graenja za delove teritorije za
koje nije predviena izrada urbanistikog plana;
9) mere i instrumente za sprovoenje plana;
10) mere za ravnomerni teritorijalni razvoj jedinice lokalne
samouprave.
Izvetaj o stratekoj proceni uticaja na ivotnu sredinu je
sastavni deo dokumentacione osnove planskog dokumenta.
Za delove administrativnog podruja grada Beograda, van obuhvata
generalnog urbanistikog plana, donose se prostorni planovi gradskih
optina sa elementima i sadrajem prostornog plana jedinice lokalne
samouprave u skladu sa ovim zakonom.
lan 20a
Ureajna osnova za selo se izrauje obavezno za sela koja nemaju
donet planski dokument sa detalnou koja je potrebna za izdavanje
lokacijskih uslova i sastavni je deo prostornog plana jedinice
lokalne samouprave, odnosno donosi se za sela za koja nije
predviena izrada planskog dokumenta.
Kad se ureajna osnova za selo izrauje pre ili nakon donetog
prostornog plana njihova izrada i donoenje se vri u skladu sa
odredbama ovog zakona koje se odnose na izradu i donoenje
urbanistikog plana.
Ureajna osnova za selo sprovodi se direktno izdavanjem
lokacijskih uslova, a sadri naroito:
1) granicu prostornog obuhvata;
2) detalnu podelu podruja na prostorne celine u odnosu na
njihovu namenu;
3) prikaz graevinskog podruja (katastarskih parcela);
4) prikaz povrina javne namene;
5) regulaciju i nivelaciju;
6) pravila ureenja i graenja po prostornim celinama;
7) druge detalne uslove korienja, ureenja i zatite prostora i
objekata.
Ureajna osnova za selo se izrauje u svrhu prostornog razvoja
sela i podsticanja njegovog odrivog razvoja, uvaavajui tipoloke i
morfoloke razliitosti, a naroito:
1) geomorfoloke (ravniarska, dolinska, brdska, planinska i dr.
sela),
2) regionalne i tradicionalne (zbijen, razbijen tip sela,
povremeno i stalno naselena sela, naputena sela), kao i
3) druge razliitosti.
Izuzetno do donoenja ureajne osnove za selo iz stava 1. ovog
lana, lokacijski uslovi se mogu izdati na osnovu optih pravila
ureenja i graenja, i to za objekte koji po svojoj nameni, veliini i
kapacitetima ne menjaju namenu i izgled prostora i koji nemaju
negativni uticaj na okolno podruje, a naroito za:
1) izgradnju novih objekata u neposrednoj blizini postojeih ili
sruenih objekata,
2) rekonstrukciju postojeih objekata ili nove izgradnje na istoj
katastarskoj parceli.
2.4. Prostorni plan podruja posebne namene
lan 21
Prostorni plan podruja posebne namene donosi se za podruja koja
zahtevaju poseban reim organizacije, ureenja, korienja i zatite
prostora, projekte od znaaja za Republiku Srbiju ili za podruja
odreena Prostornim planom Republike Srbije, ili drugim prostornim
planom, a naroito za:
1) podruje sa prirodnim, kulturno-istorijskim ili ambijentalnim
vrednostima;
2) podruje sa mogunou eksploatacije mineralnih sirovina;
3) podruje sa mogunou korienja turistikih potencijala;
4) podruje sa mogunou korienja hidropotencijala;
5) za realizaciju projekata za koje Vlada utvrdi da su projekti
od znaaja za Republiku Srbiju;
6) za izgradnju objekata za koje graevinsku dozvolu izdaje
ministarstvo nadleno za poslove graevinarstva ili nadleni organ
autonomne pokrajine.
Izvetaj o stratekoj proceni uticaja na ivotnu sredinu je
sastavni deo dokumentacione osnove planskog dokumenta.
Na izgradnju elektroenergetske prenosne i distributivne mree i
elektronske komunikacione mree i ureaja, koje su u funkciji
izgradnje objekata ili ureenja prostora predvienih prostornim
planom podruja posebne namene, a nalaze se izvan obuhvata tog
plana, mogu se primeniti i odredbe iz l. 69. i 217. ovog
zakona.
lan 22
Prostorni plan podruja posebne namene sadri naroito:
1) polazne osnove za izradu plana;
2) ocenu postojeeg stanja (SWOT analiza);
3) posebno obeleavanje graevinskog podruja sa granicama
podruja;
4) delove teritorije za koje je predviena izrada urbanistikog
plana;
5) cileve, principe i operativne cileve prostornog razvoja
podruja posebne namene;
6) koncepciju prostornog razvoja podruja posebne namene;
7) koncepciju i propoziciju zatite, ureenja i razvoja prirode i
prirodnih sistema;
8) koncepciju i propozicije u odnosu na eventualne
demografsko-socijalne probleme;
9) prostorni razvoj funkcije posebne namene, distribuciju
aktivnosti i upotrebu zemlita;
10) prostorni razvoj saobraaja, infrastrukturnih sistema i
povezivanje sa drugim mreama;
11) pravila ureenja i graenja i druge elemente regulacije za
delove teritorije u obuhvatu plana za koje nije predviena izrada
urbanistikog plana;
12) mere zatite, ureenja i unapreenja prirodnih i kulturnih
dobara;
13) mere zatite ivotne sredine;
14) mere i instrumenti za ostvarivanje prostornog plana podruja
posebne namene i prioritetnih planskih reenja;
15) mere za sprovoenje prostornog plana posebne namene.
Strateka procena uticaja na ivotnu sredinu je sastavni deo
plana.
Izuzetno za linijske infrastrukturne objekte, prostorni plan
podruja posebne namene moe se izraivati paralelno sa izradom
idejnog projekta koji sadri sve potrebne tehnike podatke.
3. Urbanistiki planovi
3.1. Generalni urbanistiki plan
lan 23
Generalni urbanistiki plan se donosi kao strateki razvojni plan,
sa optim elementima prostornog razvoja.
Generalni urbanistiki plan se donosi za naseleno mesto, koje je
u skladu sa Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Republike Srbije
("Slubeni glasnik RS", broj 129/07), utvreno kao grad, odnosno grad
Beograd.
lan 24
Generalni urbanistiki plan sadri naroito:
1) granice plana i obuhvat graevinskog podruja;
2) generalna urbanistika reenja sa namenama povrina koje su
preteno planirane u graevinskom podruju;
3) generalne pravce i koridore za saobraajnu, energetsku,
vodoprivrednu, komunalnu i drugu infrastrukturu;
4) podelu na celine za dalu plansku razradu planovima generalne
regulacije za celo graevinsko podruje;
5) druge elemente koji su znaajni za dalu plansku razradu
urbanistikog plana.
3.2. Plan generalne regulacije
lan 25
Plan generalne regulacije se obavezno donosi za naseleno mesto
koje je sedite jedinice lokalne samouprave, a moe se doneti i za
druga naselena mesta na teritoriji optine, odnosno grada, odnosno
grada Beograda, kada je to predvieno prostornim planom jedinice
lokalne samouprave.
Za jedinice lokalne samouprave za koje se po ovom zakonu donosi
generalni urbanistiki plan, planovi generalne regulacije se
obavezno donose za celo graevinsko podruje naselenog mesta, po
delovima naselenog mesta.
Plan generalne regulacije iz stava 2. ovog lana moe se doneti i
za mree objekata i povrine javne namene.
lan 26
Plan generalne regulacije sadri naroito:
1) granice plana i obuhvat graevinskog podruja;
2) podelu prostora na posebne celine i zone;
3) pretenu namenu zemlita po zonama i celinama;
4) regulacione i graevinske linije;
5) potrebne nivelacione kote raskrsnica ulica i povrina javne
namene;
6) koridore i kapacitete za saobraajnu, energetsku, komunalnu i
drugu infrastrukturu;
7) mere zatite kulturno-istorijskih spomenika i zatienih
prirodnih celina;
8) zone za koje se obavezno donosi plan detalne regulacije sa
propisanom zabranom izgradnje do njegovog donoenja;
9) lokacije za koje se obavezno izrauje urbanistiki projekat,
odnosno raspisuje konkurs;
10) pravila ureenja i pravila graenja po celinama i zonama za
koje nije predvieno donoenje plana detalne regulacije;
11) druge elemente znaajne za sprovoenje plana.
3.3. Plan detalne regulacije
lan 27
Plan detalne regulacije se donosi za delove naselenog mesta,
ureenje neformalnih nasela, zone urbane obnove, infrastrukturne
koridore i objekte i podruja za koja je obaveza njegove izrade
odreena prethodno donetim planskim dokumentom.
Plan detalne regulacije moe se doneti i kada prostornim, odnosno
urbanistikim planom jedinice lokalne samouprave njegova izrada nije
odreena, na osnovu odluke nadlenog organa ili po zahtevu lica koje
sa jedinicom lokalne samouprave zaklui ugovor o finansiranju izrade
tog planskog dokumenta.
Izuzetno za linijske infrastrukturne objekte, plan detalne
regulacije, moe da se izrauje istovremeno sa izradom idejnog
projekta koji sadri sve potrebne tehnike podatke.
Za zone urbane obnove planom detalne regulacije razrauju se
naroito i kompozicioni ili oblikovni plan i plan parternog
ureenja.
Kada je planskim dokumentom ireg podruja predviena izrada plana
detalne regulacije, taj planski dokument ireg podruja mora da sadri
pravila regulacije, parcelacije i graenja koja e se primenjivati
prilikom izdavanja lokacijskih uslova i sprovoenja postupaka
parcelacije i preparcelacije do donoenja plana detalne
regulacije.
Odlukom o izradi planskog dokumenta iz stava 1. ovog lana moe se
utvrditi period zabrane izgradnje u obuhvatu tog planskog
dokumenta, a najdue 12 meseci od dana donoenja te odluke. Ako u
propisanom roku plan detalne regulacije ne bude usvojen, lokacijski
uslovi izdae se u skladu sa lanom 57. stav 5. ovog zakona.
lan 28
Plan detalne regulacije sadri naroito:
1) granice plana i obuhvat graevinskog podruja, podelu prostora
na posebne celine i zone;
2) detalnu namenu zemlita;
3) regulacione linije ulica i javnih povrina i graevinske linije
sa elementima za obeleavanje na geodetskoj podlozi;
4) nivelacione kote ulica i javnih povrina (nivelacioni
plan);
5) popis parcela i opis lokacija za javne povrine, sadraje i
objekte;
6) koridore i kapacitete za saobraajnu, energetsku, komunalnu i
drugu infrastrukturu;
7) mere zatite kulturno-istorijskih spomenika i zatienih
prirodnih celina;
8) lokacije za koje se obavezno izrauje urbanistiki projekat ili
raspisuje konkurs;
9) pravila ureenja i pravila graenja po celinama i zonama;
10) druge elemente znaajne za sprovoenje plana detalne
regulacije.
Za zone urbane obnove planom detalne regulacije razrauju se
naroito i kompozicioni ili oblikovni plan i plan parternog
ureenja.
Kada se urbanistikim planom namena zemlita menja tako da nova
namena zahteva bitno drugaiju parcelaciju plan detalne regulacije
moe sadrati i plan parcelacije.
4. Sastavni delovi planskih dokumenata
lan 29
Sastavni delovi prostornog plana podruja posebne namene,
prostornog plana jedinice lokalne samouprave i urbanistikih planova
su:
1) pravila ureenja;
2) pravila graenja;
3) grafiki deo.
4.1. Pravila ureenja
lan 30
Pravila ureenja sadrana u prostornom planu podruja posebne
namene, prostornom planu jedinice lokalne samouprave i urbanistikim
planovima sadre naroito:
1) koncepciju ureenja karakteristinih graevinskih zona ili
karakteristinih celina odreenih planom prema morfolokim, planskim,
istorijsko-ambijentalnim, oblikovnim i drugim karakteristikama;
2) urbanistike i druge uslove za ureenje i izgradnju povrina i
objekata javne namene i mree saobraajne i druge infrastrukture, kao
i uslove za njihovo prikluenje;
3) stepen komunalne opremlenosti graevinskog zemlita po celinama
ili zonama iz planskog dokumenta, koji je potreban za izdavanje
lokacijske i graevinske dozvole;
4) uslove i mere zatite prirodnih dobara i nepokretnih kulturnih
dobara i zatite prirodnog i kulturnog naslea, ivotne sredine i
ivota i zdravla ludi;
5) uslove kojima se povrine i objekti javne namene ine
pristupanim osobama sa invaliditetom, u skladu sa standardima
pristupanosti;
6) popis objekata za koje se pre sanacije ili rekonstrukcije
moraju izraditi konzervatorski ili drugi uslovi za preduzimanje
mera tehnike zatite i drugih radova u skladu sa posebnim
zakonom;
7) mere energetske efikasnosti izgradnje;
8) druge elemente znaajne za sprovoenje planskog dokumenta.
Pravila ureenja za delove u obuhvatu planskih dokumenata za koje
je odreena dala planska razrada su pravila usmeravajueg karaktera
za dalu plansku razradu.
4.2. Pravila graenja
lan 31
Pravila graenja u prostornom planu podruja posebne namene,
prostornog plana jedinice lokalne samouprave i planovima generalne
i detalne regulacije sadre naroito:
1) vrstu i namenu odnosno kompatibilne namene objekata koji se
mogu graditi u pojedinanim zonama pod uslovima utvrenim planskim
dokumentom, odnosno klasu i namenu objekata ija je izgradnja
zabranjena u tim zonama;
2) uslove za parcelaciju, preparcelaciju i formiranje graevinske
parcele, kao i minimalnu i maksimalnu povrinu graevinske
parcele;
3) poloaj objekata u odnosu na regulaciju i u odnosu na granice
graevinske parcele;
4) najvei dozvoleni indeks zauzetosti ili izgraenosti graevinske
parcele;
5) najveu dozvolenu visinu ili spratnost objekata;
6) uslove za izgradnju drugih objekata na istoj graevinskoj
parceli;
7) uslove i nain obezbeivanja pristupa parceli i prostora za
parkiranje vozila.
Ako uslovi za projektovanje, odnosno prikluenje, nisu utvreni
planskim dokumentom, organ nadlean za izdavanje graevinske dozvole
e ih pribaviti iz separata.
Odluku o donoenju, odnosno izmeni i dopuni separata, donosi
nadleni imalac javnih ovlaenja, po potrebi, na sopstvenu
inicijativu, ili na inicijativu organa nadlenog za izdavanje
graevinske dozvole.
Separatom se moe utvrditi za koje klase i namene objekata i u
kojim delovima podruja za koje se donosi je potrebno pribaviti
uslove imalaca javnih ovlaenja, u skladu sa ovim zakonom.
Uslovi sadrani u planskom dokumentu, odnosno pribavleni iz
separata ili pribavleni od imaoca javnog ovlaenja, imaju istu
pravnu snagu i obavezujui su za sve uesnike u postupku.
Pravila graenja u zavisnosti od vrste planskog dokumenta mogu da
sadre i druge uslove arhitektonskog oblikovanja, materijalizacije,
zavrne obrade, kolorita i drugo.
4.3. Grafiki deo plana
lan 32
Grafikim delom planskog dokumenta prikazuju se reenja u skladu
sa sadrinom plana.
Grafiki deo prostornog plana izrauje se na topografskim kartama,
a mogu se koristiti, u zavisnosti od raspoloivosti i potrebnog
nivoa detalnosti i satelitski snimci, karte iz postojeih
geografskih informacionih sistema, aurne georeferencirane ortofoto
podloge i overeni katastarsko-topografski planovi.
Grafiki deo urbanistikog plana izrauje se po pravilu na overenom
katastarsko-topografskom, odnosno overenom topografskom planu,
odnosno overenom katastarskom planu.
Grafiki deo urbanistikog plana, osim plana detalne regulacije,
moe se izraivati i na aurnim georeferenciranim ortofoto podlogama,
satelitskim snimcima ili kartama iz postojeih geografskih
informacionih sistema.
Grafiki deo planskog dokumenta izrauje se u digitalnom obliku, a
za potrebe javnog uvida prezentuje se i u analognom obliku.
5. Usklaenost planskih dokumenata
lan 33
Dokumenti prostornog i urbanistikog planiranja moraju biti
usklaeni, tako da dokument ueg podruja mora biti u skladu sa
dokumentom ireg podruja.
Planski dokumenti moraju biti u skladu sa Prostornim planom
Republike Srbije.
Na regionalni prostorni plan za podruje autonomne pokrajine,
regionalni prostorni plan za podruje grada Beograda, prostorni plan
jedinice lokalne samouprave, posle javnog uvida, pribavla se
saglasnost ministra nadlenog za poslove prostornog planiranja i
urbanizma, u pogledu usklaenosti tih planova sa planskim
dokumentima ireg podruja, ovim zakonom i propisima donetim na
osnovu ovog zakona, u roku koji ne moe biti dui od 30 dana od dana
prijema zahteva za davanje saglasnosti.
Na prostorni plan jedinice lokalne samouprave, posle javnog
uvida, pribavla se saglasnost nadlenog organa autonomne pokrajine,
u pogledu usklaenosti tog plana sa planskim dokumentima ireg
znaaja, ovim zakonom i propisima donetim na osnovu ovog zakona, u
roku koji ne moe biti dui od 30 dana od dana prijema zahteva za
davanje saglasnosti.
Na urbanistiki plan koji se izrauje u obuhvatu plana podruja
posebne namene unutar granica proglaenog ili zatienog prirodnog
dobra, posle javnog uvida, pribavla se saglasnost ministra nadlenog
za poslove prostornog planiranja i urbanizma, odnosno nadlenog
organa autonomne pokrajine, u pogledu usklaenosti sa planskim
dokumentima ireg podruja, ovim zakonom i propisima donetim na
osnovu ovog zakona, u roku koji ne moe biti dui od 30 dana od dana
prijema zahteva za davanje saglasnosti.
Kontrolu usklaenosti regionalnog prostornog plana za podruje
autonomne pokrajine, regionalnog prostornog plana za podruje grada
Beograda, prostornog plana jedinice lokalne samouprave, generalnog
urbanistikog plana i urbanistikog plana koji se izrauje u obuhvatu
prostornog plana podruja posebne namene unutar granica zatienog
podruja, sa aktom o proglaenju zatienog podruja vri, u roku od 15
dana od dana podnoenja zahteva za kontrolu usklaenosti planskog
dokumenta, komisija koju obrazuje ministar nadlean za poslove
prostornog planiranja i urbanizma, odnosno, za planske dokumente na
teritoriji autonomne pokrajine, komisija koju obrazuje nadleni
organ autonomne pokrajine.
Sredstva za rad komisije koju obrazuje ministar nadlean za
poslove prostornog planiranja i urbanizma obezbeuju se u budetu
Republike Srbije, a za rad komisije koju obrazuje nadleni organ
autonomne pokrajine u budetu autonomne pokrajine.
Po izvrenoj kontroli iz stava 6. ovog lana, komisija sastavla
izvetaj i u roku od osam dana od dana izvrene kontrole, dostavla ga
ministru nadlenom za poslove graevinarstva, odnosno nadlenom organu
autonomne pokrajine.
U sluaju da ministar nadlean za poslove prostornog planiranja i
urbanizma utvrdi da nema uslova za davanje saglasnosti na plan,
naloie nosiocu izrade planskog dokumenta izradu novog nacrta tog
planskog dokumenta u roku od 90 dana od dana dostavlanja
naloga.
Ako u roku iz stava 6. ovog lana kontrola usklaenosti nije
izvrena, smatrae se da je saglasnost data.
U fazi izrade i donoenja planskog dokumenta, pribavlaju se
saglasnosti i milenja, propisani ovim zakonom.
6. Obavezna dostava priloga planskog dokumenta
lan 34
Organu nadlenom za poslove dravnog premera i katastra dostavla
se prilog regulaciono-nivelacionog reenja ulica i javnih povrina sa
elementima za obeleavanje na geodetskoj podlozi.
7. Nadlenost za donoenje planskih dokumenata
lan 35
Prostorni plan Republike Srbije donosi Narodna skuptina
Republike Srbije, na predlog Vlade.
Prostorni plan podruja posebne namene donosi Vlada, na predlog
ministarstva nadlenog za poslove prostornog planiranja, a za
podruja koja se u celini nalaze na teritoriji autonomne pokrajine
skuptina autonomne pokrajine.
Regionalni prostorni plan, osim regionalnog prostornog plana
autonomne pokrajine i regionalnog prostornog plana za podruje grada
Beograda, donosi Vlada, na predlog ministarstva nadlenog za poslove
prostornog planiranja.
Regionalni prostorni plan za podruje autonomne pokrajine donosi
skuptina autonomne pokrajine.
Regionalni prostorni plan za podruje grada Beograda donosi
skuptina grada Beograda.
Prostorni plan jedinice lokalne samouprave donosi skuptina
jedinice lokalne samouprave.
Urbanistiki plan donosi skuptina jedinice lokalne
samouprave.
8. Izrada planskih dokumenata
lan 36
Planske dokumente pod uslovima propisanim ovim zakonom, moe da
izrauje javno preduzee, odnosno druga organizacija koju osnuje
jedinica lokalne samouprave za obavlanje poslova prostornog i
urbanistikog planiranja, kao i privredna drutva, odnosno druga
pravna lica, koja su upisana u odgovarajui registar za obavlanje
poslova prostornog i urbanistikog planiranja i izrade planskih
dokumenata.
Izradom prostornih, odnosno urbanistikih planova rukovodi
odgovorni planer, odnosno odgovorni urbanista.
9. Odgovorni planer
lan 37
Odgovorni planer moe biti lice sa steenim visokim obrazovanjem
na akademskim studijama drugog stepena (diplomske akademske studije
- master, specijalistike akademske studije) odnosno lice sa visokom
strunom spremom i najmanje pet godina radnog iskustva, koje ima
strune rezultate na izradi dokumenata prostornog planiranja i
odgovarajuu licencu izdatu u skladu sa ovim zakonom.
Strunim rezultatima iz stava 1. ovog lana smatraju se rezultati
ostvareni na rukovoenju, izradi ili saradnji na izradi najmanje dva
dokumenta prostornog planiranja.
10. Odgovorni urbanista
lan 38
Odgovorni urbanista moe biti lice sa steenim visokim
obrazovanjem odgovarajue struke, na akademskim studijama drugog
stepena (diplomske akademske studije - master, specijalistike
akademske studije) odnosno lice sa visokom kolskom spremom
odgovarajue struke i najmanje pet godina odgovarajueg radnog
iskustva, koje ima strune rezultate na izradi dokumenata
urbanistikog planiranja i odgovarajuu licencu izdatu u skladu sa
ovim zakonom.
Strunim rezultatima iz stava 1. ovog lana smatraju se rezultati
ostvareni na rukovoenju, izradi ili saradnji na izradi najmanje dva
dokumenta urbanistikog planiranja.
11. Sredstva za izradu planskih dokumenata
lan 39
Sredstva za izradu planskih dokumenata obezbeuju se u budetu ili
iz drugih izvora, u skladu sa zakonom.
Ministarstvo nadleno za poslove prostornog planiranja moe, na
zahtev jedinice lokalne samouprave, da su/finansira izradu
pojedinih planskih dokumenata.
Ministarstvo nadleno za poslove urbanizma moe u cilu ukluivanja
Republike Srbije u proces integracija finansirati izradu
nacionalnih programa kojima se ureuje politika urbanog razvoja,
urbana obnova i sl.
12. Ustupanje podloga
lan 40
U cilu izrade, odnosno izmene planskog dokumenta, na zahtev
ministarstva nadlenog za poslove prostornog planiranja i urbanizma,
autonomne pokrajine ili jedinice lokalne samouprave, nadleni organ,
odnosno organizacija ustupaju postojee kopije topografskog i
katastarskog plana, odnosno digitalne zapise, odnosno katastar
podzemnih instalacija, odnosno ortofoto snimke, bez naknade.
Sve podloge ustupaju se u roku od 30 dana.
13. Dostupnost planskih dokumenata
lan 41
Planski dokumenti sa prilozima moraju biti dostupni na uvid
javnosti u seditu donosioca, osim posebnog priloga koji se odnosi
na posebne mere ureenja i pripreme teritorije za potrebe odbrane
zemle.
14. Objavlivanje planskih dokumenata
lan 42
Po donoenju planskih dokumenata, tekstualni deo svih planskih
dokumenata se objavluje u slubenom glasilu donosioca planskih
dokumenata, odnosno u slubenom glasilu Republike Srbije, slubenom
glasilu autonomne pokrajine ili slubenom glasilu jedinice lokalne
samouprave, osim posebnog priloga koji se odnosi na posebne mere
ureenja i pripreme teritorije za potrebe odbrane zemle. Planski
dokument iz stava 1. ovog lana objavluje se u elektronskom obliku i
dostupan je putem interneta, osim posebnog priloga koji se odnosi
na posebne mere ureenja i pripreme teritorije za potrebe odbrane
zemle.
15. Centralni registar planskih dokumenata
lan 43
Svi planski dokumenti koji se donose u skladu sa ovim zakonom
evidentiraju se u Centralnom registru planskih dokumenata (u dalem
tekstu: Registar).
Registar vodi organ nadlean za poslove dravnog premera i
katastra.
Po stupanju na snagu planskog dokumenta, donosilac plana je duan
da taj dokument dostavi organu iz stava 2. ovog lana u roku od
deset dana od dana stupanja na snagu, u formatu koji propisuje
ministar nadlean za poslove prostornog planiranja, odnosno
urbanizma.
Svi planski dokumenti, evidentirani u Registru, dostupni su
zainteresovanim licima i u elektronskom obliku, putem interneta,
bez naknade.
lan 44
(Brisan)
lan 45
Za potrebe praenja stanja u prostoru nadleni organ jedinice
lokalne samouprave obrazuje lokalni informacioni sistem planskih
dokumenata i stanja u prostoru, u skladu sa naelima INSPIRE
direktive.
Rok za uspostavlanje lokalnog informacionog sistema iz stava 1.
ovog lana je godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Svi planski dokumenti, evidentirani u lokalnom informacionom
sistemu, dostupni su zainteresovanim licima i u elektronskom
obliku, putem interneta osim posebnog priloga koji se odnosi na
posebne mere ureenja i pripreme teritorije za potrebe odbrane
zemle.
16a Rani javni uvid
lan 45a
Posle donoenja odluke o izradi prostornog, odnosno urbanistikog
plana, nosilac izrade plana organizuje upoznavanje javnosti
(pravnih i fizikih lica) sa optim cilevima i svrhom izrade plana,
moguim reenjima za razvoj prostorne celine, moguim reenjima za
urbanu obnovu, kao i efektima planiranja.
Organi, organizacije i javna preduzea, koji su ovlaeni da
utvruju uslove za zatitu i ureenje prostora i izgradnju objekata
obavetavaju se i pozivaju da daju milenje u pogledu uslova i
neophodnog obima i stepena procene uticaja na ivotnu sredinu.
Rani javni uvid oglaava se sedam dana pre otpoinjanja uvida, u
sredstvima javnog informisanja i u elektronskom obliku na internet
stranici jedinice lokalne samouprave i na internet stranici
donosioca plana i traje 15 dana od dana objavlivanja.
Sve primedbe i sugestije pravnih i fizikih lica evidentira
nosilac izrade planskog dokumenta, a evidentirane primedbe i
sugestije mogu uticati na planska reenja.
Javnost mora imati mogunost izjanjavanja, a evidentirane
primedbe mogu uticati na planska reenja.
Rani javni uvid i javni uvid obavla komisija za planove jedinice
lokalne samouprave za planska dokumenta iz nadlenosti jedinice
lokalne samouprave, odnosno komisija za javni uvid za prostorne
planove u nadlenosti Republike Srbije koju obrazuje ministarstvo
nadleno za poslove prostornog planiranja i urbanizma, a za
prostorne planove u nadlenosti autonomne pokrajine komisija za
javni uvid koju obrazuje organ autonomne pokrajine nadlean za
poslove prostornog planiranja i urbanizma.
Sredstva za obavlanje ranog javnog uvida i javnog uvida
obezbeuju se u budetu.
16. Postupak za donoenje planskih dokumenata
16.1. Odluka o izradi planskih dokumenata
lan 46
Odluku o izradi planskog dokumenta donosi organ nadlean za
njegovo donoenje, po prethodno pribavlenom milenju organa nadlenog
za strunu kontrolu, odnosno komisije za planove.
Odluka iz stava 1. ovog lana sadri naroito:
1) naziv planskog dokumenta;
2) okvirne granice obuhvata planskog dokumenta sa opisom;
3) uslove i smernice planskih dokumenata vieg reda i razvojnih
strategija i spisak podloga;
4) principe planiranja, korienja, ureenja i zatite prostora;
5) vizija i cilevi planiranja, korienja, ureenja i zatite
planskog podruja;
6) konceptualni okvir planiranja, korienja, ureenja i zatite
planskog podruja sa strukturom osnovnih namena prostora i korienja
zemlita;
7) rok za izradu planskog dokumenta;
8) nain finansiranja izrade planskog dokumenta sa okvirnom
procenom finansijskih sredstava;
9) mesto i nain obavlanja javnog uvida;
10) odluku o izradi ili nepristupanju izrade strateke procene
uticaja.
Odluka o izradi se objavluje u odgovarajuem slubenom
glasilu.
Organi, organizacije i javna preduzea, koji su ovlaeni da
utvruju uslove za zatitu i ureenje prostora i izgradnju objekata u
fazi izrade ili izmene planskih dokumenata, duni su da po zahtevu
nosioca izrade plana, u roku od 30 dana, dostave sve traene
podatke, bez naknade.
U cilu izrade, odnosno izmene prostornog i urbanistikog plana,
na zahtev ministarstva nadlenog za poslove odbrane, nadleni organ
za poslove dravnog premera i katastra ustupa postojee kopije
katastarskih podloga, katastar podzemnih vodova, kao i orto-foto
snimke bez naknade.
Odlukom o izmenama i dopunama planskog dokumenta definie se deo
obuhvata planskog dokumenta koji se menja.
Pre donoenja odluke o izradi planskog dokumenta, nosilac izrade
plana pribavla od nadlenog organa za poslove zatite ivotne sredine
milenje na predlog odluke o izradi ili nepristupanju izrade
strateke procene uticaja.
Pre donoenja odluke o izradi planskog dokumenta, nosilac izrade
plana pribavla milenje nadlenog organa za poslove zatite ivotne
sredine o potrebi izrade strateke procene uticaja na ivotnu
sredinu.
16.2. Izrada i ustupanje izrade planskih dokumenata
lan 47
Nosilac izrade planskih dokumenata je nadleni organ za poslove
prostornog i urbanistikog planiranja u Republici Srbiji, autonomnoj
pokrajini, optini, gradu i gradu Beogradu.
Organ iz stava 1. ovog lana moe ustupiti izradu dokumenata
prostornog i urbanistikog planiranja privrednom drutvu, odnosno
drugom pravnom licu koje u skladu sa odredbama ovog zakona
ispunjava propisane uslove za izradu planskih dokumenata.
Ustupanje izrade planskih dokumenata vri se u skladu sa zakonom
kojim se ureuju javne nabavke.
16.3. Nacrt planskog dokumenta
lan 48
Po objavlivanju odluke o izradi planskog dokumenta, nosilac
izrade pristupa izradi nacrta planskog dokumenta.
Za potrebe izrade nacrta plana nosilac izrade prikupla podatke,
naroito o: postojeoj planskoj dokumentaciji, podlogama, posebnim
uslovima za zatitu i ureenje prostora, drugoj dokumentaciji
znaajnoj za izradu plana, stanju i kapacitetima infrastrukture,
drugim podacima neophodnim za izradu plana kao i podatke iz
izvetaja o primedbama javnosti pribavlenim u fazi ranog javnog
uvida.
Nacrt plana sadri grafiki deo i tekstualno obrazloenje sa
potrebnim numerikim pokazatelima.
Nacrt plana podlee strunoj kontroli u skladu sa ovim
zakonom.
Nacrt za izmenu i dopunu planskog dokumenta, u zavisnosti od
potrebe, moe da sadri samo tekstualni prilog.
16.4. Struna kontrola planskih dokumenata
lan 49
Pre izlaganja na javni uvid, nacrt planskog dokumenta podlee
strunoj kontroli.
Struna kontrola obuhvata proveru usklaenosti planskog dokumenta
sa planskim dokumentima ireg podruja, odlukom o izradi, ovim
zakonom, standardima i normativima, kao i proveru opravdanosti
planskog reenja.
Strunu kontrolu Prostornog plana Republike Srbije, prostornog
plana podruja posebne namene i regionalnog prostornog plana, vri
ministarstvo nadleno za poslove prostornog planiranja.
Strunu kontrolu prostornog plana podruja posebne namene i
regionalnog prostornog plana za podruja koja su u celini na
teritoriji autonomne pokrajine, vri komisija koju obrazuje nadleni
organ autonomne pokrajine. Jedna treina lanova komisije imenuje se
na predlog ministra nadlenog za poslove prostornog planiranja.
Strunu kontrolu planskih dokumenata jedinica lokalne samouprave
vri komisija za planove, u roku od 15 dana od dana podnoenja
zahteva za vrenje strune kontrole.
Po izvrenoj strunoj kontroli, u roku od osam dana sastavla se
izvetaj, koji sadri podatke o izvrenoj kontroli, sa svim primedbama
i milenjima nadlenog organa, odnosno komisije za planove po svakoj
primedbi.
Izvetaj iz stava 6. ovog lana sastavni je deo obrazloenja
planskog dokumenta.
16.5. Javni uvid
lan 50
Izlaganje planskog dokumenta na javni uvid vri se posle izvrene
strune kontrole. Izlaganje planskog dokumenta na javni uvid oglaava
se u dnevnom i lokalnom listu i traje 30 dana od dana oglaavanja. O
izlaganju planskog dokumenta na javni uvid stara se ministarstvo
nadleno za poslove prostornog planiranja, odnosno organ jedinice
lokalne samouprave nadlean za poslove prostornog i urbanistikog
planiranja.
U sluaju da nadleni organ donese odluku o ponavlanju javnog
uvida za deo nacrta planskog dokumenta, javni uvid ne moe da traje
krae od 15 dana od dana oglaavanja.
O izvrenom javnom uvidu planskog dokumenta, nadleni organ,
odnosno komisija za planove sainjava izvetaj koji sadri podatke o
izvrenom javnom uvidu, sa svim primedbama i odlukama po svakoj
primedbi.
Izvetaj iz stava 3. ovog lana dostavla se nosiocu izrade
planskog dokumenta, koje je duno da u roku od 30 dana od dana
dostavlanja izvetaja postupi po odlukama sadranim u stavu 3. ovog
lana.
Sredstva za obavlanje strune kontrole obezbeuju se u budetu.
lan 51
U sluaju da nakon javnog uvida u nacrt planskog dokumenta
nadleni organ, odnosno komisija za planove utvrdi da usvojene
primedbe sutinski menjaju planski dokument, donosi odluku kojom se
nosiocu izrade nalae da izradi novi nacrt planskog dokumenta, u
roku koji ne moe biti dui od 60 dana od dana donoenja odluke.
Nacrt planskog dokumenta iz stava 1. ovog lana podlee strunoj
kontroli.
16.5a Glavni urbanista
lan 51a
Glavni urbanista koordinira izradu planskih dokumenata i vri
koordinaciju rada izmeu organa nadlenog za poslove urbanizma i
javnih preduzea i drugih institucija ukluenih u postupke izrade i
donoenja planskih dokumenata.
Glavni urbanista je po funkciji predsednik komisije za
planove.
Glavnog urbanistu imenuje skuptina optine, odnosno grada,
odnosno grada Beograda, na period od etiri godine.
Glavni urbanista moe biti lice sa steenim visokim obrazovanjem,
odnosno smerom na akademskim studijama drugog stepena (diplomske
akademske studije - master, specijalistike akademske studije,
specijalistike strukovne studije), odnosno na osnovnim akademskim
studijama u trajanju od najmanje pet godina u oblasti arhitekture i
odgovarajuom licencom izdatom u skladu sa ovim zakonom i najmanje
deset godina radnog iskustva u oblasti urbanistikog planiranja i
arhitekture.
Skuptina optine, odnosno grada, odnosno Skuptina grada Beograda,
blie ureuje poloaj, ovlaenja, kao i prava i dunosti glavnog
urbaniste.
16.6. Komisija za planove
lan 52
Radi obavlanja strunih poslova u postupku izrade i sprovoenja
planskih dokumenata, strune provere usklaenosti urbanistikog
projekta sa planskim dokumentom i ovim zakonom, kao i davanja
strunog milenja po zahtevu nadlenih organa uprave, skuptina
jedinice lokalne samouprave obrazuje komisiju za planove (u dalem
tekstu: Komisija).
Predsednik i lanovi Komisije imenuju se iz reda strunjaka za
oblast prostornog planiranja i urbanizma i drugih oblasti koje su
od znaaja za obavlanje strunih poslova u oblasti planiranja,
ureenja prostora i izgradnje, sa odgovarajuom licencom, u skladu sa
ovim zakonom.
Jedna treina lanova imenuje se na predlog ministra nadlenog za
poslove prostornog planiranja i urbanizma.
Za planove koji se donose na teritoriji autonomne pokrajine,
jedna treina lanova imenuje se na predlog organa autonomne
pokrajine nadlenog za poslove urbanizma i graevinarstva.
Mandat predsednika i lanova Komisije traje etiri godine.
Sredstva za rad Komisije obezbeuju se u budetu jedinice lokalne
samouprave.
Broj lanova, nain rada, sastav i druga pitanja od znaaja za rad
Komisije, odreuje se podzakonskim aktom koji donosi ministar
nadlean za poslove prostornog planiranja i urbanizma i aktom o
obrazovanju Komisije.
Za obavlanje pojedinih strunih poslova za potrebe Komisije,
organ nadlean za obrazovanje Komisije moe angaovati druga pravna i
fizika lica.
17. Informacija o lokaciji
lan 53
Informacija o lokaciji sadri podatke o mogunostima i
ogranienjima gradnje na katastarskoj parceli, odnosno na vie
katastarskih parcela, na osnovu planskog dokumenta.
Informaciju o lokaciji izdaje organ nadlean za izdavanje
lokacijskih uslova u roku od osam dana od dana podnoenja zahteva,
uz naknadu stvarnih trokova izdavanja te informacije.
17a Lokacijski uslovi
lan 53a
Lokacijski uslovi su javna isprava koja sadri podatke o
mogunostima i ogranienjima gradnje na katastarskoj parceli koja
ispunjava uslove za graevinsku parcelu, a sadri sve uslove za
izradu tehnike dokumentacije. Lokacijski uslovi se izdaju za
izgradnju, odnosno dogradnju objekata za koje se izdaje graevinska
dozvola, kao i za objekte koji se prikluuju na komunalnu i drugu
infrastrukturu.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, lokacijski uslovi se mogu izdati
i za vie katastarskih parcela, uz obavezu investitora da pre
izdavanja upotrebne dozvole izvri spajanje tih parcela u skladu sa
ovim zakonom.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, za izgradnju linijskih
infrastrukturnih objekata i objekata komunalne infrastrukture,
lokacijski uslovi se mogu izdati za vie katastarskih parcela,
odnosno delova katastarskih parcela, uz obavezu investitora da pre
izdavanja upotrebne dozvole izvri spajanje tih katastarskih
parcela, u skladu sa ovim zakonom.
Lokacijske uslove za objekte iz lana 133. ovog zakona izdaje
ministarstvo nadleno za poslove urbanizma, odnosno nadleni organ
autonomne pokrajine za objekte iz lana 134. ovog zakona.
Lokacijske uslove za objekte koji nisu odreeni u l. 133. i 134.
ovog zakona, izdaje nadleni organ jedinice lokalne samouprave.
Uz zahtev za izdavanje lokacijskih uslova podnosi se idejno
reenje budueg objekta, odnosno dela objekta (skica, crte, grafiki
prikaz i sl.).
Lokacijskim uslovima moe se predvideti i fazna, odnosno etapna
izgradnja.
lan 54
Ako planski dokument, odnosno separat, ne sadri mogunosti,
ogranienja i uslove za izgradnju objekata, odnosno sve uslove za
prikluenje na komunalnu, saobraajnu i ostalu infrastrukturu,
nadleni organ te uslove pribavla po slubenoj dunosti, o troku
podnosioca zahteva uz naknadu stvarnih trokova izdavanja. Imaoci
javnih ovlaenja duni su da te uslove po zahtevu nadlenog organa
dostave u roku od 15 dana od dana prijema zahteva.
Do donoenja urbanistikog plana u skladu sa ovim zakonom,
lokacijski uslovi za dogradnju postojee komunalne infrastrukture
izdaju se u skladu sa faktikim stanjem u regulaciji postojee
saobraajnice ili druge javne povrine.
lan 55
Lokacijski uslovi sadre sve urbanistike, tehnike i druge uslove
i podatke potrebne za izradu idejnog, odnosno projekta za
graevinsku dozvolu i projekta za izvoenje, kao i podatke o:
1) broju i povrini katastarske parcele, osim za linijske
infrastrukturne objekte i antenske stubove;
2) nazivu planskog dokumenta, odnosno planskom dokumentu i
urbanistikom projektu na osnovu kojeg se izdaju lokacijski uslovi i
pravila graenja za zonu ili celinu u kojoj se nalazi predmetna
parcela;
3) uslove za prikluenje na komunalnu, saobraajnu i drugu
infrastrukturu;
4) podatke o postojeim objektima na toj parceli koje je potrebno
ukloniti pre graenja;
5) druge uslove u skladu sa posebnim zakonom.
lan 56
Nadleni organ je duan da u roku od pet radnih dana od dana
pribavlanja svih potrebnih uslova i drugih podataka od imaoca
javnih ovlaenja izda lokacijske uslove.
Na izdate lokacijske uslove moe se podneti prigovor nadlenom
optinskom, odnosno gradskom veu, u roku od tri dana od dana
dostavlanja lokacijskih uslova, a ako je lokacijske uslove izdalo
nadleno ministarstvo ili nadleni organ autonomne pokrajine,
prigovor se izjavluje Vladi, preko nadlenog ministarstva.
lan 57
Lokacijski uslovi se izdaju na osnovu prostornog plana podruja
posebne namene i prostornog plana jedinice lokalne samouprave, za
delove teritorije u obuhvatu plana za koje nije predviena izrada
urbanistikog plana.
Lokacijski uslovi se izdaju na osnovu plana generalne
regulacije, za delove teritorije za koje nije predviena izrada
plana detalne regulacije.
Lokacijski uslovi se izdaju na osnovu plana detalne
regulacije.
Ukoliko je planskim dokumentom predviena izrada urbanistikog
projekta, ili je urbanistiki projekat izraen po zahtevu
investitora, lokacijski uslovi se izdaju na osnovu tog planskog
dokumenta i urbanistikog projekta.
Ukoliko je za podruje, na kome se nalazi katastarska parcela za
koju je podnet zahtev za izdavanje lokacijskih uslova, predviena
obaveza dale planske razrade, a takav planski dokument nije donet u
roku propisanom lanom 27. stav 6. ovog zakona, lokacijski uslovi
izdaju se na osnovu podzakonskog akta kojim se ureuju opta pravila
parcelacije, ureenja i graenja, i na osnovu postojeeg planskog
dokumenta koji sadri regulacionu liniju.
Lokacijski uslovi iz stava 5. ovog lana obavezno sadre: klasu i
namenu objekta, poloaj objekta u odnosu na regulacione linije,
dozvoleni indeks zauzetosti parcele, dozvolenu visinu objekta,
bruto razvijenu graevinsku povrinu objekta (BRGP), uslove i nain
obezbeenja pristupa parceli i prostora za parkiranje vozila.
Lokacijski uslovi vae 12 meseci od dana izdavanja ili do isteka
vaenja graevinske dozvole izdate u skladu sa tim uslovima, za
katastarsku parcelu za koju je podnet zahtev.
Podnosilac zahteva moe podneti zahtev za izmenu jednog ili vie
uslova za projektovanje, odnosno prikluenje objekta na
infrastrukturnu mreu u kom sluaju se vri izmena lokacijskih
uslova.
19. Dokumenti za sprovoenje prostornih planova
Program implementacije
lan 58
Program implementacije Prostornog plana Republike Srbije utvruje
mere i aktivnosti za sprovoenje Prostornog plana Republike Srbije
za razdoble od pet godina.
Program implementacije Prostornog plana Republike Srbije donosi
Vlada, na predlog ministarstva nadlenog za poslove prostornog
planiranja, u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu
Prostornog plana Republike Srbije.
Program implementacije regionalnog prostornog plana utvruje mere
i aktivnosti za sprovoenje regionalnog prostornog plana za razdoble
od pet godina.
Program implementacije regionalnog prostornog plana donosi organ
nadlean za donoenje plana, u roku od jedne godine od dana stupanja
na snagu regionalnog prostornog plana.
Organ nadlean za poslove prostornog planiranja duan je da organu
koji je doneo Program podnosi godinje izvetaje o ostvarivanju
prostornog plana.
Izmene i dopune programa iz st. 1. i 3. ovog lana, na osnovu
analize efekata primenjenih mera i stanja u prostoru mogu biti
izvrene i pre isteka roka od pet godina, na predlog organa nadlenog
za poslove prostornog planiranja.
lan 59
(Brisan)
20. Urbanistiko-tehniki dokumenti
20.1. Urbanistiki projekat
lan 60
Urbanistiki projekat se izrauje kada je to predvieno planskim
dokumentom ili na zahtev investitora, za potrebe
urbanistiko-arhitektonskog oblikovanja povrina javne namene i
urbanistiko-arhitektonske razrade lokacija.
lan 61
Urbanistiki projekat se izrauje za jednu ili vie katastarskih
parcela na overenom katastarsko-topografskom planu.
Urbanistikim projektom za urbanistiko-arhitektonsku razradu
lokacije moe se utvrditi promena i precizno definisanje planiranih
namena u okviru planom definisanih kompatibilnosti, prema proceduri
za potvrivanje urbanistikog projekta utvrenoj ovim zakonom.
Promena i precizno definisanje planiranih namena, u smislu stava
2. ovog lana, dozvolena je kada je planom predviena bilo koja od
kompatibilnih namena.
lan 62
Urbanistiki projekat moe da izrauje privredno drutvo, odnosno
drugo pravno lice ili preduzetnik, koji su upisani u odgovarajui
registar za izradu urbanistikih planova i izradu tehnike
dokumentacije.
Izradom urbanistikog projekta rukovodi odgovorni urbanista
arhitektonske struke sa odgovarajuom licencom.
lan 63
Organ jedinice lokalne samouprave nadlean za poslove urbanizma
potvruje da urbanistiki projekat nije u suprotnosti sa vaeim
planskim dokumentom i ovim zakonom i podzakonskim aktima donetim na
osnovu ovog zakona.
Pre potvrivanja urbanistikog projekta, organ nadlean za poslove
urbanizma organizuje javnu prezentaciju urbanistikog projekta u
trajanju od sedam dana.
Na javnoj prezentaciji se evidentiraju sve primedbe i sugestije
zainteresovanih lica.
Po isteku roka za javnu prezentaciju, nadleni organ u roku od
tri dana dostavla urbanistiki projekat sa svim primedbama i
sugestijama komisiji za planove.
Komisija za planove duna je da, u roku od osam dana od dana
prijema, razmotri sve primedbe i sugestije sa javne prezentacije,
izvri strunu kontrolu i utvrdi da li je urbanistiki projekat u
suprotnosti sa planom ireg podruja, o emu sainjava pismeni izvetaj
sa predlogom o prihvatanju ili odbijanju urbanistikog projekta.
Organ nadlean za poslove urbanizma duan je da, u roku od pet
dana od dana dobijanja predloga komisije iz stava 5. ovog lana
potvrdi ili odbije potvrivanje urbanistikog projekta i o tome bez
odlaganja pismenim putem obavesti podnosioca zahteva.
Na obavetenje iz stava 6. ovog lana moe se podneti prigovor
optinskom, odnosno gradskom veu, u roku od tri dana.
Organ koji je potvrdio urbanistiki projekat duan je da u roku od
pet dana od dana potvrivanja projekta, taj projekat objavi na
svojoj internet stranici.
lan 64
Planom generalne regulacije i planom detalne regulacije moe se
utvrditi obaveza raspisivanja urbanistiko-arhitektonskog konkursa
za reenje lokacija koje su od znaaja za jedinicu lokalne
samouprave.
20.2. Projekat preparcelacije i parcelacije
lan 65
Na veem broju katastarskih parcela moe se obrazovati jedna ili
vie graevinskih parcela na osnovu projekta preparcelacije, na nain
i pod uslovima utvrenim u planskom dokumentu, a ukoliko planski
dokument nije donet, obrazovae se na osnovu podzakonskog akta kojim
se utvruju opta pravila parcelacije, regulacije i izgradnje.
Na jednoj katastarskoj parceli moe se obrazovati vei broj
graevinskih parcela, koje se mogu deliti parcelacijom do minimuma
utvrenog primenom pravila o parcelaciji ili ukrupniti
preparcelacijom, a prema planiranoj ili postojeoj izgraenosti,
odnosno, planiranoj ili postojeoj nameni graevinske parcele, na
osnovu projekta parcelacije, pod uslovima i na nain propisanim u
stavu 1. ovog lana.
Projekat preparcelacije, odnosno parcelacije izrauje ovlaeno
privredno drutvo, odnosno drugo pravno lice ili preduzetnik koje je
upisano u odgovarajui registar. Sastavni deo projekta
preparcelacije, odnosno parcelacije je i projekat geodetskog
obeleavanja. Izradom projekta preparcelacije, odnosno parcelacije
rukovodi odgovorni urbanista arhitektonske struke.
Projekat iz stava 3. ovog lana potvruje organ jedinice lokalne
samouprave nadlean za poslove urbanizma, u roku od 10 dana.
Ako nadleni organ utvrdi da projekat preparcelacije, odnosno
parcelacije nije uraen u skladu sa vaeim planskim dokumentom,
odnosno podzakonskim aktom kojim se utvruju opta pravila
parcelacije, regulacije i izgradnje, obavestie o tome podnosioca
zahteva.
Podnosilac zahteva moe podneti prigovor na obavetenje iz stava
5. ovog lana optinskom, odnosno gradskom veu, u roku od tri dana od
dana od dana dostavlanja.
lan 66
Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra provodi
preparcelaciju, odnosno parcelaciju.
Uz zahtev za provoenje preparcelacije, odnosno parcelacije
podnosi se dokaz o reenim imovinsko-pravnim odnosima za sve
katastarske parcele i projekat preparcelacije, odnosno parcelacije
potvren od strane organa nadlenog za poslove urbanizma jedinice
lokalne samouprave, iji sastavni deo je projekat geodetskog
obeleavanja.
Po zahtevu za provoenje preparcelacije, odnosno parcelacije,
organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra, donosi reenje
o formiranju katastarske/ih parcele/a.
Primerak reenja dostavla se i nadlenom organu koji je potvrdio
projekat preparcelacije, odnosno parcelacije.
Na reenje iz stava 3. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od
15 dana od dana dostavlanja reenja.
Pravnosnano reenja iz stava 3. ovog lana, organ nadlean za
poslove dravnog premera i katastra dostavla i poreskoj upravi na
teritoriji na kojoj se nalazi predmetna nepokretnost.
lan 67
Kad je projekat preparcelacije izraen za potrebe
eksproprijacije, kao i za graevinske parcele javne namene odreene
na osnovu plana parcelacije sadranog u planskom dokumentu, uz
zahtev za provoenje preparcelacije podnosi se projekat
preparcelacije potvren od strane organa nadlenog za poslove
urbanizma.
Organ nadlean za poslove dravnog premera i katastra donosi
reenje o formiranju katastarskih parcela, na osnovu projekta
preparcelacije iz stava 1. ovog lana ili na osnovu plana
parcelacije za graevinske parcele javne namene sadranog u planskom
dokumentu.
Na reenje iz stava 2. ovog lana moe se izjaviti alba u roku od
15 dana od dana dostavlanja reenja.
Reenjem iz stava 2. ovog lana ne menja se vlasnik na
novoformiranim katastarskim parcelama.
Primerak reenja iz stava 2. ovog lana dostavla se vlasnicima
graevinskog zemlita i podnosiocu zahteva.
20.3. Geodetski elaborat ispravke granica susednih parcela i
spajanje susednih parcela istog vlasnika
lan 68
Ispravka granica susednih katastarskih parcela, spajanje
susednih katastarskih parcela istog vlasnika, kao i spajanje
susednih parcela na kojima je isto lice vlasnik ili dugoroni
zakupac na osnovu ranijih propisa, vri se na osnovu elaborata
geodetskih radova.
Elaborat geodetskih radova iz stava 1. ovog lana izrauje se u
skladu sa propisima o dravnom premeru i katastru.
Pre izrade elaborata geodetskih radova, vlasnik katastarske
parcele reava imovinsko pravne odnose.
Ukoliko je susedna katastarska parcela u javnoj svojini,
saglasnost za ispravku granice daje nadleni pravobranilac.
Vlasnik parcele, nakon izrade elaborata geodetskih radova,
podnosi zahtev za ispravku granica parcele organu nadlenom za
poslove dravnog premera i katastra.
Uz zahtev iz stava 5. ovog lana, vlasnik podnosi i dokaz o
reenim imovinsko pravnim odnosima.
Prilikom ispravke granice susednih parcela mora se potovati
pravilo da katastarska parcela u javnoj svojini koja se pripaja
susednoj parceli ne ispunjava uslove za posebnu graevinsku parcelu,
kao i da je manje povrine od parcele kojoj se pripaja.
Trokove ispravke granica parcele snosi vlasnik, odnosno zakupac
katastarske parcele.
20.3a Urbanistiko-arhitektonski konkurs
lan 68a
Urbanistiko-arhitektonskim konkursom se bira programsko,
urbanistiko, kompoziciono ili pejzano reenje za odreenu lokaciju
ili idejno arhitektonsko reenje za jedan ili vie objekata, kao i
parterno ili pejzano ureenje delova ili celine predmetne
lokacije.
Konkurs predstavla skup aktivnosti na prikuplanju i ocenjivanju
autorskih reenja za lokacije koje su od znaaja za jedinicu lokalne
samouprave.
Nain i postupak za raspisivanje i sprovoenje
urbanistiko-arhitektonskog konkursa blie propisuje ministar nadlean
za poslove urbanizma.
20.4. Posebni sluajevi formiranja graevinske parcele
lan 69
Za graenje, odnosno postavlanje objekata iz lana 2. ta. 26) i
27), elektroenergetskih i elektronskih objekata ili komunikacionih
mrea i ureaja, moe se formirati graevinska parcela koja odstupa od
povrine ili poloaja predvienih planskim dokumentom za tu zonu, pod
uslovom da postoji pristup objektu, odnosno ureajima, radi
odravanja i otklanjanja kvarova ili havarije. Kao dokaz o reenom
pristupu javnoj saobraajnoj povrini priznaje se i ugovor o
uspostavlanju prava slubenosti prolaza sa vlasnikom poslunog dobra,
odnosno saglasnost vlasnika poslunog dobra.
Za postavlanje stubnih transformatorskih stanica 10/04 kv i
20/04 kv, merno-regulacionih stanica za gas kod potroaa,
elektrodistributivnih, elektroprenosnih, anemometorskih i
meteorolokih stubova, kao i stubova elektronskih komunikacija ne
primenjuju se odredbe o formiranju graevinske parcele propisane
ovim zakonom.
Za objekte iz stava 1. ovog lana, koji se sastoje iz podzemnih i
nadzemnih delova, graevinska parcela formira se za nadzemne delove
tih objekata (glavni objekat, ulazna i izlazna mesta, reviziona
okna i sl.), dok se za podzemne delove tog objekta u trasi koridora
ne formira posebna graevinska parcela.
Za nadzemne elektroenergetske vodove i elise vetroturbina ne
formira se posebna graevinska parcela.
Ukoliko se nadzemni linijski infrastrukturni objekat prostire
preko teritorija dve ili vie katastarskih o