ZAKON O PARNINOM POSTUPKU- Nezvanian preieni tekst zakljuno sa
izmjenama iz Sl.gl. 61/13 -Dio prviOSNOVNE ODREDBEGlava IOSNOVNI
PRINCIPIlan 1.Ovim zakonom odreuju se pravila postupka na osnovu
kojih osnovni sudovi, okruni sudovi, okruni privredni sudovi, Vii
privredni sud i Vrhovni sud Republike Srpske raspravljaju i odluuju
u graanskopravnim sporovima ako posebnim zakonom nije drugaije
odreeno.lan 2.U parninom postupku sud odluuje u granicama zahtjeva
koji su stavljeni u postupku. Sud u postupku primjenjuje
materijalno pravo po vlastitoj ocjeni i nije vezan za navode
stranaka u pogledu materijalnog prava.Sud ne moe odbiti da odluuje
o zahtjevu za koji je nadlean.lan 3.Stranke mogu slobodno
raspolagati zahtjevima koje su stavile u toku postupka. Sud nee
uvaiti raspolagajna stranaka koja su u suprotnosti sa prinudnim
propisima.lan 4.Sud odluuje o tubenom zahtjevu, po pravilu, na
osnovu usmenog, neposrednog i javnog raspravljanja.lan 5.Svaka
stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima
protivne stranke. Samo kad je to ovim zakonom odreeno, sud je
ovlaen da odlui o zahtjevu o kome protivnoj stranci nije bila
pruena mogunost da se izjasni.lan 6.U parninom postupku slubeni
jezici su jezik srpskog naroda, jezik bonjakog naroda i jezik
hrvatskog naroda, a slubena pisma su irilica i latinica.lan
7.Stranke su dune da iznesu sve ijnenice na kojima zasnivaju svoje
zahtjeve i da izvode dokaze kojima se utvruju te injenice.Sud e
razmotriti i utvrditi samo injenice koje su stranke iznijele i
odrediti izvoenje samo onih dokaza koje su stranke predloile, ako
zakonom nije drugaije odreeno.Sud je ovlaen da utvrdi i injenice
koje stranke nisu iznijele i naloi izvoenje dokaza koje stranke
nisu predloile, ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizlazi
da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu
raspolagati.lan 8.Koje e injenice uzeti kao dokazane odluuje sud na
osnovu slobodne ocjene dokaza. Sud e savjesno i briljivo ocijeniti
svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno.lan 9.Stranke su dune da
pred sudom govore istinu i da savjesno koriste prava koja su im
priznata ovim zakonom.lan 10.Stranka ima pravo da sud odlui o
njenim zahtjevima i prijedlozima u razumnom roku.Sud je duan da
postupak sprovede bez odugovlaenja i sa to manje trokova i da
onemogui svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u
postupku.lan 11.Prvostepeni postupak e se, po pravilu, sastojati od
dva roita jednog pripremnog roita i jednog roita za glavnu
raspravu.lan 12.Kad odluka suda zavisi od prethodnog rjeenja
pitanja da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju
jo nije donio odluku sud ili drugi nadleni organ (prethodno
pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje ako posebnim propisima
nije drugaije odreeno.Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno
dejstvo samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeeno.U parninom
postupku sud je u pogledu postojajnja krivinog djela i krivine
odgovornosti uinioca vezan za pravosnanu presudu krivinog suda
kojom se optueni oglaava krivim.lan 13.U prvostepenom postupku i
postupku po prijedlogu za ponavljanje postupka sudi sudija
pojedinac.U drugostepenom postupku i postupku odluivanja po
reviziji sudi vijee od trojice sudija.lan 14.Ako za pojedine radnje
nije zakonom odreen oblik u kome se mogu preduzeti, stranke
preduzimaju parnine radnje pismeno van roita ili usmeno na
roitu.Glava IINADLENOST SUDA1. Zajednike odredbelan 15.Sud po
prijemu tube ocjenjuje da li je nadlean. Prilikom ocjenjivanja
nadlenosti, sud e uzeti u obzir navode u tubi i injenice koje su
sudu poznate.Ako se u toku postupka promijene okolnosti na kojima
je zasnovana nadlenost suda, sud koji je bio nadlean u vrijeme
podnoenja tube ostaje i dalje nadlean i ako bi zbog tih promjena
bio nadlean drugi sud.lan 16.Sud do pravosnanosti odluke, po
slubenoj dunosti, pazi da li rjeavanje spora spada u sudsku
nadlenost.Kada sud u toku postupka, do pravosnanosti odluke, utvrdi
da za rjeavanje spora nije nadlean sud nego neki drugi organ,
oglasie se nenadlenim, ukinue sprovedene radnje u postupku i
odbacie tubu.Kad sud u toku postupka utvrdi da za rjeavanje spora
nije nadlean sud u Republici Srpskoj, po slubenoj dunosti oglasie
se nenadlenim, ukinue sprovedene radnje u postupku i odbacie
tubu.lan 17.Sud do pravosnanosti odluke, po slubenoj dunosti, pazi
na svoju stvarnu nadlenost.lan 18.Do donoenja odluke o glavnoj
stvari sud e rjeenjem obustaviti parnini postupak ako utvrdi da bi
postupak trebalo sprovesti po pravilima vanparninog postupka.
Postupak e se po pravosnanosti rjeenja nastaviti po pravilima
vanparninog postupka pred nadlenim sudom.Radnje koje je sproveo
parnini sud, kao to su uviaj, vjetaenje, sasluavanje svjedoka i
drugo i odluke koje je donio taj sud, nisu bez vanosti zato to su
preduzete u parninom postupku.lan 19.Sud se moe povodom prigovora
tuenog oglasiti mjesno nenadlenim ako je prigovor podnijet
najdocnije u odgovoru na tubu.Sud se moe oglasiti po slubenoj
dunosti mjesno nenadlenim samo kad postoji iskljuiva mjesna
nadlenost nekog drugog suda, ali najdocnije do podnoenja odgovora
na tubu.lan 20.Po pravosnanosti rjeenja kojim se oglasio
nenadlenim, sud e bez odlaganja, a najdocnije u roku od tri dana,
ustupiti predmet nadlenom sudu.Sud kome je predmet ustupljen kao
nadlenom nastavie postupak kao da je kod njega bio pokrenut.Parnine
radnje nenadlenog suda, kao to su uviaj, vjetaenje, sasluavanje
svjedoka i drugo, nisu bez vanosti zato to ih je preduzeo nenadlean
sud.lan 21.Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom smatra da
je nadlean sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud,
dostavie, u roku od tri dana, predmet sudu koji treba da rijei ovaj
sukob nadlenosti, osim ako nae da mu je predmet ustupljen usljed
oigledne omake, a trebalo je da bude ustupljen nekom drugom sudu, u
kom sluaju e ustupiti predmet drugom sudu i o tome obavijestiti sud
koji mu je predmet ustupio.Kad je povodom albe protiv odluke
prvostepenog suda kojom se on oglasio mjesno nenadlenim odluku
donio drugostepeni sud, za tu odluku vezan je u pogledu nadlenostii
sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostepeni sud koji je
odluku donio nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih
sudova.lan 22.Sukob nadlenosti izmeu sudova rjeava zajedniki
neposredno vii sud.Sukob nadlenosti Vrhovnog suda Republike Srpske
i osnovnog, odnosno okrunog suda, rjeava Vrhovni sud Republike
Srpske u optoj sjednici.lan 23.Dok se ne rijei sukob nadlenosti,
sud kome je predmet ustupljen duan je da preduzima one radnje u
postupku za koje postoji opasnost od odlaganja.Protiv rjeenja kojim
se odluuje o sukobu nadlenosti nije dozvoljena alba.lan 24.Svaki
sud vri radnje u postupku na svom podruju, ali ako postoji opasnost
zbog odlaganja, sud e preduzeti izvrenje pojedinih radnji i na
podruju drugog suda. O tome e se obavijestiti sud na ijem podruju e
se preduzeti radnja.2. Nadlenost sudova u sporovima sa meunarodnim
elementomlan 25.U pogledu nadlenosti sudova u Republici Srpskoj u
postupcima u kojima je stranka stranac koji uiva pravo imuniteta u
Bosni i Hercegovini, strana drava ili meunarodna organizacija, vae
pravila meunarodnog prava.Sud u sluaju sumnje o postojanju i obimu
imuniteta moe da zatrai obavjetenje od ministarstva nadlenog za
poslove pravosua.lan 26.Sud u Republici Srpskoj nadlean je za
suenje kad je njegova nadlenost u sporu sa meunarodnim elementom
izriito odreena zakonom Bosne i Hercegovine ili Republike Srpske
ili meunarodnim ugovorom. Ako u zakonu ili meunarodnom ugovoru nema
izriite odredbe o nadlenosti suda u Republici Srpskoj za odreenu
vrstu sporova, sud u Republici Srpskoj je nadlean za suenje u toj
vrsti sporova i kad njegova nadlenost proizilazi iz odredaba ovog
zakona o mjesnoj nadlenosti.3. Stvarna nadlenostlan 27.U parninom
postupku sudovi sude u granicama svoje stvarne nadlenosti odreene
ovim ili drugim zakonom Republike Srpske.4. Mjesna nadlenosta) Opta
mjesna nadlenostlan 28.Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna
nadlenost nekog drugog suda, za suenje je nadlean sud koji je opte
mjesno nadlean za tuenog.U sluajevima predvienim u ovom zakonu za
suenje je pored suda opte mjesne nadlenosti nadlean i drugi odreeni
sud.lan 29.Za suenje je opte mjesno nadlean sud na ijem podruju
tueni ima prebivalite, ako posebnim zakonom nije drugaije
utvreno.Ako tueni nema prebivalite, opte mjesno nadlean je sud na
ijem podruju tueni ima boravite.Ako tueni pored prebivalita ima i
boravite u kome drugom mjestu, a prema okolnostima moe se
pretpostaviti da e tu boraviti najmanje godinu dana od dana
podnoenja tube, opte mjesno nadlean je i sud boravita tuenog.lan
30.Za suenje u sporovima protiv Republike Srpske, optine, kao i
drugih oblika teritorijalne organizacije, opte mjesno nadlean je
sud na ijem se podruju nalazi sjedite njihove skuptine.Za suenje u
sporovima protiv ostalih pravnih lica, opte mjesno nadlean je sud
na ijem se podruju nalazi njihovo sjedite.lan 31.Za suenje u
sporovima protiv dravljanina Republike Srpske i Bosne i Hercegovine
koji stalno ivi u inostranstvu, opte mjesno nadlean je sud njegovog
posljednjeg prebivalita u Republici Srpskoj.b) Izberiva mjesna
nadlenostNadlenost u sporovima za naknadu tetelan 32.Za suenje u
sporovima o vanugovornoj odgovornosti za tetu, pored suda opte
mjesne nadlenosti, nadlean je i sud na ijem je podruju tetna radnja
izvrena ili sud na ijem je podruju tetna posljedica nastupila.Ako
je teta nastala usljed smrti ili teke tjelesne povrede, nadlean je
pored suda iz stava 1. ovog lana i sud na ijem podruju tuilac ima
prebivalite, odnosno boravite.Odredbe st. 1. i 2. ovog lana
primjenjivae se i u sporovima protiv drutva za osiguranje radi
naknade tete treim licima na osnovu propisa o neposrednoj
odgovornosti drutava za osiguranje, a odredba stava 1. ovog lana i
u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovu naknade tete protiv
regresnih dunika.Nadlenost u sporovima radi zatite prava na osnovu
pisane garancije proizvoaalan 33.Za suenje u sporovima za zatitu
prava na osnovu pisane garancije protiv proizvoaa koji je dao
garanciju nadlean je, osim suda opte mjesne nadlenosti za tuenog, i
sud opte mjesne nadlenosti za prodavca koji je prilikom prodaje
stvari uruio kupcu pismenu garanciju proizvoaa.Nadlenost u
sporovima radi zatite prava potroaalan 33a.Za suenje u sporovima za
zatitu prava potroaa, osim suda opte mjesne nadlenosti, nadlean je
i sud na ijem podruju potroa ima prebivalite, odnosno
boravite.Nadlenost u sporovima za zakonsko izdravanjelan 34.Za
suenje u sporovima za zakonsko izdravanje, ako je tuilac lice koje
trai izdravanje, nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud
na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite.Nadlenost
u branim sporovimalan 35.Za suenje u sporovima radi utvrivanja
postojanja ili nepostojanja braka, ponitenja braka ili razvoda
braka (brani sporovi), nadlean je pored suda opte mjesne nadlenosti
i sud na ijem podruju su brani drugovi imali posljednje zajedniko
prebivalite.Nadlenost u sporovima o utvrivanju ili osporavanju
oinstva ili materinstvalan 36.U sporovima radi utvrivanja ili
osporavanja oinstva ili materinstva, ako je tuilac dijete, nadlean
je pored suda opte mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuilac
ima prebivalite, odnosno boravite.Nadlenost po mjestu u kome se
nalazi poslovna jedinica pravnog licalan 37.Za suenje u sporovima
protiv pravnog lica koje ima poslovnu jedinicu van svog sjedita,
ako spor proizilazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda opte
mjesne nadlenosti, nadlean je i sud na ijem podruju se nalazi ova
poslovna jedinica.Nadlenost u sporovima iz nasljednopravnih
odnosalan 38.Dok ostavinski postupak nije pravosnano zavren, za
suenje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa, kao i u sporovima o
potraivanjima povjerioca prema ostaviocu, pored suda opte mjesne
nadlenosti mjesno je nadlean i sud na ijem podruju se nalazi sud
koji sprovodi ostavinski postupak.Nadlenost po mjestu plaanjalan
39.Za suenje u sporovima imaoca mjenice ili eka protiv potpisnika
nadlean je, pored suda opte mjesne nadlenosti, i sud mjesta
plaanja.Nadlenost u sporovima iz radnih odnosalan 40.Ako je u sporu
iz radnog odnosa tuilac zaposleni, za suenje je nadlean, pored suda
koji je opte mjesno nadlean za tuenog, i sud na ijem se podruju rad
obavlja ili se obavljao, odnosno sud na ijem bi se podruju rad
morao obavljati, kao i sud na ijem jepodruju zasnovan radni
odnos.Nadlenost u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim
stvarimalan 41.Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim
stvarima nadlean je, pored suda opte mjesne nadlenosti, i sud na
ijem se podruju dogodilo smetanje.v) Iskljuiva mjesna
nadlenostNadlenost u sporovima o nepokretnostimalan 42.Za suenje u
sporovima o pravu svojine i o drugim stvarnim pravima na
nepokretnosti, u sporovima zbog smetanja posjeda na nepokretnosti,
kao i u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nepokretnosti
ili iz ugovora o korienju stana ili poslovnih prostorija, iskquivo
je nadlean sud na ijem se podruju nalazi nepokretnost.Ako
nepokretnost lei na podruju vie sudova, nadlean je svaki od tih
sudova.Nadlenost u sporovima o vazduhoplovu i brodulan 43.Kad je za
suenje u sporovima o pravu svojine i o drugim stvarnim pravima na
vazduhoplovu, pomorskom brodu i brodu unutranje plovidbe, kao i u
sporovima iz zakupnih odnosa na vazduhoplovu i brodu, nadlean sud
Republike Srpske, iskljuivo je mjesno nadlean sud na ijem se
podruju vodi upisnik u koji je vazduhoplov, odnosno brod upisan.lan
44.Kad je za suenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima,
odnosno vazduhoplovima iz lana 43. ovog zakona nadlean sud
Republike Srpske, mjesno je nadlean, pored suda na ijem se podruju
vodi upisnik u koji je brod, odnosno vazduhoplov upisan, i sud na
ijem se podruju dogodilo smetanje.Nadlenost za sporove u izvrnom i
steajnom postupkulan 45.Za seenje u sporovima koji nastaju u toku i
povodom sudskog ili administrativnog izvrnog postupka, odnosno u
toku i povodom steajnog postupka, mjesno je iskljuivo nadlean sud
na ijem se podruju nalazi sud koji sprovodi izvrni, odnosno steajni
postupak, odnosno sud na ijem se podruju sprovodi administrativno
izvrenje.g) Supsidijarna nadlenostNadlenost za suparniarelan 46.Ako
je jednom tubom tueno vie lica u svojstvu materijalnih suparniara
(lan 362. stav 1. taka 1.), a za njih ne postoji mjesna nadlenost
istog suda, nadlean je sud koji je mjesno nadlean za jednog od
tuenih.Nadlenost za lica za koja ne postoji opta mjesna nadlenost u
Republici Srpskojlan 47.Tuba o imovinskopravnim zahtjevima protiv
lica za koje ne postoji opta mjesna nadlenost u Republici Srpskoj,
moe se podnijeti svakom sudu u Republici Srpskoj na ijem se podruju
nalazi kakva imovina tog lica ili predmet koji se tubom trai.Ako
nadlenost suda u Republici Srpskoj postoji zato to je obaveza
nastala za vrijeme boravka tuenog u Republici Srpskoj, mjesno
nadlean je sud na ijem je podruju obaveza nastala.U sporovima
protiv lica za koje u Republici Srpskoj ne postoji opta mjesna
nadlenost, za obaveze koje treba ispuniti u Republici Srpskoj, tuba
se moe podnijeti sudu na ijem podruju tu obavezu treba
ispuniti.Nadlenost po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo stranog
lica u Republici Srpskojlan 48.U sporovima protiv pravnog lica koje
ima sjedite u inostranstvu u pogledu obaveza koje su zasnovane u
Republici Srpskoj ili se ovdje moraju ispuniti, tuba se moe
podnijeti sudu u Republici Srpskoj na ijem se podruju nalazi
njegovo stalno zastupnitvo za Bosnu i Hercegovinu, odnosno
Republiku Srpsku ili sjedite organa kome je povjereno da vri
njegove poslove.d) Odreivanje mjesne nadlenosti od strane vieg
sudalan 49.Ako nadleni sud usljed izuzea sudija ne moe da postupa,
izvijestie o tome neposredno vii sud, koji e odrediti da u tom
predmetu postupa drugi stvarno nadlean sud sa njegovog podruja.lan
50.Okruni sud moe, na prijedlog stranke ili nadlenog osnovnog suda,
odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadlean
osnovni sud sa njegovog podruja ako je oigledno da e se tako lake
sprovesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani
razlozi.Vrhovni sud Republike Srpske moe, na prijedlog stranke ili
nadlenog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa stvarno
nadleni osnovni sud sa podruja drugog okrunog suda ili drugi
stvarno nadleni okruni sud, ako je oigledno da e se tako lake
sprovesti postupak ili ako za to postoje drugi opravdani
razlozi.lan 51.Ako je za suenje nadlean sud u Republici Srpskoj,
ali se po odredbama ovog zakona ne moe utvrditi koji je sud mjesno
nadlean, Vrhovni sud Republike Srpske e, na prijedlog stranke,
odrediti koji e stvarno nadlean sud biti mjesno nadlean.) Sporazum
o mjesnoj nadlenostilan 52.Ako zakonom nije odreena iskljuiva
mjesna nadlenost nekog suda, stranke se mogu sporazumjeti da im u
prvom stepenu sudi sud koji nije mjesno nadlean, pod uslovom da je
taj sud stvarno nadlean.Ako je zakonom odreeno da su za suenje u
odreenom sporu mjesno nadlena dva ili vie sudova u Republici
Srpskoj, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi
jedan od tih sudova ili neki drugi stvarno nadlean sud.Ovaj
sporazum vai samo ako je pismeno sastavljen, ako su ga potpisale
sve stranke i ako se tie odreenog spora ili vie sporova koji svi
proistiu iz odreenog pravnog odnosa.Ispravu o sporazumu tuilac mora
priloiti uz tubu.Ako tuba nije podnijeta sudu na koji upuuje
sporazum o mjesnoj nadlenosti tueni moe zahtijevati da se predmet
ustupi tom sudu.Zahtjev iz prethodnog stava tueni moe podnijeti
najdocnije u odgovoru na tubu, uz prilaganje isprave o
sporazumu.Dio drugiTOK POSTUPKAA. POSTUPAK PRED PRVOSTEPENIM
SUDOMGlava IIITUBA1. Tuba i njena sadrinalan 53.Parnini postupak
pokree se tubom.Tuba mora da sadri:1) odreen zahtjev u pogledu
glavne stvari i sporednih traenja (tubeni zahtjev),2) injenice na
kojima tuilac zasniva tubeni zahtjev,3) dokaze kojima se utvruju
ove injenice,4) naznaenje vrijednosti spora i5) druge podatke koje
u skladu sa odredbom lana 334. ovog zakona mora da ima svaki
podnesak.Ako je tuilac u tubi naveo pravni osnov, sud nije vezan za
njega.2. Tuba za utvrenjelan 54.Tuilac moe u tubi traiti da sud
samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili
pravnog odnosa, povredu prava linost, ili istinitost, odnosno
neistinitost neke isprave.Ovakva tuba moe se podii kad je to
posebnim propisima predvieno ili kad tuilac ima pravni interes da
sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje nekog prava ili pravnog
odnosa, ili istinitost, odnosno neistinitost neke isprave prije
dospjelosti zahtjeva za inidbu iz istog odnosa.Tuba za utvrivanje
moe se podnijeti radi utvrivanja postojanja, odnosno nepostojanja
injenice, ako je to predvieno posebnim zakonom ili drugim
propisom.Tuba za utvrivanje povreda prava linosti moe se podnijeti
bez obzira na to da li je postavljen zahtjev za naknadu tete ili
drugi zahtjev, u skladu sa posebnim zakonom.Ako odluka o sporu
zavisi od toga da li postoji ili ne postoji neki pravni odnos koji
je u toku parnice postao sporan, tuilac moe pored postojeeg
zahtjeva istai i tubeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos
postoji, odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica tee
nadlean za takav zahtjev.Isticanje zahtjeva u smislu odredbe stava
5. ovog lana nee se smatrati kao preinaenje tube.3. Isticanje vie
tubenih zahtjeva u jednoj tubilan 55.U jednoj tubi tulac moe istai
vie zahtjeva protiv istog tunog kad su svi zahtjevi povezani istim
injeninim i pravnim osnovom.Ako zahtjevi nisu povezani istim
injeninim i pravnim osnovom, oni se mogu istai u jednoj tubi protiv
istog tuenog samo kad je isti sud stvarno nadlean za svaki od ovih
zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odreena ista vrsta postupka, a
sud ocijeni da isticanje takvih tubenih zahtjeva u jednoj tubi
doprinosi ekonominosti postupka.Ako sud, u sluaju iz stava 2. ovog
lana, ocijeni da isticanje vie tubenih zahtjeva u jednoj tubi ne
doprinosi ekonominosti postupka, najdocnije na pripremnom roitu
donijee rjeenje o razdvajanju postupaka.Tuilac moe dva ili vie
tubenih zahtjeva koji su u meusobnoj vezi istai u jednoj tubi, i
traiti da sud usvoji sljedei od tih zahtjeva ako nae da onaj koji
je u tubi istaknut ispred njega nije osnovan.Zahtjevi se mogu po
stavu 4. ovog lana istai u jednoj tubi samo ako je sud stvarno
nadlean za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve
odreena ista vrsta postupka.4. Preinaenje tubelan 56.Preinaenje
tube je promjena istovjetnosti zahtjeva, poveanje postojeeg ili
isticanja drugog zahtjeva uz postojei.Ako tuilac preinauje tubu
zbog okolnosti koje su nastale nakon podnoenja tube, tako da iz
iste injenine osnove zahtijeva drugi predmet ili novanu sumu, tueni
se takvom preinaenju ne moe protiviti.Tuba nije preinaena ako je
tuilac promijenio pravni osnov tubenog zahtjeva, ako je smanjio
tubeni zahtjev, ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio
pojedine navode.lan 57.Tuilac moe preinaiti tubu najdocnije do
zakljuenja pripremnog roita ili do poetka glavne rasprave ako
pripremno roite nije odrano.Poslije odravanja pripremnog roita, a
najdocnije do zakljuenja glavne rasprave, sud moe dozvoliti
preinaenje tube samo ako ocijeni da preinaenje nije usmjereno na
odugovlaenje postupka i ako tueni pristane na preinaenje.Smatrae se
da postoji pristanak tuenog na preinaenje tube ako se on upusti u
raspravljanje o glavnoj stvari po preinaenoj tubi, a nije se prije
toga protivio preinaenju.Sud e, u sluaju iz stava 2. ovog lana,
dozvoliti prinaenje tube i kad se tueni protivi preinaenju ako su
ispunjeni svi sljedei uslovi:1) tuilac bez svoje krivice nije mogao
tubu preinaiti ranije,2) tueni je u mogunosti da raspravlja po
preinaenoj tubi bez odlaganja glavne rasprave.Protiv rjeenja kojim
se usvaja ili odbija preinaenje tube nije dozvoljena posebna
alba.lan 58.Tuilac moe, do zakljuenja glavne rasprave, svoju tubu
preinaiti i tako to e umjesto prvobitno tuenog tuiti drugo lice.Za
preinaenje tube u smislu stava 1. ovog lana potreban je pristanak
lica koje treba da stupi u parnicu namjesto prvobitnog tuenog. Ako
se prvobitni tueni ve upustio u raspravljanje o glavnoj stvari,
potreban je i njegov pristanak.Lice koje stupa u parnicu namjesto
prvobitnog tuenog mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se
ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.5. Povlaenje tubelan
59.Tuilac moe povui tubu bez pristanka tuenog prije nego to tuba
bude dostavljena tuenom. Tuba se moe povui i poslije dostavljanja
tuenom, sve do zakljuenja glavne rasprave, ako tueni na to
pristane. Ako se tueni u roku od osam dana od dana obavjetenja o
povlaenju tube ne izjasni o tome, smatrae se da je pristao na
povlaenje.Tuba se uz izriiti pristanak tuenog moe povui i nakon
zakljuenja glavne rasprave do pravosnanosti odluke kojom se
postupak pred prvostepenim sudom dovrava. U tom sluaju tueni svoj
zahtjev za naknadu trokova postupka mora postaviti najkasnije u
svojoj saglasnosti za povlaenje tube.Ako u sluaju iz stava 2. ovog
lana doe do povlaenja tube prije nego to je prvostepeni sud donio
odluku, odnosno prije nego to je ona povodom albe dostavljena
drugostepenom sudu, prvostepeni sud e rjeenjem utvrditi da je tuba
povuena, odnosno rjeenjem utvrditi da je tuba povuena i da je
presuda bez pravnog dejstva. Istim e rjeenjem sud odluiti i o
zahtjevu tuenog za naknadu trokova postupka.Ako doe do povlaenja
tube pred prvostepenim sudom nakon donoenja prvostepene odluke, dok
je postupak povodom albe u toku pred drugostepenim sudom,
prvostepeni sud e odmah obavijestiti drugostepeni sud da je tuba
povuena.Ako do povlaenja tube doe nakon to je predmet dostavljen
drugostepenom sudu, drugostepeni sud e, ako prije toga nije odluio
povodom albe, rjeenjem utvrditi da je presuda bez pravnog dejstva i
da je tuba povuena. Istim rjeenjem sud e odluiti i o zahtjevu
tuenog za naknadu trokova postupka.Podnesak kojim se u sluaju iz
stava 2. ovog lana povlai tuba podnosi se prvostepenom sudu koji
moe, ako ocijeni da je to potrebno, odrati roite sa strankama radi
provjere da li su ispunjeni uslovi za povlaenje tube.Tuilac moe
svoju tubu povui i na raspravi pred drugostepenim sudom.Povuena
tuba smatra se kao da nije ni bila podnijeta i moe se ponovo
podnijeti.6. Postojanje parnicelan 60.Parnica poinje da tee
dostavljanjem tube tuenom.U pogledu zahtjeva koji je stranka
postavila u toku postupka, parnica poinje da tee od asa kad je o
tom zahtjevu obavijetena protivna stranka.lan 61.Dok parnica tee,
ne moe se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica meu istim
strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud e tubu
odbaciti.Ako meu istim strankama ve tee druga parnica o istom
zahtjevu pred sudom u Bosni i Hercegovini, stranke su o tome dune
obavijestiti sud.Sud e u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti
paziti da li ve tee druga parnica o istom zahtjevu meu istim
strankama pred sudom u Bosni i Hercegovini.lan 61.Ako koja od
stranaka otui stvar ili pravo o kome tee parnica, to ne spreava da
se parnica meu istim strankama dovri.Lice koje je pribavilo stvar
ili pravo o kome tee parnica moe stupiti u parnicu namjesto tuioca,
odnosno tuenog samo ako na to pristanu obje stranke.lan 61a.Ako u
postupku pred prvostepenim sudom u veem broju predmeta postoji
potreba da se zauzme stav prema spornom pravnom pitanju koje je od
znaaja za odluivanje o predmetu postupka pred prvostepenim
sudovima, prvostepeni sud e, po slubenoj dunosti ili na prijedlog
stranke, zahtjevom pokrenuti postupak pred Vrhovnim sudom Republike
Srpske (u daljem tekstu: Vrhovni sud) radi rjeavanja spornog
pravnog pitanja.Sud koji je pokrenuo postupak za rjeavanje spornog
pravnog pitanja duan je da zastane sa postupkom dok se ne okona
postupak pred Vrhovnim sudom.lan 61b.Zahtjev iz lana 61a. stav 1.
ovog zakona treba da sadri kratak prikaz utvrenog stanja stvari u
konkretnoj pravnoj stvari, navode stranaka o spornom pravnom
pitanju i razloge zbog kojih se sud obraa sa zahtjevom za rjeavanje
spornog pravnog pitanja. Sud e uz zahtjev priloiti i sopstveno
tumaenje spornog pravnog pitanja. Zahtjev se ne dostavlja strankama
na izjanjavanje.Ako stranka predloi pokretanje postupka za
rjeavanje spornog pravnog pitanja, a protivna stranka nije bila u
mogunosti da se izjasni o prijedlogu, sud e dostaviti prijedlog toj
stranci na izjanjenje u roku od osam dana od dana dostavljanja
prijedloga.Prvostepeni sud je duan da, uz zahtjev za rjeavanje
spornog pravnog pitanja, dostavi predmet Vrhovnom sudu.lan
61v.Vrhovni sud e odbaciti nepotpun ili nedozvoljen zahtjev za
rjeavanje spornog pravnog pitanja.Zahtjev iz stava 1. ovog lana je
nedozvoljen, ako je o takvom zahtjevu Vrhovni sud ve donio
odluku.lan 61g.Vrhovni sud rjeava sporno pravno pitanje po
pravilima postupka za usvajanje pravnih stavova.Vrhovni sud e
odbiti da rijei sporno pravno pitanje ako ono nije od znaaja za
odluivanje u veem broju predmeta, u postupku pred prvostepenim
sudom.Vrhovni sud je duan da rijei sporno pravno pitanje u roku od
60 dana od dana prijema zahtjeva.lan 61d.U odluci povodom zahtjeva
za rjeavanje spornog pravnog pitanja, Vrhovni sud iznosi razloge
kojima obrazlae zauzeto pravno shvatanje.Odluka iz stava 1. ovog
lana dostavlja se sudu koji je pokrenuo postupak i objavljuje na
internet stranici Vrhovnog suda ili na drugi pogodan nain.lan
61.Ako je Vrhovni sud rijeio sporno pravno pitanje, stranke u
postupku u kome se postavlja isto sporno pravno pitanje nemaju
pravo da trae njegovo rjeavanje u parnici koja je u toku.Glava
IVPRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE1. Opte odredbelan 62.Sud odmah po
prijemu tube poinje pripreme za glavnu raspravu.Ove pripreme
obuhvataju prethodno ispitivanje tube, dostavljanje tube tuenom na
obavezni odgovor, odravanje pripremnog roita i zakazivanje glavne
rasprave.lan 63.U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu
upuivati podneske u kojima e navesti injenice na kojima zasnivaju
svoje zahtjeve, te predloiti dokaze kojima se utvruju ove
injenice.lan 64.Sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi
odluke o upravljanju postupkom u skladu sa odredbama ovog
zakona.Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana nije dozvoljena posebna
alba.lan 65.Sud moe u toku pripremanja glavne rasprave donijeti
presudu na osnovu priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu
zbog proputanja, te primiti na zapisnik poravnanje stranaka.2.
Prethodno ispitivanje tube i dostavljanje tubelan 66.Kad utvrdi da
je tuba nerazumljiva ili da ne sadri elemente propisane odredbom
lana 53. ovog zakona (nepotpuna tuba), ili da postoje nedostaci
koji se tiu sposobnosti tuioca ili tuenog da budu stranke u
parnici, ili nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili
nedostaci koji se odnose na ovlaenje zastupnika da pokrene parnicu
kad je takvo ovlaenje potrebno, sud e radi otklanjanja ovih
nedostataka preduzeti potrebne radnje predviene odredbama l. 295. i
336. ovog zakona.lan 67.Po prethodnom ispitivanju tube sud donosi
rjeenje kojim se tuba odbacuje ako utvrdi:1) da rjeavanje o tubenom
zahtjevu ne spada u sudsku nadlenost;2) da je tuba podnijeta
neblagovremeno, ako je posebnim propisima odreen rok za podnoenje
tube;3) da o istom zahtjevu ve tee parnica;4) da je stvar
pravosnano presuena;5) da je o predmetu spora sklopljeno sudsko
poravnanje;6) da se tuilac pred sudom odrekao tubenog zahtjeva;7)
da ne postoji pravni interes tuioca za podnoenje tube za utvrenje
ili8) da tuilac u roku koji je sud odredio nije otklonio nedostatke
iz lana 66. ovog zakona.Sud donosi rjeenje kojim se sud oglaava
nenadlenim i predmet ustupa drugom sudu, ako utvrdi:1) da nije
mjesno nadlean da rjeava o tubenom zahtjevu ili2) da nije stvarno
nadlean da rjeava o tubenom zahtjevu.lan 68.Ako smatra da nema
dovoljno injenica za donoenje odluke o pitanju koje se postavilo u
toku prethodnog ispitivanja tube, sud e o ovom pitanju odluku
donijeti naknadno, im bude raspolagao sa dovoljno injenica.lan
69.Tuba sa prilozima se dostavlja tuenom na odgovor u roku od 30
dana od dana prijema ispravne i potpune tube u sudu.3. Odgovor na
tubua) Odgovor na tubu i njena sadrinalan 70.Po prijemu tube sa
prilozima tueni je duan da, najdocnije u roku od 30 dana, dostavi
sudu pismeni odgovor na tubu.Prilikom dostavljanja tube tuenom, sud
e pouiti tuenog o obavezi iz stava 1. ovog lana, o tome ta treba da
sadri odgovor na tubu i obavijestiti ga o posljedicama
nedostavljanja odgovora na tubu u odreenom roku.lan 71.U odgovoru
na tubu, tueni e istai mogue procesne prigovore i izjasniti se da
li priznaje ili osporava postavljeni tubeni zahtjev, te navesti i
druge podatke koje, u skladu sa odredbama lana 334. ovog zakona,
mora imati svaki podnesak.Ako tueni osporava tubeni zahtjev,
odgovor na tubu mora sadrati i razloge iz kojih se tubeni zahtjev
osporava, injenice na kojima tueni zasniva svoje navode, dokaze
kojima se utvruju ove injenice.lan 72.Kad je u ovom zakonu
predvieno da stranka moe staviti odreeni prigovor ili prijedlog ili
preduzeti kakvu drugu parninu radnju dok se tueni ne upusti u
raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor, odnosno prijedlog
moe se staviti dok sud ne primi odgovor na tubu.lan 73.Kad utvrdi
da je odgovor na tubu nerazumljiv ili nepotpun, sud e radi
otklanjanja tih nedostataka postupiti u skladu sa odredbom lana
336. ovog zakona.Ukoliko odgovor na tubu bude odbaen ili povuen u
skladu sa odredbama lana 336. stav 3. ovog zakona, smatrae se da
tueni nije odgovorio na tubu.b) Protivtuba i odgovor na
protivtubulan 74.Tueni moe u odgovoru na tubu, a najdocnije na
pripremnom roitu da podnese protivtubu, ako je zahtjev protivtube u
vezi sa tubenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili
ako se protivtubom trai utvrenje nekog prava ili pravnog odnosa od
ijeg postojanja ili nepostojanja zavisi u cjelini ili djelimino
odluka o tubenom zahtjevu.Poslije odravanja pripremnog roita,
protivtuba se moe podnijeti samo ako tueni na to pristane i ako sud
ocijeni da podnoenje protivtube nije usmjereno na odugovlaenje
postupka.Odredbe ovog zakona o tubi i odgovoru na tubu shodno se
primjenjuju i na protivtubu i odgovor na protivtubu, ako ovim
zakonom nije drugaije odreeno.4. Pripremno roitea) Opte odredbelan
75.Po prijemu odgovora na tubu, odnosno odgovora na protivtubu, sud
e zakazati pripremno roite.Ako tueni nije dostavio odgovor na tubu,
a tuilac u tubi nije traio donoenje presude zbog proputanja, sud e
zakazati pripremno roite po isteku roka za podnoenje odgovora na
tubu.Datum odravanja pripremnog roita sud e, po pravilu, odrediti
uz prethodnu konsultaciju sa strankama.Pripremno roite odrae se, po
pravilu, najdocnije u roku od 30 dana od dana prijema u sudu
pismenog odgovora na tubu, odnosno od dana proteka roka za
podnoenje odgovora na tubu, ili ako je tueni podnio protivtubu, u
roku od 30 dana od dana prijema odgovora na protivtubu.lan
76.Odravanje pripremnog roita je obavezno, osim u sluaju kada sud
poslije ispitivanja tube i odgovora na tubu utvrdi da meu strankama
nema spornih injenica ili da zbog jednostavnosti spora odravanje
pripremnog roita nije potrebno.lan 77.U pozivu za pripremno roite
sud e obavijestiti stranke o posljedicama izostanka sa pripremnog
roita, kao i o tome da su dune najdocnije na pripremnom roitu da
iznesu sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predloe
sve dokaze koje ele izvesti u toku postupka, te da na pripremno
roite donesu sve isprave i predmete koje ele upotrijebiti kao
dokaz.lan 78.Pripremno roite poinje tako to tuilac ukratko izlae
tubu, a zatim tueni ukratko izlae odgovor na tubu. Kad je potrebno,
sud e zatraiti od stranaka razjanjenje u vezi sa njihovim navodima
ili prijedlozima.lan 78a.Ako stranka ili njen zakonski zastupnik
nije u stanju da se jasno i odreeno izjasni o predmetu
raspravljanja, a nema punomonika, sud e upozoriti na potrebu da
uzme punomonika.lan 79.Poslije izlaganja tube i odgovora na tubu,
raspravlja se o pitanjima koja se odnose na smetnje za dalji tok
postupka. O ovim pitanjima se mogu na pripremnom roitu izvoditi
dokazi kad je to potrebno.Sud e po prigovoru stranke ili po
slubenoj dunosti, postupiti po odredbama lana 67. ovog zakona, ako
odredbama ovog zakona nije drugaije odreeno.Ako sud ne usvoji
prigovor da postoji koja od smetnji za voenje postupka, odluku o
prigovoru donijee zajedno sa odlukom o glavnoj stvari.Protiv odluke
iz stava 3. ovog lana nije dozvoljena posebna alba.lan 80.U daljem
toku pripremnog roita, raspravljae se o prijedlozima stranaka i
injeninim navodima kojima stranke obrazlau svoje prijedloge.lan
81.Sud e prema rezultatima raspravljanja na pripremnom roitu
odluiti o emu e se raspravljati i koji dokazi e se izvesti na
glavnoj raspravi.Prijedloge koje ne smatra bitnim za donoenje
odluke sud e odbiti i u rjeenju naznaiti razlog odbijanja.Protiv
rjeenja iz stava 2. ovog lana nije dozvoljena posebna alba.Sud nije
u daljem toku parnice vezan za svoja ranija rjeenja iz ovog
lana.lan 82.Ako sud, na prijedlog stranke, odredi izvoenje dokaza
vjetaenjem, uvijek e odrediti rok u kome vjetak treba da pripremi i
dostavi svoj nalaz i miljenje.Pri odreivanju ovog roka sud e voditi
rauna o tome da pismeni nalaz i miljenje mora dostaviti strankama
najdocnije osam dana prije odravanja roita za glavnu raspravu.lan
83.Ako se pred istim sudom odvija vie parnica izmeu istih lica ili
u kojima je isto lice protivnik raznih tuilaca ili raznih tuenih,
sud moe, na prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti, rjeenjem
spojiti sve ove parnice, radi zajednikog raspravljanja, ako bi se
time ubrzalo raspravljanje ili smanjili trokovi. Za sve spojene
parnice sud e donijeti zajedniku presudu.Sud moe na prijedlog
stranaka ili po slubenoj dunosti odrediti da se odvojeno raspravlja
o pojedinim zahtjevima iz iste tube i po zavretku odvojenog
raspravljanja donijee posebne odluke o tim zahtjevima.Rjeenja iz
st. 1. i 2. ovog lana mogu se, po pravilu, donijeti najdocnije na
pripremnom roitu ili do poetka glavne rasprave ako pripremno roite
nije odrano.Protiv rjeenja iz st. 1. i 2. ovog lana posebna alba
nije dozvoljena.lan 84.Ako na pripremno roite ne doe tuilac, a bio
je uredno obavijeten, smatrae se da je tuba povuena, osim ako tueni
ne zahtijeva da se roite odri.Ako na pripremno roite ne doe uredno
obavijeten tueni, roite e se odrati bez njegovog prisustva.lan
85.Na pripremnom roitu sud ima u pogledu upravljanja postupkom sva
ovlaenja koja ima i na glavnoj raspravi.b) Medijacija i sudsko
poravnanjelan 86.Najdocnije na pripremnom roitu, sud moe, ukoliko
ocijeni da je to svrsishodno s obzirom na prirodu spora i druge
okolnosti, da predloi strankama da spor rijee u postupku medijacije
kako je predvieno posebnim zakonom.Ovakav prijedlog mogu sporazumno
staviti i stranke sve do zakljuenja glavne rasprave.lan 87.Stranke
mogu zakljuiti sudsko poravnanje o predmetu spora u toku cijelog
postupka, do njegovog pravosnanog okonanja.Ako je sudsko poravnanje
zakljueno nakon donoenja prvostepene presude, prvostepeni sud e
donijeti rjeenje kojim e utvrditi da je presuda bez dejstva.lan
88.Sud e, na nain koji ne ugroava njegovu nepristrasnost, na
pripremnom roitu, kao i u toku cijelog postupka, nastojati da
stranke zakljue sudsko poravnanje.U cilju doprinosa poravnanju sud
moe, kada ocijeni da je to osnovano, strankama predloiti kako da se
poravnaju, vodei rauna o eljama stranaka, prirodi spora, odnosima
meu strankama i drugim okolnostima.lan 89.Sudsko poravnanje moe da
se odnosi na cijeli tubeni zahtjev ili na jedan njegov dio.Pred
sudom se ne moe zakljuiti poravnanje u pogledu zahtjeva kojima
stranke ne mogu raspolagati (lan 3. stav 2.).Kad sud donese rjeenje
kojim ne dozvoljava poravnanje stranaka, zastae se sa postupkom dok
ovo rjeenje ne postane pravosnano.lan 90.Sporazum stranaka o
poravnanju unosi se u zapisnik.Poravnanje je zakljueno kad stranke
potpiu zapisnik.Poravnanje sadri i sporazum o trokovima. Ako
stranke ne postignu sporazum o trokovima, mogu se dogovoriti da
odluku o trokovima donese sud.Sud e strankama izdati ovjeren prepis
zapisnika u koji je uneseno poravnanje.lan 91.Sudsko poravnanje ima
snagu izvrnog naslova.lan 92.Sudsko poravnanje moe se pobijati samo
tubom.Sudsko poravnanje se moe pobijati ako je zakljueno u zabludi
ili pod uticajem prinude ili prevare.Tuba iz stava 1. ovog lana se
moe podnijeti u roku od tri mjeseca od dana saznanja za razloge
pobijanja, a najdocnije u roku od pet godina od dana zakljuenja
sudskog poravnanja.Ako sudsko poravnanje bude poniteno, postupak se
nastavlja kao da sudsko poravnanje nije ni bilo zakljueno.lan
93.Sud e u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti paziti da li
se vodi parnica o predmetu o kome je ranije bilo zakljueno sudsko
poravnanje i ako utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kome je
zakljueno sudsko poravnanje, odbacie tubu.v) Zakazivanje roita za
glavnu raspravulan 94.Na pripremnom roitu sud e rjeenjem
odrediti:1) dan i as odravanja glavne rasprave;2) pitanja o kojima
e se raspravljati na glavnoj raspravi;3) dokaze koji e se izvesti
na glavnoj raspravi;4) lica koja e biti pozvana na glavnu
raspravu.Glavna rasprava e se, po pravilu, odrati najdocnije u roku
od 30 dana od dana odravanja pripremnog roita.Sud moe odrediti da
se glavna rasprava odri odmah poslije pripremnog roita.Ako se
procjenjuje da e glavna rasprava trajati due od jednog dana, roite
e biti zakazano za onoliko dana uzastopno, koliko je neophodno da
se rasprava odri u kontinuitetu.lan 95.Sa sadrinom rjeenja iz stava
1. lana 94. ovog zakona upoznae se prisutna stranka, te joj se nee
dostavljati rjeenje niti poziv za glavnu raspravu. Sud e
obavijestiti prisutnu stranku i o posljedicama izostanka sa roita
za glavnu raspravu.lan 96.Sud e na roite za glavnu raspravu pozvati
stranke koje nisu bile prisutne na pripremnom roitu, kao i svjedoke
i vjetake koje je na pripremnom roitu odluio da pozove.U pozivu za
glavnu raspravu, sud e obavijestiti pozvane o posljedicama
izostanka sa roita.Stranci koja nije bila prisutna na pripremnom
roitu uz poziv za glavnu raspravu dostavlja se ovjeren prepis
rjeenja iz stava 1. lana 94. ovog zakona.Glava VGLAVNA RASPRAVA1.
Tok glavne raspravelan 97.Sudija otvara glavnu raspravu i
objavljuje predmet raspravljanja.Poslije toga, sudija utvruje da li
su dola sva pozvana lica, pa ako nisu, provjerava da li su odsutna
lica uredno pozvana i imaju li opravdan razlog za izostanak.Ako
tuilac bez opravdanog razloga ne doe na roite za glavnu raspravu, a
bio je uredno pozvan, smatrae se da je povukao tubu, osim ako se
tueni na tom roitu upusti u raspravljanje.Ako na roite za glavnu
raspravu bez opravdanog razloga ne doe tueni, a bio je uredno
pozvan, rasprava e se odrati bez njegovog prisustva.lan 98.Sud e
prvo, po prigovoru stranke ili po slubenoj dunosti, utvrditi da li
postoje procesne smetnje za dalje postupanje i postupiti u skladu
sa odredbama lana 67. ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije
drugaije odreeno.Ako sud ne prihvati prigovor iz stava 1. ovog
lana, bez obzira da li je o njemu raspravljano odvojeno od glavne
stvari ili zajedno sa njom, odluku o prigovoru donijee zajedno sa
odlukom o glavnoj stvari.Protiv rjeenja kojim se odbijaju prigovori
stranaka iz stava 1. ovog lana nije dozvoljena posebna alba.lan
99.Glavna rasprava se odvija sljedeim redom:1) tuilac ukratko izlae
sva bitna pitanja iz tube, ukljuujui izvoenje dokaza itanjem
isprava;2) tueni ukratko izlae odgovor na tubu ukljuujui izvoenje
dokaza itanjem isprava i daje odgovor na bitne navode tuioca iz
take 1. ovog stava;3) ako je stavljen prijedlog za izvoenje dokaza
sasluanjem stranaka, sasluavaju se stranke, i to prvo tuilac, a
zatim tueni;4) sasluavaju se svjedoci, i to prvo svjedoci tuioca, a
zatim svjedoci tuenog;5) izvode se ostali dokazi, ukljuujui i
vjetaenje;6) po izvoenju svih dokaza, obje stranke, poev od tuioca,
imaju pravo da se obrate sudu zavrnim izlaganjem, kojim se
rezimiraju pravni i injenini aspekti predmeta;7) sud moe dozvoliti
tuiocu da se ukratko izjasni na zavrno izlaganje tuenog;8) ako je
tuiocu dozvoljeno da se izjasni na zavrno izlaganje tuenog, i tueni
e imati pravo da se ukratko izjasni na konane navode
tuioca.Izuzetno, sud moe odrediti redosljed odvijanja glavne
rasprave drugaiji od redosljeda predvienog u stavu 1. ovog lana.lan
100.Sud e se starati da se glavna rasprava odvija na pravilan nain,
bez nepotrebnih odlaganja, te da se raspravlja samo o pitanjima
bitnim za donoenje odluke.Sudija se u toku glavne rasprave stara o
odravanju reda u sudnici i o dostojanstvu suda.Sud e kazniti lica
koja naruavaju red u sudnici ili vrijeaju dostojanstvo suda i
drugih uesnika u postupku u skladu sa odredbama ovog zakona o
nepotovanju suda.lan 101.Postupak na glavnoj raspravi odvija se
usmeno, a dokazi se izvode neposredno pred sudom, ako ovim zakonom
nije drugaije odreeno.lan 102.Svaka stranka treba u svojim
izlaganjima da iznese sve injenice potrebne za obrazloenje svojih
prijedloga, da ponudi dokaze potrebne za utvrivanje svojih navoda
kao i da se izjasni o navodima i ponuenim dokazima protivne
stranke.Stranke mogu u toku glavne rasprave iznositi nove injenice
i predlagati nove dokaze, samo ako uine vjerovatnim da ih bez svoje
krivice nisu bile u mogunosti iznijeti, odnosno predloiti na
pripremnom roitu.lan 103.Stranke mogu iznijeti i svoja pravna
shvatanja koja se odnose na predmet spora.lan 104.Prilikom izvoenja
dokaza sasluanjem stranaka stranku prvo ispituje njen punomonik, a
poslije toga suprotna stranka.Ako stranka koja se sasluava nema
punomonika, prvo je ispituje sud.lan 105.Stranke ispituju svjedoke
i vjetake. Sudija prvo daje rije stranci koja je predloila svjedoka
ili vjetaka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko je potrebno,
ponovo stranci koja ih je predloila.lan 106.Sudija moe postavljati
pitanja strankama, svjedocima ili vjetacima u svakoj fazi
sasluanja.lan 107.Sud e odbiti sprovoenje procesnih radnji koje
nisu bitne za postupak.Sud nee dozvoliti postavljanje pitanja u
kojima je sadrano kako na njih treba odgovoriti.Sud nee dozvoliti
pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je ve dovoljno
odgovoreno.Na zahtjev stranke u zapisnik e se unijeti pitanja koja
sud nije dozvolio.Sud nee dozvoliti vrijeanje i uznemiravanje
stranaka, svjedoka i vjetaka za vrijeme ispitivanja.lan
108.Sasluani svjedoci i vjetaci ostaju u sudnici, ako im sud to
naloi.Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je jo uvijek prisutan,
sud moe odluiti da svjedoka koji je ve sasluan na istom roitu za
glavnu raspravu jo jednom pozove na ponovno sasluanje.lan 109.Sud
nije vezan za svoje rjeenje koje se odnosi na rukovoenje
raspravom.Protiv rjeenja koja se odnose na rukovoenje raspravom
nije dozvoljena posebna alba.lan 110.Nakon to budu okonane sve faze
glavne rasprave i predmet bude spreman za presuenje, sud e
proglasiti da je glavna rasprava zakljuena.2. Odgaanje, odlaganje i
nastavak roitalan 111.Sud moe odgoditi zakazano roite za glavnu
raspravu prije njegovog odravanja, ako utvrdi da nisu ispunjene
zakonske pretpostavke za njegovo odravanje ili da dokazi ije je
izvoenje odreeno nee biti pribavljeni do roita (odgaanje roita).Sud
je duan, najdocnije osam dana prije odravanja roita, provjeriti da
li su ispunjeni uslovi iz stava 1. ovog lana.Kad odgodi roite, sud
e o vremenu odravanja novog roita odmah obavijestiti sve
pozvane.lan 112.Sud moe, na prijedlog stranke, odloiti zapoeto
roite (odlagajne roita) samo iz sljedeih razloga:1) ako bez krivice
stranke koja predlae odlaganje roita na roitu nije mogue izvesti
neki od dokaza ije je izvoenje odreeno, a koji je vaan za pravilno
donoenje odluke;2) ako obje stranke predlau odlaganje radi pokuaja
mirnog rjeenja spora ili zakljuenja sudskog poravnanja.Stranka moe
samo jednom traiti odlaganje roita iz istog razloga.Kad se roite
odloi, sud e prisutnim odmah saoptiti mjesto i vrijeme novog
roita.Sud nije duan da o mjestu i vremenu novog roita obavijesti
stranku koja nije bila prisutna na odloenom roitu, a bila je uredno
obavijetena, osim ako su na tom roitu iznesene nove injenice.Sud
moe, po slubenoj dunosti, odloiti zapoeto roite samo u sluajevima
predvienim ovim zakonom.lan 113.Ako na roitu nije mogue izvesti
neki od dokaza ije je izvoenje odreeno, sud moe odluiti da se
rasprava nastavi, s tim da se naknadno, na novom roitu, izvede samo
ovaj dokaz, i iznesu navodi u vezi sa njim.lan 114.Na novom roitu
zakazanom poslije odlaganja rasprave, radnje koje su ve sprovedene
ponovo se sprovode samo ako se roite dri pred novim sudijom ili ako
sud smatra da je to neophodno za pravilno donoenje presude.Ako se
roite dri pred novim sudijom, sud moe, uz saglasnost stranaka,
odluiti da se ponovo ne sasluavaju svjedoci i vjetaci i da se ne
obavlja novi uviaj, ve da se proitaju zapisnici o izvoenju tih
dokaza.lan 115.Roite za glavnu raspravu se ne moe odgoditi niti
odloiti na neodreeno vrijeme.Roite za glavnu raspravu ne moe se
odgoditi ili odloiti na period dui od 30 dana, osim u sluaju iz
lana 129. ovog zakona.Prilikom odgaanja, odnosno odlaganja roita
sud e datum odravanja novog roita, u pravilu, odrediti uz prethodnu
konsultaciju sa strankama.Kad odgodi ili odloi roite, sud je duan
preduzeti sve radnje koje mu stoje na raspolaganju kako bi se do
sljedeeg roita otklonili uzroci koji su doveli do odgaanja, odnosno
odlaganja, te kako bi se na tom roitu rasprava mogla
zakljuiti.Protiv rjeenja suda kojim se odgaa ili odlae roite ili
rjeenja kojim se odbijaju prijedlozi stranaka za odgaanje, odnosno
odlaganje roita, nije dozvoljena posebna alba.lan 116.Ako se
zapoeto roite ne moe okonati u toku istog dana, sud e odrediti
nastavak roita za sljedei radni dan (nastavak roita).lan 117.Odrebe
l. 111, 112, 115. i 116. ovog zakona, shodno se primjenjuju na
pripremno roite.3. Javnost glavne raspravelan 118.Glavna rasprava
je javna.Raspravi mogu prisustvovati samo punoljetna lica.Lica koja
prisustvuju raspravi ne smiju nositi oruje ili opasno orue.Odredba
stava 3. ovog lana ne odnosi se na pripadnike policije, ako je
noenje oruja neophodno za vrenje njihove dunosti.lan 119.Sud moe
iskljuiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njen dio ako
to zahtijevaju interesi uvanja slubene, poslovne ili line tajne,
zatita interesa maloljetnika, interesi javnog reda ili razlozi
morala.Sud moe iskljuiti javnost i kad se mjerama za odravanje reda
predvienim u ovom zakonu ne bi moglo obezbijediti nesmetano
odravanje rasprave.lan 120.Iskljuenje javnosti ne odnosi se na
stranke, njihove zakonske zastupnike, punomonike, umjeae i
Ombudsmena Republike Srpske.Sud moe dozvoliti da glavnoj raspravi
na kojoj je javnost iskljuena prisustvuju pojedina slubena lica,
kao i nauni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu
slubu, odnosno naunu ili javnu djelatnost.Sud e upozoriti lica koja
prisustvuju raspravi na kojoj je javnost iskljuena da su duna da
kao tajnu uvaju ono to su na raspravi saznala, a to nije ve poznato
javnosti i upozorie ih na posljedice odavanja tajne.lan 121.O
iskljuenju javnosti odluuje sud rjeenjem koje mora biti obrazloeno
i javno objavljeno.Protiv rjeenja o iskljuenju javnosti nije
dozvoljena posebna alba.lan 122.Odredbe o javnosti na glavnoj
raspravi shodno e se primjenjivati i na pripremnom roitu, na roitu
van glavne rasprave pred sudom, kao i na roitu pred zamoljenim
sudom.Glava VIDOKAZI1. Opte odredbelan 123.Svaka stranka duna je da
dokae injenice na kojima zasniva svoj zahtjev.Sud e slobodnom
ocjenom dokaza utvrditi injenice na osnovu kojih e donijeti
odluku.lan 124.Sud e naloiti strankama da izvedu i one dokaze koji
su bitni za donoenje odluke, a koje stranke nisu predloile, ako
utvrdi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu
raspolagati u smislu lana 3. stav 2. ovog zakona.Ako stranka ne
postupi po nalogu suda, sud je ovlaen da po slubenoj dunosti
pribavi i izvede te dokaze.lan 125.Ne treba dokazivati injenice
koje je stranka priznala pred sudom u toku parnice.Ako stranka
porekne injenice koje je priznala, sud e ocijeniti da li e te
injenice smatrati priznatim ili osporenim.injenice ije postojanje
zakon pretpostavlja ne treba dokazivati, ali se moe dokazivati da
ove injenice ne postoje, ako zakonom nije to drugo odreeno.Ne treba
dokazivati injenice koje su optepoznate.lan 126.Ako sud na osnovu
ocjene izvedenih dokaza ne moe sa sigurnou da utvrdi neku injenicu,
o postojanju ove injenice zakljuie primjenom pravila o teretu
dokazivanja.lan 127.Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na
naknadu tete, na novani iznos ili na zamjenljive stvari, ali se
tana visina iznosa, odnosno koliina stvari ne moe utvrditi ili bi
se mogla utvrditi samo sa nesrazmjernim tekoama, sud e o ovom
odluiti, po svojoj ocjeni.lan 128.Dokazi se izvode na glavnoj
raspravi.Na prijedlog stranke, podnijet najdocnije na pripremnom
roitu, sud moe odluiti da se odreeni dokazi izvedu pred drugim
sudom (zamoljeni sud). U tom sluaju zapisnici o izvedenim dokazima
proitae se na glavnoj raspravi.Kad sud donese odluku iz stava 2.
ovog lana, u zamolnici za izvoenje dokaza opisae ukratko predmet
spora, izloie stanje parnice i odrediti koji e se dokazi izvesti,
uz naznaenje o kojim okolnostima treba naroito voditi rauna.O roitu
za izvoenje dokaza pred zamoljenim sudom obavijestie se
stranke.Sudija zamoljenog suda ima pri izvoenju dokaza sva ovlaenja
koja ima sudija kad se dokazi izvode na glavnoj raspravi.Protiv
rjeenja suda kojim se odreuje izvoenje dokaza pred zamoljenim sudom
nije dozvoljna posebna alba.lan 129.Ako se zbog izuzetnih okolnosti
neki dokaz ne moe izvesti u rokovima predvienim ovim zakonom, sud
rjeenjem moe odrediti dui rok za izvoenje dokaza.Kad odreeni rok
protekne, rasprava e se sprovesti bez obzira to odreeni dokaz nije
izveden.lan 129a.Ako sudu nije poznato pravo koje vai u stranoj
dravi, zatraie obavjetenje od organa uprave nadlenog za poslove
pravosua.Sud moe i od stranke zatraiti da podnese javnu ispravu
izdanu od nadlenog inostranog organa kojom se potvruje koje pravo
vai u stranoj dravi.2. Uviajlan 130.Uviaj se preduzima kad je za
utvrivanje neke injenice ili za razjanjenje neke okolnosti potrebno
neposredno opaanje suda.Uviaj se moe vriti i uz uee vjetaka.lan
131.Ako u postupku treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne
od stranaka, kod treeg lica, kod dravnog organa ili kod pravnog
lica kome je povjereno vrenje javnih ovlaenja, shodno e se
primijeniti odredbe l. 134. do 136. ovog zakona o pribavljanju
isprava od ovih organa ili lica.3. Ispravelan 132.Isprava koju je u
propisanom obliku izdao dravni organ u granicama svoje nadlenosti,
kao i isprava koju je u takvom obliku izdalo pravno lice ili fiziko
lice u vrenju javnih ovlaenja koje mu je povjereno zakonom ili
propisom zasnovanim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost
onoga to se u njoj potvruje ili odreuje.Istu dokaznu snagu imaju i
druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage
izjednaene sa javnim ispravama.Dozvoljeno je dokazivati da su u
javnoj ispravi neistinito utvrene injenice ili da je isprava
nepravilno sastavljena.Ako se posumnja u autentinost isprave,
stranka moe zatraiti da sud trai da se o tome izjasni organ od koga
bi trebalo da ona potie.lan 133.Ako meunarodnim ugovorom nije to
drugo odreno, inostrane javne isprave koje su propisno ovjerene
imaju, pod uslovom uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domae
javne isprave.lan 134.Stranka je duna da sama podnese ispravu na
koju se poziva za dokaz svojih navoda.Uz ispravu sastavljenu na
stranom jeziku podnosi se i ovjereni prevod.Ako se isprava nalazi
kod dravnog organa ili pravnog lica kome je povjereno vrenje javnog
ovlaenja, a sama stranka ne moe izdejstvovati da se isprava preda
ili pokae, sud e po prijedlogu stranke narediti tom organu, odnosno
licu, da ispravu dostave sudu.lan 135.Kad se jedna stranka poziva
na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge stranke, sud moe ovu
stranku pozvati da podnese ispravu, ostavljajui joj za to odreeni
rok.Stranka ne moe da uskrati podnoenje isprave ako se ona sama u
parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda, ili ako je
rije o ispravi koju je po zakonu duna da preda ili pokae, ili ako
se isprava s obzirom na njenu sadrinu smatra zajednikom za obje
stranke.U pogledu prava stranke da uskrati podnoenje drugih isprava
shodno e se primijenjivati odredbe l. 139. i 140. ovog zakona.Kad
stranka koja je pozvana da podnese ispravu porie da se isprava kod
nje nalazi, mogu se radi utvrivanja ove injenice izvoditi
dokazi.Sud e, s obzirom na sve okolnosti, cijeniti od kakvog je
znaaja to stranka koja dri ispravu nee da postupi po rjeenju suda
kojim joj se nalae da podnese ispravu ili porie da se isprava kod
nje nalazi.Protiv odluke suda iz stava 1. ovog lana nije dozvoljena
posebna alba.lan 136.Sud moe, na prijedlog stranke, narediti treem
licu da podnese ispravu samo kad je ono po zakonu duno da je pokae
ili podnese, ili kad je rije o ispravi koja je po svojoj sadrini
zajednika za to lice i stranku koja se poziva na ispravu.Prije nego
to donese odluku kojom treem licu nalae da podnese ispravu, sud e
pozvati tree lice da se o tome izjasni.Kad tree lice porie svoju
dunost da podnese ispravu koja se kod njega nalazi, sud e rijeiti
da li je tree lice duno da podnese ispravu.Kad tree lice porie da
se isprava nalazi kod njega, radi utvrivanja ove injenice mogu da
se izvode dokazi.Pravosnano rjeenje o dunosti treeg lica da podnese
ispravu moe se izvriti po pravilima izvrnog postupka. Sud e ovo
rjeenje po slubenoj dunosti dostaviti nadlenom izvrnom sudu radi
prinudnog izvrenja.Tree lice ima pravo na naknadu opravdanih
trokova koje je imalo u vezi sa podnoenjem isprava.Odredbe lana
146. ovog zakona shodno e se primjenjivati i u ovom sluaju.4.
Svjedocilan 137.Svako lice koje se poziva kao svjedok duno je da se
odazove pozivu, a ako ovim zakonom nije drugaije odreeno, duno je i
da svjedoi.Kao svjedoci mogu se sasluati samo lica koja su sposobna
da daju obavjetenja o injenicama koje se dokazuju.Stranka koja
predlae da se odreeno lice saslua kao svjedok mora prije toga
navesti o emu ono treba da svjedoi i navesti njegovo ime, prezime i
boravite.lan 138.Ne moe se sasluati kao svjedok lice koje bi svojim
iskazom povrijedilo dunost uvanja slubene ili vojne tajne, dok ga
nadleni organ ne oslobodi od te dunosti.lan 139.Svjedok moe
uskratiti svjedoenje:1) o onome to mu je stranka kao svom
punomoniku povjerila;2) o onome o emu se stranka ili drugo lice
svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovjedilo;3) o injenicama koje
je svjedok saznao kao advokat, ljekar, ili u vrenju nekog drugog
poziva ili neke druge djelatnosti, ako postoji obaveza da se kao
tajna uva ono to se saznalo u vrenju tog poziva ili djelatnosti.Sud
e upozoriti ova lica da mogu uskratiti davanje iskaza u sluajevima
navedenim u stavu 1. ovog lana.lan 140.Svjedok moe uskratiti
odgovor na pojedina pitanja ako bi svojim odgovorom na ta pitanja
izloio opasnosti od krivinog gonjenja sebe ili svoje srodnike po
krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobonoj liniji do
treeg stepena zakljuno, svog branog druga ili srodnike po tazbini
do drugog stepena zakljuno i onda kad je brak prestao, lice sa
kojim ivi u vanbranoj zajednici ili njegove srodnike do drugog
stepena zakljuno, kao i svog staraoca ili staranika, usvojioca ili
usvojenika.Sud e upozoriti svjedoka da moe uskratiti davanje
odgovora na postavljeno pitanje.lan 141.Opravdanost razloga za
uskraivanje svjedoenja ili odgovora na pojedina pitanja ocjenjuje
sud pred kojim svjedok treba da svjedoi, nakon to se o tome izjasne
stranke.Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana stranke nemaju pravo
na posebnu albu.Svjedok moe rjeenje iz stava 1. ovog lana pobijati
u albi protiv rjeenja o novanoj kazni ili o zatvoru zbog toga to je
uskratio svjedoenje ili odgovor na pojedino pitanje.lan
142.Svjedoci se pozivaju dostavljanjm pismenog poziva u kome se
navodi ime i prezime i ime jednog roditelja pozvanog, vrijeme i
mjesto dolaska, predmet u vezi sa kojim se poziva i naznaenje da se
poziva kao svjedok.U pozivu e se svjedok upozoriti na posljedice
neopravdanog izostanka predviene odredbama lana 410. ovog zakona i
na pravo na naknadu trokova iz lana 146. ovog zakona.Svjedoci koji
se zbog starosti, bolesti ili tekih tjelesnih mana ne mogu odazvati
pozivu mogu se sasluati i u svom stanu, odnosno u prostorijama u
kojima borave.lan 143.Svjedoci se sasluavaju pojedinano i bez
prisustva svjedoka koji e se docnije sasluavati. Svjedok je duan da
odgovore daje usmeno.Svjedok e se prethodno opomenuti da je duan da
govori istinu i da ne smije nita preutati, a zatim e se upozoriti
na posljedice davanja lanog iskaza.Zatim e se svjedok pitati za ime
i prezime, ime jednog roditelja, boravite, mjesto i datum roenja,
godine ivota i njegov odnos sa strankama.lan 144.Poslije optih
pitanja svjedoka ispituje stranka koja ga je predloila, a poslije
toga suprotna stranka.Sud uvijek moe postavljati pitanja
svjedoku.Svjedok e se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o emu
svjedoi.lan 145.Svjedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak
sasluae se preko tumaa.Ako je svjedok gluv, postavljae mu se
pitanja pismeno, a ako je nijem, pozvae se da pismeno odgovara.Ako
se sasluanje ne moe izvriti na ovaj nain, pozvae se kao tuma lice
koje se sa svjedokom moe sporazumjeti.Sud e tumaa upozoriti na
dunost vjernog prenoenja pitanja koja se svjedoku postavljaju i
izjava koje svjedok bude davao.lan 146.Svjedok ima pravo na naknadu
putnih trokova i trokova za ishranu i prenoite, kao i na naknadu
izgubljene zarade, nastalih usljed njegove obaveze da
svjedoi.Svjedok mora da zahtijeva naknadu odmah po sasluanju, inae
gubi pravo na nju. Sud je duan da na ovo upozori svjedoka.U rjeenju
kojim se odmjeravaju trokovi svjedoka sud e odrediti da se odreeni
iznos isplati iz poloenog predujma, a ako predujam nije poloen,
naloie stranci da odreeni iznos plati svjedoku u roku od osam dana.
alba protiv ovog rjeenja ne zadrava izvrenje rjeenja.5. Vjetacilan
147.Sud moe, na prijedlog stranke, odrediti izvoenje dokaza
vjetaenjem kad je radi utvrivanja ili razjanjenja odreene injenice
potrebno struno znanje kojim sud ne raspolae.lan 148.Stranka koja
predlae vjetaenje duna je u prijedlogu da naznai predmet i obim
vjetaenja, kao i da predloi lice koje e da izvri vjetaenje.Protivna
stranka e se izjasniti o predloenom vjetaku, kao i o predmetu i
obimu vjetaenja.Ako stranke ne postignu sporazum o licu koje treba
biti odreeno za vjetaka i predmetu i obimu vjetaenja, odluku o tome
e donijeti sud.lan 149.Vjetaenje vri jedan vjetak.Sud moe na
prijedlog stranke da odredi vie vjetaka za razliite vrste
vjetaenja.Vjetaci se odreuju prvenstveno iz reda imenovanih sudskih
vjetaka za odreenu vrstu vjetaenja.Sloenija vjetaenja e se
povjeriti prvenstveno strunim ustanovama kao to su: bolnice,
hemijski laboratoriji, fakulteti i slino.Ako postoje ustanove za
odreene vrste vjetaenja, kao to su: vjetaenje lanog novca,
rukopisa, daktiloskopsko vjetaenje i slino, takva vjetaenja
povjerie se u prvom redu tim ustanovama.lan 150.Izvoenje dokaza
vjetaenjem odreuje sud rjeenjem koje sadri:1. ime, prezime i
zanimanje vjetaka;1. predmet spora;2. obim i predmet vjetaenja;4.
rok za podnoenje pismenog nalaza i miljenja.lan 151.Vjetak se
uvijek poziva na roite za glavnu raspravu.Prepis rjeenja iz lana
150. ovog zakona dostavlja se vjetaku zajedno sa pozivom na roite
za glavnu raspravu.U pozivu e sud upozoriti vjetaka da svoje
miljenje mora iznijeti savjesno i u skladu sa pravilima nauke i
vjetine i obavijestiti ga o posljedicama nedostavljanja nalaza i
miljenja u ostavljenom roku, odnosno neopravdanog izostanka sa
roita i pravu na nagradu i naknadu trokova.lan 152.Vjetaci su duni
da se odazovu pozivu suda i da iznesu svoj nalaz i miljenje.Sud e
vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti vjetaenja iz razloga
iz kojih svjedok moe uskratiti svjedoenje ili odgovor na pojedino
pitanje.Sud moe vjetaka na njegov zahtjev osloboditi dunosti
vjetaenja i iz drugih opravdanih razloga.Osloboenje od dunosti
vjetaenja moe traiti i ovlaeni radnik organa ili organizacije u
kojoj vjetak radi.lan 153.Vjetak e biti izuzet iz istih razloga iz
kojih moe biti izuzet sudija, ali se izuzetno za vjetaka moe uzeti
i lice koje je ranije bilo sasluano kao svjedok.Stranka je duna da
podnese zahtjev za izuzee vjetaka im sazna da postoji razlog za
izuzee, a najdocnije prije poetka izvoenja dokaza vjetaenjem.U
zahtjevu za izuzee vjetaka stranka je duna da navede okolnosti na
kojima zasniva svoj zahtjev za izuzee.O zahtjevu za izuzee odluuje
sud.Protiv rjeenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzee
nije dozvoljena posebna alba.Ako je stranka saznala za razlog
izuzea poslije izvrenog vjetaenja i prigovara vjetaenju iz tog
razloga, sud e postupiti kao da je zahtjev za izuzee stavljen prije
izvrenog vjetaenja.lan 154.Vjetak svoj pismeni nalaz i miljenje
uvijek dostavlja sudu prije rasprave, ukoliko sud ne odredi
drugaije.Vjetak mora uvijek da obrazloi svoje miljenje.lan 155.Ako
vjetak ne dostavi nalaz i miljenje u ostavljenom roku, sud e, po
isteku roka koji strankama ostavi da se o tome pismeno izjasne,
odrediti drugog vjetaka.Ako vjetak dostavi nalaz ili miljenje koji
su nejasni, nepotpuni ili protivrjeni sami sebi ili izvedenim
okolnostima, sud e pozvati vjetaka da ih dopuni, odnosno ispravi, i
odrediti rok za ponovno dostavljanje nalaza i miljenja.Ukoliko
vjetak ni po pozivu suda ne dostavi potpuni razumljiv nalaz i
miljenje, sud e, uz prethodno izjanjenje stranaka, odrediti drugog
vjetaka.lan 156.Sud dostavlja strankama pismeni nalaz i miljenje
vjetaka najdocnije osam dana prije roita za glavnu raspravu.lan
157.Roite za glavnu raspravu e se odrati i ako vjetak ne pristupi
na glavnu raspravu.Izuzetno od stava 1. ovog lana, sud moe na
prijedlog stranke odloiti raspravu i zakazati novo roite na koje e
ponovo pozvati vjetaka, ako utvrdi da je njegovo prisustvo na
raspravi neophodno radi razjanjenja ili dopune nalaza i
miljenja.lan 158.Sud e vjetaku dozvoliti da razmatra spise, kao i
da postavlja pitanja strankama i drugim vjetacima u vezi predmeta
vjetaenja.lan 159.Protiv rjeenja suda iz l. 148, 150, 152. i 155.
ovog zakona nije dozvoljena alba.lan 160.Vjetak ima pravo na
naknadu putnih trokova, trokova za ishranu i prenoite i trokova
vjetaenja, kao i pravo na razumnu nagradu za izvreno vjetaenje.lan
161.Ako odredbama ovog zakona nije drugaije odreeno, na izvoenje
dokaza vjetaenjem shodno se primjenjuju odredbe o sasluanju
svjedoka.lan 162.Odredbe lana. 148. stav 1, l. 149. stav 3, 151.
st. 1. i 3, 152, 153. i 159. ovog zakona primjenjuju se shodno i na
tumae.6. Sasluanje stranakalan 163.Na prijedlog stranke, sud e
odrediti izvoenje dokaza sasluanjem stranaka.lan 164.Sud e odluiti
da se saslua samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati davanje
iskaza ili se ne odazove pozivu suda.Sud moe odluiti da se saslua
samo jedna stranka, ako se uvjeri da drugoj stranci, odnosno licu
koje treba da se saslua za tu stranku nisu poznate sporne injenice,
ili ako sasluanje te stranke nije mogue.Ako u toku postupka stranka
umre ili ponovno sasluanje stranke nije mogue ili je oteano iz
drugih razloga, sud e proitati zapisnik sa iskazom te stranke.lan
165.Za stranku koja nema parninu sposobnost sasluae se njen
zakonski zastupnik. Sud moe odluiti da se umjesto ili pored
zakonskog zastupnika saslua sama stranka, ako je njeno sasluanje
moguno.Za pravno lice sasluae se lice koje je zakonom ili pravilima
odreeno da ga zastupa.lan 166.Poziv na roite dostavie se punomoniku
stranke, koji je duan o tome stranku obavijestiti, odnosno, ako
stranka nema punomonika, stranci ili licu koje e se za stranku
sasluati.U pozivu e se naznaiti da e se na roitu izvoditi dokaz
sasluanjem stranaka i da e stranka koja doe na roite biti sasluana
u odsustvu druge stranke.lan 167.Ne mogu se primijeniti nikakve
prinudne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi
sasluanja niti se stranka moe prinuditi na davanje iskaza.lan
168.Odredbe o izvoenju dokaza sasluanjem svjedoka primjenjivae se i
pri izvoenju dokaza sasluanjem stranaka, ako za sasluanje stranaka
nije to drugo propisano.7. Obezbjeenje dokazalan 169.Ako postoji
opravdana bojazan da neki dokaz nee moi da se izvede ili da e
njegovo docnije izvoenje biti oteano, moe se u toku kao i prije
pokretanja parnice predloiti da se ovaj dokaz izvede.Obezbjeenje
dokaza se moe traiti i u toku postupka po prijedlogu za ponavljanje
postupka.lan 170.Ako je prijedlog za obezbjeenje dokaza stavljen u
toku parninog postupka, za postupanje je nadlean sud pred kojim je
postupak u toku.Kad se trai obezbjeenje dokaza prije pokretanja
postupka, kao i u izuzetnim sluajevima ako je postupak ve u toku,
nadlean je sud prvog stepena na ijem se podruju nalaze stvari koje
treba razgledati, odnosno sud na ijem podruju boravi lice koje
treba sasluati.lan 171.U podnesku kojim trai obezbjeenje dokaza
predlaga je duan da navede injenice koje se imaju dokazati, dokaze
koje treba izvesti i razloge zbog kojih smatra da se docnije dokaz
nee moi izvesti ili da e njegovo izvoenje biti oteano. U podnesku
treba navesti ime i prezime protivnika, osim ako iz okolnosti
proistie da on nije poznat.lan 172.Podnesak u kome je stavljen
prijedlog za obezbjeenje dokaza sud e dostaviti protivniku, ako je
poznat, ostavljajui mu odgovarajui rok za odgovor.Izuzetno, ako
postoji opasnost za obezbjeenje dokaza, sud e o prijedlogu odluiti
i bez prethodnog izjanjavanja protivnika. U rjeenju kojim se usvaja
prijedlog sud e odrediti roite za izvoenje dokaza, navee injenice o
kojima e se izvoditi dokazi, kao i dokaze koji e se izvesti.Ako
protivniku nije ranije bio dostavljen podnesak u kome je stavljen
prijedlog za obezbjeenje dokaza, on e mu se dostaviti zajedno sa
rjeenjem suda kojim se usvaja prijedlog za obezbjeenje
dokaza.Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo
boravite sud moe radi uestvovanja na roitu za izvoenje dokaza
postaviti privremenog zastupnika (lan 296.). O ovom postavljenju
nije potrebno izdati oglas.Sud moe u izuzetnim sluajevima odrediti
da izvoenje dokaza zapone i prije nego to se rjeenje kojim se
usvaja prijedlog za obezbjeenje dokaza dostavi protivniku.Protiv
rjeenja suda kojim se usvaja prijedlog za obezbjeenje dokaza, kao i
protiv rjeenja kojim se odluuje da izvoenje dokaza zapone prije
nego to se rjeenje dostavi protivniku, nije dozvoljena alba.lan
173.Ako su dokazi izvedeni prije nego to je postupak pokrenut,
zapisnik o izvoenju dokaza uvae se kod suda pred kojim su dokazi
izvedeni.Ako je postupak u toku, a obezbjeenje dokaza nije izveo
sud koji vodi postupak, zapisnik e se dostaviti tome sudu.Glava
VIISUDSKE ODLUKE1. Zajednike odredbelan 174.Sud donosi odluke na
roitu ili van roita.lan 175.Sud donosi odluke u obliku presude ili
rjeenja.O tubenom zahtjevu sud odluuje presudom, a u postupku zbog
smetanja posjeda rjeenjem.O svim drugim pitanjima sud odluuje
rjeenjem.Odluka o trokovima u presudi smatra se rjeenjem.2.
PresudaOpte odredbelan 176.Presudom sud odluuje o zahtjevu koji se
tie glavne stvari i sporednih traenja.Ako postoji vie zahtjeva, sud
e o svim tim zahtjevima odluiti jednom presudom.lan 177.Sud moe da
naloi tuenom da izvri odreenu inidbu samo ako je ona dospjela do
zakljuenja glavne rasprave.Ako sud usvoji zahtjev za izdravanje moe
obavezati tuenog i na inidbe koje nisu dospjele.Presuda kojom se
tueni obavezuje da preda ili preuzme stvari date u najam ili zakup,
moe se donijeti i prije prestanka tih odnosa.lan 178.Ako je tuilac
u tubi traio da mu se dosudi odreena stvar, a istovremeno je u tubi
ili do zakljuenja glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto
stvari primiti odreeni novani iznos, sud e, ako usvoji tubeni
zahtjev, izrei u presudi da se tueni moe osloboditi od davanja
stvari ako plati taj novani iznos.lan 179.Kad se stranci u presudi
nalae izvrenje kakve inidbe, odredie se i rok u kome je ovu inidbu
duna da izvri.Ako posebnim propisima nije drugaije odreeno, rok za
izvrenje inidbe iznosi 30 dana, ali za inidbe koje se ne sastoje u
novanom davanju sud moe odrediti dui rok. U mjeninim i ekovnim
sporovima ovaj rok iznosi 15 dana.Rok za izvrenje inidbe poinje da
tee prvog dana poslije donoenja presude, odnosno, ako se presuda
dostavlja u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju, prvog
dana poslije dostavljanja prepisa presude stranci kojoj je naloeno
izvrenje.b) Presuda na osnovu priznanjalan 180.Ako tueni do
zakljuenja glavne rasprave prizna tubeni zahtjev, sud e bez daljeg
raspravljanja donijeti presudu kojom usvaja tubeni zahtjev (presuda
na osnovu priznanja).Sud nee donijeti presudu na osnovu priznanja i
kad su ispunjeni potrebni uslovi, ako nae da je rije o zahtjevu
kojim stranke ne mogu raspolagati (lan 3. stav 2.).Donoenje presude
na osnovu priznanja odloie se ako je potrebno da se o okolnostima
iz stava 2. ovog lana prethodno pribave obavjetenja.Priznanje
tubenog zahtjeva, na roitu ili u pismenom podnesku, tueni moe i bez
pristanka tuioca opozvati do donoenja presude.v) Presuda na osnovu
odricanjalan 181.Ako se tuilac do zakljuenja glavne rasprave
odrekne tubenog zahtjeva, sud e bez daljeg raspravljanja donijeti
presudu kojom odbija tubeni zahtjev (presuda na osnovu
odricanja).Za odricanje od tubenog zahtjeva nije potreban pristanak
tuenog.Tuilac moe do donoenja presude, na roitu ili u pismenom
podnesku, opozvati odricanje od tubenog zahtjeva bez pristanka
tuenog.g) Presuda zbog proputanjalan 182.Kad tueni, kome je uredno
dostavljena tuba u kojoj je tuilac predloio donoenje presude zbog
proputanja, ne dostavi pismeni odgovor na tubu u zakonskom roku,
sud e donijeti presudu kojom se usvaja tubeni zahtjev (presuda zbog
proputanja), osim ako je tubeni zahtjev oigledno neosnovan.Tubeni
zahtjev je oigledno neosnovan:1) ako je tubeni zahtjev oigledno
protivan injenicama navedenim u tubi;2) ako su injenice na kojima
se zasniva tubeni zahtjev u oiglednoj protivrjenosti sa dokazima
koje je sam tuilac predloio ili sa injenicama koje su
optepoznate.Ako je zahtjev oigledno neosnovan, sud e donijeti
presudu kojom se odbija tubeni zahtjev.Presuda zbog proputanja nee
se donijeti o zahtjevu ili dijelu zahtjeva kojim stranke ne mogu
raspolagati.d) Donoenje, pismena izrada i dostavljanje presudelan
184.Sud e donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak najdocnije u
roku od 30 dana od dana zakljuenja glavne rasprave.Ukoliko sudija
prekorai rok iz stava 1. ovog lana duan je u pismenoj formi
obavijestiti predsjednika suda o razlozima prekoraenja.lan 185.Po
zakljuenju glavne rasprave, sud e prisutne stranke obavijestiti o
datumu donoenja presude. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala
glavnoj raspravi, sud e je pismeno obavijestiti o datumu donoenja
presude.Stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomonici, su duni
sami preuzeti presudu u zgradi suda, te im sud nee dostavljati
presudu u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju.Ako su
stranke bile uredno obavijetene o datumu donoenja presude, rok za
albu protiv presude poinje tei prvog narednog dana nakon donoenja
presude.lan 186.U izuzetnim okolnostima, sud moe na zahtjev stranke
odluiti da se dostavljanje presude izvri na nain predvien odredbama
ovog zakona o dostavljanju.Stranci koja nije bila uredno
obavijetena o datumu donoenja presude sud e u svakom sluaju
dostaviti presudu u skladu sa odredbama ovog zakona o
dostavljanju.lan 187.Presuda zbog proputanja i presuda
drugostepenog suda donesena bez rasprave dostavlja se strankama u
skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju.lan 188.U sluaju iz
lana 184. stav 2. ovog zakona, sud e im bude saznao da e doi do
odgaanja datuma donoenja presude o tome obavijestiti stranke, nakon
ega e strankama presudu dostaviti po odredbama ovog zakona o
dostavljanju.lan 189.U sluajevima iz l. 186, 187. i 188. ovog
zakona rok za podnoenje pravnog lijeka poinje tei prvog narednog
dana nakon dostavljanja prepisa presude.lan 190.Izvornik presude
potpisuje sudija.lan 191.Pismeno izraena presuda mora imati uvod,
izreku, obrazloenje i pouku o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka
protiv presude.Uvod presude sadri: naziv suda, ime i prezime
sudije, ime, prezime i prebivalite, odnosno boravite stranaka,
njihovih zastupnika i punomonika, kratko oznaenje predmeta spora i
njegovu vrijednost, dan zakljuenja glavne rasprave, naznaenje
stranaka, njihovih zastupnika i punomonika koji su toj raspravi
prisustvovali, kao i dan kad je presuda donesena.Izreka presude
sadri odluku suda o usvajanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji
se tiu glavne stvari i sporednih traenja i odluku o postojanju ili
nepostojanju potraivanja istaknutog radi prebijanja.U obrazloenju
sud e izloiti: zahtjeve stranaka, injenice koje su stranke iznijele
i dokaze koje su izvele, koje je od tih injenica sud utvrivao, zato
i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koji su
dokazi izvedeni i kako ih je ocijenio; sud e navesti koje je
odredbe materijalnog prava primijenio odluujui o zahtjevima
stranaka, a izjasnie se ako je to potrebno i o stavovima stranaka o
pravnoj osnovi spora, te o njihovim prijedlozima i prigovorima o
kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je ve donio tokom
postupka.U obrazloenju presude zbog proputanja, presude na osnovu
priznanja ili presude na osnovu odricanja iznijee se samo razlozi
koji opravdavaju donoenje ovakvih presuda.) Dopunska presudalan
192.Ako je sud propustio da odlui o dijelu zahtjeva ili o svim
zahtjevima o kojima se mora odluiti presudom, a koji su ve
raspravljeni, stranka moe u roku od 30 dana od prijema presude da
predloi parninom sudu da se izvri dopuna presude.Neblagovremeni ili
neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacie, odnosno odbie sud
bez odravanja roita.Ako stranka ne predloi donoenje dopunske
presude u roku iz stava 1. ovog lana, smatrae se da je tuba u tom
dijelu povuena.lan 193.Kad sud nae da je prijedlog za dopunu
presude osnovan, bez ponovnog otvaranja glavne rasprave donijee, u
roku od osam dana, presudu o zahtjevu koji nije rijeen (dopunska
presuda).lan 194.Ako je pored prijedloga za dopunu presude
podnijeta i alba protiv presude, prvostepeni sud e zastati sa
dostavljanjem ove albe drugostepenom sudu dok se ne donese odluka o
prijedlogu za dopunu presude i dok ne istekne rok za albu protiv
ove odluke.Ako protiv odluke o dopuni presude bude izjavljena alba,
ova alba zajedno sa albom protiv prvobitne presude dostavie se
drugostepenom sudu.Ako se prvostepena presuda pobija albom samo
zbog toga to prvostepeni sud nije presudom odluio o svim zahtjevima
stranaka koji su predmet parnice, alba e se smatrati kao prijedlog
stranke da se donese dopunska presuda.e) Ispravljanje presudelan
195.Pogreke u imenima i brojevima, kao i druge oigledne pogreke u
pisanju i raunanju, nedostatke u obliku i nesaglasnost prepisa
presude sa izvornikom ispravie sud u svako doba.Ispravljanje e se
izvriti posebnim rjeenjem i unijee se na kraju izvornika, a
strankama e se dostaviti prepis rjeenja.Ako izmeu izvornika i
prepisa presude postoji nesaglasnost u pogledu neke odluke sadrane
u izreci presude, strankama e se dostaviti ispravljeni prepis
presude sa naznaenjem da se ovim prepisom presude zamjenjuje raniji
prepis presude. U takvom sluaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka
u pogledu ispravljenog dijela presude tee od dana dostavljanja
ispravljenog prepisa presude.O ispravljanju presude sud moe odluiti
bez sasluanja stranaka.e) Pravosnanost presudelan 196.Presuda koja
se vie ne moe pobijati albom postaje pravosnana.Sud u toku cijelog
postupka po slubenoj dunosti pazi da li je stvar pravosnano
presuena, i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kome je
ve pravosnano odlueno, odbacie tubu.Ako je u presudi odlueno o
potraivanju koje je tueni istakao prigovorom radi prebijanja,
odluka o postojanju ili nepostojanju ovog potraivanja postaje
pravosnana.lan 197.Sud je vezan za svoju presudu im je
donesena.Presuda prema strankama ima dejstvo od dana donoenja, a u
sluajevima u kojima strankama po odredbama ovog zakona presudu
dostavlja sud od dana kada im je dostavljena.3. Rjeenjelan 198.Sva
rjeenja koja se donose na roitu objavljuje sudija.Rjeenje koje je
na roitu objavljeno dostavie se strankama u ovjerenom prepisu samo
ako je protiv tog rjeenja dozvoljena posebna alba, ili ako se na
osnovu rjeenja moe odmah traiti izvrenje, ili ako to zahtijeva
upravljanje parnicom.Sud je vezan za svoja rjeenja ukoliko se ona
ne odnose na upravljanje parnicom ili ako ovim zakonom nije to
drugo odreeno.Kad se rjeenje ne dostavlja pismeno, ono prema
strankama ima dejstvo im je objavljeno.lan 199.Rjeenja koja sud
donosi van roita saoptavaju se strankama dostavljanjem ovjerenog
prepisa rjeenja.lan 200.Rjeenje mora biti obrazloeno ako se njime
odbija prijedlog stranke ili ako se njime rjeava o prijedlozima
stranaka koji su meu sobom u opreci, a moe biti obrazloeno i u
drugim sluajevima kad je to potrebno.Pismeni sastav rjeenja treba
da sadri uvijek uvod i izreku, a obrazloenja samo ako po stavu 1.
ovog lana rjeenje mora biti obrazloeno.lan 201.Rjeenja o kaznama
izreenim po odredbama ovog zakona izvravaju se po slubenoj
dunosti.lan 202.Odredbe lana 179, l. 190. do 195. i lana 197. stav
2. ovog zakona shodno e se primjenjivati i na rjeenja.Odredbe l.
184. do 186. i l. 188. i 189. shodno e se primjenjivati i na
rjeenja iz lana 198. stav 2. ovog zakona.B. POSTUPAK PO PRAVNIM
LIJEKOVIMAGlava VIIIREDOVNI PRAVNI LIJEKOVI1. alba protiv presudea)
Pravo na albulan 203.Protiv presude donijete u prvom stepenu
stranke mogu izjaviti albu u roku od 30 dana od dana donoenja
presude, odnosno, ako se presuda dostavlja u skladu sa odredbama
ovog zakona o dostavljanju, 30 dana nakon dostavljanja prepisa
presude, ako u ovom zakonu nije odreen drugi rok. U mjeninim i
ekovnim sporovima ovaj rok je 15 dana.Blagovremeno izjavljena alba
spreava da presuda postane pravosnana u dijelu koji se pobija
albom.O albi protiv presude odluuje drugostepeni sud.lan
204.Stranka se moe odrei prava na albu od trenutka prijema
presude.Do donoenja odluke drugostepenog suda stranka moe odustati
od ve izjavljene albe.Odricanje ili odustanak od albe ne moe se
opozvati.b) Sadrina albelan 205.alba mora da sadri:1) oznaenje
presude protiv koje se izjavljuje alba;2) izjavu da se presuda
pobija u cjelini ili u odreenom dijelu;3) razlog albe;4) potpis
podnosioca albe.lan 206.Ako alba ne sadri podatke iz lana 205. ovog
zakona (nepotpuna alba), prvostepeni sud e rjeenjem, protiv koga
nije dozvoljena alba, pozvati alioca da u roku od osam dana dopuni
ili ispravi albu.Ako alilac u roku iz stava 1. ovog lana ne postupi
po traenju suda, sud e rjeenjem odbaciti albu kao nepotpunu.lan
207.U albi se ne mogu iznositi nove injenice i predlagati novi
dokazi, osim ako alilac prui dokaze da ih bez svoje krivice nije
mogao iznijeti odnosno predloiti do zakljuenja glavne
rasprave.Pozivajui se na nove injenice, alilac je duan navesti
dokaze kojima bi se te injenice utvrdile, a predlaui nove dokaze,
duan je navesti injenice koje tim dokazima treba utvrditi.Prigovor
zastare i prigovor radi prebijanja koji nisu iznijeti pred
prvostepenim sudom ne mogu se iznositi u albi.Ako su usljed
iznoenja novih injenica i predlaganja novih dokaza prouzrokovani
trokovi u postupku povodom albe, ove trokove e nezavisno od ishoda
spora snositi ona stranka koja je iznijela nove injenice, odnosno
predloila nove dokaze.v) Razlozi zbog kojih se presuda moe
pobijatilan 208.Presuda se moe pobijati:1) zbog povrede odredaba
parninog postupka;2) zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog
stanja;3) zbog pogrene primjene materijalnog prava.Presuda zbog
proputanja ne moe se pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog
injeninog stanja.Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu
odricanja mogu se pobijati zbog povrede odredaba parninog postupka
ili zbog toga to je izjava o priznanju, odnosno o odricanju data u
zabludi ili pod uticajem prinude ili prevare.Kada se presuda na
osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja pobija zbog toga to
je izjava o priznanju ili odricanju data u bitnoj zabludi ili pod
uticajem prisile ili prevare, stranka moe u albi iznijeti i nove
injenice, te predloiti nove dokaze koji se tiu tih mana volje.lan
209.Povreda odredaba parninog postupka postoji ako sud u toku
postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu
ovog zakona, a to je bilo od uticaja na donoenje zakonite i
pravilne presude.Povreda odredaba parninog postupka uvijek je od
uticaja za donoenje zakonite i pravilne presude, u sluajevima:1)
ako je u donoenju presude uestvovao sudija koji je po zakonu morao
biti iskljuen ili izuzet,2) ako je odlueno o zahtjevu koji nije u
sudskoj nadlenosti,3) ako je sud odluio o tubenom zahtjevu za koji
je stvarno nadlean vii sud iste vrste ili redovni sud druge
vrste,4) ako je protivno odredbama ovog zakona sud zasnovao svoju
odluku na nedoputenim raspolaganjima stranaka,5) ako je sud donio
presudu bez glavne rasprave,6) ako je protivno odredbama ovog
zakona sud donio presudu na osnovu priznanja, presudu na osnovu
odricanja i presudu zbog proputanja,7) ako je protivno odredbama
ovog zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku slui svojim
jezikom i pismom i da prati tok postupka na svom jeziku,8) ako je u
postupku kao tuilac ili tueni uestvovalo lice koje ne moe biti
stranka u postupku ili ako stranku koja je pravno lice nije
zastupalo ovlaeno lice, ili ako parnino nesposobnu stranku nije
zastupao zakonski zastupnik ili ako zakonski zastupnik, odnosno
punomonik stranke nije imao potrebno ovlaenje za voenje parnice ili
za pojedine radnje u postupku, ako voenje parnice, odnosno
obavljanje pojedinih radnji nije bilo naknadno odobreno,9) ako je
odlueno o zahtjevu o kojem ve tee parnica ili koga se tuilac
odrekao ili u kojem je ve prije pravosnano presueno ili o kojem je
ve zakljueno sudsko poravnanje, ili poravnanje koje po posebnim
propisima ima svojstvo sudskog poravnanja,10) ako je protivno
zakonu bila iskljuena javnost na glavnoj raspravi,11) ako je
presudom prekoraen tubeni zahtjev,12) ako je odlueno o
neblagovremeno podnesenoj tubi, a zbog toga je tuba trebalo da se
odbaci,13) ako prije podnoenja tube nije sproveden zakonom predvien
postupak mirnog ili drugaijeg ostvarivanja prava, a zbog toga je
tuba trebalo da se odbaci.lan 210.Pogreno ili nepotpuno utvreno
injenino stanje postoji kad je sud neku odlunu injenicu pogreno
utvrdio, odnosno kad je nije utvrdio.Nepotpuno utvreno injenino
stanje postoji i kad na to ukazuju nove injenice ili novi
dokazi.lan 211.Pogrena primjena materijalnog prava postoji kad sud
nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebalo da
primjeni ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.g) Postupak
po albilan 212.alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu
presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.lan
213.Neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu albu odbacie
rjeenjem prvostepeni sud bez odravanja roita.alba je neblagovremena
ako je izjavljena poslije isteka zakonskog roka za njeno
podnoenje.alba je nedozvoljena ako je albu izjavilo lice koje nije
ovlaeno za podnoenje albe, ili lice koje se odreklo prava na albu
ili je odustalo od albe ili ako lice koje je izjavilo albu nema
pravnog interesa za podnoenje albe.lan 213a.U sluaju da podnosilac
albe odustane od izjavljene albe, prvostepeni sud e rjeenjem
utvrditi odustanak od albe.lan 214.Primjerak blagovremene, potpune
i dozvoljene albe dostavie prvostepeni sud protivnoj stranci odmah,
a najdocnije u roku od osam dana od dana prijema albe.Protivna
stranka moe u roku od osam dana od prijema albe podnijeti tom sudu
odgovor na albu.Primjerak odgovora na albu dostavie prvostepeni sud
aliocu odmah, a najdocnije u roku od osam dana od prijema odgovora
na albu.Neblagovremeno podnijet odgovor na albu nee se uzeti u
razmatranje.Podnesci primljeni po prijemu odgovora na albu ili po
isteku roka za odgovor na albu nee se uzimati u razmatranje, osim u
sluajevima u kojima sud izriito od stranke zatrai dodatno
izjanjenje.lan 215.Po prijemu odgovora na albu ili po proteku roka
za odgovor na albu prvostepeni sud e albu i odgovor na albu, ako je
podnijet, sa svim spisima dostaviti drugostepenom sudu najdocnije u
roku od osam dana.Ako alilac tvrdi da su u prvostepenom postupku
povrijeene odredbe parninog postupka, sudija prvostepenog suda dae
objanjenje povodom navoda albe koji se tiu tih povreda, a po
potrebi e da provjeri istinitost tih navoda u albi.Primjerak
objanjenja u pogledu navoda iz albe sudija prvostepenog suda
dostavie strankama, koje mogu dati svoje izjanjenje u roku od osam
dana.lan 216.Kad spisi po albi stignu drugostepenom sudu odreuje se
sudija izvjestilac.Sudija izvjestilac moe, po potrebi, od
prvostepenog suda da pribavi izvjetaj o povredama odredaba parninog
postupka i da zatrai da se radi utvrivanja tih povreda sprovedu
provjere.U sluaju iz stava 2. ovog lana na odgovarajui nain e se
primjenjivati odredbe lana 215. stav 3. ovog zakona.lan
217.Drugostepeni sud odluuje o albi na sjednici vijea ili na osnovu
odrane rasprave.Drugostepeni sud e zakazati raspravu kada ocijeni
da je radi pravilnog utvrivanja injeninog stanja potrebno pred
drugostepenim sudom utvrditi nove injenice ili izvesti nove dokaze
ili ponovo izvesti ve izvedene dokaze, kao i kada ocijeni da je
zbog povrede odredaba parninog postupka u prvostepenom postupku
potrebno odrati raspravu pred drugostepenim sudom.Ako drugostepeni
sud ocijeni da bi prvostepena presuda trebalo ponovo da se ukine,
nakon to je ona ve jedanput ukinuta povodom albe, duan je zakazati
raspravu, osim ako se radi o presudi na osnovu priznanja, presudi
na osnovu odricanja i presudi zbog proputanja.Drugostepeni sud
odrae sjednicu vijea, odnosno raspravu, u roku od 45 dana nakon to
od prvostepenog suda primi spise po albi.Drugostepeni sud e
donijeti odluku u roku od 30 dana od dana odravanja sjednice vijea
na kojoj je odlueno o albi, odnosno, ako je odrana rasprava, u roku
od 30 dana od dana zakljuenja rasprave.lan 218.Na raspravu se
pozivaju stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili
punomonici, kao i oni svjedoci i vjetaci za koje sud odlui da se
sasluaju.Ako sa rasprave izostane alilac, rasprava se nee odrati, a
odluka e se donijeti na osnovu navoda albe i odgovora na albu.Ako
sa rasprave izostane stranka koja nije alilac, sud e raspravljati o
albi i donijeti odluku.U pozivu za raspravu stranka e biti
upozorena na posljedice nedolaska na raspravu.lan 219.Rasprava pred
drugostepenim sudom poinje kratkim izlaganjem izvjestioca o stanju
predmeta, bez iznoenja njegovog miljenja o osnovanosti albe.Poslije
toga proitae se presuda ili dio presude na koji se odnosi alba, a
po potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom;
zatim e alilac obrazloiti svoju albu, a protivna stranka odgovor na
albu.lan 220.Ako u l. 217. do 219. ovog zakona nije to drugo
odreeno, odredbe o glavnoj raspravi pred prvostepenim sudom shodno
se primjenjuju i na raspravu pred drugostepenim sudom.d) Granice
ispitivanja prvostepene presudelan 221.Drugostepeni sud ispituje
prvostepenu presudu u onom dijelu u kome se pobija albom, u
granicama razloga navedenih u albi, pazei po slubenoj dunosti na
primjenu materijalnog prava i povrede odredaba parninog postupka iz
lana 209. stav 2. t. 2, 3, 8, 9, 12. i 13. ovog zakona koje se
odnose na stranaku sposobnost i zastupanje.) Odluke drugostepenog
suda o albilan 222.Odluke drugostepenog suda donose se poslije
vijeanja glasanjem.U prostoriji u kojoj se vri vijeanje i glasanje
mogu biti prisutni samo lanovi vijea i zapisniar. Kad treba
donijeti odluku o jednostavnijim pitanjima, vijee moe donijeti
odluku i u samom zasjedanju.lan 223.Predsjednik vijea rukovodi
vijeanjem i glasanjem i glasa posljednji. On se stara da se sva
pitanja svestrano i potpuno razmotre.Za svaku odluku vijea potrebna
je veina glasova.lanovi vijea ne mogu odbiti da glasaju o pitanjima
koja postavi predsjednik vijea.lan vijea koji je pri glasanju o
kome ranijem pitanju ostao u manjini ne moe se uzdrati od glasanja
o pitanju o kome se ima docnije odluiti.Ako se u pogledu pojedinih
pitanja o kojima se odluuje glasovi podijele na vie razliitih
miljenja, tako da nijedno od njih nema veinu, pitanja e se
razdvojiti i glasanje e se ponavljati sve dok se ne postigne veina.
Ako se u pogledu visine novanog iznosa ili koliine glasovi podijele
na vie od dva miljenja, ponovo e se raspravljati o razlozima za
svako miljenje. Ako se i poslije toga ne moe postii veina, glasovi
dati za najvei novani iznos ili koliinu dodae