-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
1/29
Na osnovu lana 24. stav 1. taka c) Ustava Tuzlanskog kantona
(Slubene novine Tuzlansko-podrinjskog kantona, br. 7/97 i 3/99 i
Slubene novine Tuzlanskog kantona, br. 13/99, 10/00 i 14/02), na
prijedlog Vlade Tuzlanskog kantona, Skuptina Tuzlanskog kantona, na
sjednici od 22. 4. 2004. godine, donosi
ZAKON O OSNOVNOM ODGOJU I OBRAZOVANJU
I - OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Ovim zakonom ureuje se obavljanje djelatnosti osnovnog odgoja i
obrazovanja, osnivanje, organizacija i finansiranje osnovne kole,
prava i obaveze uenika i njihovih roditeljastaratelja, upravne
strukture osnovnih kola i procedure izbora nastavnika i drugih
zaposlenika u koli, status nastavnika i drugih zaposlenika kole,
struni razvoj i nadzor nad radom nastavnika i druga pitanja od
znaaja za obavljanje djelatnosti osnovnog odgoja i obrazovanja.
Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za lica u mukom rodu su
neutralni i odnose se na muka i enska lica.
Svrha obrazovanja
lan 2.
Svrha osnovnog odgoja i obrazovanja je da, kroz optimalni
intelektualni, fiziki, moralni i drutveni razvoj pojedinca, u
skladu sa njegovim mogunostima i sposobnostima, doprinese stvaranju
drutva zasnovanog na vladavini zakona i potivanju ljudskih prava i
unapreenju ivotnog standarda graana. Osnovni odgoj i obrazovanje je
djelatnost od posebnog drutvenog interesa.
Opti ciljevi obrazovanja
lan 3.
Opti ciljevi osnovnog odgoja i obrazovanja proizilaze iz
opteprihvaenih, univerzalnih vrijednosti demokratskog drutva, te
vlastitih vrijednosti sistema zasnovanog na specifinostima
nacionalne, historijske, kulturne i vjerske tradicije naroda i
nacionalnih manjina koje ive na podruju Tuzlanskog kantona (u
daljem tekstu: Kanton). Opti ciljevi obrazovanja su: - omoguavanje
pristupa izvorima znanja kao osnovi za razumijevanje sebe, drugoga
i svijeta u kojem se ivi; - osiguravanje optimalnog razvoja za
svako lice ukljuujui i one s posebnim potrebama, u skladu s
njihovim uzrastom, mogunostima i mentalnim i fizikim sposobnostima;
-promocija potivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda, ipriprema
svakog lica za ivot u drutvu koje potuje principe demokratije i
vladavine zakona; -razvijanje svijesti o pripadnosti dravi Bosni i
Hercegovini,vlastitom kulturnom identitetu, jeziku i tradiciji, na
nain primjeren civilizacijskim tekovinama, upoznajui ih i uvaavajui
druge i drugaije; - osiguranje jednakih mogunosti za obrazovanje i
mogunosti izbora na svim nivoima obrazovanja, bez obzira na spol,
rasu, nacionalnu pripadnost, socijalno i kulturno porijeklo i
status, porodini status, vjeroispovijest, psihofizike i druge line
osobine; -postizanje kvalitetnog obrazovanja za graane; -postizanje
standarda znanja koji se mogu komparirati nameunarodnom, odnosno
evropskom nivou, koji osiguravaju ukljuivanje i nastavak kolovanja
u evropskom obrazovnom sistemu; - sticanje i razvijanje svijesti o
potrebi uvanja zdravlja i zatite prirode i ovjekove sredine; -
sticanje osnovnih saznanja i navika lijepog ponaanja i razvijanje
sposobnosti i kulture komunikacije; -podsticanje cjeloivotnog
uenja; -promocija ekonomskog razvoja; -ukljuivanje u proces
evropskih integracija.
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
2/29
Pravo djeteta na obrazovanje
lan 4.
Svako dijete ima jednako pravo pristupa i jednake mogu-nosti uea
u odgovarajuem obrazovanju, bez diskriminacije na bilo kojoj
osnovi. Jednak pristup i jednake mogunosti podrazumijevaju
osiguranje jednakih uslova i prilika za sve, za poetak i nastavak
daljeg obrazovanja. Odgovarajue obrazovanje podrazumijeva
obrazovanje koje, u skladu s utvrenim standardima, osigurava
djetetu da na najbolji nain razvije svoje uroene i potencijalne
umne, fizike i moralne sposobnosti na svim nivoima obrazovanja.
Obrazovna institucija ne smije vriti diskriminaciju zasnovanu na
spolu u vezi sa: -uslovima prijema;- odbijanjem prijema; - nainom
pruanja usluga i beneficija; -iskljuenjem iz procesa obrazovanja;
-vrednovanjem dostignutih rezultata u toku obrazovanja.
Definisanje pojmova:
lan 5.
kolski obveznik je dijete koje u kalendarskoj godini do 1.
septembra navri est godina ivota pa do navrene petnaestegodine
ivota. Osnovna kola je ustanova osnovnog odgoja i obrazovanja koja
moe biti redovna, paralelna (osnovna muzika kola, osnovna baletska
kola i sl.) i specijalna osnovna kola. Osnovna muzika kola je
paralelna osnovna kola u kojoj se realizuje nastavni plan i program
za osnovno muziko obrazovanje za uenike koji imaju muzike ili
baletske sklonosti i sposobnosti, ime se vri osposobljavanje za
nastavak kolovanja i profesionalno bavljenje muzikom uopte ili
baletom. ''Inkluzija podrazumijeva sveobuhvatno ukljuivanje
nadarenih i talentovanih uenika i uenika s tekoama u razvoju,
tekoama u uenju i uopte tekoama socijalne integracije u
odgojno-obrazovni sistem, svakodnevni ivot i drutvenu stvarnost.
Specijalno obrazovanje znai obrazovanje za uenike koji imaju
posebne obrazovne potrebe u sluajevima kada nije mogue pruiti
odgovarajue obrazovanje u redovnim kolama. Polaznik je lice starije
od 15 godina koje pohaanjem nastave po programu za odrasle ili
polaganjem ispita stie osnovno obrazovanje. ''Agencija za
predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH je samostalna upravna
organizacija nadlena za uspostavljanje standarda znanja,
ocjenjivanje postignutih rezultata i razvoj zajednikog jezgra
nastavnih planova i programa u predkolskom, osnovnom i srednjem
obrazovanju, i za druge strune poslove u oblasti standarda znanja i
ocjenjivanja kvaliteta koji su odreeni posebnim zakonima i drugim
propisima. ''Izborni predmeti su predmeti koje uenici biraju da
izuavaju unutar propisane grupe predmeta nastavnog plana i programa
iz tri nastavna podruja: jeziko-drutveno-humanistikog,
prirodno-matematiko-tehnikog i umjetnikog podruja.
Obavezno obrazovanje
lan 6.
Osnovno obrazovanje je obavezno i besplatno, i osigurava se svoj
djeci. Dijete, u smislu ovog zakona, je svako lice do navrene
osamnaeste godine ivota. Obavezno obrazovanje poinje u kalendarskoj
godini u kojoj dijete do 1. septembra navrava est godina ivota i
traje do navrene petnaeste godine ivota. Ministarstvo obrazovanja,
nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu:
Ministarstvo) moe na inicijativu ili uz saglasnost roditelja,
staratelja i usvojioca (u daljem tekstu: roditelji) i uz
konsultacije sa drugim strunim i nadlenim institucijama, dozvoliti
jednu godinu ranijeg ili odgoenog poetka obaveznog obrazovanja,
ukoliko je to u najboljem interesu djeteta.
lan 7.
U osnovnoj koli nastava se izvodi na slubenim jezicima Bosne i
Hercegovine: bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku, ijekavskog
izgovora, uz upotrebu oba slubena pisma (latinica i irilica), a, u
zavisnosti od potreba uenika, u upotrebi je i znakovno pismo.
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
3/29
Ne moe se vriti diskriminacija nastavnika ili drugog zaposlenika
pri izboru, zaposlenju, obavljanju poslova radnog mjesta ili
napredovanju na osnovu toga to u koli, u usmenom ili pismenom
izraavanju, koristi bilo koji od slubenih jezika Bosne i
Hercegovine. Ne moe se vriti diskriminacija uenika pri prijemu, ueu
u aktivnostima kole ili u bilo kojoj drugoj aktivnosti vezanoj za
tog uenika na osnovu toga to u koli, u usmenom ili pismenom
izraavanju, koristi bilo koji od slubenih jezika Bosne i
Hercegovine. Do kraja tree godine osnovnog odgoja i obrazovanja,
uenici e savladati oba slubena pisma Bosne i Hercegovine, a uenici
sa posebnim obrazovnim potrebama e savladati oba slubena pisma, u
skladu sa njihovim mogunostima, do kraja osnovnog odgoja i
obrazovanja. Nastavnici su osposobljeni da prepoznaju i tumae
razlike izmeu tri slubena jezika Bosne i Hercegovine u mjeri u
kojoj je to bitno za predmete koje predaju. Udbenici koji su u
upotrebi u kolama moraju u potpunosti potovati razlike izmeu tri
slubena jezika Bosne i Hercegovine. Nastavu bosanskog jezika,
hrvatskog jezika i srpskog jezika realizuju nastavnici koji imaju
odgovarajui profil i strunu spremu utvrenu nastavnim planom i
programom. Jezik i kultura svake nacionalne manjine koja ivi na
podruju Kantona, potivat e se i uklapati u kolu u najveoj mjeri u
kojoj je to izvodljivo, u skladu sa Okvirnom konvencijom o zatiti
prava nacionalnih manjina.
lan 8.
Ueniku, dravljaninu Bosne i Hercegovine koji se izjanjava
pripadnikom nacionalne manjine, bit e osigurana nastava maternjeg
jezika u osnovnoj koli u koju je upisan u najveoj mjeri u kojoj je
to izvodljivo. Uenik iz stava 1. ovog lana, koji eli pohaati
nastavu maternjeg jezika pri upisu e obavijestiti kolu da je
pripadnik nacionalne manjine i kola e to prihvatiti kao injenicu
bez daljnjih provjera ili dokaza. Nastava maternjeg jezika moe se
odvijati u odjeljenju, grupi ili pojedinano. Nastavnik koji
realizuje nastavu maternjeg jezika uenika pripadnika nacionalne
manjine, mora imati odgovarajuu strunu spremu kojom se osigurava da
predmet moe predavati uz odgovarajui standard. Nastavni plan i
program za nastavu maternjeg jezika manjina donosi, na prijedlog
Pedagokog zavoda, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta
Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: ministar), a Ministarstvo
osigurava nastavna sredstva za obrazovanje manjina, uz ocjenu i
miljenje predstavnika nacionalnih manjina na podruju Kantona.
Nastavna sredstva treba da odgovaraju potrebama date nacionalne
manjine i obuhvataju knjievnost, historiju, geografiju i kulturu te
manjine. U osnovnoj koli u kojoj pripadnici jedne nacionalne
manjine ine najmanje jednu treinu ukupnog broja uenika u koli, samo
za pripadnike te manjine se nastava izvodi na jeziku te manjine, uz
obavezno savladavanje jezika iz lana 7. ovog zakona. U osnovnoj
koli u kojoj pripadnici jedne nacionalne manjine ine najmanje jednu
petinu ukupnog broja uenika u koli se osigurava dodatna nastava o
jeziku, knjievnosti, historiji, geografiji i kulturi manjine kojoj
pripadaju, ako to zahtijeva veina roditelja uenika pripadnika te
nacionalne manjine. Blii propis o vaspitanju i obrazovanju djece
pripadnika nacionalnih manjina donosi ministar uz prethodnu
saglasnost VladeKantona
lan 9.
Dravljani Bosne i Hercegovine imaju pravo da stiu odgoj i
obrazovanje u kolama na podruju Kantona po odredbama ovog zakona.
Strani dravljani i lica bez dravljanstva, kada se moe osnovano
zakljuiti da e takva lica u Bosni i Hercegovini boraviti due od tri
mjeseca, imaju pravo da stiu osnovno obrazovanje u kolama na
podruju Kantona po odredbama ovog zakona, u skladu sa konvencijama
i sporazumima koje je drava Bosna i Hercegovina zakljuila sa drugim
dravama ili meunarodnim organizacijama.
lan 10.
kola e unapreivati i tititi vjerske slobode, toleranciju i
kulturu dijaloga. Imajui u vidu razliitost i slobodu vjerskih
ubjeenja u Bosni i Hercegovini, uenici e, u skladu s njihovim
uvjerenjem i uvjerenjem njihovih roditelja, pohaati asove
vjeronauke. kola ne moe preduzimati mjere i aktivnosti kojima bi se
ograniavala sloboda izraavanja sopstvenih i upoznavanja drugih i
drugaijih vjerskih uvjerenja. Uenici koji ne ele pohaati vjeronauku
nee ni na koji nain biti dovedeni u nepovoljan poloaj u odnosu na
druge uenike. U nastavnim i drugim aktivnostima u osnovnoj koli se
ne mogu upotrebljavati ili izlagati didaktiki i drugi materijali,
niti davati izjave od strane nastavnika i drugog kolskog osoblja,
iji sadraj bi se opravdano mogao smatrati uvredljivim za jezik,
kulturu i religiju uenika koji pripadaju bilo kojoj nacionalnoj,
odnosno etnikoj grupi ili religiji.
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
4/29
II - OSNIVANJE I RAD OSNOVNE KOLE
lan 11. Osnovnu kolu moe osnovati domae i strano pravno i fiziko
lice u svim oblicima svojine (u daljem tekstu: osniva) u skladu sa
ovim zakonom. Osnovnu kolu kao javnu ustanovu osniva Skuptina
Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Skuptina Kantona), opinsko
vijee kada obezbijedi sredstva potrebna za osnivanje i rad kole ili
Skuptina Kantona i opinsko vijee u svojstvu suosnivaa. Izuzetno,
osnovnu kolu kao javnu ustanovu moe osnovati i vjerska zajednica
samostalno ili sa drugim pravnim, odnosno fizikim licem, kada
Skuptina Kantona ocijeni da za njeno osnivanje postoji javni
interes. Meusobna prava i obaveze osnivaa i osnovne kole ureuju se
ugovorom. Osnovna kola se osniva u skladu sa dugoronim programom
razvoja i koncepcijom osnovnog odgoja i obrazovanja, koji donosi
Skuptina Kantona. Osnovnu kolu mogu osnovati dva ili vie osnivaa.
Ako osnovnu kolu osnivaju dva ili vie osnivaa, njihova meusobna
prava, obaveze i odgovornosti ureuju se ugovorom. Privatna osnovna
kola moe poeti sa radom kada Ministarstvo da saglasnost za primjenu
odgovarajueg nastavnog plana i programa i kada, u skladu s vaeim
propisima, osigura i druge standarde i uslove koji garantuju da e
uenici dobiti odgovarajue obrazovanje, njegu i sigurnost, u skladu
sa specifinostima kole koja se osniva. Izuzetno, meunarodne
privatne osnovne kole mogu imati nastavne planove i programe koji u
potpunosti ne pokrivaju zajedniko jezgro nastavnih planova i
programa. Osnovna kola ne moe se osnivati u svrhu promovisanja
rasnih, nacionalnih, vjerskih, spolnih i drugih predrasuda, niti
svoje funkcije smije vriti na nain protivan zakonu, odnosno na nain
kojim se navedene predrasude promoviu.
lan 12. Osniva osnovne kole obezbjeuje sredstva potrebna za
osnivanje i rad u skladu sa Pedagokim standardima za osnovni odgoj
i obrazovanje (u daljem tekstu: Pedagoki standardi) na podruju
Kantona i Normativima kolskog prostora, opreme, nastavnih sredstava
i uila (u daljem tekstu: Normativi). Pedagoke standarde i Normative
iz stava 1. ovog lana, nakon provedene javne rasprave, uz obavezno
uee sindikata, donosi ministar uz prethodnu saglasnost Vlade
Tuzlanskog kantona (u daljem tekstu: Vlada Kantona). Osniva osnovne
kole osigurava finansiranje plaa nastavnika, strunih saradnika,
saradnika, i drugih zaposlenika, njihovo obrazovanje i obuku,
osnovno obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama,
opremanje radionica, rad eksperimentalne osnovne kole, odravanje
kolskih takmienja, prostora kole, kupovinu kolske opreme i uila, a
po mogunosti nabavku kolskih udbenika, prirunika i prijevoz uenika
koji stanuju na udaljenosti veoj od etiri kilometra od najblie
kole.
lan 13.
Osnovna kola kao javna ustanova moe se osnovati, ako: -postoji
dovoljan broj uenika za formiranje 18 odjeljenjaza redovnu osnovnu
kolu, 9 odjeljenja za specijalnu osnovnu kolu i 12 odjeljenja za
osnovnu muziku kolu; -je obezbijeen odgovarajui struni nastavni
kadar u skladusa nastavnim planovima i programima za osnovnu kolu;
.-su obezbijeene odgovarajue kolske prostorije, oprema,nastavna
sredstva i uila u skladu sa Normativima; .-su obezbijeeni uslovi za
rad u skladu sa Pedagokimstandardima. Izuzetno, osnovna kola moe se
osnovati i kada nije obezbijeen dovoljan broj uenika za formiranje
broja odjeljenja utvrenih u stavu 1. ovog lana, uz prethodnu
saglasnost Ministarstva i u skladu sa odgovarajuim kriterijima.
Osnovna kola koja nema status javne ustanove, moe se osnovati ako
ima dovoljan broj uenika za formiranje jednog odjeljenja svakog
razreda. Blii propis iz stava 2. i stava 3. ovog lana donosi
ministar.
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
5/29
lan 14.
Osniva prilikom osnivanja osnovne kole formira komisiju, koja e,
u skladu sa ovim zakonom, izvriti pripreme za poetak rada i izvriti
izbor prvih nastavnika kole. Kod osnivanja osnovne kole kao javne
ustanove, komisiju iz prethodnog stava, u ime osnivaa imenuje
Ministarstvo.
lan 15.
Osnovna kola se upisuje u sudski registar. Pored upisa u sudski
registar, osnovna kola se upisuje u Registar osnovnih kola (u
daljem tekstu: Registar), koji vodi Ministarstvo. U Registar se moe
upisati samo osnovna kola koja ispunjava uslove iz lana 13. ovog
zakona.
lan 16.
Provjeru uslova za upis osnovne kole u Registar vri
Ministarstvo, na zahtjev osnovne kole. Osnovna kola moe poeti sa
radom nakon upisa u Registar. Novoosnovana kola poinje sa radom
poetkom kolske godine. Osnovna kola, upisana u Registar, moe
izdavati svjedodbe i druge javne isprave o zavrenom obrazovanju,
odnosno zavretku pojedinih razreda i drugih oblika obrazovanja.
lan 17.
Osnovna kola brie se iz Registra kada prestane da ispunjava
uslove propisane ovim zakonom. Blii propis o postupku utvrivanja
uslova za upis u Registar, trokovima postupka, sadraju i nainu
voenja Registra i brisanju iz Registra, donosi ministar.
lan 18.
Osnovna kola ima status pravnog lica. Osnovna kola moe vriti
statusne promjene. Odluku o statusnim promjenama osnovne kole
donosi osniva.
lan 19.
Ministarstvo, na prijedlog opinskog vijea, utvruje kolsko
podruje sa kojeg je redovna osnovna kola obavezna da primi kolske
obveznike. Svi uenici u dobi obaveznog pohaanja nastave upisuju se
u kolu na kolskom podruju na kojem imaju mjesto prebivalita,
odnosno kolu koja je najblia njihovom mjestu stanovanja. U
izuzetnim sluajevima, Ministarstvo moe na zahtjev roditelja dijete
izuzeti od obaveze pohaanja kole iz stava 2. ovog lana, ako je to
potrebno da bi se zatitila prava djeteta i ako se nae da je to u
najboljem interesu djeteta, ako postoje prostorne mogunosti kole.
Osnovna kola moe na svom kolskom podruju organizovati podrune kole
sa jednim ili vie odjeljenja, u skladu sa Pedagokim standardima.
Osnovna kola koja nema status javne ustanove upisuje kolske
obveznike na osnovu ugovora s roditeljima kolskih obveznika
nezavisno o kolskom podruju, o emu je obavezna izvijestiti osnovnu
kolu sa ijeg su kolskog podruja upisani uenici.
lan 20.
Kada uenik promijeni prebivalite, osnovna kola u novom mjestu
prebivalita duna je upisati uenika na osnovu pisanog akta -
prijevodnice, koja se dostavlja slubenim putem. Uenik koji se
obrazovao u drugom kantonu odnosno entitetu upisuje se i nastavlja
obrazovanje pod istim uslovima kao i uenik u Kantonu. U spornim
sluajevima, o nainu upisa i nastavljanja obrazovanja, odluuje
Ministarstvo. Uenik koji se obrazovao u inozemstvu uslovno se
upisuje, dok se u Ministarstvu ne izvri ekvivalencija dokumenata o
njegovom obrazovanju. U postupku ekvivalencije, ueniku se ne moe
utvrditi obaveza polaganja dopunskih ispita.
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
6/29
lan 21.
Rad osnovne kole je javan. Osnovna kola ima peat u skladu sa
pravilima kole, koji se koristi za potvrivanje autentinosti akata
koje izdaje osnovna kola. Osnovna kola, iji je osniva ili prema
kojoj je pravo osnivaa preuzela Skuptina Kantona, ima peat sa grbom
Tuzlanskog kantona. Oblik, veliina i sadraj peata utvruju se
osnivakim aktom i pravilima kole. Osnovna kola je obavezna na
vidnom mjestu pri ulazu u kolski objekat istaknuti natpisnu plou
koja sadri naziv i sjedite kole, a natpisna ploa kole iji je osniva
Skuptina Kantona, osim naziva i sjedita, sadri i grb Kantona
ispisana na oba pisma jezicima konstitutivnih naroda. Natpisna ploa
osnovne kole iji je osniva opina ili dugo pravno ili fiziko lice,
osim naziva i sjedita sadri i znak osnivaa. Osnovne kole mogu
saraivati i meusobno udruivati odreene poslove, s tim da svaka
osnovna kola zadrava svojstvo pravnog lica.
lan 22.
U prostorima kole neprihvatljivi kolski simboli su: -simboli
drugih drava (zastave, grbovi stranih drava i sl.), - bilo kakvi
simboli, fotografije ili objekti koji se odnose na politike
stranke, pokrete, lidere, vjerska i rasna obiljeja, - simboli,
fotografije ili objekti koji se odnose na bilo koji rat, osim uila
u kabinetima koji su nuni za izuavanje programskih sadraja, -ratne
spomen ploe i spomenici koji sadre detalje,interpretacije, kvalif
ikacije ili veliaju rat, kao i u drugim sluajevima predvienim
kriterijima za kolske nazive i simbole.
lan 23.
Osnovna kola prestaje sa radom ako ne ispunjava uslove utvrene
ovim zakonom i Pedagokim standardima, i zadatke radi kojih je
osnovana ili ako ne postoji potreba za njenim daljim radom. Akt o
prestanku rada osnovne kole donosi osniva. Kada Ministarstvo utvrdi
da osnovna kola ne ispunjava uslove koji su propisani ovim zakonom,
odredit e rok u kome e osniva otkloniti utvrene nedostatke. Ukoliko
nedostaci ne budu otklonjeni u odreenom roku, Ministarstvo e
predloiti osnivau donoenje akta o prestanku rada osnovne kole. Ako
osniva osnovne kole koja nema status javne ustanove, ne donese akt
o prestanku rada osnovne kole u roku od tri mjeseca od dana
podnoenja prijedloga iz stava 3. ovog lana, Ministarstvo donosi
rjeenje o prestanku rada osnovne kole. Ukoliko se Skuptina Kantona
i opinsko vijee kao osnivai ili suosnivai, u roku od tri mjeseca ne
izjasne o prijedlogu iz stava 3. ovog lana, Ministarstvo e donijeti
rjeenje o prekidu radaosnovne kole, koje e vaiti do konane odluke
Skuptine Kantona odnosno opinskog vijea. Aktom o prestanku odnosno
prekidu rada osnovne kole, odredit e se rok prestanka rada, koji ne
moe biti krai od roka zavretka tekue kolske godine. U sluaju
prestanka odnosno prekida rada osnovne kole, osniva je duan da
zateenim uenicima omogui nastavak i zavravanje zapoetog obrazovanja
i odgoja. Donoenjem akta o prestanku rada kole, pokree se postupak
brisanja kole iz Registra. Akt o prestanku rada osnovne kole
objavljuje se u Slubenim novinama Tuzlanskog kantona. Osnovna kola
prestaje sa radom i u drugim sluajevima utvrenim Zakonom o
ustanovama i aktom o osnivanju.
III - PRAVA I OBAVEZE RODITELJA
lan 24.
Roditelji imaju pravo i obavezu starati se o obrazovanju svoje
djece. Roditelji imaju pravo odabrati da svoju djecu obrazuju u
javnoj ili privatnoj osnovnoj koli. Privatne kole, u pogledu uslova
i procedura, osiguravaju jednake mogunosti za upis svim uenicima. U
ostvarivanju svojih prava, roditelji ne mogu ograniiti prava svoje
djece da imaju pristup i uivaju korist od obrazovanja primjerenog
njihovom uzrastu i sposobnostima. Svoje pravo na izbor osnovne
kole, roditelji ne mogu ostvarivati na nain kojim se promoviu
predrasude na rasnoj, spolnoj, nacionalnoj, jezikoj, vjerskoj i
svakoj drugoj osnovi, kao i na nain protivan ovom zakonu.
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
7/29
lan 25.
Roditelji su obavezni upisati svoje dijete u kolu i osigurati da
dijete redovno pohaa osnovnu kolu tokom perioda trajanja obaveznog
obrazovanja. U sluaju nemara i neodgovornog odnosa prema ovoj
obavezi, roditelji podlijeu sankcijama u skladu sa zakonom. Pravo i
obaveza roditelja je redovno informisanje, konsultovanje i praenje
obrazovnog napretka svoje djece. Roditelji imaju pravo i obavezu, u
interesu svoje djece i putem svojih predstavnika u kolskim organima
i tijelima ili putem svojih asocijacija, uestvovati u odluivanju o
pitanjima od znaaja za rad kole i funkcionisanje obrazovnog sistema
uopte.
IV - ULOGA I OBAVEZE KOLE
lan 26.
kola svoju ulogu i obaveze ostvaruje u okruenju koje razvija
motivaciju za sticanje znanja koje potuje i podrava individualnost
svakog uenika, kao i njegov kulturni i nacionalni identitet, jezik
i vjeroispovijest, koje je sigurno i u kojem ne postoji bilo kakav
oblik zastraivanja, zlostavljanja, fizikog kanjavanja, vrijeanja,
poniavanja, degradiranja ili tete po zdravlje, ukljuujui i tetu
izazvanu puenjem ili upotrebom drugih opojnih i zakonom zabranjenih
sredstava.
lan 27.
kola ne smije vriti diskriminaciju u pristupu djece obrazovanju
ili njihovom ueu u obrazovnom procesu na osnovu rase, boje, spola,
jezika, religije, politikog ili drugog miljenja, nacionalnog ili
socijalnog porijekla, na osnovu toga to su djeca sa posebnim
potrebama ili na bilo kojoj drugoj osnovi. Osniva osnovne kole,
zajedno sa osnovnom kolom, osigurava funkcionalni smjetaj i prateu
infrastrukturu za nesmetan pristup i uee u obrazovnom procesu djeci
s posebnim obrazovnim potrebama, mladima i odraslima.
lan 28.
Osnovna kola promovie jednake mogunosti za sve svoje uenike,
nastavnike i ostale zaposlenike, uvaavajui i promoviui istovremeno
i pravo na razliitosti meu njima. U tom cilju, osnovna kola,
promovie i podrava razvoj graanskih inicijativa kod uenika i uz
saglasnost Ministarstva, utvruje i provodi vlastite programe koji
podravaju i njeguju razliite kulture, jezike i vjeroispovijesti
svojih uenika i zaposlenika.
lan 29.
Osnovna kola promovie i razvija stalno i dinamino partnerstvo
kole, roditelja i sredine u kojoj ive, u svim pitanjima od znaaja i
interesa za ostvarivanje funkcije kole i potreba uenika. Osnovna
kola, roditelji, uenici i lokalna zajednica naroito, promoviu i
provode programe zajednikog i organizovanog djelovanja i saradnje u
borbi protiv zlostavljanja i zloupotrebe djece i mladih, borbi
protiv droge, alkoholizma i drugih toksikomanija, puenja i
maloljetnike delikvencije, te svih drugih pojava koje ugroavaju
zdravlje i ivot uenika.
V - AUTONOMIJA KOLE
lan 30.
U osnovnoj koli je zabranjeno organizovanje i djelovanje
politikih stranaka i njihovih podmladaka. U prostorije osnovne kole
je zabranjen pristup i boravak naoruanih lica, bez prethodnog
odobrenja direktora kole. Osnovna kola ima odgovarajui stepen
autonomije, u skladu sa vaeim propisima, a naroito u pogledu
zapoljavanja nastavnog, strunog i drugog kadra, te slobode rada
nastavnika i strunih saradnika. Osnovna kola potuje slobodu i
kreativnost nastavnika da izvode nastavu na nain koji obezbjeuje
efikasnost u ostvarivanju planiranih odgojno-obrazovnih ishoda i
primjena novih metoda rada u nastavnom procesu. Osnovna kola kroz
samoevaluaciju i eksternu evaluaciju prua dokaze o efikasnosti rada
nastavnika u koli.
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
8/29
VI - ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD OSNOVNE KOLE
lan 31.
Odgojno-obrazovni rad ostvaruje se na osnovu nastavnog plana i
programa za osnovne kole (u daljem tekstu: nastavni plan i
program). Nastavnim planom i programom utvruju se ciljevi i zadaci,
sadraj, oblici i postupci odgojno-obrazovnog rada, kao i izvoenje
razredne, odnosno predmetne nastave u pojedinim razredima, ili
drugi oblici nastave i obezbjeuje nacionalna ravnopravnost kroz
posebne programe za nacionalnu grupu predmeta u osnovnim kolama
svih oblika svojine. Osnovna kola organizuje odgojno-obrazovni rad
po nastavnom planu i programu koji donosi Ministarstvo, u skladu sa
zajednikim jezgrom nastavnih planova i programa u Bosni i
Hercegovini, na prijedlog Pedagokog zavoda, i uz prethodno
provedenu javnu raspravu. Zajedniko jezgro nastavnih planova i
programa: a) osigurava da se u vaspitno-obrazovnom procesu razvija
odnos i osjeaj pripadnosti Bosni i Hercegovini; b) garantira i
osigurava kvalitetno obrazovanje i dostizanje zadovoljavajueg
standarda znanja, vjetina i sposobnosti za svu djecu; c) osigurava
dosljednost kvaliteta standarda obrazovanja u svim osnovnim kolama;
d) osigurava primjenu nastavnih planova i programa koji odgovaraju
obrazovnim potrebama djece na koju se odnose, te njihovom uzrastu i
posebnim interesima sa akcentom na promociju zdravog naina ivota
kao najveeg interesa uenika, roditelja, nastavnog osoblja i drutva;
e) osigurava slobodu kretanja i jednak pristup obrazovanju; f)
garantira ekonominost i efikasnost u finansiranju i radu kole.
Izuzetno, nastavni plan i program za predmet vjeronauka donosi
Ministarstvo, na prijedlog vjerske zajednice. Sastavni dio
nastavnog plana i programa ine i specifini sadraji, iji obim ne moe
biti vei od 30% u odnosu na zajedniko jezgro nastavnih planova i
programa. Specifine sadraje utvruje nastavniko vijee na prijedlog
kolskog odbora, osnivaa, vijea roditelja i udruenja graana, nakon
pribavljenog miljenja Pedagokog zavoda i uz saglasnost
Ministarstva. Broj, vrsta i trajanje izborne i fakultativne nastave
odreuje se godinjim programom rada kole u skladu sa nastavnim
planom i programom i resursima kojima kola raspolae.
lan 32.
U redovnoj osnovnoj koli realizuje se nastavni plan i program
redovne osnovne kole, posebni dodatni program za nadarene uenike,
prilagoeni programi za djecu sa posebnim potrebama, nastavni plan i
program za osnovno muziko obrazovanje odnosno osnovno baletsko
obrazovanje, nastavni plan i program za odrasle, programi izborne
fakultativne, dopunske, dodatne nastave i vannastavnih aktivnosti
te nastavni planovi i programi raznih vrsta kurseva. U treoj
trijadi uenici biraju ukupno tri izborna predmeta i to najvie dva
iz jednog izbornog podruja. Predmete u okviru fakultativne nastave
biraju uenici i roditelji uenika na poetku kolske godine sa liste
koju donosi Ministarstvo i kad se da izjanjenje o odabranim
predmetima, fakultativna nastava za datog uenika postaje obavezna.
U specijalnoj osnovnoj koli realizuje se nastavni plan i program za
uenike sa smetnjama u psihikom i fizikom razvoju. U osnovnoj
muzikoj koli realizuje se nastavni plan i program za osnovno muziko
obrazovanje i posebni dodatni program za nadarene uenike.
lan 33.
Osnovno muziko obrazovanje traje najdue est godina, a osnovno
baletsko obrazovanje traje etiri godine. Pravo na upis u prvi
razred paralelne kole iz stava 1. ovog lana, uenik stie nakon
zavrenog treeg razreda redovne osnovne kole.
lan 34.
Broj uenika u odjeljenju redovne, specijalne i paralelne osnovne
kole utvruje se Pedagokim standardima. U redovnim osnovnim kolama
koje nemaju status javne ustanove, broj uenika moe biti i manji, to
utvruje kolski odbor te kole, uz saglasnost osnivaa. Redovna
osnovna kola moe organizovati rad kombinovanih odjeljenja od I do
IV razreda za istovremeno izvoenje nastave sa vie razreda.
Izuzetno, za uenike od V. do IX. razreda kola moe organizovati
nastavu u kombinovanim odjeljenjima, ako u osnovnoj koli nema
dovoljan broj uenika za organizovanje odjeljenja jednog
razreda.
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
9/29
Osnovna kola moe organizovati produeni ili cjelodnevni boravak
uenika, u skladu sa Pedagokim standardima, po programu koji donosi
Pedagoki zavod.
lan 35.
kolska godina traje od 1. septembra tekue do 31. avgusta naredne
godine. Nastava u redovnoj i specijalnoj osnovnoj koli izvodi se po
polugoditima i traje 185 radnih dana, s tim da se nastavni
programski sadraji planiraju i realizuju u okviru 175 nastavnih
dana. Nastava u zavrnom razredu kole, iz prethodnog stava ovog
lana, traje 170 radnih dana, s tim da se nastavni programski
sadraji planiraju i realizuju u okviru 160 nastavnih dana. Razlika
u broju radnih i nastavnih dana koristi se za realizaciju posebnih
programskih sadraja, obiljeavanje dravnih i vjerskih praznika,
kulturnih, sportskih i drugih aktivnosti kole, utvrenih godinjim
programom rada. kolski kalendar za svaku kolsku godinu donosi
ministar. kolski kalendar se objavljuje u Slubenim novinama
Tuzlanskog kantona.
lan 36.
Nastava u prvom polugoditu poinje prvog radnog dana u septembru
a zavrava posljednjeg radnog dana u decembru. Zimski odmor, u
skladu sa kolskim kalendarom, za uenike redovne, paralelne i
specijalne osnovne kole traje etiri sedmice, a ljetni odmor traje
od zavretka nastave u drugom polugoditu do poetka nastave naredne
kolske godine. Izuzetno, ministar moe iz opravdanih razloga, za sve
ili za pojedinu osnovnu kolu, donijeti drugaiju odluku o
organizaciji nastave i odmoru uenika (vjerski praznici, vremenske
prilike, epidemije i drugo). kola organizuje nastavu u petodnevnoj
radnoj sedmici. kola moe, u okviru jedne subote u toku mjeseca,
organizovati dodatnu nastavu, dopunsku nastavu, rad sekcija i rad
uenikih organizacija.
lan 37.
Osnovna kola organizuje nastavni proces u petodnevnoj radnoj
sedmici. Izuzetno, osnovna kola, u kojoj se nastava izvodi u tri
smjene, moe uz saglasnost ministra nastavni proces organizovati u
estodnevnoj radnoj sedmici. Nastavni as u redovnoj i paralelnoj
osnovnoj koli traje 45 minuta, a u specijalnoj osnovnoj koli 40
minuta. Osnovna kola, broj nastavnih asova u toku radne sedmice
utvruje u sklopu zajednikih jezgri nastavnih planova i programa, s
tim da u toku dana uenici od I do III razreda ne mogu imati vie od
4 nastavna asa, uenici od IV do VI razreda vie od 5, a uenici od
VII do IX razreda vie od 6 nastavnih asova redovne nastave. Uenici
od I do III razreda mogu imati sedmino optereenje do 20 asova,
uenici od IV do VI razreda do 25 asova, a uenici od VII do IX
razreda mogu imati sedmino optereenje do 30 asova. kola moe u
okviru jedne subote u toku mjeseca organizovati dodatnu i dopunsku
nastavu, rad sekcija i uenikih organizacija, ukoliko nije mogue te
aktivnosti organizovati u okviru petodnevne radne sedmice.
lan 38.
Osnovna kola duna je da u toku kolske godine ostvari nastavni
plan i program, odnosno godinji fond nastavnih asova. Ako se utvrdi
da osnovna kola nije ostvarila u okviru predvienog broja nastavnih
dana godinji fond nastavnih asova, mora produiti nastavu dok se ne
ostvari godinji fond nastavnih asova.
lan 39.
Osnovna kola ne smije prekidati odgojno-obrazovni rad u toku
polugodita, odnosno kolske godine, izuzev uslijed elementarnih
nepogoda, epidemije zarazne bolesti i drugih posebno opravdanih
razloga, uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva.
Ministarstvo moe odobriti, u zavisnosti od klimatskih ili drugih
uslova, produetak zimskog odmora najdue jednu radnu sedmicu, s tim
da u toku kolske godine bude ostvaren godinji fond nastavnih asova,
predvien nastavnim planom i programom i realizovani programski
sadraji. Zavretak prvog polugodita i trajanje zimskog odmora za
uenike osnovnih kola na podruju Kantona je, u pravilu istovremeno i
regulie se kolskim kalendarom.
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
10/29
lan 40.
Odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli realizuje se u skladu sa
nastavnim planom i programom i na osnovu godinjeg programa rada
osnovne kole (u daljem tekstu: godinji program). Godinjim programom
utvruju se nastavne obaveze, rad na profesionalnoj orijentaciji
uenika, slobodne aktivnosti uenika, oblici, sadraji, obim i
raspored odgojno-obrazovnog rada i druge aktivnosti u osnovnoj
koli. Godinji program se sainjava po jedinstvenoj metodologiji koju
utvruje Pedagoki zavod. Prijedlog godinjeg programa utvruje
nastavniko vijee osnovne kole (u daljem tekstu: nastavniko vijee),
a donosi kolski odbor, i dostavlja Ministarstvu i Pedagokom zavodu
najkasnije do 1. oktobra za tekuu kolsku godinu. Izvjetaj o radu i
izvjetaj o realizaciji godinjeg programa, kola dostavlja
Ministarstvu i Pedagokom zavodu. Izvjetaj o uspjehu u uenju i
vladanju, kola je duna dostaviti Pedagokom zavodu i osnivau na
kraju prvog polugodita i na kraju kolske godine. Ukolikoje osniva
osnovne kole Skuptina Kantona, izvjetaj iz prethodnog stava
dostavlja se Ministarstvu i Pedagokom zavodu. Slobodne aktivnosti
uenika
lan 41.
U osnovnoj koli organizuju se slobodne aktivnosti uenika radi
razvijanja i produbljivanja njihovih stvaralakih sposobnosti i
sticanja pozitivnih navika i vjetina. Zadaci i programski sadraji
slobodnih aktivnosti utvruju se odgojno-obrazovnim programom i
godinjim programom, u skladu sa Pedagokim standardima. Slobodne
aktivnosti uenika ostvaruju se preko drutava, sekcija, klubova,
druina, grupa, uenikih zadruga i drugih oblika na principu
dobrovoljnosti uenika. Osnovna kola moe organizovati manifestaciju
koja nije utvrena godinjim programom, uz prethodnu saglasnost
Ministarstva. kole su dune preduzeti sve mjere u cilju spreavanja
diskriminacije po osnovu spola, a radi obezbjeenja jednakih
mogunosti za pristup slobodnim aktivnostima.
lan 42.
Izleti, posjete, ekskurzije, logorovanja, drutveno-korisni rad,
kola u prirodi i drugi oblici odgojno-obrazovnog rada predvieni
godinjim programom, organizuju se i izvode u okviru radnih dana, u
skladu sa naelima koje donosi ministar na prijedlog Pedagokog
zavoda.
Eksperimentalne kole
lan 43.
Radi uvoenja novih oblika i sadraja rada na prijedlog Pedagokog
zavoda, Ministarstvo moe jednu, ili vie osnovnih kola, proglasiti
eksperimentalnom ili osnovati eksperimentalnu osnovnu kolu. Za
eksperimentalnu kolu moe se odobriti odstupanje od odredbi ovog
zakona o primjeni nastavne norme, dnevnog i sedminog optereenja
uenika asovima, nain vrednovanja i ocjenjivanja znanja uenika,
obrazovanja odjeljenja i primjene nastavnog plana i programa.
Osnivanje i rad eksperimentalne osnovne kole i proglaavanje
postojeih kola eksperimentalnim, ureuje se bliim propisom koji
donosi ministar.
lan 44.
Na prijedlog nastavnikih kola i fakulteta, ministar odreuje
osnovne kole za izvoenje pedagoke i metodike prakse studenata.
Nastavnike kole i fakulteti s osnovnom kolom u kojoj se realizuje
pedagoka i metodika praksa zakljuuju ugovor, kojim se reguliu
meusobna prava i obaveze. Obavljanje pedagoke i metodike prakse iz
stava 1. ovog lana, ureuju se posebnim propisom koji donosi
ministar.
lan 45.
Osnovna kola, u nastavnom procesu koristi kolske udbenike i
nastavna sredstva koje odobrava Ministarstvo.
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
11/29
kolski udbenik je osnovno nastavno sredstvo koje obuhvata
sadraje iz nastavnog plana i programa i koji je uraen u skladu sa
koncepcijom udbenika. U osnovnoj koli pored udbenika koristi se
zbirka zadataka, prirunik, radna sveska i druga literatura koja
zamjenjuje udbenik, a koja je izraena u skladu sa koncepcijom
kolskog udbenika. Novi nastavni plan i program ne moe se
primijeniti ako nisu obezbijeeni odgovarajui udbenici: novi,
adaptirani, preuzeti ili prevedeni. Osnovna kola u svom sastavu ima
biblioteku ili ima pristup javnoj biblioteci.
VII - UENICI
lan 46. Upis uenika u redovnu osnovnu kolu obavlja se na osnovu
spiska kolskih obveznika i izvoda iz matine knjige roenih. Spiskove
kolskih obveznika dostavlja, po slubenoj dunosti, nadleni organ
opine osnovnim kolama prema kolskom podruju do 15. aprila tekue
godine. Uenici sa lakim smetnjama i potekoama u razvoja upisuju se
u redovnu osnovnu kolu na osnovu nalaza i miljenja komisije za
procjenu sposobnosti djece pri upisu i rjeenja o kategorizaciji
djeteta. Uenici sa teim smetnjama i potekoama u razvoja upisuju se
u specijalnu osnovnu kolu na osnovu nalaza i miljenja komisije za
procjenu sposobnosti djece pri upisu i rjeenja o kategorizaciji
djeteta. Rjeenje o kategorizaciji djeteta iz stavova 3. i 4. donosi
komisija o procjeni sposobnosti i odreivanju podrke djeci i mladima
sa posebnim potrebama, ako posebnim propisom nije drukije odreeno.
Lake i tee smetnje i potekoe u razvoju djeteta blie se ureuju
Pedagokim standardima. Upis u redovnu osnovnu kolu vri se tokom
mjeseca aprila, upis uenika u specijalnu osnovnu kolu vri se u
periodu od maja do septembra tekue godine, upis u osnovnu muziku
kolu i osnovnu baletsku kolu vri se u mjesecu maju, a upis odraslih
polaznika u redovnu osnovnu kolu vri se najkasnije deset dana prije
poetka nastave za odrasle. Redovna osnovna kola duna je osnivau i
Pedagokom zavodu podnijeti izvjetaj o upisu do 30. juna tekue
godine.
lan 47.
Procjenu sposobnosti djece pri upisu u redovnu osnovnu kolu
obavlja komisija sastavljena od pedagoga ili pedagoga - psihologa i
nastavnika razredne nastave. Komisija vri upis uz prethodno
pribavljeno ljekarsko uvjerenje izdato od ovlatene zdravstvene
ustanove. Komisiju iz stava 1. imenuje nastavniko vijee. Broj
uenika sa posebnim obrazovnim potrebama u odjeljenju redovne
osnovne kole utvruje se Pedagokim standardima.
Obrazovanje djece sa posebnim potrebama
lan 48.
Obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama je od
prioritetnog javnog interesa i sastavni je dio jedinstvenog
obrazovnog sistema. Obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim
potrebama, organizuje se i provodi u skladu s ovim zakonom. Osnovni
cilj obrazovanja djece sa posebnim obrazovnim potrebama je da se,
svim uenicima, daju iste mogunosti uea i uivanja koristi od
obrazovanja i uea u drutvu, na nain koji se zasniva na principu
najboljeg interesa djeteta, u skladu sa lanom 46. stav 3. ovog
zakona. Obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama odvija
se u redovnim osnovnim kolama, na osnovu principa integriranog
obrazovanja, to znai da svi uenici, ukljuujui i uenike sa posebnim
potrebama, imaju pravo da budu u redovnom razredu, a da je to je
mogue vie obrazovanje djece iz stava 1. ovog lana integralni dio
obrazovnih aktivnosti u razredu. Obrazovanje djece sa posebnim
obrazovnim potrebama u redovnoj osnovnoj koli moe se realizovati u
manjim grupama u koli ili kroz pojedinani rad sa
nastavnikom-specijalistom (defektologom odgovarajueg usmjerenja),
na prijedlog komisije iz lana 46. stav 3. ovog zakona i uz
saglasnost Ministarstva. Specijalna osnovna kola moe biti
organizovana i u sastavu odgojno-obrazovnog zavoda u ijoj se
djelatnosti, pored osnovnog odgoja i obrazovanja, realizuju i
programi drugih nivoa obrazovanja, dijagnostiki postupci,
razvrstavanje i rana rehabilitacija djece sa smetnjama u razvoju.
Za uenike koji osnovni odgoj i obrazovanje stiu u specijalnoj
osnovnoj koli, moe biti organizovan i cjelodnevni boravak. U prvi
razred specijalne osnovne kolu moe se upisati kolski obveznik do
navrenih devet godina ivota, na osnovu miljenja komisije iz lana
47. ovog zakona.
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
12/29
Uz obuavanje uenika i unapreivanje njihovih sposobnosti, da bi
se to prije vratili u kolu kojoj njihovo podruje stanovanja
gravitira, specijalne kole odgovorne su i za obuavanje nastavnika
za rad sa djecom sa posebnim potrebama, i obuavanje i informisanje
roditelja uenika sa posebnim potrebama, u cilju povratka i
zadravanja uenika u redovnoj koli, kojoj gravitira njihovo podruje
stanovanja.
lan 49.
Kada u toku kolovanja u razvoju uenika nastupe promjene koje
zahtijevaju prijelaz iz specijalne u redovnu ili iz redovne u
specijalnu osnovnu kolu, kola e bez odlaganja uputiti uenika
komisiji za ocjenjivanje sposobnosti djece sa posebnim obrazovnim
potrebama. Na osnovu nalaza i miljenja komisije iz prethodnog stava
ovog lana, uenik se upisuje u odgovarajuu osnovnu kolu, o emu se
obavjetava Ministarstvo.
lan 50.
Uenici sa posebnim obrazovnim potrebama imaju pravo na trajanje
kolovanja kako je propisano lanom 6. ovog zakona. kola je odgovorna
za omoguavanje sticanja osnovnog obrazovanja uenika sa posebnim
obrazovnim potrebama. Opis posebnih obrazovnih potreba, cilj i opi
plan zadovoljenja obrazovnih potreba, utvruje kola u saradnji sa
roditeljima uenika, a na osnovu nalaza komisije iz lana 49. ovog
zakona. kola moe, uz prethodnu saglasnost Ministarstva, angaovati
nastavnike i strune saradnike radi realizacije posebnih programa
osnovnog obrazovanja uenika sa posebnim obrazovnim potrebama.
Uenici sa posebnim obrazovnim potrebama, u skladu sa stavom 3. ovog
lana, imaju pravo na individualni nastavni plan i program, kojim se
utvruju aktivnosti i ciljevi obrazovnih potreba uenika. Blii propis
o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama
donosi ministar Roditelji svakog polugodita dobijaju pismeni
izvjetaj, kojim se opisuju postignuti rezultati uenika u odnosu na
ciljeve iz plana zadovoljenja obrazovnih potreba.
lan 51.
Ustanove koje obrazuju djecu sa posebnim obrazovnim potrebama
imaju pravo na posebna budetska sredstva da bi se pokrili trokovi
posebnog programa ili da bi se kolsko okruenje prilagodilo fizikim
potrebama uenika.
lan 52.
U realizaciji posebnih programa iz lana 48. ovog zakona, redovna
kola moe ostvariti saradnju sa specijalnom kolom radi edukacije
nastavnika putem seminara, obuke na radnom mjestu u kraim ili duim
periodima, pojedinanim instrukcijama i drugim aktivnostima koje za
cilj imaju da pomognu redovnim kolama u obrazovanju uenika sa
posebnim obrazovnim potrebama.
Osnovno obrazovanje odraslih
lan 53.
Lica starija od 15 godina koja ne pohaaju redovno osnovnu kolu
(u daljem tekstu: odrasli), mogu osnovno obrazovanje sticati po
nastavnom planu i programu za odrasle. Nastavni plan i program za
odrasle donosi Ministarstvo uz saglasnost Agencije za nastavne
planove i programe. Nastavnim planom i programom za odrasle utvruju
se ciljevi, zadaci, sadraj i trajanje obrazovanja, sedmini i
godinji fond asova i drugi oblici obrazovnog rada, kao i nain i
oblik izvoenja nastave. Osnovno obrazovanje odrasli mogu stei
pohaanjem nastave ili polaganjem ispita. Vrijeme upisa ili prijave
za ispite odreuje kolski odbor. Redovna osnovna kola podnosi
osnivau izvjetaj o upisu odraslih najkasnije deset dana nakon
poetka nastave. Finansijska sredstva potrebna za odravanje nastave
i polaganje ispita osiguravaju kandidati stariji od 18 godina koji
stiu obrazovanje ili drugo pravno ili fiziko lice za ije potrebe se
vri obrazovanje, u skladu sa propisima koje donosi ministar.
Finansijska sredstva potrebna za odravanje nastave i polaganje
ispita za kandidate mlae od 18 godina
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
13/29
osiguravaju se iz budeta Kantona. O zavrenim pojedinim razredima
i zavrenom osnovnom obrazovanju, osnovna kola izdaje svjedodbu.
Praenje, vrednovanje i ocjenjivanje rezultata rada uenika
lan 54.
Osnovna kola je odgovorna da se praenje, vrednovanje i
ocjenjivanje uenika vri kontinuirano, u toku cijele kolske godine.
Ocjenjivanje je javno. Prilikom ocjenjivanja uz ocjenu se upisuje i
datum. Ocjene su brojane i/ili opisne. Brojane ocjene iz predmeta
su: odlian (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i
nedovoljan (1). Ocjenjivanje rezultata rada uenika sa posebnim
obrazovnim potrebama, ukoliko e to bolje izraziti rezultate u
odnosu na ciljeve iz plana, pored brojanog moe biti i opisno.
Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH propisuje
standarde uspjeha uenika i ocjenjivanje postignutih rezultata. Blie
propise o napredovanju, vrednovanju i ocjenjivanju uenika donosi
ministar.
lan 55.
Opti uspjeh uenika i rezultati postignua uenika iz nastavnih
predmeta utvruju se na kraju svakog polugodita. Opti uspjeh uenika
utvruje se na osnovu zakljuenih ocjena iz nastavnih predmeta. Opti
uspjeh uenika od I do III razreda osnovne devetogodinje kole
utvruje se na osnovu opteg zapaanja o postignuima uenika na kraju
prvog polugodita, odnosno na kraju kolske godine u skladu sa
Pravilnikom o nainu praenja i ocjenjivanja u devetogodinjoj
osnovnoj koli koji donosi ministar. Zakljunu ocjenu u razrednoj
nastavi utvruje nastavnik razredne nastave. Ocjene iz izbornih
predmeta su sastavni dio opeg uspjeha uenika. Zakljune ocjene u
predmetnoj nastavi utvruje razredno vijee, na prijedlog predmetnog
nastavnika. Ocjena iz fakultativne nastave ne ulazi u opti uspjeh
uenika. Nastavniko vijee sredinom oba polugodita analizira
realizaciju nastavnog plana i programa, s osvrtom na uspjehe uenika
i kontinuitet u ocjenjivanju. Zakljune ocjene na kraju drugog
polugodita u paralelnoj koli utvruje nastavniko vijee. Nastavniko
vijee, po okonanju prvog polugodita i na kraju kolske godine,
analizira rad i rezultate rada uenika, odjeljenja, razrednih vijea,
nastavnika i kole u cjelini.
lan 56.
Opti uspjeh uenika utvruje se na osnovu prosjeka prolaznih
ocjena iz svih predmeta, iz kojih su ocjene brojane. Uenik je sa
uspjehom zavrio razred: - odlian (5) ako je postigao prosjenu
ocjenu najmanje 4,50 -vrlo dobar (4) ako je postigao prosjenu
ocjenu najmanje 3,50 -dobar (3) ako je postigao prosjenu ocjenu
najmanje 2,50 -dovoljan (2) ako je postigao prosjenu ocjenu
najmanje 2,00,a nema nedovoljnih ocjena. Ueniku koji ima jednu ili
vie nedovoljnih ocjena utvruje se opti uspjeh nedovoljan. Opti
uspjeh uenika utvruje se aritmetikom sredinom svih nastavnih
predmeta izraunatom na dvije decimale. Na osnovu opteg uspjeha
utvruje se redoslijed uspjeha uenika u odjeljenju, razredu i koli.
Uenik, koji zavri osnovu kolu po najsloenijem programu i ima
najbolji opti uspjeh, proglaava se uenikom generacije kole.
Kriterije za proglaenje uenika generacije iz stava 6. ovog lana,
donosi ministar.
lan 57.
Kada uenik due vrijeme ne pohaa nastavu zbog bolesti ili drugih
opravdanih razloga, moe polaganjem ispita ili drugim oblikom
nastavnog rada nadoknaditi izgubljeno vrijeme i stei osnovno
obrazovanje u redovnom roku. Razredni ispiti za uenike se
organizuju ako je uenik izostao vie od jedne polovine planiranih
asova u drugom polugoditu. Nastavniko vijee, u svakom konkretnom
sluaju, cijeni opravdanost razloga nepohaanja nastave i donosi
odluku o polaganju ispita.
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
14/29
lan 58.
Ukoliko uenik ne uspjeva zadovoljiti minimalne standarde, kola
je duna sainiti individualni program nadoknaivanja zaostatka u
uenju kako bi uenik ostvario definisani minimum. Uenik od I do III
razreda osnovne kole ne ponavlja razred. Uenik od IV do V razreda
koji na kraju kolske godine ima jednu nedovoljnu ocjenu, moe
nastaviti obrazovanje u narednom razredu, uz saglasnost razrednog
vijea i roditelja. Ukoliko uenik iz stava 3. ovog lana sa uspjehom
zavri naredni razred, smatra se da je savladao i gradivo prethodnog
razreda, a u protivnom, uenik ponavlja posljednji pohaani razred.
Uenik V razreda koji na kraju godine ima dvije nedovoljne ocjene i
uenik od VI do IX razreda koji na kraju kolske godine ima jednu ili
dvije nedovoljne ocjene upuuje se na popravni ispit. Uenik koji na
kraju drugog polugodita ima tri i vie nedovoljnih ocjena upuuje se
da ponovi razred. Uenik moe zadrati status redovnog uenika do
navrene 18 godine ivota. U sluaju neprimjernog odnosa prema uenju,
nastavnicima, drugim uenicima, te kolskoj imovini, uenik moe, po
odluci nastavnikog vijea, izgubiti status redovnog uenika osnovne
kole kada navri 15 godina ivota.
lan 59.
Polaganje popravnih, dopunskih i razrednih ispita u osnovnoj
koli vri se pred komisijom koju obrazuje nastavniko vijee. U sluaju
nepravilno provedenih ispita nastavniko vijee moe ispit ponititi.
Blie propise o organizovanju, nainu polaganja popravnih, dopunskih
i razrednih ispita donosi ministar.
lan 60.
Roditelj uenika ima pravo prigovora na utvrenu ocjenu ili opti
uspjeh na kraju drugog polugodita, odnosno na kraju kolske godine.
Prigovor se podnosi nastavnikom vijeu u roku od tri dana od dana
saoptavanja uspjeha uenika, ueniku ili roditelju uenika. Nastavniko
vijee u roku od tri dana odluuje o prigovoru iz prethodnog stava.
Kada nastavniko vijee usvoji prigovor, obrazovat e komisiju koja e
provjeriti znanje uenika u roku od dva dana. Ocjena komisije je
konana. Prigovorom se moe zahtijevati izuzee predmetnog nastavnika
iz komisije za provjeru znanja.
lan 61.
Uenik koji pokazuje izuzetne sposobnosti i ima odlian uspjeh,
moe u toku jedne kolske godine zavriti dva razreda, pod uslovom i
na nain utvren Pravilnikom o brem napredovanju uenika i zavravanju
dva razreda u istoj kolskoj godini, koji donosi ministar uz
prethodnu saglasnost Vlade Kantona. kola e, u skladu sa pravilima
kole, uenicima koji su proglaeni perspektivnim i vrhunskim
sportistima i nadarenim uenicima s vrhunskim rezultatima na
kantonalnom, federalnom, dravnom ili meunarodnom takmienju odobriti
odsustvovanje s nastave radi pripremanja i uea na takmienjima.
Uenicima iz prethodnog stava kola e omoguiti da putem
instruktivno-konsultativne nastave i polaganjem ispita u toku
kolske godine zavre odgovarajui razred.
lan 62.
U osnovnoj koli ocjenjuje se vladanje uenika. Ocjene iz vladanju
su: primjerno, vrlo dobro, dobro, zadovoljava i loe. Ocjenu iz
vladanja u razrednoj nastavi utvruje nastavnik razredne nastave, a
u predmetnoj nastavi razredno vijee na prijedlog razrednika.
lan 63.
Ueniku, koji u toku osmogodinjeg odnosno deveto-godinjeg
osnovnog obrazovanja i odgoja po nastavnom planu i programu
postigne, pored odlinog uspjeha iz svih nastavnih predmeta i
primjernog vladanja, vrhunske rezultate, izdaje se posebna diploma
za postignute rezultate. Nastavni plan i program podrazumijeva
program redovne nastave u kojem je postignut odlian uspjeh iz svih
nastavnih predmeta i primjerno vladanje u svim razredima osnovne
kole, program dodatne nastave, program slobodnih aktivnosti kao i
postignuti znaajni rezultati na takmienjima, smotrama i drugim
vannastavnim aktivnostima.
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
15/29
Obrazac posebne diplome iz stava 1. ovog lana propisuje
ministar.
lan 64.
Nastavniko vijee kole moe osloboditi uenika od pohaanja nastave
u sljedeim sluajevima: - uee u kolskim takmienjima na svim nivoima;
- uee na sportskim takmienjima i kulturno-umjetnikim
manifestacijama, a po zahtjevu sportskih klubova, odnosno
kulturno-umjetnikih drutava; - u drugim sluajevima predvienim u
godinjem programu rada kole. Ako uenik iz zdravstvenih razloga ne
moe uestvovati u nekoj fizikoj aktivnosti ili vjebi, ili ako bi
takva vjeba mogla ugroziti njegovo zdravlje, uenik e biti
privremeno ili trajno osloboen od takvih aktivnosti. Ocjena koju
postigne uenik iz sadraja od kojih nije osloboen slui kao osnov za
utvrivanje ocjene iz tog predmeta. Odluku o oslobaanju uenika od
odreenih aktivnosti na period dui od dvije sedmice, donijet e
nastavniko vijee, na preporuku nadlene zdravstvene ustanove.
lan 65.
kole, zajedno sa ustanovama za socijalnu zatitu, prate socijalne
probleme meu uenicima i poduzimaju mjere u cilju osiguravanja da
svaki uenik dobije pomo i savjet potreban za prevazilaenje takvih
problema. Dijete koje stanuje u ustanovi za socijalnu zatitu pohaa
kolu koja je najblia toj ustanovi.
Pedagoka dokumentacija i evidencija i javne isprave
lan 66.
Osnovna kola je obavezna voditi dokumentaciju i evidenciju o
odgojno-obrazovnoj djelatnosti: matinu knjigu, registar uz matinu
knjigu, ljetopis kole, zapisnike nastavnikog vijea i drugu
dokumentaciju, te evidenciju utvrenu ovim zakonom. Osnovna kola
podatke u dokumentaciji, evidenciji i izvjetajima o uenicima i
zaposlenicima razvrstava i po spolu. Blie propise o nainu voenja
dokumentacije i evidencije u osnovnoj koli, donosi ministar.
lan 67.
Osnovna kola ueniku na poetku kolovanja izdaje ueniku knjiicu.
Uenika knjiica je javna isprava kojom se u toku osnovnog odgoja i
obrazovanja dokazuje status uenika osnovne kole.
lan 68.
O zavrenom osnovnom obrazovanju po odgovarajuem nastavnom planu
i programu, ueniku se izdaje svjedodba. Uz svjedodbu, kola izdaje
uvjerenje o zavrenom V., VI. i VII. razredu osmogodinjeg osnovnog
odgoja i obrazovanja, odnosno VI., VII. i VIII. razredu
devetogodinjeg osnovnog odgoja i obrazovanja, te list profesionalne
orijentacije koji je sastavni dio svjedodbe. kola, ueniku sa
posebnim obrazovanim potrebama, uz uvjerenja i svjedodbe sa
ocjenama, izdaje i pismeni godinji izvjetaj koji opisuje postignute
rezultate uenika u odnosu na ciljeve iz plana.
lan 69.
Radi podsticanja na to kvalitetniji uspjeh u odgojno--obrazovnom
radu, ueniku se dodjeljuju pohvale i nagrade, pod uslovima i na
nain utvren pravilima kole.
Odgojno-disciplinske mjere
lan 70.
Ueniku koji se neprimjerno odnosi prema uenju, nastavnicima,
drugim uenicima ukljuujui i diskriminaciju na osnovu spola i spolne
orijentacije, seksualno uznemiravanje drugih uenika, te neprimjeren
odnos prema slobodnim aktivnostima i kolskoj imovini, mogu se izrei
odgojno-disciplinske mjere. Odgojno-disciplinske mjere su:
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
16/29
-ukor razrednika, -ukor razrednog vijea, -ukor direktora, -ukor
nastavnikog vijea i premjetaj u drugo odjeljenjeiste kole i
-premjetaj u drugu najbliu osnovnu kolu na podrujuiste opine.
Izreena odgojno-disciplinska mjera povlai sniavanje ocjene iz
vladanja. Odgojno-disciplinska mjera vrijedi za kolsku godinu u
kojoj je izreena, a moe se u toku kolske godine ublaiti ili
ukinuti. Blii propis o povredama discipline, postupku za utvrivanje
disciplinske odgovornosti uenika, naknadi priinjene materijalne
tete, trajanju izreene odgojno-disciplinske mjere, ublaavanju i
ukidanju, te posljedinom odnosu na ocjene iz vladanja uenika,
donosi ministar.
VIII - NASTAVNICI, STRUNI SARADNICI I SARADNICI
lan 71.
Poslove odgoja i obrazovanja u osnovnoj koli obavljaju
nastavnici (profesori, nastavnici razredne i nastavnici predmetne
nastave), struni saradnici i saradnici. Primarni zadatak nastavnika
u osnovnoj koli je odgoj i obrazovanje uenika prema savremenim
pedagokim kriterijima, u okviru utvrenog nastavnog plana i
programa, uvaavajui slobodu pedagokog rada, principe demokratinosti
i ljudskih prava. Nastavnim planom i programom, u zavisnosti od
vrste osnovne kole, utvruje se odgovarajui profil i struna sprema
nastavnika razredne i predmetne nastave i strunog saradnika.
Nastavnik razredne i nastavnik predmetne nastave koji izvodi
nastavu od I. do IX. razreda mora imati visoku ili viu strunu
spremu nastavnikog smijera ili ekvivalent i poloen struni ispit.
Nastavnici u specijalnim odjeljenjima pri osnovnoj koli i u
specijalnoj osnovnoj koli su i defektolozi. Struni saradnici i
saradnici u osnovnoj koli obavljaju pedagoke, biblioteke i druge
strune poslove u cilju efikasnog rada u odreenim podrujima
vaspitanja i obrazovanja. Broj strunih saradnika, profil i struna
sprema kao i uslovi obavljanja njihovih poslova u osnovnoj koli
utvruje se Pedagokim standardima.
lan 72.
kola kao javna ustanova duna je vriti prijem zaposlenika na
osnovu javnog konkursa, odnosno oglasa, koji raspisuje
Ministarstvo, objavljuje u dnevnom listu i dostavlja Slubi za
zapoljavanje Tuzlanskog kantona radi isticanja na oglasnoj ploi.
Lica iz stava 1. ovog lana, mogu se primiti u sljedeim sluajevima i
bez konkursa u radni odnos:
- na odreeno ili neodreeno vrijeme kod preuzimanja zaposlenika
koji je ostao djelimino ili u cjelosti bez poslova i radnih
zadataka u drugoj koli na podruju Kantona, na osnovu odluke
Komisije za zbrinjavanje zaposlenika za ijim radom je djelimino ili
u cjelosti prestala potreba u skladu sa Programom zbrinjavanja;
- na neodreeno vrijeme kod preuzimanja zaposlenika, koji je
zasnovao radni odnos na neodreeno vrijeme u drugoj koli na podruju
Kantona, kome je na osnovu miljenja nadlene zdravstvene ustanove
smanjena radna sposobnost a nije ga mogue rasporediti na drugo
odgovarajue radno mjesto u toj koli;
- na odreeno vrijeme radi obezbjeenja strune zastupljenosti
nastave, a do okonanja postupka po raspisanom konkursu, kola moe
primiti lice koje ispunjava uslove utvrene ovim zakonom na period
ne dui od 90 dana;
- na odreeno vrijeme radi zamjene odsutnog zaposlenika kole
(bolovanje, neplaeno odsustvo i slino), moe se primiti lice
odgovarajueg profila i strune spreme do 90 dana;
- na neodreeno vrijeme na osnovu sporazuma kola u kojima su
zaposlenici u radnom odnosu na neodreeno vrijeme o prelasku
zaposlenika na istim radnim mjestima iz jedne u drugu kolu uz
saglasnost oba zaposlenika, direktora kola i uz predhodnu
saglasnost Ministarstva;
- na neodreeno vrijeme do punog radnog vremena kada se radi o
zaposleniku koji u toj koli ima zasnovan radni odnos na neodreeno
nepuno radno vrijeme, uz prethodnu saglasnost Ministarstva;
- na neodreeno vrijeme u sluaju prelaska zaposlenika iz jedne u
drugu kolu na osnovu sporazuma direktora kola i prethodnu
saglasnost Ministarstva. Angaovanjem zaposlenika u radni odnos na
neodreeno vrijeme iz stava 2. alineje 1., 2., 5. i 7. ovog lana ne
moe se ugroziti radno-pravni status zaposlenika koji su primljeni u
radni odnos na neodreeno vrijeme u toj koli putem javnog konkursa.
Izuzetno, ako se po okonanju konkursa ne bude mogao izabrati
kandidat, direktor kole moe angaovati lice na poslove instruktivne
nastave za pripremanje uenika za polaganje razrednog ispita.
Angaovanje lica iz stava 4. se vri u svojstvu zaposlenika na
odreeno vrijeme, odnosno na period do kraja polugodita, u skladu sa
kriterijima koje donosi ministar.
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
17/29
Radno-pravni status zaposlenika kola iji je osniva Skuptina
Kantona koji je ostao djelimino ili u cjelosti bez poslova i radnih
zadataka u koli, rjeava se u skladu sa ovim zakonom i Programom
zbrinjavanja zaposlenika za ijim je radom prestala potreba, kojeg
donosi Vlada Kantona, na usaglaeni prijedlog sindikata i
Ministarstva. kola iji je osniva Skuptina Kantona je duna u skladu
sa Pedagokim standardima dostaviti Ministarstvu i sindikatu podatke
o potrebama za popunom upranjenih radnih mjesta, kao i podatke o
zaposlenicima kole za ijim je radom djelimino ili u cjelosti
prestala potreba na nivou kole. Blii propis o postupku, uslovima i
kriterijima prijema zaposlenika donosi ministar. kola kao javna
ustanova je duna vriti prijem zaposlenika u skladu sa propisom iz
stava 8. ovog lana.
lan 72a.
Zaposlenici kole kao javne ustanove u vrenju svojih zadataka
duni su se pridravati principa utvrenih u kodeksu za zaposlenike
kole kao javne ustanove koji donosi Ministarstvo na prijedlog
Pedagokog zavoda.
lan 72b.
Zabranjuje se diskriminacija po bilo kojem osnovu u radu kole, u
postupku zapoljavanja, napredovanja u poslu pod jednakim uslovima,
obrazovanja, osposobljavanja i strunog usavravanja, uslova rada, te
svake druge radnje koja predstavlja neki oblik direktne ili
indirektne diskriminacije
lan 73.
Osnovna kola je obavezna osigurati da zaposlenici kole izvre
ljekarski pregled najkasnije do 30. septembra tekue kolske godine.
Osnovna kola je obavezna osigurati da zaposlenici kole izvre
sistematski pregled najmanje jednom u etiri godine u skladu sa
kolektivnim ugovorom. Trokovi ljekarskog i sistematskog pregleda
padaju na teret osnivaa. Lica koja boluju od zarazne ili duevne
bolesti ne mogu raditi u osnovnoj koli. Lice koje je pravosnanom
presudom osueno za krivino djelo koje, obzirom na prirodu krivinog
djela, to lice ini nepodobnim za rad sa djecom, nee biti izabrano
za nastavnika odnosno zaposlenika kole. Zaposlenici osnovne kole
koji na osnovu spola vre diskriminaciju, odnosno nasilje,
uznemiravanje i seksualno zlostavljanje podlijeu kaznenim odredbama
Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini. Ako se u
toku kolske godine ustanovi da je nastavnik obolio od zarazne ili
duevne bolesti ili ima ozbiljne psihike poremeaje, utvrene od
strane nadlene zdravstvene ustanove, bie osloboen izvoenja nastave,
odnosno obavljanja poslova koji podrazumijevaju rad sa djecom do
izljeenja.
lan 73a.
U sluaju osnovane sumnje da je zaposleniku kole psihofiziko
zdravlje narueno u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu
sposobnost, direktor kole moe donijeti odluku o upuivanju
zaposlenika na ocjenu radne sposobnosti. Na odluku o upuivanju
zaposlenika na ocjenu radne sposobnosti nezadovoljni zaposlenik ima
pravo podnijeti albu kolskom odboru. Odluka kolskog odbora po
podnesenoj albi je konana. Zaposlenik je obavezan na osnovu konane
odluke kolskog odbora podvrgnuti se ocjeni radne sposobnosti.
Trokovi vezani za ocjenu radne sposobnosti padaju na teret kole.
Zaposlenik koji odbije izvriti odluku iz stava 4. ovog lana, ini
povredu radne obaveze. Ako se ocjenom radne sposobnosti ovlatene
ustanove utvrdi da zaposlenik nije u mogunosti uredno izvravati
obaveze u odgojno-obrazovnom radu zbog trajno naruenog psihofizikog
zdravlja, ponudit e mu se odgovarajui poslovi prema preostaloj
radnoj sposobnosti, ako za to postoje uslovi.
lan 73b.
Za rad sa djecom nepodoban je zaposlenik kole koji je
pravosnanom presudom osuen na kaznu zatvora za krivino djelo protiv
ustavnog poretka, protiv ovjenosti i meunarodnog prava, protiv
ivota i tijela, protiv dostojanstva lica i morala, protiv braka i
porodice, protiv slubene i druge odgovorne dunosti osim ako je
nastupila rehabilitacija po posebnom zakonu.
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
18/29
Licu iz stava 1. ovog lana, koje je pravosnanom presudom osueno
na izdravanje kazne zatvora u trajanju duem od est mjeseci, otkazat
e se ugovor o radu bez obaveze potivanja propisanog ili ugovorenog
otkaznog roka.
lan 73c.
Zaposlenik kole privremeno se suspenduje sa poslova i radnih
zadataka koje vri ako je protiv njega pokrenut krivini postupak za
djela iz lana 73b. stav 1. ovog zakona, do okonanja krivinog
postupka. Zaposlenik kole moe se privremeno suspendovati ako
postoje osnovi sumnje da je uinio krivino djelo iz lana 73b. stav
1. ovog zakona ili je protiv njega pokrenut disciplinski postupak
za teu povredu radne dunosti, do okonanja istranog odnosno
disciplinskog postupka. Direktor kole donosi odluku o privremenoj
suspenziji. Tokom suspenzije zaposlenik ima pravo na iznos od 70%
od svoje osnovne plae. Zaposlenik ima pravo na punu naknadu svoje
plae i druga prava po osnovu rada ako se utvrdi da nije odgovoran
za teu povredu radne dunosti niti za uinjenje krivinog djela.
lan 74.
Pravilima osnovne kole utvruje se raspored radnog vremena
nastavnika, strunih saradnika i saradnika u okviru 40-asovne radne
sedmice u skladu sa Pedagokim standardima. Osnovna kola je obavezna
osigurati da nastavnik u okviru 40- asovne radne sedmice moe imati
najvie 25 nastavnih asova svih vrsta i oblika neposrednog
odgojno-obrazovnog rada koji se ostvaruju u osnovnoj koli.
lan 74a.
Norma asova redovne nastave po predmetima utvrena je Pedagokim
standardima. Neposredni odgojno-obrazovni rad podrazumijeva asove
redovne, izborne, fakultativne, dopunske, dodatne i instruktivne
nastave, vrijeme za pregled pismenih zadaa, razrednitvo, as
odjeljenske zajednice, voenje sekcije ili drugih oblika
vannastavnih aktivnosti. Izuzetno, ukoliko se po okonanju konkursne
procedure nastava nije mogla struno zastupiti niti se moglo
angaovati lice na poslove instruktivne nastave, nastavnik moe, po
nalogu direktora, u toku jednog polugodita, raditi iznad nastavne
norme utvrene Pedagokim standardima do est nastavnih asova sedmino.
Rad iz stava 3. ovog lana smatra se prekovremenim radom.
lan 75.
Nastavnici, struni saradnici i saradnici, u pravilu, koriste
godinji odmor u toku ljetnog odmora uenika, u trajanju od 35 dana u
skladu sa odredbama Zakona o radu, ovog zakona i kolektivnog
ugovora. Nastavnici, struni saradnici i saradnici koji zbog
bolovanja i drugih opravdanih razloga ne iskoriste godinji odmor u
toku ljetnog odmora, mogu koristiti godinji odmor u trajanju do 30
dana najkasnije do 30. juna naredne godine. Duina trajanja godinjeg
odmora zaposlenika kole blie se ureuje kolektivnim ugovorom i
pravilnikom o radu kole.
lan 76.
Nastavnici imaju pravo i obavezu da se pripremaju za
organizaciju i obavljanje neposrednog odgojno-obrazovnog rada,
praenje, podsticanje i pomaganje razvoja uenika, struno usavravanje
i izvravanje drugih zadataka, utvrenih ovim zakonom i pravilima
osnovne kole. Strunu pomo nastavnicima za individualno i kolektivno
struno usavravanje prua Pedagoki zavod. Katalog i program strunog
usavravanja nastavnika donosi Pedagoki zavod.
lan 77.
Pripravnik je lice koje prvi put zasniva radni odnos u zanimanju
za koje se obrazovalo radi strunog osposobljavanja za samostalan
rad. Trajanje pripravnikog staa, nain osposobljavanja pripravnika,
program strunog ispita, imenovanje i sastav komisije za polaganje
strunog ispita, uslovi i nain polaganja strunog ispita, izdavanje
uvjerenja o poloenom strunom ispitu i voenju evidencije, ureuju se
bliim propisom koji donosi Vlada Kantona. Pripravniku iz stava 1.
ovog lana, za puno radno vrijeme, pripada plaa u iznosu 80% plae
radnog mjesta za koje se osposobljava, kao i druge naknade koje
nemaju karakter plae.
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
19/29
lan 78.
Verifikovanje nastave nastavnika, strunog saradnika i saradnika
za vrijeme obavljanja odgojno-obrazovnog rada prije poloenog
strunog ispita, vri mentor. Do momenta sticanja uslova za
samostalan odgojno-obrazovni rad nastavnik, struni saradnik i
saradnik radi po instrukcijama i pod nadzorom mentora.
lan 79.
Osnovna kola je obavezna osigurati da se nastavnik, struni
saradnik i saradnik ocjenjuje svake dvije godine. Ocjena rada
nastavnika, strunog saradnika i saradnika, zasniva se na kvalitetu
i rezultatima samostalnog izvravanja poslova i zadataka,
odgovornosti u radu i radnoj disciplini, blagovremenosti i
urednosti u izvravanju poslova, te angaovanju na osavremenjavanju
obrazovno-odgojnog procesa u osnovnoj koli. Nastavnik, struni
saradnik i saradnik koji za svoj rad dva puta uzastopno bude
ocijenjen nezadovoljavajuom ocjenom gubi pravo na dalji rad u
nastavi. Osnovna kola je duna da na osnovu rezultata ocjenjivanja
rada nastavniku, strunom saradniku i saradniku, omogui sticanje
vieg strunog zvanja pod odgovarajuim uslovima. Osnovna zvanja
nastavnika, strunih saradnika i saradnika su: nastavnik, profesor,
struni saradnik i saradnik. Via struna zvanja su: nastavnik mentor,
nastavnik savjetnik, profesor mentor, profesor savjetnik, vii
struni saradnik, struni savjetnik i vii saradnik. Struno
usavravanje direktora, nastavnika, strunih saradnika i saradnika,
postupak ocjenjivanja rada, sticanje viih strunih zvanja i voenje
dokumentacije, blie se ureuje propisom koji donosi Vlada
Kantona.
lan 80.
Nastavnik moe izgubiti pravo na dalji rad u nastavi ako
nastavniko vijee, Pedagoki zavod ili inspekcija za obrazovanje,
utvrde da nastavnik ne izvrava svoje obaveze u skladu sa nastavnim
planom i programom, ovim zakonom, drugim propisima i pravilima
kole. Lice iz prethodnog stava ovog lana moe uputiti zahtjev
ministru za povratak u nastavu. Ministar moe dozvoliti povratak tog
lica u nastavu uzevi u obzir relevantne injenice navedene u
zahtjevu.
lan 81.
U sluaju prestanka prava nastavnika da obavlja neposredno
odgojno-obrazovni rad u osnovnoj koli, iz lana 80. stav 1.,
nastavnik se moe rasporediti na druge poslove, odnosno radne
zadatke koji odgovaraju njegovoj strunoj spremi. Kada nastavnik
kome je prestalo pravo da izvodi nastavu ne bude rasporeen na druge
poslove, otkazuje mu se ugovor o radu, s tim da ima pravo na
otkazni rok u skladu sa Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom za
djelatnost osnovnog obrazovanja. Radno-pravni status zaposlenika za
ijim radom je prestala potreba, rjeava se u skladu sa odredbama
Zakona o radu, ovim zakonom i programom zbrinjavanja vika
zaposlenika.
IX - STRUNI NADZOR I NADZOR NAD ZAKONITOU RADA
lan 82.
Struni nadzor se vri nad radom, organizacijom, izvoenjem nastave
i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada, radom nastavnika, strunih
saradnika i saradnika u svim osnovnim kolama radi kontinuiranog
unapreenja odgojno-obrazovnog rada, a u cilju provjere da li uenici
dostiu standarde uspjeha koje utvrdi Agencija za predkolsko,
osnovno i srednje obrazovanje BiH. Struni nadzor, pored ostalog,
obuhvata: -praenje primjene nastavnih planova i programa,
odnosnociljeva i zadataka, sadraja, obima, oblika, metoda i
postupaka odgojno-obrazovnog rada, -praenje rada nastavnika,
strunih saradnika i saradnika unastavi, kao i rada direktora
osnovne kole, -pruanje strune pomoi u planiranju, programiranju
iorganizovanju odgojno-obrazovnog rada, Osnovna kola duna je
omoguiti nesmetano obavljanje strunog nadzora i uvid u
dokumentaciju i evidenciju koja se vodi u koli.
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
20/29
lan 83.
Struni nadzor nad organizovanjem i izvoenjem nastave i drugih
oblika odgojno-obrazovnog rada i radom nastavnika, strunih
saradnika i saradnika u osnovnim kolama, radi unapreenja
odgojno-obrazovnog rada, a u cilju dostizanja standarda uspjeha u
uenju koje utvrdi Agencija za predkolsko, osnovno i srednje
obrazovanje BiH, vri Pedagoki zavod. Pedagoki zavod obavlja poslove
u okviru svoje nadlenosti utvrene posebnim zakonom
lan 84.
O obavljenom strunom nadzoru, Ministarstvu i nasta-vnikom vijeu
podnosi se izvjetaj, koji utie na ocjenjivanje rada i napredovanje
nastavnika, strunog saradnika i saradnika. Blii propis o vrenju
strunog nadzora donosi ministar.
lan 85.
Nadzor nad provoenjem ovog zakona kao i nadzor nad cjelishodnou
propisa donesenih na osnovu ovog zakona kao i drugih opih akata
donesenih na osnovu ovog zakona koje donose odgojno-obrazovne
ustanove vri Ministarstvo. Inspekcijski nadzor nad radom
odgojno-obrazovnih ustanova vri nadlena inspekcija.
X - KOLSKI ORGANI I TIJELA
kolski odbor
lan 86.
Organ upravljanja u osnovnoj koli je kolski odbor, a organ
rukovoenja je direktor osnovne kole.
lan 87.
Osnovnom kolom upravlja kolski odbor koji broji pet lanova.
lanove kolskog odbora osnovne kole imenuje osniva. Tri lana kolskog
odbora imenuju se kao predstavnici osnivaa, jedan lan se imenuje iz
reda nastavnika i strunih saradnika zaposlenih u toj koli a jedan
lan se imenuje iz reda roditelja uenika koji nemaju status
zaposlenika te kole. Direktor i pomonik direktora osnovne kole ne
mogu biti imenovani u kolski odbor osnovne kole. Sastav kolskog
odbora mora odraavati nacionalnu strukturu uenika i roditelja,
kolskog osoblja i lokalne zajednice, onako kako ona izgleda u
momentu imenovanja kolskog odbora. kolski odbor u pravilu e
odraavati ravnopravnu zastupljenost spolova. lanove kolskog odbora
osnovne kole, iji je osniva Skuptina Kantona, imenuje i razrjeava u
ime osnivaa Vlada Kantona. lanovi kolskog odbora imenuju se na
period od etiri godine. Po isteku ovog perioda isto lice moe biti
ponovo imenovano za lana kolskog odbora. Vrenje dunosti lana
kolskog odbora je dobrovoljno i bez naknade. Osniva, odnosno Vlada
Kantona, moe razrijeiti lana kolskog odbora osnovne kole i prije
vremena na koje je imenovan ako utvrdi da je odgovoran za neuspjean
i nezakonit rad osnovne kole, na njegov lini zahtjev i u drugim
sluajevima predvienim pravilima kole. Ukoliko kolski odbor ne
obavlja poslove iz svoje nadlenosti, Ministarstvo e pokrenuti
postupak razrjeenja lanova postojeeg i imenovanja lanova
privremenog kolskog odbora. Privremeni kolski odbor imenuje se i u
sluaju kada se kolski odbor ne moe konstituisati u skladu sa ovim
zakonom ili kada se postupak koji prethodi imenovanju ne okona u
zakonom utvrenom roku. Mandat privremenog kolskog odbora traje
najdue 90 dana. Blii propis o uslovima i kriterijima izbora i
imenovanja kolskog odbora donosi ministar uz prethodnu saglasnost
Vlade Kantona.
lan 88.
kolski odbor, pored poslova utvrenih u ovom zakonu, obavlja i
slijedee poslove: - utvruje potrebu za prijemom zaposlenika u radni
odnos, - odluuje o prestanku prava nastavnika, strunih saradnika i
saradnika na dalji odgojno - obrazovni rad, - odluuje o prigovorima
na odluke direktora o prijemu u radni odnos,
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
21/29
- odluuje o prigovorima zaposlenika na odluke direktora o
pravima i obavezama iz radnog odnosa,
- razmatra izvjetaj direktora osnovne kole o upisu uenikau prvi
razred osnovne kole, - donosi finansijski plan i usvaja godinji
obraun, - razmatra ostvarivanje godinjeg programa rada i
realizacijunastavnog plana i programa, - usvaja izvjetaje o
finansijskom poslovanju, - usmjerava, kontrolie i ocjenjuje rad
direktora, - odluuje o prigovoru roditelja uenika na rad
nastavnika, strunih saradnika i saradnika, - odluuje, na prijedlog
nastavnikog vijea i direktora osnovne kole, o prigovorima
nastavnika i
strunih saradnika izjavljenim na ocjenu o radu, - razmatra
prijedloge i preporuke nastavnikog vijea, - donosi akt o unutranjoj
organizaciji i sistematizaciji i drugeopte akte kole, - rjeava
pitanja odnosa sa osnivaem,- odgovara osnivau za rezultate rada
osnovne kole,
podnosi osnivau najmanje jedanput godinje izvjetaj o poslovanju
osnovne kole, i - vri druge poslove utvrene pravilima osnovne
kole.
kolski odbor osnovne kole iji je osniva Skuptina Kantona,
izvjetaj o poslovanju kole podnosi Ministarstvu. Strunu i
edukativnu podrku lanovima kolskog odbora prua Pedagoki zavod na
osnovu programa obuke kolskih odbora. Program obuke kolskih odbora
na prijedlog Pedagokog zavoda donosi Ministarstvo Direktor
lan 89.
Osnovnom kolom rukovodi direktor, koji se imenuje na vrijeme od
etiri godine. Za direktora osnovne kole moe biti imenovano lice
koje pored opih uslova ispunjava i uslove za nastavnika ili
pedagoga osnovne kole, ima najmanje viu strunu spremu VI stepen
strune spreme ili ekvivalent i najmanje pet godina radnog staa
poslije sticanja odgovarajue strune spreme na poslovima nastavnika
ili pedagoga kole, a naroito se istie svojim radom u pedagokoj
teoriji i praksi.
lan 89a.
Za direktora osnovne kole ne moe biti imenovano lice: - koje je,
u skladu sa lanom 73b., nepodobno za rad s djecom, - na koje se
odnosi lan IX.(1.) Ustava Bosne i Hercegovine, - koje je lan
izvrnih organa politikih stranaka, - koje ima direktan finansijski
ili drugi lini interes u koli u kojoj se kandiduje koji bi mogao
dovesti do sukoba interesa sa njegovom dunou direktora, - kojem je
u posljednje tri godine prije dana objavljivanja konkursa bio
otkazan ugovor o radu zbog disciplinske odgovornosti ili kojem je u
istom periodu izreena disciplinska mjera
otpusta iz dravne slube, - koje je zbog svoje krivice bilo
razrjeeno dunosti direktora neke od odgojno- obrazovnih
ustanova.
lan 90.
kola koja ima status javne ustanove duna je, na osnovu odluke
kolskog odbora, objaviti konkurs za direktora kole najkasnije tri
mjeseca prije isteka mandata direktora. Konkurs iz stava 1. ovog
lana objavljuje se u dnevnom listu, dostavlja se Slubi za
zapoljavanje Tuzlanskog kantona radi isticanja na oglasnoj ploi, te
istovremeno istie na oglasnoj ploi kole. Izbor najpovoljnijeg
ponuaa za objavu konkursa iz prethodnog stava provodi Ministarstvo
po posebnom ovlatenju Vlade Kantona, putem zajednike javne nabavke
za sve osnovne kole iji je osniva Skuptina Kantona. Istovremeno sa
objavom u dnevnom listu osnovna kola koja ima status javne ustanove
duna je dostaviti tekst konkursa Ministarstvu radi objave na web
stranici. Konkurs za direktora osnovne kole koja ima status javne
ustanove sadri uslove iz lanova 89. i 89a. Zakona, trajanje
konkursa, postupak i trajanje izbora kandidata i nain obavjetavanja
kandidata o rezultatima konkursa. Kandidat za direktora osnovne
kole koja ima status javne ustanove, uz prijavu na konkurs,
dostavlja i svoj program rada i razvoja kole za period na koji se
imenuje. Nakon provedene procedure konkursa kolski odbor sainjava
listu kandidata za imenovanje direktora kole koji ispunjavaju
uslove konkursa.
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
22/29
kolski odbor je duan, na listu kandidata iz prethodnog stava,
pribaviti struno miljenje Pedagokog zavoda i prethodnu saglasnost
osnivaa. Prethodnu saglasnost na listu kandidata za imenovanje
direktora kole, iji je osniva Skuptina Kantona, daje Ministarstvo.
Lice koje nije dobilo saglasnost Ministarstva ne moe biti imenovano
za vrioca dunosti direktora, niti na ponovnom konkursu biti
imenovano za direktora kole koja ima status javne ustanove.
Direktora osnovne kole koja ima status javne ustanove imenuje
kolski odbor sa liste kandidata na koju je saglasnost dalo
Ministarstvo. Isto lice moe biti imenovano za direktora osnovne
kole koja ima status javne ustanove, najvie dva puta u istoj koli.
Ukoliko je lan kolskog odbora ujedno i kandidat za direktora iste
kole ne moe odluivati o imenovanju direktora kole. Odluka kolskog
odbora o imenovanju direktora je konana. Zaposleniku koji je
imenovan za direktora osnovne kole, kola u kojoj je bio zaposlen na
neodreeno vrijeme duna je, na njegov zahtjev, osigurati mirovanje
prava i obaveza iz radnog odnosa, a najdue etiri godine od dana
imenovanja. Kriterije na osnovu kojih Pedagoki zavod daje struno
miljenje, Ministarstvo saglasnost a kolski odbor imenuje direktora
osnovne kole iji je osniva Skuptina Kantona donosi Ministarstvo, uz
prethodnu saglasnost Vlade Kantona.
lan 91.
Ukoliko procedura imenovanja direktora nije okonana do isteka
mandata, kolski odbor e, bez konkursa, imenovati vrioca dunosti
direktora iz reda nastavnika ili strunih saradnika u koli. Vrilac
dunosti direktora ima sva prava i dunosti direktora. Vrilac dunosti
direktora moe rukovoditi osnovnom kolom do imenovanja direktora, a
najdue est mjeseci od dana njegovog imenovanja. Isto lice ne moe
biti ponovo imenovano za vrioca dunosti direktora, nakon isteka
roka iz stava 3. ovog lana.
lan 92.
Direktor osnovne kole, pored poslova i zadataka utvrenih
zakonom, obavlja i slijedee poslove: -predlae program
odgojno-obrazovnog rada i preduzima odgovarajue mjere za njegovu
realizaciju, - odluuje o prijemu zaposlenika u radni odnos, -
odluuje o rasporeivanju zaposlenika na poslove u skladu sa optim
aktima kole, - obustavlja od izvrenja akt kolskog odbora koji je u
suprotnosti sa ustavom ili zakonom kao i pojedinani akt kojim se
nanosi teta koli ili drutvenoj zajednici, -podnosi kolskom odboru,
osnivau, Pedagokom zavodu iMinistarstvu, izvjetaj o uspjehu i
postignutim rezultatima odgojnoobrazovnog rada, kao i materijalnom
poslovanju osnovne kole, i - obavlja i druge poslove predviene
pravilima kole i ovim zakonom.
lan 93.
Rad direktora osnovne kole ocjenjuje Ministarstvo Pedagoki zavod
i kolski odbor. Ukoliko je rad direktora osnovne kole nakon isteka
mandata a po rasporeivanju na poslove nastavnika ili pedagoga,
ocjenjen naroito uspjenim, stie vie struno zvanje. Blii propis o
osposobljavanju menadmenta kole donosi ministar.
lan 94.
kolski odbor moe razrijeiti direktora osnovne kole koja ima
status javne ustanove i prije isteka vremena na koje je imenovan:
-na zahtjev direktora, - ako utvrdi da je rad direktora neuspjean u
realizaciji godinjeg programa, - ako organizacija rada kole nije
usklaena sa Pedagokim standardima, - ako ne predloi finansijski
plan na vrijeme u skladu sa smjernicama za izradu finansijskog
plana koje donosi Vlada Kantona, - ako ne sprovodi odluke
Ministarstva, Vlade Kantona i osnivaa, - ako utvrdi da je odgovoran
za neuspjean ili nezakonit rad osnovne kole,
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
23/29
- ako prikuplja sredstva i raspolae istim suprotno odredbama
propisa o mjerilima za koritenje prihoda budetskih korisnika iz
oblasti osnovnog obrazovanja, - i u drugim sluajevima utvrenim
zakonom ili pravilima kole. Ukoliko kolski odbor ne razrijei
direktora, a ministar procijeni na osnovu izvjetaja inspektora da
su se stekli uslovi za razrjeenje iz stava 1. ovog lana, ministar
je duan predloiti Vladi Kantona rasputanje kolskog odbora i
imenovanje privremenog kolskog odbora.
lan 94a.
Prijedlog za prijevremeno razrjeenje direktora u postupku
utvrivanja odgovornosti iz razloga utvrenih u lanu 94. ovog zakona
moe dati osniva, Ministarstvo, Pedagoki zavod, nadlena inspekcija
ili najmanje tri lana kolskog odbora. kolski odbor moe donijeti
odluku o prijevremenom razrjeenju direktora po okonanju postupka
utvrivanja odgovornosti i uz saglasnost osnivaa privatne ili
meunarodne kole, odnosno uz saglasnost Ministarstva za kolu u
statusu javne ustanove.
lan 95.
Osnovna kola koja ima vie od 25 odjeljenja, moe na poslovima
rukovoenja, optim aktom utvrditi poslove pomonika direktora, u
skladu sa Pedagokim standardima. Za pomonika direktora osnovne kole
moe biti imenovano lice koje ispunjava uslove za direktora osnovne
kole iz lana 89. ovog zakona. Imenovanje pomonika direktora vri
kolski odbor, na prijedlog direktora, iz reda nastavnika kole.
Postupak imenovanja pomonika direktora i ovlatenja i dunosti
utvruju se optim aktom kole. Ocjenjivanje rada pomonika direktora
vri se u skladu sa odredbama lana 79. ovog zakona. Zajednica uenika
i vijee uenika
lan 96.
Uenici osnovne kole obrazuju zajednicu uenika odjeljenja (u
daljem tekstu: zajednica uenika) i vijee uenika kole (u daljem
tekstu: vijee uenika). Zajednica uenika i vijee uenika: promoviu
interese kole u zajednici na ijoj teritoriji se kola nalazi,
predstavljaju stavove uenika kolskom odboru, podstiu angaman uenika
u radu kole, informiu kolski odbor o svojim stavovima kad ocijene
da je to potrebno. Blie odredbe o obrazovanju i radu zajednice
uenika i vijea uenika iz prethodnog stava, kao i o drugim pravima,
obavezama uenika u odgojno-obrazovnom radu utvruju se pravilima
osnovne kole.
Vijee roditelja
lan 97.
Roditelji uenika imaju pravo, a kola obavezu pomoi roditeljima,
da osnuju vijee roditelja osnovne kole (u daljem tekstu: vijee
roditelja).Vijee roditelja se osniva za svaku kolsku godinu. Vijee
roditelja: promovie interese kole u zajednici u kojoj se kola
nalazi; predstavlja stavove roditelja uenika kolskom odboru ili
bilo kojoj drugoj zainteresovanoj strani; podrava aktivno uee
roditelja i zajednice u radu kole; obavjetava kolski odbor i druge
zainteresovane strane o stavovima vijea roditelja kad god to smatra
neophodnim, ili po zahtjevu kolskog odbora, izjanjava se o svim
pitanjima vezanim za rad i rukovoenje kolom; utvruje prijedlog
lanova kolskog odbora iz reda roditelja; uestvuje u pripremi i
realizaciji odgovarajuih projekata koji podravaju i promoviu
obrazovni rad u koli; razvija komunikaciju i odnose izmeu uenika,
nastavnika, roditelja i lokalne zajednice. Sastav vijea roditelja,
u najveoj moguoj mjeri, odraava spolnu i nacionalnu strukturu
uenika i roditelja uenika. Propis kojim se blie ureuje postupak
osnivanja, sastav i nain rada vijea roditelja donosi ministar.
lan 98.
Roditelji, nastavnici i uenici osnovne kole formiraju vijee kole
i roditelja. Vijee kole i roditelja unapreuje odgojno-obrazovni rad
kroz: -poboljanje uslova rada i ambijenta u koli, -unapreenje
komunikacije izmeu uenika, nastavnika iroditelja, -podravanje
aktivnog uea roditelja i zajednice u radu kole,
-
''Slubene novine Tuzlanskog kantona, broj: 06/04, 07/05,
17/11
24/29
-predstavljanje aktivnosti i stavove vijea kole i
roditeljakolskom odboru, - realizaciju projekata i kampanja
podstiui volonterski rad, -saradnju sa vladinim i nevladinim
sektorom, i -radi na umreavanju vijea kole i roditelja na
podrujuKantona. kola obezbjeuje uslove i omoguava rad vijea
roditelja, vijea uenika i vijea kole i roditelja. Vijea kole i
roditelja se mogu organizovati na opinskom i kantonalnom nivou kroz
opinski i regionalni centar.
lan 99.
U opinama na podruju Kantona koje imaju pet i vie osnovnih kola,
Ministarstvo formira aktiv direktora osnovnih kola (u daljem
tekstu: aktiv direktora). Aktiv direktora moe se formirati za dvije
ili vie opina. Aktiv direktora ine direktori osnovnih kola sa
podruja jedne ili vie opina. Aktom o formiranju aktiva direktora
utvruje se sastav i poslovi aktiva direktora. Aktiv direktora
donosi poslovnik o radu, kojim se ureuje nain rada. Aktivi
direktora mogu formirati aktiv direktora osnovnih kola Tuzlanskog
kantona.
XI - STRUNI ORGANI
lan 100.
U osnovnoj koli obrazuju se struni organi: - nastavniko vijee
koje sainjavaju svi nastavnici i strunisaradnici kole, - razredno
vijee koje sainjavaju nastavnici svih odjeljenjajednog razreda, -
struni aktivi nastavnika odreenih nastavnih oblasti i - pedagoko
vijee.
lan 101.
Radom nastavnikog vijea rukovodi direktor osnovne kole.
Nastavniko vijee obavlja slijedee poslove:
- donosi odluke o organizaciji odgojno-obrazovnog rada, - prati
ostvarivanje nastavnog plana i programa i preduzimamjere za njegovo
izvravanje i o tome
podnosi izvjetaj kolskom odboru, - utvruje prijedlog i razmatra
realizaciju godinjeg programa,program strunog usavravanja
nastavnika i strunih saradnika, program rada strunih organa i
komisija koje e odraavati ravnopravnu zastupljenost spolova,
- priprema program mjera radi postizanja jednakosti spolovau
odgojno-obrazovnom radu, - osigurava voenje statistikih podataka
razvrstanih po spolu, - vri izbor oblika nastave, i saglasno tome,
vri rasporeduenika i podjelu predmeta na nastavnike,
odnosno vri raspored rada u 40 asovnoj radnoj sedmici, -
analizira uspjeh uenika i rad razrednih vijea, - odreuje
rukovodioce razrednih vijea, - analizira rad nastavnika, strunih
saradnika i saradnika, ipredlae mjere za unapreivanje odgojno-
obrazovnog rada, - utvruje prijedlog i predlae lanove kolskog
odbora iz reda zaposlenika kole, - imenuje komisije za