Na osnovu lana 95 take 3 Ustava Crne Gore donosimUKAZO
PROGLAENJU ZAKONA O NASLJEIVANJU("Sl. list Crne Gore", br. 74/08 od
05.12.2008) Proglaavam Zakon o nasljeivanju, koji je donijela
Skuptina Crne Gore 23. saziva, na petoj sjednici drugog redovnog
zasijedanja u 2008. godini, dana 27. novembra 2008. godine. Broj:
01-2001/2 Podgorica, 03. decembra 2008. godine Predsjednik Crne
Gore, Filip Vujanovi, s.r.ZAKONO NASLJEIVANJUI. OPTE
ODREDBEOstvarivanje prava nasljeivanjalan 1 Pravo nasljeivanja
ostvaruje se u skladu sa ovim zakonom.Predmet nasljeivanjalan 2
Nasljeuje se zaostavtina ostavioca.Zaostavtinalan 3 Zaostavtinu ine
sva imovinska prava podobna za nasljeivanje koja su ostaviocu
pripadala u trenutku njegove smrti. Zaostavtinu ne ini dio kojim je
uveana ostavioeva imovina nastao radom ili pomaganjem u
privreivanju zakonskih nasljednika koji su ivjeli u zajednici sa
ostaviocem. U zaostavtinu ne spadaju ni predmeti domainstva manje
vrijednosti (pokustvo, namjetaj, posteljina i slino) koji slue
svakodnevnim potrebama ostavioevih zakonskih nasljednika koji su sa
njim ivjeli u istom domainstvu.Vanbrani i graanski srodnicilan 4
Vanbrani srodnici izjednaeni su u pogledu nasljeivanja sa branim, a
srodnici iz potpunog usvojenja sa srodnicima po krvi. U sluaju
potpunog usvojenja prestaju meusobna nasljedna prava usvojenika i
njegovih potomaka sa njegovim srodnicima po krvi.Nasljedno pravo
stranacalan 5 Stranci u Crnoj Gori imaju, pod uslovom uzajamnosti,
ista nasljedna prava kao i crnogorski dravljani, ako meunarodnim
ugovorom nije drukije odreeno. Uzajamnost se pretpostavlja, dok se
suprotno ne utvrdi na zahtjev lica koje ima pravni interes.Osnovi
pozivanja na nasljeelan 6 Naslijediti se moe na osnovu zakona
(zakonski nasljednici) i na osnovu testamenta.Raspolaganje
testamentomlan 7 Zavjetalac moe testamentom raspolagati svojom
imovinom na nain i u granicama koji su odreeni zakonom.Zaostavtina
bez nasljednikalan 8 Zaostavtina bez nasljednika postaje dravna
svojina.II. NASLJEIVANJE NA OSNOVU ZAKONAA. ZAKONSKI NASLJEDNICI1.
Nasljedni redoviKrug zakonskih nasljednikalan 9 Na osnovu zakona
zaostavtinu ostavioca nasljeuju: njegovi potomci, usvojenici i
njihovi potomci, njegov suprunik, njegovi roditelji, usvojioci,
njegova braa i sestre i njihovi potomci, njegovi djedovi i babe i
njihovi potomci, njegovi pradjedovi i prababe. Na osnovu zakona
ostavioca nasljeuje i njegov vanbrani suprunik koji je u pravu
nasljeivanja izjednaen s branim. Vanbranom zajednicom, u smislu
ovog zakona, smatra se ivotna zajednica ene i mukarca koja je
trajala due vremena i u kojoj nije bilo smetnji za zakljuenje
punovanog braka, a koja je prestala smru ostavioca.Nasljedni
redovilan 10 Zakonski nasljednici nasljeuju po nasljednim redovima.
Nasljednici blieg nasljednog reda iskljuuju iz nasljedstva lica
daljeg nasljednog reda.a) Prvi nasljedni redDjeca i suprunik
ostaviocalan 11 Zaostavtinu ostavioca nasljeuju njegova djeca i
njegov suprunik. Nasljednici ovog nasljednog reda nasljeuju na
jednake djelove.Pravo predstavljanjalan 12 Dio zaostavtine koji bi
pripao ranije umrlom djetetu da je nadivjelo ostavioca nasljeuju
njegova djeca (unuci ostavioevi) na jednake djelove, a ako je neki
od unuka umro prije ostavioca, dio koji bi njemu pripao da je bio
iv u trenutku smrti ostavioeve nasljeuju njegova djeca (praunuci
ostavioevi) na jednake djelove, i tako redom sve dok ima potomaka
ostavioevih.b) Drugi nasljedni redRoditelji i suprunik ostaviocalan
13 Zaostavtinu ostavioca koji nije ostavio potomke nasljeuju njegov
suprunik i njegovi roditelji. Roditelji ostavioca nasljeuju jednu
polovinu zaostavtine na jednake djelove, a drugu polovinu suprunik
ostavioca. Ako poslije ostavioca nije ostao suprunik, roditelji
ostavioca nasljeuju cijelu zaostavtinu na jednake djelove.Braa i
sestre ostavioca i njihovi potomcilan 14 Ako je jedan roditelj
ostavioev umro prije ostavioca, dio zaostavtine koji bi mu pripao
da je nadivio ostavioca nasljeuju njegova djeca (braa i sestre
ostavioevi), njegovi unuci i praunuci i njegovi dalji potomci, po
pravilima koja vae za sluaj kad ostavioca nasljeuju njegova djeca i
ostali potomci. Ako su oba roditelja ostavioeva umrla prije
ostavioca, dio zaostavtine koji bi svakom od njih pripao da je
nadivio ostavioca, nasljeuju potomci, prema odredbi stava 1 ovog
lana. U svim sluajevima ostavioeva braa i sestre samo po ocu
nasljeuju na jednake djelove oev dio zaostavtine, braa i sestre
samo po majci nasljeuju na jednake djelove majin dio, a roena braa
i sestre nasljeuju na jednake djelove sa braom i sestrama po ocu
oev dio, a sa braom i sestrama po majci majin dio.Nasljeivanje
jednog roditelja koji je umro bez potomstvalan 15 Ako je jedan
roditelj ostavioev umro prije ostavioca, a nije ostavio nijednog
potomka, dio zaostavtine koji bi mu pripao da je nadivio ostavioca
nasljeuje drugi roditelj, a ako je i ovaj umro prije ostavioca,
njegovi potomci nasljeuju ono to bi pripalo jednom i drugom
roditelju, prema odredbama lana 14 ovog zakona.Nasljeivanje oba
roditelja koji su umrli bez potomstvalan 16 Ako su oba roditelja
ostavioeva umrla prije ostavioca, a nijesu ostavili nijednog
potomka, cijelu zaostavtinu nasljeuje nadivjeli suprunik
ostavioev.c) Trei nasljedni redDjedovi i babe ostaviocalan 17
Zaostavtinu ostavioca koji nije ostavio ni potomke ni roditelje,
niti su ovi ostavili nekog potomka, ni suprunika, nasljeuju njegovi
djedovi i babe. Jednu polovinu zaostavtine nasljeuju djed i baba po
ocu, a drugu polovinu djed i baba po majci.Prava djeda i babe iste
lozelan 18 Djed i baba iste loze nasljeuju na jednake djelove. Ako
je neki od ovih predaka jedne loze umro prije ostavioca, dio
zaostavtine koji bi mu pripao da je nadivio ostavioca nasljeuju
njegova djeca, njegovi unuci i njegovi dalji potomci, po pravilima
koja vae za sluaj kad umrlog nasljeuju njegova djeca i ostali
potomci. U svemu ostalom za nasljedno pravo djeda i babe jedne loze
i njihovih potomaka vae pravila po kojima nasljeuju roditelji
ostavioevi i njihovi ostali potomci.Nasljeivanje djeda i babe jedne
loze koji su umrli bez potomstvalan 19 Ako su djed i baba jedne
loze umrli prije ostavioca, a nijesu ostavili nijednog potomka, dio
zaostavtine koji bi im pripao da su nadivjeli ostavioca nasljeuju
djed i baba druge loze, njihova djeca, njihovi unuci i njihovi
dalji potomci, prema odredbama lana 18 ovog zakona.d) etvrti
nasljedni redOstavioevi pradjedovi i prababelan 20 Zaostavtinu
ostavioca koji nije ostavio srodnike iz l. 11 do 19 ovog zakona
nasljeuju njegovi pradjedovi i prababe. Ostavioevi pradjedovi i
prababe po ocu nasljeuju na jednake djelove polovinu zaostavtine, a
drugu polovinu na jednake djelove nasljeuju ostavioevi pradjedovi i
prababe po majci. Ako neki od ovih predaka ne moe ili nee da
naslijedi, njegov dio nasljeuje njegov suprunik, ako je predak
ostavioev. Ako par predaka iste loze ne moe ili nee da naslijedi,
njihov dio nasljeuje drugi par predaka iste loze. Ako pradjedovi i
prababe jedne loze ne mogu da naslijede, njihov dio nasljeuju
pradjedovi i prababe druge loze. U svemu ostalom za nasljedno pravo
pradjedova i prababa vae pravila po kojima nasljeuju djedovi i
babe.2. Posebne odredbe za neke nasljednikea) Nasljedna prava iz
usvojenjaUsvojioci i usvojenicilan 21 Usvojenik i njegovi potomci
imaju prema usvojiocu ista nasljedna prava kao i usvojioeva djeca i
drugi njegovi potomci. Usvojilac ima na zaostavtini usvojenika i
njegovih potomaka ista nasljedna prava koja imaju preci usvojenika
prema svojim potomcima. Usvojenik iz nepotpunog usvojenja i njegovi
potomci ne nasljeuju usvojioeve srodnike, njegovog suprunika, ni
druge njegove usvojenike. Nepotpunim usvojenjem ostaju nedirnuta
prava nasljeivanja izmeu usvojenika i njegovih srodnika.Sluaj kad
usvojenik i njegovi potomci nee naslijeditilan 22 Usvojenik i
njegovi potomci ne mogu naslijediti usvojioca, ako je usvojilac bio
podnio zahtjev za prestanak usvojenja, a poslije njegove smrti se
utvrdi da je zahtjev bio osnovan.b) SuprunikSmanjenje dijela
suprunikalan 23 Kad ima djece iz ranijih brakova, djece roene van
braka, kao i djece koja se po zakonu smatraju da su roena u braku
ili usvojenika ostavioevih, a imovina njegovog suprunika iznosi vie
od dijela koji bi mu pripao pri podjeli zaostavtine na jednake
djelove, svakom tom ostavioevom djetetu, odnosno usvojeniku pripada
dva puta vei dio nego supruniku.Poveanje nasljednog dijela
suprunikalan 24 Kad je suprunik koji nema nunih sredstava za ivot
pozvan na nasljee sa drugim nasljednicima, sud moe, na zahtjev
suprunika, odluiti da supruniku pripadne doivotno uivanje
(plodouivanje) na cjelini ili dijelu zaostavtine koju su
naslijedili ostali nasljednici. U sluajevima iz stava 1 ovog lana
sud moe, kad za to postoje opravdani razlozi, na zahtjev suprunika,
odluiti da umjesto doivotnog uivanja suprunik naslijedi i jedan dio
onog dijela zaostavtine koji bi po zakonu trebalo da naslijede
ostali nasljednici, a moe odluiti da suprunik naslijedi i cijelu
zaostavtinu, ako je ona tako male vrijednosti da bi njenom podjelom
suprunik zapao u oskudicu. Pri odluivanju sud e uzeti u obzir sve
okolnosti sluaja, a naroito imovinske prilike i sposobnost
suprunika za privreivanje, trajanje brane zajednice, imovinske
prilike ostalih nasljednika, njihovu sposobnost za privreivanje i
vrijednost zaostavtine. Suprunik i ostali nasljednici uvijek mogu
sporazumom doivotno uivanje preinaiti u doivotnu rentu. Kad se
promijene prilike zbog kojih je supruniku pripalo doivotno uivanje
ili renta, sud moe, na zahtjev ostalih nasljednika, doivotno
uivanje ili rentu ukinuti.Sluaj kad suprunik gubi pravo da
naslijedilan 25 Pravo nasljea izmeu suprunika prestaje razvodom
braka i ponitenjem braka. Suprunik nema pravo da naslijedi:1) ako
je ostavilac bio podnio tubu za razvod braka, a poslije smrti
ostavioeve se utvrdi da je tuba bila osnovana;2) ako njegov brak sa
ostaviocem bude poniten poslije smrti ostavioeve, iz uzroka za ije
je postojanje nadivjeli suprunik znao u vrijeme zakljuenja braka;3)
ako je njegova zajednica ivota sa ostaviocem bila trajno prestala
njegovom krivicom ili u sporazumu sa ostaviocem. Vanbrani suprunik
nema pravo da naslijedi ako je vanbrana zajednica trajno prestala
iz razloga iz stava 2 taka 3 ovog lana.c) RoditeljiPoveanje
nasljednog dijela roditeljalan 26 Kad su roditelji koji nemaju
nunih sredstava za ivot pozvani na nasljee sa suprunikom
ostavioevim, sud moe, na njihov zahtjev, odluiti da im pripadne
doivotno uivanje na cjelini ili dijelu zaostavtine koju je
naslijedio suprunik. U sluajevima iz stava 1 ovog lana, sud moe,
kad za to postoje opravdani razlozi, na zahtjev roditelja, odluiti
da umjesto doivotnog uivanja naslijede i jedan dio onog dijela
zaostavtine koji bi trebalo da naslijedi suprunik, a moe odluiti da
roditelji naslijede cijelu zaostavtinu, ako je ona tako mala da bi
njenom podjelom roditelji zapali u oskudicu. Ako je izmeu roditelja
ostavioevih zajednica ivota trajno prestala, a samo jedan roditelj
nema nunih sredstava za ivot, on moe zahtijevati doivotno uivanje,
odnosno poveanje nasljednog dijela prema supruniku, kao i prema
drugom roditelju ostavioevom. Ako je jedan roditelj ostavioev umro
prije ostavioca, nadivjeli roditelj koji nema nunih sredstava za
ivot moe zahtijevati doivotno uivanje, odnosno poveanje svog
nasljednog dijela i prema nasljednicima umrlog ostavioevog
roditelja. Pri odluivanju sud e uzeti u obzir sve okolnosti sluaja,
a naroito imovinske prilike i sposobnost roditelja za privreivanje,
imovinske prilike suprunika, odnosno nasljednika umrlog roditelja i
njihovu sposobnost za privreivanje, duinu trajanja zajednice ivota
ostavioca i suprunika i vrijednost zaostavtine. Roditelj i ostali
nasljednici uvijek mogu sporazumom doivotno uivanje preinaiti u
doivotnu rentu. Kad se promijene okolnosti zbog kojih je roditelju
pripalo doivotno uivanje ili renta, sud moe, na zahtjev ostalih
nasljednika, doivotno uivanje ili rentu ukinuti.B. NUNI
NASLJEDNICI1. Nuni nasljednici i nuni i raspoloivi dio
zaostavtineNuni nasljednicilan 27 Nuni nasljednici su potomci
ostavioca, njegov suprunik, njegovi usvojenici i njihovi potomci,
njegovi roditelji i njegovi usvojioci. Djedovi i babe i braa i
sestre ostavioca su nuni nasljednici samo ako su trajno nesposobni
za rad i nemaju nunih sredstava za ivot. Lica iz st. 1 i 2 ovog
lana su nuni nasljednici kad su po zakonskom redu nasljeivanja
pozvana na nasljee.Nuni i raspoloivi diolan 28 Nuni nasljednici
imaju pravo na dio zaostavtine kojim ostavilac ne moe raspolagati
(nuni dio). Nuni dio potomaka, usvojenika i njihovih potomaka i
suprunika iznosi jednu polovinu, a nuni dio ostalih nasljednika
jednu treinu od onog dijela koji bi svakom pojedinom od njih pripao
po zakonskom redu nasljeivanja. Ostatkom zaostavtine moe zavjetalac
raspolagati po svojoj volji (raspoloivi dio).Pravo na nuni dio je
nasljedno pravolan 29 Nunom nasljedniku pripada odreeni dio svake
stvari i prava koji sainjavaju zaostavtinu, ali zavjetalac moe
odrediti da nuni nasljednik primi svoj dio i u odreenim stvarima,
pravima ili u novcu.2. Izraunavanje nunog i raspoloivog dijela,
smanjenje raspolaganja testamentom i vraanje poklonaa) Izraunavanje
nunog i raspoloivog dijelaUtvrivanje vrijednosti zaostavtinelan 30
Vrijednost zaostavtine od koje se izraunava nuni dio predstavljaju
sva imovinska dobra koja je ostavilac imao u trenutku smrti,
raunajui i sve ono ime je raspolagao testamentom, kao i sva njegova
potraivanja, pa i ona koja je imao prema nekom nasljedniku, osim
potraivanja koja su oigledno nenaplativa. Utvrivanje vrijednosti
vri se putem popisa i procjene. Od utvrene vrijednosti dobara koja
je ostavilac imao u trenutku smrti odbija se iznos dugova
ostavioevih, iznos trokova popisa imovine i iznos uobiajenih
trokova sahrane ostavioca. Utvrenom ostatku dodaje se vrijednost
svih poklona koje je ostavilac uinio ma na koji nain nekom
zakonskom nasljedniku, pa i poklona uinjenih nasljednicima koji se
odriu nasljea, kao i onih poklona za koje je ostavilac naredio da
se ne uraunavaju nasljedniku u njegov posljednji dio, kao i
vrijednost poklona koje je ostavilac u poslednjoj godini svog ivota
uinio drugim licima koja nijesu zakonski nasljednici, osim manjih
uobiajenih poklona. Nee se dodavati vrijednost poklona uinjenih za
postizanje optekorisnih svrha, kao ni poklona koji se na osnovu
samog zakona ne uraunavaju nasljedniku u njegov nasljedni
dio.Definicija poklonalan 31 Kao poklon, u smislu ovog zakona,
smatra se i odricanje od prava, oprotaj duga, sve to je ostavilac
za vrijeme svog ivota dao nasljedniku na ime nasljednog dijela, ili
radi osnivanja ili proirenja domainstva, ili radi obavljanja
djelatnosti, odnosno zanimanja, kao i svako drugo raspolaganje bez
naknade.Odreivanje vrijednosti poklonalan 32 Pri procjenjivanju
poklona uzima se vrijednost poklonjene stvari u trenutku smrti
ostavioeve, a prema njenom stanju u vrijeme izvrenja poklona.Poklon
u vidu osiguranjalan 33 Kad se poklon sastoji u osiguranju
poklonoprimca, kao vrijednost poklona uzee se zbir premija koje je
uplatio ostavilac, ako je taj zbir manji od osigurane sume, a ako
je zbir premija vei od osigurane sume, kao vrijednost poklona uzee
se iznos osigurane sume.b) Imovina koja se izdvaja iz
zaostavtineIzdvajanja u korist zakonskih nasljednika koji su
privreivali sa ostaviocemlan 34 Zakonski nasljednici koji su ivjeli
u zajednici sa ostaviocem i svojim radom, zaradom ili na drugi nain
pomagali mu u privreivanju, imaju pravo da zahtijevaju da im se iz
zaostavtine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u poveanju
vrijednosti ostavioeve imovine. Tako izdvojeni dio ne spada u
zaostavtinu i ne uzima se u obzir pri izraunavanju nunog dijela,
niti se uraunava nasljedniku u njegov nasljedni dio.Izdvajanje
predmeta domainstvalan 35 Nadivjelom supruniku i potomcima
ostavioevim koji su ivjeli sa ostaviocem u istom domainstvu
pripadaju predmeti domainstva manje vrijednosti koji slue
zadovoljavanju njihovih svakodnevnih potreba, kao to su pokustvo,
namjetaj, posteljina i slino. Tako izdvojeni predmeti ne uzimaju se
u obzir pri izraunavanju nunog dijela, niti se uraunavaju
nasljedniku u njegov nasljedni dio.c) Smanjenje raspolaganja
testamentom i vraanje poklona zbog povrede nunog dijelaPovreda
nunog dijelaPokloni i raspolaganje testamentom uinjeni u korist
nunih nasljednikalan 36 Kad je povrijeen nuni dio, raspolaganje
testamentom e se smanjiti, a pokloni e se vratiti koliko je
potrebno da bi se namirio nuni dio. Nuni dio je povrijeen kad
ukupna vrijednost raspolaganja testamentom i poklona prevazilazi
raspoloivi dio. Pri utvrivanju ukupne vrijednosti testamentalnih
raspolaganja i poklona uzimaju se u obzir i oni pokloni i
raspolaganja testamentom za koje je ostavilac naredio da se ne
uraunavaju nunom nasljedniku u njegov nasljedni dio. Od ovih
poklona i testamentalnih raspolaganja koji se uraunavaju nunom
nasljedniku u njegov nasljedni dio uzima se u obzir pri utvrivanju
ukupne vrijednosti testamentalnih raspolaganja i poklona samo
onoliko za koliko oni prevazilaze njegov nuni dio.Red smanjenja i
vraanjalan 37 Kad je povrijeen nuni dio, prvo se smanjuju
raspolaganja testamentom, pa ukoliko nuni dio ne bi bio time
namiren, onda se vraaju pokloni.Srazmjerno smanjenje raspolaganja
testamentomPrivilegovani legatlan 38 Raspolaganja testamentom
smanjuju se u istoj srazmjeri, bez obzira na njihovu prirodu i
njihov obim i bez obzira da li se nalaze u jednom ili vie
testamenata, ako iz testamenta ne proizilazi neto drugo. Ako je
zavjetalac ostavio vie legata i naredio da se neki legat isplati
prije ostalih, taj e se legat smanjiti samo ukoliko vrijednost
ostalih legata ne dostie da se namiri nuni dio.Srazmjerno smanjenje
legata naloenih testamentom nasljedniku ili legatorulan 39
Testamentalni nasljednik, iji bi nasljedni dio morao biti smanjen
da bi se namirio nuni dio, moe traiti srazmjerno smanjenje legata
koje on treba da isplati, ako iz testamenta ne proizilazi neto
drugo. Odredba stava 1 ovog lana primjenjuje se i na legatara kome
je zavjetalac naloio da iz svog legata neto isplati.Red vraanja
poklonalan 40 Vraanje poklona vri se poev od poslednjeg poklona i
ide dalje obrnuto redu kojim su pokloni uinjeni. Pokloni uinjeni
istovremeno vraaju se srazmjerno.Poloaj poklonoprimca koji vraa
poklonlan 41 U pogledu poklonjene stvari koju je duan da vrati,
poklonoprimac se smatra kao savjesni dralac do dana kada je saznao
za zahtjev za vraanje poklona.Zahtjev za smanjenje raspolaganja
testamentom i vraanje poklonalan 42 Smanjenje raspolaganja
testamentom i vraanje poklona kojima je povrijeen nuni dio mogu
traiti samo nuni nasljednici.Zastarjelost tubelan 43 Smanjenje
raspolaganja testamentom moe se traiti u roku od tri godine od
proglaenja testamenta, a vraanje poklona u roku od tri godine od
smrti ostavioeve, odnosno od dana kada je rjeenje o njegovom
proglaenju za umrlog, odnosno rjeenje kojim se utvruje njegova
smrt, postalo pravosnano.3. Iskljuenje nunih nasljednika iz nasljea
i lienje nunog dijela u korist potomakaa) Iskljuenje nunih
nasljednikaUzroci iskljuenjalan 44 Zavjetalac moe iskljuiti iz
nasljea nunog nasljednika:1) ako se povredom neke zakonske ili
moralne obaveze tee ogrijeio prema ostaviocu;2) ako je sa umiljajem
uinio neko tee krivino djelo prema ostaviocu ili njegovom
supruniku, djetetu, usvojeniku ili roditelju;3) ako se odao neradu
i nepotenom ivotu. Iskljuenje nunog nasljednika iz nasljea moe biti
potpuno ili djelimino.Uslovi za punovanost iskljuenjalan 45
Zavjetalac koji eli da iskljui nekog nasljednika mora to izraziti u
testamentu na nesumnjiv nain. Osnov za iskljuenje mora postojati u
vrijeme sastavljanja testamenta. U sluaju spora o osnovanosti
iskljuenja, dunost dokazivanja da je iskljuenje osnovano lei na
onome ko se na iskljuenje poziva.Posljedice iskljuenjalan 46
Iskljuenjem nasljednik gubi nasljedna prava u mjeri u kojoj je
iskljuen, a prava ostalih lica koja mogu naslijediti ostavioca
odreuju se kao da je iskljueni umro prije ostavioca.b) Lienje nunog
dijela u korist potomakalan 47 Ako je potomak koji je imao pravo na
nuni dio prezaduen ili je rasipnik, zavjetalac ga u testamentu moe
liiti u cjelini ili djelimino njegovog nunog dijela u korist
njegovih potomaka. Ovo lienje ostaje punovano samo ako u trenutku
otvaranja nasljea lieni ima maloljetne potomke ili punoljetne
potomke koji su nesposobni za rad i nemaju nunih sredstava za
ivot.B. URAUNAVANJE POKLONA I LEGATA U NASLJEDNI DIOUraunavanje
poklona zakonskom nasljednikulan 48 Svakom zakonskom nasljedniku
uraunava se u nasljedni dio sve to je na ma koji nain dobio na
poklon od ostavioca. Plodovi i druge koristi koje je nasljednik
imao od poklonjene stvari ili prava sve do smrti ostavioeve ne
uraunavaju se. Poklon se ne uraunava ako je ostavilac izjavio u
vrijeme poklona ili docnije, ili u testamentu da se poklon nee
uraunati u nasljedni dio, ili se iz okolnosti moe zakljuiti da je
to bila volja ostavioeva. U sluajevima iz st. 1, 2 i 3 ovog lana ne
iskljuuje se primjena odredaba ovog zakona o nunom
dijelu.Uraunavanje legata zakonskom nasljednikulan 49 Legat
ostavljen zakonskom nasljedniku uraunava se u njegov nasljedni dio,
osim ako iz testamenta proizilazi da je zavjetalac htio da
nasljednik dobije legat pored svog dijela.Nain uraunavanja poklona
i legatalan 50 Uraunavanje poklona i legata se vri na taj nain to
ostali nasljednici dobijaju iz zaostavtine odgovarajuu vrijednost,
pa se tek poslije toga ostatak zaostavtine dijeli meu svim
nasljednicima. Ako dobra koja je ostavilac imao u trenutku smrti
nijesu dovoljna da ostali nasljednici dobiju odgovarajuu
vrijednost, nasljednik kome se vri uraunavanje nije duan da im
vrati neto od onoga to je on dobio. U sluaju iz stava 2 ovog lana
nije iskljuena primjena odredaba ovog zakona o nunom dijelu.Pravo
nasljednika kome se poklon ili legat ne uraunavalan 51 Kad prema
volji ostavioevoj poklon ili legat ne treba da se uraunava
nasljedniku u njegov nasljedni dio, takav nasljednik zadrava
poklon, odnosno legat i uestvuje sa ostalim nasljednicima u diobi
zaostavtine kao da poklona, odnosno legata nije ni bilo. Kad ima
nunih nasljednika, a prema volji ostavioevoj poklon ili legat ne
treba da se uraunava nekom nasljedniku u njegov nasljedni dio, taj
nasljednik e moi da zadri poklon, odnosno legat u granicama
raspoloivog dijela.Pravo nasljednika koji se odrekao nasljealan 52
Nasljednik koji se odrekao nasljea zadrava poklon u granicama
raspoloivog dijela. Nasljednik iz stava 1 ovog lana ima pravo da
zahtijeva ispunjenje legata samo u granicama raspoloivog
dijela.Pravo vraanja poklonalan 53 Nasljednik ima pravo da
poklonjenu mu stvar vrati zaostavtini. U tom sluaju nee mu se njena
vrijednost uraunati u nasljedni dio, a u pogledu trokova koje je
uinio za stvar i u pogledu oteenja koja je ona pretrpjela on e se
smatrati kao savjesni dralac, ukoliko se ne dokae njegova
nesavjesnost.Odreivanje vrijednosti poklona pri uraunavanjulan 54
Pri uraunavanju poklona nasljedniku u nasljedni dio uzima se
vrijednost poklonjene stvari u trenutku smrti ostavioeve, a prema
njenom stanju u vrijeme izvrenja poklona.Poklon u vidu
osiguranjalan 55 Kad se poklon sastoji u osiguranju u korist
poklonoprimca, kao vrijednost poklona uzee se zbir premija koje je
uplatio ostavilac ako je taj zbir manji od osigurane sume, a ako je
zbir premija vei od osigurane sume, kao vrijednost poklona uzee se
iznos osigurane sume.Trokovi izdravanja nasljednikalan 56 Trokovi
izdravanja nasljednika i njegovog obaveznog kolovanja nee se
raunati u njegov nasljedni dio. Kada e se izdaci koje je ostavilac
uinio za dalje kolovanje nasljednika uraunati u njegov nasljedni
dio i u kojoj mjeri, na zahtjev nasljednika, odluie sud prema
okolnostima, uzimajui u obzir naroito vrijednost zaostavtine i
trokova kolovanja i osposobljavanja za samostalni ivot ostalih
nasljednika.Uobiajeni manji poklonilan 57 Uobiajeni manji pokloni
ne uraunavaju se u nasljedni dio.Pokloni uinjeni licu mjesto koga
nasljednik dolazi na nasljeelan 58 Pokloni uinjeni licu mjesto koga
nasljednik dolazi na nasljee usljed smrti toga lica ili usljed
njegovog odricanja od nasljea uraunavaju se u nasljedni dio.
Pokloni uinjeni licu mjesto koga nasljednik dolazi na nasljee zbog
nedostojnosti tog lica ili zbog njegovog iskljuenja iz nasljea ili
zbog lienja nunog dijela ne uraunavaju se nasljedniku u nasljedni
dio.Uraunavanje nasljednikovog duga ostavioculan 59 Nasljedniku se
uraunava u njegov dio ono to je dugovao ostaviocu.Ko moe
zahtijevati uraunavanjelan 60 Pravo da zahtijevaju da se u
nasljedni dio jednog nasljednika uraunaju pokloni i legati pripada
samo njegovim sanasljednicima.III. NASLJEIVANJE NA OSNOVU
TESTAMENTAA. USLOVI ZA PUNOVANOST TESTAMENTASposobnost za
pravljenje testamentalan 61 Testament moe sainiti svako lice
sposobno za rasuivanje koje je navrilo 15 godina ivota. Testament
je nitav ako u vrijeme njegovog sainjavanja zavjetalac nije imao 15
godina ivota ili nije bio sposoban za rasuivanje. Gubitak
sposobnosti za rasuivanje koji bi nastupio poto je testament
sainjen ne utie na njegovu punovanost.Nitavost testamenta zbog
nedostatka u volji zavjetaocalan 62 Nitav je testament ako je
zavjetalac bio natjeran prijetnjom ili prinudom da ga saini ili se
odluio da ga saini usljed toga to je bio prevaren ili to se nalazio
u zabludi. Prijetnja, prinuda ili prevara povlai nitavost
testamenta i kad potie od treeg lica. Raspolaganja testamentom su
nitava i kad postoji zabluda o injenicama koje su pobudile
zavjetaoca da uini ta raspolaganja. Ako su samo neke odredbe
testamenta sainjene pod prijetnjom ili prinudom, usljed prevare ili
u zabludi, onda su samo one nitave.Ponitaj testamenta zbog
zavjetaoeve nesposobnosti i zbog nedostataka u njegovoj voljilan 63
Ponitenje testamenta zbog zavjetaoeve nesposobnosti za rasuivanje
ili zbog toga to zavjetalac nije imao 15 godina ivota, kao i
ponitenje testamenta ili pojedinih njegovih odredaba zbog prijetnje
ili prinude, prevare ili zablude, moe traiti samo lice koje ima
pravni interes, i to u roku od godine dana od kada je doznalo za
postojanje uzroka nitavosti, a najkasnije za 10 godina od
proglaenja testamenta. Rok od godine dana ne moe poeti da tee prije
proglaenja testamenta. Ponitenje testamenta prema nesavjesnom licu
moe se traiti u roku od 20 godina od proglaenja testamenta.Forma
testamenta kao uslov za njegovu punovanostlan 64 Punovaan je
testament koji je sainjen u obliku utvrenom zakonom i pod uslovima
predvienim zakonom.Ponitaj testamenta zbog nedostatka formelan 65
Ponitenje testamenta zbog nedostatka forme moe traiti poslije
otvaranja nasljedstva samo lice koje ima pravni interes i to u roku
od godine dana od kada je saznalo za testament, a najkasnije za 10
godina od proglaenja testamenta. Rok od godine dana ne moe poeti da
tee prije proglaenja testamenta.B. OBLICI TESTAMENTASvojeruni
testamentlan 66 Testament je punovaan ako ga je zavjetalac napisao
svojom rukom i ako ga je potpisao. Za punovanost svojerunog
testamenta nije nuno, ali je poeljno da je u njemu naznaen datum
kada je sastavljen.Pisani testament pred svjedocimalan 67
Zavjetalac koji zna i moe da ita i pie moe napraviti testament na
taj nain to e ispravu koju mu je neko drugi sastavio svojeruno
potpisati u prisustvu dva svjedoka, izjavljujui pred njima da je to
njegov testament. Svjedoci se istovremeno potpisuju na testamentu,
a poeljno je da se naznai njihovo svojstvo svjedoka, kao i druge
okolnosti koje bi mogle koristiti njihovom lakem
pronalaenju.Svjedoci pri sainjavanju pisanog testamenta pred
svjedocimalan 68 Pri sainjavanju pisanog testamenta pred svjedocima
mogu biti svjedoci punoljetna lica koja nijesu liena poslovne
sposobnosti i koja znaju i mogu itati i pisati i koja razumiju
jezik na kojem je testament sainjen. Ne mogu biti svjedoci pri
sainjavanju pisanog testamenta pred svjedocima: potomci zavjetaoca,
njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci i usvojioci,
njegovi srodnici u pobonoj liniji do etvrtog stepena srodstva
zakljuno, suprunici svih ovih lica i suprunik zavjetaoca.Sudski
testamentlan 69 Testament moe zavjetaocu sastaviti po njegovom
kazivanju sudija osnovnog suda, odnosno notar po pravilima
vanparninog postupka. Testament iz stava 1 ovog lana ne mogu
sainiti u svojstvu sudije odnosno notara: potomci zavjetaoca,
njegovi usvojenici i njihovi potomci, njegovi preci i usvojioci,
njegovi srodnici u pobonoj liniji do etvrtog stepena srodstva
zakljuno, suprunici svih ovih lica i suprunik
zavjetaoca.Raspolaganje u korist sudije, svjedoka i njihovih bliih
srodnikalan 70 Nitave su odredbe testamenta kojima se ostavlja neto
sudiji, notaru i diplomatsko konzularnom predstavniku koji je
testament sainio, svjedocima pri njegovom sainjenju, kao i precima,
potomcima, brai i sestrama i suprunicima ovih lica.Testament
sainjen pred diplomatskim ili konzularnim predstavnikom u
inostranstvulan 71 Testament moe sainiti crnogorski dravljanin u
inostranstvu, po odredbama ovog zakona koje vae za sainjavanje
sudskog testamenta, konzularni predstavnik ili diplomatski
predstavnik Crne Gore koji vri konzularne poslove.Testament sainjen
na crnogorskom brodulan 72 Na crnogorskom brodu testament moe
sainiti zapovjednik broda, po odredbama ovog zakona koje vae za
sainjavanje sudskog testamenta. Testament koji je sainjen na brodu
prestaje da vai po isteku 30 dana po povratku zavjetaoca u Crnu
Goru.Testament sainjen za vrijeme mobilizacije ili ratalan 73 Za
vrijeme mobilizacije ili rata moe, po odredbama ovog zakona koje
vae za sainjavanje sudskog testamenta, sainiti testament licu na
vojnoj dunosti komandir ete ili drugi starjeina njegovog ili vieg
ranga ili drugo lice u prisustvu kojeg od ovih starjeina, kao i
starjeina svakog odvojenog odreda. Ovako sainjen testament prestaje
da vai po isteku 60 dana po zavretku rata, a ako je zavjetalac
ranije ili docnije demobilisan, po isteku 30 dana po
demobilisanju.Meunarodni testamentlan 74 Testament je punovaan u
pogledu forme, bez obzira na mjesto gdje je sainjen, gdje se nalaze
dobra, dravljanstvo, prebivalite ili boravite zavjetaoca, ako je
sainjen u formi meunarodnog testamenta, saglasno odredbama
Jednoobraznog zakona Vaingtonske konvencije i ovog zakona. Nitavost
testamenta kao meunarodnog testamenta ne utie na njegovu eventualnu
punovanost u pogledu forme kao testamenta druge
vrste.Neprimjenjivanje odredaba o formilan 75 Odredbe Jednoobraznog
zakona Vaingtonske konvencije o obliku meunarodnog testamenta ne
primjenjuju se na forme testamentalnih odredaba koje su u istom
pismenu sainila dva ili vie lica.Forma meunarodnog testamentalan 76
Testament mora biti sainjen u pisanoj formi. Zavjetalac ne mora
svojeruno napisati testament. Testament moe biti napisan na bilo
kom jeziku, rukom ili na drugi nain.Nadlenost za sainjavanje
meunarodnog te-stamentalan 77 Za sainjavanje meunarodnog testamenta
nadlean je sudija koji je nadlean i za sainjavanje sudskog
testamenta. Meunarodni testament za crnogorske dravljane u
inostranstvu moe sainiti konzularni, odnosno diplomatski
predstavnik Crne Gore koji vri konzularne poslove.Izjava
zavjetaocalan 78 U prisustvu dva svjedoka i lica ovlaenog za
testament, zavjetalac izjavljuje da je pismeno njegov testament i
da je upoznat sa njegovom sadrinom. Zavjetalac nije duan da sa
sadrinom te-stamenta upozna svjedoke niti ovlaeno lice.Potpisivanje
meunarodnog testamentalan 79 U prisustvu svjedoka i ovlaenog lica,
zavjetalac potpisuje testament ili, ako ga je prethodno potpisao,
priznaje i potvruje potpis za svoj. Ako zavjetalac nije u stanju da
se potpie, saoptie razlog ovlaenom licu koje e to zabiljeiti na
testamentu, a moe traiti da se drugo lice u njegovo ime potpie na
testamentu. Svjedoci i ovlaeno lice, u prisustvu zavjetaoca,
stavljaju istovremeno svoje potpise na testament. Potpisi se moraju
stavljati na kraju testamenta. Ako se testament sastoji od vie
listova, svaki list mora da potpie zavjetalac ili, ako on nije u
stanju da potpie, drugo lice u njegovo ime ili, ako ga nema,
ovlaeno lice. Svaki list mora biti obiljeen brojem.Svjedok
meunarodnog testamentalan 80 Svjedok meunarodnog testamenta mora da
ispunjava uslove predviene odredbama ovog zakona koji se trae za
svjedoka pri pravljenju pisanog testamenta pred svjedocima, a za
tumaa se primjenjuju pravila parninog postupka.Datum meunarodnog
testamentalan 81 Datum testamenta je datum pod kojim ga je
potpisalo ovlaeno lice. Ovaj datum mora biti stavljen na kraju
testamenta od strane ovlaenog lica.Tuma pri sainjavanju meunarodnog
testamentalan 82 Ako je za sainjavanje meunarodnog testamenta
potreban tuma, on mora ispuniti uslove predviene za svjedoke
meunarodnog testamenta.Izjava o uvanju meunarodnog testamentalan 83
Ovlaeno lice pitae zavjetaoca da li eli da da izjavu u pogledu
uvanja testamenta i takvu izjavu zabiljeie u potvrdi koju izdaje i
prilae testamentu, a kojom se utvruje da su potovane obaveze
propisane Jednoobraznim zakonom Vaingtonske konvencije o obliku
meunarodnog testamenta.Potvrda o meunarodnom testamentulan 84
Potvrda koju izdaje ovlaeno lice izdaje se u sljedeem
obliku:POTVRDA(Konvencija od 26. oktobra 1973. godine) 1. Ja
__________________ (ime, adresa i zvanje) lice ovlaeno za
sainjavanje meunarodnog testamenta. 2. Potvrujem da je
___________________ (datum) u ____________ (mjesto). 3.
(zavjetalac) ___________________ (ime, adresa, datum i mjesto
roenja) u mom prisustvu i u prisustvu svjedoka. 4. a)
_________________ (ime, adresa, datum i mjesto roenja), b)
_________________ (ime, adresa, datum i mjesto roenja) izjavio da
je priloeno pismeno njegov testament i da je upoznat sa njegovom
sadrinom. 5. Potvrujem, osim toga, da je: 6. a) u mom prisustvu i u
prisustvu svjedoka 1. zavjetalac potpisao testament ili priznao ili
potvrdio za svoj ve stavljeni potpis; 2. poto je zavjetalac izjavio
da nije u mogunosti da sam potpie svoj testament iz sljedeih
razloga:
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
zabiljeio sam ovu injenicu na testamentu; - potpis je stavio
____________________ (ime i adresa); 7. b) svjedoci i ja lino
potpisali smo testament; 8. c) svaki list testamenta potpisan je od
_____________________ i obiljeen brojem; 9. d) uvjerio sam se u
identitet zavjetaoca i gore navedenih svjedoka; 10. e) svjedoci su
ispunjavali uslove predviene ovim zakonom po kome sam sainio
testament; 11. f) zavjetalac je elio da da sljedeu izjavu u pogledu
uvanja testamenta:
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
_________________________________________________________________
12. MJESTO 13. DATUM 14. POTPIS i, eventualno, PEATDejstvo
potvrdelan 85 Ovlaeno lice uva jedan primjerak potvrde, a drugi
predaje zavjetaocu. Potvrda ovlaenog lica uzima se kao dovoljan
dokaz formalne punovanosti pismena kao meunarodnog testamenta, osim
ako se protivno ne dokae. Nepostojanje ili nepravilnost potvrde ne
utie na formalnu punovanost testamenta sainjenog u skladu sa ovim
zakonom.Opoziv meunarodnog testamentalan 86 Meunarodni testament se
moe opozvati isto kao i ostali oblici testamenta, prema ovom
zakonu.Tumaenje meunarodnog testamentalan 87 U vezi sa tumaenjem i
primjenom odredaba Jednoobraznog zakona Vaingtonske konvencije o
obliku meunarodnog testamenta vodie se rauna o njegovom meunarodnom
obiljeju i o potrebi njegovog jednoobraznog tumaenja.Usmeni
testamentlan 88 Zavjetalac moe izjaviti svoju posljednju volju
usmeno pred dva svjedoka samo ako usljed izuzetnih prilika nije u
mogunosti da saini pisani testament. Usmeni testament prestaje da
vai po isteku 30 dana od prestanka izuzetnih prilika u kojima je
sainjen.Svjedok pri sainjavanju usmenog testamentalan 89 Pri
sainjavanju usmenog testamenta mogu biti svjedoci samo lica koja
mogu biti svjedoci pri sainjavanju sudskog testamenta, ali ne
moraju znati itati i pisati.Dunost svjedoka usmenog testamentalan
90 Svjedoci pred kojima je zavjetalac usmeno izjavio svoju
posljednju volju duni su da bez odlaganja stave napismeno izjavu
zavjetaoca i da je to prije predaju sudu ili da je usmeno ponove
pred sudom, iznosei kad, gdje i u kojim prilikama je zavjetalac
izjavio svoju posljednju volju. Izvrenje dunosti iz stava 1 ovog
lana nije uslov za punovanost usmenog testamenta.Raspolaganje
usmenim testamentom u korist svjedoka i njihovih bliih srodnikalan
91 Nitave su odredbe usmenog testamenta kojima se ostavlja neto
svjedocima pri njegovom sainjavanju, njihovim suprunicima, njihovim
precima, potomcima, njihovim srodnicima u pobonoj liniji do etvrtog
stepena srodstva zakljuno i suprunicima svih ovih lica.Dokazivanje
unitenog, izgubljenog, sakrivenog ili zaturenog testamentalan 92
Testament uniten sluajem ili radnjom nekog drugog lica, izgubljen,
sakriven ili zaturen, poslije smrti zavjetaoca ili prije njegove
smrti, ali bez njegovog znanja, proizvee dejstvo punovanog
testamenta ako zainteresovano lice dokae da je testament postojao,
da je uniten, izgubljen, sakriven ili zaturen, da je bio sainjen u
obliku propisanom zakonom i ako dokae sadrinu onog dijela
testamenta na koji se poziva.IV. SADRINA TESTAMENTAOdreivanje
nasljednikalan 93 Zavjetalac moe testamentom odrediti jednog ili
vie nasljednika. Nasljednik na osnovu testamenta je lice koje je
zavjetalac odredio da naslijedi cjelokupnu njegovu imovinu ili dio
imovine, odreen prema cijeloj imovini. Nasljednikom e se smatrati i
lice kome su testamentom ostavljena jedna ili vie odreenih stvari
ili prava, ako se utvrdi da je volja zavjetaoeva bila da mu to lice
bude nasljednik.Supstitucijalan 94 Zavjetalac moe odrediti
testamentom lice kome e pripasti nasljedstvo ako odreeni nasljednik
umre prije njega ili se odrekne nasljea ili bude nedostojan da
naslijedi. Odredba stava 1 ovog lana vai i za legate. Zavjetalac ne
moe odrediti nasljednika svome nasljedniku ni legataru.Ostavljanje
legatalan 95 Zavjetalac moe testamentom ostaviti jedan ili vie
legata.Raspolaganje u dozvoljene svrhe i osnivanje zadubinelan 96
Zavjetalac moe testamentom odrediti da se neka stvar ili pravo ili
dio zaostavtine ili cijela zaostavtina upotrijebi za postizanje
neke dozvoljene svrhe ili osnivanja zadubine.Tereti i uslovilan 97
Zavjetalac moe opteretiti nekom dunou lice kome ostavlja neku
korist iz zaostavtine. Zavjetalac moe u pojedinim odredbama
testamenta postaviti uslove ili rokove. Nemogui, nemoralni i
nedozvoljeni uslovi i tereti, kao i oni koji su nerazumljivi i
protiv-urjeni smatraju se nepostojeim.Odreenost nasljednika i
drugih korisnikalan 98 Nasljednici, legatari i druga lica kojima su
testamentom ostavljene neke koristi, dovoljno su odreeni ako
testament sadri podatke na osnovu kojih se moe utvrditi ko su
oni.Tumaenje testamentalan 99 Odredbe testamenta tumae se prema
namjeri zavjetaoca. U sluaju sumnje, testament treba tumaiti kako
je povoljnije za zakonskog nasljednika ili za lice kome je
testamentom naloena neka obaveza.A. LEGATISadrina legatalan 100
Zavjetalac moe ostaviti testamentom jednu ili vie odreenih stvari
ili neko pravo (legat) odreenom licu (legataru) ili naloiti
nasljedniku ili kome drugom licu kome neto ostavlja da iz onoga to
mu je ostavljeno da neku stvar odreenom licu, ili da mu isplati
sumu novca, ili da ga oslobodi nekog duga, ili da ga izdrava ili
uopte da u njegovu korist neto uini ili da se uzdri od neega ili da
neto trpi. Zavjetanjem iz stava 1 ovog lana, po pravilu, ne odreuje
se nasljednik.Podlegatlan 101 Legat moe biti naloen i legataru.Lice
koje je duno da izvri legatlan 102 Na osnovu testamenta legatar ima
pravo da trai izvrenje legata od lica kome je testamentom naloeno
da legat izvri. Ako je izvrenje legata naloeno za vie lica, svako
odgovara srazmjerno dijelu zaostavtine koji dobija, osim ako se iz
testamenta moe zakljuiti da je zavjetalac htio da oni za izvrenje
legata odgovaraju na drugi nain. Ako je zavjetalac propustio da
odredi ko je duan da izvri legat, svi zakonski i testamentalni
nasljednici obavezni su da izvre legat srazmjerno njihovim
nasljednikim djelovima.Naplata povjerilaca prije legataralan 103
Povjerioci zavjetaoevi imaju pravo da se naplate prije
legatara.Smanjenje legata i teretalan 104 Nasljednik nije duan da
ispuni legat ili nalog preko vrijednosti njegovog nasljednog
dijela. Nuni nasljednik nije duan da ispuni legat ili nalog u mjeri
u kojoj bi on umanjivao njegov nuni nasljedni dio. Legatar nije
duan da ispuni legat ili nalog preko vrijednosti njegovog legata. U
sluajevima iz st. 1, 2 i 3 ovog lana svi legati i tereti smanjuju
se u istoj srazmjeri, ako zavjetalac nije drukije odredio.Pravo
legatara kad dunik legata ne naslijedilan 105 Legatar ima pravo da
trai izvrenje legata i kad je lice koje je po testamentu bilo duno
da izvri legat umrlo prije zavjetaoca, ili se odreklo nasljea, ili
je nedostojno da naslijedi.Prestanak prava legataralan 106 Legat
prestaje da vai ako legatar umre prije zavjetaoca, ili se odrekne
legata, ili je nedostojan. U sluajevima iz stava 1 ovog lana
predmet legata ostaje licu koje je bilo duno da ga izvri, ako iz
testamenta ne proizilazi druga namjera zavjetaoeva.Prestanak legata
u drugim sluajevimalan 107 Legat prestaje da vai i kad je
zavjetalac otuio ili potroio predmet legata ili je taj predmet inae
prestao da postoji za ivota zavjetaoeva, ili je sluajno propao
poslije njegove smrti.Odgovornost legatara za dugove zavjetaocalan
108 Legatar ne odgovara za dugove zavjetaoca. Izuzetno, zavjetalac
moe narediti da legatar odgovara za sve ili pojedine njegove dugove
ili dio nekog duga u granicama vrijednosti legata.Legat ostavljen
povjerioculan 109 Kad je zavjetalac ostavio legat svom povjeriocu,
povjerilac ima pravo da pored izvrenja legata trai i izvrenje svog
potraivanja, ako iz testamenta ne proizilazi da je namjera
zavjetaoca bila drukija.Legat ostavljen dunikulan 110 Legat
ostavljen zavjetaoevom duniku ima dejstvo otputanja duga ako
testamentom nije drukije odreeno.Legat zavjetaoevog potraivanjalan
111 Kad je predmet legata zavjetaoevo potraivanje, dunik legata je
obavezan da ga ustupi legataru.Zastarijevanje legatalan 112 Pravo
traenja izvrenja legata zastarijeva za godinu dana od dana kada je
legatar saznao za svoje pravo i bio ovlaen da trai izvrenje
legata.B. IZVRIOCI TESTAMENTAOdreivanje izvrioca testamentalan 113
Izvrilac testamenta moe biti svako poslovno sposobno lice.
Zavjetalac moe testamentom odrediti jedno ili vie lica za izvrioca
testamenta. Lice odreeno za izvrioca testamenta ne mora se primiti
te dunosti. Smatra se da je prihvatilo dunost izvrioca testamenta
lice koje je zavjetalac testamentom odredio, ako odmah po
proglaenju testamenta kojem je prisustvovalo nije pred sudom
izriito izjavilo da se te dunosti ne prihvata. Smatra se da nije
prihvatilo dunost izvrioca testamenta lice koje je zavjetalac
odredio, a koje nije prisustvovalo proglaenju testamenta, ako nije
sudu, poto ga je obavijestio da je odreeno za izvrioca, u roku koji
mu je sud odredio, bez odlaganja izjavilo da tu dunost prihvata.
Kad testamentom nije odreen izvrilac ili je odreen, a ne primi se
dunosti, izvrioca moe postaviti sud, ako nae da je to neophodno, a
naroito ako je zavjetalac odredio naloge, uslove ili rokove.Dunost
izvrioca testamentalan 114 Ako zavjetalac nije to drugo odredio,
dunost je izvrioca testamenta naroito da se stara o uvanju
zaostavtine, da njome upravlja, da se stara o isplati dugova i
legata i uopte da se stara da testament bude izvren onako kako je
to zavjetalac htio. Ako ima vie izvrilaca testamenta, oni vre
zajedno povjerene im dunosti, osim ako je zavjetalac drukije
odredio. Ako se izvrioci testamenta ne mogu saglasiti o obavljanju
svoje dunosti, sud e, po slubenoj dunosti ili na zahtjev nekog od
njih ili nasljednika, odrediti radnje koje treba preduzeti i
ovlastiti nekog od izvrioca testamenta da ih preduzme. Sud e
izvriocu testamenta, na njegov zahtjev, bez odlaganja izdati
potvrdu o njegovom svojstvu i ovlaenjima.Polaganje rauna i nagrada
izvrioculan 115 Izvrilac testamenta duan je da poloi sudu raun o
svom radu. Izvrilac testamenta ima pravo na naknadu trokova i na
nagradu za svoj trud koji e mu se isplatiti na teret raspoloivog
dijela zaostavtine, a prema odluci suda.Opozivanje izvrioca
testamentalan 116 Sud moe, po predlogu ili po slubenoj dunosti,
opozvati izvrioca testamenta, ako njegov rad nije u skladu sa
voljom zavjetaoca ili sa zakonom. Rjeenjem o opozivu izvrioca
testamenta sud e obavezati izvrioca testamenta da, u roku od 24
sata, preda potvrdu o svom svojstvu i ovlaenjima, ako mu je izdata.
Protiv rjeenja o opozivu izvrioca testamenta nije doputena alba.
Opozvani izvrilac testamenta odgovara za svu tetu koja bi proizala
iz radnje koju bi on nakon opoziva izvravao kao izvrilac
testamenta.C. OPOZIVANJE TESTAMENTAlan 117 Zavjetalac moe uvijek
opozvati testament u cjelini ili djelimino izjavom datom u bilo kom
obliku u kome se po zakonu moe napraviti testament. Zavjetalac moe
opozvati pisani testament i njegovim unitenjem.Odnos ranijeg i
docnijeg testamentalan 118 Ako se docnijim testamentom izriito ne
opozove raniji testament, odredbe ranijeg testamenta ostaju na
snazi ukoliko nijesu u suprotnosti sa odredbama docnijeg
testamenta. Ako je zavjetalac opozvao docniji testament, raniji
testament ponovo dobija snagu, osim ako se dokae da zavjetalac to
nije htio. Odredba stava 2 ovog lana primjenjuje se i u sluaju da
je zavjetalac opozvao opoziv testamenta.Raspolaganje zavjetanom
stvarilan 119 Svako docnije raspolaganje zavjetaoca odreenom stvari
ili pravom koju je bio nekom zavjetao ima za posljedicu opozivanje
zavjetanja te stvari ili prava.Registar testamenatalan 120 injenice
o sainjavanju, uvanju i proglaenju testamenata evidentiraju se u
Registar testamenata. Registar testamenata je javna evidencija koju
vodi Notarska komora u skladu sa propisom ministarstva nadlenog za
poslove pravde. Podatke za Registar testamenata na zahtjev
zavjetaoca dostavljaju: nadleni sudovi, notari, advokati i lica
koja su sainila testament. Podaci iz Registra testamenata ne mogu
se prije smrti zavjetaoca nikome staviti na uvid, osim zavjetaocu
ili licu koje je on za to posebno ovlastio. injenica da podaci o
testamentu nijesu evidentirani u Registru testamenata ne utie na
njegovu punovanost.V. NITAVOST UGOVORA O NASLJEU I O BUDUEM NASLJEU
ILI LEGATUNitavost ugovora o nasljeivanjulan 121 Nitav je ugovor
kojim neko ostavlja svoju zaostavtinu ili njen dio svom
saugovorniku ili treem licu.Nitavost ugovora o buduem nasljeu ili
legatulan 122 Nitav je ugovor kojim neko otuuje nasljee kome se
nada, kao i svaki ugovor o nasljeu treeg lica koje je jo u ivotu.
Nitav je ugovor i o legatu ili kojoj drugoj koristi kojima se jedan
ugovornik nada iz nasljea koje jo nije otvoreno.Nitavost ugovora o
sadrini testamentalan 123 Nitav je ugovor kojim se neko obavezuje
da unese neku odredbu u svoj testament ili da je ne unese, da
opozove neku odredbu iz svog testamenta ili da je ne opozove.VI.
PRELAZAK ZAOSTAVTINE NA NASLJEDNIKEA. OTVARANJE NASLJEASmrt i
proglaenje lica za umrlolan 124 Smru ili proglaenjem lica za umrlo
otvara se njegovo nasljee.Otvaranje nasljea lica proglaenog za
umrlo i poetak rokovalan 125 Danom otvaranja nasljea lica koje je
proglaeno za umrlo smatra se dan koji je u rjeenju o proglaenju
lica za umrlo oznaen kao dan smrti. Rokovi koji po ovom zakonu
poinju tei od dana otvaranja nasljea, u sluaju proglaenja lica za
umrlo, poinju da teku od dana kad je rjeenje o tome postalo
pravosnano.Sposobnost za nasljeivanjelan 126 Nasljednik moe biti
samo lice koje je ivo u trenutku otvaranja nasljea. Dijete ve zaeto
u trenutku otvaranja nasljea smatra se kao roeno ako se rodi ivo.
Na osnovu testamenta mogu naslijediti i pravna lica ukoliko
posebnim propisima nije to drugo odreeno. Odredbe st. 1, 2 i 3 ovog
lana vae i za legat i druge koristi iz testamenta.Nedostojnost za
nasljeivanjelan 127 Nedostojan je da naslijedi na osnovu zakona ili
na osnovu testamenta, kao i da dobije odreene stvari ili prava na
osnovu testamenta:1) ko je sa umiljajem liio ivota ostavioca ili je
pokuao da ga lii ivota;2) ko je prinudom ili prijetnjom natjerao
ili prevarom naveo ostavioca da saini ili opozove testament ili
neku odredbu testamenta ili ga je sprijeio da to uini;3) ko je
unitio ili sakrio testament ostavioev u namjeri da sprijei
ostvarenje posljednje volje ostavioeve, kao i onaj ko je
falsifikovao testament ostavioev;4) ko se tee ogrijeio o obavezu
izdravanja prema ostaviocu prema kome je imao zakonsku obavezu
izdravanja, kao i onaj ko nije htio ostaviocu ukazati nunu pomo.
Nedostojnost ne smeta potomcima nedostojnog i oni nasljeuju kao da
je on umro prije ostavioca. Nedostojnost prestaje oprotajem
ostavioca. Na nedostojnost sud pazi po slubenoj dunosti, osim u
sluaju ogrjeenja o obavezu izdravanja i neukazivanja nune
pomoi.Postupak sa zaostavtinom kad su nasljednici nepoznatilan 128
Ako nije poznato da li ima nasljednika, sud e oglasom pozvati lica
koja polau pravo na nasljee da se prijave sudu. Ako se po proteku
godine dana od objavljivanja oglasa ne pojavi nijedan nasljednik,
zaostavtina se predaje optini na ijoj teritoriji se nalazi
zaostavtina, ali se time nasljednik koji bi se pojavio najkasnije u
roku od 10 godina od predaje zaostavtine optini ne liava prava da
mu se preda zaostavtina ili dio koji mu pripada.Staralac
zaostavtinelan 129 Kad su nasljednici nepoznati ili nepoznatog
boravita, kao i u ostalim sluajevima kad je to potrebno, sud e
postaviti privremenog staraoca zaostavtine koji je ovlaen da u ime
nasljednika naplauje potraivanja i isplauje dugove i uopte da
zastupa nasljednike i u ime nasljednika da tui i da bude tuen. Sud
moe privremenog staraoca zaostavtine postaviti i na zahtjev
ostavioevih povjerilaca, legatara ili korisnika naloga. alba protiv
rjeenja o postavljenju privremenog staraoca ne odlae izvrenje. O
postavljanju privremenog staraoca sud e obavijestiti organ
starateljstva koji moe postaviti drugog staraoca. U pogledu
polaganja rauna i nagrade privremenom staraocu primjenjuju se na
odgovarajui nain pravila koja vae za izvrioca testamenta.B.
STICANJE ZAOSTAVTINE I ODRICANJE OD NASLJEAPrelazak zaostavtine na
nasljednikelan 130 Zaostavtina ostavioca prelazi po sili zakona na
njegove nasljednike u trenutku njegove smrti.Odricanje od
nasljealan 131 Nasljednik se moe odrei nasljea izjavom sudu do
zavretka rasprave zaostavtine. Odricanje iz stava 1 ovog lana vai i
za potomke onog koji se odrekao, ako nije izriito izjavio da se
odrie samo u svoje ime. Ako su potomci maloljetnici, za odricanje
iz stava 2 ovog lana nije potrebno odobrenje organa starateljstva.
Nasljednik koji se odrekao nasljea samo u svoje ime smatra se kao
da nikad nije bio nasljednik. Ako se odreknu nasljea svi
nasljednici koji pripadaju najbliem nasljednom redu u trenutku
smrti ostavioca, na nasljee se pozivaju nasljednici sljedeeg
nasljednog reda.Nasljedivost odricanja od nasljealan 132 Ako je
nasljednik umro prije zavretka rasprave zaostavtine, a nije se
odrekao nasljea, pravo odricanja prelazi na njegove
nasljednike.Nasljednik koji se ne moe odrei nasljealan 133 Ne moe
se odrei nasljea nasljednik koji je raspolagao cijelom ili jednim
dijelom zaostavtine. Mjere koje jedan nasljednik preuzme samo radi
ouvanja zaostavtine, kao i mjere tekueg upravljanja, ne liavaju ga
prava da se odrekne nasljea.Izjava o odricanju od nasljealan 134
Odricanje od nasljea ne moe biti djelimino ni pod uslovom.
Odricanje u korist odreenog nasljednika smatra se izjavom o prijemu
nasljea uz istovremeno ustupanje nasljednog dijela. Po prijemu
ustupljenog dijela na odnose izmeu ustupioca i prijemnika
primjenjuju se pravila o poklonu.Odricanje od nasljea koje nije
otvorenolan 135 Odricanje od nasljea koje nije otvoreno nema
nikakvog pravnog dejstva. Izuzetno, potomak koji moe samostalno
raspolagati svojim pravima moe se ugovorom s pretkom odrei
nasljedstva koje bi mu pripalo poslije smrti pretka. Za punovanost
ugovora iz stava 2 ovog lana potrebno je da bude sastavljen u
pisanom obliku i ovjeren od sudije, odnosno notara. Prilikom ovjere
sudija, odnosno notar e proitati ugovor i upozoriti pretka i
nasljednika na posljedice ugovora. Odricanje iz stava 2 ovog lana
vai i za potomke onoga koji se odrekao, ako ugovorom o odricanju
ili naknadnim ugovorom nije to drugo odreeno.Neopozivost izjave o
odricanju ili o primanju nasljealan 136 Izjava o odricanju od
nasljea ili o primanju nasljea ne moe se opozvati. Izjava o
odricanju od nasljea se odnosi samo na onu zaostavtinu koja je
nasljedniku bila poznata u vrijeme davanja izjave. Nasljednik koji
je dao izjavu moe traiti ponitenje izjave ako je ona izazvana
prinudom ili prijetnjom ili je data usljed prevare ili u
zabludi.Priratajlan 137 Dio testamentalnog nasljednika koji se
odrekao nasljea pripada ostavioevim zakonskim nasljednicima, ako iz
samog testamenta ne proizilazi kakva druga namjera
zavjetaoeva.Nasljeivanje dijela nasljednika koji se odrekao
nasljealan 138 Dio zakonskog nasljednika koji se odrekao nasljea
samo u svoje ime nasljeuje se kao da je taj nasljednik umro prije
ostavioca.Zastarjelost prava zahtijevati zaostavtinulan 139 Pravo
zahtijevati zaostavtinu kao nasljednik ostavioca zastarijeva prema
savjesnom draocu za godinu dana od kada je nasljednik saznao za
svoje pravo i za draoca stvari zaostavtine, a najdalje za 10 godina
raunajui za zakonskog nasljednika od smrti ostavioeve, a za
testamentalnog nasljednika od proglaenja testamenta. Prema
nesavjesnom draocu ovo pravo zastarijeva za 20 godina.C.
ODGOVORNOST NASLJEDNIKA ZA DUGOVE OSTAVIOEVEObim nasljednikove
odgovornosti za dugovelan 140 Nasljednik odgovara za dugove
ostavioeve do vrijednosti naslijeene imovine. Nasljednik odgovara
za sve izdatke uinjene u vidu socijalnih ili drugih davanja oko
izdravanja ostavioca, ako se takav zahtjev podnese u roku od mjesec
dana od otvaranja nasljea. Nasljednik koji se odrekao nasljea ne
odgovara za dugove ostavioeve. Kad ima vie nasljednika oni
odgovaraju solidarno za dugove ostavioeve i to svaki do visine
vrijednosti svog nasljednog dijela, bez obzira da li je izvrena
dioba nasljedstva. Meu nasljednicima dugovi se dijele srazmjerno
njihovim nasljednim djelovima, ako testamentom nije drukije
odreeno.Odvajanje zaostavtinelan 141 Povjerioci ostavioevi mogu
zahtijevati, u roku od tri mjeseca od dana otvaranja nasljea, da se
zaostavtina odvoji od imovine nasljednika, ako uine vjerovatnim
postojanje potraivanja i opasnost da bez odvajanja ne bi mogli
namiriti svoje potraivanje. U sluaju iz stava 1 ovog lana
nasljednik ne moe raspolagati stvarima i pravima zaostavtine, niti
se njihovi povjerioci mogu iz njih naplatiti, dok se ne naplate
povjerioci koji su traili odvajanje. Povjerioci ostavioevi koji su
traili odvajanje mogu naplatiti svoja potraivanja samo iz sredstava
zaostavtine. Odvojenoj zaostavtini sud moe postaviti staraoca.D.
DIOBA NASLJEAPravo na diobulan 142 Diobu nasljea moe traiti svaki
nasljednik. Pravo na diobu nasljea ne moe zastarjeti. Nitav je
ugovor kojim se nasljednik odrie prava da trai diobu, kao i odredba
u testamentu kojom se dioba zabranjuje ili ograniava.Nasljednika
zajednicalan 143 Do diobe nasljednici upravljaju i raspolau
nasljeem zajedniki. Ako nema izvrioca testamenta, a nasljednici se
ne sloe o upravljanju nasljeem, sud e na zahtjev jednog od njih
postaviti upravitelja koji e u ime svih njih upravljati nasljeem
ili odrediti svakom nasljedniku dio nasljea kojim e on upravljati.
Za upravitelja sud moe postaviti i nekog od nasljednika. Upravitelj
moe sa odobrenjem suda raspolagati stvarima i pravima iz
zaostavtine ako je za to ovlaen testamentom ili ako je to potrebno
radi isplate trokova ili otklanjanja kakve tete.Ustupanje
nasljednog dijela prije diobelan 144 Svaki nasljednik moe prije
diobe prenijeti svoj nasljedni dio, potpuno ili djelimino, samo na
sanasljednika. Ugovor o prenosu nasljednog dijela mora biti ovjeren
u skladu sa propisima. Ugovor nasljednika sa licem koje nije
nasljednik o ustupanju nasljednog dijela obavezuje nasljednika da
samo po izvrenoj diobi preda svoj dio saugovorniku, odnosno prenese
svoj dio na saugovornika.Pravo nasljednika koji su ivjeli ili
privreivali u zajednici sa ostaviocemlan 145 Na zahtjev nasljednika
koji je ivio ili privreivao u zajednici sa ostaviocem sud moe, kad
to iziskuje opravdana potreba, odluiti da mu se ostave pojedine
stvari, pokretne ili nepokretne ili grupe stvari i prava koje bi
pripale u dio ostalih nasljednika, a da im on vrijednost tih stvari
ili prava isplati u novcu u roku koji sud prema okolnostima odredi.
Za tako odreeni iznos ostali nasljednici imaju zakonsku zalogu na
djelovima zaostavtine dodijeljenim nasljedniku koji je duan da im
izvri isplatu. Ako nasljednicima iz stava 1 ovog lana isplata u
roku ne bude izvrena, oni imaju pravo da trae naplatu svog
potraivanja ili predaju stvari koje bi im inae pripale na ime
nasljednog dijela.Dioba predmeta domainstvalan 146 Predmeti
domainstva koji slue za zadovoljavanje svakodnevnih potreba
nasljednika koji je ivio sa ostaviocem u istom domainstvu, a koji
nije njegov potomak ni njegov suprunik, ostavie mu se na njegov
zahtjev, a njihova vrijednost e se uraunati u dio tog nasljednika.
Ukoliko vrijednost predmeta prevazilazi vrijednost nasljednog
dijela, nasljednik kome su ovi predmeti ostavljeni isplatie ovu
razliku ostalim nasljednicima u novcu, u roku koji sud prema
okolnostima odredi.Obaveza zatite meu nasljednicima poslije
diobelan 147 Svakom nasljedniku ostali nasljednici odgovaraju po
samom zakonu ako bi mu neko tree lice, pozivajui se na neko pravo
zasnovano prije diobe, oduzelo stvar koja je stavljena u njegov
nasljedni dio ili inae smanjilo njegovo pravo. Oni jeme isto tako
da stvari stavljene u njegov dio nemaju skrivenih nedostataka.
Nasljednici jeme da potraivanje ostavioca stavljeno u dio jednog
nasljednika postoji i da e se moi naplatiti od dunika do iznosa
koji mu je stavljen u dio. Obaveza jemstva za postojanje i
naplativost potraivanja traje tri godine po zavrenoj diobi, a za
potraivanja koja dospijevaju poslije diobe ona traje tri godine od
dospjelosti obaveze. U sluajevima jemstva iz st. 1, 2 i 3 ovog
lana, svaki nasljednik jemi i duguje naknadu srazmjerno svom
nasljednom dijelu.VII. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBEOtvorena nasljealan
148 Nasljea koja su otvorena prije stupanja na snagu ovog zakona
raspravie se po propisima koji su vaili do dana stupanja na snagu
ovog zakona. Za ocjenu valjanosti testamenata koji su sainjeni do
dana stupanja na snagu ovog zakona primijenie se propisi koji su
vaili u vrijeme njihovog sainjavanja.Podzakonski aktilan 149 Propis
iz lana 120 stav 2 ovog zakona donijee se u roku od tri mjeseca od
dana njegovog stupanja na snagu.Rok za ustanovljenje registralan
150 Notarska komora ustanovie Registar testamenata u roku od tri
mjeseca od dana donoenja propisa o njegovom voenju.Prestanak vaenja
ranijeg zakonalan 151 Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje
da vai Zakon o nasljeivanju ("Slubeni list SRCG", br. 4/76 i 22/78)
osim odredaba lana 107 st. 2, 3 i 4 i lana 117 st. 2 i 3, koje e se
primjenjivati do roka utvrenog Zakonom o obligacionim odnosima
("Slubeni list CG", br. 47/08).Stupanje na snagulan 152 Ovaj zakon
stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu
Crne Gore". SU-SK Broj 01-865/11 Podgorica, 27. novembra 2008.
godine Skuptina crne Gore Predsjednik, Ranko Krivokapi, s.r.