-
Zakon o bezbednosti saobraaja na putevima
Zakon je objavljen u "Slubenom glasniku RS", br. 41/2009,
53/2010 i 101/2011.
I. OSNOVNE ODREDBE
lan 1.
Ovim zakonom se ureuju pravila saobraaja, ponaanje uesnika u
saobraaju na putu, ogranienja saobraaja, saobraajna signalizacija,
znaci i naredbe kojih se moraju pridravatiuesnici u saobraaju,
uslovi koje moraju da ispunjavaju vozai za upravljanje vozilima,
osposobljavanje kandidata za vozae, polaganje vozakih ispita, pravo
na upravljanje vozilima, izdavanje vozakih dozvola, izdavanje
nalepnica za vozila za osobe sa invaliditetom, uslovi kojemoraju da
ispunjavaju vozila, tehniki pregledi, ispitivanje i registracija
vozila, posebne mere iovlaenja koji se primenjuju u saobraaju na
putu, kao i druga pitanja koja se odnose nabezbednost saobraaja na
putevima (u daljem tekstu: bezbednost saobraaja).
Ovim zakonom ureuju se osnovni uslovi koje moraju ispunjavati
putevi u pogledu bezbednostisaobraaja.
lan 2.
Kontrolu i neposredno regulisanje saobraaja na putevima vri
Ministarstvo unutranjih poslova -Uprava saobraajne policije i
podrune policijske uprave.
Izuzetno, kontrolu i neposredno regulisanje saobraaja vojnih
vozila na putevima mogu da vre inadleni vojni organi.
Neposredno regulisanje saobraaja u zoni kole mogu vriti kolske
saobraajne patrole isaobraajne patrole graana.
Na delu puta na kome se izvode radovi neposredno regulisanje
saobraaja mogu vriti licaovlaena ovim zakonom.
Blie propise o nainu vrenja kontrole i neposrednog regulisanja
saobraaja na putevima donosiministar unutranjih poslova.
Blie propise o nainu vrenja kontrole i neposrednog regulisanja
saobraaja vojnih vozila naputevima donosi ministar nadlean za
poslove odbrane.
Blie propise o nainu neposrednog regulisanja saobraaja na
putevima u zoni kole donosiministar unutranjih poslova uz
pribavljeno miljenje ministra nadlenog za poslove obrazovanja.
Blie propise o nainu vrenja neposrednog regulisanja saobraaja na
putevima na delu na komese izvode radovi donosi ministar nadlean za
poslove saobraaja.
II. OSNOVNA NAELA BEZBEDNOSTI SAOBRAAJA NA PUTEVIMA
lan 3.
Svaki uesnik u saobraaju duan je da se ponaa na nain kojim nee
ometati, ugroziti ilipovrediti druge uesnike, kao i da preduzme sve
potrebne mere radi izbegavanja ili otklanjanjaopasnih situacija
nastalih ponaanjem drugih uesnika u saobraaju, ako sebe ili drugog
time nedovodi u opasnost.
Licu koje nije sposobno ili je ogranieno sposobno za bezbedno
uee u saobraaju, odnosnolicu koje se nalazi u situaciji u kojoj mu
je potrebna pomo, uesnik u saobraaju je duan da pruipomo, osim ako
time sebe izlae opasnosti.
lan 4.
http://propisinet.mup:8080/DocumnetWebClient/ingpro.webclient.Main/FileContentServlet/propis/0259cc/25952_02.htm#zk41/09http://propisinet.mup:8080/DocumnetWebClient/ingpro.webclient.Main/FileContentServlet/propis/0259cc/25952_03.htm#zk53/10http://propisinet.mup:8080/DocumnetWebClient/ingpro.webclient.Main/FileContentServlet/propis/0259cc/25952_03.htm#zk101/11
-
Svako pravno lice i preduzetnik koji obavlja delatnost
proizvodnje, odravanja, stavljanja upromet, popravljanja ili
prepravljanja vozila ili ureaja, rezervnih delova i opreme za
vozila, duan jeda te poslove obavlja na propisan nain i u skladu sa
pravilima struke u cilju bezbednoguestvovanja vozila u
saobraaju.
Privredno drutvo, drugo pravno lice ili preduzetnik koji
projektuje, gradi, rekonstruie, odrava iupravlja putevima, duno je
da to ini na nain koji omoguava bezbedno odvijanje saobraaja.
Pravna lica i preduzetnici iz stava 1. ovog lana mogu obavljati
ove delatnosti ako dobiju dozvoluod ministarstva nadlenog za
trgovinu i usluge.
lan 5.
Svako pravno lice i preduzetnik koji je vlasnik, odnosno
korisnik vozila, duan je da obezbedi:1) da njegova vozila u
saobraaju na putevima budu tehniki ispravna i da ispunjavaju
druge
propisane uslove,2) da vozai njegovih vozila ispunjavaju
propisane zdravstvene i druge uslove za bezbedno
upravljanje vozilima.Svako fiziko lice vlasnik, odnosno korisnik
vozila, duan je da obezbedi da njegova vozila u
saobraaju na putevima budu tehniki ispravna.
lan 6.
Odgovornost za sprovoenje mera saobraajnog obrazovanja i
vaspitanja u cilju sticanja znanja, vetina i navika neophodnih za
bezbedno uee u saobraaju, unapreivanja i uvrivanjapozitivnih
stavova i ponaanja znaajnih za bezbedno uee u saobraaju imaju:
1) porodica za saobraajno obrazovanje i vaspitanje dece,2)
organi i organizacije nadleni za brigu o deci za donoenje programa
saobraajnog
obrazovanja i vaspitanja dece predkolskog uzrasta i za praenje
realizacije ovog programa,3) organi i organizacije nadleni za
poslove obrazovanja za donoenje programa saobraajnog
obrazovanja i vaspitanja u predkolskim ustanovama i za praenje
realizacije ovog programa,4) organi nadleni za unutranje poslove za
realizaciju dela programa saobraajnog obrazovanja
i vaspitanja u predkolskim ustanovama, osnovnim i srednjim
kolama na zahtev ovih ustanova, aposebno za rad kolskih saobraajnih
patrola i saobraajnih patrola graana,
5) organi nadleni za poslove saobraaja za unapreenje saobraajnog
okruenja u zonamakola i drugim zonama sa poveanim prisustvom
ranjivih uesnika u saobraaju i za unapreenjeponaanja uesnika u
saobraaju u ovim zonama,
6) organi nadleni za poslove zdravlja za edukaciju graana o
zdravstvenim aspektimabezbednog ponaanja u saobraaju,
7) Agencija za bezbednost saobraaja za analizu, praenje i
unapreenje bezbednostisaobraaja,
8) organi lokalne samouprave za podrku u planiranju i sprovoenju
svih mera i aktivnostisaobraajnog obrazovanja i vaspitanja na nivou
lokalne samouprave, kao i za preduzimanjeposebnih mera zatite
ranjivih uesnika u saobraaju i zatite u odreenim zonama,
9) predkolske ustanove, osnovne i srednje kole za realizaciju
programa saobraajnogobrazovanja i vaspitanja dece u okviru svojih
nadlenosti,
10) strune i naune institucije koje se bave bezbednou saobraaja
za unapreenje naunihosnova sistema saobraajnog obrazovanja i
vaspitanja,
11) sredstva javnog informisanja za informisanje graana u
pogledu bezbednog uestvovanja usaobraaju i obavetavanju o
posledicama nebezbednog ponaanja u saobraaju,
12) udruenja i grupe graana koje se bave bezbednou saobraaja,
brigom o deci i omladini dau skladu sa svojim delokrugom rada
uestvuju u saobraajnom obrazovanju i vaspitanju.
Nastavni planovi i programi u predkolskim ustanovama i osnovnim
i srednjim kolama moraju dasadre poglavlja koja se odnose na
bezbednost dece i uenika u saobraaju.
Blie propise o sadraju nastavnih planova i programa koji se
odnose na bezbednost dece iuenika u saobraaju donosi ministar
nadlean za poslove obrazovanja.
Svako pravno lice koje vri osposobljavanje kandidata za vozae
duno je da osposobljavanjesprovodi na nain koji obezbeuje da
kandidat stekne teorijska i praktina znanja i vetine koje
supotrebne za samostalno i bezbedno upravljanje vozilom, u
saobraaju na putu.
lan 7.
Izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sledee znaenje:
-
1) saobraaj je kretanje vozila i lica na putevima, ije je
ponaanje ureeno u cilju njegovogbezbednog i nesmetanog
odvijanja,
2) put je izgraena, odnosno utvrena povrina koju kao saobraajnu
povrinu mogu da koristesvi ili odreeni uesnici u saobraaju, pod
uslovima odreenim zakonom i drugim propisima,
3) javni put je put od opteg znaaja koji mogu da pod jednakim
uslovima koriste svi ili odreeniuesnici u saobraaju i koji je
nadleni organ proglasio kao takav,
4) nekategorisani put je put koji moe pod jednakim uslovima da
koristi vei broj korisnika,5) autoput je dravni put namenjen
iskljuivo za saobraaj motocikala, putnikih vozila, teretnih
vozila i autobusa, sa ili bez prikljunih vozila, sa fiziki
odvojenim kolovoznim trakama za saobraajiz suprotnih smerova, sa
najmanje dve saobraajne trake po smeru i jednom zaustavnom trakom
zasvaki smer, bez ukrtanja u nivou sa drugim putevima i eleznikim
ili tramvajskim prugama, sapotpunom kontrolom pristupa, na koji se
moe ukljuiti ili iskljuiti samo odreenim i posebnoizgraenim javnim
putem i kao takav obeleen propisanim saobraajnim znakom,
6) motoput je dravni put namenjen iskljuivo za saobraaj
motocikala, putnikih vozila, teretnihvozila i autobusa, sa ili bez
prikljunih vozila i kao takav obeleen propisanim saobraajnim
znakom,
7) ulica je javni put u naselju koji saobraajno povezuje delove
naselja,8) protivpoarni put je posebno obeleeni uzduni deo oko
stambenih objekata, garanih
prostora, sportskih i drugih poslovnih objekata na kojima je
zabranjeno zaustavljanje i parkiranjevozila,
9) zemljani put je put bez izgraenog kolovoznog zastora, pa i
kada na prikljuku na drugi put imaizgraen kolovozni zastor,
10) kolovoz je deo puta namenjen prvenstveno za kretanje
vozila,11) kolovozna traka je uzduni deo kolovoza namenjen za
saobraaj vozila u jednom smeru,12) saobraajna traka je obeleeni
uzduni deo kolovozne trake namenjen za saobraaj jedne
kolone vozila,13) biciklistika traka je saobraajna traka
namenjena iskljuivo za saobraaj bicikala, mopeda i
lakih tricikala,14) saobraajna traka za spora vozila je
saobraajna traka kojom se moraju kretati spora vozila
koja se kreu brzinom manjom od odreene da ne bi ometala saobraaj
drugih vozila,15) zaustavna traka je obeleeni uzduni deo puta
namenjen iskljuivo za zaustavljanje vozila
koja se zbog nepredvidivih razloga moraju zaustaviti
(neispravnost, iznenadna nesposobnost vozaaza upravljanje vozilom i
sl.),
16) saobraajna traka za ukljuivanje je saobraajna traka
namenjena za ukljuivanje vozila naput,
17) saobraajna traka za iskljuivanje je saobraajna traka
namenjena za iskljuivanje vozila saputa,
18) saobraajna traka za vozila javnog prevoza putnika je
saobraajna traka namenjena iskljuivoza kretanje vozila javnog
prevoza putnika i koja moe biti izgraena tako da se po njoj mogu
kretatitramvaji,
19) raskrsnica je deo kolovoza na kome se ukrtaju, spajaju ili
razdvajaju putevi u istom nivou,20) tramvajska batica je posebno
ureen deo puta namenjen iskljuivo za kretanje tramvaja,21) trotoar
je posebno ureen deo puta pored kolovoza namenjen prvenstveno za
kretanje
peaka,22) parkiralite je deo puta namenjen, ureen i oznaen
prvenstveno za parkiranje vozila, koji se
sastoji od jednog ili vie parking mesta,23) parking mesto je
oznaeni deo parkiralita iskljuivo namenjen za parkiranje jednog
vozila,24) peaki prelaz je oznaeni deo kolovoza namenjen za
prelazak peaka preko kolovoza,25) peaka staza je put koji je
namenjen iskljuivo za kretanje peaka,26) biciklistika staza je put
namenjen iskljuivo za kretanje bicikala, 27) trg je poseban plato
namenjen kretanju i okupljanju peaka koji je definisan
urbanistikim
planovima i proglaen od strane organa lokalne samouprave,28)
prelaz puta preko pruge je mesto na kojem se u istom nivou ukrtaju
put i eleznika ili
tramvajska pruga,29) peako ostrvo je obeleeni ili uzdignuti deo
kolovoza koji je odreen za privremeno
zadravanje peaka koji prelaze preko kolovoza, ulaze ili izlaze
iz vozila za javni prevoz putnika,30) naselje je izgraen,
funkcionalno objedinjen prostor, koji je namenjen za ivot i rad
stanovnika
i ije su granice obeleene odgovarajuim saobraajnim znakom,31)
vozilo je sredstvo koje je po konstrukciji, ureajima, sklopovima i
opremi namenjeno i
osposobljeno za kretanje po putu,32) bicikl je vozilo sa
najmanje dva toka koje se pokree snagom vozaa, odnosno putnika,
koja
se pomou pedala ili ruica prenosi na toak, odnosno tokove, 33)
motorno vozilo je vozilo koje se pokree snagom sopstvenog motora,
koje je po konstrukciji,
ureajima, sklopovima i opremi namenjeno i osposobljeno za prevoz
lica, odnosno stvari, zaobavljanje radova, odnosno za vuu
prikljunog vozila, osim inskih vozila,
34) moped je motorno vozilo sa dva toka ija najvea konstruktivna
brzina, bez obzira na nainprenosa, ne prelazi 45 km/h, pri emu
radna zapremina motora, kada vozilo ima motor sa
-
unutranjim sagorevanjem ne prelazi 50 cm3, ili sa motorom ija
najvea trajna nominalna snaga neprelazi 4 kW kada vozilo ima
elektrini pogon,
35) laki tricikl je motorno vozilo sa tri toka ija najvea
konstruktivna brzina, bez obzira na nainprenosa, ne prelazi 45
km/h, pri emu radna zapremina motora, kada vozilo ima motor
saunutranjim sagorevanjem sa pogonom na benzin, ne prelazi 50 cm3,
ili ija najvea efektivna snagamotora ne prelazi 4 kW kada vozilo
ima motor sa unutranjim sagorevanjem sa drugom vrstompogonskog
goriva ili ija najvea trajna nominalna snaga motora ne prelazi 4 kW
kada vozilo imaelektrini pogon,
36) motocikl je motorno vozilo sa dva toka ili sa tri toka
asimetrino rasporeena u odnosu nasrednju podunu ravan vozila
(motocikl sa bonim seditem), ija najvea konstruktivna brzina,
bezobzira na nain prenosa, prelazi 45 km/h, ili sa motorom ija
radna zapremina motora kada voziloima motor sa unutranjim
sagorevanjem prelazi 50 cm3, ili sa motorom ija najvea trajna
nominalnasnaga prelazi 4 kW kada vozilo ima elektrini pogon,
37) teki tricikl je motorno vozilo sa tri toka, simetrino
rasporeenih u odnosu na srednjupodunu ravan vozila, ija najvea
konstruktivna brzina, bez obzira na nain prenosa, prelazi 45 km/h,
ili sa motorom ija radna zapremina motora kada vozilo ima motor sa
unutranjimsagorevanjem sa pogonom na benzin prelazi 50 cm3, ili ija
najvea efektivna snaga motora prelazi4 kW kada vozilo ima motor sa
unutranjim sagorevanjem sa drugom vrstom pogonskog goriva iliija
najvea trajna nominalna snaga motora prelazi 4 kW kada vozilo ima
elektrini pogon,
38) laki etvorocikl je motorno vozilo sa etiri toka, ija masa ne
prelazi 350 kg, to ne ukljuujemasu baterija vozila sa elektrinim
pogonom, ija najvea konstruktivna brzina, bez obzira na
nainprenosa, ne prelazi 45 km/h, pri emu radna zapremina motora,
kada vozilo ima motor saunutranjim sagorevanjem sa pogonom na
benzin, ne prelazi 50 cm3, ili ija najvea efektivna snagamotora ne
prelazi 4 kW kada vozilo ima motor sa unutranjim sagorevanjem sa
drugom vrstompogonskog goriva ili ija najvea trajna nominalna snaga
motora ne prelazi 4 kW kada vozilo imaelektrini pogon,
39) teki etvorocikl je motorno vozilo sa etiri toka, osim lakog
etvorocikla, ija masa neprelazi 400 kg, odnosno 550 kg za teretna
vozila, to ne ukljuuje masu baterija vozila sa elektrinimpogonom, i
ija najvea efektivna snaga, odnosno najvea trajna nominalna snaga
motora ne prelazi15 kW,
40) vozilo za prevoz putnika je motorno vozilo prvenstveno
namenjeno za prevoz lica, ija jemasa vea od 400 kg, i ija najvea
efektivna snaga, odnosno najvea trajna nominalna snagamotora je vea
od 15 kW,
41) putniko vozilo je vozilo za prevoz putnika koje ima najvie
devet mesta za sedenjeukljuujui i mesto za sedenje vozaa,
42) autobus je vozilo za prevoz putnika koje ima vie od devet
mesta za sedenje ukljuujui imesto za sedenje vozaa,
43) trolejbus je autobus koji se preko provodnika napaja
elektrinom energijom,44) teretno vozilo je motorno vozilo sa
najmanje etiri toka, koje je namenjeno za prevoz tereta,
odnosno vrenje rada na nain da se vozilom ne moe prevoziti
nikakav drugi teret, odnosno vuuprikljunih vozila, ija je masa vea
od 550 kg, i ija najvea efektivna snaga, odnosno najveatrajna
nominalna snaga motora je vea od 15 kW,
45) skup vozila je sastav vunog vozila i prikljunog, odnosno
prikljunih vozila, koji u saobraajuna putu uestvuje kao jedna
celina,
46) turistiki voz je skup vozila koji ine vuno vozilo i
prikljuna vozila, namenjen za prevozputnika u parkovima,
hotelsko-turistikim i slinim naseljima, na povrini na kojoj se ne
obavljasaobraaj i putu na kome se saobraaj obavlja u turistike
svrhe i ija najvea konstruktivna brzinakretanja ne prelazi 25
km/h,
47) radna maina je motorno vozilo koje je prvenstveno namenjeno
za izvoenje odreenihradova (kombajn, valjak, grejder, utovariva,
rovokopa, buldoer, viljukar i sl.) i ija najveakonstruktivna brzina
kretanja ne prelazi 45 km/h,
48) traktor je motorno vozilo koje ima najmanje dve osovine i
koje je prvenstveno namenjeno zavuenje, guranje, noenje ili pogon
izmenjivih prikljuaka za izvoenje prvenstveno poljoprivrednih,
umskih ili drugih radova i za vuu prikljunih vozila za traktor,
49) motokultivator je motorno vozilo koje se sastoji iz
pogonsko-upravljakog i tovarnog dela, kojisu konstruktivno
razdvojivi, a u saobraaju na putu uestvuju iskljuivo kao jedna
celina, ijipogonski deo prema konstrukciji, ureajima, sklopovima i
opremi je namenjen i osposobljen zaguranje, vuenje, noenje ili
pogon izmenljivih prikljuaka za izvoenje poljoprivrednih radova,
ijanajvea konstrukcijska brzina nije vea od 30 km/h i ija snaga
motora nije vea od 12 kW,
50) prikljuno vozilo je vozilo koje je po konstrukciji,
ureajima, sklopovima i opremi namenjeno iosposobljeno da bude vueno
od drugog vozila, a slui za prevoz putnika, odnosno stvari,
odnosnoza obavljanje radova,
51) prikljuno vozilo za traktor je prikljuno vozilo koje je
namenjeno da bude vueno iskljuivo odstrane traktora,
52) prikljuak za izvoenje radova je izmenljivo orue koje slui
obavljanju poljoprivrednih, umskih ili drugih radova, i koje se u
svrhu izvoenja radova postavlja ili prikljuuje na
motornovozilo,
-
53) zapreno vozilo je vozilo koje je namenjeno i osposobljeno da
ga vue upregnuta ivotinja,54) tramvaj je insko vozilo namenjeno
prvenstveno za prevoz putnika, koje se kree po inama, i
koje je radi napajanja elektrinom energijom povezano na
elektrini vod,55) vojno vozilo je svako borbeno i neborbeno vozilo
i drugo vozilo koje je registrovano po
posebnim propisima ministarstva nadlenog za poslove odbrane, kao
i svako drugo propisnoobeleeno vozilo dok se, po osnovu izvravanja
materijalne obaveze, nalazi na korienju ujedinicama i ustanovama
ministarstva nadlenog za poslove odbrane i Vojske Srbije,
56) registrovano vozilo je vozilo koje je upisano u jedinstveni
registar vozila i za koje je izdatasaobraajna dozvola, registarske
tablice i registraciona nalepnica,
57) masa vozila je masa praznog vozila sa svim punim
rezervoarima i propisanom opremom,58) nosivost vozila je masa do
koje se vozilo moe opteretiti prema deklaraciji proizvoaa, pri
emu se u tu masu rauna i vertikalno optereenje koje vozilo prima
od prikljunog vozila,59) najvea dozvoljena masa vozila je zbir mase
vozila i nosivosti vozila,60) ukupna masa vozila je masa vozila i
masa kojom je vozilo optereeno (lica i teret),61) najvea dozvoljena
ukupna masa vozila, odnosno skupa vozila je najvea masa
optereenog
vozila, odnosno skupa vozila, koji je nadleni dravni organ
propisao kao najveu dozvoljenu,62) najvea dozvoljena masa skupa
vozila je zbir najveih dozvoljenih masa vozila koja ine
skup, umanjen za vertikalno optereenje koje vozilo prima od
prikljunog vozila,63) ukupna masa skupa vozila je masa optereenog
skupa vozila (lica i teret),64) osovinsko optereenje je deo ukupne
mase vozila u horizontalnom poloaju kojim njegova
osovina optereuje kolovoz u stanju mirovanja vozila,65)
prepravka vozila je promena konstruktivnih karakteristika vozila
kojim se menja namena ili
vrsta vozila ili deklarisane tehnike karakteristike vozila ili
deklarisane karakteristike ureaja isklopova vozila,
66) popravka vozila je dovoenje vozila, odnosno ureaja i
sklopova vozila u ispravno stanje, 67) uesnik u saobraaju je lice
koje na bilo koji nain uestvuje u saobraaju,68) voza je lice koje
na putu upravlja vozilom,69) peak je lice koje se kree po putu,
odnosno koje po putu sopstvenom snagom vue ili gura
vozilo, runa kolica, deje prevozno sredstvo, kolica za nemona
lica ili lice u dejem prevoznomsredstvu ili lice u kolicima za
nemona lica koje pokree sopstvenom snagom ili snagom motora ililice
koje klizi klizaljkama, skijama, sankama ili se vozi na
koturaljkama, skejtbordu i sl,
70) srednja (prosena) brzina kretanja vozila, na odreenoj
deonici puta, predstavlja kolinikizmeu duine te deonice i vremena
za koje vozilo tu duinu pree,
71) zaustavljanje vozila je svaki prekid kretanja vozila na putu
u trajanju do tri minuta, pri emuvoza ne naputa vozilo, osim
prekida radi postupanja po znaku ili pravilu kojim se
reguliesaobraaj,
72) parkiranje vozila je svaki prekid kretanja vozila, osim
prekida radi postupanja po znaku ilipravilu kojim se regulie
saobraaj, koje se ne smatra zaustavljanjem,
73) mimoilaenje je prolaenje uesnika u saobraaju pored drugog
uesnika u saobraaju kojidolazi iz suprotnog smera,
74) preticanje je prolaenje uesnika u saobraaju pored drugog
uesnika u saobraaju koji sekree kolovozom u istom smeru,
75) obilaenje je prolaenje uesnika u saobraaju pored drugog
uesnika u saobraaju koji sene pomera, objekta ili prepreke na
kolovozu,
76) proputanje je radnja koju uesnik u saobraaju preduzima kako
bi omoguio kretanje drugoguesnika u saobraaju koji ima prvenstvo
prolaza, tako da ne doe do promene dotadanjeg nainakretanja uesnika
u saobraaju koji ima prvenstvo prolaza, odnosno do njihovog
kontakta,
77) kolona vozila je niz od najmanje tri vozila koja su
zaustavljena ili se kreu jedno iza drugogistom saobraajnom trakom u
istom smeru, iji je nain kretanja meusobno uslovljen i izmeu
kojihne moe bez ometanja ui drugo vozilo,
78) vidljivost je odstojanje na kome uesnik u saobraaju moe
jasno videti kolovoz,79) preglednost je odstojanje na kome uesnik u
saobraaju, s obzirom na fizike prepreke, moe
u uslovima normalne vidljivosti jasno videti drugog uesnika u
saobraaju, odnosno drugu moguuprepreku na putu,
80) uslovi smanjene vidljivosti su uslovi u kojima je vidljivost
manja od 200 m na putu izvannaselja, odnosno 100 m na putu u
naselju,
81) svetloodbojni prsluk je prsluk koji reflektuje svetlost,82)
saobraajna nezgoda je nezgoda koja se dogodila na putu ili je
zapoeta na putu, u kojoj je
uestvovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojoj je najmanje
jedno lice poginulo ili povreeno ilije nastala materijalna
teta,
83) evropski izvetaj o saobraajnoj nezgodi je propisani obrazac
koji uesnici u saobraajnojnezgodi popunjavaju nakon saobraajne
nezgode sa manjom materijalnom tetom,
84) instruktor vonje je voza motornog vozila koji je ovlaen da
obavlja praktinu obukukandidata za vozaa,
85) ispitiva je lice koje u ispitnoj komisiji za vozaki ispit
utvruje da li je kandidat stekaopotrebna znanja i vetine za
samostalno i bezbedno upravljanje vozilom u saobraaju na putu,
-
86) odstojanje je najkraa uzduna udaljenost izmeu najisturenijih
taaka vozila, lica, odnosnoobjekata,
87) rastojanje je najkraa bona udaljenost izmeu najisturenijih
taaka vozila, lica, odnosnoobjekata,
88) vozilo od istorijskog znaaja (oldtajmer) je motorno ili
prikljuno vozilo koje predstavljamaterijalni spomenik tehnike
kulture, tradicije i drutvenog naslea,
89) odbaeno vozilo je vozilo na putu koje je vidno zaputeno i
koje nije registrovano,90) mesto za sedenje je sedite ili prostor
bez sedita sa dostupnim elementima za montau
sedita ili prostor bez sedita sa dostupnim prikljucima
sigurnosnih pojaseva, pri emu sedostupnim elementima za montau
sedita i prikljucima sigurnosnih pojaseva smatraju oni elementii
prikljuci koji nisu mehaniki onesposobljeni,
91) saobraajna signalizacija je sistem sredstava, ureaja i
oznaka za regulisanje i voenjesaobraaja,
92) saobraajni znak je znak kojim se upotrebom grafikih ili
svetlosnih ili brojanih ili slovnihoznaka ili drugih simbola,
uesnici u saobraaju upozoravaju na opasnosti na putu, stavljaju im
sedo znanja ogranienje, zabrane i obaveze, odnosno daju obavetenja
potrebna za bezbednokretanje po putu,
93) saobraajna dozvola je javna isprava (reenje) koja sa
registracionom nalepnicom daje pravona korienje vozila u saobraaju
za vreme vaenja registracione nalepnice,
94) registarska tablica je oznaka na vozilu kojom se oznaava da
je vozilo upisano u jedinstveniregistar vozila,
95) registraciona nalepnica je oznaka kojom se odreuje da vozilo
moe da uestvuje usaobraaju u odreenom vremenskom roku,
96) vozaka dozvola je javna isprava (reenje) nadlenog organa
kojim se nekom licu daje pravoda u saobraaju na putu upravlja
vozilom odreene kategorije na odreeno vreme,
97) dozvola (licenca) za instruktora ili predavaa ili ispitivaa
je javna isprava (reenje) koja licimadaje pravo da vre praktinu
obuku ili obavljaju teoretsku nastavu ili poslove ispitivaa na
odreenovreme,
98) dozvola (licenca) za kontrolora tehnikog pregleda je javna
isprava (reenje) koja licima dajepravo da obavljaju tehniki pregled
vozila na odreeno vreme,
99) "psihoaktivna supstanca" je vrsta droge, leka na kome je
naznaeno da se ne smeupotrebljavati pre i za vreme vonje, kao i
druga hemijska materija koja moe uticati na psihofizikusposobnost
uesnika u saobraaju (osim alkohola),
100) "dnevno vreme upravljanja" je ukupno vreme upravljanja
vozilom izmeu dva dnevnaodmora ili izmeu dnevnog i nedeljnog
odmora,
101) "dnevni odmor" je neprekidni vremenski period tokom koga
voza slobodno raspolaesvojim vremenom i moe biti puni dnevni odmor,
kada traje najmanje 11 sati ili skraeni dnevniodmor, kada traje
najmanje devet sati, a manje od 11 sati,
102) "nedelja" je vremenski period izmeu ponedeljka u 00:00 sati
i nedelje u 24:00 sata,103) "nedeljni odmor" je neprekidni
vremenski period tokom koga voza slobodno raspolae
svojim vremenom i moe biti puni nedeljni odmor, kada traje
najmanje 45 sati ili skraeni nedeljniodmor, kada traje najmanje 24
sata, a manje od 45 sati.
Bliu podelu motornih i prikljunih vozila iz stava 1. ovog lana
propisuje ministar nadlean zaposlove saobraaja.
Izrazi koji se koriste u ovom zakonu a nisu posebno definisani u
stavu 1. ovog lana, imajuznaenje odreeno drugim propisima.
III. OSNOVI SISTEMA BEZBEDNOSTI SAOBRAAJA
1. Telo za koordinaciju bezbednosti saobraaja na putevima
lan 8.
U cilju ostvarivanja saradnje i usklaenog obavljanja poslova u
funkciji unapreenja bezbednostisaobraaja na putevima, kao i
iniciranja i praenja preventivnih i drugih aktivnosti u
oblastibezbednosti saobraaja na putevima, Vlada obrazuje Telo za
koordinaciju poslova bezbednostisaobraaja na putevima (u daljem
tekstu: Telo za koordinaciju), kao koordinaciono telo Vlade, u
ijisastav ulaze ministri nadleni za poslove saobraaja, unutranje
poslove, zdravlja, rada, pravde, prosvete i trgovine i usluga.
Izvrni organ jedinice teritorijalne autonomije, odnosno jedinice
lokalne samouprave, optinskovee, odnosno gradsko vee, moe da osnuje
telo za koordinaciju (komisija, savet i sl.), radiusklaivanja
poslova bezbednosti saobraaja na putevima koji su iz delokruga
jedinice teritorijalneautonomije, odnosno jedinice lokalne
samouprave.
-
Aktom Vlade, odnosno nadlenog izvrnog organa blie se ureuje
organizacija i nain rada Telaza koordinaciju i obrazuju se strune
radne grupe za potrebe Tela za koordinaciju.
2. Agencija za bezbednost saobraaja
lan 9.
Vlada, na predlog ministarstva nadlenog za poslove saobraaja,
osniva Agenciju za bezbednostsaobraaja, kao javnu agenciju (u
daljem tekstu: Agencija).
Agencija:1) analizira, prati i unapreuje sistem bezbednosti
saobraaja (razvoj i korienje jedinstvene
baze podataka od znaaja za bezbednost saobraaja), 2) radi na
unapreenju bezbednosti vozaa i drugih uesnika u saobraaju, kao i na
unapreenju
bezbednosti saobraaja sa stanovita vozila,3) obavlja
preventivno-promotivne aktivnosti u saradnji sa centrima za
promociju zdravlja naroda,
odnosno instituta za javno zdravlje, osnovanih u skladu sa
propisima kojima se ureuje zdravstvenazatita i vodi kampanje o
bezbednosti saobraaja,
4) obezbeuje bazu podataka o tehnikim karakteristikama motornih
i prikljunih vozila, koji su odznaaja za primenu propisa o
bezbednosti saobraaja na putevima,
5) sprovodi struni ispit, organizuje seminare unapreenja znanja
i obavlja proveru znanja zapredavae teorijske nastave u obuci
vozaa,
6) organizuje seminare unapreenja znanja i obavlja proveru
znanja za instruktora vonje i zaprofesionalnog vozaa,
7) sprovodi struni ispit za ispitivaa, organizuje seminare
unapreenja znanja i obavlja provereznanja za ispitivae na vozakom
ispitu,
8) organizuje obuku i organizuje i sprovodi struni ispit za
vozaa turistikog voza,9) organizuje obuku i organizuje i sprovodi
struni ispit za vozaa tramvaja,10) organizuje obuku i organizuje i
sprovodi ispit znanja za vozae kojima je oduzeta vozaka
dozvola zbog nesavesnog upravljanja,11) sprovodi struni ispit za
kontrolora tehnikog pregleda, organizuje seminare unapreenja
znanja i obavlja provere znanja za kontrolora tehnikog
pregleda,12) izdaje dozvole (licence) i izdaje uverenja u skladu sa
ovim zakonom,13) sarauje sa regionalnim i lokalnim telima za
bezbednost saobraaja,14) izdaje periodine analize i publikacije sa
podacima o saobraaju i saobraajnim nezgodama,15) organizuje i
obezbeuje objavljivanje strune literature iz oblasti
osposobljavanja vozaa,16) obavlja poslove u vezi sa primenom
digitalnih tahografa, 17) obavlja i druge zadatke vezane za
unapreenje bezbednosti saobraaja, utvrene ovim
zakonom i drugim propisima.Poslove iz stava 2. ovog lana
Agencija vri kao poverene poslove.Za izvravanje pojedinih poslova,
koji se odnose na organizaciju poslova iz stava 2. ovog lana,
Agencija moe angaovati pravno lice koje je materijalno i struno
osposobljeno da obavlja teposlove.
lan 10.
Agencija se finansira iz:1) cene usluga koje plaaju korisnici
usluga i posebnih naknada za obavljanje poslova koje vri
Agencija,2) donacija, priloga i drugih bespovratnih davanja
datih osnivau ili Agenciji,3) ostalih izvora. Visinu cena i naknada
iz stava 1. taka 1) ovog lana utvruje Vlada na predlog Agencije, a
po
pribavljenom miljenju ministarstva nadlenog za saobraaj i za
trgovinu i usluge.Sredstva za osnivanje i poetak rada Agencije
obezbeuju se iz budeta Republike Srbije.Saglasnost na akt kojim se
utvruje visina plata i broj zaposlenih u Agenciji daje Vlada.
Izvravanje rashoda Agencije ne moe se vriti ukoliko Vlada nije dala
saglasnost na finansijski
plan.
3. Strategija bezbednosti saobraaja
lan 11.
Vlada donosi Nacionalnu strategiju bezbednosti saobraaja na
putevima (u daljem tekstu: Nacionalna strategija).
-
Nacionalna strategija sadri najznaajnija obeleja postojeeg
stanja bezbednosti saobraaja, dugorone i kratkorone ciljeve,
smernice, kljune oblasti rada i rokove za donoenje
odgovarajuegNacionalnog plana.
Nacionalnu strategiju predlae Telo za koordinaciju za period od
najmanje pet godina, do krajajuna u poslednjoj godini vaenja
Nacionalne strategije.
lan 12.
Na osnovu Nacionalne strategije, na predlog Tela za
koordinaciju, Vlada donosi Nacionalni planbezbednosti saobraaja na
putevima (u daljem tekstu: Nacionalni plan), za period od najmanje
jednegodine.
Nacionalni plan sadri naroito: zadatke, mere po prioritetima,
odgovorne subjekte, rokove ifinansijska sredstva u kljunim
oblastima rada.
lan 13.
Skuptine jedinica teritorijalne autonomije, odnosno jedinica
lokalne samouprave, donosestrategiju i godinji plan bezbednosti
saobraaja na putevima na svom podruju u skladu saNacionalnom
strategijom i Nacionalnim planom.
4. Praenje bezbednosti saobraaja
lan 14.
Vlada podnosi Narodnoj skuptini izvetaj o stanju bezbednosti
saobraaja na putevima, najmanje dvaput godinje.
Nadleni izvrni organ jedinice teritorijalne autonomije, odnosno
jedinice lokalne samouprave, optinsko vee, odnosno gradsko vee,
podnosi skuptini izvetaj o stanju bezbednosti saobraajana tom
podruju najmanje dvaput godinje.
lan 15.
U cilju neprekidnog praenja stanja bezbednosti saobraaja na
putevima u Republici Srbiji, Agencija predlae sistem jedinstvene
osnove evidentiranja i praenja najznaajnijih obelejabezbednosti
saobraaja.
Dravni organi i drugi subjekti duni su da Agenciji dostavljaju
propisane podatke o obelejimaznaajnim za bezbednost saobraaja.
lan 16.
Informacije o obelejima bezbednosti saobraaja iz jedinstvene
baze podataka iz lana 9. stav 2. taka 1) ovog zakona su javne i
dostupne svima pod jednakim uslovima, osim onih ije objavljivanjeje
zakonom zabranjeno.
5. Finansiranje bezbednosti saobraaja
lan 17.
Republika, jedinica teritorijalne autonomije i jedinica lokalne
samouprave, u okviru svojih prava idunosti, obezbeuju sredstva za
finansiranje unapreenja bezbednosti saobraaja.
Izvori sredstava za unapreenje bezbednosti saobraaja su:1) budet
Republike Srbije, budet jedinice teritorijalne autonomije i budet
jedinice lokalne
samouprave,2) naplaene novane kazne za prekraje predviene
propisima o bezbednosti saobraaja na
putevima,3) pokloni ili prilozi pokrovitelja dati Republici,
jedinici teritorijalne autonomije ili jedinici lokalne
samouprave,4) ostali prihodi.
-
lan 18.
Sredstva od novanih kazni iz lana 17. stav 2. taka 2) ovog
zakona, u visini od 70% pripadajubudetu Republike, a u visini od
30% pripadaju budetu jedinice lokalne samouprave na ijoj
teritorijije prekraj uinjen. Od 70% sredstava koja pripadaju budetu
Republike, 75% se koristi za potrebeMinistarstva unutranjih
poslova. Od 30% sredstava koja pripadaju budetu jedinice
lokalnesamouprave na ijoj teritoriji je prekraj uinjen, 50%
sredstava se koristi za popravljanjesaobraajne infrastrukture
jedinice lokalne samouprave na ijoj teritoriji je prekraj
uinjen.
Sredstva iz stava 1. ovog lana koriste se za namene utvrene u
tom stavu, odnosno zafinansiranje unapreenja bezbednosti saobraaja
na putevima.
lan 19.
Sredstva iz lana 17. ovog zakona koriste se za:1) rad Tela za
koordinaciju,2) unapreenje saobraajnog vaspitanja i obrazovanja,3)
preventivno-promotivne aktivnosti iz oblasti bezbednosti
saobraaja,4) nauno-istraivaki rad u oblasti bezbednosti
saobraaja,5) tehniko opremanje jedinica saobraajne policije koje
kontroliu i reguliu saobraaj na
putevima i drugih organa nadlenih za poslove bezbednosti
saobraaja. Sredstva iz lana 17. ovog zakona koriste se prema
programu koji donosi Vlada, nadleni izvrni
organ jedinice teritorijalne autonomije, odnosno nadleni izvrni
organ jedinice lokalne samouprave, na predlog tela za
koordinaciju.
IV. PRAVILA SAOBRAAJA
1. Opte odredbe
lan 20.
Uesnici u saobraaju duni su da postupaju u skladu sa propisima o
pravilima saobraaja, saobraajnoj signalizaciji i znacima i
naredbama koje daje ovlaeno slubeno lice nadlenogorgana.
Uesnici u saobraaju duni su da postupaju u skladu sa saobraajnom
signalizacijom i kadatime odstupaju od propisa o pravilima
saobraaja. Uesnici u saobraaju su duni da postupaju posaobraajnim
znakovima i kada se njihovo znaenje razlikuje od znaenja oznaka na
kolovozu itrotoaru.
Uesnici u saobraaju duni su da postupaju u skladu sa svetlosnim
saobraajnim znakom i kadse znaenje tog znaka razlikuje od znaenja
ostalih saobraajnih znakova ili pravila saobraaja. Meusobno
prvenstvo prolaza uesnika u saobraaju, koji na raskrsnici
svetlosnim saobraajnimznakovima istovremeno dobijaju pravo prolaza,
regulie se pravilima saobraaja.
Uesnici u saobraaju duni su da postupaju prema znacima, odnosno
naredbama koja dajuovlaena lica (u daljem tekstu: policijski
slubenici) i kad time odstupaju od svetlosnogsaobraajnog znaka, ili
drugog saobraajnog znaka ili pravila saobraaja.
lan 21.
Voza je duan da, s obzirom na brzinu kretanja vozila i druge
okolnosti saobraaja, vozilo drina takvom odstojanju i rastojanju od
drugih vozila, odnosno uesnika u saobraaju, da ne izazivaopasnost i
ne ometa druge uesnike u saobraaju.
lan 22.
Predmet, odnosno materija koja moe da ugrozi, odnosno ometa
bezbednost saobraaja, ne smese nalaziti na putu.
Uesnik u saobraaju je duan da, bez odlaganja, sa puta ukloni
predmet, odnosno materiju kojase na kolovozu nala njegovim
injenjem, kao i predmet, odnosno materiju koja potie sa vozilakojim
upravlja.
-
Ukoliko je u mogunosti i ako time ne ometa bezbednost saobraaja,
uesnik u saobraaju jeduan, u cilju bezbednosti saobraaja, da ukloni
predmete i prepreke koji ugroavaju bezbednostsaobraaja sa kolovoza,
a ako nije u mogunosti, duan je da o tome, bez odlaganja,
obavestipoliciju ili preduzee koje se stara o odravanju puta.
Uesnik u saobraaju je duan da, bez odlaganja, obavesti policiju
o svakom dogaaju, odnosnopojavi, koja moe ugroziti ili ugroava
bezbednost saobraaja.
Vlasnik, odnosno korisnik vozila, ne sme dozvoliti da se odbaeno
vozilo nalazi na putu, odnosnomestu na kome je dozvoljeno
zaustavljanje ili parkiranje vozila.
lan 23.
Voza je duan da obrati panju na peake koji se nalaze na kolovozu
ili stupaju na kolovoz iliiskazuju nameru da e stupiti na
kolovoz.
Kada prilazi peakom prelazu, voza mora da prilagodi brzinu
vozila tako da u svakoj situacijikoju vidi ili ima razloga da
predvidi, moe bezbedno da zaustavi vozilo ispred peakog
prelaza.
Na delu puta na kome se kreu deca, odnosno su postavljeni
saobraajni znakovi o ueu deceu saobraaju, voza je duan da vozi sa
naroitom opreznou, tako da moe blagovremeno dazaustavi vozilo.
lan 24.
Slepa osoba koja samostalno uestvuje u saobraaju kao peak, treba
da se kree uz pomobelog tapa i/ili obuenog psa vodia.
Vozilo koje je podeeno da njime upravlja osoba sa invaliditetom
moe, na zahtev te osobe, bitioznaeno nalepnicom iji izgled, sadraj,
nain postavljanja i blie uslove za izdavanje utvrujeministar
nadlean za poslove saobraaja.
Oznaku iz stava 2. ovog lana izdaje nadleni organ jedinice
lokalne samouprave.
lan 25.
Voza vozila koje obilazi vozilo za javni prevoz putnika, odnosno
autobus kojim se obavlja prevozputnika za sopstvene potrebe, koje
se nalazi na stajalitu, mora da upravlja vozilom tako da neugroava
lice koje u to vozilo ulazi ili izlazi.
Lice iz stava 1. ovog lana, koje zbog ulaska, odnosno izlaska iz
vozila treba da stupi na kolovoz, duno je da se prethodno uveri da
stupanjem na kolovoz ne ometa saobraaj i ne ugroavabezbednost
saobraaja.
Voza vozila mora da se zaustavi iza vozila iz stava 1. ovog
lana, kada lica koja ulaze, odnosnoizlaze iz tog vozila, moraju da
preu preko saobraajne trake, odnosno biciklistike staze ili
trakekojom se vozilo kree.
lan 26.
Ukoliko se vozilo za organizovan prevoz dece zaustavlja radi
ulaska ili izlaska dece, na putu sapo jednom saobraajnom trakom po
smeru, vozai ostalih vozila su duni da se zaustave dok decaulaze
ili izlaze iz vozila.
Za vreme ulaska i izlaska dece iz vozila, voza tog vozila mora
ukljuiti sve pokazivae pravca.Vozilo kojim se vri organizovan
prevoz dece mora biti obeleeno posebnim znakom, koji
propisuje ministar nadlean za poslove saobraaja.Blie propise o
izgledu i nainu postavljanja posebnog znaka za obeleavanje vozila
kojim se
organizovano prevoze deca donosi ministar nadlean za poslove
saobraaja.
lan 27.
Voza je duan da, u naselju, omogui ukljuivanje u saobraaj
autobusu koji se propisnoukljuuje u saobraaj sa stajalita.
lan 28.
Voza ne sme da koristi telefon, odnosno druge ureaje za
komunikaciju ukoliko nema, odnosnone koristi, opremu koja omoguava
telefoniranje bez angaovanja ruku za vreme vonje.
Voza ne sme da koristi audio, odnosno video ureaje na nain da ne
uje zvune signale drugihuesnika u saobraaju, niti da preduzima
druge radnje koje ometaju njegovu panju pri upravljanjuvozilom.
-
Lice koje se prevozi vozilom ne sme da ometa vozaa u upravljanju
vozilom, niti da utie nanjega da upravlja vozilom na nain kojim se
umanjuje bezbednost saobraaja.
Odredbe stava 1. ovog lana koje se odnose na druge ureaje za
komunikaciju ne primenjuju sena vozae vozila Ministarstva
unutranjih poslova, Bezbednosno-informativne agencije,
VojskeSrbije, Vojno-bezbednosne agencije, Vojno-obavetajne
agencije, hitne medicinske pomoi ivatrogasne slube, dok upravljaju
vozilom prilikom izvravanja poslova u vezi sa slubenomdunou,
odnosno delatnou, kao i vozae vozila Ministarstva pravde - Uprave
za izvrenjekrivinih sankcija kada prevoze lica liena slobode i
vozae auto taksi prevoza u obavljanju slubenedunosti.
lan 29.
U vozilu se u saobraaju na putu ne sme koristiti, niti nalaziti,
ureaj odnosno sredstvo, kojim semoe otkrivati ili ometati rad
ureaja za merenje brzine kretanja vozila, odnosno drugih
ureajanamenjenih za otkrivanje i dokumentovanje prekraja.
Zabranjeno je stavljati u promet i reklamirati ureaje i predmete
iz stava 1. ovog lana.
lan 30.
Voza i putnici u motornom vozilu u kome su ugraeni, odnosno
postoje mesta za ugradnjusigurnosnih pojaseva, duni su da u
saobraaju na putu koriste sigurnosni pojas na nain koji jepredvideo
proizvoa vozila.
Kada vozilo uestvuje u saobraaju na putu, u putnikom, teretnom
vozilu i autobusu se moranalaziti odgovarajui svetloodbojni
prsluk.
lan 31.
U motornom vozilu na prednjem seditu ne sme da se prevozi dete
mlae od 12 godina, kao nilice koje je pod uticajem alkohola,
odnosno psihoaktivnih supstanci ili iz drugih razloga nijesposobno
da upravlja svojim postupcima.
Dete do tri godine starosti prevozi se u bezbednosnom seditu,
odnosno korpi, osim u vozilima zajavni prevoz putnika.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, dete do tri godine, moe se
prevoziti na prednjem seditu, ukoliko se prevozi u bezbednosnom
seditu - korpi, koja je okrenuta suprotno pravcu kretanja vozila,
kada vozilo nema ili je iskljuen bezbednosni vazduni jastuk.
Blie propise o nainu prevoenja dece i uslovima koje mora da
ispunjava bezbednosno sedite -korpa donosi ministar nadlean za
poslove saobraaja.
lan 32.
Voza ne sme naglo da menja nain vonje, osim u sluaju izbegavanja
neposredne opasnosti.Voza koji namerava da pomeri vozilo udesno ili
ulevo, menja saobraajnu traku, pretie, obilazi,
zaustavlja, skree, okree se polukruno, vozi unazad, prestrojava
se i sl., sme da otpone takvuradnju samo ako se uverio da to moe da
uini na bezbedan nain.
Nakon uveravanja da sme da otpone eljenu radnju voza je duan da
druge uesnike usaobraaju jasno i blagovremeno obavesti o tome,
dajui im znak pomou pokazivaa pravca ili, akooni ne postoje,
odgovarajui znak rukom. Voza koji pokazivaem pravca daje propisani
znak, moradavati znak za sve vreme vrenja radnje vozilom, a po
izvrenoj radnji mora prestati sa davanjemtog znaka.
2. Ukljuivanje vozila u saobraaj
lan 33.
Voza sme da se ukljui vozilom u saobraaj na putu sa povrine na
kojoj se ne vri saobraaj ilisa mesta na kome je vozilo bilo
zaustavljeno ili parkirano ili da se ukljui vozilom u saobraaj,
samoako se uverio da time nee ometati ostale uesnike u saobraaju i
o tome obavestio druge uesnikeu saobraaju.
-
Kada se voza ukljuuje u saobraaj iz dvorita, garae ili druge
povrine, u uslovima nedovoljnepreglednosti ili vidljivosti, duan je
da bezbedno ukljuenje izvede uz pomo lica koje se nalazi napogodnom
mestu van vozila i koje mu daje odgovarajue znakove.
3. Kretanje vozila po putu
lan 34.
Za kretanje vozila voza mora da koristi povrinu namenjenu za
saobraaj one vrste vozila kojimupravlja, osim u sluajevima
predvienim ovim zakonom.
Voza vozila koji se kree povrinom koja nije namenjena za
saobraaj te vrste vozila, ako jeovim zakonom to dozvoljeno,
obavezan je da upravlja vozilom sa naroitom panjom.
lan 35.
Vozilo se kree desnom stranom kolovoza u smeru kretanja.Voza je
duan da vozilo u kretanju dri to blie desnoj ivici kolovoza i na
tolikoj udaljenosti od
nje da, s obzirom na brzinu kretanja vozila, uslove saobraaja i
na stanje i osobine puta, neugroava druge uesnike u saobraaju i ne
izlae sebe opasnosti.
Na putu u naselju sa najmanje dve saobraajne trake za isti smer,
voza moe da se kreevozilom saobraajnom trakom koja se ne nalazi uz
desnu ivicu kolovoza, ako time ne ometa vozilakoja se kreu iza
njegovog vozila.
Odredba stava 3. ovog lana ne odnosi se na vozaa teretnog vozila
ija je najvea dozvoljenamasa vea od 3.500 kg, vozaa vozila koje na
ravnom putu ne moe razviti brzinu veu od 40 km/h ina vozaa vozila
koje nije motorno vozilo, osim na delu puta ispred raskrsnice ili
drugog mesta nakome vozilo skree ulevo, odnosno kada vri preticanje
ili obilaenje.
U sluaju zastoja saobraaja na putu gde postoje fiziki odvojene
kolovozne trake, vozai suduni da ostave slobodan prostor za prolaz
vozila pod pratnjom i vozila sa pravom prvenstvaprolaza, na taj
nain to e vozai koji se nalaze u desnoj odnosno srednjim
saobraajnim trakamazauzeti poloaj uz desnu ivicu saobraajne trake,
a vozai koji se nalaze u levoj saobraajnoj tracizauzeti poloaj uz
levu ivicu saobraajne trake, tako da ostavljen prostor mora biti
dovoljan zanesmetani prolaz ovih vozila.
lan 36.
Na putu za saobraaj vozila u oba smera na kome postoje najmanje
etiri saobraajne trake, voza ne sme vozilom da se kree, odnosno
prelazi na kolovoznu traku namenjenu za saobraajvozila iz suprotnog
smera.
Na putu za saobraaj vozila u oba smera na kome postoje tri
saobraajne trake, voza ne smevozilom da se kree saobraajnom trakom
koja se nalazi uz levu ivicu puta u pravcu kretanja vozila.
Na putu na kome su kolovozne trake fiziki odvojene jedna od
druge, voza ne sme vozilom dase kree kolovoznom trakom namenjenom
za saobraaj vozila iz suprotnog smera.
Na putu za saobraaj vozila u jednom smeru, voza ne sme vozilom
da se kree u zabranjenomsmeru.
Ukoliko je na putu sa vie saobraajnih traka za kretanje u istom
smeru onemoguen saobraajna jednoj od traka ili se traka zavrava,
voza koji se kree u istom smeru, u saobraajnoj tracipored, duan je
da omogui ukljuivanje jednog vozila u traku kojom se on kree.
lan 37.
Voza ne sme da se kree vozilom unazad.Kretanje vozilom unazad
dozvoljeno je iskljuivo na kratkom delu puta, onom stranom
kolovoza
kojom se do tada vozilo kretalo unapred ako se time ne ugroavaju
niti ometaju drugi uesnici usaobraaju.
Kretanje vozila unazad nije dozvoljeno na nepreglednom delu
puta, pri smanjenoj vidljivosti, utunelima, na delu puta gde je
zabranjeno zaustavljanje i na prelazima preko eleznike pruge.
lan 38.
Voza ne sme naglo da uspori vozilo, osim u sluaju izbegavanja
neposredne opasnosti.
-
Voza koji znatno usporava vozilo duan je da to uini na nain
kojim nee ugroziti, odnosno
ometati vozae koji se kreu iza njega.
lan 39.
Tramvajskom baticom, odnosno saobraajnom trakom namenjenom za
kretanje vozila za javniprevoz putnika, dozvoljen je saobraaj
vozila sa prvenstvom prolaza i vozila pod pratnjom.
lan 40.
Za vonju bicikla, gde ne postoji posebna staza, odnosno traka,
sme da se koristi kolovoz u iriniod najvie jedan metar od desne
ivice kolovoza.
4. Nasilnika vonja
lan 41.
Nasilnika vonja je postupanje vozaa koje je u gruboj suprotnosti
sa pravilima saobraaja, odnosno, prilikom koje voza ne pokazuje
obzir prema bezbednosti ostalih uesnika u saobraaju.
Pod nasilnikom vonjom smatra se i:1) kada voza dva ili vie puta
proe svetlosni saobraajni znak kada mu je tim znakom
zabranjen prolaz, ako izmeu dva uzastopna prolaska nije prolo
vie od 10 minuta,2) kada voza izvri preticanje kolone vozila pri
emu svojim vozilom prelazi ili se kree po
neisprekidanoj uzdunoj liniji koja razdvaja kolovozne trake po
smerovima kretanja.
5. Brzina
lan 42.
Voza je duan da brzinu kretanja vozila prilagodi osobinama i
stanju puta, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama,
stanju vozila i tereta, gustini saobraaja i drugim
saobraajnimuslovima, tako da vozilo moe blagovremeno da zaustavi
pred svakom preprekom koju pod datimokolnostima moe da vidi ili ima
razloga da predvidi, odnosno da vozilom upravlja na nain kojim
neugroava bezbednost saobraaja.
Ako voza vozi sporo u meri u kojoj ometa normalan saobraaj, duan
je da na prvomodgovarajuem mestu omogui da ga drugo vozilo bezbedno
pretekne, obie ili proe.
Sve odredbe ovog zakona koje se odnose na brzinu primenjuju se
na trenutno izmerenu brzinu isrednju (prosenu) brzinu.
lan 43.
Na putu u naselju, voza ne sme vozilom da se kree brzinom veom
od 50 km/h, odnosnobrzinom veom od brzine dozvoljene postavljenim
saobraajnim znakom za celo naselje ili njegovdeo.
Izuzetno, na putu u naselju, iji saobraajno-tehniki elementi to
omoguavaju, moe da sesaobraajnim znakom dozvoli kretanje vozilom
brzinom i do 80 km/h.
lan 44.
Na putu van naselja voza ne sme vozilom da se kree brzinom veom
od:1) 120 km/h na auto-putu,2) 100 km/h na motoputu,3) 80 km/h na
ostalim putevima.Na putu van naselja voza ne sme vozilom da se kree
brzinom veom od brzine dozvoljene
saobraajnim znakom.
lan 45.
Brzina kretanja vozila na putevima prema vrsti vozila ograniava
se na:
-
1) 80 km/h - za autobuse i autobuse sa prikljunim vozilom za
prevoz tereta kao i za teretnamotorna vozila ija najvea dozvoljena
masa nije vea od 7.500 kg, osim na autoputu gde je najveadozvoljena
brzina 100 km/h,
2) 80 km/h - za motorna vozila koja vuku prikljuno vozilo za
stanovanje (karavan), 3) 70 km/h - za autobuse kada se vri
organizovani prevoz dece, za zglobne autobuse bez mesta
za stajanje, za teretna motorna vozila ija je najvea dozvoljena
masa vea od 7.500 kg i za teretnamotorna vozila sa prikljunim
vozilom, osim na autoputu gde je najvea dozvoljena brzina 90
km/h,
4) 50 km/h - za autobuse sa prikljunim vozilom za prevoz lica,
za gradske autobuse, autobusekoji, pored ugraenih sedita imaju i
odreena mesta za stajanje,
5) 40 km/h - za traktore, odnosno 30 km/h kada se u prikljunom
vozilu koje vue traktor prevozinajmanje jedno lice,
6) 20 km/h - za turistiki voz i radnu mainu na kojoj se prevoze
lica.U teretna vozila i skupove vozila ija najvea dozvoljena masa
prelazi 3500 kg i u autobuse mora
biti ugraen ispravan graninik brzine.
6. Skretanje
lan 46.
Voza vozila koji skree udesno duan je da skretanje izvri kreui
se krajnjom saobraajnomtrakom koja se protee uz desnu ivicu
kolovoza, ako saobraajnim znakom nije drugaije odreeno.
Voza vozila koji skree ulevo duan je da skretanje izvri kreui se
krajnjom levomsaobraajnom trakom koja se protee uz razdelnu liniju,
odnosno saobraajnom trakom koja seprotee uz levu ivicu puta sa
jednosmernim saobraajem, ako saobraajnim znakom nije
drukijeodreeno.
Voza vozila koji skree udesno duan je da propusti vozilo koje se
kree sa njegove desnestrane, saobraajnom trakom za vozila javnog
prevoza putnika.
7. Prvenstvo prolaza
lan 47.
Na raskrsnici ili u susretu sa drugim vozilom, voza je duan da
propusti vozilo koje dolazi sanjegove desne strane.
Voza vozila koji na raskrsnici skree ulevo, duan je da propusti
vozilo koje, dolazei izsuprotnog smera na raskrsnici zadrava pravac
kretanja ili skree udesno, ako saobraajnimznakom nije drukije
odreeno.
Izuzetno od st. 1. i 2. ovog lana, tramvaj u svim sluajevima ima
prvenstvo prolaza, akosaobraajnim znakom nije drukije odreeno.
Voza koji ulazi vozilom na put sa prvenstvom prolaza duan je da
propusti sva vozila koja sekreu tim putem.
Voza je duan da propusti sva vozila koja se kreu putem na koji
se ukljuuje i kada taj put nijesaobraajnim znakom oznaen kao put sa
prvenstvom prolaza, ako vozilom ulazi sa zemljanog putana put sa
savremenim kolovoznim zastorom ili ako na put ulazi sa povrine na
kojoj se ne vri javnisaobraaj.
Voza koji pri skretanju vozila preseca biciklistiku stazu ili
traku, duan je da propusti vozila kojase kreu stazom, odnosno
trakom.
8. Saobraaj na raskrsnici
lan 48.
Voza koji se pribliava raskrsnici duan je da prilagodi vonju
uslovima saobraaja na raskrsnici, a naroito da vozi brzinom pri
kojoj moe da se zaustavi i propusti vozila koja na raskrsnici
imajuprvenstvo prolaza.
Voza je duan da, na dovoljnom odstojanju pred raskrsnicom,
vozilom izvri prestrojavanje izauzme poloaj na saobraajnoj traci
predvienoj za prolazak kroz raskrsnicu u smeru u kojem elinastaviti
kretanje.
lan 49.
-
Voza ne sme vozilom da ue u raskrsnicu, iako ima prvenstvo
prolaza ili mu je semaforom todozvoljeno, ako e se zbog gustine
saobraaja zaustaviti na raskrsnici ili peakom prelazu, i
timeometati ili onemoguiti saobraaj vozila, odnosno peaka.
9. Polukruno okretanje
lan 50.
Voza ne sme da vri polukruno okretanje vozila u tunelu, na
mostu, vijaduktu, podvonjaku, nadvonjaku, kao i u uslovima smanjene
vidljivosti, odnosno na mestu gde je nedovoljnapreglednost, kao i
na delu puta koji nema dovoljnu irinu za polukruno okretanje tog
vozila.
10. Mimoilaenje
lan 51.
Prilikom mimoilaenja voza je duan da sa svoje leve strane ostavi
dovoljno rastojanja izmeusvog vozila i vozila sa kojim se
mimoilazi, po potrebi i da vozilo pomeri ka desnoj ivici
kolovoza.
Pri mimoilaenju sa peakom, voza je duan da dri bezbedno
rastojanje izmeu vozila ipeaka.
Ukoliko zbog prepreke na putu ili drugih uesnika u saobraaju
voza ne moe da postupi poodredbi stava 1. ovog lana, duan je da
uspori kretanje svog vozila i da ga, po potrebi, zaustavi dabi
propustio vozilo iz suprotnog smera.
Ukoliko je zbog nedovoljne irine puta ili prepreke mimoilaenje
onemogueno, voza kojem jeto, s obzirom na karakteristike i stanje
puta i okolnosti saobraaja, lake da izvede, duan je da seprvi
zaustavi i po potrebi, kretanjem unazad ili na drugi nain, pomeri
svoje vozilo i zauzme na putupoloaj koji omoguava mimoilaenje.
Kada na raskrsnici vozila dolaze iz suprotnih smerova i skreu u
levo, voza mimoilazi vozilo izsuprotnog smera tako to ga proputa sa
svoje desne strane.
lan 52.
Na delu puta koji je saobraajnim znakom oznaen kao opasan uspon,
odnosno kao opasnanizbrdica, na kome je mimoilaenje vozila nemogue
ili je veoma oteano, voza vozila koje sekree niz nagib duan je da
zaustavi svoje vozilo na pogodnom mestu ako primeti da mu
drugovozilo ide u susret uz nagib.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, voza koji se kree uz nagib duan
je da zaustavi svoje voziloako ispred sebe ima pogodno mesto za
zaustavljanje, koje omoguava bezbedno mimoilaenje i akobi, u sluaju
da tako ne postupi, mimoilaenje zahtevalo kretanje unazad jednog od
vozila.
Na putu iz stava 1. ovog lana, kada jedno od vozila koja se
mimoilaze mora da se kree unazad, kretae se unazad:
1) svako vozilo koje se susrelo sa vozilom koje vue prikljuno
vozilo,2) teretno vozilo koje se susrelo sa autobusom,3) vozilo
koje se susrelo sa vozilom vie vrste,4) ako se mimoilaze vozila
iste vrste - vozilo koje se kree niz nagib, osim ako je, s obzirom
na
uslove i poloaj vozila na putu, lake da to uini voza vozila koje
se kree uz nagib.U smislu stava 3. ta. 3) i 4) ovog lana, vozila se
klasifikuju od nie ka vioj vrsti na sledei
nain: motocikli kao i mopedi, tricikli i etvorocikli, putniko
vozilo, traktor, radna maina, teretnovozilo, autobus i skup
vozila.
11. Preticanje i obilaenje
lan 53.
Preticanje i obilaenje vri se sa leve strane vozila koje se
pretie.Preticanje mora da se vri sa desne strane ako je vozilo na
kolovozu zauzelo takav poloaj i
njegov voza daje takav znak da se sa sigurnou moe zakljuiti da
to vozilo skree ulevo.Tramvaj koji se kree po inama postavljenim na
sredini kolovoza sme da se pretie samo sa
desne strane, ako izmeu njega i desne ivice kolovoza postoji
saobraajna traka.Na putu na kome postoje najmanje dve saobraajne
trake namenjene za saobraaj vozila u istom
smeru, na kome su kolone vozila, bre kretanje vozila u jednoj
traci od kretanja vozila u drugoj tracine smatra se
preticanjem.
-
Na putu u naselju na kome postoje najmanje dve saobraajne trake
namenjene za saobraajvozila u istom smeru, prolaenje sa desne
strane vozila koje se ne kree krajnjom desnomsaobraajnom trakom, ne
smatra se preticanjem.
lan 54.
Voza kome je dat znak za preticanje duan je da pomeri svoje
vozilo ka desnoj ivici kolovoza.Voza ne sme da poveava brzinu
kretanja svog vozila dok ga drugo vozilo pretie.
lan 55.
Preticanje ili obilaenje voza sme da vri samo ako time ne ometa
normalno kretanje vozila kojadolaze iz suprotnog smera kada na putu
ima dovoljno prostora za bezbedno izvoenje tih radnji.
Voza ne sme da vri preticanje ili obilaenje kada time moe
ugroziti druge uesnike usaobraaju.
Voza ne sme vozilom da vri preticanje ili obilaenje:1) kolone
vozila,2) ako je voza koji se kree iza njega otpoeo preticanje ili
obilaenje,3) ako je voza ispred njega na istoj saobraajnoj traci
dao znak za preticanje ili obilaenje,4) ako bi time ugrozio
bezbednost saobraaja ili ometao saobraaj iz suprotnog smera,5) ako
po izvrenom preticanju ili obilaenju ne bi mogao da se vrati u
saobraajnu traku kojom
se kretao pre toga bez ometanja ili ugroavanja ostalih uesnika u
saobraaju, 6) zaustavnom trakom,7) na poetku prevoja, na prevoju,
ispred i u nepreglednoj krivini, osim na kolovozu sa najmanje
dve saobraajne trake za kretanje vozila u istom smeru,8) u
tunelu, osim u tunelu sa najmanje dve saobraajne trake za kretanje
vozila u istom smeru,9) vozila koje se pribliava peakom prelazu ili
ga prelazi,10) vozila koje se zaustavilo i zaustavlja radi
proputanja peaka na peakom prelazu,11) na prelazu puta preko
eleznike ili tramvajske pruge,12) kolone vozila pod pratnjom,13)
saobraajnom trakom za spora vozila,14) na mestu gde je to
zabranjeno saobraajnom signalizacijom, 15) na nain da prelazi
vozilom preko neisprekidane uzdune linije pri emu koristi
saobraajnu
traku namenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smera. Obilaenje
zaustavljene kolone na putu je zabranjeno ako se voza nakon
obilaenja ne bi
mogao bezbedno ukljuiti na saobraajnu traku namenjenu kretanju
vozila u smeru u kome se onkree.
Izuzetno, obilaenje u sluaju iz stava 3. taka 15) ovog lana je
dozvoljeno, pod uslovima izstava 1. ovog lana.
Voza koji pretie duan je da svoje vozilo dri na potrebnom
rastojanju i odstojanju od vozilakoje pretie, tako da ga ne ometa
niti ugroava druge u saobraaju.
lan 56.
Posle preticanja ili obilaenja voza je duan da se, bez ometanja
ili ugroavanja ostalih uesnikau saobraaju, vrati u saobraajnu traku
kojom se kretao pre toga.
lan 57.
Voza ne sme da pretie drugo vozilo neposredno ispred raskrsnice
ili na raskrsnici koja nije sakrunim tokom saobraaja.
Neposredno ispred raskrsnice i na raskrsnici voza u sluaju kada
se kree putem sa prvenstvomprolaza, sme da pretie:
1) vozilo koje skree u levo, a pretie se sa desne strane,2)
vozilo koje skree u desno, ali da pri tom svojim vozilom ne prelazi
na deo kolovoza namenjen
za saobraaj vozila iz suprotnog smera,3) vozilo koje se kree na
putu sa prvenstvom prolaza,4) vozilo koje se kree raskrsnicom na
kojoj je saobraaj regulisan svetlosnim saobraajnim
znakovima ili znacima koje daje policijski slubenik,5) bicikl,
moped ili motocikl.
-
lan 58.
Ako se na sredini kolovoza nalazi povrina koja nije namenjena za
saobraaj vozila, objekat iliureaj, vozila moraju da ih obilaze sa
desne strane.
Povrine, objekti ili ureaji iz stava 1. ovog lana koji se nalaze
na sredini puta sa jednosmernimsaobraajem mogu da se obilaze sa obe
strane, ako saobraajnim znakom nije drugaije odreeno.
12. Zvuni i svetlosni znaci upozorenja
lan 59.
Voza je duan da upotrebi zvuni znak upozorenja kada to zahtevaju
razlozi bezbednostisaobraaja, a naroito:
1) na putu van naselja zbog upozorenja drugom uesniku u
saobraaju da eli da ga pretekne iliobie, ako bi bez tog znaka
postojala opasnost nastanka saobraajne nezgode,
2) ako se pored kolovoza nalazi dete koje ne obraa panju na
kretanje vozila,3) na putu van naselja pre ulaska u nepreglednu i
uzanu krivinu ili dolaska na prevoj, gde je
mimoilaenje oteano.Voza je duan da zvuni znak upozorenja daje u
meri koja je dovoljna da se drugi uesnici u
saobraaju upozore.Voza ne sme da upotrebljava zvuni znak
promenljive frekvencije, osim u sluajevima
predvienim ovim zakonom.
lan 60.
Svetlosni znak upozorenja daje se uzastopnim ili naizmeninim
paljenjem dugih svetala, vodeirauna da se time ne zaslepljuju vozai
koji dolaze iz suprotnog smera.
Voza moe nou, umesto zvunog znaka upozorenja, da upotrebi
svetlosni znak upozorenja.Taj znak voza moe da upotrebi i u naselju
prilikom preticanja drugog vozila.
Svetlosni znak upozorenja voza moe da upotrebi i danju, ako
takav nain upozorenja vieodgovara uslovima na putu.
lan 61.
Voza vozila je duan da na javnom putu ukljui sve pokazivae
pravca na vozilu, ukoliko jepropisana obaveza postojanja takvog
ureaja za to vozilo:
1) za vreme ulaska ili izlaska putnika,2) ako upozorava druge
uesnike na opasnost u saobraaju,3) u uslovima izrazito smanjene
vidljivosti (gusta magla, dim i sl.),4) ako je poslednji u koloni
vozila koja se zaustavila na putu izvan naselja, osim ako je
kolona
zaustavljena zbog postupanja po saobraajnom znaku ili pravilu
saobraaja,5) ako se kree unazad,6) ako se zaustavi na kolovozu,
osim prilikom parkiranja na obeleenom parkingu, odnosno zbog
postupanja po saobraajnom znaku ili pravilu saobraaja.
13. Zaustavljanje i parkiranje
lan 62.
Voza ne sme da zaustavi, odnosno parkira vozilo na mestu na kome
bi ono ugroavalobezbednost drugih uesnika u saobraaju ili
predstavljalo smetnju za normalno odvijanje saobraajaili kretanje
peaka.
Odredbe ovog zakona o zaustavljanju i parkiranju ne primenjuju
se na policijske slubenike uobavljanju slubene dunosti ako bi
obaveza potovanja odredbi o zabrani zaustavljanja iliparkiranja
vozila omela uspeno obavljanje slubene dunosti.
lan 63.
-
Voza koji je zbog neispravnosti na vozilu, saobraajne nezgode
ili drugog opravdanog razloga, prinuen da vozilo zaustavi na
kolovozu, duan je da preduzme mere iz lana 68. ovog zakona
davozilom ne dovede u opasnost druga vozila i da ga to pre ukloni
sa kolovoza.
Ukoliko je voza zbog neispravnosti na vozilu, saobraajne nezgode
ili iz drugog opravdanograzloga, prinuen da vozilo zaustavi na
inama, duan je da ga sa ina odmah ukloni, a ako to nijemogue, da
odmah preduzme potrebne mere da vozai inskog vozila na vreme budu
upozoreni naopasnost.
lan 64.
Na javnom putu van naselja, voza koji zaustavlja ili parkira
vozilo duan je da uvek kad za topostoji mogunost, zaustavi ili
parkira vozilo van kolovoza.
Voza koji zaustavlja ili parkira vozilo na javnom putu duan je
da ga zaustavi, odnosno parkira, neposredno uz desnu ivicu
kolovoza, a na javnom putu na kome se saobraaj odvija samo u
jednomsmeru, sme da ga zaustavi, odnosno parkira, uz desnu ili levu
ivicu kolovoza.
Ukoliko se uz desnu ivicu kolovoza nalaze tramvajske ili druge
ine, voza ne sme da zaustavi iliparkira vozilo.
Voza moe da zaustavi ili parkira vozilo na mestima koja se
nalaze na sredini kolovoza, samoako su ta mesta obeleena
saobraajnim znakom kao mesta za parkiranje vozila.
lan 65.
Prilikom parkiranja voza je duan da vozilo parkira na jednom
parking mestu predvienom zaparkiranje te vrste vozila.
Na zaustavljenom ili parkiranom vozilu ne smeju da se otvaraju
vrata, ako se time ometa kretanjedrugih uesnika u saobraaju ili
ugroava bezbednost saobraaja.
lan 66.
Voza ne sme da zaustavi ili parkira vozilo:1) na peakom prelazu
i na prelazu biciklistike staze preko kolovoza kao i na
odstojanju,
odnosno rastojanju manjem od pet metara od tih prelaza,2) na
prelazu puta preko eleznike pruge, odnosno tramvajskih ina i na
rastojanju, odnosno
odstojanju manjem od pet metara od prelaza, kao i u blizini
eleznike pruge, odnosno tramvajskihina, ako se time spreava
saobraaj vozila koja se kreu po inama,
3) na raskrsnici i na odstojanju, odnosno rastojanju manjem od
pet metara od najblie ivicepoprenog kolovoza,
4) u tunelu, u podvonjaku, u galeriji, na mostu, na
nadvonjaku,5) u blizini vrha prevoja ili u krivini gde je
preglednost puta nedovoljna ili se obilaenje vozila ne
moe izvriti bez opasnosti,6) na delu puta gde bi irina slobodnog
prolaza od zaustavljenog ili parkiranog vozila do
neisprekidane uzdune linije na kolovozu, suprotne ivice kolovoza
ili prepreke na putu bila manja odtri metra,
7) na mestu na kome bi zaklanjalo saobraajni znak,8) na
biciklistikoj stazi, odnosno traci,9) na stajalitu za vozila javnog
saobraaja i na odstojanju, odnosno rastojanju manjem od 15
metara ispred i iza oznake na kolovozu kojim je stajalite
oznaeno, 10) na putu na kome su kolovozne trake fiziki odvojene,
osim ako je to dozvoljeno saobraajnim
znakom,11) iznad prikljuka na vodovodnu mreu i ulaza u
kanalizaciju ili drugu mreu komunalnih slubi,12) na mestu na kome
bi se onemoguio pristup drugom vozilu radi parkiranja ili izlazak
nekom
ve parkiranom vozilu,13) na trotoaru, osim ako je to dozvoljeno
(regulisano) saobraajnom signalizacijom, i ako na
trotoaru, kada je vozilo parkirano, ostane slobodan prolaz za
peake najmanje irine 1,60 metara, koji ne sme biti uz ivicu
kolovoza,
14) na peakoj stazi, odnosno na delu trotoara koji je namenjen
za kretanje lica sa posebnimpotrebama,
15) na trgovima, na peakoj zoni i protivpoarnom putu,16) na
pristupnoj saobraajnici, kolskom prolazu izmeu stambenih zgrada,
odnosno prolazima u
blokovima naselja,17) na saobraajnicama van ulinih parkiralita
koje povezuju parking prostore i stambene zgrade
sa drugim saobraajnicama,18) na kolskom ulazu, odnosno izlazu iz
zgrade, dvorita ili garae,19) na saobraajnoj traci za ukljuivanje,
iskljuivanje, zaustavnoj traci, saobraajnoj traci za
vozila javnog prevoza i tramvajskoj batici,
-
20) na parking mestu koje je dopunskom tablom saobraajnog znaka
ili oznakom na kolovozuobeleeno kao mesto za parkiranje za vozila
za osobe sa invaliditetom, ako na vozilu ne posedujeodgovarajuu
oznaku,
21) na parking mestu koje je dopunskom tablom saobraajnog znaka
ili oznakom na kolovozuoznaeno kao mesto rezervisano za vozila
odreenih korisnika, kada vozilo kojim upravlja nepripada tim
vozilima,
22) na povrinama na kojima je saobraajnim znakom zabranjen
saobraaj vozila.Izuzetno, voza vozila kojim se obavlja auto taksi
prevoz putnika moe zaustaviti vozilo na
mestima iz stava 1. ta. 6), 9), 10), 11) 12), 13) i 18) ovog
lana, kao u saobraajnoj traci za vozilajavnog prevoza kojom se ne
kreu tramvaji, i to samo za vreme potrebno za ulazak, odnosno
izlazakputnika.
lan 67.
Voza je duan da motorno, odnosno prikljuno vozilo, osim
motocikla bez bonog sedita imopeda, koje je zaustavljeno na
kolovozu obelei sigurnosnim trouglom:
1) kada je bio prinuen da svoje vozilo zaustavi na mestu ili
delu puta odreenom u lanu 66.stav 1. ovog zakona, osim u sluaju iz
take 21),
2) kada je vozilo zaustavljeno na kolovozu na takvom mestu da
vozai vozila koja se kreu istimsmerom ne mogu ili teko mogu
blagovremeno da ga uoe,
3) na putu van naselja, kao i na putu u naselju nou ili u
uslovima smanjene vidljivosti kada jemesto na kome se vozilo
zaustavlja nedovoljno osvetljeno.
Sigurnosni trougao postavlja se na kolovoz iza zaustavljenog
vozila, u vertikalnom poloaju i naudaljenosti koja na putu van
naselja ne moe biti manja od 50 metara, a u naselju 10 metara,
takoda voza koji nailazi iz smera na kome je znak postavljen moe
blagovremeno da zaustavi svojevozilo, odnosno da bezbedno obie
zaustavljeno vozilo.
Kada je na putu zaustavljena kolona motornih vozila, znak se
postavlja na nain iz stava 2. ovoglana, s tim to se umesto jednog
znaka postavljaju na kolovoz dva znaka, jedan pored drugog.
Pored sigurnosnog trougla, na vozilu iz stava 1. ovog lana
moraju biti ukljueni svi pokazivaipravca.
Ako se voza nalazi van svog vozila, na kolovozu, duan je da nosi
svetloodbojni prsluk.
lan 68.
Voza koji ostavlja vozilo na putu, pre nego to napusti vozilo,
duan je da preduzme svepotrebne mere kojim se spreava da se vozilo
samo pokrene sa mesta na kome je zaustavljeno, odnosno parkirano
kao i da preduzme sve potrebne mere da obezbedi vozilo od
neovlaeneupotrebe.
14. Vuenje vozila
lan 69.
U saobraaju na putu, motornom vozilu mogu da budu pridodata
najvie dva prikljuna vozila zaprevoz tereta, odnosno jedno
prikljuno vozilo za prevoz lica, a na auto-putu i motoputu samo
jednoprikljuno vozilo.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, turistiki voz sme da ima najvie
tri prikljuna vozila.Traktor sme da vue samo prikljuno vozilo za
traktor, a ostala motorna vozila ne smeju da vuku
prikljuno vozilo za traktor.Motorno vozilo sme da vue samo
prikljuno vozilo koje ne umanjuje njegovu stabilnost.Prikljuno
vozilo u kome se prevoze putnici moe biti pridodato samo autobusima
u javnom
gradskom, odnosno prigradskom prevozu.
lan 70.
Zabranjeno je vuenje neispravnog vozila na autoputu i
motoputu.Ukoliko je razlog za vuu nastao za vreme kretanja motornog
vozila po autoputu, odnosno
motoputu, vuenje je dozvoljeno do prvog iskljuenja sa autoputa,
odnosno motoputa.
lan 71.
Motorno vozilo sme da vue drugo motorno vozilo samo ako ono,
zbog neispravnosti ilinedostatka pojedinih delova, ne moe samo da
se kree.
-
Motorno vozilo ne sme da vue motocikl, moped kao i laki i teki
tricikl.
lan 72.
Neispravno motorno vozilo na putu moe da se vue pomou ueta,
krute veze (rude) ioslanjanjem ili veanjem vozila o vuno
vozilo.
Pomou ueta ne sme da se vue motorno vozilo na kome su neispravni
ureaji za upravljanje iliureaji za zaustavljanje, teretno vozilo
ili autobus.
Krutom vezom ne sme da se vue motorno vozilo koje nema ispravan
ureaj za upravljanje, nitimotorno vozilo ija je ukupna masa vea od
ukupne mase vunog vozila ako mu je neispravnaradna konica.
Ukoliko se motorno vozilo vue pomou ueta ili krute veze, lice
koje upravlja vuenim vozilommora da ima odgovarajuu dozvolu za
upravljanje vozilom one kategorije kojoj pripada vozilo koje
sevue.
lan 73.
Za vreme vuenja neispravnog vozila na vunom vozilu moraju biti
ukljueni svi pokazivaipravca, a na vuenom ukoliko su ispravni. Na
oba vozila mora biti postavljen sigurnosni trougao.
Na motorno vozilo koje vue drugo motorno vozilo sigurnosni
trougao se postavlja sa prednje, ana vueno vozilo sa zadnje
strane.
Vuenim vozilom zabranjen je prevoz lica, osim vozaa koji njime
upravlja.
lan 74.
Motorno vozilo sme da se vue nou, i danju u sluaju smanjene
vidljivosti, iskljuivo ako nasvojoj zadnjoj strani ima ukljuena
zadnja poziciona svetla ili ako ga vue motorno vozilo koje
privuenju koristi uto rotaciono svetlo.
lan 75.
Odstojanje izmeu vunog i vuenog motornog vozila, ako se vue
uetom, mora da iznosi od trido pet metara, a ako se vue pomou krute
veze, moe da iznosi i manje od tri ali ne vie od petmetara.
Motorno vozilo koje na putu vue neispravno vozilo ne sme se
kretati brzinom veom od 40 km/h.
lan 76.
Vuenje natovarenog teretnog vozila sa prikljunim vozilom ili bez
prikljunog vozila, odnosnotraktora sa prikljunim vozilom,
dozvoljeno je samo do prvog mesta pogodnog za pretovar tereta,
aizuzetno i do prvog mesta na kome se moe otkloniti neispravnost na
vozilu.
15. Upotreba svetala u saobraaju
lan 77.
Danju, na motornom vozilu za vreme vonje u saobraaju na putu,
moraju da budu ukljuenakratka, odnosno dnevna svetla.
Nou, na motornom vozilu za vreme vonje u saobraaju na putu,
moraju da budu ukljuenaduga svetla.
Voza je duan da umesto dugih svetala upotrebljava kratka:1) kad
pri mimoilaenju sa drugim vozilom oceni da svetlom svog vozila
zaslepljuje vozaa vozila
koje mu dolazi u susret, a uvek na odstojanju manjem od 200 m,
2) ako ometa vozaa ispred,3) na putu osvetljenom ulinom rasvetom,
4) u tunelu,5) ako ometa upravljaa inskog vozila ili plovila,6) za
vreme magle,7) kada je vozilo zaustavljeno.Odredbe st. 2. i 3. ovog
lana ne odnose se na vozaa vozila za koje ne postoji obaveza
ugradnje dugih svetala.
-
lan 78.
Poziciona svetla moraju biti ukljuena sve vreme kada je ukljueno
dugo, odnosno kratko svetlo, odnosno svetlo za maglu.
Nou i danju u uslovima smanjene vidljivosti, na vozilu na putu
moraju biti ukljuena zadnjapoziciona svetla.
Svetla, odnosno katadiopteri, za vreme vonje ne smeju da budu
zaklonjeni niti zaprljani u merida su neuoljivi za ostale uesnike u
saobraaju.
lan 79.
Za vreme magle, na motornom vozilu moraju da budu ukljuena
kratka svetla, odnosno svetla zamaglu ili obe vrste svetala.
Zadnje svetlo za maglu upotrebljava se samo po magli ili u
sluaju smanjene vidljivosti.
lan 80.
Zaustavljeno ili parkirano vozilo na kolovozu, nou i u uslovima
smanjene vidljivosti, mora imatiukljuena poziciona, odnosno
parkirna, svetla.
U naselju je dovoljno da vozilo iz stava 1. ovog lana ima
poziciona, odnosno parkirna svetla naonoj strani vozila koja je
okrenuta prema sredini puta.
Na vozilu iz stava 1. ovog lana svetla ne moraju biti ukljuena
ako se ono nalazi na delu putagde je ulino osvetljenje takvo da je
vozilo dovoljno vidljivo, na za to posebno obeleenom mestu.
lan 81.
Prilikom kretanja nou i u uslovima smanjene vidljivosti:1) peak
koji se kree po kolovozu na javnom putu van naselja, mora biti
osvetljen ili oznaen
reflektujuom materijom,2) peak koji na kolovozu vue ili gura
runa kolica mora da nosi svetloodbojni prsluk ili na levoj
strani kolica dri upaljeno najmanje jedno belo ili uto svetlo
koje mora biti uoljivo sa prednje izadnje strane, osim kada je
ulino osvetljenje takvo da su peak i kolica dovoljno vidljivi,
3) osoba koja koristi invalidska kolica mora na kolicima da ima
ukljueno najmanje jedno belo iliuto svetlo na levoj strani koje
mora biti uoljivo sa prednje i zadnje strane, osim kada je
ulinoosvetljenje takvo da je peak dovoljno vidljiv,
4) peaci koji se kreu po kolovozu u organizovanoj koloni, osim
pogrebnih ili odobrenih povorki, vojnih ili policijskih jedinica,
duni su da nose svetloodbojni prsluk ili napred dre upaljeno
najmanjejedno belo ili uto svetlo, a na zadnjoj strani svetlo
crvene boje,
5) bicikl mora da ima upaljeno jedno belo svetlo na prednjoj
strani i jedno crveno svetlo nazadnjoj strani,
6) zapreno vozilo mora da ima upaljeno najmanje jedno belo
svetlo na prednjoj strani i najmanjejedno crveno svetlo na zadnjoj
strani. Ova svetla moraju biti postavljena na uzdunoj osi vozila
ili nanjegovoj levoj strani, a ako se na zaprenom vozilu nalazi
samo jedna svetiljka, postavlja se navidnom mestu na levoj strani
vozila,
7) vodii i gonii ivotinja, kada se kreu po kolovozu van naselja,
moraju da nose svetloodbojniprsluk.
16. Odstojanje izmeu vozila
lan 82.
Voza mora da dri bezbedno odstojanje od vozila koje se kree
ispred njega, tako da moeblagovremeno da uspori ili se zaustavi,
ako vozilo ispred njega uspori ili se zaustavi.
lan 83.
Kada se na javnom putu van naselja koji ima samo jednu
saobraajnu traku za saobraaj vozila ujednom smeru, kreu jedno za
drugim motorna vozila ija je najvea dozvoljena masa vea od 3.500 kg
ili ija je duina vea od sedam metara, voza takvog vozila je duan
da, osim kada vripreticanje ili se priprema za preticanje, izmeu
svog i vozila koje se kree ispred njega, driodstojanje koje
omoguava bezbedno preticanje od strane vozila koja se kreu iza
njega.
Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na deo puta na kome je
preticanje zabranjeno.
-
17. Saobraaj tramvaja i drugih vozila na inama
lan 84.
Odredbe ovog zakona shodno se primenjuju i na saobraaj tramvaja
i drugih vozila koja se naputu kreu po inama, osim ako to ne
iskljuuju konstrukcione osobine tih vozila ili nain
njihovogkretanja.
18. Posebne odredbe o saobraaju traktora, radnih maina,
motokultivatora izaprenih vozila
lan 85.
Traktor i radna maina smeju u saobraaju na putu da imaju samo
prikljuke za izvoenje radovashodno njihovoj nameni koji moraju biti
propisno oznaeni.
Radna maina i motokultivator ne smeju u saobraaju na putu da
vuku prikljuno vozilo.
19. Saobraaj zaprenih vozila i uee ivotinja u saobraaju
lan 86.
Voza zaprenog vozila mora biti uzrasta od najmanje 14 godina
ivota i sposoban da kontrolieupregnute ivotinje.
Voza zaprenog vozila je duan da u saobraaju na putu zaprenim
vozilom upravlja iz vozila ilida vodi upregnutu stoku kreui se sa
njene desne strane.
Zapreno vozilo mora da ima ureaje za koenje koji moraju
omoguavati bezbednozaustavljanje zaprenog vozila.
Zapreno vozilo koje se kree iza drugog zaprenog vozila mora se
kretati na odstojanju odnajmanje 50 metara, da bi se omoguilo
preticanje brim vozilima.
Za zapreno vozilo koje se kree na putu moe biti privezano jedno
grlo stoke, i to sa desnestrane zadnjeg dela vozila.
Zapreno vozilo ne sme da se ostavlja na putu bez nadzora vozaa
ili drugog lica sposobnog dakontrolie upregnute ivotinje.
lan 87.
Domae ivotinje mogu biti na putu samo u pratnji lica koja su
duna da ih vode i obezbeujutako da ivotinje ne ugroavaju bezbednost
saobraaja. ivotinje je zabranjeno voditi iz vozila ili savozila. Na
autoputu, motoputu, dravnim putevima prvog reda kao i biciklistikim
stazama nijedozvoljen pristup ivotinjama, odnosno voenje
ivotinja.
Ukoliko se ivotinje iz stava 1. ovog lana prevoze u vozilu,
prevoz se mora obavljati na nain dase ne ugroava ili ometa voza,
odnosno ostali uesnici u saobraaju. ivotinje koje se nalaze
poredputa moraju biti pod nadzorom ili obezbeene tako da ne mogu
izai na put.
ivotinje se vode ili gone to blie desnoj ivici kolovoza na takav
nain da drugi uesnici usaobraaju ne budu ugroeni.
Vlasnik, goni, odnosno vodi ivotinja ne sme na javnim putevim da
hrani, zadrava ili prikupljaivotinje, kao i da ih na putu ostavlja
bez nadzora. Jaha ili drugo lice koje vodi ivotinju duan je
daukloni sve materije koje je ivotinja nanela na put.
Jahai za kretanje mogu koristiti kolovoz puta samo ukoliko je to
omogueno reimom saobraajana tom putu. Za kretanje jahaa po kolovozu
shodno se primenjuju odredbe ovog zakona koje seprimenjuju za
kretanje bicikala.
20. Posebne odredbe o saobraaju bicikala, mopeda, tricikala,
etvorocikala imotocikala
lan 88.
Dete mlae od 12 godina ne sme da upravlja biciklom na javnim
putevima.Izuzetno u peakoj zoni, zoni usporenog saobraaja, zoni
"30", zoni kole i nekategorisanom
putu, biciklom moe upravljati i dete sa navrenih devet
godina.
-
Izuzetno u peakoj zoni i zoni usporenog saobraaja, biciklom moe
da upravlja i dete mlae oddevet godina ako je pod nadzorom lica
starijeg od 16 godina.
lan 89.
Voza bicikla ne sme da se kree biciklistikom stazom brzinom veom
od 35 km/h.Ukoliko na putu postoji biciklistika traka, voza
bicikla, mopeda i lakog tricikla mora da se kree
desnom biciklistikom trakom u odnosu na smer kretanja
saobraaja.Na biciklistikim stazama za saobraaj u oba smera vozila,
voza bicikla mora da se kree
desnom stranom u smeru kretanja vozila.Ako se dva ili vie vozaa
bicikala, mopeda, tricikala i motocikala kreu u grupi, duni su da
se
kreu jedan za drugim.
lan 90.
Voza bicikla, mopeda, tricikla i motocikla mora da upravlja
vozilom na nain kojim se neumanjuje stabilnost vozila i ne ometa
druge uesnike u saobraaju, a naroito ne sme da:
1) isputa upravlja iz ruku,2) sklanja noge sa pedala,3) se
pridrava za drugo vozilo,4) vodi, vue ili potiskuje druga vozila,
odnosno ivotinje, osim da vue prikljuno vozilo za bicikl,5) dopusti
da vozilo kojim upravlja bude vueno ili potiskivano,6) prevozi
predmete koji mogu da ga ometaju tokom upravljanja,7) upotrebljava
na oba uva slualice za audio ureaje.
lan 91.
Voza i putnik motocikla, mopeda, tricikla i etvorocikla moraju
za vreme vonje nositi na glavizakopanu homologovanu zatitnu kacigu,
na nain propisan deklaracijom proizvoaa kacige.
Voza bicikla, mopeda, tricikla, odnosno motocikla, ne sme da
prevozi lice koje je pod uticajemalkohola, odnosno psihoaktivnih
supstanci ili iz drugih razloga nije sposobno da upravlja
svojimpostupcima.
Blie propise o uslovima koje moraju da ispunjavaju zatitne
kacige koje koriste vozai, odnosnolica koja se prevoze na
motociklu, mopedu, triciklu i etvorociklu, donosi ministar nadlean
zaposlove saobraaja.
lan 92.
Bicikl, moped i motocikl u saobraaju na putu mogu da imaju
prikljuno vozilo sa dva tokanamenjeno za prevoz tereta, prikljueno
tako da je obezbeena stabilnost vozila u kom ne smeju dase prevoze
putnici. Prikljuno vozilo ne sme biti ire od jednog metra, a na
zadnjoj levoj strani moraimati poziciono svetlo crvene boje ili
trouglasti katadiopter ako je vue bicikl.
21. Kretanje peaka
lan 93.
Peak ne sme da se kree i zadrava na kolovozu, izuzev u
sluajevima predvienim ovimzakonom, kao ni da iznenada stupi na
kolovoz.
Ukoliko se peak kree po kolovozu na putu van naselja, mora da se
kree to blie levoj ivicikolovoza u smeru kretanja, na nain kojim ne
ometa ili ne spreava saobraaj vozila.
Peak koji uestvuje u saobraaju u kolicima za osobe sa
invaliditetom, ili se vozi nakoturaljkama, skejtbordu i slino, ne
sme da se pridrava za vozilo u pokretu.
Na putu koji nema trotoar ili drugu povrinu namenjenu za
kretanje peaka, peaci mogu koristitiza kretanje kolovoz u irini
najvie do jednog metra, raunajui od ivice kolovoza.
Kada se kreu kolovozom peaci su duni da se kreu jedan za drugim,
osim lica koje vodi detemlae od sedam godina starosti.
Izuzetno od stava 2. ovog lana, peak moe da se kree uz desnu
ivicu kolovoza samo kada jetakvo kretanje za njega bezbednije
(nepregledna krivina, provalija, usek, odron i sl.).
Peak koji gura runa kolica, bicikl, bicikl sa motorom ili
motocikl, osobe sa invaliditetom koje sekreu u invalidskim
kolicima, moraju se kretati uz desnu ivicu kolovoza u smeru
kretanja.
-
lan 94.
Na putu koji ima trotoar ili drugu povrinu namenjenu za kretanje
peaka, odnosno povrinupored kolovoza pogodnu za kretanje peaka,
peak je duan da se kree tim povrinama.
Radi obilaenja neke prepreke na trotoaru, peak je duan da, pre
stupanja na kolovoz, obratipanju na udaljenost i brzinu kretanja
vozila koje mu se pribliava i da se prethodno uveri dastupanjem na
kolovoz ne ugroava bezbednost saobraaja.
lan 95.
Kolona peaka koja se kolovozom kree pod kontrolom vodia
(organizovana kolona peaka) mora se kretati uz desnu ivicu kolovoza
u smeru kretanja.
Organizovana kolona peaka ne sme da onemoguava normalno
odvijanje saobraaja niti dabude dua od 100 metara.
Ukoliko se kolovozom kree vie organizovanih kolona peaka,
odstojanje izmeu pojedinihkolona mora biti najmanje 30 metara.
lan 96.
Peak je duan da preko kolovoza i biciklistike staze prelazi
paljivo i najkraim putem, nakonto se uveri da to moe da uini na
bezbedan nain.
Prilikom prelaska preko kolovoza peak ne sme da upotrebljava
mobilni telefon niti da koristislualice na uima.
Na putu sa peakim prelazom ili posebno izgraenim prelazom,
odnosno prolazom za peake, peak je duan da se pri prelaenju puta
kree tim prelazom, odnosno prolazom, ako oni nisu odnjega udaljeni
vie od 100 metara.
lan 97.
Na peakom prelazu, na kome je saobraaj peaka regulisan
svetlosnim saobraajnim znacima, peak je duan da postupa u skladu sa
tim znacima.
Na peakom prelazu, na kome je saobraaj peaka regulisan znacima
koje daje policijskislubenik, peaci mogu da prelaze kolovoz samo
kad je datim znakom dozvoljen prelaz.
Na peakom prelazu, na kome saobraaj nije regulisan svetlosnim
saobraajnim znacima niznacima koje daje policijski slubenik, peak
je duan da se pre stupanja na peaki prelaz, prethodno uveri da moe
da pree na bezbedan nain, tako da stupanjem na kolovoz ne
ugroavabezbednost saobraaja.
lan 98.
Peak ne sme stupiti ni kretati se po autoputu ili
motoputu.Zabrana iz stava 1. ovog lana ne vai za:1) policijskog
slubenika tokom obavljanja slubene dunosti,2) lice koja obavlja
uviaj saobraajne nezgode ili uestvuje u uviaju,3) radnika koji
obavlja radove,4) lice koje obavlja poslove na otklanjanju
posledica saobraajne nezgode ili neispravnosti na
vozilu i teretu,5) lice koje prua hitnu medicinsku ili prvu
pomo,6) inspektora za puteve tokom obavljanja slubene dunosti kao i
na radnike uprave puta,7) vozaa vozila koje je prinudno
zaustavljeno.Lica iz stava 2. ovog lana i mesta na kojima ona
preduzimaju radnje moraju biti obeleena na
nain da se omogui bezbednost svih uesnika u saobraaju.
22. Obaveze vozaa prema peacima
lan 99.
Ukoliko je saobraaj na peakom prelazu regulisan svetlosnim
saobraajnim znakovima iliznakovima policijskog slubenika, voza je
duan da svoje vozilo zaustavi ispred peakog prelaza
-
kada mu je datim znakom zabranjen prolaz, a ako mu je na takvom
prelazu datim znakom dozvoljenprolaz, voza je duan da propusti
peaka koji je ve stupio na peaki prelaz ili pokazuje nameruda e
stupiti na peaki prelaz dok mu je svetlosnim saobraajnim znakom ili
znakom policijskogslubenika prelaz bio dozvoljen.
Ukoliko se peaki prelaz iz stava 1. ovog lana nalazi na ulazu na
boni put, voza koji skreena taj put duan je da skretanje izvri na
bezbedan nain i da propusti peaka koji je ve stupio ilistupa na
peaki prelaz ili pokazuje nameru da e stupiti na peaki prelaz, a po
potrebi, zaustavisvoje vozilo.
Ukoliko na peakom prelazu saobraaj nije regulisan ureajima za
davanje svetlosnihsaobraajnih znakova niti znacima policijskih
slubenika, voza je duan da prilagodi brzinu vozilatako da u svakoj
situaciji koju vidi ili ima razloga da predvidi moe bezbedno da
zaustavi voziloispred peakog prelaza i propusti peaka koji je ve
stupio ili stupa na peaki prelaz ili pokazujenameru da e stupiti na
peaki prelaz.
Voza koji skree na boni put na ijem ulazu ne postoji peaki
prelaz duan je da propustipeake koji su ve stupili ili stupaju na
kolovoz.
Ukoliko su u sluaju iz st. 1, 2, 3. i 4. ovog lana peaci deca,
nemona lica, slepe osobe koje sekreu uz upotrebu belog tapa i/ili
psa vodia, osobe sa invaliditetom koje se kreu u
invalidskimkolicima, ili za kretanje koriste druga
ortotiko-protetika pomagala, voza je obavezan da zaustavivozilo i
da ih propusti.
Voza ne sme vozilom da preseca organizovanu kolonu peaka koja se
kree po kolovozu.
23. Saobraaj na prelazu puta preko eleznike pruge
lan 100.
Na prelazu puta preko eleznike pruge, voza je duan da propusti
insko vozilo koje se kreepo eleznikoj pruzi.
Voza koji se vozilom pribliava prelazu puta preko eleznike
pruge, duan je da kretanje vozilapodesi tako da ga moe zaustaviti
pred ureajem za zatvaranje saobraaja na prelazu ili predureajem za
davanje znakova kojima se najavljuje pribliavanje voza, odnosno da
moe da zaustavivozilo pre nego to stupi na elezniku prugu.
lan 101.
Uesnici u saobraaju duni su da se zaustave pred prelazom puta
preko eleznike pruge, akoje ureaj za zatvaranje saobraaja sputen,
ako je taj ureaj poeo da se sputa ili ako se dajusvetlosni ili
zvuni znaci koji upozoravaju da e taj ureaj poeti da se sputa,
odnosno kada im jesvetlosnim saobraajnim znakom kojim se najavljuje
pribliavanje voza prelazu puta prekoeleznike pruge u istom nivou
bez branika, zabranjen prolaz.
24. Saobraaj na autoputu i motoputu
lan 102.
Autoputem i motoputem dozvoljeno je kretanje samo motocikla,
putnikih vozila, teretnih vozila iautobusa, sa ili bez prikljunih
vozila.
Autoputem i motoputem ne smeju se kretati vozila iz stava 1.
ovog lana ija je najveakonstruktivna brzina manja od 50 km/h.
Odredba st. 1. i 2. ovog lana ne odnosi se na policijska i vojna
vozila.
lan 103.
Na autoput, odnosno motoput, voza moe da se ukljui, odnosno
iskljui samo prilaznim putemnamenjenim za ukljuenje na taj put,
odnosno iskljuenje sa puta.
Voza koji se motornim vozilom ukljuuje u saobraaj na autoputu
ili motoput duan je da:1) koristi saobraajnu traku za ukljuivanje,
kada takva traka postoji u produenju prikljunog puta
i da se u saobraaj na taj put ukljui dajui znak pokazivaem
pravca, na nain kojim ne ugroavasaobraaj vozila koja se kreu po tom
putu,
2) propusti vozila koja se kreu po tom putu, ako na mestu na
kome se ukljuuje u saobraaj naautoputu ne postoji posebna traka za
ukljuivanje.
-
Voza koji se vozilom iskljuuje iz saobraaja sa autoputa ili
motoputa, duan je da svojimvozilom blagovremeno zauzme poloaj na
krajnjoj desnoj saobraajnoj traci i da to pre pree nasaobraajnu
traku za iskljuivanje, ako takva traka postoji na ulazu u prikljuni
put.
lan 104.
Na autoputu i motoputu sa vie saobraajnih traka namenjenih
kretanju vozila u jednom smeru, voza motornog vozila mora se
kretati krajnjom desnom saobraajnom trakom, osim ako nijezauzeta
vozilima koja se kreu u koloni, kao i prilikom preticanja.
Zaustavnom trakom zabranjeno je kretanje vozila.Izuzetno od
stava 2. ovog lana,