Page 1
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
UČITELJSKI FAKULTET
ODSJEK ZA UČITELJSKE STUDIJE
(Zagreb)
PREDMET: KINEZIOLOŠKA METODIKA
DIPLOMSKI RAD
Ime i prezime pristupnika: Renata Marić
TEMA DIPLOMSKOG RADA: Pretilost učenika u primarnom
obrazovanju
MENTOR: Prof. dr.sc. Ivan Prskalo
SUMENTOR: Srna Jenko Miholić, viši predavač
Zagreb, rujan 2017.
Page 2
2
SADRŽAJ
Sažetak ........................................................................................................................ 4
Summary .................................................................................................................... 5
1. UVOD ..................................................................................................................... 6
2. PREKOMJERNA TJELESNA MASA I PRETILOST ..................................... 7
2.1. Opasnosti pretilosti ...................................................................................... 8
2.2. Indeks tjelesne mase .................................................................................... 8
3. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA ...................................................................... 10
4. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA .............................................................. 14
4.1. Cilj ............................................................................................................. 14
4.2. Hipoteze .................................................................................................... 14
4.3. Uzorak ispitanika ....................................................................................... 15
4.4. Uzorak varijabli ......................................................................................... 15
4.5. Anketni upitnik ......................................................................................... 16
4.6. Postupak prikupljanja podataka ................................................................. 17
4.7. Metode obrade podataka ............................................................................ 17
5. REZULTATI I RASPRAVA .............................................................................. 18
5.1. Razlika između ITM-a učenika prvog razreda urbanog i ruralnog
područja ........................................................................................................... 18
5.1.1. Rezultati anketnog upitnika u 1. razredu ........................................ 23
5.2. Razlika između ITM-a učenika drugog razreda urbanog i ruralnog
područja ........................................................................................................... 30
5.2.1. Rezultati anketnog upitnika u 2. razredu ........................................ 35
5.3. Razlika između ITM-a učenika trećeg razreda urbanog i ruralnog
područja ........................................................................................................... 42
Page 3
3
5.3.1. Rezultati anketnog upitnika u 3. razredu ...................................... 47
5.4. Razlika između ITM-a učenika četvrtog razreda urbanog i ruralnog
područja ........................................................................................................... 54
5.4.1. Rezultati anketnog upitnika u 4. razredu ........................................ 60
6. ZAKLJUČAK ...................................................................................................... 67
LITERATURA ........................................................................................................ 69
PRILOZI ................................................................................................................. 72
Kratka biografska bilješka ..................................................................................... 75
Page 4
4
SAŽETAK:
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi postoji li statistički značajna razlika u
indeksu tjelesne mase između učenika ruralnog i urbanog područja u periodu od prvog
do četvrtog razreda primarnog obrazovanja.
Za potrebe ovog istraživanja prikupljen je uzorak od 127 učenika. Uzorak varijabli
sastojao se od tjelesne visine i tjelesne mase pomoću kojih je izračunat indeks tjelesne
mase, a informacije o prehrambenim navikama i tjelesnoj aktivnosti prikupljene su
putem anketnog upitnika. Statističkom obradom podataka prikazani su osnovni
deskriptivni parametri te je
korišten T-test za utvrđivanje razlika između skupina.
Rezultati su pokazali razlike u indeksu tjelesne mase između učenika četvrtog razreda
ruralnog i urbanog područja. U prvim, drugim i trećim razredima nije bilo statistički
značajnih razlika.
Ključne riječi: indeks tjelesne mase, ruralno područje, urbano područje, osnovna
škola, pretilost
Page 5
5
Obesity of students in primary education
SUMMARY:
The aim of this study was to determine whether there is a statistically significant
difference in the body mass index between the rural and urban students in the period
from the first to the fourth grade of primary education.
A sample of 127 students was collected for the purpose of this study. The sample of
variables consisted of body height and body weight by which the body mass index was
calculated and information on nutritional habits and physical activity was collected
through a questionnaire. Statistical analysis of data shown the basic descriptive
parameters and T-test was used to determine statistical significance of differences.
The results showed differences in the body mass index in the age of fourth grade
between rural and urban students. There were no statistically significant differences in
the first, second and third grades.
Key words: body mass index, rural area, urban area, primary school, obesity
Page 6
6
1. UVOD
Pojam pretilosti definira se kao pojava prekomjernog nagomilavanja masti u
organizmu koja se javlja kad je energetski unos u obliku hrane mnogo veći od
energetske potrošnje (Završnik, 2004). Radi se o kroničnoj bolesti koja nije praćena
značajnim smetnjama, ali koja postupno i neprimjetno kroz dulji niz godina uzrokuje
razvoj brojnih komplikacija i skraćuje trajanje života. Prekomjerna tjelesna težina i
pretilost povezani su s više smrtnih slučajeva u svijetu od pothranjenosti. Ona je glavni
faktor rizika za nezarazne bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes,
mišićno – koštane poremećaje pa i neke vrsta raka (uključujući rak dojke, jajnika,
prostate, jetre, žuči, bubrega i debelog crijeva). Populacija razvijenih zemalja pokazuje
sve učestaliju tendenciju znatnijeg porasta tjelesne mase iznad idealne težine (Košuta
i sur., 1998). Pandemija debljine počela je u SAD-u sredinom 20. stoljeća, a ubrzo se
proširila na Europu, pa na cijeli svijet. Svjetska zdravstvena organizacija navodi kako
se pretilost na svjetskoj razini više nego udvostručila od 1980. godine (Jelčić, 2014).
Procijenjuje se kako je 100 milijuna klinički pretilih ljudi na svijetu (Đorđević i sur.,
2001). Posebno zabrinjava podatak o značajnom porastu pretilosti među djecom
(Pokrajac – Bulian, 2011). U Hrvatskoj se u periodu od 2000. – 2005. godine u odnosu
na period od 1997. – 2000. godine u dobnoj skupini od 7 do 14 godina učestalost
prekomjerne tjelesne težine povećala sa 10,6% na 11,9%, a učestalost pretilosti sa
3,5% na 6,9% (Jelčić, 2014). Budući da su pretila djeca kandidati i za pretilost u
odrasloj dobi i da je pretilost dokazani rizični čimbenik za nekoliko kroničnih
nezaraznih bolesti, važno je na vrijeme otkriti djecu koja imaju povećanu tjelesnu
masu ili su već pretila. Prevencija debljine trebala bi početi još u ranom djetinjstvu,
fokusiranjem na zdravu prehranu i fizičku aktivnost (Antonić – Degač i sur., 2004).
Page 7
7
2. PREKOMJERNA TJELESNA MASA I PRETILOST
Temeljnim uzrokom pretilosti i prekomjerne tjelesne težine smatra se
energetska neravnoteža između konzumiranih i potrošenih kalorija. Normalni rast
masnog tkiva u ljudi odvija se povećanjem veličine i broja masnih stanica. Povećanje
veličine masnih stanica nazivamo hipertrofija, a povećanje broja masnih stanica
hiperplazija. Masno se tkivo povećava ili hipertrofijom ili hiperplazijom ili pak
kombinacijom obojega. Hipertrofija masnih stanica može nastati u bilo koje vrijeme
života, a hiperplazija nastaje u dječjoj i adolescentskoj dobi, malokad u odrasloj dobi,
i to samo kada je kapacitet veličine masnih stanica zasićen mašću. Tako hiperplastična
pretilost nastaje u prvih 20 godina života. Gubitak tjelesne mase teže je postići u
hiperplastičnoj pretilosti, bez obzira na to kada se povećao broj masnih stanca, nego li
u hipertrofičnoj pretilosti. Može se zaključiti da je pretilost nastala u ranijoj životnoj
dobi znakovit izvor i rezervoar pretilosti u odrasloj dobi (Košuta i sur., 1998). Smatra
se da je oko 30% pretilih odraslih osoba bilo pretilo i u dječjoj dobi, s tim da je u tih
osoba pretilost obično težeg stupnja nego u onih koji u djetinjstvu nisu bili pretili
(Dumić i sur., 2004).
Obično se razmatra pitanje u kojoj mjeri debljina djece uvjetuje debljinu
odraslih. Međutim, zanimljivo je i pitanje u kojoj mjeri debeli roditelji determiniraju
debljinu djece. Dijete debelih roditelja u velikoj će mjeri imati njihov obrazac razvoja
debljine. Neke studije pokazuju da je obiteljska povezanost debljine posljedica
određenih obrazaca ponašanja u jednoj obitelji, gdje zajedničke prehrambene navike
ili fizičke aktivnosti određuju i stanje uhranjenosti njihovih članova (Grgurić, 2001).
Analiza prehrambenih navika školske djece u Hrvatskoj upućuje na to da djeca
neredovito uzimaju obroke, sve manji broj ih se hrani u školskim kuhinjama, a gotovo
polovica anketirane djece koja imaju nastavu u jutarnjoj smjeni ne jede prije polaska
u školu (Antonić – Degač i sur., 2004).
Page 8
8
2.1. Opasnosti pretilosti
Debljina se smatra jednim od najznačajnijih javnozdravstvenih problema i
prema procjeni je drugi po učestalosti uzrok smrti koji je moguće uspješno prevenirati
(Dumić i sur., 2004).
Općenito, dječjim se poremečajima hranjenja ne posvećuje dovoljno
pozornosti. Potreba da se više pozornosti posveti dječjoj pretilosti proizlazi iz činjenice
da pretilost u dječjoj dobi ugrožava djetetovo zdravlje (Košuta i sur., 1998).
Zdravstveni problemi koji su povezani s prekomjernom težinom u djetinjstvu
su zadihanost, apneja, astma i drugi problemi s disanjem, povišeni krvni tlak, dijabetes
tipa 2, problemi s koljenima i kukovima, neredovite mjesečnice, povišena razina
kolesterola, bolesti jetre, žučni kamenci i bolesti žuči (Gavin, 2007). Valja napomenuti
da debljina može izazvati neke abnormalnosti u fiziologiji endokrinih žlijezda, kao što
su niske koncentracije hormona rasta i visoke koncentracije prijenosnih bjelančevina
za hormon rasta, uz normalne vrijednosti čimbenika rasta sličnih inzulinu (Cvijović,
2004). Tu su i negativni psihološki učinci dječje pretilosti, od kojih se najčešće
spominju nedostatak samopouzdanja, osjećaj odbačenosti od sredine te osrednja
postignuća u školovanju (Montignac, 2005).
2.2. Indeks tjelesne mase
Prema Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (engl: Center for disease control
and prevention, CDC) danas se kao najjednostavniji pokazatelj prekomjerne tjelesne
mase i pretilosti, ali i rizika razvoja bolesti povezanih s debljinom, najčešće koristi
indeks tjelesne mase – ITM, (engl. Body Mass Index – BMI). Indeks tjelesne mase
(ITM) je antropometrijski indeks težine i visine koja se definira kao tjelesna težina u
kilogramima podijeljena s visinom u metrima na kvadrat (ITM= masa (kg) / visina²
(m²). Prema vrijednosti tog indeksa postavljeni su standardi statusa uhranjenosti u
odraslih osoba, pri čemu vrijednosti ITM<18,5 upućuju na pothranjenost, 18,5 – 24,9
na normalnu uhranjenost, 25,0 – 29,9 na prekomjernu tjelesnu masu, a više od 30,0 na
pretilost (Mišigoj – Duraković i sur., 2014).
Page 9
9
Vrijednost indeksa tjelesne mase u djece tumači se na drugačiji način od tumačenja
kod odraslih. Indeks tjelesne mase kod djece ovisan je o spolu i dobi, pa apsolutan
ITM kod djece i mladih nije dobar parametar za klasifikaciju prekomjerne tjelesne
mase i debljine. Dok je kod odraslih, bez obzira na dob i spol, prekomjerna tjelesna
masa i pretilost definirana fiksnim vrijednostima ITM-a, kod djece i adolescenata se
on mijenja s dobi i tjelesnim razvojem (Grgurić, 2001). Kod djece je formula za
izračunavanje ITM-a drugačija, a ona glasi: ((TT:TV):TV) x 1000
(www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/?term=bmi+children+obesity). Dobivena vrijednost
ITM-a se usporedi s tabličnim vrijednostima te se očita u koju grupaciju pripada
izmjerena osoba s obzirom na spol i kronološku dob (Slika 1.). Učenici do 5. centila
svrstani su u grupu pothranjene djece, od 5. do 85. centila u grupu normalno uhranjene
djece, od 85. do 95. centila u grupu prekomjerno teške djece, a učenici iznad 95. centila
svrstani su u grupu pretilih.
Slika 1. Dijagram ITM-a za djevojčice i dječake 5-20 godina starosti
(http://web4health.info/en/answers/ed-dia-weight-bmi-calc.htm)
Legenda:BMI-indeks tjelesne mase, age-dob, underweight-pothranjenost, normal-normalna
uhranjenost, overweight-prekomjerna tjelesna masa, obesity-pretlost
Page 10
10
3. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA
Antonić – Degač, Kaić – Rak, Mesaroš – Kanjski, Petrović i Capak (2004)
proveli su transverzalno istraživanje u razdoblju od 1997. – 2002. godine. U
istraživanju je sudjelovalo 4924 učenika oba spola u dobi od 7 do 15 godina iz deset
županija s područja slavonske, sjeverozapadne, primorske i dalmatinske regije. Stanje
uhranjenosti ocijenjeno je na temelju tjelesne visine i tjelesne mase pomoću kojih je
izračunat indeks tjelesne mase prema dobi i spolu. Na poduzorku od 648 učenika
obavljeno je i ispitivanje o prehrambenim navikama metodom intervjua o potrošnji
hrane u protekla 24 sata i učestalosti konzumacije pojedinih vrsta namirnica. Rezultati
su pokazali da je samo 0,9% djece bilo pothranjeno, povećanu tjelesnu masu imalo je
11% djece, a 5,2% djece bilo je pretilo. Rezultati ispitivanja prehrambenih navika
pokazali su kako samo 56% ispitane djece doručkuje, a čak 84% djece tijekom dana
jede neku vrstu grickalica i slatkiša.
Leskošek, Strel i Kovač (2010) u svom su istraživanju proučili udio pretilih i
prekomjerno teških učenica u Sloveniji u dobi od 7 do 18 godina. Istraživanje je trajalo
od 1991. do 2006. godine, a baziralo se na temelju indeksa tjelesne mase. Rezultati su
pokazali kako je u tom razdoblju udio prekomjerno teških učenica porastao za gotovo
30% (s 13,5% na 18,8%), dok je udio pretilih učenica bio udvostručen (s 2,3% na
4,6%).
Tomac, Šumanović i Prskalo (2012) u svom su istraživanju nastojali utvrditi
tempo rasta, stupanj uhranjenosti kao i moguće razlike između djece različitih
demografskih područja u Slavoniji. Uzorak ispitanika činilo je 801 učenik od 1. do 4.
razreda osnovnih škola u Slavoniji. Uzorak varijabli činile su tjelesna visina i tjelesna
masa, te je izračunat indeks tjelesne mase. Uočili su kako nema značajne razlike u
promatranim antropometrijskim karakteristikama između djece urbanih i ruralnih
sredina. Kod oba spola bio je primjetan rast tjelesne visine i tjelesne mase. Vrijednosti
indeksa tjelesne mase također su pokazale negativan trend porasta kod oba spola, kao
i povećanje broja djece koja se nalaze u zoni rizika od pretilosti. Značajne razlike
primjećene su samo između spolova u 1. i 2. razredu pri čemu su dječaci bili
dominantniji u tjelesnoj visini i tjelesnoj masi.
Page 11
11
Kunješić je 2015. utvrdila trend pokazatelja stanja uhranjenosti i razinu tjelesne
aktivnosti učenika i učenica u primarnoj edukaciji kroz četiri godine. U istraživanju su
sudjelovali učenici iz dvije osnovne škole u Zagrebu, ukupno 107 učenika. Uzorak
varijabli sastojao se od osam varijabli iz anketnog upitnika za procjenu razine tjelesne
aktivnosti. Razina tjelesne aktivnosti bila je procijenjena Felsovim upitnikom za djecu
od 7 – 19 godina, a za procjenu pokazatelja stanja uhranjenosti izmjereni su visina
tijela, tjelesna masa i potkožno masno tkivo (kožni nabor leđa i kožni nabor
nadlaktice), te opseg nadlaktice i opseg podlaktice. Rezultati su pokazali značajan
utjecaj vremena na pojedine pokazatelje stanja uhranjenosti i indekse pojedinih
komponenti tjelesne aktivnosti. Između dječaka i djevojčica nije postojala značajna
razlika u indeksima tjelesne aktivnosti i energetskoj potrošnji, dok je u tjelesnoj visini
i opsegu podlaktice postojala u korist dječaka. Povezanost između pokazatelja stanja
uhranjenosti i varijabli za procjenu razine tjelesne aktivnosti potvrdila se kod
djevojčica, ali ne i kod dječaka.
Prskalo, Badrić i Kunješić (2015) su u svom istraživanju provedenom u dvije
osnovne škole u Zagrebu potvrdili postojanje razlika u razvoju motoričkih sposobnosti
kod djece s normalnom tjelesnom težinom u odnosu na djecu koja imaju prekomjernu
tjelesnu težinu ili su pretila. U istraživanju je sudjelovalo 333 učenika. Motoričke
sposobnosti ispitane su testovima taping rukom, pretklon na klupi, poligon natraške,
skok u dalj, skok u vis, izdržaj u visu i podizanje trupa. Stanje uhranjenosti
procijenjeno je mjerenjem visine tijela, tjelesne mase i potkožnog masnog tkiva. Djeca
s normalnom težinom imala su bolje rezultate u testu koordinacije, eksplozivnosti i
jakosne izdržljivosti u odnosu na pretilu djecu i djecu s prekomjernom tjelesnom
težinom. Tim činjenicama dokazali su da prekomjerna tjelesna težina ima negativne
posljedice na motoričke sposobnosti.
Olaya i sur. (2015) proveli su istraživanje u sedam europskih zemalja: Italiji,
Njemačkoj, Nizozemskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Litvi i Turskoj. Uzorak sudionika
sastojao se od 5,206 djece u dobi od 6 do 11 godina. Informacije o visini, težini i
životnom stilu djece izvijestile su majke, a status uhranjenosti djece izračunat je
pomoću indeksa tjelesne mase. Rezultati su pokazali prevalinciju prekomjerne težine
za 15,6%, te 4,9% za pretilost. Također pokazalo se kako su rumunjska djeca imala
najveći postotak prevalencije, a talijanska najniži.
Page 12
12
U Bosni i Hercegovini Salihefendić, Zildžić i Jašić (2016) proveli su
istraživanje kod djece uzrasta 6 – 14 godina u dvije osnovne škole na uzorku od 1200
učenika. Antropometrijska mjerenja su provedena na uzorku od 1200 ispitanika, dok
je na uzorku od 300 ispitanika napravljen i ultrazvučni pregled abdomena radi
prisutnosti steatoze jetre. Također, analiziran je program nastave tjelesne i zdravstvene
kulture, školska kuhinja te mogućnosti za sportske i druge rekreativne programe.
Rezultati istraživanja indeksa tjelesne mase pokazali su da je 12% djece imalo
prekomjernu tjelesnu masu, a 5% djece bilo je pretilo. Na osnovu ultrazvučnog nalaza
abdomena 7% ispitanika ima steatozu jetre, a samo 20% ispitanika bilo je umjereno
fizički aktivno. Također, uočeno je kako školske kuhinje nisu primjenjivale standarde
zdravog načina prehrane djece tog uzrasta.
Stanje uhranjenosti djece u dobi od 9 do 12 godina na grčkom otoku Lemnos
istražili su Tsiliou, Rigopoulos i Koutelidakis (2016). U istraživanju je sudjelovalo 130
učenika četvrtog, petog i šestog razreda iz tri osnovne škole, ispitivanje se baziralo na
izračunu indeksa tjelesne mase. Rezultati su pokazali prevalenciju prekomjerno teške
i pretile djece za 8,2%, odnosno 16,4%. Normalnu težinu imalo je 72,4% učenika, dok
je njih 3% bilo pothranjeno. Također, istraživanje je pokazalo da su dječaci
konzumirali doručak češće u odnosu na djevojčice i tjelesno su bili aktivniji.
U Rumunjskoj su Banu, Şerban, C., Şerban, D. i Vlaicu (2016) proveli
istraživanje sa 123 učenika prvih razreda osnovne škole. Prvo mjerenje je počelo u
studenome 2011. i trajalo do svibnja 2013. Drugo mjerenje počelo je u siječnju 2015.
i trajalo do svibnja 2015. godine. Kao uzorak varijabli koristile su se tjelesna visina i
tjelesna masa, te je izračunat indeks tjelesne mase. Tijekom praćenja u oba spola bila
je uočena prevalencija prekomjerne težine i pretilosti. Rezultati su pokazali kako djeca
koja pripadaju u skupinu prekomjerno teških ili pretilih imaju povećani rizik od
pretilosti u odrasloj dobi.
Cilj istraživanja Murer, Saarsalu, Zimmermann i Herter Aeberli (2016) bio je
utvrditi čimbenike rizika za prekomjernu težinu i pretilost kod djece. Istraživanje je
provedeno u Švicarskoj, a broj sudionika iznosio je 2724 djece u dobi od 6 do 12
godina. Sudionicima je bila izmjerena tjelesna visina i tjelesna težina za izračun
indeksa tjelesne mase, a podatci o tjelesnoj aktivnosti, prehrambenim i životnim
navikama prikupljeni su putem ankete. Rezultati su pokazali kako je među dječacima
Page 13
13
njih 11,8% imalo prekomjernu težinu, a 7,5% je bilo pretilo, dok je među djevojčicama
njih 11,9% imalo prekomjernu težinu, a 5,7% je bilo pretilo. Također, istraživanje je
pokazalo kako su određene životne i prehrambene navike, kao i tjelesna aktivnost,
povezane sa stupnjem statusa uhranjenosti.
Kesztyüs, D., Traub, Lauer, Kesztyüs, T. i Steinacker (2017) kao cilj svog
istraživanja ispitali su čimbenike vezane uz preskakanje doručka u osnovnoj školi kako
bi se razvile ciljane preventivne mjere. Ispitivanje je provedeno u osnovnoj školi u
Njemačkoj u državi Baden-Württemberg, a sudjelovalo je 1943 učenika prosječne dobi
od 7,1 ± 0.6 godina. Antropometrijske mjere provedene su prema Međunarodnom
standardu za antropometrijsku procjenu od strane osposobljenog osoblja, a informacije
o zdravstvenim i životnim navikama djece i njihovih roditelja procjenjene su anketom.
Zaključak je kako se ciljana prevencija treba usmjeriti na zdravstveno ponašanje koje
prati naviku preskakanja doručka. Kako bi bile uspješne, intervencije trebaju uključiti
i roditelje te poticati zdravlje djece, a škole bi trebale ponuditi redoviti doručak na
početku školskog dana kako bi se izbjeglo njegovo preskakanje.
Kao i u većini zemalja, i u Hrvatskoj se zapaža trend promjene načina prehrane
i životnog stila. Dosadašnja istraživanja upućuju na trend povećanja broja pretile
školske djece tijekom godina. Također, visoka je i učestalost prekomjerne tjelesne
mase i pretilosti. Zapažen je i trend neuravnotežene i nekvalitetne prehrane što se
odražava se na povećanje broja pretile djece.
Page 14
14
4. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
4.1. Cilj
Temeljni cilj ovog rada je utvrditi razlike između indeksa tjelesne mase učenika
primarnog obrazovanja, te ispitati postoje li razlike u tim karakteristikama s obzirom
na mjesto stanovanja.
1. Cilj: Utvrditi postoji li razlika između ITM-a učenika prvog razreda urbanog i
ruralnog područja.
2. Cilj: Utvrditi postoji li razlika između ITM-a učenika drugog razreda urbanog
i ruralnog područja.
3. Cilj: Utvrditi postoji li razlika između ITM-a učenika trećeg razreda urbanog i
ruralnog područja.
4. Cilj: Utvrditi postoji li razlika između ITM-a učenika četvrtog razreda urbanog
i ruralnog područja.
4.2. Hipoteze
1. Hipoteza1: Postoji razlika između ITM-a učenika prvog razreda urbanog i
ruralnog područja
2. Hipoteza1: Postoji razlika između ITM-a učenika drugog razreda urbanog i
ruralnog područja
3. Hipoteza1: Postoji razlika između ITM-a učenika trećeg razreda urbanog i
ruralnog područja
4. Hipoteza1: Postoji razlika između ITM-a učenika četvrtog razreda urbanog i
ruralnog područja
Page 15
15
4.3. Uzorak ispitanika
Istraživanje je provedeno u nižim razredima Osnovne škole Špansko Oranice
u Zagrebu 21.3.2017. godine, te u nižim razredima Osnovne škole Ante Kovačića u
Mariji Gorici 29.3.2017. godine. U istraživanju je sudjelovalo 127 učenika (N=127).
Od ukupnog broja sudionika 59 učenika je polaznika urbane škole (OŠ Oranice), a 68
učenika je polaznika ruralne škole (OŠ Ante Kovačić).
Utvrđivanje povezanosti prehrambenih navika i statusa uhranjenosti te
utvrđivanje razlika u prehrambenim navikama i statusa uhranjenosti, provedeno je na
poduzorcima sudionika temeljem sljedećih kriterija podjele:
Podijela prema dobi (7 – 10 god)
• 1. razred (23 učenika – 13 učenica i 10 učenika)
• 2. razred (40 učenika – 19 učenica i 21 učenik)
• 3. razred (33 učenika – 16 učenica i 17 učenika)
• 4. razred (31 učenik – 15 učenica i 16 učenika)
Podjela prema mjestu stanovanja
• Ruralna sredina (68 učenika – 32 učenica i 36 učenika)
• Urbana sredina (59 učenika – 31 učenica i 28 učenika)
4.4. Uzorak varijabli
Antropometrijske varijable koje su korištene za izračun pokazatelja stanja
uhranjenosti su visina tijela i tjelesna masa. Na temelju omjera tjelesne mase i tjelesne
visine izračunat je indeks tjelesne mase prema kojem je određen stupanj uhranjenosti.
Indeks tjelesne mase kod djece ovisan je o spolu i dobi te se s njima i mijenja (Grgurić,
2001). Formula za izračunavanje ITM-a kod djece je ((TT:TV):TV) x 1000. Dobivena
se vrijednost ITM-a usporedi s tabličnim vrijednostima te se očita u koju grupaciju
Page 16
16
pripada izmjerena osoba s obzirom na spol i kronološku dob. Učenici do 5. centila
svrstani su u grupu pothranjene djece, od 5. do 85. centila u grupu normalno uhranjene
djece, od 85. do 95. centila u grupu prekomjerno teške djece, a učenici iznad 95. centila
svrstani su u grupu pretilih.
4.5. Anketni upitnik
Putem anonimnog anketnog upitnika (Prilog 1.) prikupljeni su podatci o
prehrambenim navikama i razini tjelesne aktivnosti. Ispitanici su samostalno
ispunjavali anketni upitnik u učionicama uz razjašnjenje dodatnih pitanja, ako ih je
bilo. Anketni upitnik je osim općih podataka sadržavao i trinaest pitanja koja možemo
podijeliti u dva dijela. Prvih devet pitanja odnosi se na prehrambene navike učenika, a
ostalih četiri na njihovu tjelesnu aktivnost.
Sadržaji čestica primijenjenog upitnika:
1. Imaš li naviku doručkovanja u toku školskog tjedna?
2. Imaš li naviku doručkovanja vikendom?
3. Koliko često jedeš voće?
4. Koliko često jedeš povrće?
5. Koliko često jedeš kolače, kekse ili druge slatkiše?
6. Piješ li većinom vodu ili sokove i dr.?
7. Koliko često piješ gazirane sokove (Pepsi,CocaColu, Sprite...)?
8. Koliko često jedeš brzu hranu (npr. čevape, burek, hamburger, hot-
dog....)?
9. Kako se hraniš u školi?
10. Baviš li se kojom od sljedećih aktivnosti?
11. Koliko puta tjedno se baviš nekom tjelesnom aktivnošću?
12. Koliko često si aktivan/aktivna tijekom sata tjelesne i zdravstvene
kulture?
13. Što uglavnom radiš za vrijeme odmora u školi?
Page 17
17
4.6. Postupak prikupljanja podataka
Prije početka istraživanja, detaljno je opisana svrha i ciljevi istraživanja te sam
postupak. Također, roditelji/skrbnici su pismenim putem informirani o postupku
istraživanja te je zatražen potpis od roditelja/skrbnika kojim potvrđuju da dijete može
biti uključeno u istraživanje. Mjerenja su se odvijala u školskoj dvorani za vrijeme
jednog školskog sata nastave tjelesne i zdravstvene kulture. U svakoj su školi bila
obuhvaćena samo ona djeca za koju su prikupljene suglasnosti roditelja, a istraživanje
je bilo provedeno u skladu s Etičkim kodeksom za istraživanja s djecom (Dulčić,
2003).
4.7. Metode obrade podataka
Rezultati istraživanja obrađeni su u programu IBM SPSS Statistics 23.
Deskriptivnim statističkim metodama izračunati su aritmetička sredina (AS),
minimalan (Min) i maksimalan (Max) rezultat, standardna devijacija (SD), koeficijent
asimetrije (Skew), te koeficijent zakrivljenosti (Kurt). Normalnost distribucije
testirana je Kolmogorov-Smirnovljevim testom, a za testiranje razlika između skupina
na nivou značajnosti od 95% (p < 0,05) napravljen je Studentov „T“ test. Odgovori
ispitanika u anketnom upitniku prikazani su vodoravnim stupičastim dijagramima.
Page 18
18
5. REZULTATI I RASPRAVA
Rezultati istraživanja su prikazani u skladu s postavljenim hipotezama
istraživanja.
5.1. Razlika između ITM-a učenika prvog razreda urbanog i ruralnog područja
U tablicama 1. i 2. prikazani su osnovni deskriptivni podatci za učenike prvog
razreda ruralnog i urbanog područja.
Tablica 1. Osnovni deskriptivni podatci za učenike 1. razreda ruralnog
područja
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 13 28,81 23,00 40,00 4,71 1,17 1,46 0,17 p > .20
TJELESNA
VISINA 13 1,31 1,23 1,40 0,05 0,03 -0,67 0,09 p > .20
INDEKS
TJELESNE
MASE
13 16,64 14,57 21,47 2,01 1,39 1,79 0,20 p > .20
Page 19
19
Tablica 2. Osnovni deskriptivni podatci za učenike 1. razreda urbanog
područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 10 25,55 21,00 32,00 3,50 0,70 -0,30 0,17 p > .20
TJELESNA
VISINA 10 1,28 1,20 1,37 0,06 0,42 -1,40 0,17 p > .20
INDEKS
TJELESNE
MASE
10 15,63 14,08 17,09 1,07 0,00 -1,36 0,14 p > .20
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
Učenici u prvom razredu na ruralnom području prosječno su teški 28,81 ± 1,17
kg i visoki 131 cm ± 0,05 cm. Status indeksa tjelesne mase (ITM) odgovara prosječnoj
vrijednosti 16,64 ± 2,01, pa se može zaključiti da učenici prvoga razreda u ruralnom
području pripadaju u prosjeku u skupinu normalno uhranjene djece. Međutim,
maksimalna vrijednost ITM-a ukazuje da ima učenika koji se nalaze u skupini pretilih.
Učenici prvoga razreda u urbanom području prosječno su teški 25,55 ± 3,50 kg,
a visoki 128 ± 0,06 cm. Prosiječna vrijednost ITM-a iznosi 15,63 ± 1,07 i svrstava
učenike prvog razreda urbanog područja u skupinu normalno uhranjene djece. Za
razliku od učenika prvog razreda ruralnog područja, s obzirom na rezultate
maksimalne vrijednosti i standardne devijacije za ITM, među učenicima prvog razreda
urbanog područja nema djece koja se nalaze u skupini pretilih.
U tablicama 3. i 4. prikazani su osnovni deskriptivni podatci za učenike prvog
razreda ruralnog područja koji se odnose na spol.
Page 20
20
Tablica 3. Osnovni deskriptivni podatci za učenike 1. razreda ruralnog
područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 6 29,50 25,00 35,00 3,62 0,23 -0,21 0,22 p > .20
TJELESNA
VISINA 6 1,33 1,23 1,40 0,06 -0,75 -0,32 0,24 p > .20
INDEKS
TJELESNE
MASE
6 16,73 15,82 19,64 1,46 2,18 4,95 0,37 p > .20
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
Tablica 4. Osnovni deskriptivni podatci za učenice 1. razreda ruralnog područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 7 28,21 23,00 40,00 5,70 1,78 3,59 0,23 p > .20
TJELESNA
VISINA 7 1,30 1,25 1,37 0,04 0,30 -0,01 0,19 p > .20
INDEKS
TJELESNE
MASE
7 16,55 14,57 21,47 2,51 1,46 2,00 0,23 p > .20
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
U prvom razredu u ruralnom području dječaci su u prosjeku teški 29,50 ± 3,62
kg i visoki 133 ±0,06 cm, dok su djevojčice u prosjeku teške 28,21 ± 5,70 kg i visoke
130 ± 0,04 cm. Rezultati prosječne vrijednosti ITM-a oba spola svrstavaju u skupinu
normalno uhranjene djece. Međutim rezultati maksimalne vrijednosti koji iznose 19,64
Page 21
21
kod dječaka i 21,47 kod djevojčica ukazuju da ima učenika koji pripadaju skupini
prekomjerno teške, odnosno pretile djece.
U tablicama 5. i 6. prikazani su osnovni deskriptivni podatci za učenike prvog
razreda urbanog područja koji se odnose na spol.
Tablica 5. Osnovni deskriptivni podatci za učenike 1. razreda urbanog područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 4 26,25 21,00 32,00 5,56 0,08 -5,21 0,28 p > .20
TJELESNA
VISINA 4 1,30 1,20 1,37 0,08 -0,29 -4,22 0,28 p > .20
INDEKS
TJELESNE
MASE
4 15,48 14,08 17,05 1,39 0,19 -3,75 0,24 p > .20
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
Tablica 6. Osnovni deskriptivni podatci za učenice 1. razreda urbanog područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 6 25,08 23,50 28,00 1,68 1,19 0,87 0,24 p > .20
TJELESNA
VISINA 6 1,26 1,21 1,34 0,05 0,64 -0,63 0,25 p > .20
INDEKS
TJELESNE
MASE
6 15,73 14,48 17,09 0,94 0,18 -0,57 0,11 p > .20
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
U urbanom području dječaci u prvom razredu su prosječno teški 26,25 ± 5,56
kg i visoki 130 ± 0,08 cm. Prosječna vrijednost ITM-a iznosi 15,48, a maksimalna
Page 22
22
17,05 iz čega je vidljivo da svi dječaci pripadaju skupini normalno uhranjene djece.
Djevojčice su u prosjeku teške 25,08 ± 1,68 kg i visoke 126 ± 0,05 cm, a prosječna
vrijednost ITM-a iznosi 15,73 što djevojčice svrstava u skupinu normalno uhranjene
djece. Kao i kod dječaka, maksimalna vrijednost ITM-a kod djevojčica ukazuje kako
sve djevojčice prvog razreda urbanog područja pripadaju skupini normalno uhranjane
djece.
U tablici 7. Prikazani su rezultati T-testa učenika prvih razreda ruralnog i
urbanog područja
Tablica 7. Utvrđivanje razlike između ruralnih i urbanih područja T – testom na
nivou značajnosti od 95% (p < 0,05).
Aritme
tička
sredina
(ruraln
o)
Aritmetička
sredina
(urbano)
t-
vrijednost
kritična
vrijedno
st (p)
TJELESNA
MASA
M 29,50 25,25 1,13 0,29
Ž 28,21 25,08 1,29 0,22
M i Ž 28,81 25,55 1,83 0,08
TJELESNA
VISINA
M 1,32 1,29 0,72 0,48
Ž 1,30 1,26 1,59 0,13
M i Ž 1,31 1,28 1,60 0,12
INDEKS
TJELESNE
MASE
M 16,73 15,48 1,35 0,21
Ž 16,55 15,72 0,75 0,46
M i Ž 16,64 15,63 1,43 0,16
Iz tablice 7 vidljivo je kako u prvom razredu nema značajnih razlika između
ITM-a učenika ruralnog i urbanog područja: tjelesna masa p<0,08, tjelesna visina
p<0,12 i indeks tjelesne mase p<0,16. Ni među spolovima nema statistički značajne
razlike. Među dječacima je tjelesna masa p<0,29, tjelesna visina p<0,48, ITM p<0,21,
a među djevojčicama je tjelesna masa p<0,22, tjelesna visina p<0,13 i indeks tjelesne
mase p<0,46.
Page 23
23
5.1.1. Rezulatati anketnog upitnika u 1. razredu
Rezultati anketnog upitnika prikazani su grafičkim prikazima od 1. do 13.
1. Imaš li naviku doručkovanja u toku školskog tjedna?
Graf 1. Grafički prikaz odgovora na 1. pitanje
Na prvo pitanje imaju li naviku doručkovanja u toku školskog tjedna 61,53%
učenika ruralnog područja odgovorilo je kako doručkuje svaki dan, a 38,46%
doručkuje ponekad. U urbanoj sredini 90% učenika doručkuje svaki dan, a 10%
ponekad. Nitko od učenika ne preskače doručak tokom školskog tjedna.
2. Imaš li naviku doručkovanja vikendom?
Graf 2. Grafički prikaz odgovora na 2. pitanje
Sljedeće pitanje u anketnom upitniku odnosi se na naviku doručkovanja
vikendom. U ruralnoj sredini 76,92% učenika doručuje vikendom, dok njih 23,07%
doručkuje samo jedan dan. Učenici urbane sredine izjasnili su se kako njih 100%
0 20 40 60 80 100
RURALNO
URBANOC - NE (nikad)
B - DA (ponekad)
A - DA (svaki dan)
0 20 40 60 80 100 120
RURALNO
URBANO
C - NE (nikad)
B - DA (samo jedan dan)
A - DA (oba dana)
Page 24
24
doručkuje svaki dan vikendom. Nitko od učenika ne preskače doručak vikendom oba
dana.
3. Koliko često jedeš voće?
Graf 3. Grafički prikaz odgovra na 3. pitanje
Na pitanje koliko često jedu voće 46,15% učenika ruralne sredine odgovorilo
je kako voće jede svaki dan, njih 53,84% ga jede ponekad. U urbanoj sredini 60%
učenika jede voće svaki dan, dok njih 40% voće jede ponekad. Nitko od učenika nije
odgovorio kako ne jede voće.
4. Koliko često jedeš povrće?
Graf 4. Grafički prikaz odgovora na 4. pitanje
U sljedećem pitanju koliko često jedu povrće u ruralnoj sredini 23,07% učenika
povrće jede svaki dan, 69,23% ga jede ponekad, a njih 7,69% ne jede povrće. U
urbanoj sredini 40% učenika odgovorilo je kako jede povrće svaki dan, a 60% povrće
jede ponekad. Nitko se od učenika iz urbane sredine nije izjasnio kako ne jede povrće.
0 10 20 30 40 50 60 70
RURALNO
URBANO
ne jedem
B - ponekad
A - svaki dan
0 10 20 30 40 50 60 70 80
RURALNO
URBANO
C - ne jedem
B - ponekad
A - svaki dan
Page 25
25
5. Koliko često jedeš kolače, kekse ili druge slatkiše?
Graf 5. Grafički prikaz odgovora na 5. pitanje
Na pitanje koliko često jedu kolače, kekse ili druge slatkiše?“ u ruralnoj sredini
23,07% učenika jede kolače, kekse ili druge slatkiše svaki dan, 76,92% učenika je
odgovorilo kako kolače, kekse ili druge slatkiše jede ponekad, dok u urbanoj sredini
čak 70% učenika kolače, kekse ili druge slatkiše jede svaki dan, a 30% samo ponekad.
Nitko od učenika nije odgovorio kako ne jede kolače, kekse ili druge slatkiše.
6. Piješ li većinom vodu ili sokove i dr.?
Graf 6. Grafički prikaz odgovora na 6. pitanje
U šestom pitanju „Piješ li većinom vodu ili sokove i dr.?“ učenici ruralnog
područja izjasnili su se kako njih 46,15% pije samo vodu, 30,76% njih večinom pije
vodu, a njih 23,07% većinom pije sokove i dr. Učenici urbanog područja odgovorili
0 20 40 60 80 100
RURALNO
URBANO
C - ne jedem
B - ponekad
A - svaki dan
0 20 40 60 80
RURALNO
URBANOD - većinom sokove i dr
C - većinom vodu
B - samo sokove i dr.
A - samo vodu
Page 26
26
su kako njih 20% pije samo vodu, 70% njih pije većinom vodu i 10% ih pije većinom
sokove i dr.
7. Koliko često piješ gazirane sokove ( Pepsi, CocaColu, Sprite...)?
Graf 7. Grafički prikaz odgovora na 7. pitanje
Na pitanje koliko često piju gazirane sokove u ruralnom području 7,69%
učenika odgovorilo je kako pije gazirane sokove svaki dan, 84,61% ponekad pije
gazirane sokove, a 7,69% ne pije gazirane sokove. U urbanom području 40% učenika
gazirane sokove pije ponekad, a 60% ih ne pije. Nitko od učenika iz urbanog područja
nije odgovorio kako gazirane sokove pije svaki dan.
8. Koliko često jedeš brzu hranu (npr. ćevape, burek, hamburger, hot-dog...)?
Graf 8. Grafički prikaz odgovora na 8. pitanje
0 20 40 60 80 100
RURALNO
URBANO
C - ne pijem
B - ponekad
A - svaki dan
0 20 40 60 80 100 120
RURALNO
URBANO
C - ne jedem
B - ponekad
A - svaki dan
Page 27
27
Na osmo pitanje koliko često jedu brzu hranu 23,07% učenika ruralne sredine
odgovorilo je kako brzu hranu jede svaki dan, a njih 76,92% ju jede ponekad. Učenici
urbane sredine odgovorili su kako njih 100% brzu hranu jede samo ponekad.
9. Kako se hraniš u školi?
Graf 9. Grafički prikaz odgovora na 9. pitanje
Učenici ruralne sredine izjasnili su se kako se njih 92,30% hrani u školskoj
kuhinji, a 7,69% učenika ne jede ništa, dok se u urbanom području 100% učenika hrani
u školskoj kuhinji.
10. Baviš li se kojom od sljedećih aktivnosti?
Graf 10. Grafički prikaz odgovora na 10. pitanje
U desetom pitanju „Baviš li se kojom od sljedećih aktivnosti?“ od učenika se
tražilo da od ponuđenih aktivnosti zaokruže onu kojom se bave ili ju nadopišu ako ona
0 20 40 60 80 100 120
RURALNO
URBANO
D - ne jedem ništa
C - kupim si sendvič, pecivo...
B - nosim si hranu od kuće
A - u školskoj kuhinji
0 20 40 60 80 100
RURALNO
URBANO
ne bavi se tjelesnom aktivnošću
bavi se tjelesnom aktivnošću
Page 28
28
već nije ponuđena. Među učenicima ruralne sredine 84,61% ih se bavi nekom
tjelesnom aktivnošću, dok se njih 15,38% ne bavi nikakvom tjesnom aktivnošću. U
urbanom području 90% učenika se bavi nekom tjelesnom aktivnošću, a 10% se ne bavi
nikakvom tjelenom aktivnošču.
11. Koliko puta tjedno se baviš nekom tjelesnom aktivnošću?
Graf 11. Grafički prikaz odgovora na 11. pitanje
Jedanaesto pitanje glasi „Koliko puta tjedno se baviš nekom tjelesnom
aktivnošću?“. U ruralnoj sredini učenici su odgovorili da se njih 15,38% tjelesnom
aktivnošću bavi svaki dan, a 84,61% 2 – 3 puta tjedno. Kod učenika urbanog područja
njih se 30% tjelesnom aktivnošću bavi svaki dan, a 70% 2 – 3 puta tjedno.
12. Koliko često si aktivan/aktivna tijekom sata tjelesne i zdravstvene kulture?
Graf 12. Grafički prikaz odgovora na 12. pitanje
0 20 40 60 80 100
RURALNO
URBANO
C - 1 put tjedno
B - 2 - 3 puta tjedno
A - svaki dan
0 20 40 60 80 100 120
RURALNO
URBANO
C - ne radim tjelesni
B - ponekad
A - svaki put
Page 29
29
Na predzadnje pitanje koliko često su aktivni tijekom sata tjelesne i
zdravstvene kulture, u ruralnoj se sredini 53,84% učenika izjasnilo kako je tjelesno
aktivno svaki put, a njih 46,15% je aktivno ponekad. U urbanoj sredini 100% učenika
je svaki put aktivno na satu tjelesne i zdravstvene kulture.
13. Što uglavnom radiš za vrijeme odmora u školi?
Graf 13. Grafički prikaz odgovora na 13. pitanje
Zadnje pitanje anketnog upitnika glasi „Što uglavnom radiš za vrijeme odmora
u školi?“. Učenici ruralne sredine odgovorili su kako njih 7,69% sjedi, 15,38% stoji,
30,76% ih šeta, a 46,15% trči. Učenici urbane sredine odgovorili su kako njih 10%
stoji, 70% ih šeta, a 20% ih trči. Nitko od učenika urbane sredine nije odgovorio kako
sjedi za vrijeme odmora u školi.
Prema dobivenim rezultatima odbacuje se prva postavljena hipoteza da postoje
statistističke značajne razlike u ITM-u učenika prvog razreda ruralnog područja u
odnosu na prvi razred urbanog područja. Razlog rezultata može ležati u činjenici da ne
postoje ni statistički značajne razlike među djevojčicama ruralnog i urbanog područja,
kao ni među dječacima. Također, anketni upitnik koji su učenici rješavali ukazuje kako
učenici obje sredine ne preskaću doručak, jedu voće i povrće, ponekad jedu brzu hranu
i piju gazirana pića, hrane se u školskoj kuhinji, bave se nekom vrstom tjelesne
aktivnosti i to redovito, aktivni su na satu tjelesne i zdravstvene kulture te su aktivni i
za vrijeme školskog odmora.
0 10 20 30 40 50 60 70 80
RURALNO
URBANOD - trčim
C - šetam
B - stojim
A - sjedim
Page 30
30
5.2. Razlika između ITM-a učenika drugog razreda urbanog i ruralnog područja
U tablicama 8. i 9. prikazani su osnovni deskriptivni podatci za učenike drugog
razreda ruralnog i urbanog područja.
Tablica 8. Osnovni deskriptivni podatci za učenike 2. razreda ruralnog
područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 19 36,79 23,00 61,00 9,96 1,02 1,02 0,21
p >
.20
TJELESNA
VISINA 19 1,41 1,27 1,56 0,09 -0,05 -1,26 0,15
p >
.20
INDEKS
TJELESNE
MASE
19 18,42 12,63 26,59 3,74 0,73 -,160 0,17 p >
.20
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
Tablica 9. Osnovni deskriptivni podatci za učenike 2. razreda urbanog
područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 21 32,38 22,00 50,00 6,32 1,01 1,87 0,16
p >
.20
TJELESNA
VISINA 21 1,39 1,27 1,50 0,06 -0,11 -0,55 0,10
p >
.20
INDEKS
TJELESNE
MASE
21 16,72 12,25 25,51 2,90 1,40 3,19 0,21 p >
.20
Page 31
31
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
Učenici drugog razreda ruralnog područja u prosjeku su teški 36,79 ± 9,96 kg
i visoki 141 ± 0,09 cm, a učenici drugog razreda urbanog područja u prosjeku su teški
32,38 ± 6,32 kg i visoki 139 ± 0,06 cm. Može se zaključiti kako su učenici drugog
razreda ruralnog područja prosječno 4,41 kg teži i 2 cm viši od svojih vršnjaka u
urbanom području. Prosječna vrijednost ITM-a svrstava učenike oba područja u
skupinu normalno uhranjene djece, no maksimalne vrijednosti pokazuju kako ima
djece koja pripadaju skupini pretilih.
U tablicama 10. i 11. prikazani su osnovni deskriptivni podatci za učenike
drugog razreda ruralnog područja koji se odnose na spol.
Tablica 10. Osnovni deskriptivni podatci za učenike 2. razreda ruralnog
područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 10 36,90 23,00 56,00 10,32 0,43 -0,07 0,18
p >
.20
TJELESNA
VISINA 10 1,37 1,27 1,50 0,08 -0,01 -1,22 0,18
p >
.20
INDEKS
TJELESNE
MASE
10 19,21 14,37 24,88 3,37 0,26 -0,68 0,11 p >
.20
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
Page 32
32
Tablica 11. Osnovni deskriptivni podatci za učenice 2. razreda ruralnog
područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 9 36,67 27,00 61,00 10,16 1,95 4,60 0,26
p >
.20
TJELESNA
VISINA 9 1,44 1,31 1,56 0,09 -0,54 -1,31 0,19
p >
.20
INDEKS
TJELESNE
MASE
9 17,55 12,63 26,58 4,14 1,51 2,35 0,31 p >
.20
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
Dječaci su u drugom razredu ruralnog područja u prosjeku teški 36,90 ± 10,32
kg i visoki 137 ± 0,08 cm, dok su djevojčice u prosjeku teške 36,67 ± 10,16 kg i visoke
144 ± 0,09 cm. Može se primjetiti kako su djevojčice u prosjeku 7 cm više od dječaka,
a tjelesna masa im je podjednaka. Rezultat maksimalne vrijednosti ITM-a kod dječaka
iznosi 19,21 što ih svrstava u skupinu prekomjerno teške djece. Kod djevojčica je
prosječna vrijednost ITM-a 17,55 pa možemo zaključiti kako djevojčice pripadaju
skupini normalno uhranjene djece. No, maksimalna vrijednost ITM-a djevojčica iznosi
26,58 što ukazuje da među njima ima i onih koje pripadaju skupini pretilih.
U tablicama 12. i 13. prikazani su osnovni deskriptivni podatci za učenike
drugog razreda urbanog područja koji se odnose na spol.
Page 33
33
Tablica 12. Osnovni deskriptivni podatci za učenike 2. razreda urbanog
područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 11 32,55 22,00 50,00 7,63 1,11 1,85 0,19
p >
.20
TJELESNA
VISINA 11 1,38 1,27 1,50 0,07 0,40 0,11 0,18
p >
.20
INDEKS
TJELESNE
MASE
11 17,10 12,25 25,51 3,49 1,39 2,86 0,19 p >
.20
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
Tablica 13. Osnovni deskriptivni podatci za učenice 2. razreda urbanog
područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 10 32,20 25,00 42,00 4,89 0,49 0,67 0,16
p >
.20
TJELESNA
VISINA 10 1,40 1,31 1,46 0,05 -0,72 -0,53 0,19
p >
.20
INDEKS
TJELESNE
MASE
10 16,29 13,14 20,25 2,18 0,59 0,34 0,28 p >
.20
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
Dječaci drugog razreda urbanog područja u prosjeku su teški 32,55 ± 7,63 kg i
visoki 138 ± 0,07 cm. Prosjek tjelesne mase djevojčica je 32,20 ± 4,89 kg, a tjelesne
visine 140 ± 0,05. Vidljivo je kako su djevojčice u prosjeku 2 cm više od dječaka dok
je tjelesna masa podjednaka. Dječaci imaju prosječnu vrijednost ITM-a 17,10 što ih
svrstava u skupinu normalno uhranjene djece. Međutim maksimalna vrijednost ITM-
Page 34
34
a koja iznosi 25,51 ukazuje kako među njima ima onih koji pripadaju u skupinu
pretilih. Prosječna vrijednost ITM-a djevojčica iznosi 16,29 te se može zaključiti kako
djevojčice pripadaju skupini normalno uhranjene djece, dok maksimalna vrijednost od
20,25 ukazuje na pojedince koji se nalaze u skupini prekomjerno teških.
U tablici 14. Prikazani su rezultati T-testa učenika drugih razreda ruralnog i
urbanog područja
Tablica 14. Utvrđivanje razlike između ruralnih i urbanih područja T – testom
na nivou značajnosti od 95% (p < 0,05).
Aritmetička
sredina
(ruralno)
Aritmetička
sredina
(urbano)
t-vrijednost
kritična
vrijednost
(p)
TJELESNA
MASA
M 36,90 32,54 1,10 0,28
Ž 36,66 32,20 1,24 0,23
M i Ž 36,79 32,38 1,69 0,10
TJELESNA
VISINA
M 1,37 1,38 -0,07 0,94
Ž 1,44 1,40 1,18 0,25
M i Ž 1,41 1,39 0,74 0,47
INDEKS
TJELESNE
MASE
M 19,21 17,10 1,40 0,17
Ž 17,55 16,29 0,84 0,41
M i Ž 18,42 16,72 1,62 0,11
Iz tablice 14 može se zaključiti kako među dječacima drugog razreda ruralnog
i urbanog područja nema statistički značajnih razlika: tjelesna masa p<0,28, tjelesna
visina p<0,94, indeks tjelesne mase p<0,17. Ni među djevojčicama ne postoji
statistički značajna razlika: tjelesna masa p<0,23, tjelesna visina p<0,25, indeks
tjelesne mase p<0,41. Kako nema statistički značajnih razlika među spolovima, nema
je ni na ukupnom uzorku učenika drugih razreda ruralnog i urbanog područja: tjelesna
masa p<0,10, tjelesna visina p<0,47, indeks tjelesne mase p<0,11.
Page 35
35
5.2.1. Rezultati anketnog upitnika u 2. razredu
Rezultati anketnog upitnika prikazani su grafičkim prikazima od 14. do 26.
1. Imaš li naviku doručkovanja u toku školskog tjedna?
Graf 14. Grafički prikaz odgovora na 1. pitanje
Na prvo pitanje anketnog upitnika učenici drugog razreda ruralnog područja
odgovorili su kako njih 57,89% doručkuje svaki dan, 36,85% ponekad doručkuje, dok
ih 5,26% nema naviku doručkovanja. Učenici drugog razreda urbanog područja
izjasnili su se kako njih 90,47% ima naviku doručkovanja svaki dan, a 9,52% ih
doručkuje ponekad. Ni jedan učenik drugog razreda u urbanom području nije
odgovorio kako nema naviku doručkovanja.
2. Imaš li naviku doručkovanja vikendom?
Graf 15. Grafički prikaz odgovora na 2. pitanje
0 20 40 60 80 100
RURALNO
URBANO
C - NE (nikad)
B - DA (ponekad)
A - Da (svaki dan)
0 20 40 60 80 100 120
RURALNO
URBANO
C - NE (nikad)
B - DA (samo jedan dan)
A - (oba dana)
Page 36
36
U ruralnoj sredini 89,47% učenika drugog razreda ima naviku doručkovanja
oba dana vikendom, 5,26% ih doručkuje samo jedan dan vikendom. Također ih 5,25%
nema naviku doručkovanja vikendom. U urbanoj sredini 100% učenika vikendom
doručkuje oba dana.
3. Koliko često jedeš voće?
Graf 16. Grafički prikaz odgovora na 3. pitanje
Na sljedeće pitanje „Koliko često jedeš voće?“ 42,10% učenika u ruralnom
području odgovorilo je da ga jede svaki dan, 52,63% ga jede ponekad, a samo 5,25%
ne jede voće. U urbanoj sredini 42,85% učenika jede voće svaki dan, 52,38% ponekad,
a 4,76% učenika ne jede voće.
4. Koliko često jedeš povrće?
Graf 17. Grafički prikaz odgovora na 4. pitanje
0 10 20 30 40 50 60
RURALNO
URBANO
C - ne jedem
B - ponekad
A - svaki dan
0 10 20 30 40 50 60 70 80
RURALNO
URBANO
C - ne jedem
B - ponekad
A - svaki dan
Page 37
37
U ruralnoj sredini, na pitanje koliko često jedu povrće, 42,10% učenika
odgovorilo je kako povrće jede svaki dan, 52,63% ponekad, a 5,26% ga ne jede.
Učenici urbane sredine odgovorili su kako njih 71,42% jede povrće svaki dan, a
28,57% ga jede ponekad.
5. Koliko često jedeš kolače, kekse ili druge slatkiše?
Graf 18. Grafički prikaz odgovora na 5. pitanje
Sljedeće pitanje odnosi se na učestalost konzumiranja kolača, keksa ili drugih
slatkiša. U ruralnom području 5,26% učenika kolače, kekse ili druge slatkiše jede svaki
dan, 68,42% ih ponekad jede, a 26,31% ih ne jede. U urbanom području kolače, kekse
ili druge slatkiše svaki dan jede 33,33% učenika, dok ih 66,66% jede ponekad.
6. Piješ li većinom vodu ili sokove i dr.?
Graf 19. Grafički prikaz odgovora na 6. pitanje
0 10 20 30 40 50 60 70 80
RURALNO
URBANO
C - ne jedem
B - ponekad
A - svaki dan
0 20 40 60 80 100
RURALNO
URBANOD - većinom sokove i dr.
C - većinom vodu
B - samo sokove i dr.
A - samo vodu
Page 38
38
Na pitanje piju li većinom vodu ili sokove i dr., 21,05% učenika ruralnog
područja pije samo vodu, 5,26% pije samo sokove i dr., 52,63% većinom pije vodu, a
21,05% pije većinom sokove i dr. Učenici urbanog područja većinom piju vodu, i to
njih 80,95%, dok ih 19,04% pije samo vodu.
7. Koliko često piješ gazirane sokove (Pepsi, CocaColu, Sprite...)?
Graf 20. Grafički prikaz odgovora na 7. pitanje
Gazirane sokove ponekad pije 63,15% učenika drugog razreda ruralne sredine,
a 36,84% ih ne pije. U urbanoj sredini 66,66% učenika drugog razreda gazirane sokove
pije ponekad, dok ih 33,33% učenika ne pije.
8. Koliko često jedeš brzu hranu (npr. ćevape, burek, hamburger, hot-dog...)?
Graf 21. Grafički prikaz odgovora na 8. pitanje
0 10 20 30 40 50 60 70
RURALNO
URBANO
C - ne pijem
B - ponekad
A - svaki dan
0 20 40 60 80 100
RURALNO
URBANO
C - ne jedem
B - ponekad
A - svaki dan
Page 39
39
Na pitanje koliko često jedu brzu hranu, u ruralnoj se sredini 94,73% učenika
izjasnilo kako ju jede ponekad, dok 5,26% ju ne jede. Učenici urbane sredine
odgovorili su kako njih 85,71% jede brzu hranu ponekad, a 14,28% ne jede brzu hranu.
9. Kako se hraniš u školi?
Graf 22. Grafički prikaz odgovora na 9. pitanje
U ruralnom području 84,21% učenika se hrani u školskoj kuhinji, 5,26%
učenika nosi hranu od kuće i 5,26% ne jede ništa u školi. U urbanom se području 100%
učenika hrani u školskoj kuhinji.
10. Baviš li se kojom od sljedećih aktivnosti?
Graf 23. Grafički prikaz odgovora na 10. pitanje
U desetom se pitanju od učenika tražilo da, ukoliko se bave nekom tjelesnom
aktivnošću, zaokruže onu kojom se bave ili ju nadopišu ukoliko ona nije ponuđena kao
odgovor. U ruralnoj se sredini 84,21% učenika drugog razreda bavi nekom tjelesnom
0 20 40 60 80 100 120
RURALNO
URBANOD - ne jedem ništa
C - kupim si sendvič, pecivo
B - nosim si hranu od kuće
A - u školskoj kuhinji
0 20 40 60 80 100
RURALNO
URBANO
B - ne bavi se tjelesnomaktivnošću
A - bavi se tjelesnom aktivnošću
Page 40
40
aktivnošću, a 15,78% učenika se ne bavi nikakvom tjelesnom aktivnošću. U urbanoj
sredini 95,23% učenika drugog razreda bavi se nekom tjelesnom aktivnošću, dok ih se
samo 4,76% ne bavi.
11. Koliko puta tjedno se baviš nekom tjelesnom aktivnošću?
Graf 24. Grafički prikaz odgovora na 11. pitanje
Na pitanje koliko se često bave nekom tjelesnom aktivnošću, 21,05% učenika
u ruralnom području nekom aktivnošću se bavi svaki dan, 63,15% se nekom
aktivnošću bavi 2 – 3 puta tjedno, a 10,52% jednom tjedno. U urbanom području
38,09% se učenika nekom aktivnošću bavi svaki dan, 52,38% 2 – 3 puta tjedno, a
9,52% jednom tjedno.
12. Koliko često si aktivan/aktivna tijekom sata tjelesne i zdravstvene kulture?
Graf 25. Grafički prikaz odgovora na 12. pitanje
0 10 20 30 40 50 60 70
RURALNO
URBANO
1 put tjedno
B - 2 - 3 puta tjedno
A - svaki dan
0 20 40 60 80 100 120
RURALNO
URBANO
C - ne radim tjelesni
B - ponekad
A - svaki put
Page 41
41
U ruralnom području učenici su odgovorili kako je njih 73,68% aktivno svaki
put tijekom sata tjelesne i zdravstvene kulture, 21,05% je ponekad aktivno, 5,26%
učenika ne radi tjelesni. U urbanom području 100% učenika je odgovorilo kako je
aktivno svaki put tijekom sata tjelesne i zdravstvene kulture.
13. Što uglavnom radiš za vrijeme odmora u školi?
Graf 26. Grafički prikaz odgovora na 13. pitanje
Za vrijeme odmora 5,26% učenika ruralnog područja sjedi, 84,21% ih šeta, a
10,52% trči. U urbanom području 9,52% učenika za vrijeme odmora sjedi, 4,76% ih
stoji, 66,66% šeta, a 19,04% trči.
Primjenom „T“ testa u drugom razredu uočava se kako ne postoji statistički
značajna razlika između učenika ruralnog i urbanog područja ni u jednoj kategoriji. Iz
rezultata anketnog upitnika vidljivo je da učenici drugih razreda ruralnog i urbanog
područja imaju slične prehrambene navike i tjelesnu aktivnost. Većina učenika obje
skupine redovito doručkuje tokom tjedna i vikendom, jede voće i povrće, ali isto tako
ponekad konzumira brzu hranu i gazirane sokove. Većinom piju vodu i hrane se u
školskoj kuhinji. Također, većina učenika se bavi nekom tjelesnom aktivnošću 2 – 3
puta tjedno, redovno su aktivni tijekom sata tjelesne i zdravstvene kulture, a za vrijeme
školskog odmora uglavnom šetaju. Dakle, odbacuje se druga postavljena hipoteza koja
govori o postojanju razlika u ITM-u između učenika ruralnog i urbanog područja u
drugom razredu primarnog obrazovanja.
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90
RURALNO
URBANOD - trčim
C - šetam
B - stojim
A - sjedim
Page 42
42
5.3. Razlika između ITM-a učenika trećeg razreda urbanog i ruralnog područja
U tablicama 15. i 16. prikazani su osnovni deskriptivni podatci za učenike
trećeg razreda ruralnog i urbanog područja.
Tablica 15. Osnovni deskriptivni podatci za učenike 3. razreda ruralnog
područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 22 41,38 25,50 59,00 9,40 0,10 -0,84 0,10
p >
.20
TJELESNA
VISINA 22 1,46 1,32 1,58 0,06 -0,23 -0,15 0,07
p >
.20
INDEKS
TJELESNE
MASE
22 19,28 13,23 26,43 3,35 0,35 -0,31 0,09 p >
.20
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
Tablica 16. Osnovni deskriptivni podatci za učenike 3. razreda urbanog
područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 11 36,03 24,00 55,00 11,16 0,90 -0,81 0,28
p >
.20
TJELESNA
VISINA 11 1,39 1,28 1,52 0,07 0,09 -0,63 0,14
p >
.20
INDEKS
TJELESNE
MASE
11 18,22 13,98 25,62 4,18 0,91 -0,86 0,26 p >
.20
Page 43
43
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
U trećem razredu u ruralnom području prosječna tjelesna masa učenika je 41,38 ±
9,40kg, a tjelesna visina je 146 ± 0,06 cm. Učenici trećega razreda urbanog područja
su u prosjeku teški 36,03 ± 11,16 kg i visoki 139 ± 0,07 cm. Vidljivo je da su učenici
ruralnog područja u prosjeku 5,35 kg teži i 7 cm viši od učenika urbanog područja.
Vrijednosti ITM-a učenike urbanog područja svrstavaju u kategoriju normalno
uhranjene djece, dok se učenici ruralnog područja nalaze na samoj granici skupine
prekomjerno teške djece. S obzirom na visoke rezultate maksimalnih vrijednosti u oba
područja može se zaključiti da u trećem razredu i ruralnog i urbanog područja ima
pojedinaca koji pripadaju u grupu prekomjerno teške, odnosno pretile djece.
U tablicama 17. i 18. prikazani su osnovni deskriptivni podatci za učenike
trećeg razreda ruralnog područja koji se odnose na spol.
Tablica 17. Osnovni deskriptivni podatci za učenike 3. razreda ruralnog
područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 12 40,90 31,80 54,50 8,00 0,51 -1,05 0,15
p >
.20
TJELESNA
VISINA 12 1,48 1,39 1,58 0,06 0,09 -1,62 0,20
p >
.20
INDEKS
TJELESNE
MASE
12 18,45 15,93 23,43 2,30 1,12 0,74 0,16 p >
.20
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
Page 44
44
Tablica 18. Osnovni deskriptivni podatci za učenice 3. razreda ruralnog
područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 10 42,00 25,50 59,00 11,28 -0,17 -0,92 0,15
p >
.20
TJELESNA
VISINA 10 1,43 1,32 1,50 0,06 -0,95 -0,41 0,23
p >
.20
INDEKS
TJELESNE
MASE
10 20,27 13,23 26.43 4,21 -0,38 -0,52 0,20 p >
.20
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
Učenici trećeg razreda ruralnog područja u prosjeku su teški 40,90 ± 8 kg i visoki 148
± 0,06 cm. Prosječna vrijednost ITM-a iznosi 18,45 što ih stavlja na samu granicu
između skupine normalno uhranjene i skupine prekomjerno teške djece. Maksimalna
vrijednost ITM-a ukazuje kako među njima ima i pretilih pojedinaca. Učenice trećeg
razreda ruralnog područja u prosjeku su teške 42 ± 11,28 kg i visoke 143 ± 0,06. Za
razliku od drugog razreda, u trećem su razredu dječaci u prosjeku 5 cm viši od
djevojčica, dok su djevojčice u prosjeku 1,1 kg teže od dječaka. Kod djevojčica
prosječna vrijednost ITM-a iznosi 20,27 što ih svrstava u skupinu prekomjerno teške
djece.
U tablicama 19. i 20. prikazani su osnovni deskriptivni podatci za učenike
trećeg razreda urbanog područja koji se odnose na spol.
Page 45
45
Tablica 19. Osnovni deskriptivni podatci za učenike 3. razreda urbanog
područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 5 35,66 29,00 47,00 7,74 0,93 -0,99 0,28 p > .20
TJELESNA
VISINA 5 1,39 1,32 1,45 0,05 -0,39 -0,86 0,18 p > .20
INDEKS
TJELESNE
MASE
5 18,36 15,68 23,98 3,44 1,45 1,79 0,24 p > .20
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
Tablica 20. Osnovni deskriptivni podatci za učenice 3. razreda urbanog
područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 6 36,33 24,00 55,00 14,18 0,90 -1,84 0,36
p >
.20
TJELESNA
VISINA 6 1,39 1,28 1,52 0,09 0,03 -1,37 0,18
p >
.20
INDEKS
TJELESNE
MASE
6 18,10 13,98 25,62 5,04 0,99 -1,37 0,34 p >
.20
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
U trećem razredu urbanog područja težina i visina dječaka i djevojčica je
podjednaka. Dječaci su u prosjeku teški 35,66 ± 7,74 kg i visoki 139 ± 0,05 cm, a
djevojčice su u prosjeku teške 36,33 ± 14,18 i visoke 139 ± 0,09 cm. Dječacima je
prosječna vrijednost ITM-a 18,36, a djevojčicama 18,10 te se može zaključiti kako oba
Page 46
46
spola pripadaju skupini normalno uhranjene djece. Maksimalna vrijednost ITM-a kod
dječaka iznosi 23,98, a kod djevojčica 25,62 što ukazuje kako među oba spola ima
onih koji pripadaju skupini pretilih.
U tablici 21. prikazani su rezultati T-testa učenika trećih razreda ruralnog i
urbanog područja
Tablica 21. Utvrđivanje razlike između ruralnih i urbanih područja T – testom
na nivou značajnosti od 95% (p < 0,05).
Aritmetička
sredina
(ruralno)
Aritmetička
sredina
(urbano)
t-vrijednost
kritična
vrijednost
(p)
TJELESNA
MASA
M 40,90 35,66 1,24 0,23
Ž 41,95 36,33 0,87 0,39
M i Ž 41,38 36,03 1,45 0,16
TJELESNA
VISINA
M 1,48 1,39 2,77 0,01
Ž 1,42 1,39 0,76 0,45
M i Ž 1,46 1,39 2,43 0,02
INDEKS
TJELESNE
MASE
M 18,45 18,35 0,06 0,94
Ž 20,26 18,09 0,92 0,36
M i Ž 19,28 18,22 0,79 0,43
T- test ukazuje na statističke razlike u tjelesnoj visini dječaka trećih razreda ruralnog i
urbanog područja, ali ne i u ostalim kategorijama: tjelesna masa p<023, ITM p<043,
dok je tjelesna visina p<0,01. Među djevojčicama ne postoje statistički značajne
razlike: tjelesna masa p<0,39, tjelesna visina p<0,45, ITM p<0,36. Budući da ima
statističkih razlika među dječacima one su vidljive i na ukupnom uzorku, tako je
tjelesna masa p<0,16, tjelesna visina p<0,02, ITM p<0,43.
Page 47
47
5.3.1. Rezultati anketnog upitnika u 3. razredu
Rezultati anketnog upitnika prikazani su grafičkim prikazima od 27. do 39.
1. Imaš li naviku doručkovanja u toku školskog tjedna?
Graf 27. Grafički prikaz odgovora na 1. pitanje
Na pitanje o navici doručkovanja tokom školskog tjedna većina učenika trećih
razreda razreda je odgovorilo kako doručkuje svaki dan, njih 68,18% iz ruralnog
područja, 81,81% iz urbanog područja. Ponekad doručkuje 18,18% učenika ruralnog
područja i 18,18% urbanog područja. U ruralnom području 13,63% učenika nema
naviku doručkovanja.
2. Imaš li naviku doručkovanja vikendom?
Graf 28. Grafički prikaz odgovora na 2. pitanje
0 20 40 60 80 100
RURALNO
URBANO
C - NE (nikad)
B - DA (ponekad)
A - DA (svaki dan)
0 20 40 60 80 100 120
RURALNO
URBANO
C - NE (nikad)
B - DA (samo jedan dan)
A - (oba dana)
Page 48
48
Na drugo pitanje o navici doručkovanja vikendom, 95,45% učenika ruralnog
područja je odgovorilo kako doručkuje oba dana vikendom, a 4,54% ih ne doručkuje.
U urbanom području 90,90% učenika doručkuje oba dana vikendom, a 9,09% ih
doručkuje samo jedan dan u vikendu.
3. Koliko često jedeš voće?
Graf 29. Grafički prikaz odgovora na 3. pitanje
Učenici ruralnog područja su odgovorili kako njih 40,90% voće jede svaki dan,
59,09 ga jede ponekad. Učenici urbanog područja izjasnili su se kako njih 54,54% jede
voće svaki dan, 36,36% ponekad, a 9,09% ne jede voće.
4. Koliko često jedeš povrće?
Graf 30. Grafički prikaz odgovora na 4. pitanje
Četvrto pitanje odnosi se na učestalost konzumiranja povrća. Učenici ruralnog
područja izjasnili su se kako njih 36,36% svaki dan jede povrće, 59,09% ga jede
0 10 20 30 40 50 60 70
RURALNO
URBANO
C - ne jedem
B - ponekad
A - svaki dan
0 10 20 30 40 50 60 70
RURALNO
URBANO
C - ne jedem
B - ponekad
A - svaki dan
Page 49
49
ponekad, a 4,54% ne jede povrće. U urbanom području 45,45% učenika povrće jede
svaki dan, 54,54% ga jede ponekad.
5. Koliko često jedeš kolače, kekse ili druge slatkiše?
Graf 31. Grafički prikaz odgovora na 5. pitanje
Na pitanje koliko često jedu kolače, kekse ili druge slatkiše, učenici ruralne
sredine odgovorili su da ih 86,36% njih ponekad jede, a 13,63% ne jede. Za razliku od
svojih vršnjaka, 72,72% učenika urbane sredine kolače, kekse ili druge slatkiše jede
svaki dan, a 27,27% ih jede ponekad.
6. Piješ li većinom vodu ili sokove i dr.?
Graf 32. Grafički prikaz odgovora na 6. pitanje
Na pitanje piju li većinom vodu ili sokove i dr., 18,18% učenika ruralnog
područja odgovorilo je da pije samo vodu, 4,54% pije samo sokove, a 77,27% većinom
0 20 40 60 80 100
RURALNO
URBANO
C - ne jedem
B - ponekad
A - svaki dan
0 20 40 60 80 100
RURALNO
URBANOD - većinom sokove i dr.
C - većinom vodu
B - samo sokove i dr.
A - samo vodu
Page 50
50
pije vodu. Učenici urbanog područja isto većinom piju vodu i to njih 72,72%, 18,18%
pije samo vodu, a 9,09% pije većinom sokove i dr.
7. Koliko često piješ gazirane sokove (Pepsi, CocaColu, Sprite...)?
Graf 33. Grafički prikaz odgovora na 7. pitanje
Gazirane sokove ponekad pije 86,36% učenika ruralne sredine i 54,54%
učenika urbane sredine, dok 13,63% učenika ruralne sredine i 45,45% učenika urbane
sredine ne pije gazirane sokove.
8. Koliko često jedeš brzu hranu (npr. ćevape, burek, hamburger, hot-dog...)?
Graf 34. Grafički prikaz odgovora na 8. pitanje
Brzu hranu ne jede 81,81% učenika ruralnog područja, a 18,18% ju jede
ponekad. U urbanom području učenici su odgovorili nešto drugačije, njih 81,81%
ponekad jede brzu hranu, a 18,18% ju ne jede.
0 20 40 60 80 100
RURALNO
URBANO
C - ne pijem
B - ponekad
A - svaki dan
0 20 40 60 80 100
RURALNO
URBANO
C - ne jedem
B - ponekad
A - svaki dan
Page 51
51
9. Kako se hraniš u školi?
Graf 35. Grafički prikaz odgovora na 9. pitanje
Na pitanje kako se hrane u školi, učenici ruralnog područja izjasnili su se kako
njih 90,90% jede u školskoj kuhinji, 4,54% si kupi sendvič, pecivo i 4,54% ne jede
ništa. U urbanom području 72,72% učenika hrani se u školskoj kuhinji, njih 18,18%
nosi si hranu od kuće, a 9,09% ne jede ništa.
10. Baviš li se kojom od sljedećih aktivnosti?
Graf 36. Grafički prikaz odgovora na 10. pitanje
U desetom pitanju učenici su trebali zaokružiti tjelesnu aktivnost kojom se bave
ili ju nadopisati ukoliko ona nije ponuđena. U ruralnoj sredini 90,90% učenika se bavi
nekom tjelesnom aktivnošću, a 9,09% se ne bavi nikakvom tjelesnom aktivnošću. U
urbanoj sredini 100% učenika se bavi nekom tjelesnom aktivnošću.
0 20 40 60 80 100
RURALNO
URBANOD - ne jedem ništa
C - kupim si sendvič, pecivo
B - nosim si hranu od kuće
A - u školskoj kuhinji
0 20 40 60 80 100 120
RURALNO
URBANOB - ne bavi se tjelesnomaktivnošću
A - bavi se tjelesnom aktivnošču
Page 52
52
11. Koliko puta tjedno se baviš nekom tjelesnom aktivnošću?
Graf 37. Grafički prikaz odgovora na 11. pitanje
Sljedeće pitanje odnosi se na učestalost bavljenja nekom tjelesnom aktivnošću.
Učenici ruralnog područja odgovorili su kako se njih 50% tjelesnom aktivnošću bavi
svaki dan i 50% se bavi 2 – 3 puta tjedno. Učenici urbanog područja izjasnili su se
kako se njih 27,27% tjelesnom aktivnošću bavi svaki dan, a 72,72% 2 – 3 puta tjedno.
12. Koliko često si aktivan/aktivna tijekom sata tjelesne i zdravstvene kulture?
Graf 38. Grafički prikaz odgovora na 12. pitanje
U ruralnoj sredini 86,36% učenika je svaki put aktivno tijekom sata tjelesne i
zdravstvene kulture, a 13,63% je ponekad aktivno. U urbanoj sredini 90,90% je svaki
put aktivno, a 9,09% je ponekad aktivno.
0 10 20 30 40 50 60 70 80
RURALNO
URBANO
C - 1 put tjedno
B - 2 - 3 puta tjeno
A - svaki dan
0 20 40 60 80 100
RURALNO
URBANO
C - ne radim tjelesni
B - ponekad
A - svaki put
Page 53
53
13. Što uglavnom radiš za vrijeme odmora u školi?
Graf 39. Grafički prikaz odgovora na 13. pitanje
Na posljednje pitanje 4,54% učenika ruralnog područja je odgovorilo kako
sjedi za vrijeme odmora u školi, 4,54% ih stoji, 59,09% šeta, a 31,81% trči. U urbanom
području 18,18% učenika sjedi, 9,09% stoji, a 72,72% šeta za vrijeme odmora u školi.
Statističkom obradom podataka tjelesne mase, tjelesne visine i indeksa tjelesne mase
u trećem razredu ruralnog i urbanog područja, dobiveni rezultati pokazuju postojanje
statističke razlike u tjelesnoj visini dječaka (p<0,001) i tjelesnoj visini ukupnog uzorka
(p<0,02). U ostalim varijablama ne pokazuje se statistička značajna razlika: tjelesna
masa dječaka (p<0,23), ITM dječaka (p<0,94), tjelesna masa djevojčica (p<0,39),
tjelesna visina djevojčica (p<0,45), ITM djevojčica (p<0,36), tjelesna masa ukupnog
uzorka (p<0,16), ITM ukupnog uzorka (p<0,43).
Prema rezultatima anketnog upitnika, učenici trećeg razreda ruralnog i urbanog
područja redovito doručkuju, jedu povrće, preferiraju vodu, većinom se hrane u
školskoj kuhinji, redovno se bave nekom tjelesnom aktivnošću, aktivni su tijekom
nastave tjelesne i zdravstvene kulture, a za vrijeme odmora u školi većina učenika šeta.
Učenici urbanog područja jedu manje voća od učenika ruralnog područja, ali zato jedu
puno više kolača, keksa i ostalih slatkiša i piju više gaziranih sokova. Razlike u
prehrambenim navikama između učenika trećeg razreda ruralnog i urbanog područja
postoje, ali su male. Stoga treću postavljenu hipotezu također odbacujemo, jer iako
postoji razlika u tjelesnoj visini između učenika ruralnog i urbanog područja, ona ne
stvara statistički značajnu razliku u indeksu tjelesne mase.
0 10 20 30 40 50 60 70 80
RURALNO
URBANOD - trčim
C - šetam
B - stojim
A - sjedim
Page 54
54
5.4. Razlika između ITM-a učenika četvrtog razreda urbanog i ruralnog
područja
U tablicama 22. i 23. prikazani su osnovni deskriptivni podatci za učenike
četvrtog razreda ruralnog i urbanog područja.
Tablica 22. Osnovni deskriptivni podatci za učenike 4. razreda ruralnog
područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 14 47,26 29,50 87,00 14,50 1,54 3,75 0,20
p >
.20
TJELESNA
VISINA 14 1,48 1,36 1,65 0,09 0,52 -0,65 0,18
p >
.20
INDEKS
TJELESNE
MASE
14 21,22 15,05 31,95 4,70 0,70 0,57 0,14 p >
.20
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
Page 55
55
Tablica 23. Osnovni deskriptivni podatci za učenike 4. razreda urbanog
područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 17 39,89 30,00 58,00 7,19 0,09 0,96 0,18
p >
.20
TJELESNA
VISINA 17 1,48 1,35 1,63 0,07 -0,18 0,14 0,12
p >
.20
INDEKS
TJELESNE
MASE
17 18,07 15,11 23,59 2,59 0,80 -0,44 0,17 p >
.20
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
U četvrtom razredu ruralnog područja prosječna težina iznosi 47,26 ± 14,50 kg,
a prosječna visina 148 ± 0,09 cm. Prosječna vrijednost ITM-a iznosi 21,22 što učenike
četvrtog razreda ruralnog područja svrstava u skupinu prekomjerno teške djece.
Učenici četvrtog razreda urbanog područja u prosjeku su teški 39,89 ± 7,19 kg i visoki
148 ± 0,07 cm. Može se primjetiti kako su učenici ruralnog područja u prosjeku 7,37
kg teži dok je tjelesna visina podjednaka. Prosječna vrijednost ITM-a za učenike u
urbanom području iznosi 18,07 što ih svrstava u skupinu normalno uhranjene djece,
međutim visok rezultat maksimalne vrijednosti ukazuje na učenike koji pripadaju
skupini pretilih.
U tablicama 24. i 25. prikazani su osnovni deskriptivni podatci za učenike
četvrtog razreda ruralnog područja koji se odnose na spol.
Page 56
56
Tablica 24. Osnovni deskriptivni podatci za učenike 4. razreda ruralnog
područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 8 45,66 29,50 61,00 10,87 -0,40 -0,88 0,23
p >
.20
TJELESNA
VISINA 8 1,47 1,40 1,51 0,05 -0,60 -1,91 0,26
p >
.20
INDEKS
TJELESNE
MASE
8 21,00 15,05 26,75 4,14 -0,33 -1,17 0,22 p >
.20
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
Tablica 25. Osnovni deskriptivni podatci za učenice 4. razreda ruralnog
područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 6 49,40 32,00 87,00 19,3 1,96 4,40 0,33 p > .20
TJELESNA
VISINA 6 1,50 1,36 1,65 0,13 0,06 -2,88 0,28 p > .20
INDEKS
TJELESNE
MASE
6 21,54 16,32 31,95 5,78 0,84 1,99 0,25 p > .20
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
Učenici četvrtog razreda ruralnog područja prosječno su teški 45,66 ± 10,87 kg, dok
su učenice u prosjeku teške 49,40 ± 19,3 kg što pokazuje da su djevojčice 3,74 kg teže
od dječaka. Prosječna visina učenika iznosi 147 ± 0,05 cm, a prosječna visina učenica
je 150 ± 0,06 cm te možemo vidjeti kako su učenice u prosjeku 3 cm više od učenika.
Page 57
57
Prosječna vrijednost ITM-a u oba spola pokazuje kako i dječaci i djevojčice četvrtog
razreda ruralnog područja pripadaju skupini prekomjerno teške djece.
U tablicama 26. i 27. prikazani su osnovni deskriptivni podatci za učenike
četvrtog razreda urbanog područja koji se odnose na spol.
Tablica 23. Osnovni deskriptivni podatci za učenike 4. razreda urbanog
područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 8 39,12 32,00 49,00 5,46 0,65 0,52 0,22 p > .20
TJELESNA
VISINA 8 1,47 1,35 1,54 0,06 -1,19 0,78 0,28 p > .20
INDEKS
TJELESNE
MASE
8 18,07 15,15 23,59 3,03 1,18 0,13 0,25 p > .20
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
Tablica 24. Osnovni deskriptivni podatci za učenice 4. razreda urbanog
područja
N AS Min Max SD Skew Kurt Max
D
K-S
test
TJELESNA
MASA 9 40,57 30,00 58,00 8,73 0,85 0,02 0,18 p > .20
TJELESNA
VISINA 9 1,49 1,35 1,63 0,08 0,03 -0,04 0,12 p > .20
INDEKS
TJELESNE
MASE
9 18,06 15,11 21,69 2,32 0,31 -1,31 0,20 p > .20
Page 58
58
Legenda: N-broj sudionika, AS-aritmetička sredina, Min-minimalna vrijednost, Max-maksimalna
vrijednost, SD-standarna devijacija, Skew-koeficijent asimetrije, Kurt-koeficijent zakrivljenosti, Max
D-maksimalna razlika između opažene i očekivane frekvencije ,K-S test-Kolmogorov-Smirnov test
U četvrtom razredu urbanog područja prosječna težina dječaka je 39,12 ± 5,46
kg, a prosječna visina je 147 ± 0,06 cm. Prosječna vrijednost ITM-a iznosi 18,07 prema
čemu dječaci pripadaju skupini normalno uhranjene djece. No maksimalna vrijednost
ITM-a iznosi 23,59 iz čega je vidljivo kako među njima ima onih koji pripadaju
skupini prekomjerno teških i pretilih. Djevojčice su u prosjeku teške 40,57 ± 8,73 kg i
visoke 149 ± 0,08 cm, dok prosječna vrijednost iznosi 18,06 što ih svrstava u skupini
normalno uhranjene djece. Kao i kod dječaka, maksimalna vrijednost ITM-a koja
iznosi 21,69 neke djevojčice svrstava u skupinu prekomjerno teških.
U tablici 28. Prikazani su rezultati T-testa učenika četvrtih razreda ruralnog i
urbanog područja
Tablica 28. Utvrđivanje razlike između ruralnih i urbanih područja T – testom
na nivou značajnosti od 95% (p < 0,05).
Aritmetička
sredina
(ruralno)
Aritmetička
sredina
(urbano)
t-vrijednost
kritična
vrijednost
(p)
TJELESNA
MASA
M 45,66 39,12 1,52 0,15
Ž 49,38 40,56 1,21 0,24
M i Ž 47,26 39,89 1,84 0,08
TJELESNA
VISINA
M 1,46 1,47 -0,26 0,79
Ž 1,49 1,49 0,13 0,89
M i Ž 1,48 1,48 -0,1 0,92
INDEKS
TJELESNE
MASE
M 20,97 18,06 1,60 0,13
Ž 21,54 18,06 1,64 0,12
M i Ž 21,22 18,07 2,36 0,02
Page 59
59
U tablici 28. može se uvidjeti statistička razlika između ITM – a učenika
četvrtog razreda ruralnog i urbanog područja (p<0,02). Međutim, statistički značajnih
razlika u ostalim varijablama nema: tjelesna masa dječaka (p<0,15), tjelesna visina
dječaka (p<0,79), ITM dječaka (0,13), tjelesna masa djevojčica (p<0,24), tjelesna
visina djevojčica (p<0,89), ITM djevojčica (p<0,12), tjelesna masa ukupnog uzorka
(p<0,08), tjelesna visina ukupnog uzorka (p<0,12).
Page 60
60
5.4.1. Rezultati anketnog upitnika u 4. razredu
Rezultati anketnog upitnika prikazani su grafičkim prikazima od 40. do 52.
1. Imaš li naviku doručkovanja u toku školskog tjedna?
Graf 40. Grafički prikaz odgovora na 1. pitanje
Na prvo pitanje imaju li naviku doručkovanja tokom školskog tjedna, 85,71%
učenika četvrtog razreda ruralnog područja odgovorilo je da doručkuje svaki dan, a
14,28% ih doručkuje ponekad. Učenici četvrtog razreda urbane sredine odgovorili su
da njih 76,47% doručkuje svaki dan tokom školskog tjedna, a 23,52% ponekad.
2. Imaš li naviku doručkovanja vikendom?
Graf 41. Grafički prikaz odgovora na 2. pitanje
0 20 40 60 80 100
RURALNO
URBANO
C - NE (nikad)
B - DA (ponekad)
A - DA (svaki dan)
0 20 40 60 80 100 120
RURALNO
URBANO
C - NE (nikad)
B - DA (samo jedan dan)
A - DA (oba dana)
Page 61
61
U ruralnoj sredini 100% učenika izjasnilo se kako doručkuje oba dana u vikendu, dok
u urbanoj sredini oba dana doručkuje njih 94,11%, a 5,88% ih doručkuje samo jedan
dan vikendom.
3. Koliko često jedeš voće?
Graf 42. Grafički prikaz odgovora na 3. pitanje
Svaki dan voće jede 35,71% učenika ruralnog područja, 57,14% ga jede ponekad, a
7,14% ne jede voće.U urbanom području 52,94% učenika jede voće svaki dan, a
47,05% ponekad.
4. Koliko često jedeš povrće?
Graf 43. Grafički prikaz odgovora na 4. pitanje
Sljedeće pitanje odnosi se na učestalost konzumiranja povrća. Učenici ruralne sredine
izjasnili su se kako njih 42,85% povrće jede svaki dan, također ih 42,85% povrće jede
0 10 20 30 40 50 60
RURALNO
URBANO
C - ne jedem
B - ponekad
A - svaki dan
0 10 20 30 40 50 60 70 80
RURALNO
URBANO
C - ne jedem
B - ponekad
A - svaki dan
Page 62
62
ponekad, a 14,28% ne jede povrće. U urbanoj sredini učenici su odgovorili da njih
29,41% svaki dan jede povrće, a 70,58% ga jede ponekad.
5. Koliko često jedeš kolače, kekse i druge slatkiše?
Graf 44. Grafički prikaz odgovora na 5. pitanje
Na peto pitanje učenici ruralne sredine odgovorili su kako njih 14,28% kolače, kekse
i druge slatkiše jede svaki dan, a 85,71% ponekad. Učenici urbane sredine odgovorili
su da njih 47,05% svaki dan jede kolače, kekse i druge slatkiše, 52,94% ih jede
ponekad.
6. Piješ li većinom vodu ili sokove i dr.?
Graf 45. Grafički prikaz odgovora na 6. pitanje
Na pitanje piju li većinom vodu ili sokove i dr., učenici ruralnog područja odgovorili
su da njih 21,42% pije samo vodu, 71,42% većinom vodu, a 7,14% većinom sokove
0 20 40 60 80 100
RURALNO
URBANO
C - ne jedem
B - ponekad
A - svaki dan
0 20 40 60 80
RURALNO
URBANOD - većinom sokove i dr.
C - većinom vodu
B - samo sokove i dr.
A - samo vodu
Page 63
63
i dr. Učenici urbanog područja odgovorili su da njih 11,76% pije samo vodu, 64,70%
većinom vodu, a 23,52% većinom sokove i dr.
7. Koliko često piješ gazirane sokove (Pepsi, CocaColu, Sprite...)?
Graf 46. Grafički prikaz odgovora na 7. pitanje
Gazirane sokove ponekad pije 78,57% učenika ruralnog područja i 88,23% učenika
urbanog područja, dok ih 21,42% učenika ruralnog i 11,76% učenika urbanog područja
uopće ne pije.
8. Koliko često jedeš brzu hranu (npr. čevape, burek, hamburger, hot-dog...)?
Graf 47. Grafički prikaz odgovora na 8. pitanje
Brzu hranu svaki dan jede 7,14% učenika ruralne sredine, 64,28% ju jede ponekad, a
28,57% ne jede, dok u urbanoj sredini 100% učenika brzu hranu jede samo ponekad.
0 20 40 60 80 100
RURALNO
URBANO
C - ne pijem
B - ponekad
A - svaki dan
0 20 40 60 80 100 120
RURALNO
URBANO
C - ne jedem
B - ponekad
A - svaki dan
Page 64
64
9. Kako se hraniš u školi?
Graf 48. Grafički prikaz odgovora na 9. pitanje
Većina se učenika četvrtog razreda hrani u školskoj kuhinji i to 85,71% u ruralnom i
88,23% u urbanom području. Od kuće si hranu nosi 14,28% učenika u ruralnom i
5,88% učenika u urbanom području, a 5,88% učenika u urbanom području ne jede
ništa.
10. Baviš li se kojom od sljedećih aktivnosti?
Graf 49. Grafički prikaz odgovora na 10. pitanje
U desetom pitanju u kojem su učenici trebali zaokružiti tjelesnu aktivnost kojom se
bave ili ju nadopisati ako ona nije ponuđena, 100% učenika i ruralne i urbane sredine
je odgovorilo kako se bavi nekom tjelesnom aktivnošću.
0 20 40 60 80 100
RURALNO
URBANOD - ne jedem ništa
C - kupim si sendvič, pecivo
B - nosim si hranu od kuće
A - u školskoj kuhinji
0 20 40 60 80 100 120
RURALNO
URBANO
B - ne bavi se tjelesnomaktivnošću
A - bavi se tjelesnom aktivnošću
Page 65
65
11. Koliko puta tjedno se baviš nekom tjelesnom aktivnošću?
Graf 50. Grafički prikaz odgovora na 11. pitanje
Na pitanje koliko se često bave tjelesnom aktivnošću, u ruralnom području je 57,14%
učenika odgovorilo da se svaki dan bavi tjelesnom aktivnošću, 35,71% 2 – 3 puta
tjedno, a 7,14% jednom tjedno. U urbanom području se 29,41% učenika tjelesnom
aktivnošću bavi svaki dan, a 70,58% 2 – 3 puta tjedno.
12. Koliko često si aktivan/aktivna tijekom sata tjelesne i zdravstvene kulture?
Graf 51. Grafički prikaz odgovora na 12. pitanje
Predzadnje pitanje odnosi se na aktivnost za vrijeme sata tijelesne i zdravstvene
kulture. Učenici i ruralnog i urbanog područja odgovorili su kako je njih 100% svaki
put aktivno tijekom sata tjelesne i zdravstvene kulture.
0 10 20 30 40 50 60 70 80
RURALNO
URBANO
C - 1 put tjedno
B - 2 - 3 puta tjedno
A - svaki dan
0 20 40 60 80 100 120
RURALNO
URBANO
C - ne radim tjelesni
B - ponekad
A - svaki put
Page 66
66
13. Što uglavnom radiš za vrijeme odmora u školi?
Graf 52. Grafički prikaz odgovora na 13. pitanje
Za vrijeme odmora u školi 78,57% učenika ruralnog područja šeta, a 21,42% ih trči.
U urbanom području 5,88% učenika stoji za vrijeme odmora u školi, 64,70% ih šeta,
dok ih 29,41% trči.
Testiranjem učenika četvrtog razreda uočena je razlika između ITM – a učenika
ruralnog i urbanog područja (p<0,02), ali u ostalim varijablama te razlike nema:
tjelesna masa dječaka (p<0,15), tjelesna visina dječaka (p<0,79), ITM dječaka (0,13),
tjelesna masa djevojčica (p<0,24), tjelesna visina djevojčica (p<0,89), ITM djevojčica
(p<0,12), tjelesna masa ukupnog uzorka (p<0,08), tjelesna visina ukupnog uzorka
(p<0,12). Odgovori u anketnom upitniku nisu pokazali velike razlike u prehrambenim
navikama i tjelesnoj aktivnosti između učenika ruralnog i urbanog područja. Većina
učenika ima naviku doručkovanja, jedu povrće, većinom piju vodu, ponekad piju
gazirane sokove i jedu brzu hranu. U četvrtom razredu se većina njih hrani u školskoj
kuhinji, svi se bave nekom tjelesnom aktivnošću, učenici ruralnog područja češće od
učenika urbanog područja. Svi učenici su aktivni tijekom nastave tjelesne i zdravstvene
kulture, a većina ih za vrijeme odmora u školi šeta. Učenici četvtog razreda urbane
sredine jedu više voća od svojih vršnjaka iz ruralne sredine, ali jedu i više kolača, keksa
i ostalih slatkiša. Budući da postavljena hipoteza glasi da ima razlike u ITM-u među
učenicima četvrtog razreda ruralnog i urbanog područja, četvrta hipoteza se prihvaća.
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90
RURALNO
URBANOD - trčim
C - šetam
B - stojim
A - sjedim
Page 67
67
6. ZAKLJUČAK
Cilj rada bio je utvrditi razlike između indeksa tjelesne mase učenika primarnog
obrazovanja, te ispitati postoje li razlike u tim karakteristikama s obzirom na mjesto
stanovanja.
Na temelju prikupljenih podataka o tjelesnoj masi, tjelesnoj visini i indeksu
tjelesne mase te odgovorima učenika na pitanja u anketnom upitniku može se reći da
bi za donošenje konačnog zaključka o razlikama u ITM-u između učenika ruralnog i
urbanog područja trebalo provoditi daljnja istraživanja na većim i reprezentativnijim
uzorcima.
Prva hipoteza koja govori kako postoje razlike u ITM-u učenika prvog razreda
ruralnog područja u odnosu na prvi razred urbanog područja se odbacuje.
Obzirom na dobivene rezultate i nepostojanje razlika u ITM-u između učenika
drugog razreda ruralnog i urbanog područja odbacuje se i druga postavljena hipoteza.
Treća postavljena hipoteza o postojanju razlike u ITM-u između učenika
trećega razreda ruralnog i urbanog područja se odbacuje. Iako postoji statistički
značajna razlika u tjelesnoj visini između učenika ruralnog i urbanog područja, ona ne
postoji u indeksu tjelesne mase.
Uzimajući u obzir dobivene rezultate i postojanje razlike u ITM-u između
učenika četvrtog razreda ruralnog i urbanog područja četvrta hipoteza se prihvaća.
Budući da pretilost općenito postaje sve značajniji javnozdravstveni problem,
rješavanju pitanja pretilosti u djece treba posvetiti osobitu pažnju. Praćenje prehrane i
stanja uhranjenosti djece i mladeži je važno jer su te ugrožene skupine u razdoblju
najbržeg rasta i razvoja, pa su ujedno i dobar pokazatelj prehrambenog stanja u
lokalnoj zajednici (Antonić – Degač i sur., 2004). Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi
postoji li statistički značajna razlika u indeksu tjelesne mase između učenika ruralnog
i urbanog područja u periodu od prvog do četvrtog razreda primarnog obrazovanja.
Rezultati istraživanja pokazali su kako statistički značajna razlika između učenika
ruralnog i urbanog područja postoji tek u četvrtom razredu. Prosječna vrijednost ITM-
a kod učenika četvrtog razreda ruralnog područja iznosi 21,22 što ih svrstava u skupinu
prekomjerno teške djece, dok je prosječna vrijednost ITM-a njihovih vršnjaka iz
urbanog područja 18,07 te oni pripadaju u skupinu normalno uhranjene djece. Razlike
između dječaka i djevojčica u ruralnom području nema, te oboje pripadaju skupini
Page 68
68
prekomjerno teške djece. Također, nema razlike u ITM-u ni između djevojčica i
dječaka urbanog područja što ih oboje svrstava u skupinu normalno uhranjene djece.
Takvih statistički značajnih razlika u prvim, drugim i trećim razredima nema, jer
prosiječne vrijednosti ITM-a učenika svrštavaju u skupinu normalno uhranjene djece.
Prema rezultatima anketnog upitnika u sva četiri razreda nisu vidljive značajnije
razlike u prehrambenim navikama i tjelesnoj aktivnosti. Dakle, prehrambene navike i
tjelesna aktivnost nisu razlog statistički značajne razlike u ITM-u između učenika
četvrtog razreda ruralnog i urbanog područja. Budući da postoji mnogo uzroka
prekomjerne tjelesne težine i pretilosti trebalo bi provesti daljnja istraživanja kako bi
se utvrdilo zašto dolazi do statistički značajne razlike u ITM-u između učenika
četvrtog razreda ruralnog i urbanog područja.
Page 69
69
LITERATURA
Antonić-Degač, K., Kaić-Rak, A., Mesaroš-Kanjski, E., Petrović, Z., & Capak, K.
(2004). Stanje uhranjenosti i prehrambene navike školske djece u Hrvatskoj.
Paediatria Croatica; 48 (1). URL: http://www.paedcro.com/hr/245-245
Banu, A., Şerban, C., Şerban, D., Vlaicu, B. (2016). Insight into the overweight and
obesity risk in primary school children: A pilot study. Palestrica of the third
millennium – Civilization and Sport; 17(4), 269–273
Centers for Disease Control and Prevention. URL:
https://www.cdc.gov/healthyweight/assessing/bmi/childrens_bmi/about_childre
ns_bmi.html
Cvijović, K. (2004). Patološki uzroci debljine. Paediatria Croatica. 48(1), 23-24.
URL: http://www.paedcro.com/hr/244-244
Dulčić, A. (2003). Etički kodeks istraživanja s djecom. URL:
http://www.ufzg.unizg.hr/wp-content/uploads/2013/12/Eticki-kodeks-
istrazivanja-s-djecom.pdf
Dumić, M. (2004). Debelo dijete. Paediatria Croatica. 48(1),3-8. URL:
http://www.paedcro.com/hr/242-242
Đorđević, V., Jovanović, Ž., Gošev, M., Nagy, Lj. (2001). The Efficiency of the
‘Healthy Weight Reduction Program’ in the Treatment of Obesity. Acta clinica
Croatica, 40(2), 93-98.
Gavin, M.L. (2007). Dijete u formi : praktičan vodič za odgoj zdrave i aktivne djece -
od novorođenčeta do tinejdžera. Zagreb : Mozaik knjiga.
Grgurić, J. (2004). Prevencija debljine počinje u djetinjstvu. Paediatria Croatica.
48(1), 35-39. URL: http://www.paedcro.com/hr/241-241
Jelčić, J. (2014). Debljina: bolest stila života. Zagreb : Algoritam.
Kesztyüs, D., Traub, M., Lauer, R., Kesztyüs, T., Steinacker, J. M. (2017). Skipping
breakfast is determinal for primary school children: cross – sectional analysis of
Page 70
70
determinants for targeted prevention. BMC Public health. URL:
https://bmcpublichealth.biomedcentral.com/articles/%2010.1186/s12889-017
Košuta, D. et al. (1998). Pretilost i liječenje. Zagreb : Art Studio Azinović.
Kunješić, M. (2015). Dinamika pokazatelja stanja uhranjenosti i tjelesne aktivnosti
učenica i učenika u primarnoj edukaciji. Doktorska disertacija. URL:
https://dr.nsk.hr/islandora/object/kif%3A198/datastream/PDF/view
Leskošek, B., Strel, J., Kovač, M. (2010). Overweight and Obesity in Slovenian
Schoolgirls, 1991–2006. Collegium antropologicum, 34(4), 1303-1308. URL:
http://hrcak.srce.hr/62828
Montignac, M. (2005). Dječja pretilost : Montignacovom metodom protiv
prekomjerne tjelesne težine djece i mladeži. Zagreb : Naklada Zadro.
Murer, S ,Saarsalu, S., Zimmermann, J., Herter-Aeberli, I. (2016). Risk factors for
overweight and obesity in Swiss primary school children: results from a
representative national survey. European Journal of Nutrition. 55(2), 621–
629
Olaya, B. et al. (2015). Country – level and individual correlates of overweight and
obesity among primary school children: a cross – sectional study in seven
European countries. BMC Public health. URL:
https://bmcpublichealth.biomedcentral.com/articles/10.1186/s12889-015-1809-
z
Pokrajac-Bulian, A. (ur) (2011). Pretilost - spremnost za promjenu načina življenja.
Jastrebarsko : Naklada Slap.
Prskalo, I., Badrić, M., Kunješić, M. (2015). The Percentage of Body Fat in Children
and the Level of their Motor Skills. Collegium antropologicum, 39(1), 21-28.
URL: http://hrcak.srce.hr/147592
Salihefendić, N., Zildžić, M., Jašić, M. (2016). Promocija zdravih stilova života
školske djece: uloga lokalne zajednice (Pregled rezultata Projekta „Vratimo
djecu u sportske sale“). Hrana u zdravlju i bolesti : znanstveno-stručni časopis
za nutricionizam i dijetetiku, 2. Sp iz, 8-9.
Page 71
71
Tomac, Z., Sumanovic, M., Prskalo, I. (2012). Morfološka obilježja i pokazatelji
pretilosti djece mlađe školske dobi u Slavoniji. Croatian Journal of Education :
Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje, 14(3), 657-680. URL:
http://hrcak.srce.hr/87464
Tsiliou S., Rigopoulos N., Koutelidakis A.E. (2016). Dietary patterns, overweight and
obesity rates in children aged 9-12 in primary schools of Greek island Lemnos.
Progress in Health Sciences, 6(2), 51-58. URL:
http://progress.umb.edu.pl/node/276
Završnik, J. (2004). Značenje tjelesne aktivnosti u prevenciji debljine. Paediatria
Croatica. 48(1), 53-56. URL: http://www.paedcro.com/hr/235-235