Zablude o mastima
Mlae generacije odrasle su u uvjerenju da su masnoa i kolesterol
opasni. Stariji, koji se jo sjeaju da su kao djeca mazali svinjsku
mast po kruhu, da nisu uklanjali masne dijelove s mesa i da su jeli
slaninu kad god su je imali, odavno su se odrekli masne hrane iz
straha da im se ne povea kolesterol i ne zaepe krvne ile.
Meutim, prirodne masnoe ivotinjskog porijekla nikada nisu bile
opasne za nae zdravlje, ve su od pamtivijeka sainjavale vaan dio
ljudske prehrane. One su graevinski materijal za nae tijelo,
neophodne za normalan rast i razvoj djece i za funkcioniranje
ljudskog organizma. Teorija o tetnosti masnoe i kolesterola, na
kojoj naalost poiva cijela medicinska djelatnost, zapravo je
neutemeljeni mit, proizaao iz loe provedenih zastarjelih
istraivanja i iznad svega komercijalnih interesa. Najnovija
istraivanja ne nalaze nikakve znanstvene dokaze o tetnosti zasienih
masnoa ivotinjskog porijekla i kolesterola. Zapravo, danas znamo da
su industrijska biljna ulja i margarini tetni, dakle upravo ono to
nam je nametnuto umjesto tradicionalnih prirodnih masnoa.
Zasiene masnoe nalazimo u mesu, jajima, svinjskoj masti,
maslacu, siru, vrhnju i drugim mlijenim proizvodima, kao i u
kokosovom ulju. Ove su namirnice takoer bogate kolesterolom,
posebice umanjak, i osobito su vane za mozak i nervni sustav. Preko
60% ljudskog mozga sastoji se od masnoe, a one su izuzetno vane i
potrebne i za sve druge normalne funkcije u ljudskom organizmu.
Kolesterol, kojeg nasilno nastojimo smanjiti lijekovima, zapravo
nije tetan, ve je to vana i potrebna tvar koju ljudsko tijelo samo
proizvodi. Potreban je za cijeli niz zdravih tjelesnih funkcija
proizvodnju hormona, popravak oteenih stanica u tijelu i jaanje
imunolokog sustava organizma. Kolesterol izgrauje staninu stijenku,
isti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u
tijelu, titi srce i mozak. I majino mlijeko obiluje kolesterolom i
enzimima koji djetetu pomau da to bolje iskoristi ovu hranjivu
tvar, jer upravo novoroenad i mala djeca trebaju puno kolesterola
radi normalnog razvoja mozga, ivanog sustava i drugih vanih
funkcija u tijelu.
Hrana bogata prirodnim masnoama oduvijek je bila ovjekova
izvorna i prirodna hrana. Ono to je tetno je nova, rafinirana,
industrijski procesirana hrana, puna industrijskih ulja i trans
masti, kemijskih aditiva, peninog glutena, eera i
glukozno-fruktoznog ili kukuruznog sirupa. Danas imamo vrlo
ozbiljne dokaze da je ta nova hrana uzronik civilizacijskih bolesti
zapadnog svijeta: debljine, dijabetesa tipa 2, srano-ilnih bolesti,
kroninih crijevnih bolesti, autoimunih bolesti, alergija i mnogih
vrsta raka.
Ali zato nas onda strunjaci ve desetljeima savjetuju da ne
jedemo masno? Naalost, mi ne ivimo u humanitarnom, ve u ekonomskom
drutvu koje se zasniva na profitu, a prehrambena industrija, kao i
sve ostalo, dio je tog ekonomskog drutva. Proizvoai gledaju to im
se vie isplati, a ne to je za nas potroae zdravije, a k tome i
dravne institucije zaduene za prehranu i zdravlje, prvenstveno tite
industriju umjesto nas. Strah od visokog kolesterola potencira i
farmaceutska industrija, iz istih komercijalnih razloga jer su
statini, sredstva za sniavanje kolesterola, najprodavaniji lijekovi
na svijetu. Kampanja protiv kolesterola zapravo je najvea prevara
20. stoljeaKolesterol neprijatelj ili prijatelj?
Kolesterol je molekula slina molekuli masne kiseline i toliko je
vana za normalan rad organizma da sve stanice u tijelu imaju
vlastitu sposobnost stvarati kolesterol. Potreba za njim izuzetno
je velika pa, kada ga stanice ne mogu proizvesti dovoljno, u
proizvodnji pomae jetra. U naem tijelu proizvodi se tri do pet puta
vie kolesterola nego to ga unesemo hranom. Ako ga hrana sadri
premalo, poveava se vlastita proizvodnja. Unosimo li ga puno
hranom, proizvodnja se u stanicama smanjuje. Tijelo treba
kolesterol za razne funkcije i proizvodi ga upravo onoliko koliko
mu je potrebno.
Kolesterol je vaan za zdravo funkcioniranje mozga i titi od
depresije. Djeluje kao snaan antioksidans i ak nas titi od raka.
Bez kolesterola naa koa nije u stanju sintetizirati vitamin D iz
sunevog svjetla. S premalo kolesterola nae tijelo ne moe stvarati
nove stanice, a ne uspijeva ni dovoljno brzo obnavljati stare, to
dovodi do ubrzanog starenja. Osim to je graevinski materijal za
tijelo, kolesterol se u tijelu koristi za sintezu hormona potrebnih
za borbu protiv stresa. Upravo je ovo objanjenje zato stres podie
razinu kolesterola u krvi jer ga trebamo vie da bi se tijelo nosilo
s poveanim zahtjevima. Stariji ljudi imaju vie kolesterola jer je
za vrijeme njihovog ivotnog vijeka nastalo vie staninog oteenja u
odnosu na mlae osobe, zbog toga njihov kolesterol nije pametno
sniavati lijekovima. Usput reeno, ljudi s viom razinom kolesterola
ive dulje od ljudi s niom razinom kolesterola u krvi.
Kolesterol izmeu ostalog izgrauje i stabilizira stanine
stijenke, tj. opnu koja titi sve stanice naeg tijela. Prema novijim
istraivanjima upravo je stijenka glavni dio stanice koji komunicira
izmjenu tvari i informacija izmeu stanice i njenog okruenja.
Kolesterol je i glavni sastojak ui koja je potrebna za probavu
masnoa, ali i svih vitamina topivih u mastima. Kolesterol
predstavlja predstadij potreban za proizvodnju hormona kao to su
kortizol, D-vitamin te sva tri spolna hormona testosteron, estrogen
i progesteron. Nadalje, kolesterol se koristi za izgradnju ivanih
vlakana i prenoenje ivanih impulsa te za jaanje imunolokog sustava
organizma.
Bez kolesterola ljudski mozak ne moe funkcionirati. Kemijski
procesi koji stvaraju ivane impulse trebaju kontinuiranu lokalnu
produkciju molekula kolesterola. Zbog toga je upravo mozak organ
koji sadri najveu koliinu ove vane molekule. Kolesterol je potreban
za normalnu funkciju receptora serotonina (supstance u mozgu od
koje se dobro osjeamo) te se nedostatak kolesterola povezuje s
agresivnou i nasilnim ponaanjem, depresijom i poremeajima
samodestrukcije.
Dalje, kolesterol sudjeluje u popravku oteenih stanica tijela te
isti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u
organizmu. Kolesterol je takoer vaan za odranje zdravlja crijevne
stijenke pa prehrana s malom koliinom kolesterola moe dovesti do
nastanka propusnosti crijevne stijenke i drugih crijevnih
problema.
Bez kolesterola nema ivota. Jaje, koje je zaetak ivota,
namirnica je najbogatija kolesterolom. Potrebno je, naime, mnogo
kolesterola da bi se stvorilo jedno ivo toplokrvno bie. Majino
mlijeko posebno je bogato kolesterolom i enzimima koji djetetu
pomau da to bolje iskoristi ovu hranjivu tvar. Zato? Zato to upravo
novoroenad i male bebe trebaju hranu bogatu kolesterolom radi
normalnog razvoja mozga, ivanog sustava te mnogih drugih funkcija u
tijelu.
Kolesterol je dakle prirodna tvar koju nae tijelo samo proizvodi
te regulira vlastitu proizvodnju do optimalne razine, gdje unos
kolesterola hranom predstavlja samo manji dio. Zato je pokuaj da se
izvana intervenira na koliinu kolesterola u krvi sasvim nebioloki i
nelogian. Naalost, statini se prodaju i bolesnima i zdravima iako
nema dokaza da sniavanje kolesterola jami bolje zdravlje. Jo je
manje dokaza o eventualnim prednostima ovog lijeka u odnosu na
nuspojave koje izaziva. Najveu korist od ovog lijeka nemaju
pacijenti, nego industrija lijekova, meu Amerikancima podrugljivo
prozvana BigPharma. Statini su najprodavaniji lijekovi na svijetu,
a profit se broji u stotinama milijuna dolara, jer oni se ne
prodaju tek za krau uporabu, ve se troe doivotno.
to je zapravo masnoa u krvi ili kolesterol u krvi? Kolesterol se
transportira putem krvi kako bi doao do stanica koje ga trebaju.
Ovaj transport se odvija u odreenim paketima koji se nazivaju
lipoproteini: VLDL (u nalazima se naziva trigliceridi), LDL i HDL*.
Ukupna vrijednost ovih paketa daje ono to se naziva ukupan
kolesterol.
Trigliceridi: niska vrijednost je dobra (ispod 1,7 jedinica).
Razina iznad 1,7 je znak metabolikog sindroma i znai povien rizik
za srane bolesti. Visoka vrijednost ovisi o pretjeranom unosu
ugljikohidrata. Trigliceridi, naime, ne nastaju od masnoa koje
jedemo, ve nastaju u jetri od eera koji nije iskoriten za energiju.
Izvor ovog eera je sva hrana bogata ugljikohidratima, osobito eer i
bijelo brano. Veina ljudi koji se hrane prema LCHF naelima imaju
nisku vrijednost triglicerida. HDL: Visoka vrijednost je dobra jer
ovo je dobar, zatitni kolesterol. Niske vrijednosti pokazuju rizik
od sranih bolesti. Razina ispod 1,0 (mukarci) i ispod 1,3 (ene)
pokazatelj je metabolikog sindroma**. Unos zasienih masnoa podie
HDL, unos ugljikohidrata ga sniava. Veina onih koji se hrane po
naelu LCHF imaju visoke vrijednosti HDL-a. LDL: preporua se
vrijednost ispod 3,0 jedinice, ali ovo nije tako jednostavno
procijeniti budui da postoje LDL estice raznih veliina, gdje su
male i guste estice opasne, a velike i prozrane nisu. Niska
vrijednost triglicerida i visoka vrijednost HDL-a, to je oboje
dobro, ukazuju da su LDL estice velike i neopasne, pa u tom sluaju
vea vrijednost LDL-a ne predstavlja rizik. Meutim, visoka
vrijednost triglicerida i niska vrijednost HDL-a ukazuju na to da
su LDL estice male i opasne, pa je u tom sluaju visoki LDL lo.
Ukupni kolesterol/HDL: Dr. Andreas Eenfeldt (knjiga
Matrevolutionen, 2011.) kae da vrijednost ukupnog kolesterola
zapravo ne govori puno o eventualnom riziku za razvoj bolesti, ve
da treba gledati omjer izmeu ukupnog i HDL kolesterola. Ako je
omjer ukupnog kolesterola i HDL ispod 6 to je dobro, ispod 5 jo
bolje, a ispod 4 odlino. Znai, ako je zatitni HDL kolesterol visok,
tada e i ukupan kolesterol biti vii, to je u tom sluaju samo dobro.
Npr. ako je ukupni kolesterol 8, a HDL je 2, omjer je 8:2 = 4, to
je odlino. No ako je ukupni kolesterol 8, a HDL samo 1, tada je
omjer 8:1 = 8, to je loe.
Naalost, laboratoriji obino mjere samo ukupnu koncentraciju LDL
kolesterola u krvi, to nam nita ne govori o vrsti njegovih estica.
Naime, bitno je znati da postoje male, guste estice LDL
kolesterola, koje su opasne jer lake oksidiraju (a samo oksidirani
kolesterol moe stvoriti naslage na ilama), te postoje velike,
prozrane estice LDL-a koje su bezopasne. Istraivanja su pokazala da
LCHF prehrana mijenja LDL estice iz malih u velike, te da dolazi do
smanjivanja njihovog ukupnog broja. Iako u nekim sluajevima LCHF
prehrana moe dovesti do blagog poveanja LDL-a, on se mijenja u
benigni tip (velike estice) to zapravo smanjuje rizik za oboljenje
od sranih bolesti.
Da ponovimo: Velike, prozrane, bezopasne LDL estice i zatitni
HDL (to je dobro) poveavaju se od zasienih masti u prehrani. Male,
guste, opasne LDL estice i trigliceridi (to je loe) poveavaju se od
ugljikohidrata u prehrani. Male, guste, opasne LDL estice obino
nalazimo kod sranih bolesnika i osoba koje imaju visoke
trigliceride, abdominalnu pretilost i druge aspekte metabolikog
sindroma.
Poveana vrijednost LDL-a (iznad 3 jedinice) i poveana vrijednost
ukupnog kolesterola (iznad 5 jedinica) zapravo su poveane samo u
odnosu na referentne vrijednosti koje su se tokom godina mijenjale,
odnosno smanjivale, jer je tako odgovaralo farmaceutskoj
industriji. Dakle, ove vrijednosti zapravo ne pokazuju nikakav
rizik za oboljenje od srano-ilnih bolesti, ali ipak veina lijenika
takvim ljudima preporuuje prehranu sa manje masnoa i vie
ugljikohidrata. Ali upravo takva prehrana moe pogorati stanje jer
moe dovesti do promjene LDL estica u male, guste i opasne, do
smanjivanja zatitnog HDL-a i do poveanja triglicerida,
paradoksalno, zar ne?
Ovo je poznato meu znanstvenicima koji se bave pitanjima
kolesterola, ali u lijenikim ordinacijama vladaju preporuke
farmaceutske industrije, kojoj je glavni cilj prodati to vie
statina, lijekova za sniavanje kolesterola.
*LDL: Low Density Lipoprotein; HDL: High Density Lipoprotein;
VLDL: Very Low Density Lipoprotein
**Metaboliki sindrom predstavlja skupinu metabolikih poremeaja
koji poveavaju rizik za razvoj srano-ilnih bolesti i dijabetesa
tipa 2. Ti poremeaji su povien krvni tlak, povien eer u krvi i/ili
inzulinska rezistencija, poremeena vrijednost masnoa u krvi
(povieni trigliceridi i nizak HDL) te abdominalna pretilost
(nakupljanje masnog tkiva u podruju trbuha).Kokosovo ulje je
zasicena masnoca i vrlo stabilna na visokim temperaturama, zato je
idealno i za przenje i za kuhanje. Specijalni tzv kratki i srednji
lanci masnih kiselina koje sadrzi kokosovo ulje se ne spremaju u
tijelu vec se odmah trose za energiju i daju sitost, zato recimo
caj sa kokosovim uljem moze biti kao jedan medjuobrok. Kokosovo
ulje ima ljekovita svojstva, antibakterijska i antivirusna kao i
protiv gljivica. Potpomaze mrsavljenje i poboljsava probavu.
Mozete ga koristiti na sve nacine kao bilo koju drugu masnocu
ali kako mi nismo navikli na okus kokosa u hrani to mozda nekim
ljudima ne odgovara (kao i maslinovo ulje - neki ne podnose miris a
nama u dalmaciji nema spize bez maslinovog ulja.)
Vodite racuna da kupite hladno presano kokosovo ulje (virgin) a
ne rafinirano kakvo se mozda moze naci u obicnim prodavaonicama
koje je dosta jeftino. Ovo rafinirano i stvrdnuto kokosovo ulje se
izlucuje iz suhe tvari koja je ostala nakon hladnog presanja.
Ekstrahira se uz pomoc visokih temperatura te se zatim
hidrogenizira (ocvrcuje) kao margarin. Ova masnoca nema iste
karakteristike kao hladno presano uljeuuc je potrebna da bi
razgradila masnocu iz hrane. kada redovno jedemo masnocu proizvodi
se puno zuci i dolazi do protoka zuci kroz zucne puteve sto je
dobro jer smanjuje mogucnost stvaranja kamenaca.
ako jedemo malo masnoce, proizvodi se manje zuci i mala kolicina
ide u crijevo radi razgradnje masnoce a veci dio stoji i talozi se
duze vremena u zucnoj kesici. ovo talozenje zuci je lose jer se
tako lako stvaraju zucni kamenci.
dakle upravo obrnuto od onog sto nam lijecnici savjetuju: da bi
sprijecili nastanak zucnih kamenaca potrebno je jesti masnu a ne
nemasnu hranu. nemasna hrana bogata ugljikohidratima pogoduje
stvaranju zucnih kamenaca.
kao sto se savjetuje pijenje puno tekucine da bi se sprijecilo
stvaranje bubreznih kamenaca, jer protok tekucine ispire bubrezne
puteve, tako bi se trebalo preporucivati jedenje dovoljno masnoce
za sprecavanje stvaranja zucnih kamenaca, jer protok zuci koji se
stvara radi razgradnje masnoce iz hrane ispire zucne puteve i
sprecava stvaranje kamenca.
za one koji vec imaju zucne kamence od prije a prelaze na lchf
prehranu: moguce da veci protok zuci pokrene postojece kamence. ako
su kamenci manji mogu proci kroz zucne puteve i izaci iz tijela
kroz crijeva. ali ako su kamneci veci moguce je da zecepe prolaz
kroz zucne puteve i u tom slucaju je mozda potrebno operirati.
dakle prehrana sa malo masnoce i puno UH uzrokuje zucne kamence
a prehrana sa puno masnoce moze pokrenuti postojece kamence koji
onda mogu izazvati problem.
onaj tko je vec operirao zuc, njemu zuc ide direktno iz zucnih
puteva u crijevo, kad je potrebno razgraditi masnoce, i ne stoji
vise natalozena u zucnom mjehuru jer ga nema. ovo moze za pojedince
znaciti teskocu u probavi vecih kolicina masnoce odjednom, pa je
rjesenje jesti manje kolicine masnoce cesce, dok se tijelo ne
navikneDobre i loe masnoe
esto se pria o kvaliteti masnoe pa ujemo da postoje one dobre i
one loe. Sigurno ste uli da su biljna ulja i margarin zdravi, a
masnoe ivotinjskog porijekla tetne. Zapravo je potpuno obrnuto. Da
bismo shvatili razliku potrebno je znati poneto o kemiji masnoa.
Masnoe ili lipidi su organski spojevi netopivi u vodi. Sastoje se
od odreenog broja masnih kiselina, a masne kiseline se uglavnom
sastoje od atoma ugljika i vodika udruenih u lance raznih duljina.
Ako je odnos izmeu atoma ugljika i vodika ispravan, tj. sve
raspoloive veze ugljika su popunjene ili zasiene atomima vodika,
kaemo da su masne kiseline zasiene. Struktura im je pravilna i
ravna te molekule tijesno prianjaju jedne uz drugu, zbog ega su ove
masnoe na sobnoj temperaturi u krutom stanju. Zasiene masnoe
prevladavaju u hrani ivotinjskog porijekla, u maslacu, svinjskoj
masti, mlijenim masnoama, mesu, peradi i jajima, te u tropskim
uljima kao to su kokosovo i palmino ulje. Prevladavaju takoer u
majinom mlijeku, a nae tijelo samo proizvodi zasiene masnoe iz
ugljikohidrata. Zasiene masnoe su vrlo stabilne pri visokim
temperaturama, zato su pogodne za pripremu hrane.
Osim zasienih, postoje i nezasiene masnoe. To znai da nekim
masnim kiselinama nedostaju dva ili vie atoma vodika. Kod
jednostruko nezasienih (mononezasienih) masnih kiselina nedostaju
dva atoma vodika pa su radi toga dva atoma ugljika povezana
dvostrukom vezom. Zbog dvostruke veze ove su molekule zakrivljene i
ne prianjaju jedna uz drugu na isti nain kao u zasienim masnoama.
Zato su ove masnoe na sobnoj temperaturi u tekuem stanju, dok
ohlaene poprimaju neto krui oblik. Prevladavaju u maslinovom ulju,
avokadu i oraastim plodovima, ali se u velikim koliinama nalaze i u
hrani ivotinjskog porijekla. Relativno su stabilne pri viim
temperaturama, to znai da su pogodne za zagrijavanje.
Viestruko nezasiene (polinezasiene) masne kiseline imaju dvije
ili vie dvostrukih veza meu atomima ugljika jer im nedostaju etiri
ili vie atoma vodika. Zbog dvostrukih veza ove su molekule
zakrivljene i ne mogu prianjati jedna uz drugu, radi toga su ova
ulja u tekuem stanju i kad su ohlaena. Polinezasiene masnoe
prevladavaju u svim biljnim uljima, osim maslinovog i kokosovog.
One su vrlo nestabilne molekule, to znai da s obzirom da im
nedostaju atomi vodika one ih pokuavaju ukrasti od drugih molekula
koje se nalaze u blizini. Posebno su reaktivne u prisustvu zraka,
svjetla, temperature i pritiska, pri emu dolazi do oksidacije, tj.
ulja postaju uegla. Prilikom oksidacije stvaraju se vrlo tetni
spojevi koji uzrokuju upalne procese u krvotoku, bubrezima, pluima
i crijevima, pa konzumacija ovih ulja ima izuzetno negativan uinak
na nae zdravlje. Viestruko nezasiena ulja nisu pogodna za
zagrijavanje.
Dakle, za termiku pripremu hrane najsigurnije je koristiti
masnoe u kojima prevladavaju stabilne zasiene masne kiseline, a to
su maslac ili ghee (proieno maslo), kokosovo ulje, svinjska mast i
druge ivotinjske masti ako su nam pri ruci: pilea, guja, paja i
govea mast. Maslinovo ulje u kojem prevladavaju jednostruko
nezasiene masne kiseline takoer moemo koristiti za pripremu hrane.
Iako nije zasieno, ovo ulje sadri polifenole i tokoferole koji tite
ulje od oksidacije. No s obzirom na visoku cijenu ovog ulja,
ekonominije je priti na ivotinjskim mastima koje su jeftinije, a
maslinovo ulje koristiti kao dresing.
U svim ostalim biljnim uljima prevladavaju viestruko nezasiene
masnoe i to u vrlo nepovoljnom sastavu. Naime ta ulja sadre puno
vie omega 6 nego omega 3 masnih kiselina. Meusobna povezanost omege
3 i omege 6 i njihovih funkcija u tijelu vrlo je komplicirana. Obje
su vrste esencijalne za zdravlje, ali je pri tome njihov pravilan
omjer presudan. Idealnim se smatra ako ih kroz hranu dobivamo u
omjeru 1:1, dakle jednake koliine omege 6 kao i omege 3, kako je to
bilo nekad dok su ljudi jeli prirodnu izvornu hranu. No modernom
prehranom, koja se bazira na itaricama i biljnim uljima, unosimo 20
puta vie omege 6 nego omege 3. Ovaj nesrazmjer dovodi do upalnih
procesa u tijelu koji izazivaju mnoge kronine bolesti. Upravo je
prekomjeran unos omege 6 jedan od glavnih krivaca za aterosklerozu
- zaepljenje ila. Zbog toga treba izbjegavati sva biljna ulja osim,
kako je ve reeno, maslinovog i kokosovog. Od ostalih ulja jedino u
lanenom prevladavaju omega 3 masne kiseline, meutim, i to ulje vrlo
lako oksidira.
Industrijska rafinirana biljna ulja kao to su sojino,
suncokretovo, repiino, kukuruzno i sve mjeavine koje se prodaju pod
nazivom jestivo moramo izbjegavati. Ova ulja se u procesu
proizvodnje podvrgavaju visokim temperaturama i djelovanju
kemikalija, pa su ve u startu uegla i vrlo tetna. Svakako trebamo
izbjegavati margarin, koji se dobiva hidrogenizacijom (ovrivanjem)
biljnih ulja. Da bi se od tekuih ulja dobilo ovrsnuto sredstvo za
mazanje, provode se brutalne kemijske reakcije pri emu nastaju
trans masti koje su u mnogim zemljama zabranjene, jer je dokazano
da su vrlo tetne za zdravlje. Osim u margarinu, hidrogenizirana
biljna ulja i trans masti nalaze se u industrijski proizvedenim
pecivima, keksima, kolaima, sladoledu, ipsu i mnogim vrstama
okolade. Na deklaraciji se navode kao djelomino ovrsnuta biljna
ulja ili biljne masti.Margarin - izbjegavajte pod svaku cijenu!
Osim itarica, kao dio zdrave prehrane, mediji i zdravstvene
ustanove su nam nametnuli biljna ulja i margarin. Za margarin se
tvrdi da je zdrav za srce, sniava kolesterol i tlak, pomae kod
mravljenja i poboljava zdravlje u svakom pogledu. Dobro zvui, ali
ima jedan problem ovo nita nije istina.
Margarin se proizvodi od biljnih ulja, koja se dobivaju
ekstrakcijom sjemenja i zrnja soje, kukuruza, suncokreta ili
repice. Ekstrakcija nije isto to i preanje, ime se dobiva maslinovo
i kokosovo ulje, ve je to kemijsko odvajanje ulja uz pomo kemijskih
otapala, najee hexana. Visoka temperatura u procesu prerade ulja
unitava u njima vitamine i antioksidante i nastaju slobodni
radikali koji mogu izazvati velika oteenja u stanicama i poveati
rizik od raka. Ta ulja su ve u startu uegla i nezdrava.
Zatim se na brutalan kemijski nain, postupkom hidrogenizacije
ili ovravanja, tekua ulja mijenjaju u vrst oblik, uz upotrebu nikla
kao katalizatora. Ostaci kemikalija koje se koriste u preradi ulja
i margarina, ostaju u gotovom proizvodu. U postupku hidrogenizacije
nastaju trans masti za koje je dokazano da su vrlo tetne za
zdravlje. Masnoe su graevinski materijal za staninu stjenku koja je
po Bruce Liptonu, meunarodno poznatom znanstveniku s podruja
stanine biologije, glavni dio stanice jer omoguuje komunikaciju
stanice s okoliem. Ako se u nju ugrade neprirodne trans masti, ona
vie ne radi na normalan nain. Ovo poveava rizik od inzulinske
rezistencije, dijabetesa, raka, srano-ilnih bolesti, neplodnosti i
mnogih drugih bolesti. Iako su u mnogim zemljama zabranjene, trans
masti se i dalje nalaze u margarinu, ali i u kupovnim keksima,
kolaima, sladoledu, mnogim vrstama okolade i u ipsu.
Mnogi proizvoai tvrde da su prestali s postupkom
hidrogenizazije, te da margarin uvruju drugaijim postupkom promjene
masnih kiselina, gdje se molekule masnoe najprije razbijaju pa se
ponovo spajaju po naelu sluajnosti uz pomo natrij-metilata. No i te
masnoe koje nastaju potpuno se razlikuju od prirodnih masnoa i naem
su organizmu neprepoznatljive.
Osjetljive viestruko nezasiene masne kiseline u margarinu ve su
od starta uegnute (oksidiraju pod djelovanjem temperature,
pritiska, zraka i svjetla), pa je ovo mazivo vrlo neugodnog mirisa
i rune sive boje. Da bi se uklonio runi miris margarin se ispire
parom i deodorira, a uz pomo kaustine sode i kemijskih sredstava za
izbjeljivanje se izbjeljuje kako bi se uklonila runa siva boja.
Nakon svega dodaje se umjetni okus i umjetna uta boja, proizvod se
pakira kao zdravija alternativa maslaca i dostavlja na police
supermarketa. Dobar tek
Ostaci sljedeih opasnih kemikalija mogu se nai u gotovom
proizvodu margarinu:
ekstrakcijski benzin heksan, u odreenoj koliini eksplozivan,
oteuje ivce; aceton, zapaljiva tvar, tetan za mozak i ivce;
fosforna kiselina, jaka i opasna kiselina; kaustina soda; metal
nikal kao katalizator kod hidrogenizacije; metanol (stvara se od
natrij-metilata u postupku promjene masnih kiselina); izbjeljujua
sredstva; PHA poliaromatski ugljikovodici (jedna od najjaih
kancerogenih tvari).
Dio se ovih kemikalija koristi u procesu proizvodnje, a dio se
stvara kao rezultat kemijskih reakcija u tom procesu. Jedan dio
kemikalija dolazi ak s brodova za transport sirovina, jer se u
istim tankovima prevoze kemikalije (npr. razna kemijska otapala) i
ulja od kojih se pravi margarin.
Pored svega, margarin se sastoji od biljnih ulja u kojima
prevladava omega-6, to pridnosi prekomjernom unosu omege-6 u odnosu
na omegu-3. Ova neravnotea izaziva upalne procese u tijelu te je
uzronik mnogih kroninih bolesti.
Margarin je potpuno neprirodan proizvod prepun opasnih
kemikalija, brutalno manipuliran na molekularnoj razini te sadri
masnoe strane ljudskom organizmu. Sve vie znanstvenih studija
pokazuje vezu izmeu konzumacije margarina i alergija, ekcema,
astme, alergijskog zaepljenja nosa i ulceroznog kolitisa kod djece.
Moete napraviti eksperiment i ostaviti jedan komad margarina i isti
toliki komad maslaca vani u prirodi. Maslaca e vrlo brzo nestati,
jer e postati hrana raznim ivotinjama, kukcima i mikroorganizmima
koji se nalaze u prirodi, ali margarin e ostati netaknut.
Ne zbog toga to je zdrav za srce, ve samo zbog toga to je
industriji isplativ, mediji e i dalje reklamirati margarin jer su i
oni plaeni za to. Novac vlada svijetom, ali ipak svaki pojedinac
sam odluuje gdje e uloiti svoj novac. Zato budite svjestan potroa a
ne rtva i ne kupujte hranu koja to nijeOmega 3, omega 6 i
eikosanoidi
Omega 3 i omega 6 su viestruko nezasiene masne kiseline od kojih
su neke podvrste esencijalne za zdravlje. To znai da su neophodne
za odreene funkcije u tijelu, ali ih tijelo ne moe proizvesti samo,
pa ih zato moramo unositi hranom. Pri tome je presudan njihov
pravilan omjer. Naime, omega 3 i omega 6 upravljaju hormonalnim
sustavom eikosanoida, koji opet upravlja cijelim metabolizmom, jer
nadzire, izravno ili neizravno, inzulin i druge endokrine hormone
(glukagon, kortizol, adrenalin i druge) te njihovim posredovanjem i
sve vitalne tjelesne sustave, tj. biokemijske procese u tim
sustavima.
Eikosanoidi su podijeljeni u dvije grupe, tzv. dobre i loe. EPA
(eikosapentaenska kiselina), masna kiselina iz obitelji omega 3,
upravlja grupom dobrih eikosanoida, dok AA (arahidonska kiselina)
iz obitelji omega 6, upravlja loim eikosanoidima. Oni imaju
suprotno djelovanje, pa dobri eikosanoidi djeluju protuupalno i
rastvaraju krvne ugruke, dok loi izazivaju upale i zgruavanje krvi,
to je normalno i potrebno radi zatite od ozljeda, ali je bitno da
obje grupe djeluju u ravnotei. Meutim, problem nastaje kad loi
eikosanoidi prevladaju nad dobrima, jer tada se normalni upalni
procesi pretvaraju u kronine upale i dovode do srano-ilnih i drugih
kroninih bolesti. To se dogaa kad kroz prehranu unosimo vie omege 6
nego omege 3. One konkuriraju istim metabolikim putevima, jer
koriste isti enzim delta-6-dehidrogenazu, pa tako pretjerani unos
omege 6 dovodi do nedostatka omege 3 i dobrih eikosanoida.
AA, iz obitelji omega 6, koja upravlja loim eikosanoidima,
nastaje iz LA (linolne kiseline) koja prevladava u biljnim uljima,
margarinu, itaricama, oraastim proizvodima i sjemenkama. EPA, iz
obitelji omega 3, koja upravlja dobrim eikosanoidima, potrebna je i
za proizvodnju DHA (dokosapentaenske kiseline) koja izgrauje
stanine membrane mozga i nervnog sistema. EPA i DHA nalaze se samo
u hrani ivotinjskog porijekla i to u plavoj ribi, mesu panih
ivotinja i jajima slobodnih kokoi. EPA se teoretski moe dobiti iz
svog biljnog predstadija ALA (alfalinolenska kiselina), kojom su
npr. bogate lanene sjemenke, ali u praksi je ta pretvorba vrlo
ograniena. Dakle, omegu 3 dobivamo iz ivotinjskih masnoa, a omegu 6
iz biljnih masnoa.
U prolosti, dok su ljudi jeli pravu izvornu hranu, dobivali su
dovoljno EPA i DHA iz ribe, mesa panih ivotinja i jaja slobodnih
kokoi, a omjer omege 6 i omege 3 bio je pravilan, 1:1, dakle
dobivali su jednaku koliinu jedne i druge. No, u drugoj polovici
20. stoljea znaajno se poveala konzumacija biljnih ulja, margarina
i itarica pa je taj omjer danas 20:1, tj. hranom se unosi dvadeset
puta vie omege 6, nego omege 3. I upravo ova neravnotea djeluje
inflamatorno, odnosno izaziva upale.
Dakle, omega 6 i omega 3, preko loih i dobrih eikosanoida, imaju
suprotne funkcije. Omega 6 preko loih eikosanoida potie upalne
procese i zgruavanje krvi. To su normalni tjelesni procesi, ali
postaju tetni kad se pretvore u kronine. Omega 3 preko dobrih
eikosanoida zaustavlja upalne procese i rastvara krvne ugruke.
Nedostatak omege 3 u konvencionalnim namirnicama te pretjerani unos
omege 6 iz itarica i biljnih ulja, dovodi do prevladavanja loih
eikosanoida i stvaranja kroninih upalnih procesa koji su uzronik
upalnih bolesti. Kronine upale na arterijama dovode do zaepljena
ila i srano-ilnih bolesti.
Pravilan omjer izmeu omege 3 i omege 6 nije vaan samo za zdravo
srce i ile, nego i za openito tjelesno i psihiko zdravlje i
imunitet. ak je vaan i za postizanje i odravanje normalne tjelesne
teine, jer smanjuje signale u tijelu koji stvaraju masne zalihe, a
poboljava i osjetljivost prema inzulinu ime se smanjuje rizik od
dijabetesa.
Hormoni inzulin i glukagon usko su povezani s djelovanjem
eikosanoida. Inzulin potie loe eikosanoide tako to pomae da se iz
LA stvara AA, dok glukagon potie dobre eikosanoide i stimulira
proizvodnju EPA iz njenog predstadija ALA. No glukagon jedino moe
djelovati u odsustvu inzulina, jer su to dva hormona sa suprotnim
djelovanjem. To znai da glukagon ne moe djelovati ako se prehranom
unosi previe eera i kroba koji potiu izluivanje inzulina.
eer i krob takoer imaju svoju ulogu u stvaranju upalnih procesa.
Suvine molekule eera veu se za razliite proteine koji onda oteuju
stijenke krvnih ila. Ovo opetovano oteenje na stijenkama pokree
upalni proces i predstavlja poetak stvaranja naslaga na ilama. Zbog
vika omege 6 upala postaje kronina i krv se poinje zgruavati, pa
tako nastaje ugruak koji dovodi do zaepljenja ila.
Nesrazmjer izmeu omege 6 i omege 3 (pretjerani unos omege 6 i
nedostatak omege 3) uz prekomjerni unos eera i kroba, predstavlja
jedan od najveih problema moderne prehrane. Postoji samo jedan nain
za suzbijanje kroninih bolesti prouzrokovanih upalnim stanjima, a
to je povratak izvornoj prehrani kojom, osim to smanjujemo unos
eera i kroba, dovodimo u ravnoteu unos omege 6 i omege 3. Prelaskom
na Paleo LCHF prehranu smanjujemo unos omege 6 kroz smanjenu
konzumaciju itarica, margarina i biljnih ulja, a istovremeno
poveavamo unos omege 3 putem ribe, mesa panih ivotinja i jaja
slobodnih kokoi. Na taj nain LCHF prehrana uspostavlja ravnoteu
izmeu eikosanoida ime se usklauju i drugi hormonalni mehanizmi u
tijelu. Osim toga, zbog smanjenog unosa eera i kroba, ne dolazi do
vezivanja eera na proteine koji oteuju krvne ile, a nizak inzulin
omoguava djelovanje glukagona, koji potie proizvodnju EPA i DHA kao
i dobre eikosanoide, to sve djeluje protuupalno.
Omega 3 neizmjerno je vana i za ljudski mozak, koji je s obzirom
na ostale parametre, ogroman u usporedbi s mozgom ivotinja. Moda
zato to se kod ovjeka ovaj organ sastoji od 60% masnoe, od ega 10%
omege 6 i 10% omege 3, i to EPA i DHA. Mozak se najintenzivnije
razvija u treem tromjeseju trudnoe i u prvih 18 mjeseci djetetova
ivota. Pokazalo se da djeca koja boluju od ADHD, DAMP sindroma,
disleksije[1] i slinih poremeaja, u mozgu imaju nedostatak omege 3.
Zato je od velike vanosti da upravo trudnice i dojilje unose
dovoljno omega 3 masnoe iz ribe, ulja riblje jetre i prirodnog mesa
i jaja te da izbjegavaju margarine, biljna ulja i hranu od brana.
Ovakav nain prehrane koristan je i za sve ostale koji ele ouvati
zdravlje.
Osobe s atopijskim ekcemom ili alergijama takoer imaju premalo
omege 3 u odnosu na omegu 6. Nekada su djeca dobivala riblje ulje
bogato omegom 3, sjeam se da sam ga i ja kao dijete uzimala u
obliku malih crvenih kuglica. Ne znam zato je ovo izalo iz prakse,
no ako u prehrani nije zastupljeno dovoljno ribe, posebice plave i
to nekoliko puta tjedno, tada bi roditelji trebali svojoj djeci
davati ulje jetre bakalara, kao npr. Green Pasture koje je dobiveno
hladnim postupkom (nije rafinirano).
[1] ADHD (Attention Deficit Hyperactivity Disorder) deficit
panje s hiperaktivnou; DAMP (Deficits in Attention, Motor Control
and Perception) nedostatak panje, motorike kontrole i percepcije;
disleksija: poremeaj u uenju, prvenstveno itanjuKolesterol i
zasiene masnoe sprjeavaju srane bolesti: Dokazi iz 101 znanstvenog
rada
Knjiga Davida Evansa "Kolesterol i zasiene masnoe spreavaju
srane bolesti: Dokazi iz 101 znanstvenog rada" analizira podatke iz
peer view znanstvenih radova lijenika, profesora i znanstvenika.
Knjiga otkriva da je kampanja za sniavanje razine kolesterola i
eliminacije unosa kolesterola i zasienih masnoa iz prehrane, imala
katastrofalne posljedice za nae zdravlje. Znanstveni dokazi ustvari
pokazuju da vie razine kolesterola, unosa kolesterola i zasienih
masti NE DOVODE do zaepljenja arterija ni rane smrti, nego upravo
suprotno - spreavaju srane bolesti i produuju ivot.
Knjiga otkriva:
Kolesterol i zasiene masnoe u stvari su bitne za zdravo srce.
Visoka razina kolesterola pomae da ivimo dulje. Najbolji nain da
poveamo svoj dobar, za srce zatitni kolesterol HDL, je da uzimamo
hranu s visokim udjelom zasiene masnoe. Prehrana s niskim udjelom
masnoe ne sadri potrebne hranjive tvari. Prehrana s visokim udjelom
ugljikohidrata promie imbenike koji uzrokuju bolesti srca. Margarin
je industrijski proizveden nezdrav proizvod kojeg treba
izbjegavati. Nezdrava reputacija kolesterola i zasienih masti
temelji se na manjkavim pokusima na ivotinjama biljojedima i vrlo
pristranim i zastarjelim istraivanjima od prije vie od 50 godina.
Hipoteza da kolesterol i zasiene masnoe uzrokuju bolesti srca nije
dokazana tijekom posljednjih pet ili est desetljea, unato
milijardama koje su uloene u pokuaje da se to dokae.
Zanemarite ono to ujete ili proitate o mastima, kolesterolu i
openito o utjecaju prehrane na zdravlje - na televiziji, u
reklamama i tisku. Informacije koje proizlaze iz tih izvora temelje
se na komercijalnim interesima a ne na znanstvenim injenicama.Rat
protiv masti je izgubljen priznaje ugledni magazin TIME koji je
slubeno zapoeo rat prije 30 godina
1984
U oujku 1984. godine, na naslovnici uglednog amerikog magazina
Time osvanulo je poznato tuno lice nainjeno od jaja i slanine s
naslovom: Cholesterol, and Now the Bad News Kolesterol, sada loe
vijesti. Unutar asopisa, tekst je zapoeo reenicom: Cholesterol is
proved deadly, and our diet may never be the same Kolesterol je
dokazano smrtonosan i naa prehrana vjerojatno vie nikad nee biti
ista.
Ovom objavom slubeno je zapoeo 30-togodinji rat protiv masti.
Nove prehrambene smjernice, slubeno prihvaene u svim naprednim
zemljama, preporuile su smanjeni unos masnoa iz mesa, jaja i
mlijenih proizvoda, te povean unos rafiniranih ugljikohidrata te
industrijskih ulja i margarina.
Tradicionalnu ljudsku prehranu koja je od pamtivjeka sadravala
visok udio prirodnih neprocesiranih masti ivotinjskog porijeka,
zamijenili smo industrijskim preraevinama, light i zamjenskim
proizvodima.
Danas su oite posljedice ovog poremeaja ljudske prehrane: upravo
zadnjih 30 godina dogodila se epidemija debljine, srano-ilnih
bolesti, dijabetesa, alergija, autoimunolokih bolesti i raka.
No zadnjih 10-tak godina dostupna su nam nova saznanja i sve je
vei broj lijenika, znanstvenika i strunjaka raznih profila koji se
angairaju kako bi nas informirali da je strah od masnoa i
kolesterola bio neosnovan. Rastua popularnost LCHF - Paleo prehrane
zapravo predstavlja globalni pokret za povratak izvornoj prehrani,
povratak prirodnih neprocesiranih masti u nau prehranu i
odbacivanje industrijskih preraevina. O svemu tome itate zadnje
etiri godine i na ovom blogu.
2014
Sve je vie znanstvene literature koja potvruje da je strah od
masnoa i kolesterola bio neosnovan. Meta analiza iz 2010. god. koja
je sabrala podatke iz 21 studije u kojima je sudjelovalo blizu 348
000 ljudi, nije pronala dokaze da zasiene masnoe imaju kakve veze
sa srano-ilnim bolestima. Prije par mjeseci, u oujku ove godine
(2014.), znanstveni asopis Annals of Internal Medicine objavio je
rezultate nove Meta analize, tj znanstvenog pregleda 76 studija
koje su ukljuile preko 600.000 sudionika iz 18 zemalja. Najkrae
reeno, ova meta analiza NE NALAZI VEZU izmeu zasienih masnoa i
pretilosti, dijabetesa, visokog kolesterola i kardiovaskularnih
bolesti. Kardiolog dr Rajiv Chowdhury, vodei autor studije kae Ne
trebamo se brinuti oko zasienih masnoa. Zapravo je prehrana bogata
eerom i rafiniranim ugljikohidatima krivac za sve ove bolesti.
Zato ovaj post ba danas? Zato to je na naslovnici najnovijeg
broja uglednog TIME magazina (istog onog koji je objavio rat
mastima prije tono 30 godina) osvanula slika maslaca s naslovom:
Eat Butter. Scientists labeled fat the enemy. Why they were wrong.
Jedite maslac. Naunici su oznaili masti kao neprijatelja. Zato su
bili u krivu. Opseni lanak Bryana Walsha "Ending the War on Fat"
moete proitati u cijelosti na hrvatskom upravo ovdje: Time magazin:
Okonanje rata s masnoama.
Rat naravno jo nije gotov. Previe je komercijalnih interesa u
pitanju, velike industrije, veliki profiti, veliki monici koji svim
tim upravljaju, nemamo mi ni priblinu sliku kako to sve izgleda Ali
promjena paradigme definitivno je u toku. I ba kako sam napisala u
knjizi Istine i lai o hrani prije dvije godine: Prehrambena
revolucija je zapoela i vie se ne moe zaustaviti!Ajmo opet: Zasiene
masnoe - sve smo krivo razumjeli
Napisao: Jonny BowdenS engleskog preveo: Nenad Maljkovi
Veliki ameriki pisac H. L. Mencken jednom je rekao: Za svako
komplicirano pitanje postoji jednostavan odgovor. Uvijek
pogrean.
Ako prosjenog lijenika pitate zato biste trebali izbjegavati
zasiene masnoe, on ili ona vjerojatno e vam rei da zasiene masnoe
podiu razinu kolesterola u krvi i uzrokuju srana oboljenja. Zasiene
masnoe su toliko demonizirane da je gotovo nemogue nai da se u
novinama ili asopisima spominju bez popratnog objanjenja da
zaepljuju krvne ile.
No ono to veina ljudi ne zna - ukljuujui, naalost, i prosjene
lijenike - jest da znanstvena istraivanja nisu nikada uvjerljivo
dokazala vezu izmeu zastupljenosti zasienih masnoa u prehrani i
sranih oboljenja. Nikada.
Dva velika istraivanja objavljena u posljednjih par godina
unakrsno su provjeravala vrhunske znanstvene studije o masnoama i
sranim oboljenjima u nastojanju da dobiju opu sliku.
Oba istraivanja pokazala su da veza izmeu zasienih masnoa i
sranih oboljenja ne postoji. Jedno od tih istraivanja, objavljeno u
znanstvenom asopisu American Journal of Clinical Nutrition,
usporedilo je savjete koje dobivamo od vodeih zdravstvenih
organizacija i stvarne znanstvene dokaze. Autori su otkrili da
unato upozorenjima o izbjegavanju zasienih masnoa zbog njihove
povezanosti sa sranim oboljenjima, znanstveni dokazi uope na to ne
upuuju. Zakljuak: Rezultati i zakljuci o unosu zasienih masnoa u
odnosu na kardiovaskularna oboljenja o kojima govore vodea
savjetodavna tijela nemaju temelja u dostupnim znanstvenim
dokazima.
Drugi lanak, objavljen u znanstvenom asopisu Journal of
Nutrition, ide jo dalje: Ne postoje znaajni dokazi za zakljuak da
zastupljenost zasienih masnoa u prehrani ima veze s poveanim
rizikom od koronarne srane bolesti, odnosno kardiovaskularnih
oboljenja. Drugim rijeima, unato tome to ih javno zdravstvo
demonizira i unato velikim naporima prehrambene industrije da nam
prodaju proizvode prepune eera i bez masnoa, nema dokaza koji bi
ukazivali na izravan odnos izmeu zasienih masnoa i sranih
oboljenja.
Nema.
A to je s vezom izmeu zasienih masnoa i kolesterola?
Dobro da ste pitali. Zasiene masnoe u prehrani ponekad stvarno
dovode do porasta ukupnog kolesterola. No pogledajmo malo ispod
haube da bismo shvatili cijelu sliku. Naime, poznato je da postoji
nekoliko razliitih pod-tipova kako HDL, tako i LDL kolesterola, a
utjecaj zasienih masnoa na na te razliite pod-tipove je bitno
drugaiji.
Dopustite da objasnim.
LDL-A je velika, paperjasta molekula koja je sama po sebi
neutralna. Poput jastuia od vate.
LDL-B je pak sasvim druga pria. To je sitna, vrsta i jako
oksidirana molekula koja je visoko inflamatorna i tetna. elimo da
su nam pokazatelji LDL-A kolesterola visoki, a pokazatelji LDL-B
kolesterola najnii mogui.
Zasiene masnoe sniavaju LDL-B i podiu LDL-A kolesterol. I jo k
tome podiu HDL kolesterol, takozvani dobri kolesterol. Stoga, iako
zasiene masnoe mogu povisiti ukupan kolesterol, pokazatelji lipida
u vaoj krvi zapravo su se poboljali, a rizik od sranih oboljenja
smanjio!
No da bi se razumjelo taj koristan utjecaj na vae razine
kolesterola, potrebno je zaviriti ispod haube. Zaboravite na dobre
ili loe razine kolesterola - to je zastarjelo. Od svog lijenika
zatraite testiranje estica u krvi. Ta pretraga dostupna je u
brojnim laboratorijima ve barem deset godina. Tako ete dobiti
daleko korisnije informacije nego od zastarjele standardne pretrage
kolesterola u krvi.
Zasiene masnoe ne samo da poboljavaju va profil lipida, takoer
su kritian nutrijent za mozak. David Perlmutter, dr. med. -
integrativni neurolog koji je uz to i lan strukovne udruge
nutricionista American College of Nutrition - ukazuje da su i
kolesterol i zasiene masnoe od vitalne vanosti za zdravlje
mozga.
Kao prvo, u pravu je. Studija Klinike Mayo objavljena u
znanstvenom asopisu New England Journal of Medicine dokazala je da
osobe koje konzumiraju vie zasienih masnoa imaju ak za 36% manji
rizik od razvijanja demencije.
Kao drugo, Zasiene masnoe su temeljni graevni materijal za
modane stanice, kae Perlmutter. Zanimljivo je da je jedan od
najbogatijih izvora zasienih masnoa koji postoji u prirodi upravo
ljudsko majino mlijeko.
Ba iz tog razloga u svim svojim programima nikada ne savjetujem
eliminaciju zasienih masnoa. Trans masti? Sigurno. Ueglih,
podgrijavanih masnoa na kojim se pri u restoranima. Itekako.
Hidrogeniziranih biljnih ulja? Apsolutno. I eera? Ma nemojte me
Definitivno postoje loe masnoe (vidi navedene primjere).
Ali zasiene masnoe ne spadaju u tu kategoriju. I nikada zapravo
nisu.
Dr. Jonny Bowden, poznat i kao nestani nutricionist, skupa s
kardiologom dr. Stephenom Sinatrom, napisao je knjigu The Great
Cholesterol Myth. Svojim nutricionistikim programima pomae ovladati
udnjom i ovisnostima o odreenim vrstama namirnica.vedska postaje
prva razvijena zemlja koja dogmu o nemasnoj prehrani odbacuje u
korist prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom
masnoa (LCHF)
vedske mesne okruglice sada "OK"
lanak napisao: Brian Shilhavy, urednik Health Impact NewsS
engleskog preveo: Nenad Maljkovi
vedska je postala prva razvijena zemlja koja priprema nacionalne
smjernice za prehranu kojima e se odbaciti opeprihvaena dogma o
nemasnoj prehrani, a savjetovat e se prehrana s niskim udjelom
ugljikohidrata i visokim udjelom masnoa - LCHF.
Preokret u preporukama za prehranu uslijedio je nakon
objavljivanja rezultata dvogodinje studije neovisnog vedskog vijea
za procjenu zdravstvenih tehnologija. Ta struna radna skupina
pregledala je rezultate vie od 16.000 znanstvenih istraivanja
objavljenih do 13. svibnja 2013.
vedski lijenik Andreas Eenfeldt, autor u Skandinaviji
najpopularnijeg bloga o zdravlju DietDoctor.com, prenosi najvanije
zakljuke studije:Pokazatelji zdravlja poboljavaju se uz prehranu s
niim udjelom ugljikohidrata:...znatno povienje razina HDL
kolesterola (tzv. dobar kolesterol) bez ikakvih tetnih uinaka na
razine LDL kolesterola (tzv. lo kolesterol). To se odnosi kako na
umjereni unos ugljikohidrata (do 40% ukupnog kalorijskog unosa),
tako i na strou prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata (do 20%
kalorijskog unosa). Uz to, stroa prehrana s niskim udjelom
ugljikohidrata dovodi do poboljanja razina glukoze kod pretilih i
dijabetiara, uz marginalno smanjenje razina triglicerida.
(Izvor.)
Dr. Eenfeldt takoer prenosi lanak vedskih novina u kojem se
izvjetava o nalazima radne skupine:Maslac, maslinovo ulje,
punomasno vrhnje i slanina nisu tetne namirnice. Istina je upravo
suprotna. Masnoe su najbolja namirnica za one koji ele smraviti. I
ne postoji veza izmeu visokog unosa masnoa u prehrani i
kardiovaskularnih oboljenja.U ponedjeljak je SBU, vedsko vijee za
procjenu zdravstvenih tehnologija, bacilo bombu. Nakon skoro
dvogodinjeg rada na studiji kojom je pregledano i usporeeno preko
16.000 znanstvenih istraivanja, izvjetaj pod naslovom Prehrambene
preporuke kod pretilosti naglavce izvre konvencionalne prehrambene
smjernice za pretile i dijabetiare.
Godinama je zdravstveni sustav javnost savjetovao da se
izbjegavaju masnoe, osobito zasiene masnoe, i kalorije. Prehrana s
niskim udjelom ugljikohidrata (LCHF Low Carb High Fat, koja je
zapravo vedski izum) odbacivala se kao opasna podvala ili pomodna
dijeta bez ikakvih znanstvenih temelja.
Umjesto toga, zdravstveni je sustav dijabetiare upuivao da jedu
puno voa (a to znai eera) te proizvode s malo masnoa i znatnim
koliinama eera ili umjetnih zaslaivaa, koji su zapravo opasni
okidai za osobe ovisne o eeru.
Ovaj izvjetaj potpuno izokree trenutane smjernice, pa kao
najuinkovitiju mjeru protiv pretilosti zagovara prehranu s niskim
udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoa.
U strunoj radnoj skupini bilo je deset lijenika, od kojih je
nekolicina na poetku studije bila vrlo skeptina prema prehrani s
niskim udjelom ugljikohidrata. (Izvor.)
Jedan od lanova strune radne skupine bio je i prof. Fredrik
Nystrm iz Linkpinga, poznat kao dugogodinji kritiar prehrane s
niskim udjelom masnoa i zagovornik dobrobiti zasienih masnoa iz
maslaca, punomasnog vrhnja i slanine. Evo nekoliko citata prof.
Nystrma koje je prenio dr. Eenfeldt: Godinama sam radio na ovome.
Odlian je osjeaj dobiti potvrdu ovako temeljite znanstvene studije,
a posebno zato to je tijekom naeg rada nestao skepticizam mojih
kolega prema prehrani s niskim udjelom ugljikohidrata. Kada se
usporede sva najnovija znanstvena istraivanja rezultat je
nedvojben: na pretjerani strah od masnoa potpuno je neutemeljen. Od
masne hrane se ne debljamo, jednako kao to od kalcija ne dobivamo
aterosklerozu, niti pozelenimo ako jedemo zeleno povre.
Nystrm je godinama zagovarao znatno smanjeni unos namirnica
bogatih ugljikohidratima u obliku eera i kroba jer se tako postiu
zdrave razine inzulina, lipida i dobrog kolesterola u krvi. To znai
da je potrebno odbaciti eer, krumpir, tjesteninu, riu, penino brano
i kruh, uz poveanu potronju maslinovog ulja, oraastih plodova,
maslaca, punomasnog vrhnja, ribljeg ulja i masnijih dijelova mesa.
Kad pojedete krumpir to je potpuno isto kao da ste pojeli nekakav
slatki. Krumpir ima sastojke koji se u probavnom sustavu pretvaraju
u eer. Takva prehrana dovodi do naglog povienja eera u krvi i,
posljedino, do istog takvog povienja insulina.Mnogim su nas
mantrama uili kao da su istinite:
Kalorije su kalorije, bez obzira u kojem ih obliku unosimo.
Najvanija je ravnotea izmeu unosa i troenja kalorija.
Ljudi se debljaju zato to se ne kreu dovoljno.
Doruak je najvaniji obrok u danu.
Naravno da sve to nije istina. Zbog ovakvih gluposti pretili
imaju grinju savjesti, kao da do pretilosti dolazi samo zato to
nemaju dovoljno jaku volju. Za veinu ljudi poveani unos masnoa znai
da se osjeaju sitima, da dulje ostaju siti i ne osjeaju potrebu da
neto pojedu svakih pet minuta. S druge strane, nema osjeaja sitosti
nakon to se popije Coca Cola ili nakon vonog jogurta u kojem gotovo
da nema masnoa, ali ima puno eera. Naravno da je zbog vie razloga
dobro vjebati, ali ono to stvarno utjee na tjelesnu teinu je
prehrana. (Izvor.)
Hoe li sada Ministarstvo poljoprivrede SAD izmijeniti svoje
smjernice?
Znanstvena literatura koja ukazuje na opasnosti od rafiniranih
ugljikohidrata i dobrobiti zdravih masnoa objavljuje se ve nekoliko
desetljea. Jedan od razloga zbog kojih je ovakva studija
napravljena u vedskoj je i taj to se u toj zemlji mnogi ve tako
hrane. U vedskoj se procjenuje da je samo 14% populacije pretilo,
za razliku od 33% u SAD.
I hoe li se onda i SAD pridruiti, pa razmotriti potrebne
promjene u prehrambenim smjernicama svojeg Ministarstva
poljoprivrede (USDA)? To je malo vjerojatno.
Kako sam nedavno ukazao u lanku pod naslovom Mi, porezni
obveznici, financiramo industrijsku poljoprivredu u otimaini nae
prehrane, prehrambene smjernice USDA preporuaju prehranu penicom,
sojom i kukuruzom, a to su namirnice u iji se uzgoj ulae ogromne
dravne poticaje. Sadanji odnos politikih snaga u SAD je takav da su
nemogue bilo kakve smjernice koje bi utjecale na smanjivanje
profita korporacija i njihovu proizvodnju jeftinih namirnica kojima
dominiraju u ponudi na svjetskom tritu.
Savjeti za prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim
udjelom masnoa potjeu jo iz 1920. godine, kada je u bolnici John
Hopkins razvijena ketogena dijeta kojom se lijeila epilepsija u
djece koja nisu reagirala na lijekove. No s pojavom prehrambenih
smjernica USDA, poevi od Izvjetaja McGovern 1970-ih, krenulo je
osuivanje masnoa, a prehrana s niskim udjelom masnoa postala je
uobiajeni savjet u zdravstvenom sustavu. Izvornu televizijsku
vijest o tom izvjetaju iz 1977. moete pogledati u isjeku iz filma
The Fat Head:
Prirodnoznanstveni novinar Gary Taubes poeo je 2002. pisati o
opasnostima prehrane s visokim udjelom ugljikohidrata i dobrobitima
prehrane s visokim udjelom masnoa, a njegov je lanak bio objavljem
u dnevniku The New York Timesu i asopisu The Time Magazine. Naslov
je bio to ako je sve bilo jedna velika, debela la!?
Uz prenoenje istine o zabludama prehrane s niskim udjelom masnoa
poetkom 2000-ih skoro u svim medijima, Dr. Atkins i njegova, tada
ve godinama dostupna, dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata i
visokim udjelom masnoa, stekao je jako puno sljedbenika. Trenutano
se u SAD promoviraju razni oblici prehrane s niskim udjelom
ugljikohidrata i visokim udjelom masnoa, no i dalje ih se smatra
graninim i ekstremnim. Prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata i
visokim udjelom masnoa vlasti i zdravstveni sustav rutinski
napadaju, ak i dok farmaceutske kompanije ure patentirati lijekove
koji bi oponaali uinke ketogene dijete, osobito za lijeenje
karcinoma, najveem trinom udjelu farmaceutskih kompanija.
I dok vedska ini veliki korak naprijed prihvaajui nalaz strune
radne skupine koja je pregledala preko 16.000 znanstvenih
istraivanja i potvrdila znanstvene dokaze o kojima se godinama
govori, ne treba oekivati da e Vlada SAD uskoro uiniti ita slino.
Na nama je da sami prouimo i prihvatimo PRAVE injenice o zdravoj
prehrani.Zasiene masnoe nisu problem - Raskrinkavanje mita o
njihovoj ulozi u sranim oboljenjima
lanak napisao: Aseem Malhotra, voditelj odjela specijalizacije
kardiologa, Sveuilina bolnica Croydon, London, BMJ (British Medical
Journal) 2013;347:f6340S engleskog preveo: Nenad Maljkovi
Ope je prihvaeno meu znanstvenicima da trans masti - koje
nalazimo u brzoj hrani, pekarskim proizvodima i margarinu -
poveavaju rizik od kardiovaskularnih oboljenja zato to uzrokuju
upalne procese u organizmu.(1) Ali zasiene masnoe su sasvim druga
pria. Mantra da zasiene masnoe treba izbjegavati u prehrani kako bi
se smanjio rizik od kardiovaskularnih oboljenja, dominirala je
prehrambenim savjetima i smjernicama skoro etiri desetljea.
Pa ipak, znanstveni dokazi nam pokazuju da je taj savjet -
paradoksalno - doveo do poveanja rizika od sranih oboljenja. I ne
samo to. Opsjednutost javno-zdravstvenih vlasti ukupnim razinama
kolesterola, to je milijune navelo na pretjeranu potronju statina,
odvratilo je nau panju od daleko opasnijeg rizinog faktora -
aterogene dislipidemije.
Demonizacija zasienih masnoa poela je jo sa znamenitom studijom
sedam zemalja Ancela Keysa iz 1970.(2) Tu je zakljueno da postoji
korelacija izmeu uestalosti koronarnih sranih oboljenja i ukupne
koncentracije kolesterola, koja je zatim dovedena u korelaciju s
omjerom energije iz zasienih masnoa. Ali korelacija nije uzronost.
Bez obzira na to, savjetovano nam je da unos masnoa smanjimo na 30%
ukupne energije, a zasienih masnoa na 10%.(3) Smatra se da kod
zasienih masnoa u prehrani najvei utjecaj na rizik od
kardiovaskularnih oboljenja imaju poveane koncentracije
lipoproteina niske gustoe, LDL kolesterola. No smanjenje LDL
kolesterola do kojeg dolazi uslijed smanjenog unosa zasienih masnoa
javlja se samo kod velikih, plutajuih estica LDL kolesterola (tip
A), dok su zapravo male, guste estice LDL kolesterola (tip B)
kritine za kardiovaskulara oboljenja - a to su estice koje
reagiraju na unos ugljikohidrata.(4)
Recentna dugogodinja istraivanja na velikim uzorcima populacije
zapravo nisu dokazala da postoji znaajna veza izmeu unosa zasienih
masnoa i rizika od kardiovaskularnih oboljenja.(5) Umjesto toga
zakljueno je da su zasiene masnoe zatita. Pri tome je vano odakle
dolaze zasiene masnoe. Mlijene namirnice obiluju vitaminom A i D.
Kao to postoji veza izmeu nedostatka vitamina D i znaajno poveanog
rizika smrtnosti od kardiovaskularnih oboljenja, tako kalcij i
fosfor iz mlijenih namirnica vjerojatno imaju antihipertenzivni
uinak, to doprinosi smanjenju rizika od kardiovaskularnih
oboljenja.(6-8) Jedno je istraivanje pokazalo da se vea
koncentracija trans-palmitoleine kiseline u plazmi, a ta se masna
kiselina veinom nalazi u mlijenim namirnicama, moe povezati s
poveanjem koncentracija lipoproteina visoke gustoe, smanjivanjem
koncentracije triglicerica i reaktivnog C-proteina, smanjem
inzulinske rezinstencije te smanjenjem pojave dijabetesa kod
odraslih.(9) Crveno meso je jo jedan veliki izvor zasienih masnoa.
Ali samo konzumacija industrijskih mesnih preraevina moe se
povezati sa sranim oboljenjima i dijabetesom melitusom - ne i
crvenog mesa - to se objanjava primjenom nitrata i natrija kao
konzervansa.(10)
Ozloglaenost masnoa temelji se na njezinoj veoj energiji po
gramu u usporedbi s bjelanevinama i ugljikohidratima. No
istraivanja biokemiara Richarda Feinmana i nuklearnog fiziara
Eugenea Finea o termodinamici i metabolikim prednostima prehrane s
razliitim omjerima makronutrijenata, pokazala su da ih tijelo ne
metabolizira na isti nain.(11) Kekwick i Pawan proveli su jedno od
najranijih istraivanja pretilosti, objavljeno u znanstvenom asopisu
Lancet 1956.(12) Usporedili su skupine koje su u prehrani
konzumirale 90% masnoa, 90% bjelanevina i 90% ugljikohidrata.
Pronali su da je do najveeg gubitka teine dolo u skupini koja je
konzumirala masnoe i zakljuili da je sastav prehrane oito puno
vaniji od unosa kalorija.
Teorija da nisu sve kalorije iste dodatno je potvrena nedavnim
istraivanjem objavljenim u amerikom znanstvenom asopisu JAMA. To je
istraivanje pokazalo da prehrana s niskim udjelom masnoa dovodi do
najveeg smanjenja utroka energije, do nezdravih pokazatelja lipida,
te poveane insulinske rezistencije u usporedbi s prehranom s niskim
udjelom ugljikohidrata i prehranom namirnicama s niskim glikemikim
indeksom.(13) U posljednjih 30 godina u SAD je udio energije od
konzumacije masnoa pao sa 40% na 30% (iako je ukupna konzumacija
masnoa ostala ista), no ipak je dolo do poveanja pretilosti.
Mogui razlog: kada uklonite masnou, hrana ima loiji okus. Da bi
to rijeila, prehrambena industrija je zasiene masnoe zamijenila
eerom. Sve je vie znanstvenih dokaza da je eer vjerojatno
najznaajniji uzrok metabolikog sindroma (to je kombinacija
hipertentzije, disglikemije, poveanih triglicerida, niskog HDL
kolesterola i nakupljanja sala oko struka).
U prethodnim su generacijama kardiovaskularna oboljenja bila
rijetka. Sada dvije treine pacijenata koji su u bolnice primljeni s
dijagnozom akutnog infarkta miokarda ima i metaboliki sindrom - no
75% tih pacijenata ima potpuno normalne razine kolesterola.(14)
Moda zato to ukupna razina kolesterola zapravo i nije problem?
Dugogodinje Framinghamsko istraivanje sranih oboljenja
proglasilo je ukupni kolesterol faktorom rizika za oboljenja
koronarnih arterija, to je dovelo do toga su statini postali najvie
propisivanim lijekom u SAD i temelj globalne industrije vrijedne
puste milijarde dolara. U Velikoj Britaniji osam milijuna
pacijenata redovito uzima statine, to je puno vie od pet milijuna
prije 10 godina. I uz 60 milijuna recepata za statine koji se
izdaju svake godine, ne moe se potvrditi da oni imaju uinak na
smanjivanje kardiovaskularnog mortaliteta koji bi bio vei od uinka
smanjenja puenja ili primarne angioplastike.(15)
Unato opem vjerovanju da je visoki kolesterol znaajan faktor
rizika za oboljenja koronarnih arterija, nekoliko neovisnih
istraivanja populacije zdravih odraslih osoba pokazalo je da je
upravo nizak ukupni kolesterol povezan s kardiovaskularnim i drugim
mortalitetom, to ukazuje da visoki ukupni kolesterol nije faktor
rizika kod zdrave populacije.(16-18)
Nedavno istraivanje 150.000 stvarnih pacijenata koji su uzimali
statine pokazalo je neprihvatljive nuspojave - meu kojima su bile
glavobolje, poremeaji u probavi, smetnje spavanja i memorije, te
erektilna disfunkcija - kod 20% pacijenata, zbog ega su prestali
koristiti lijek.(19) To je potpuno u suprotnosti s rezultatima
glavnih klinikih istraivanja statina koja su kao nuspojavu pokazala
samo bolove u miiima kod jednog od 10.000 sluajeva.
Meta-analiza podataka iz istraivanja, za koja je uglavnom plaala
farmaceutska industrija, pokazala je da je u nisko-rizinoj skupini
osoba u dobi od 60 do 70 godina koje su uzimale statine, broj onih
kojima je tijekom jedne godine bila potrebna lijenika intervencija
radi sprjeavanja pogoranja (NNT) bio 345.(20) Najbolje utemeljeni
dokazi za statine su u sekundarnoj prevenciji, kod koje se svim
pacijentima nakon infarkta miokarda propisuju maksimalne doze bez
obzira na ukupan kolesterol, i to zbog protuupalnog uinka statina i
njihovog uinka na stabilizaciju koronarnog plaka. U toj skupini NNT
je 83 za mortalitet tijekom pet godina. To ne znai da svaki
pacijent ima malo poboljanje, ve da njih 82 nemaju prognozu
poboljanja.(21) injenica da niti jedan drugi lijek za sniavanje
kolesterola ne dovodi do smanjenja mortaliteta podrava hipotezu da
su koristi od statina neovisne od njihovog uinka na kolesterol.
Prihvaanje mediteranske prehrane nakon sranog udara je skoro tri
puta bolje u smanjivanju mortaliteta od uzimanja statina. Nedavno
objavljeno istraivanje na sluajnom uzorku PREDIMED bilo je
prekinuto vrlo brzo nakon to je pokazalo da je u rizinoj skupini za
kardiovaskularna oboljenja mediteranska prehrana dala 30% bolje
rezultate od prehrane s niskim udjelom masnoa.(22)
Farmakoterapija moe ublaiti simptome ali ne moe promijeniti
patofiziologiju. Lijenici se trebaju baviti prevencijom jednako kao
i lijeenjem. Do najveih poboljanja u pobolu i smrtnosti nije
dolazilo zbog osobne odgovornosti ve zbog javno-zdravstvene
politike. Vrijeme je da raskrinkamo mit o ulozi zasienih masnoa u
sranim oboljenjima i prekinemo sa tetnim prehrambenim savjetima
koji su poveali pretilost.
Sukob interesa: nije prijavljen.Izvor i recenzije: narudba
urednitva; recenzirano.
1. Wallace S, Mozaffarian D. Trans-fatty acids and non lipid
risk factors. Curr Atheroscler Rep 2009;11:423.2. Keys A (ed).
Coronary heart disease in seven countries. Circulation
1970:41(supp):s1-211.3. Committee on Medical Aspects of Food
Policy. Diet and cardiovascular disease: report of the panel on
diet in relation to cardiovascular disease. 19844. Musunuru K.
Atherogenic dyslipidaemia: cardiovascular risk and dietary
intervention. Lipids 2010;45:907-14.5. Siri-Tarino PW, Sun Q, Hu
FB, Krauss RM. Meta-analysis of prospective cohort studies
evaluating the association of saturated fat with cardiovascular
disease. Am J Clin Nutr 2010;91:535-46.6. Alonso A, Nettleton JA,
Ix JH, de Boer IH, Folsom AR, Bidulescu A, et al. Dietary
phosphorus, blood pressure and incidence of hypertension in the
atherosclerosis risk in communities study and the multi-ethnic
study of atherosclerosis. Hypertension 2010;55:776-84.7. Sacks FM,
Willett WC, Smith A, Brown LE, Rosner B, Moore TJ. Effect on blood
pressure of potassium, calcium, and magnesium in women with low
habitual intake. Hypertension 1998;31:131-8.8. Geleiijnse JM, Kok
FJ, Grobee DE. Blood pressure response to changes in sodium and
potassium intake: a metaregression analysis of randomised trials. J
Hum Hypertens 2003;17:471-80.9. Mozaffarian D, Cao H, King IB,
Lemaitre RN, Song X, Siscovick DS, et al. Trans-palmitoleic acid,
metabolic risk factors, and new-onset diabetes in US adults: a
cohort study. Ann Intern Med 2010;153:790-9.10. Micha R, Wallace
SK, Mozaffarian D. Red and processed meat consumption and risk of
incident coronary heart disease, stroke and diabetes mellitus: a
systematic review and meta analysis. Circulation
2010;121:2271-83.11. Feinman R, Fine E. A calorie is a calorie
violates the second law of thermodynamics. Nutr J 2004;3:9.12.
Kekwick A, Pawan GL. Calorie intake in relation to body-weight
changes in the obese. Lancet 1956;271:155-61.13. Ebbeling CB, Swain
JF, Feldman HA, Wong WW, Hachey DL, Garcia-Lago E, et al. Effects
of dietary composition on energy expenditure during weight-loss
maintenance. JAMA 2012;307:2627-34.14. Champeau R. Most heart
attack patients cholesterol levels did not indicate cardiac risk.
UCLA Newsroom. 2009.
http://newsroom.ucla.edu/portal/ucla/majority-of-hospitalizedheart-75668.aspx.15.
British Heart Foundation. Trends in coronary heart disease,
1961-2011. 2011.
www.bhf.org.uk/publications/view-publication.aspx?ps=1001933. 16.
Nago N, Ishikawa S, Goto T, Kayaba K. Low cholesterol is associated
with mortality from stroke, heart disease, and cancer: the Jichi
Medical School Cohort Study. J Epidemiol 2011;21:67-74.17. Bae J-M,
Yang Y-J, Li Z-M, Ahn Y-O. Low cholesterol is associated with
mortality from cardiovascular diseases: a dynamic cohort study in
Korean adults. J Korean Med Sci 2002;27;58-63.18. Simes RJ. Low
cholesterol and risk of non-coronary mortality. Aust N Z J Med
1994;24:113-9.19. Zhang H, Plutzky J, Skentzos S, Morrison F, Mar
P, Shubina M, et al. Discontinuation of statins in routine care
settings. Ann Intern Med 2013;158:526-34.20. Cholesterol Treatment
Trialists (CTT) Collaborators, Mihaylova B, Emberson J, Blackwell
L, Keech A, Simes J, et al. The effects of lowering LDL cholesterol
with statin therapy in people at low risk of vascular disease:
meta-analysis of individual data from 27 randomised trials. Lancet
2012;380:581-90.21. Newman D. Statins given for 5 years for heart
disease prevention (with known heart disease). NNT.
www.thennt.com/nnt/statins-for-heart-disease-prevention-with-knownheart-disease.
22. Estruch R, Ros E, Salas-Salvad J, Covas MI, Corella D, Ars F,
et al. Primary prevention of cardiovascular disease with a
Mediterranean diet. N Engl J Med 2013;368:1279-90.
Izvor: znanstveni asopis BMJ (British Medical Journal)
2013;347:f6340 (objavljeno 22.10.2013.)S engleskog preveo: Nenad
MaljkoviTIME magazin: Okonanje rata s masnoama
Time magazin 2014
Uvod u ovaj lanak nalazi se ovdje: Rat protiv masti je izgubljen
- priznaje ugledni magazin TIME koji je slubeno zapoeo rat prije 30
godina
lanak napisao: Bryan WalshS engleskog preveli: Anita upe &
Tomislav Mller
Jedite maslac.Znanstvenici su oznaili masnoe kao neprijatelja.
Zato su bili u krivu.
Ve desetljeima, masnoa izaziva nakostruenost u Amerikoj borbi
protiv pretilosti i kroninih bolesti. A to je upravo ono gdje smo
bili u krivu. | Bryan Walsh
Ne krivite masnouVe desetljeima, to je bio najocrnjeniji
nutrijent u amerikoj prehrani. No, moderna znanost otkriva da
masnoe nisu ono to oteuje nae zdravlje.
Okus mog djetinjstva bio je okus obranog mlijeka. Rasporedili
bismo svijetlo uti margarin po pecivima za veeru, jeli nemasnu
zobenu kau iz mikrovalne s jabukama i cimetom, stavljali nemasni
"Ranch" dresing na nae salate. inili smo samo ono to nam je bilo
reeno.
1977. godine, godinu dana prije nego sam se rodio, odbor Senata,
predvoen George McGovernom, objavio je svoje smjernice Prehrambenih
ciljeva za Sjedinjene Amerike Drave (engl. Dietary Goals for the
United States), pozivajui Amerikance da jedu manje masnog crvenog
mesa, manje jaja i mlijenih proizvoda, te da ih zamijene sa vie
kalorija iz voa, povra, a posebice iz ugljikohidrata.
Do 1980. godine ta je mudrost bila kodificirana. Ameriko
ministarstvo poljoprivrede (engl. U.S. Department of Agriculture,
USDA) objavilo je prve prehrambene smjernice, a jedna od primarnih
smjernica bila je da se u prehrani izbjegava kolesterol i bilo
kakve masnoe. Nacionalni instituti za zdravlje (engl. National
Institutes of Health, NIH), preporuili su svim Amerikancima da od
dobi od dvije godine starosti smanje potronju masnoa, a iste te
godine amerika je vlada objavila rezultate 150 milijuna dolara
vrijedne studije koja je imala jasnu poruku: Jedite manje masnoa i
kolesterola kako biste smanjili rizik od sranog udara.
Prehrambena industrija, kao i Amerike prehrambene navike, skoile
su preko noi. Police trgovina ispunile su se "light" jogurtima,
nemasnim mikrovalnim gotovim veerama, krekerima s okusom sira,
keksima. Obitelji poput moje, slijedile su savjet: govedina je
nestala s tanjura, jaja su bila zamijenjena dorukom sa itaricama,
ili samo sa bjelanjcima (u sklopu poznatog Egg Beaters
komercijalnog proizvoda) a punomasno mlijeko je skoro u potpunosti
nestalo sa naih stolova. Od 1977. do 2012. godine konzumacija tih
namirnica po glavi stanovnika je pala, dok je unos kalorija,
navodno iz zdravih ugljikohidrata, povean - to nije za uditi, s
obzirom da su kruh, itarice i tjestenina bile baza piramide
prehrane Amerikog ministarstva poljoprivrede (engl. United States
Department of Agriculture, USDA).
Time magazin 1984
Ukrcali smo se na "golemi nutricionistiki eksperiment", kako je
to 1980. godine izjavio Philip Handler, skeptini ravnatelj
Nacionalne akademije znanosti (engl. National Academy of Sciences,
NAS). No, s gotovo milijun Amerikanaca godinje koji su umirali od
sranih bolesti sredinom osamdesetih, morali smo pokuati uiniti
neto.
Gotovo etiri desetljea kasnije, rezultati su ovdje: ovaj
eksperiment bio je neuspjeh. Smanjili smo masnoe, no Amerikanci su
po svakoj mjeri bolesniji nego ikada. Uestalost dijabetesa tipa 2
poveala sa za 166% od 1980. do 2012. godine. Gotovo 1 od 10
Amerikanaca boluje od ove bolesti, kotajui tako zdravstveni sustav
SAD-a 245 milijardi amerikih dolara godinje, s procjenom da 86
milijuna ljudi pati od predijabetesa. Smrtnost od sranih bolesti se
smanjila, to se pripisuje boljoj hitnoj medicinskoj skrbi,
smanjenju konzumacije cigareta i lijekovima za kontrolu kolesterola
- statinima, no kardiovaskularne bolesti u SAD-u ostaju i dalje
ubojica broj jedan. ak nas ni pojaana fizika aktivnost nije bila u
stanju odrati zdravima. Vie od treine stanovnika SAD-a je sada
pretilo, inei nas tako jednom od najpretilijih zemalja sve
pretilijeg svijeta. Amerikancima je bilo reeno da reduciraju masnoe
kako bi izgubili na teini i sprijeili srane bolesti, kae Dr. David
Ludwig, ravnatelj New Balance zaklade za prevenciju pretilosti pri
Bostonskoj djejoj bolnici (engl. New Balance Foundation Obesity
Prevention Center at Boston Childrens Hospital). "Postoji golemi
razlog da uinimo upravo suprotno."
No, temeljiti sluaj na tome kontroverzno je, unato dokazima koji
to podravaju. Ocrnjivanje masnoa sada je duboko usaeno u naoj
kulturi, s odnosom ljubavi i mrnje prema hrani i opsesijom
tjelesnom teinom. To je uvelike pomoglo u preoblikovanju golemih
agrikulturnih prostora, kako se hektar do hektara sadio
subvencionirani kukuruz radi proizvodnje kroba i zaslaivaa koji
sada pune procesirane industrijske proizvode. Ovo je promijenilo
poslovanje, sa tritem zamjenskih umjetnih sastojaka koji zamjenjuju
masnoe u komercijalnim proizvodima - grana djelatnosti koja raste
gotovo 6% na godinu. To je ak promijenilo nain na koji razgovaramo,
dodavanjem moralne konotacije nutrijentima u polemikama oko "loeg"
naspram "dobrog" kolesterola i "loih" naspram "dobrih" masnoa.
Sve ovo znai da se saznanja nee promijeniti samo tako mirno.
"Ovo je golemi pomak paradigme u znanosti", kae Dr. Eric Westman,
ravnatelj Duke Lifestyle Medicine Clinic, koji radi s pacijentima
na ultra niskougljikohidratnim dijetama (engl. ultra-low-carb
diets). "No, studije koje to podravaju, doista postoje".
Istraivanja koja osporavaju ideju da masnoa ini ljude pretilima
i da je ona veliki rizini faktor za srane bolesti sve se vie
gomilaju. A ulozi su visoki - za istraivae, javno-zdravstvene
ustanove, te za prosjenog ovjeka koji samo eli znati to da stavlja
u usta tri puta dnevno.
Ve neko vrijeme nam je poznato da nas neke biljne masnoe poput
maslinovog ulja ili masnoe iz ribe, poput lososa, zapravo mogu
zatititi od sranih bolesti. Sada postaje jasno da ak i zasiena
masnoa, koju nalazimo u srednje peenom odresku ili u komadiu
maslaca - zdravstvenim neprijateljima br. 1 i 2 - ima sloeniji, i u
nekim sluajevima benigni uinak na tijelo, nego to se ranije
vjerovalo. Demoniziranje masnoa moda nam se osvetilo na nain kojeg
tek poinjemo shvaati. Kada su Amerikanci smanjili kalorije iz
maslaca, govedine i sira, taj unos kalorija nije jednostavno ovdje
nestao. "Vjerovalo se, kada ljudi smanje unos zasienih masnoa, da e
ih zamijeniti sa zdravim voem i povrem", kae Marion Nestle,
profesor nutricionizma, studija hrane i javnog zdravlja na
Sveuilitu New York (engl. New York University). "Pa, to je bilo
naivno razmiljanje".
Novo istraivanje sugerira, da je zapravo prekomjerni unos
ugljikohidrata, eera i umjetnih zaslaivaa, najvei krivac epidemije
debljine i dijabetesa tipa 2. Rafinirani ugljikohidrati - kao oni
iz "peninog" kruha, skriveni eeri, nemasni krekeri i tjestenina,
uzrokuju kemijske promjene u naoj krvi koje potiu organizam da
pohranjuje vie kalorija kao masnou, te pojaavaju osjeaj gladi, inei
tako jo teim pokuaj mravljenja i gubitka na teini. "Argumenti
protiv masnoa bili su totalno i u potpunosti pogreni", kae Dr.
Robert Lustig, pedijatar sa Sveuilita Kalifornija u San Franciscu
(engl. University of California, San Francisco) i ravnatelj
instituta za odgovornu medicinu (engl. Institute for Responsible
Nutrition). "Zamijenili smo jednu bolest s drugom".
Kratkovidno fokusiranje na masnoe, deformiralo je nau prehranu i
pridonijelo najveoj zdravstvenoj krizi s kojom se SAD suoava.
Vrijeme je da prekinemo taj rat.
Time magazin 1961
The Fat Man ovjek koji je demonizirao masnoeDugo su nam govorili
da manje kalorija i vie tjelesne aktivnosti dovodi do gubitka
tjelesne teine. I mi smo eljeli vjerovati da je znanost isto stvar
podataka - da e vrhunsko istraivanje uvijek iznjedriti pravi
odgovor. No, ponekad se istraivanje ne moe uskladiti sa jakom
osobnou. Nitko to bolje ne utjelovljuje nego Dr. Ancel Keys,
autokrativni fiziolog, koji je postavio temelje za borbu protiv
masnoa. Keys se proslavio tokom Drugog svjetskog rata, kad mu je od
strane Amerike vojske bio postavljen zadatak da razvije ono to je
kasnije postalo poznato kao "K obrok", trajna hrana koju su vojne
trupe nosile na bojite. Tek je u narednim godinama strah od sranih
bolesti eksplodirao diljem SAD-a, potpiren jo i sranim udarom
predsjednika Dwighta Eisenhowera 1955. godine. Te godine je gotovo
polovica svih smrtnosti u SAD-u bila prouzrokovana sranim bolestima
i mnoge od rtava bili su naizgled zdravi mukarci sa iznenadnim
sranim udarima. "Golemi strah je zavladao zemljom", kae Nina
Teicholz, autorica nove knjige Big Fat Surprise (hrv. Veliko debelo
iznenaenje). "Epidemija sranih bolesti inilo se da dolazi
niotkuda".
Keys je imao objanjenje. On je smatrao da visoke razine
kolesterola guste supstance nalik masnoi koja je prisutna u nekoj
hrani, ba kao to je i prirodno prisutna u naem organizmu, moe
zaepiti arterije to dovodi do sranih bolesti. Keys je ujedno
ponudio i rjeenje. Poto unos masnoa povisuje LDL kolesterol, Keys
je zakljuio da treba reducirati masnoe u prehrani da bi se smanjio
rizik od sranih bolesti. (Razina LDL kolesterola smatra se markerom
za srane bolesti, dok HDL kolesterol smatramo da ima
kardioprotektivnu ulogu.) 1950-tih i 60-tih godina Keys je
"istjerao" tu hipotezu, putujui svijetom da prikupi podatke o
prehrani i sranoilnim tj. kardiovaskularnim bolestima. Njegovo
istraivanje Seven Countries Studies (hrv. Studija Sedam zemalja)
ustanovilo je da ljudi koji su konzumirali manje zasienih masnoa
imaju manje sranih bolesti. Zapadnjaka prehrana, "teka" na mesu i
mlijenim proizvodima, povezala se sa visokom stopom sranih bolesti.
Ta studija pomogla je Keys-u da 1961. godine osvane na naslovnici
TIME asopisa u kojem je prozvao Amerikance da smanje unos kalorija
iz masnoa za jednu treinu kako bi izbjegli srane bolesti. Iste te
godine, slijedivi Keysove jake argumente, Amerika srana udruga
(engl. American Heart Association, AHA), po prvi puta savjetuje
Amerikancima da smanje zasiene masnoe. "Ljudi bi trebali znati
injenice", rekao je Keys TIME asopisu. "Onda, ukoliko se ele na
smrt prederavati, njihova volja."
Keysovo djelo postalo je temelj znanstvene rijei koja implicira
da su masnoe glavni rizini faktor za nastanak sranih bolesti.
Njegovo istraivanje Seven Countries Studies referencirano je blizu
milijun puta. Ocrnjivanje masnoa takoer se uklopilo u nastanak
ideje o kontroli teine, koja se fokusirala na unesene kalorije "In"
i potroene kalorije "Out". "Svi su pretpostavili da je sve u
kalorijama", kae Lustig. A budui da masnoe sadre vie kalorija po
gramu od proteina ili ugljikohidrata, miljenje je bilo da ako
uklonimo masnoe iz prehrane, kalorije e takoer biti smanjene.
To je ono u to je vjerovao Keys, koji je umro 2004. godine, a to
je ono u to vjeruje i veina Amerikanaca. Meutim, Keysovo
istraivanje imalo je problema od samog poetka. Naime, on je
odabirao svoje podatke za istraivanje kako mu je odgovaralo,
izostavivi zemlje kao to je Francuska i biva Zapadna Njemaka koje
su imale u svojoj prehrani visok udio masnoa, ali niski udio sranih
bolesti. Keys je isticao grki otok Kretu, gdje gotovo da i nije
bilo mesa i mlijenih proizvoda a gdje su ljudi doivjeli visoku
starost sa krvnim ilama bez naslaga plaka. No, Keys je posjetio
otok Kretu u godinama nakon Drugog svjetskog rata kad se otok jo
uvijek oporavljao od njemake ratne okupacije i kad je prehrana na
umjetan nain bila oskudna tj. nemasna. Dodatno zbunjujue, Grci na
susjednom otoku Krfu konzumirali su daleko manje zasienih masnoa
nego Kreani, ali su imali jo i veu stopu sranih bolesti. "To je
bilo izuzetno manjkavo istraivanje", kae Dr. Peter Attia,
predsjednik i ravnatelj Nutricionistike znanstvene inicijative,
neovisnog znanstvenog centra za istraivanje pretilosti (engl.
Nutrition Science Initiative, independent obesity-research center).
"Nije bilo na razini dananjeg modernog epidemiolokog
istraivanja."
Keysovo nepokolebljivo pouzdanje i njegova odlunost da "srui"
bilo kojeg istraivaa koji se nije slagao s njim, bila je barem
jednako vana kao njegovi veliki skupovi podataka. (Kada je
biostatistiar Jacob Yerushalmy 1957. godine objavio dokument koji
propituje uzronu vezu izmeu masnoa i sranih oboljenja, Keys je
odgovorio tada vrlo otro, pisavi da su Yerushalmyjevi podaci
izrazito manjkavi.) Keysovo istraivanje odigralo je takoer veliku
ulogu u irenju prie da su Amerikanci nekada jeli dominirajue biljnu
prehranu, prije nego su prelaskom u 20. stoljee krenuli na prehranu
baziranu na crvenom mesu. Uslijedile su srane bolesti, kao da smo
bili kanjeni za taj svoj prehrambeni grijeh.
No zapravo su neke "vrste brojke" vezane za Ameriku prehranu
vrlo oskudne prije sredine stoljea, a prije 1900. godine niti ne
postoje. Povijesni podaci pak upuuju da su Amerikanci bili
prodrljivi svederi, konzumirajui u obilju tadanju divlja koje je
bilo diljem zemlje. U svojoj knjizi Putting Meat on the American
Table (hrv. Stavljajui meso na Amerike stolove), povjesniar Roger
Horowitz zakljuuje da je prosjeni Amerikanac 19. stoljea jeo
150-200 funti (oko 68-90 kg) mesa godinje - u skladu s onim to
jedemo i sada.
Meutim, poruka protiv masnoa postala je opeprihvaena u javnosti,
a do 1980-ih godina, tako se vrsto ukorijenila u modernu medicinu i
nutricionizam, da je postalo gotovo nemogue izazvati propitivanje
te odluke. Dr. Walter Willett, sada ef odjela nutricionizma kole
javnog zdravlja na Harvardu (engl. Harvard School of Public Health,
HSPH), kae da je sredinom 1990-ih sjedio na kontradiktornim
dokazima koje nije htio objaviti niti jedan od vodeih Amerikih
znanstvenih asopisa. "Vjerovanje da su zasiene masnoe uzronici
sranih bolesti bilo je toliko vrsto, da je prualo otpor svemu to bi
ga propitivalo", kae Willett. "No, pokazalo se, da ovdje ima puno
vie nijansi od toga." On je pokrenuo dugorono epidemioloko
istraivanje koje je pratilo prehranu i zdravlje srca vie od 40,000
mukaraca srednjih godina. Willett je ustanovio da, ukoliko su
sudionici istraivanja zamijenili hranu bogatu zasienim masnoama sa
ugljikohidratima, ipak nisu doivjeli nikakvo smanjenje sranih
bolesti. Willett je naposljetku objavio svoje istraivanje u asopisu
British Medical Journal 1996. godine.
Djelomino zbog Willettova istraivanja, polemike oko masnoa su se
poele mijenjati. Pronaeno je da mononezasiene (MUFA) i
polinezasiene (PUFA) masnoe - one koje moemo nai u nekim biljnim
vrstama i ribi, blagotvorno djeluju na zdravlje srca. Mediteranska
prehrana, bogata ribom, oraastim plodovima, povrem i maslinovim
uljem, skoila je u svojoj popularnosti. Ali bitno je napomenuti da
Mediteranska prehrana uope nije niska u masnoama. I do 40% njezinih
kalorija dolazi iz poli- i mononezasienih masnih kiselina. Danas ak
i medicinski centri kao to je Klinika Mayo (engl. Mayo Clinic)
prihvaaju ovu prehranu za pacijente koji su zabrinuti za zdravlje
srca, a ak ju je prihvatila i prema mastima skeptina Amerika srana
udruga (engl. American Heart Association, AHA). "Sve je vie dokaza
da je Mediteranska prehrana prilino zdrav nain konzumacije hrane",
kae Dr. Rose Marie Robertson, glavna znanstvenica AHA-e.
Ali, to je sa zasienim masnoama? Ovdje je popularno vjerovanje
jo tee promijeniti. 2010. godine Ameriko ministarstvo poljoprivrede
(engl. U.S. Department of Agriculture, USDA), preporuuje u svojim
prehrambenim smjernicama manje od 10% dnevnih kalorija iz zasienih
masnoa - ekvivalent polovice hamburgera, ali bez sira, slanine i
majoneze, koji se esto dodaju na njega. Amerika srana udruga (engl.
American Heart Association, AHA) jo je restriktivnija: Amerikanci
od dobi od dvije godine trebaju limitirati unos zasienih masnoa na
manje od 7% kalorija dnevno, a 70 milijuna Amerikanaca kojima bi
koristilo sniavanje kolesterola, trebali bi limitirati masnoe ispod
6% kalorija dnevno - ekvivalentno dvjema krikama Cheddar sira.
Amerikanci su obiavali dobivati 349 kalorija iz crvenog mesa
dnevno, no sada je taj broj smanjen na 268 kalorija. Neki strunjaci
kau da im nije ba jednostavno odrei se zasienih masnoa. "Kad
zamijenite zasiene masnoe sa polinezasienim ili mononezasienim
masnoama, time smanjite LDL kolesterol", kae Dr. Robert Eckel, bivi
ravnatelj AHA-e, koautor njezinih aktualnih smjernica. "To je sve
to trebam znati."
Meutim, to nije cijela slika. to vie saznajemo o masnoama, to
vie uviamo da one imaju kompleksniju ulogu u naem organizmu.
Istina o masnoamaIdeja da su zasiene masnoe tetne kao da ima
nekog instinktivnog smisla, ne samo iz razloga to koristimo isti
izraz za masnu tvar koja mesnom odresku daje okus, i kilogramima
koje nosimo oko trbuha i struka. Kemijski, one nisu toliko
razliite. Masnoe koje kolaju naom krvlju i akumuliraju se na
abdomenu, zovu se trigliceridi, a visoki nivo triglicerida povezan
je sa sranim bolestima. Ne treba puno imaginacije da pretpostavimo
da ukoliko jedemo masnoe, to e nas udebljati, zaepiti nae arterije
i uzrokovati bolesti srca. "Zvui kao zdrav razum - ono ste to
jedete", kae Dr. Stephen Phinney, nutricionistiki biokemiar koji je
godinama prouavao prehranu sa niskim unosom ugljikohidra.
Meutim, kada su znanstvenici sukobili brojke, veza izmeu
zasienih masnoa i kardiovaskularnih bolesti sve je vie dolazila u
pitanje. Meta-analiza (u osnovi istraivanje drugih istraivanja) iz
2010. godine, zakljuila je da ne postoji relevantan dokaz da su
zasiene masnoe povezane s poveanim rizikom od nastanka
kardiovaskularnih bolesti. Te iste rezultate potvrdila je i druga
meta-analiza publicirana u oujku ove godine (2014.) u medicinskom
asopisu Anali interne medicine (engl. Annals of Internal Medicine),
koja je objedinila gotovo 80 istraivanja koja ukljuuju vie od pola
milijuna ispitanika. Tim kojeg je predvodio Dr. Rajiv Chowdhury,
kardiovaskularni epidemiolog na Sveuilitu Cambridge (engl.
Cambridge University), zakljuio je da trenutni dokazi ne podravaju
preporuke za smanjenu konzumaciju zasienih masnoa niti poveanu
konzumaciju polinezasienih masnoa, koje se esto smatraju zdravima
za srce. Iako su autori kritizirani zbog naina na koji su
procijenili dokaze, oni stoje iza svojeg zakljuka, uz napomenu da
je cilj njihovog istraivanja ukazati na potrebu za daljnjim
istraivanjima. "Glavna poruka je da ima jo dosta posla kojeg treba
uiniti", kae Chowdhury.
Budui da se sluaj sa zasienim masnoama dugo smatrao zatvorenim,
ak i sam poziv da se preispitaju dokazi, oznaava ozbiljnu promjenu.
No, ukoliko su nova razmiljanja o zasienim masnoama iznenaujua, to
je moda zbog toga to smo pogreno shvatili to meso i mlijeni
proizvodi ine naem organizmu. Nedvojbena je istina da e zasiene
masnoe podignuti nivo LDL kolesterola, koji je povezan sa viim
stopama sranih bolesti. To je najei proklinjani bioloki dokaz
protiv zasienih masnoa. No, kolesterol je puno sloeniji od toga.
Zasiene masnoe takoer podiu nivo takozvanog dobrog HDL kolesterola,
koji uklanja LDL kolesterol, koji se moe nakupiti na stjenkama
arterija. Podiui HDL i LDL kolesterol, zasiene masnoe nam zapravo
ispiru kardiovaskularni sustav.
Osim toga, znanstvenici sada znaju da postoje dvije vrste LDL
estica: male, guste i velike, prozrane. Velike izgleda da su
uglavnom bezopasne - a upravo se one podiu od masne prehrane. S
druge strane, izgleda da unos ugljikohidrata poveava one male,
ljepljive estice, koje se sada povezuju sa sranim bolestima. "Ta
zapaanja navela su me da se upitam koliko je zapravo jak dokaz veze
izmeu zasienih masnoa i sranih bolesti", kae Dr. Ronald Krauss,
kardiolog i istraiva koji je sproveo pionirski rad na LDL
kolesterolu. "Postoji rizik da su ljudi voeni u pogrenom smjeru
gledajui na LDL kolesterol, umjesto na LDL estice, kao na faktor
rizika."
Vano je shvatiti, da u prehrambenoj studiji ne postoji takva
stvar kao to je placebo. Kada smanjimo unos jedne hranjive tvari
tj. nutrijenta, moramo ga zamijeniti s neim drugim, to znai da
znanstvenici uvijek prouavaju nutrijente u odnosu jedan prema
drugome. Takoer je vano razumjeti da nova znanost ne znai da ljudi
trebaju udvostruiti svoj unos cheesburgera ili mijeati velike
koliine maslaca u svoje jutarnje kave, kao to rade neki sljedbenici
ultra niskougljikohidratnih dijeta (engl. ultra-low-carb diets).
Iako zasiene masnoe u najmanju ruku imaju neutralan uinak na
pretilost i srane bolesti, drugi oblici masnoa mogu biti korisniji.
Postoje dokazi da Omega 3 masne kiseline, vrsta masnoa koje se mogu
nai u lanu i lososu, mogu tititi od sranih bolesti. Studija iz
2013. godine u asopisu New England Journal of Medicine, otkriva da
prehrana bogata polinezasienim i mononezasienim masnoama znaajno
smanjuje rizik od glavnih kardiovaskularnih bolesti.
Ali postoje razlike ak i u samoj kategoriji zasienih masnoa.
Studija iz 2012. godine pokazuje da masnoe iz mlijenih proizvoda -
izvor iz kojeg Amerikanci dobivaju najvie zasienih masnoa - ini se
imaju veu zatitnu ulogu nego masnoe iz mesa . "Glavno pitanje ovdje
je usporedba", kae Dr. Frank Hu, nutricionistiki strunjak u koli
javnog zdravlja na Harvardu (engl. Harvard School of Public Health,
HSPH). "S ime usporeujete zasiene masnoe?"
Od 1970. godine, sve manje kalorija dobivamo iz ove
hrane:Punomasno mlijeko (78% manje): Jedna alica sadri 5g zasienih
masnoa - 23% preporuenog dnevnog unosa po USDA-i.Rafinirani bijeli
eer (35% manje): Ne jedemo manje slatkog, ve se poveao unos
kukuruznog eera.Govedina (29% manje): Amerikanci su poeli
smanjivati unos crvenog mesa u korist mesa sa smanjenim udjelom
masnoa, poput piletine.Jaja (21% manje): umanjci sadre kolesterol,
za koji su strunjaci smatrali da moe podizati LDL kolesterol u
krvi.Maslac (8% manje): Djelomino je zamijenjen margarinom, za koji
je dokazano da je puno nezdraviji.Povre (3% manje): Nada da e
Amerikanci zamijeniti masnoe sa povrem, nije urodila plodom.
Ali zato dobivamo puno vie kalorija iz: Visoko-fruktozni
kukuruzni sirup (8,853% vie): Subvencioniranje kukuruza uinilo je
ovaj zaslaiva jeftinim i posvuda prisutnim.Kukuruzni proizvodi
(198% vie): Ova sorta itarica postala je bazom Amerike
prehrane.Obrano mlijeko (129% vie): Mlijeko sa smanjenim udjelom
masnoa esto se kombinira sa zaslaivaima kao to je to okolada.
Piletina (112% vie): Nemasno pilee meso stoji rame uz rame uz
govedinu kao najpopularnije meso.Puretina (102% vie): Meso sa
niskim udjelom masnoa, takoer je nisko u vitaminima i
kolesterolu.Dodane masti i ulja (67% vie): Polinezasiene masnoe,
kao to je to kukuruzno ulje, najvie se koriste u procesiranoj tj.
preraenoj hrani.
Piramidalna shema - Kako su se Amerike prehrambene preporuke
mijenjale tokom vremena:1979. godine - The Hassle-Free Daily Food
Guide (hrv. Jednostavne dnevne prehrambene smjernice): Amerika
vlada preporuuje limitiranje konzumacije masnoa, eera i
alkohola.1984. godine - Food Wheel: A Pattern for Daily Food
Choices (hrv. Prehrambeni kota - Uzorak za dnevni odabir prehrane):
Crveni kri preporuuje od 6 do 11 porcija itarica dnevno i samo 2-3
porcije mesa i mlijenih proizvoda na dan.1992. godine - Food Guide
Pyramid (hrv. Piramida prehrambenih smjernica): USDA preporuuje da
baza Amerike prehrane budu itarice i kruh.2005. godine - MyPyramid
Food Guidance System (hrv. MojaPiramida Sustav prehrambenih
smjernica): Ovaj vodi preporuuje poveanu tjelesnu aktivnost i
poziva na odabir prehrane sa niskim udjelom masnoa.2011. godine -
MyPlate (hrv. MojTanjur): Aktualne preporuke sugeriraju obilje
itarica i povra, uz mlijene proizvode sa smanjenim udjelom
masnoa.
Nepromiljena dijetaAko nita, prehrambena je industrija
inventivna. Suoeni s javnim miljenjem protiv masnoa u 1980-ima,
proizvoai su se prilagodili, napunivi police keksima, krekerima i
kolaima s niskim udjelom masnoa. Nain razmiljanja za potroae bio je
jednostavan: Masnoa je opasna, ovaj proizvod nema masnoa, stoga
mora da je zdrav. To je bilo doba Snack Wellsa, komercijalne marke
kolaia s niskim udjelom masnoa, koje je predstavio Nabisco 1992.
godine, a koji je u samo dvije godine nadmaio asni Ritz kreker i
postao broj jedan snack - zalogaj Amerike nacije. No, bez masnoa,
neto se moralo nadodati i Amerikanci nisu dobro zavrili.
"Jednostavno smo smanjili masnoe a dodali cijelu masu nemasne junk
hrane koja je poveala sveukupan unos kalorija", kae Dr. David Katz,
osniva i ravnatelj Prevencijskog i istraivakog centra sveuilita
Yale (engl. Yale Universitys Prevention Research Center)."To je
bila prehrana s nepromiljenim posljedicama."
Te posljedice bile su teke. Od 1971. do 2000. godine, postotak
kalorija iz ugljikohidrata poveao se za gotovo 15%, dok je udio
kalorija iz masnoa pao - u skladu s preporukama strunjaka. Godine
1992. Ameriko ministarstvo poljoprivrede (engl. U.S. Department of
Agriculture, USDA) preporuuje do 11 porcija itarica dnevno, te samo
dvije do tri porcije mesa, jaja, oraastih plodova, graha i ribe
zajedno. kolski okruzi diljem zemlje zabranili su punomasno
mlijeko, ali zaslaeno okoladno mlijeko bilo je i dalje na meniju,
sve dok je sa niskim udjelom masnoa.
Ideja je bila djelomino smanjiti kalorije, meutim Amerikanci su
zapravo zavrili jedui vie: 2,586 kalorija dnevno 2010. godine, u
usporedbi sa 2,109 kalorija dnevno 1970. godine. Tijekom tog istog
razdoblja, kalorije iz brana i itarica porasle su za 42% (2010.
godine Amerikanci su unosili 610 kalorija dnevno iz brana i
itarica, dok su 1970. godine unosili 429 kalorija), a pretilost i
dijabetes tip 2 doivjeli su pravu epidemiju. "Nepobitno je da smo
skrenuli na krivi put", kae Jeff Volek, fiziolog na Sveuilitu u
Connecticutu (engl. University of Connecticut).
Moda je teko shvatiti zato prehrana bazirana na rafiniranim
ugljikohidratima moe dovesti do pretilosti i dijabetesa. To ima
veze s kemijom krvi. Jednostavni ugljikohidrati kao to su kruh i
kukuruz moda ne izgledaju kao eer na vaim tanjurima, ali u
organizmu, to je ono na to se razlau kad se probave. "Vae tijelo ne
razlikuje pecivo od vreice Skittles bombona", kae Dr. Dariush
Mozaffarian, budui dekan nutricionizma na Sveuilitu Tufts (engl.
Tufts University).
Ti eeri potiu proizvodnju hormona inzulina, to uzrokuje
prekomjerno pohranjivanje masnih stanica, to dovodi do debljanja.
Budui da je manje kalorija preostalo da napaja tijelo, poinjemo
osjeati glad, a metabolizam poinje usporavati u nastojanju utede
energije. Jedemo vie i dobivamo jo i vie na teini, nikad ne
osjeajui sitost. "Glad je smrtno zvono svake dijete za mravljenje",
kae Dr. Eric Westman sa Sveuilita Duke (engl. Duke University).
"Dijete sa niskim udjelom masnoa ili niskim udjelom kalorija ne
funkcioniraju". Budui da se ovaj proces ponavlja, nae stanice
postaju sve otpornije na inzulin, to uzrokuje da dobijamo jo vie na
teini, to opet poveava otpornost na inzulin i tako upadamo u
zaarani krug. Pretilost, dijabetes tipa 2, visoki trigliceridi i
nizak HDL, sve ovo moe uslijediti - a da je unos masnoa jedva
ukljuen. Ispostavilo se da nisu sve kalorije stvorene jednake.
"Kada se fokusiramo na masnoe, ugljikohidrati se neizbjeno
poveavaju u pre