EDEN OD NAJGOLEMITE HRISTIJANSKI PRAZNICI - VOSTANOVEN VO 335 G., PO IZGRADBATA NA CRKVATA NA HRISTOVOTO VOSKRESENIE VO ERUSALIM Za vreme na svoeto vladeewe vo Rim, carot Maksentij izvr{uva{e golemi nedela spre- ma narodot: gi gone{e i gi ma~e{e ne samo hristijanite tuku i svoite neznabo`ci gi ubiva{e, im gi graba{e imotite, gi sramote{e blagorod- nite semejstva, `iveej}i bes~esno. I na celiot grad mu be{e te`ok i odvraten zaradi negovoto svirepo nasils- tvo i razvraten `ivot. Zatoa Rimjanite tajno mu isprati- ja molba na carot Konstantin, koj{to toga{ so majka mu Elena prestojuva{e vo Britanija, molej}i go da dojde i da gi izbavi od ovoj nasilnik. Konstantin najprvo mu na- pi{a na Maksentij, prijatelski sovetuvaj}i go da pre- stane so nasilstvata. No ovoj ne samo {to ne go poslu{a carot i ne se popravi tuku stana u{te polo{, i se krena protiv samiot Konstantin, ne sakaj}i toj da bide ram- no~esen so nego kako car, iako Konstantin be{e izbran za car od vojskata, a Maksentij samovlasno stapi na car- skiot prestol vo Rim. Toj be{e omrazen od narodot, na negova strana bea samo nekolkumina velmo`i, na koi{to im ima{e veteno golemi darovi i mnogu po~esti; Konstantin pak, be{e pro- glasen za car po `elba na site. Koga slu{na deka Maksentij ne se poprava, tuku pravi u{te pogolemi zlodela, Konstantin ja sobra svojata vojska i trgna protiv nego. No gledaj}i deka silata na negovata vojska ne e golema, i imaj}i gi predvid zlite lukavstva na svojot pro- tivnik, carot Konstantin zapo~na da se somneva vo svojot uspeh. Znae{e deka Maksentij ima proleano mnogu krv zaradi gatawe, i deka ima zaklano mnogu deca, devojki i trudni `eni kako `rtvi na demoni, za da gi smilostivi svoite la`ni bogovi na koi se nadeva{e. Znaej}i go i toa deka na carot Maksentij mu pomaga gole- ma demonska sila, Konstantin po~na da Mu se moli na Ediniot Bog Koj vladee so neboto i so zemjata, a Kogo Go po~ituva celiot hristijanski rod, za da mu podari pobe- da nad nasilnikot. I dodeka toj usrdno se mole{e, napladne mu se javi na neboto Krst Gospodov izobrazen so yvezdi - bleska{e posilno od sonceto, a na nego be{e napi- {ano: ‘So ova pobeduvaj!’ Ova go vidoa i site vojnici, me|u koi be{e i vojvodata Ar- temij (koj podocna ma~eni~ki postrada za Hrista od Julijan), i se voshitija. Pove}eto od niv sepak se ispla{ija, oti za neznabo{cite izobrazuvaweto na krstot vo ona vreme be{e znak za nesre}a i smrt; so smrt na krst sa kaznuvaa samo razbojnicite i zlostornicite, ta ottamu vojnicite se pla{ea deka vojnata }e im donese nesre}a. Premin, Krstovden 2005 Krstot ni e daden na ~eloto kako znak, isto kako {to na Izrailot mu e dadeno obrezanieto; za{to so nego nie vernite se izdvojuvame i se raspoznavame od nevernite.(Sv. Jovan Damaskin) JTVT ISJTUPT LSTUPWEFO
4
Embed
YOURS double experiment › Knizarnica › Premin › Broj 29-30 › 01 Krstovden.pdfosvoi gradot Vizant. I tretpat, dodeka Konstantin be{e vo vojna so Skitite na rekata Dunav, nemu
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
EDEN OD NAJGOLEMITE HRISTIJANSKI PRAZNICI - VOSTANOVEN VO 335 G., PO
IZGRADBATA NA CRKVATA NA HRISTOVOTO VOSKRESENIE VO ERUSALIM
Za vreme na svoeto vladeewe vo Rim, carot Maksentij izvr{uva{e golemi nedela spre-
ma narodot: gi gone{e i gi ma~e{e ne samo hristijanite tuku i svoite neznabo`ci gi
ubiva{e, im gi graba{e imotite, gi sramote{e blagorod-
nite semejstva, `iveej}i bes~esno. I na celiot grad mu
be{e te`ok i odvraten zaradi negovoto svirepo nasils-
tvo i razvraten `ivot. Zatoa Rimjanite tajno mu isprati-
ja molba na carot Konstantin, koj{to toga{ so majka mu
Elena prestojuva{e vo Britanija, molej}i go da dojde i da
gi izbavi od ovoj nasilnik. Konstantin najprvo mu na-
pi{a na Maksentij, prijatelski sovetuvaj}i go da pre-
stane so nasilstvata. No ovoj ne samo {to ne go poslu{a
carot i ne se popravi tuku stana u{te polo{, i se krena
protiv samiot Konstantin, ne sakaj}i toj da bide ram-
no~esen so nego kako car, iako Konstantin be{e izbran za
car od vojskata, a Maksentij samovlasno stapi na car-
skiot prestol vo Rim. Toj be{e omrazen od narodot, na
negova strana bea samo nekolkumina velmo`i, na koi{to
im ima{e veteno golemi darovi i mnogu po~esti; Konstantin pak, be{e pro-
glasen za car po `elba na site.
Koga slu{na deka Maksentij ne se poprava, tuku pravi u{te pogolemi zlodela,
Konstantin ja sobra svojata vojska i trgna protiv nego. No gledaj}i deka silata
na negovata vojska ne e golema, i imaj}i gi predvid zlite lukavstva na svojot pro-
tivnik, carot Konstantin zapo~na da se somneva vo svojot uspeh. Znae{e deka
Maksentij ima proleano mnogu krv zaradi gatawe, i deka ima zaklano mnogu deca,
devojki i trudni `eni kako `rtvi na demoni, za da gi smilostivi svoite la`ni
bogovi na koi se nadeva{e. Znaej}i go i toa deka na carot Maksentij mu pomaga gole-
ma demonska sila, Konstantin po~na da Mu se moli na Ediniot Bog Koj vladee so
neboto i so zemjata, a Kogo Go po~ituva celiot hristijanski rod, za da mu podari pobe-
da nad nasilnikot. I dodeka toj usrdno se mole{e, napladne mu se javi na neboto Krst
Gospodov izobrazen so yvezdi - bleska{e posilno od sonceto, a na nego be{e napi-
{ano: ‘So ova pobeduvaj!’ Ova go vidoa i site vojnici, me|u koi be{e i vojvodata Ar-
temij (koj podocna ma~eni~ki postrada za Hrista od Julijan), i se voshitija. Pove}eto
od niv sepak se ispla{ija, oti za neznabo{cite izobrazuvaweto na krstot vo ona
vreme be{e znak za nesre}a i smrt; so smrt na krst sa kaznuvaa samo razbojnicite i
zlostornicite, ta ottamu vojnicite se pla{ea deka vojnata }e im donese nesre}a.
Premin, Krstovden 2005
Krstot ni e daden na ~eloto kako znak, isto kako {to na Izrailot
mu e dadeno obrezanieto; za{to so nego nie vernite se izdvojuvame
i se raspoznavame od nevernite.(Sv. Jovan Damaskin)
JTVT ISJTUPTLSTUPWEFO
I samiot car Konstantin
be{e vo golemo nedoumenie.
No nemu no}ta vo son mu se ja-
vi Gospod Hristos, i povtorno
mu go poka`a znakot na Krstot
{to mu be{e poka`an toj den,
i mu re~e: „Napravi izobrazba
na ovoj krst, i naredi da se no-
si pred vojskata, pa }e go pobe-
di{ ne samo Maksentij tuku i
site tvoi neprijateli.”
Carot im go raska`a na
vojvodite svoeto videnie, vik-
na ve{ti zlatari i im naredi
od zlato, biseri i skapoceni
kamewa da napravat krst kako
onoj {to mu se prika`a. Osven
toa, $ zapoveda na celata svoja
vojska, sekoj vojnik na oru`je-
to {to go nosi, na {lemot i na
{titot, da go izobrazi znakot
na krstot.
Zlo~estiviot Maksentij,
otkako dozna za Konstantino-
viot pohod vo Italija, smelo
izleze so rimskata vojska protiv velikiot Konstantin. Carot Konstantin naredi pred
polkovite na negovite vojnici da se nosi znakot na Krstot. I koga se sudrija so Maksen-
tij, ovoj be{e sovladan so silata na ^esniot Krst, i pogolemiot broj od negovite vojni-
ci bea ubieni, a samiot Maksentij se vdade vo beg. Gonet od carot Konstantin, toj se
upati preku mostot na rekata Tibar, {to samiot go ima{e izgradeno, no vo toj mig
mostot so silata Bo`ja se urna, i bedniot nasilnik potona vo rekata zaedno so svoite
vojnici kako drevniot faraon, a rekata se ispolni so kowanici, kowi i oru`je.
Velikiot Konstantin pak, pobedonosno vleze vo Rim, i narodot go pre~eka so
mnogu radost i po~esti. I carot Mu voznesuva{e golema blagodarnost na Boga Koj so
silata na ^esniot i @ivotvoren Svoj Krst mu ja podari pobedata vrz nasilnikot. Vo
spomen na taa preslavna pobeda, vo centarot na Rim, na visok kamenen stolb toj izgradi
Krst i na nego napi{a: ‘So ovoj spasonosen znak gradot e osloboden od nasilni~kiot
jarem.’
Vo edna druga prilika, Konstantin vode{e vojna protiv Vizantijcite, ~ij{to
mal grad Vizant go ima{e osnovano nekojsi Grk Vizas vo vremeto na judejskiot car
Manasij, narekuvaj}i go spored svoeto ime. Konstantin ve}e be{e dvapati pobeduvan od