Windows XP ns srpskom Autori Vlada avi i Dejan Ristanovi
Recenzent Dr Jelica Proti Izdava PC Press, Beograd Glavni i
odgovorni urednik Dejan Ristanovi Redakciski kolegijum Vesna
Jeremi- arknajev, Dejan Ristanovi i Zoran ivoti DTP Vojislav Simi
Redaktor Danica Radeka Marketing Bojana Bojani i Sanja Ivkovi
Plasman Nened Veljkovi Predplata Maja Joki i Ivana Radojkovi Adresa
Redakcije Dositejeva 51/I, Beograd Tel. 011/187-742,181-526 Faks
011/3032-226 E-mail: [email protected] Web:www.pcpress.co.yu tampa
Publikum, Beograd Na osnovu Miljenja Ministarstva za nauku,
tehnologiju i razvoj Republike Srbije br 413-00-10962001-01 od
28.avgusta 2001. Godine, asopis ''PC' je oslobodjen poreza na
promet,kao publi Kacija od posebnog interesa za nauku. Copyright@
PC Prss,novembar 2003.
1
SadrajWindows XP Hardver.. Softver Operativni system...
Aplikacije ta je to Windows ? Osnovni pojmovi Datoteke.. Fascikle
Preice.. Ikone Prozori. Meniji.. Dugmad Upotreba mia I tastature Mi
Pokaziva.. Klik-klik Obelezavanje objekata.. Akcije sa objektima
Tastatura Rad u Windows-u Radna povrina Grafiki elementi Ponovo
prozori... Rad sa vie prozora Prozori-deca.. Radni prostor prozora
Kontekstni meniji... Trake sa alatima. Statusna traka. Take za
pomeranje. Dijalozi I njihovi elementi Dugme. Kontrole za izbor
opcija. Hijerarhijski organizovane liste.. Ostale kontrole.. Pomo I
podrka Pomo u dijalozima. Upotreba Explorer-a Upoznajte Explorer-a
2
Dugme Start I meni Start. Startovanje programa. Kraj rada Polje
za obavetavanje.. Objekti Explorer-a Datoteke Fascikle Prikaz
sadraja fassciklle. Diskovi Rad sa disketama.. Hijerarhija objekata
u Explorer-a Moji dokumenti.. Moj raunar... Korpa za otpatke
Istraivanje. Rad sa objektima.. Kreiranje novog objkta. Kopiranje I
premetanje .. Kopiranje preko ostave Istovremen rad sa vie
datoteka.. Brisanje. Promena naziva Svojstva objekata sistemske
fascicle Pretraivanje Traenje datoteka. Rad sa programima
Startovanje programa Greke u programima Nasilno zatvaranje
programa.. Dodatni programi Belenica (Notepad) Unos I izmene
teksta.. Kretanje po tekstu. Selekcija teksta. Jo neke mogunosti
Belenice.. Pisanka (WordPad) Rad sa datotekema Formatiranje teksta.
Pretraivanje I zamene teksta. tampanje Bojanka (Paint) Ostali
programi Kalkulator.Mapa znakova (Character Map). Hiperterminal
3
Windows Movie Maker.. Igre.. Razmena podataka Ostava Formati
podataka u ostavi .. OLE-ugradnja objekata OLE tehnika.. Koruenje
interneta.. ta je to internet? Podeavanje parametara Web I e majl
podeavalja.. Internet I njegovi servisi Adresiranje na internetu
Pravila ponaanja na Intern Sigurnosna pritanja .. Korienje
Iinternet Explorer-a Odakle da ponete .. Prijem I slanje
elektronske pote Windows Messenger Prijavljivanje na MSN mreu Lista
kontakata . Tekstualne poruke . Konferencije .. Multimedija Windows
I multimedija .. Osnivne funkcije Medija Plauer-a Muziki kompakt
diskovi Kopiranje muzikih kompakt-diskova .. Video diskovi
Organizacija multimedijalnog sadraja . Vizuelni I zvuni efekti .
tampanje Instalacija lokalnog tampaa . Istalacija mrenog tampaa
Korienje tampaa Podeavanje tampaa tampanje bez tampaa .. Rad u mrei
Istalacija mrenih komponenti Organizacija Windows mree . Mrene veze
.. Konfigurisanje mrenih parametara Deljene dadoterke I tampai .
Raunar sa vie korisnika Deljenje datoteka na istom raunaru .
4
Dodavanje I uklanjanje programa Udaljeni pristup . Tok
instalacije .. Uklanjanje programa Podeavanje Windows-a Radna
povrina Pozadinska slika Traka zadatka Podeavanje menija Start
Meni,, Svi programi Prilagoavanje funcionisanja fascikli Teme. .
Ostali parameti prikaza uvar ekrana Prilagodjavanje radne povrine
.. Parametri slike Kontrolna tabla Datum I vreme Odravanje sistema
Rad sa diskom Pospremanje diska .. Pravljenje rezervnih kopija
Defragmentacija .. Provera ispravnosti dadoteka . Zatita virusa ..
Antivirusni programi .. Zatitni zid .. Auriranje Windovs-a Window-s
Update A: Instalacija I aktivacija Tok instalacije .. Aktivacija
Windows-a Lokalizacija .. Oporavak Windows-a B : licenciranje
softvera Programi licenciranja softvera Ko prodaje softver? OEM
softver . OLP ugovori Osiguranje softvera . OSL ugovori 5
Sitna slova .. Za starije raunare Softver na serverima .
WINDOWS XPUpotreba raunara oduvek zahtevala odreeni stepen
poznavanja engleskog jezika trebalo je upoznati znaajan broj
engleskih rei koje se koriste kod izdavanja komandi raunaru, ali
razumeti poruke koje raunar u raznim fazama kada ispisuje. (Ne)
poznavanje engleskog jezika za mnoge je bio dodatni razlog straha
od raunara, jer su poetnici esto nalazili na velike prepreke samo
zato to ne razumeju problem koji je precizno opisan u poruci koju
su dobili. Uvaavajui potrebe korisnika da komuniciraju sa raunarom
na svom jeziku, Mikrosoft je, kroz pooces lokalizacije, prilagodio
svoj softer raznim jezicima. Meu kojima se odnedavno nalazi i
srpski-u junu 2003. godine predsatljena je lokalizacija Windiws-a
XP za srpski jezik, u irinoj i latininoj varijanti.Oekuje se da e u
narednom periodu biti lokalizovan i vaan poslovni paket Mikrosoft
Office. Lokalizacija za srpski jezik obavljena je znatno posle
lokalizacija za razne druge jezike, to znai da je u Srbiji i Crnoj
Gori komunikacija sa raunarom dugo tekla na engleskom jeziku, to je
uslovilo razvoj svojevrsnog argona zasnovanog na engleskim reima.
Taj kombinovani jezik korien je i u kompletnoj domaoj raunarskoj
literaturi, koja je obavljanjem lokalizovanog softera
zastarela-kompjuterski profesionalci e verovatno i ubudue koristiti
argon na koji su navikli, ali je za poetnika veoma neprijatno da u
literaturi ita jedne izraze a na ekranu vidi druge. Zato smo
pripremili ovu knjigu koja je u potpunosti prilagoena lokalizovanom
softveru. Knjiga poinje od osnovnih stvari, opisa vaeg raunara i
njegovih komponenti a onda prelezi na rad sa raunarom, svakodnevne
poslove, pristup Internetu i priladoavanje sistema vaim potrebama.
Videete da je korienje lokalizovanog softvera
6
jednostavno, a rad sa raunarom efikasnije i sigurniji. Krajnji
rezultat je vea produktivnost u poslu kojima se bavite . Prijatno
korienje Windows-a na srpskom jeziku!
HARDVERHardver (engl.hardwer) je u prevodu gvodjurija dakle sve
ono to vidite kada pomerate va PC. Obino ga delimo na sam raunar i
periferijsku opremu ;raunar je ono to se nalazi u kutiji koja stoji
na vaem stolu ili ispod njega, a periferjsku opremu ine uredjaji
povezani kablovima sa kuitem:tastatura, mi, monitor,tampa, skener i
sline naprave. Krenuemo redom i ukratko opisati delove od kojih se
sastoji raunar. Srce svakog raunara je procesor (esto e te sretati
i skraenicu SPU),pametno integrisano kolo (ip) koje obavlja
matematike i druge operacije i iji tip esto poistoveujemo sa tipom
raunara. Dananje PC raunari uglavnom koriste procesore koji se zovu
Pentijum 4 i Athlon, mada se jo uvek dosta koriste stariji
procesori, pre svega Pentijum 2 i Pentium 3 te neke njihove slabije
verzije kao to su Intel Celeron ili AMD Duron. Osim imena,
karakteristika svakog prosesora je frekvencija na kojoj radi, iz
koje proilazi brzina raunara. Frekvencija se uglavnom izraava u
gigahercima (GHz) aktuelni procesori radi na frekvencijama izmeu 1
i 3 GHz. Via frekvencija oznaava brzi raunar, mada se procena
ukupne brzine nemoe zavriti prostim poreenjem frekvencija-raunar
koji radi na 2 Gha nije duplo bri od raunara koji radi 1 Gha.
Sledea kljuna komponenta raunara je radna memorija koja se esto
zove i RAM, to je skraenica od Random Access Memoru ili u prevodu
memorija kojoj se moe pristupati na sluajan nain. Taj izraz je
pomalo nesreno izabran, poto RAM zapravo oznaava memoriju koju se
podaci mogu upisivati i menjati. Raunar moe imati i razne druge
vrste memorijaneka od kartica moe na sebi imati sopstvenu (recimo
video) memoriju. No, za korisnika je najbitnije da zna procesor
smeta programe i podatke sa kojima radi u radnu memoriju. Glavna
karakteristika memorije je kapacitet koji se izraava u bajtovima
(moete grubo smatrati da je jedan bajt zapravo jedan znak), ali se
u praksi obino koriste vee jedinice poput kilobajta (KB), megabajta
(MB) i gigabajta (GB). Oekivalo bi se da jedan KB zapravo ima7
1.024 bajta, jedan megabajt 1.024 kilobajta a jedan gigabajt
1.024 megabajta. Savremeni PC raunar se teko moe zamisliti sa manje
od 64 MG memorije, raunari srednje snage imaju izmeu 128 i 256 MB,
dok je 512 MB minimum koji raunar treba da poseduje da bi uao u viu
klasu ; ima raunara preko gigabajt RAM-a. Za udoban rad sa
Windows-om XP treba imati barem 128 MB memorije- ako imate
manje,raunar e raditi neprijatno sporo, pa ako imate mogunosti,
preporuujemo da nebavite raunar sa barem 256 MB RAM-a. RAM pameti
podatke samo dok je raunar ukljuen ;im iskljuite napajanje,
programi i podaci iz RAM-a se neverovatno gube. Da bi ralunar ipak
mogao da pamti programe i podatke i dak je iskljuen koriste se
diskovi. Diskovi najee rade na principu magnetnih zapisa slino
magnetofonima, mada se umesto traka koriste ploe, koje rotiraju i
iznad kojih se nalaze pokretne glave koje itaju i upisivaju
podatke. U samom raunaru je obavezno ugradjen tvrdi disk (esto se
koristi i termin hard disk, ili prosto disk) koji se sastoje od vie
glava i ploa koje rotiraju vrlo velikom brzinom; sve je to
upakovano u hermetiki zatvorenu kutiju. Diskovi primaju veliku
koliine podataka, kojima se veoma brzo pristupa, a vei disk
obezbeuje udobniji rad. Diskovi sa savremenih PC-jeva imaju izmeu
20 i 160 GB, stim to raunar moe da ima vie diskova. Diskete se
sastoje od ploice izgradjene od magnetnog materijala koja je
ugradjena u zatitnno plastino kuite. Za razliku od diska koji je
zatvoren u kuite vaeg PC-ja, disketa se moe izvaditi iz uredjaja u
kome se nalazi glava za itanje i pisanje, stun pto na disketuz
najee staje svega 1.44 MG podataka. Zbog malog kapaciteta i
problematine pouzdanosti diskete se sve manje koriste- zamenili su
ih tvz. Zip diskovi na ije diskete staje 100-250 MB podataka kao i
uredjaj sa takozvanom Flash memorijom koji se raunarom povezuje
preko USB interfejsa o kome e biti rei neto kasnije. Osim magnetnih
postoje i optiki diskovi kao i ICD-ROM odnosno DVD-ROM itai, koji
koriste iste kompakt-diskove kao muziki odnosno video- uredjaj.
Tradicionalni CD i DVD diskovi se snimaju u fabrici, posle ega ih
moete samo itati, ali su u irokoj upotrebi i diskovi koje moete
sami snimati, jednom ili vie puta na CD obino staje oko 700 MB a na
DVS oko 4.7 GB gigabajta. Za upis podataka na ove medije potreban
je CD ili DVD pisa, koji je fiziki slian CD/DVD itau, ali je
sloeniji pa samim tim i skuplji od njega. Ipak CD pisa, je
uobiajena konponenta savremenog raunara jer
8
omoguava skladitenje velike koliine podataka i bezbedno uvanje
tih informacija, kao i njihovo prenoenje na neki drugi raunar.
Procesor, memorija i diskovi su najvaniji delovi raunara, ali da bi
oni mogli zajedno da rade potrebno je neto to e ih povezati u
celinu. To neto se zove matina ploa (engl.motherboard). Matina ploa
sadri podnoija u koja se ubadaju procesor i memorija, a zatim se
kablovima povezuju diskovi. Osim podnoija i konektora, matina ploa
sadri i elektroniku koja omoguava saradnju svih konponenata, kao i
dodavanje nekih drugih. Najvanija od tih drugih komponenata je
grafika kartica, iji je zadatak da prenese na ekran sve to raunar
eli da prikkae . Glavne karakteristike grafikih kartica su
maksimalna rezonacija odnosno broj taaka (tzv. piksela) po
horizontali i vertikali koja moe da prikae, vei broj taaka daje
bolju sliku. Osim rezolucije, vaan je i broj boja koje mogu da se
prikau, maksimalan broj boja je vaan za koliinu memorije koju
grafika karta ima ugradjenu na sebisavremena grafika karta ne bi
smela da ima od 32 MB video memorije. Karakteristike krafikih karti
su i brzina i kvalitet ispisa, kao i 3D podataka, odnosno skup
funkcija koje ubrzavaju prikaz slike u programima koji simuliraju
trodimenzionalni svet. Grafika kartica sama po sebi ne vredi puno
ukoliko nema ekran na kome bi ispisala sliku-potreban vam je,
dakle, kvalitetan monotor. Glavna karakteristika monitora je
dijagonala ekrana, koja se po pravilu meri u inima. Nekada su se
najee sretli moniitori sa dijagonalom ekrana od 14 ina- pad cena i
poboljanje kvaliteta su uinili da se danas monitor sa diijagonalom
ekrana od 15 ina smatra za apsolutni minimum. Zahtevniji korisnici
uglavnom nabavljaju ekrane sa dijagonalama od 17 do 19 ina, dok vee
ekrane uglavnom koriste profesionalci koji se bave vizuelno
orijentisanim poslovima (priprema za
tampu,dizajn,modelovanje,video-montaa). Dijagonala realne slike je
esto manja od deklarisane, poto oroizvvoai, iz marketinkih razloga,
na kutiji piu dijagonalu katodne cevi, a ne vidljivog dela ekrana.
U poslovnim okruenjima sve ee se koriste takozvani TFT monitori,
koji su znatno tanji pa zauzimaju mnogo manje prostora na radnom
stolu, dok je slika na njima otra i stabilna, pa ne zamara oi tokom
dugotrajnog rada, naalast, cene TFT monitora i dalje su prilino
visoke. Pomenimo i konponente koje nisu neophodne za svki tip
posla. Poeemo od zvanine kartice, koja raunaru omoguava da svira i
peva, odnosno9
reproduktuje zvukove i muziku. Koristei zvunu karticu, moete
pretvoriri raunaar u deo muzikog stuba. Multimedijalni programi i
igre nemaju mnogo smisla bez zvuka, pa e vam ova komponenta pre ili
kasnije zatrebati. Modem slui za povezivanje sa drugim raunarima
telefonske linije. Modem vam je neophodan ukoliko elite pristup
Internetu preko obine tefonske linije, a veina modema moe da radi i
kao faks-uredjaj. Ukoliko imate mogunost za uvodjenje ISDN
terminal-adapter ISDN linija i modem omoguavaju do dva i po puta
vee brzine u odnosu na klasine telefonske linije i modeme. Mrena
kartica (adapter) je veoma vana u poslovnom okruenju, poto omoguava
povezivanje raunara u firmi i mreiu, kako bi delili resurse. U
poslednje vreme su sve popularnije adapteri za bezine veze, koje
obezbeuju brzu komunikaciju bez potrebe da se povlae kablovi. tampa
omoguava da tekstove i slike iz ralunara prenesete na papir. U
zavisnosti od nalina na koji to rade, tampai se dele na matrine,
inkjet i laserske. Matrini tapii rade tako to udaraju iglicama,
preko trake sa mastilom, slino pisaoj maini. Poto iglice
predstavljaju take a ne slova, pomou matrinih tampaa se mogu
tampati i slike. Otisak im je prilino lo, jeftini su i koriste se
esto. Sledea vrsta su inkjet tampai, koji bacaju na papir kapljice
mastila, pa prema tome eto mogu da tampaju u boji. Imaju jako dobar
otisak, ali su kertidi (patrone) sa mastilom kratkotrajni i skupi,
a tampa relatovno spora. tampai su veoma popularni, naroito u kunim
uslovima. Laserski tampai daju najbolji otisak i racionalno se
koriste troe toner koji moe biti skup, ali uz jednu kasetu tonera
mete otampati vie hiljada strana. Ovi tampai su najskuplji,
pogotovo ako vam je potrebna tampa u boji, pa se najee koriste u
firmama, gde se svakodnevno ispisuje veliki broj stranica. Skener
radi obrnutu stvar od tampaa pomou njega, fotografija ili tekst sa
papira se prenose u raunarski oblik i to kao slika. Ukoliko elite
da od slike dobijete tekst koji moete dalje obradjivati,protustiete
je kroz neki od programa za optiko prepoznavanje teksta (tzv.OCR).
U poslednjih nekoliko godina postali su popularni i dodaci koji
raunaru daju osobine TV prijemnika, pa i video-rekordera, kao i Web
kamere, koje mogu da se koriste za pretvaranje vaeg raunara u
Internet video-telefon.
10
Dve komponente smo namerno ostavili za kraj to su vai glavni
saveznici u radu sa raunarom, mi i tastatura. Njima emo se detaljno
baviti u narednom poglavlju.
SOFT VERSam za sebe, hardver redstavlja tek gomilu gvodjurije,
snagu i upotrebljivost daje mu softver. Re softver (engl. Software)
oznaava sve ono to objanjava hardveru kako da uradi ono to se od
njega oekuje, dakle pre svega programe. Programi su skupovi naredbi
koje raunar izvrava da bi obavio odredjeni posao. U zavisnosti od
prirode posla, programi se obino dele na sistemske i aplikativne
(koje esto nazivamo aplekacijama). Razlika medju njima je to su
sistemski programi orijentisni ka radu samog raunara, dok
aplikativni programi omoguuju njegove praktine primene. Na primer,
Windows XP je operativni sistem (sistemski program), a Micrasoft
Word je aplikacija koja u svom radu koristi uslugu Windovs-a.
OPERATIVNI SISTEMNajvaniji sistemski program svakog raunara je
operativni sistem, zapravo skup raunara koji kontroliu hadver
raunara, starajui se da on funkcionie na precizno odredjen nain.
Posmatrn kao celina, operativni sistem je pre svega posrednik
izmedju hadvera raunara i ostaluh programa koji e se izvravati na
njemu. Zbog toga je uloga operativnog sistema od presudne vanosti
za funkcionisanje raunara. U optem sluaju vai pravilo da moniji
operativni sistem, odnosno onaj koji nudi vee mogunosti, najee znai
i kvalitetnije programe. Da bi operativni sistem znao da iskoristi
pojedinane komponente raunara, potreban je jo jedan sloj izmedju
njega i hardvera. To su vani sistemski programi koje nazivamo
drajverima. Svaki model periferijskih uredjaja radi na razliit nain
pa je, da bi operativni sistem znao kako da radi sa njema potrebno
da za svaki od njih bude ugradjen, odnosno instaliran, odgovarajui
drajver. Neke konponente raunara su standarizovane, pa su za njih
drajveri moraju posebno instalirati. Jedan od glavnih
specijaliteta11
Windows-a XP je u tome to on u najveem broju sluajeva omoguava
instaliranje drajvera. Tokom razvoja raubnara, operativni sistem su
dobili jo jednu ulogu, moda vaniju od ove prve, oni su preuzeli
komunikaciju izmedju raunara i korisnika. Nain na koji se ova
komunikacija obavlja predstavlja tzv. Korisniki interfejs. Nekada
se rad sa raunarom obavljao tako to se korisnik kucao komande koje
je raunar izvravao. Ovakav nain rada zahtevao je predznanje
korisnika i pamenje velikog broja komandi i njihovih varijanti,
koje nisu uvek bile ni jednostavne za razumevanje pa ni logine.
Zbog toga je upotreba raunara bila srazmerno teka, naroito ljudima
kojima raunari nisu osnovna profesija. Vremenom je razvijen koncept
grafikih korisnika interfejsa odnosno GUI-ja (od engleskog izraza
graphical user interface). GUI je omoguio da se sa raunarom
komunicira preko slika, a operativni sistemi koji ceo rad sa
korisnikom baziraju na korienje grafikog interfejsa, nazivaju se
grafiki-orijentisani operativni sistem.Microsoft Windows XP je
upravo takav operativni sistem.
APLIKACIJEVe smo rekli da su aplikacije zapravo programi koji
omoguavaju praktinu primenu raunara. Postoje razne kategorije
aplikacija i one se primenjuju u vrlo irokom polju ljudskih
delatnosti. Raunari su se uvukli u svoje poslove sa kojim a se
ljudi bave, da je vrlo teko pronai profesiju u kojim kompjuter ne
moe da pomogne oveku ili da ga potpuno odmeni. Neki od
najpoznatijih tipova aplikacija bave se obradom teksta, poslovnim
proraunima, bazama podataka, pripreme materijala za tampu, obradu
fotografija i raunskih slika, kompjuterskom animacijom, irokim
spektrom naunih i inenjerskih primena. Tu su, naravno, i jo
amplikaciije iz domena zabave, igre, i multimedija...
T A J E TO W I N D O W S ?Windows je najpopularniji operativni
sistem za PC raunare. I ako je za PC raunare napisano vie
operativnih sistema, procenjuje se da preko 90 posto vlasnika PC-ja
u svetu koristi neku od varijanti operativnog sistema
Windovs.12
Windovs XP je najnovija,trenutno aktuelana verzija ovog
opertivnog sistema. Windovs XP je grafiki-orijentisan operativni
sistem koji nudi istovremeni rad vie programa (engl.nmultitasking),
razmenu podataka izmedju njih, multimediju, internet, brzo i lako
povezivanje u raunske mree, komunikacija, rad sa
faksovima,tampanje, upotrebu fondova i mnoge druge stvari. Sve ove
osobine Windovs-a detaljno emo prikazati u narednim poglavljima .
Windows XP nenudi samo pokretanje programa i organizaciju podataka
korienjem grafikog odruenja, va omoguava da programi koji rade sa
njim koriste iste grafike elemente. Time je obezbedjen jedinstven
izgled programa pa programi koji rade pod Windows-om izgledaju
slino. To znai da kada se naviknete na izgled Windows-a i logiku
rada sistema i njihovih programa, moi e te da se snadjete sa svakim
novim Windovs programom. Windows XP se prodaje u dve verzije: Home
i Professional. Verzija Home je, kako joj i ime kae, namenjena pre
svega kunim pripremama. To znai da je ona prvenstveno namenjena
samostalnim raunarima koji nisu u mrei,il su povezani sa jo jednim
ili dva druga raunara kui. Osim toga, orijentacija na kune
korisnike znai da je ova verzija pripremljena za multimediju i
igre. Windows XP Home je naslednik Windovs-a 95,98 i Me (
Millenijum Edition ). Windovs XP Home Professional je operativni
sistem za poslovne korisnike pre svega oni iji su raunari povezani
u lokalnu mreu neke firme. On sadri dodatne funkcije koje
obezbedjuju podrku za vee raunarske mree, kao i druge tehnologije
koje su potrebne za poslovnu primenu raunara. Mikrosoft Windovs XP
Professional je naslednik operativnih sistema Miktosoft Windows NT
i Mikrosoft Windows 2000.
OSNOVNI POJMOVI13
Datotekeak iako ste poetnik u svetu raunara, verovatno ste uli
za pojmove kao to su fajl ili dadoteka, to su dve kljune stvari
koje se odnose na istu stvar. Datoteka (engl.file) je neka vrsta
kutije u koju raunar smeta informacije sa kojom radi. U jednu
dadoteku raunar moe da smesti bilo ta: programe, neke podatke od
znalaja za sam sistem, dokumente koje ste sami kreirali, dobili od
prijatelja i slino. Dve osnovne karakteristike dadoteka su ime i
tip-svaka dadoteka mora da ima svoje ime. Nekada PC raunari bili na
loem glasu zato to su imena dadoteka marala da budu vrlo kratka
svega 8 slova. Dananji PC raunari koji rade pod Windows-om XP mogu
da imaju vrlo dugaka i opisna imena, do 250 znakova. Druga vana
karakteristika je tip dadoteke; na osnovu njega, raunar zna da li
je u pitanju program ili su to podaci, kao i kom programu podaci
pripadaju, odnosno koji program ume da radi sa njima. Razliiti
programi na razliite naine smetaju podatke sa kojima rade, a taj
naim organizacije podataka nazivamo format dadoteke. Neki programi
smetaju podatke u obliku obinog teksta, pa su tako organizovane
dadoteke kaemo da su u tekstualnom formatu. Sve ostale dadoteke,
bilo da su programi ili podaci organizovani na neki poseban nain,
nazivamo binarnim dadotekama.
FasciklePoto dadoteka ima mnogo, one se moraju nekako
organiozovati-kada bi sve bile na jednom mestu, nebi ste se lako
snali. Zbog toga se dadoteke obino organizuju smetanjem u razne
fascikle (engl.folder; esto ete sresti i termin direktorijum).
Obino se u jednu fasciklu smetaju grupe dadoteka koje imaju neto
zajedniko. Dadoteke koje pripadaju jednom programu su obino smetene
u zajedniku fasciklu, dokumenti koje sami kreirate e imati zasebnu
fasciklu itd. Svaka fascikla moe da sadri i druge fascikle-ako u
fascikli za tekstove ima mnogo dadoteka, moete u njoj napraviti
nekoliko podfascikli i da rasporedite dadoteke u njih. Naprimer,u
jednu fasciklu moemo smestiti pisma u drugu poslovne izvetaje
itd.
14
Kad smo opisivali hadver, rekli smo da se podaci, odnosno
dadoteke i fascikle, smetaju na diskove. Svaki disk ima svoji
glavnu fasciklu ( struni termin za ovo je inae koreni direktorijum,
eng.root) iz koga se granaju druge fascikle, koje opet imaju svoje
podfascikle. Zbog razgranatosti, ovakva organizacija naziva se
stablom direktorijuma (directory tree). Slina hierarhija se,
kasnije emo videti, koristi i u nekim drugim sluajevima.
PreicePreice (eng.shortcut) su posebna vrsta dadoteka, ija
jedina uloga da pokau putanju do neke druge dadoteke ili fascikle
na disku,odnosno do nekog drugog objekta u sistemu. Prepoznaete ih
po maloj strelici u donjem levom uglu u donjem delu ikone. Jedan od
primera njihove upotrebe je startovanje programa: bilo bi naporno
da svaki put kada elite da pokrenete neki program morate da
prodjete kroz nekoliko fascikli da bi ste pronali dadoteku sa
programom. Umesto toga, dovoljno je da na neko zgodno mesto
postavite preicu do programa zatim svaki put kada elite da
pokrenete program, aktivirate preicu.
IKONETri osnovna grafika elementa W indows-a su ikone, prozori i
memiji. Ikone su sliice koje oznalavaju svaki od objekata. Pod
objektom podrazumevamo gotovo sve ono to postoji u sistemu: svaka
dadoteka je objekat za sebe, svaka fascikla takodje, svaki disk,
tampa... Objekti istog tipa imaju iste ikone pa je fascikla uvek
oznaena adekvatnom sliicom, svaki disk u sistemu je predstavljen
sliicom diska, tampa slikom tampaa. Kod dadoteka situacija je malo
drugaija. Kod njih izgled ikone zavisi od tipa: dadoteke sa
programima su obino oznaene sliicom koja treba da podseti na namenu
programa, dadoteke sa podacima su oznaene ikomom programa kome
pripadaju. Naprimer, svi Microsoft Word dokumenti koji imaju
ekstenziju DOC, te e samim tim sve dadoteke sa tom espenzijom biti
oznaeni istom ikonom. I neke fascikle koje imaju posebnu ulogu mogu
biti predstavljene ikonama koje su drugaije od standardnih i koje
treba da ukau na tu posebnu namenu. Recimo, Microsoft Windows ima
specifinu fasciklu
15
koja sadri podatke o tampaima koji su prikljueni na
raunar-naravno, ta fascikla ima odgovarajuu ikonu koja na sebi ima
nacrtan mali tampa.
PROZORIProzor je pravougani prostor na ekranu u kom se izvravaju
programi ili se prikazuju neki podaci. Prozori su osnova Windows-a,
koji je po njim i dobio ime. U jednom trenutku, na ekranu moete
imati veliki broj prozora i oni se mogu medjusobno preklapati.
Prozore moete promeniti ili menjati im veliinu. Svaki startovani
Windows program odmah dobija svoj prozor, a neki programi otvaraju
i vie prozora. U sledeim poglavljima emo posebnu panju posvetiti
operacijama sa prozorima.
MENIJISvaki program ima pojedine opcije i komande koje moe da
izvri u nekom trenutku. Da bi korisnik znao ta od toga ima na
raspolkaganju, Windows nudi posebne liste raspoloivih komandi i
opcija koji se zovu meniji. Zahvaljujui menijima, ne morate da
kucate i pamtite komande i naine njihove upotrebe. Zbog toga,
meniji ine utotrebu Windows programa lakom i efikasnijom. Meniji su
obino sastavni deo prozora Windows-a i prateih programa, mogu imati
horizontalan i vertikalan poloaj, u okviru jednog menija moe se
pojaviti i nekoliko drugih, kod kojih svaki moe imati i svoje
podmenije. Meniji se mogu pojaviti i na raznim drugim mestima.
DUGMADVaan grafiki element Windows-a su i dugmad (engl.button,
esto ete sresti i izraz taster). To su male pravougaone zone koje
se obino nalaze u okviru prozora programa, prikazane su tako da
odaju trodimenzionalan utisak kao da su ispupene u odnosu na ostatk
ekrana. Zovu se dugme, mogu se pritisnuti kada do njih miem
dovedete pokaziva i pritisnete dugme koje postoji na miu. Vie o
dugmadima emo govoriti u sledeem poglavlju, ali ipak pre toga
pogledajte donji levi ugao ekrana Windows-.a, na mestu na kome pie
start.To je dugme, i to veoma vano, jer se njime otvara meni start
koji ete esto koristiti u radu sa Windows.om.
16
Upotreba mia I tastatureNa sledei korak je detaljnije
upoznavanje sa grafikim elementima Mikrasofr Windovs-a, kao i sa
njihovim izgledom,funcijom, nalinonm i svhom upotrebe. Da sve te
lepe sliice ne bi bile samo ukras na ekranu, treba i da znamo i
kako se njima upravlj, a za upravljanje su zadueni mi i tastature
MI Windows mi je brlo simpatina naprava pomou koje saoptavate i
njegovim programima ta elite da uradite.On sa donje strane ponekad
ima kuglicu ili senzor ako je u pritanju tzv,optiki mi, dok su sa
gornje strane dva ili tri dugmeta koji mogu da se pritisnu. Kuglica
i senzor slue da raunaru saopte da vi pomerate mia, dok dugmii
saoptavaju raunaru daelite da izvedete neku akciju. Mievi esto
imaju i toki koji omoguava pomeranje sadraja ekrana. Mievi se
proizvode u raznim varijantema i oblicima. Potrebno je malo vebe da
bi ste ovladali miem-on omoguava nekoliko vanih zahvata koji treba
da vam uu u prste. Dobro vladanje miem je vano jer je na njegovoj
upotrebi zasnovani najvei dao vae komunikacije sa Windows-om.
POKAZIVA Osnovna radnja sa miem je pomeranje-tako se pomera
pokaziva na ekranu, koji se ponekad zove kurzor. Pokaziva gotovo
uvek ima oblik strlice i pomou njega se biraju objekti ili pozicije
na ekranu.On je svojevrsni putokaz koji ukazuje na to da li je va
kompjuter trenutno zauzet, da li u datom momentu moete da obavite
neku radnju kao to je recimo promena veliine prozora, da li je
radnja koju pokuavate da obavite nemogua i slino. Vano je da nauite
da precizbno pomerate pokaziva, jer je njegovo precizno pomeranje
od vitelnog znaaja da bi Windows shvato ta elite da uradi za
vas.
17
Pomeranje pokazivaa na ekranu je ekvivalentno pomeranju mia po
stolu: u svim smerovima pokaziva prati pokrete mia ( gore-dole,
levo-desno,ukoso). Smerovi kretanja se obino odredjuju u odnosu na
osnovu osu mia-uglavnom smer gore predstavlja smer kabla kojim je
mii povezan sa raunarom. Ova definicija je pomalo zastarela jer
neki mievi nemaju kabl nego su spojeni sa raunarom beinom vezom. Za
takve sluajeve je preciznije rei da je gornja strana mia ona na
kojoj su dugmii. Brzina kretanja pokazivaa zavisi od brzoine
kretanja mia. U kakvom e odnosu oni biti, zavisi od podeavanja.
Ukoliko vam je kretanje mia prebrzo ili presporo, to moe podesiti,
o emu e biti vie rei u kasnijim poglavljima. KLIK KLI K Pre nego to
se upustite u rad sa Windows-om, treba da savladate jo dve vane
radnje sa miom: potiskivanje njegovih dugmadi i podvlaenje.
Potiskivanje dugmeta na miu se esto naziva kliktanjem, zbog zvuka
koji tasteri na miu isputajuprilikom pritiska . Pritiskanje je
jednostavno-obino ete pomerati miadok nepostavite pokaziva na
objekt koji elite da obeleite, a zatim pritisnite dugme mia i brzo
ga otpustiti (kada ujete klik). Da li ete pritisnuti levo ili desno
dugme zavisi od toga ta elite da uradite, poto ova dva dugmeta
imaju jasno razdvojene funmkcije. Iskusni korisnici raunara esto
koriste termine levi klik i desni klik koji oznaavaju pritisak na
levo ili desno dugme mia. Vano je znati da u Windows-ulevo dugme
mia primarno, a desno pomono. Ukoliko ste levoruki Windows onda e
vam omomguiti da prilagodite rad sa miem svojim potrebama- u tom
sluaju desno dugme postaje primarno, a levo pomono. Mogu se
nabaviti i posebni tipovi mieva namenjeni livorukim ljudima.
Termini levi klik i desni klik koje smo malo pre pomenuli su
bazirani na navikama desnoruke veine, pa vodite rauna o tome. Neto
tee akcija je dvostruki klik (double click). Ova akcija zahteva
malo vabe: Potrebno je da dugme na miu pritisnete dovoljno brzo
kako bi raunar pritisak shvatio kao dvostruki klik a ne kao dva
uzastopna obina klika. Dvostruki klik esto nazivamo dvoklik (zato
to je krae za pisanje a i za izgovor), pa ako vam neko kae
(naprimer mi u ovoj knjizi) da nam neki objekat dvokliknete, to
znai da treba dva puta brzo da kliknete ne njega. Za razliku od
obinog klika, kod Windows-a dvoklik ima smisla samo sa levim
dugmetom mia. Povlaenje mia je zahvat koji poetnicima u baratanju
miem zadaje najvie problema. Re je o tome da pritisnete dugme na
miu drite ga pritisnutim i18
istovremeno pomerate mia do take do koje elite i tek onda
pustitie dugme. Za razliku od dvoklika, ova akcija je podjednako
koristi i sa levim i sa desnim dugmetom na miu. Kao i kod obinog
klika, povlaenje sa priotisnutim levim dugmetom i povlaenje sa
pritisnutim desnim dugmetom imaju bitno razliite funkcije koje emo
razjasniti kada za to dodje vreme. OBELEAVAN JE OBJEKATA Poto smo
upoznali sve vetine koje su potrebne u radu sa miem, vreme je da
objasnimo emu one zapravo slue. Jendu svrhu-pomeranje pokazivaa na
ekranu ve smo objasnili. Evo nekih upotreba mia koja se esto
javljaju u radu sa Mikrosoft Windows-om XP i njegovim programima.
esto ete biti u prilici da izvrite neku operaciju, odaberete
objekte na kojima akcija treba da bide izvrena. To odabiranje se
zove obeleavanje ili isticanje ( engl. Select,pa se esto koristi i
re selekcija). Isticanje ete koristiti za izboj stavki iz menija
ili da biste objasnili Mikrosoft Windows-u na koje se objekte
odnosi sledea akcija. Ona se vri tako to pokaziva dovedete objekta
i zatim kliknete levim dugmetom na miu (setite se,ovu operaciju smo
ve nazvali levi klik).Najei nain koji moete obeleiti grupu objekata
i povlaenje mia. Kada pomerate pokaziva mia po ekranu, a nedrite
pritisnut ni jedan taster, on nema uticaja na objekte preko jojih
prelazi. Ali,ako drite pritisnit levi taster i pomerate mia,
Windows e istai objekte preko kojih ste preli miem. Postoje tehnike
isticanja grupe objekata kod kojih moramo da potraimo pomo i od
tastature. Kada iz lista objekata elimo da obeleimo vie njih, moemo
pritisnuti taster Ctr na tastaturi i zatim drei ga pritisnutog
kliknuti levim tasterom mia na svaki od eljenih objekata. Ukoliko
su objekti lepo poredjani, miemo bez mnogo egzibicija sa miem da
obeleimo itav obsekt objekata. Kliknemo na prvi, pritisnemo Shift
na tastaturi i, dree taster Shift, kliknemo na poslednji objekat
koji treba da obeleimo. Tada e Windows istai sve objekte izmedju
prvog i poslednjeg. Ovo ume da bude prilino komplikovana operacija,
koja zahteva malo vebe, ali kada je savladate, moe vam pomoi da
skratite vrame potrebno za obeleavanje. etvrti nain za isticanje
objekata iz liste je neto to bismo mogli nazvati kao hvatanje
objekata u pravugaonik. Ovaj procces je jedan od najeih i19
najjednostavnijih,bez obzira kako zvui. Izvodi se tako to miem
crtate pravugaonik-pritisnete levi taster, i neputajui da povlaite
pokaziva u eljenom pravcu. Primeujete kako se iza pokazivaa
pojavljuje providan zasaneni pravouganik. Svi objekti koji se nadju
unutar pravougaonika bie istaknuti. Kada obeleite sve to ste eleli,
pustite levi taster i objekti e ostati isteaknuti. Ista pravila se
koriste i za uklanjanje istivcanje. Ako ne elite da neki objekat
dalje bude istaknut, recimo nakon to ste obavili operaciju ili ste
ga odabrali grakom, moete ga vratiti u obino stanje na isti nain,
recimo kombinacijom Ctrl na tastaturi i klikom na levo dugme mie, a
da pri tom neutiete an ostatak istaknutih objekata. AKCIJE SA
OBJEKTIMA Jedna od najvanijih operacija sa miom je prevlaenje
obeleenih objekata. Ukoliko pred sobom imate jedan ili vie
obeleenih objekata, sledee povlaenje mia sa pritisnutim levim
tasterom e prouzrakovati njihovo prevlaenje. To znai da e pokaziva
mia nositiselektovane objekte sa sobom dok god drite pritisnuto
dugme na miu.Tada e se ubeleeni objekti odvojiti od kurzora i pasti
na prostor ispod kurzora. Krae reeno, prenosite obeleene objekte na
eljeno mesto, kao to biste to uradili rukom. Levi klik predstavlja
hvatanje, prevlaenje sa pritisnutim levim klikom je poput prenoenja
nekog prenosa, a putanje levog tastera je sputanje objekta na
mesto. Kao to smo ve rekli, ovo je jedno od najvanijih operacija u
Windows-u i to zato to se pomou nje obavljaju razni poslovi:
kopiranje i oremetanje dadoteka i fascikli, pravljenje preica ka
vanim programima i podacima, brisanje dadoteka, dovlaenje
dokumenata odredjenom programu na obradu i razne druge akcije. Ova
tehnika se u originalu zove drag and drob, odnosno u prevodu
prevuci i pusti Aktiviranje objekata se izvodi tako to dovedete
pokaziva mia na njega i dvokliknete levim tasterom. ta e se tano
desiti kad aktivirate objekat, zavisi od njegove prirode. Ukoliko
je u pitanju program ili preica do njega, dvoklikom ete ga
startovati. Ako je u pitanju dadoteka, Windows e nakon dvoklika
pokuati da na osnovu tipa zakljui kom progamu ona pripada i zatim e
startovati program i uitati je. Ako je u pitanju fascikla, dobiete
pregled njenog sadraja. Desni taster mia daje listu osnovnih
komandi koje ima smisla primeniti na istaknutim objektima.Ova lista
se zove kontekstni meni; savetujemo vam da takve menije koristite
esto, poto rad sa njima uveava efikasnost: odmah dobijete listu
komadni koje moete da primenite, a mogunost greke se svodi na
minimum. Ove liste komandi se pojavljuju kako u samom Microsft
Windows, tako i u mnogim20
njegovim programima. esto se koriste kada treba izabrati neku od
alternativnih akcija koje se mogu izvesti nad istaknutim objektima,
a njihovo korienje je uglavnom najbri nain da dodjete do neki
opcija. TASTATURA Raunarska tastatura lii na tastaturu pisae maine
i oko njene funkcije nema nedoumica ak i kod poetnika. Stvari
donekle komplikuje injenica da tastatura raunara sadri neke
specijalne tastere koji nepostoje kod pisaih maina. Zato emo
ukratko opisati tipinu upotrebu svih bitnih tastera. Prvi je taster
Shift, koji postoji i kod pisaih maina, ali esto nosi drugaije ime.
Taj taster omoguava kucanje velikih slova: drei Shift, pritisnete
taster sa slovom A i na ekranu e se pojaviti veliko A. U donjem
redu, levo i desno od razmaknice (na eng. Space bar), su tasteri
Ctrl (od Control) i Alt (od Alternative).I ini na naki nakih nain
modifikuju fuhciju tastera koji pritiskate zajedno sa Ctrl odnosno
Alt tasterom. Razlika je u tome to kada pritisnete Crtl ili Alt
zajedno sa jo nekim tasterom, ne dobijate veliko slovo (kao kod
Shift) ve izvravate neku funkciju aktivnog programa. Istovremeni
pritisak vie tastera esto predstavlja problem za poetike, ali se
ovaj postupak brzo uveba. Ako treba da istovremeno pritisnemo Ctrl,
Shift i A da bismo pozvali neku funkciju programa, to radimo tako
to prvo (bilo kojim redom) pritisnemo Ctrl i Shift a zatim drei ova
dva tastera pritisnutim, pritisnemo i otpustimo veliko slovo A.
Nakon moemo otpustiti i preostala dva tastera. Novije tastature
imaju jop nekoliko tastera izmedju Ctrl i Alt.Ovo su takozvani
Windows tasteri, koji omoguavaju bri pristup glavim komandama. Tako
taster koji na sebi ima nacrtan stilizovan prozor (logo Windows-a)
otvara meni Start. Na drugom tasteru ja necrtana strlica i nekoliko
linija; on poziva kontekstne menije koje smo pominjali bavei se
desnim tasterom mia. U gornjem delu tastature nalaze se funcijski
tasteri koje prepozajete po tome to njihove oznake poinju slovom F
i praene su brojevima od 1 do 12. Njihova upotreba varira od
programa do programa, jer su oni upravo i namenjeni da preuzmu neke
specifine funkcije. Ipak, neka standardizacija postoji: gotovo u
svim programima, kao i u samom Windows-u, pritisak na taster F1
poziva sistem za pruanje pomoi u radu koji se naziva help. Taster
Estaper u njegovom levom uglu dobio je naziv po engleskoj rei koja
u direktnom prevodu znai bei, pa esto ima spasilaku ulogu u sluaju
da ste zapoeli neku akciju od koje elite da odustanete. Na desnoj
ivici slovnog dela21
tasteture nalazi se veliki taster sa oznakom Enter,koji na sebi
esto ima i sputenu ili izlomljenu strelicu ulevo. Ovaj taster je
vrlo vaan-njime zahtevate izvrenje otkucane komande ili
potvrdjujete da ste zavrili sa unosom podataka. U programima koji
rade sa teksterom, Enter oznaava prelazak u novi red. Desno od
slovnog dela tastature nalazi se grupa tastera koja je obino sive
boje. U donjem delu su 4 tastera sa strelicama, koji slue za
pomeranje pokazivaa na ekranu (i ovaj pokaziva se zove kurzor, kao
i pokaziva pozicije mia) u pravcu nacrtane strelice. Ovi tasteri se
koriste kod unosa podataka. Primetiete da u gornjed desnom uglu
slovnog dela tastature postoji jio jedan taster sa strelicom ulevo.
On se naziva Backspace i pomera poziciju kurzora za jedno mesto
ulevo, pri emu brie slovo koje se nalazi na toj pozisiji. Za
razliku od ovog tastera, obina strelica ulevo nebrie slovo, ve samo
pomera kurzor. Iznad strelica se nalazi grupa od 6 tastera sa
imenima Insert, Delete, Home, End, PgUp i Pg Down. Oni se koriste
kod unosa podataka, pa emo o njima vie govoriti kasnije. Na desnoj
strani tastature je grupa tastera koji imaju dvostruku ulogu. Oni
obino rade kao tzv. Numerika tastatura, u kojoj su tasteri sa
brojevima i najvanijim raunarskim operacijama izdvojeni da bi
omoguili lake kucanje. U gornjem levom uglu ovog dela, nalazi se
taster Num Lock. Kada je on ukljuen, na ta upozorava upoaljena
lampica pred koje takodje pie Num Lock, ovaj deo slui za kucanje
brojeva. Kada je Num Lock iskljuen, ovi tasteri rade kao tasteri sa
strelicama ili kao Insert, Delete, Home, End, PgUp, PgDown tasteri.
Tu je jo jedan taster Enter, dvojnikonog glavnog. Ovo dupliranje
funcijapotie otuda to stare tastature nisu imale 9 svih tastera
izmedju osnovne i numerike tastature, pa je numerika tastatura
morala imati i kontrolu ulogu. Neke su na nju navikli, pa se
proizvodjai neusudjuju da tu bilo ta menjaju. Tri tastera koja se
nalaze desno od funcijskih zovu su Print Screen, Scroll Lock i
Pause-i ini ostaju pre svega iz istorijskih razloga, mada ih neki
programi i dalje koriste. Recimo taster Pause gotovo da u svim
igrama zaustavlja rad, a Print Screen trenuitnu sliku ekrana smeta
na mesto koje se naziva ostava (clipboard), iju emo funkciju
opisati u poglavlju koje se bavi razmenom podataka medju
programima. Savremene tastature mogu imati i itav niz dodatnih,
takozvanih multimedijalnihtastera kojima se pokreu neki esto
korieni programi, uspostavlja veza sa Internetom ili obavlja neki
drugi koristan posao.
22
RAD U WINDOWSuOsnovni ekran koji vidite sastoji se od dva dela.
Vei deo prostora ini radna povrina Windows-a, a koju esto nazivaju
i engleskiom rei desport. Namerno je potencirana slinost sa radnom
povrinom stola. U dnu ekrana se nalazi linija koja predstavlja neku
vrstu komandne table Windows-a i zove se traka zadataka; esto je u
upotrebi i engleski termin taskbar. RADNA POVRINA Kao i kod pravog
radnog stola, raunarska radna povrina je mesto na kome se obavljaju
svi poslovi, odnosno na koje se izvravaju svi programi. Sa tog
espekta, radna povrina predstavlja pozadinu dvih ostalih programa,
odnosno njihovih prozora. Opet kao i kod prvog radnog stola, radna
povrina Windows-a moe na sebi drati alatke i ostali materijal (u
ovom sluaju programe i podatke) koje najee koriste u svakodnevnom
radu. Inicijalno, na radnoj povrini se nalazi samo korpa za otpatke
u koju smetate dadoteke i fascikle koje vam vie nisu potrebne Ovo
je jedini probleematian detalj ua analogiji izmadju radnog stola i
raunarske radne povrine teko da ete rei za nekui radni sto da je
uredan ako nadjete korpu za otpatke na njemu. Raunaru se ovo moe
oprostiti ekran je dvodimenzionalan, pa raunarska korpa za otpatke
mora da se nalazi na nekoj radnoj povrini, a ne ispod nje. Traka
zadataka se nalazi na dnu ekrana, mada njen poloaj moete i da
promenite ako elite. Inicijalno se sastoji od tri dela. Sa leve
strane je dugme Start; klikom na njega otvara se Start meni, koji
je jedno od glavnih upravljakih mesta Windows-a. Na sredinjem delu
trake zadataka naii ete dugmad koja predstavljaju otvorene prozore
i programe. Kada kliknete na neko od njih, program kome dugme
pripada e izbiti u prvi plan. Trenutno aktivni program ima
pritisnuto dugme koje izgleda kao da je malo udubljeno u odnosnu na
ostatak trake. U desnom uglu je priruni deo koji se zove polje za
obavetavanje (ranihe se koristilo engleski naziv sustray). Tu se
nalazi sat i ikone nekih programa, koje moemo da podeavamo ili
aktiviramo.
23
GRAFIKI ELEMENTI Kao demonstraciju grafikih elemenata Windows-a
koristiemo jednu ikonu koja se inicijalno nalazi na njegovoj radnoj
porvini i koja se zove Korpa za otpatke. U narednom poglavlju emo
objasniti njenu namenu i nain korienja, za sada je dovoljno da
dvokliknete na nju. Kada to uradite, otvorie se prozor pod imaenom
Korpa za otpatke (oekivano zar ne)? PO NOVO PROZORI Prilikom
startovanja, program najpre otvara svoj prozor. Poto u jednom
trenutku na ekranu moe da bude otvoren vei broj prozora, oni se
moraju nekako identifikovati. Zbog toga, svaki prozor ima traku
naslova (engl.bar), u kojoj stoji ime programa koji se u prozoru
izvrava ili naziv dokumenata na kome trenutno radite, naslov Web
strane koju trenutno gledate ili neki drugi dorisni podaci. Osim
pruanja informacija o imenu i sadraju prozora, traka naslova se
koristi i za njegovo pomeranje; njenim prevlaenjem pomerate prozor
po ekranu. Da podsetimo, to se radi tako to dovedete pokaziva mia
na traku naslova, pritisnete levo dugme mia (u argonu se kae
uhvatite traku naslova) i drei ga pritisnutim, pomerate mia po
stoli. Kada pustite taster, prozor e biti pomernen na novu
poziciju. Svaki prozor ima okvir koji, osim za vizuelno odvajanje
od ostatka ekrana i drugih prozora, slui i za promenu dimenzija.
Kada dovedete pokaziva mia na neku id ivica prozora, primetiete da
je on promenio oblik i postao dvostrana strelica koja pokazuje smer
u kome se moe promeniti veliinu prozora. Kada pritisnete levo dugme
na miu dok je kurzuor u obliku dvosmerne strelice, ivica kojau se
izabrali e se rastezati ili savijati u smeru pomeranja mia. Kada
otpustite dugme, prozor e dobiti novi oblik ili veliinu. Uglovi
prozora imaju ulogu. Omoguavaju da istovremeno menjate visinu i
irinu prozora a dvostrana strlica u koju se pretvorio pokaziva mia
sada stoji ukoso kako bi vam pokazala u kom pravcu e se menjati
dimenzija prozora. Ne mora svaki prozor da dozvoli promenu
dimenzije pa ete primetiti prozore koji ne dozvoljavju da im
promenite veliinu. Najee su to kontrolni prozori ija je svrha da
vas obaveste o nekoj veoma vanoj stvari ili da postave neko
potpitanje. Takvim prozorima najee i nema smisla menjati veliinu
jer je sadraj rasporedjen dako da bi promenom veliine sa ekrana
moda nestalo neko vano upozorenje ili pitanje.
24
Sledei vaan element prozora su tri dugmeta u gornjem desnom
uglu. Dugmeta koja se nalaze sa leeve strane su uvek ista, dok
srednje dugme menja izgled u zavisnosti od veliine prozora. Levo
dugme (na kome je znak -) uklanja prozor sa ekrana, odnosno
pretvara prozor u polje na traci zadataka. Tako prozor koji vam
trenutno nije potreban, ali e uskoro ponovo biti, moete privremeno
da sklonite sa ekrana; postupak se naziva umanjivanje ili
minimizacija prozora. Umanjivanjem prozora niste ga trenutno
uklonili, za to slui dugme sa putaom. Umanjeni prozor uvek moete
pozvati ponovo tako to ete kliknuti na njegovo dugme na traci
zadataka, koje ete prepoznati po tome to ima isto ime kao i prozor.
Primetiete da uzastopno kliktanje na ime programa na traci zadataka
naizmenino umanjuje prozor i vraa ga u predhodno stanje. Obrnuti
proces se zove uveavanje ili maksimizacija prozora i predstavlja
promenu njegove veliine tako da on zauzima celu radnu povrinu. Za
to slui srednje od tri dugmeta: ako je u njemu nacrtan kvadrati,
klik e izazvati uveavanje prozora. Sliica se tada menja u dva
preklopljena kvadratia, to znai da e klik vratiti prozor na
predhodnu veliinu. I sti efekat podstie i dvoklikom na naslovnu
liniju prozora. Krajnje desno dugme, obelewno je slovom X, zatvara
prozor. Klikom na njega, izvravanje programa u prozoru se zavrava.
Ako se u tom trenutku radili neki posao Windows e vam upozoriti da
dokument na kome ste radili nije snimljen i pitati vas da li elite
da sauvate dokument pre zatvaranja programa. Zatvaranje prozora
nestaje i odgovarajue dugme na traci zadataka. Gornji levi ugao
prozora sadri ikonu programa koji se izvrava u tom prozoru, i
klikom na tu ikonu dobija se tzv, kontrolni meni prozora. Isti taj
meni se za svaki prozor moe dobiti desnim klikom na njegovo dugme
na traci zadataka. Ovaj meni sadri komande za upravljanje prozorom.
To su zapravo iste procedure koje smo napomenuli, ali grupisane
zajedno, to omoguava rad pomou tastature (sam komadi meni se za
tastature poziva kombinacijom tastera Alt i razmaknice). Osim
umanjivanja, uveavanja prozora i njegovog vraanja na promenu
veliine i pozicije prozora ali i njegovo zatvanje. Opcija Zatvori
ima i svoj ekvivalent na tastaturi: Alt + F4 zatvara trenutno
akutavni prozor. R A D SA V I E P R O Z O R A Windows omoguava
istovremeni rad sa vie programa od kojih svaki moe otvoriti jedan
illi vie prozora . Prozori na ekranu se najverovatnije medjusobno
pokrivaju, a svakako pokrivaju glavnu radnu povrinu. Pre svega,
moramo da znamo koji od prozora trenutno reaguje na nae akcije. To
je onaj prozor koji je u25
prvom planu, iznad svih ostalih. On se razlikuje i po boji
naslovne linije: ako nisu vrene izmene u izgledu Windows-a, boja
aktivnog prozora je plava, dok su svi ostali prozori zaseneni.
Pored toga, dugme koje ga oznaava na traci zadataka je prisutno.
Najednostavnijji nain da aktivirate prozor (prozori koji nisu u
prvom planu se nazivaju neaktivni prozori) je da kliknete na neki
njegov deo koji je vidljiv. Ukoliko ni jedan deo prozora koji elite
da aktivirate je vidljev, naprimer ako je aktivan prozor maksimalno
uvean i zauzima celu radnu povrinu, kliknite na njegovo dugme u
traci zadataka. Windows omoguava i promenu aktivnog prozora pomou
tastature, kombinacijom Alt + Tab. Kada zarez drei taster Alt
stalno pritisnutim, pritiskate taster, Windows vas vodi kroz
otvorene prozore. Kada prvi put pritisnete Alt + Tab, Windows vam
prikazuje dijalog sa imenom i ikonom sledeeg prozora. Neputajue
Alt, nastavite da pritiskate Tab i Windows e vas provesti kroz sve
otvorene prozore. Ako nasumice otvarate prozore ili istovremeno
startujete veliki broj programa, na ekranu e vrlo brzo nastupiti
haos u kome neete moi da se snadjete. Zbog toga se drite pravila da
uvek zatvarate prozore i programe sa kojima vie neradite, a one
prozore kojima vam nisu potrebni, ali e kasnije moda biti, umanjite
i poaljete na traku zadataka. Prozore po ekranu moete razmestiti
runo, definiui njihov poloaj i veliinu. Na raspolaganju je i
eutomacko rasporedjivanje: ako elite da Windows rasporedi prozore
umesto vas, kliknite desnim tasterom na prazan deo trake zadataka i
dobiete meni koji sadri potrebne obsije. Nas zanimanju obcije: Sloi
prozore kaskandno, sloi prozore naporedno vodoravno, sloni orozore
naporedno uspravno i prikai radnu povrinu. Kaskadno slaganje
prozora znai da e Windows poredjati sve aktivne prozore jedan iznad
drugog, tako da se svakom prozoru vidi traka sa naslovom. Naporedno
vodoravno slaganje prozora oznaava da e oni biti horizontallno
rasporedjeni jedan do drugog; adekvatno tome naporedno uspravno
slaganje znai da e prozori biti sloeni jedan do drugog , ali po
vertikalnom rasporedu. Primetiete da ove tri opcije imaju efekta
samo na one prozore koji nisu umanjeni; pri automackom
rasporedjivanju Windows ne uzima u obzir umanjene prozore. Opciju
za prikazivanje radne povrine koristiete kada elite da umanjite sve
otvorene prozore. To se najee kada vam je potrebno neka ikona ili
fascikla na radnoj povrini. Ako ste neki od gornjih opcija sluajno
izveli, a uvek moete ponititi njeno dejstvo ako iz menija izaberete
Opozovi koja se pojavljuje tek nakon to obavite neku od ovih
operacija.26
Tokom intezivnijeg rada sa Windows-om primetiete sluajeve kada
neki prozori neodgovaraju na komande za automacko rasporedjivanje.
To se dogadja kada neki program otvori neki dodatni prozor u kome
doekuju potvrdu neke akcije, ili kada prikae poruku o nekom
programskom dogadjaju- Ti dodatni prozori obino preuzimaju kontroli
nad kompletnom programom koji ih je otvorio, tako da za vreme dok
su oni aktivni, njihov osnovni prozor nereaguje ni na kakve akcije.
Ovakvi prozori e ostati otvoreni sve dok nedate potvrdu ili
eventualno odgovorite na pitanje programu PROZORIDECA Neki programi
mogu da otvore vie prozora-tako radi i sam Windows, odnosno njegov
program za komunikaciju sa korisnikom koji se zove Eksplorer. Kao i
njegova Internet komponenta Internet Eksplorer. Tako radi i poznati
programski paket Mikrosoft Office. Neki drugi programi koriste
drugaiju organizaciju sa vie prozora. Kad njih glavni prozor sadri
druge prozore (struno se zovu prozori deca) u kojima se otvaraju
dokumenti odnosno slike. Ova organizacija se naziva MDI (od
engleskog terfMultiple Document Inace). Program otvara jedan glavi
prozor, u kome se smetaju tzv.prozori-deca. Kod ove organizacije u
traci zadataka se pojavljuje samo glavni prozor, pa se samo u njega
moe prei korienjem tastera Alt + Tab i Alt + Escape. Svi otali
prozori, prozori-deca, kombinacijom tastera Ctrl + Tab ili Ctrl +
F6. Po svemu ostalom ovi prozori-deca poseaju na obine Windows
prozore imaju sve njihove karakteristike ro ukljuuje tri dugmeta u
desnom gornjem uglu rastegljive ivice i rafuru u desnom gornjem
uglu mogu se umanjiti i uveeti imaju kontrolni meni u levom gornjem
uglu. Razlika u komtrolnom meniju to opcijaa tzv Zatvori (ili
pritisak na Ctrl + F4) zatvara samo taj prozor, a ne i itav
program. RADNI PROSTOR PROZORA Najvaniji deo prozora svakog
programa je radni prostor u kom se obavlja bitan deo posla. Njegov
izgled i sadraj zavisi od namene programa-pfascikle Windows-a sadre
ikone dadoteka koje su u njima smetene, programi za rad sa tekstom
sadre tekst programe za crtanje i obradu slika sadre prostor za
crtanje itd. Odma ispod trake naslova su meniji, liste komandi
kojima program realizuje neke od svojih mogunosti. Sobzirom na to
da su mu komantde esto broje, one se organizuju u grupe.
Horizontalni meni koji se nalazi u vrhu prozora se obino sastoji od
stavko koje, svaka za sebe, predstavljaju po jednu grupu komadni
datu27
pod menijima. Poglrdajmo meni prozora koji se otvori kada k
liknete na ikonu Korpa za otpatke. On ima est stavki: Datoteka,
Uredjivanje, Prikaz, Omiljene lokacije, Alaktem Pomo. Klikom na
bilo koju od njih otvaraju se pod opcije koje sadre konkretne
komande. Ove podacije se zove padajui meniji. Poeemo od menije koji
se nalazi ispod stavke Uredjivanje: ukoliko pre otvarana pre
otvaranja prozora niste brisali nikakve dadoteke ovaj meni e
sadrati stavke koje su ispisane svim sllovima. To znai da su one
trenutno neaktivne, odnosno da akcije koje oznaavaju trenutno
nemaju smisla. Konkretno, poto je korpa za otpatke trenutno prazna,
nemoete nita uiniti sa njenim sadrajem. Sladei je meni Prikaz, koji
se sastoji od nekoliko segmenata odvojenoh horizontalnom crtom
(tzv. Separator). Prva stavka, Trake sa alatkama, ima strlicu sa
desne strane to oznaava da ona sadri podmeni: ako zadrite pokaziva
mia na njoj, taj podmeni e se atuomacki otvoriti. Umesto ekanja,
mogli bi ste da kliknete na stavku i postigli biste isti efekat.Kod
nekih programa, u zavisnosti od njihove sloenosti, ovo ta bilo
menija moe da bude prilino razgranato. U ovom podmeniju ete
primetiti i neke stavke koje su tiklirane. Takve stavke su prekidai
koji mogu biti ukljueni ili iskljueni i njima se nalae
(de)aktiviranje nekih opcija. Pogledajte sada grupu stavki sa
imenima Sliicame, Naporedno slaganje, Ikone, Spisak i Detalji.
Primetiete da jedna od njih uvek ima crnu takicu sa leve strane. Ta
takica oznaava da je to grupa stavki koje predstavljaju opcije koje
su medjusobno iskljuuju: uvek moe da bude aktivna samo jedna od
njih, i pored njenog imena je crna taka. Jedan od torikova koje
iskusniji korisnici esto upotrebljavaju je rad sa menijima pri emu
se moe posluiti i tastatura. Ako pritisnete taster Alt primetiete
da u nazivima stavki osnovnog horizontalnog menija, kao i
vertikalnim:padajuim menijima, jedno od slova svakog imena
podvueno. To slovo omoguava izbor te stavke pomou tastature. To se
radi tako to pritisnete taster Alt a onda, dok je Alt pritisnut
pritisne se i izabrano slovo. Pokuajte da pritisnete Alt +
D-otvorie se meni Dadoteka, jer je u njegovom nazivu podvueno slovo
D. Neke esto koruiene funkcije programa se mogu pozvati direktno sa
tastature, kombinacijama tastera Shift, Ctrl i Alt sa funkcijskim
ili slovnim tasterima.korienje tih skraenica ubrzava rad. Najlake
je pogledati u meni i saznati da li je nekoj komandi dodeljena
kombinacija tastera-skraenice su najee navedene sa desne strane
imena stavke menija. Kao primer, uzeemo meni Uredjjivanje i u
okviru njega stavku izaberi sve videete da pored njenog imena pie
Ctrl + A, ro oznaava kombinaciju tastera kojima se moe pozvati ova
akcija.
28
Vana karakteristika Windows-a je da meni veine programa imaju
slinu strukturu. Stavke koje smo videli kod korpe za otpatke
postoje u svim veim programima. Naravno ovo se odnosi na programe
koji komuniciraju sa korisnikom na istom jeziku. Nemi Dadoteka (ili
File, ako koristite Windows na engleskom) obino sadri opcije
programa koje se odnose na rad sa datotekama, meni Uredjivanje (Edt
na engleskom) opcije za operacije sa blokovima podataka, meni
Prikaz (view na engleskom) iskljuuju razne naine prikaza podataka
dok recimo meni Pomo (Help na engleskom) sadri poziv funkcija za
pruanje pomoi korisnika. KONTEKSTNI MENIJI Kontekstni meniji se
dobijaju desnimklikom na neki objekat. Taj objekat moe biti
dadoteka ili fascikla u okviru programa Eksplorer, prazno polje u
prozoruk koji oznaava fasciklu, ikona, preica... Mnogi programi
koriste ove menije iskljuujui i programe koji idu iz Windows;
primera radi, kada kliknete desnim tasterom mie u prazan prostor
prozora programa Pisanka (Wordpad), dobijate mogunost da podelite
razne opcije. Ime kontekstni meni dolazi od toga to spisak stavki
zavisi od trenutnog stanja sistema ili akcije korisnika. Opcoje
koje se pojavljuju su upravo one koje odgovaraju izabranom objektu.
Na primer, ukoliko kliknete negde na alobodnu zonu radne povrine
dobiete meni koji omoguava razne koorisne opcije kao to su
uredjivanje poloaja ikona ili kopiranje i premetanje dadoteka.
Ukoliko kliknete na traku zadataka , dobiete sasvim druge opcije.
Gotovo svako kontrkstni ukljuuje opciju Svojstva (Properties u
engleskoj vajrijanti), koja je obino poslednja u nizu. Ova opcija
aktivira podravanje svojstava objekta koji ste izabrali. Naravno,
svojstva su razliita u zavisnosti od topa objekta pa e vam ova
opcija primenjena na dadoteku dati pregled nekih osobina,
primenjena na fasciklu drugi, primenjena na ikonu koja predstavlja
neki od vitalnih objekata Windows-a trei i slino. Funkcije koje se
nalaze u kontekstnim menijima su obino pokrivene i na drugim
mestima, te im moete pristupiti iz glavnog menija prozora ili
programa. Medjutim, sobzirom na njihovu laku pristupanost (daleko
je lake kliknuti desnim tasterom i izabrati ipciju nego je traiti
po menijima koji mogu da budu vrlo razgranati), Kontekstni meni
predstavljaju jedan od najvanijih elemenata Windows-ove
komumikacije sa korisnikom.
29
TR A K E SA ALATKAMA Neke opcije programa se koriste daleko ee
od ostalih. Zato Windows koristi trake sa alatkama (engl.toolbar).
To su zapravo grupe kontrolnih dugmadi koje pozivaju pojedine esto
koriene komande programa. Oni su prikazani u obliku sliica koje
ukazuju na manenu dugmeta i nalaze se ispod linije sa osnovnim
menijem. Nekada sliice prati i tekst. Ako pogledate prozor korpe za
otpatke, primetiete traku sa alatkama koja sadri sliice. Neke od
sliica imaju i tekst koji objanjava njenu namenu. Medjutim, kada se
uz slike prikazuje i tekst , tada traka sa alatkama zauzme previe
prostora, pa se kod veine programa ipak koriste samo trake sa
alatkama stavlljene od sliica. Jedan od trikova koje Windows nudi
da olaka korisnicima upotrebu traka sa alatkama je opis alatke. Ako
ne znate koju opciju koja sliica alatke iznaava, zadrite pokaziva
mia na ikoni nekoliko sekundi i pojavie se objanjenje njegovog
znaenja u malom pravougaoniku. Ova objanjenja se nazivaju opisima
alatki (engl.tooltips). Windows intezivno koristi prozorie s
aopisima alatke, pa na ovaj nain moete dobiti ili neko svojstvo
praktino svakog objekta u Mikosoft Windows-u. Opisi alatki su veoma
korisna stvak pa ih odravaju i svi noviji programi. Sloeniji
programi esto sadre itave serije ovih traka sa alatkama. Negde
korisnik sam odredjuje koje od njih eli da vidi na ekranu, a
poslenje vreme trand je da se trake sa alatkama prikazuju onda kada
imaju smisla. One se mogu i izmetati po ekranu: u samu Windows-u
trake sa alatkama se mogu premetati samo u prostoru predvidjenu
samo za njih. Primetite da svaka traka ima crtu sa leve strane,
koja odvaja od ostatka prozora. Kod nekih programa (npr.Microsoft
Word), take sa alatkama imaju dvostruku srtu. Ta dvostruka crta
oznaava da se traka sa alatkama (a ponekad ak i traka sa menijom)
mogu potpuno izvui van prozora programa, recimo predstaviti se na
novo mesto kao potpuno nezavisan prozor slobodno se razmetati po
ekranu i naravno, vratiti na mesto Na potpuno isti nain kako ste ih
i pomerili. STATUSNA TRAKA esto prozori raznih programa u dnu
ekrana imaju statusnu traku. (engl.status bar). U optem sluaju
statusna traka slui za ispis raznih obavetenja koje daje program.
Nekada su to objanjenja slina onima koje daju opisi alatki, ponekad
i opirnije od njih. U okviru nje programi esto pokazuju status
nekih opcija (otud i ime). U kopi za otpatke ete ovu traku videti
tek kada je ukljuite jer tako to30
tiklirate opciju Statusna traka u meniju Pregled i kada je
oktivirate, u njoj se prikazuje broj objekata koji se nalaze u
kanti za otpatke. Drugi programi tu prikazuju druge podatke, recimo
programi za rad sa tekstom obino ispisuju podatke kao to su veliina
teksta, strana na kojoj se trenutno nalazite, nain rada i razna
druga korisna obavetavanja. TRAKE ZA POMERANJE Ako itav sadraj ne
moe da stane u radni deo prozora, na njegovoj i desnoj ivici se
pojavljuju trake za pomeranje (engl.scroll bars). Pomou njih moete
pomerati sadraj prozora u sva etiri pravca (levo-desno i
gore-dole). Trake za pomeranje se pojavljuju samo ukoliko su
potrebne tj.kada postoji sadraj koji nemoe da stane u prozor.
Pomeranje se moe izvesti na tri naina. Prvi nain je klik na
strelicu na krajevima trake. Na koju ete od strelica kliknuti
zavisi naravno od smera pomeranja koji vam je potreban. Drugi nain
je da kliknete na kliza (pravougaonik ili kvadrati koji klizi po
traci)i, drei pritisnut taster mia vuete klliza u eljnom pravcu dok
nedodjete do potrebnog mesta. Ovako pomeranje klizaa moda e
zahtevati i malo vebe. Trei nain je klik na povrinu izmedju klizaa
i strelice-sadraj e tada pomeriti za jedan ekran u smeru u kom ste
kliknuli,.pri emu jedinica jedan ekran zavisi od koliine saddraja i
veliine prozora. Ukoliko u prozoru ima dosta sadraja za vee
pomeranje kliknite na kliza i, drei pritisnut taster mia, vucite
kliza u eljnom pravcu dok nedodjete do potrebnog mesta. Duina
klizaa zavisi od koliine sadraja, to ete primetiti u radu sa
programima za obradu tedsta ili pregledaem Web-a (engl. Web
browser). Kod duig tekstova ili Web strana, klizai su obino kratki,
a kod kraih tekstova su to duge trake. Ako imate mia sa tokiem,
pomeranje moe da bude jo jednostavnije. Okretanjem tokia pomerate
sadraj za po jedan red, a ako pritisnete toki svako pomeranje
kurzora prati pomeranje sadraja prozora. Taj nain rada se iskljuuje
ponaovnim pritiskom pokia. Poetnike esto zbunjuje to okretanje
tokia ponekad neizaziva nikakav efekat. Stvar je u tome to toki
pomera sadraj aktivnog prozora: ako prozor sa tekstom nije aktivan,
toki pokuava da okree neto drugo, to moda nema sadraja koji se moe
pomerati. Stvar je jo udnija kod nekih Web strana, koje se sastoje
od vie prozora, ali svaki od njih nije uvek vidljiv. Zato ako imate
problem, kliknite levim tasterom mmia na sam tekst koji treba
pomerati, ime ete ga aktivirati i onda okreite toki. Ponekad ete
ovako pomeranje sadraja u okviru prozora uti termih skrolovanje
koji potie od engleskog termina scroll.31
DIJALOZI I NJIHOVI ELEMENTI Dijalog-prozori, koje kraeno
nazivamo dijalozima, glavni su nain interakcije Windows-a i
njegovih programa sa korisnika. Windows ih koristi gotovo uvek kada
oekuje potvrdu za neku akciju koju treba da izvede, kada otvara i
zatvara dadoteke, izbor iz liste obcija, izbor jedne od moguih
opcija, izvodjene akcije i slino. Ovi grafiki elemeniti se u
Microsoft Windows terminoglogiji nazivaju komtrolama. Kod dijaloga
koji slue za konfigurisanje sistema programa ovih elemenata ima
mnogo, pa dijalog u koji bi sve opcije bile smetene nebi stao na
reza. Zbog toga, Windows omoguava da dijalog ima vie
strana-pojedinane strane se pozivaju izborom kartice na vrhu
dijaloga (ovi dijalozi na engleskom se nazivaju tabbed dialobs).
Sadraj dijaloga se grupie tako da ga je mogue opisati nazivom
kartice. Klikom na karticu poikazujete datu stranu dijaloga. Primer
za ovakav dijalog moete videti u korpi za otpatke i ako iz menija
alatke izaberete obcije fascikle. Pojavie se dijalog od dve strane
koje su obeleene karticom Opti podaci i prikaz. Veina Windows
programa koristi upravo ovakve dijaloge. Elementi dijaloga se mogu
koristiti i sa tastature. Uvek postoji jedna kontrola koja je
trenutno u fokusu i oko nje, odnosno oko njenog naziva se nalaze
isrekidane likije. Ako pritisnete taster Tab, videete da se ove
linije pomeraju sa jedne kontrole na drugu. Ona koja je trenutno u
fokusu se aktivira pritiskom na razmaknicu. Upoznajmo najvanije
Windows kontrole. DUGME Dugme (eng) button, pa se esto koristi i
izraz taster samo ve upoznali, ali red je da ih pomenemo i ovde,
poto su oni sastavni deo svakog dijaloga. Klikom na njih se izvodi
neka akcija. Svako dugme ima naziv koji opisuje akciju koju
predstavlja. Nekada je dugme obeleeno i alikom ili ak i slikom i
tasterom. Ukoliko je dugme u fokusu , aktivira se pritiskom na
Enter i to je njegova specifinost u okviru dijaloga u odnosu na
druge konande. Gotovo svaki dijalog ima dugmad U redu (engl OK ) i
Otkai (eng. Cancel), a neki uz ova dva imaju i Primeni
(engl.Apply), Klikom na U redu potvrdjuje sva podeavanja u dijalogu
koji se potom zatvara, a klikom na Otkai odustajete od svega to ste
uradili. Primeni lii na U redu, ali ne zatvara dijalog, ve
primenjuje podeavanja i istovremeno vam omoguava da ostanete u
dijalogu da biste eventualno mogli jo neto da izmenite.32
Postoji poseban tip dijaloga koji se sastoji samo od poruke i
dugmadi. Takve dijaloge sa porukama (eng.Message Boh), Windows
koristi da vam dojavi da se dogodilo neto vano ili da postavi
kratko pitanje zahteva odgovor Da ili Ne. Nekad se ovi dijalozi
sastoje samo od teksta poruke i dokumenta U redu. K O N T R O L A
ZA I Z B O R O P C I J A Opcije se biraju na nekoliko naina. Ako se
grupe opcija medjusobno iskljuuju, pa treba izabrati samo jednu od
njih, one se grupiu i svaka od njih je oredstavljena kontrolom
zvanom Dugme opcije (eng.option button). Ova kontrola izgleda kao
krui u kome se, nakom klika, pojaljuje crna talka koja oznaava da
je upravo ta opcija izabrana. Poto ova kontrola podrazumeva da je
aktivna samo jedna opcija iz grupe, izborom jedne od njih se
automatski iskljuuju ostale. Primer za ovu komtrolu nae ete ako ua
korpu za otpatke izaberete meni Alatke, i u njemu Opcije Fascikle i
otvorite karticu Opti podaci. Tu je zatim kuica (engl. Check box)
koja izgleda kao kvadrati koji se moe tiklikrati odnosno overiti.
Ova kontrola se koristi za ukljuivanje ili iskljuivanje pojedinih
opcija. Moete ih videti ako u ve pomenutom dijalogu Opcije fascikle
otvorite karticu Prikaz. Kontrola pod imenom lista(engl.listboh).
koristi se kada treba izabrati neku vrednost iz unapred definisanog
skupa. Lista se otvara klikomna strelicu koja se nalazi sa njene
desne strane ili na tastaturi kombinacijom tastera Alt+strelica na
dole. Zatim iz liste izaberete neku od njenih stavki i kliknete
levim tasterom. Neke liste se sastoje od vie redova i tada sa
strane imaju kliza koji omoguava pomeranje kroz stavke. Kada treba
runo uneti neki tekst, koristi se polje za unos teksta (engl.
Texbox). Nekada ovo polje moe da ima vie redova, mada se obino
unosi samo red teksta. Polja za unos teksta obezbejduju prilino
bogate mogunosti uredjivanja teksta koji se unosi-mnoge stvari
raspoloive u teskt-procesorima postoje ak i u obinom polju za unos
teksta. Konbinovana lista (engl.combo box) i kombinacija obine
liste i polja za unos teksta. Ona se koristi u situacijama kada
korisnik, osim stavki iz liste, moe uneti i neki svoj tekst-recimo,
lista zanimanja iz koje korisnik bira ono koje najvie odgovara
njegovim kvlaifikacijama ali, ako takvog zanimanja nema, moe da ga
unese.
33
HIJERARHIJSKI
ORGANIZ OVANE LISTE
Hijerarhijski liste ili stabla se koriste kada lista ima veliki
braoj stravki,.pa je rad sa njima mnogo pregledniji ako se one
organizuju u grupe. Tada postoji jedna osnovna stavka kaja se grana
na svoje postavke, koje mogu dalje da se granaju. Sledee
hijerarhijski nivo se otvara ili zatvara uzastopnim klikovima na
stavku koja se grana. Uobiajno je da pored stavki koje se dalje
granaju stoji mali znak (+) na koji moete kliknuti da bi ste
otvorili stablo; ako je ono ve otvoreno, klikom na (-) ga sabijate.
OSTALE KONTROLE U tabelarnim listama koje imaju svoja zaglavlja
koristi se specifina kontrola. Zaglavlje je tada zapravo vrsta
dugmeta: klikom na njega, sadraj se sortira po polju na ije ste
zaglavlje kliknuli. Tipian primer kad u korpi za otpatke njenom
meniju prikaz ukljuite opciju detalji. Ako imate neke obrisane
dadoteke primetiete da je sadraj prozora korpe smeten u tabelu sa
nekoliko kolona. Kad kliknete na dugme u zaglavlju (ime, izvorna
lokacija datum brisanja i slino) itava tabela e biti sortirana po
toj koloni. Uzastopno kliktanje na isto zaglavlje naizmenino
ukljuuje sortiranje po rastuem ili po padajuem redosledu. Takodje,
pomeranjem zaglavlja mogu se pomeriti i njihove kolone. U nekim
programima, npr. Outlook Express-u(program za rad sa elektronskom
potom), desnim klikom na zaglavlje doboete meni u kome ete moi da
odaberete opciju u kojoj elite da vam budu sortirani podaci u datoj
koloni. Osim klizaa na traci za pomeranje saraja Windows prepoznaje
jo jedan tip klizaa koji se koriste kada je potrebno vizuelno
podesiti procentralnu vrednost neke opcije, jer je tako lake stei
uvid koliko ta vrednost utue. Tipian primer je podeavanje
osetljivosti mia. Klizai se po pravilu koriste i kod
multimedijalnih programa za premotavanje zvunih i filmskih zapisa.
Postoje i razne druge standarne kontrole u Windows-u, a neki
prograni koriste sopstvene kontrole. POMO I PODRK A Sistem za pomo
(engl.Help) je veoma vana konponentna Mikrosoft Windows-a poto
omoguava korisniku da dobije informacije o svim operacijama
operativnog sistema ali i da reava probleme na koje nailazi u radu
oslanjajui se na ugradjene arobnjake.34
Na nivou itavog Windows-a vai konvencija da se pomo dobija
pritiskom na taster F1, a od konteksta zavisi da li e se pojaviti
pomo koja pripada samom Windows-u ili programu koji trenutno
koristi. Naprimer, ako koristite program pisanka (Word Pad) pa
pritisnite F1, pojavie se opta pomo vezano za samu pisnku ili ak
pomo koja se odnosi na konkretni prozor pisanke u kome se nalazite.
Ako zatim minimizujete Pisanku, kliknite na radnu povronu i
pozovete pomo, pojavie se prozor za pomo i podrku osnovnog
Wiindows-a. Ako ste nekada u dilemi, sistem za pomo i podrku moete
uvek pozvati iz menij Start, klikom na pomo i podrku. Sistem za
pomo, naalost, jo nije preveden na srpki jezik, a sobzirom na to da
je re o ogromnoj koliini teksta verovatno nee ni biti preveden do
neke od aledeih verzije Windows-a. Zato za njegovo korienje treba
znati engleski jezik i obratiti panju na imena opcija, koja su u
sistemu za pomo data na engleskom jeziku i prema tome se mogu
razlikovati od onoga to vidite na ekranu. Glavni prozorel Help-a
podeljen je ns nrkoliko zons. Za poetak je najvanije da uoite
liniju za unos teksta pored koje pie Search (pretraivanje). U nju
unosite pojam koji vas interesuje a onda kliknete na strelicu
udesno. Pojavljuje se novi prozor u ijem levom delu je lista
pronadjenih rezultata to su poglavlja sistema za pomo u kojima se
javlja traena re ili fraza. Klikom na bilo koje od tih poglavlja u
desnom prozoru dobijate odgovarajui tekst; ako vam on neprui
informaciju koja vam je bila potrebna, moete izabrati neki drugi
ili se opredeliti za novu pretragu, navodei precizniju frazu u
Search liniji. U tekstu ete primetiti podvuene reenice koje
predstavljaju vezu ka nekom drugim stranicama. Klikom na podvuenu
re prelazite na drugu temu u kojoj je ta re ili fraza objanjena. U
dnu veine strana nalazi se podvuena fraza Related Topics; klikom na
nju dobijate listu tema koje su srodne traene. Pojedine fraze su
oznaene drugaijom linijom, to znai da veze nevode do posebne teme,
ve ispisuju definiciju koja se pojavljuju u malom prozoru odmah
pored odgovarajue rei ili fraze. Klikom ne ikonu Index pri vrhu
prozora dobija se lista koja sadri sve termine iz Help beze i
sortirana po abecednom redu. Iznad liste je polje za brzo
pretraivanje: unesite nekoliko prvih slova termina koji vas zanima
i sisem za pomo e se pozicionirati na red koji poinje slovima koje
ste uneli. Kada kliknete na neku od tema, odgovarajui lanak e biti
prikazan na desnom prozoru. Vano je pomenuti Back i Forward, kojima
se kreete kroz teme koje ste ve otvarali. Dugme Options obezbedjuje
alternativne naine za pristup sistemu za pomo i podrku. Sistem za
pomo i podrku se nezavrava na sadrajima koji postoje na vaem
raunmaru-za razna dodatna obavetenja uputie vas na Microsoft-ovu
Web stranu,35
na kojij postoji veoma opsena baza znanja u kojoj ete nai
odgovore na specifina pitanja i savete za otklanjanje problema
vezanih za konkretne konfiguracija hardvera i softera. Postoje i
brojne konferencije (news grupe) za pomo korisnicima Windows-a a za
tvrdokornije probleme moete raunati i na Mikrosoft-ov call centar,
iji broj vidite ne naslovnoj strani ove knjige. POMO U DIJALOZIMA
Windows i njegovi programi esto nude pomo u dijalozima. Ako vam
namena neke kontrole i opcije nije jasna, desnim klikom tastera na
kontrolu doboete neni sa samo jednom stavkom: ta je ovo?; klikom na
nju dobiete mali prozor sa objanjenjem. Ova objanjenja nisu uvek
prevedena na srpski jezik pa i nepojavljuju se ba u svakom Windows
programu. Veina ozbiljnih programa ih ima, ali ako program nije
prevedem onda e tekst pomoi biti na engleskom. Osim desnim klikom,
postoji i drugi nain za pozivanje ovih pomonih objanjenja: u
gornjem desnom uglu dijalog-prozora esto se nalazi stilzovani
upritnik. Kada kliknete na ovaj taster, kurzor se pretvori u
kombinaciju strelice i upitnika. Sada kliknite na eljenu kontrolu
ili opciju i dobiete njen opis. UPOTREBE EXPLORERA
Dok su za primene raunara uglavnom zadueni posebni, programi
razni opti poslovi su preputeni samom Windows-u. To se pre svega
odnosi na organizovanje podataka: kopiranje i premetanje dadoteka i
fascikli, pregled sadraja diska, formatiranje disketa, podeavanje
periferijskih uredjaja... Svi ovi poslovi spadaju u kategoriju
svakodnevnog rada sa raunarom. Segment Mikrosoft Windows-a zaduen
za komunikaciju sa korisnikom organizovanje i pristup podacima,
startovanje programa i ostale poslove slinog tipa zove se Explorer.
Windows Exploler je glavni sistemski program Windows-a. Startuje se
zajedno sa Windows-om i sve vreme nudi korisniku svoje usluge. Ovaj
program se stara da svaki objekat u sistemu ima svoju grafiku
prezentaciju i omoguava korisniku da objekte koristi vizuelno. Da
bi olakao snalaenje medju mnotvom objetata, Explorer ih uredjuje po
precizno odredjenoj hijarhiji. Osnovni objekat Explorer-a je radna
povrina, sa koje se granaju ostali objekti; diskovi, fascikle,
dadoteke, razni uredjaji poput tampaa ili skenera, te mree i
raunari i tanpai u njima. Ne treba zaboraviti ni Web strane, a ni
specijalne fascikle koje predstavljaju vane delove sistema, ili
neke sistemske programe.36
Objektu Explorer-a mogu da budu i razna podeavanja samog
Windows-a ili njegovih programa. S obzirom na znaaj koji radna
povrina i traka zadataka imaju u Windows-u najpre emo upoznati njih
i najvanije operacije koje nude a zatim prei na ostale objekte.
RADNA POVRINA Kada smo predstavljali grafike elemente Windows-a
rekli smo da radna povrina inicijalno sadri samo Korpu za otpatke.
Posebnim podeavanjem (koje emo pomenuti neto kasnije) na radnu
povrinu moemo postaviti jo neke sistemske objekte. Na radnu povrinu
po elji moete staviti i druge objekte : fascikle, dadoteke, preice
ka drugim objektima i slino . esto se na radnu povrinu smetaju
preice ka najee korienim programima, preice ka fasciklama sa esto
korienim podacima, a nekad same fascikle i dadoteke. Ne preporuuje
se da na radnoj povrine drite vane podatke, jer je to deo sistema
koji je najee u upotrebi pa najlake moe doi do brisanja grekom.
Mnogo je bolje da na radnoj povrini drite preice one omoguevaju brz
pristup programima i podacima, a ako ih sluajno obriete,prorami i
podaci su i dalje bezbedno sneteni na svojoj originalnoj lokaciji.
Ako vam neki program ili dokument vie nije esto potreban, uklonite
njegovu preicu sa radne povrine, a sam dokument ili program je i
dalje na disku. Vodite rauna o tome da je fiziki kapacitet radne
povrine ogranien odnosno na nju moe da stane relativno mali broj
ikona, a ak i taj broj ne bi trebalo iskoristiti do kraja, poto je
za produktivan rad pogodno da prostor na ekranu na bude pretrpan
ikonama. Iz vizuelnog aspekta, sastavni deo radne povrine je i
traka zadataka. Ovaj vaan element Windows-a smo ve vie puta
pomenuli pa je sada pravo vreme da pomenemo i njegovu upotrerbu.
Osim kontrole aktivnih prozora o emu je ve bilo rei, traka zadataka
se koristi i za startovanje programa, izvravanje vanih zadataka ko
to su gaenje Windows-a, podeavanje sistema i sline poslove. U
osnovnom obliku, traka zadataka se sastoji od tri komponente: meni
Start, centralni segment namenjen pregledu otvorenih prozora, te
polje za obavetavanje. DUGME START I MENI START Dugme Start
aktivira istoimeni meni, koji omoguava pokretanje istaliranih
programa, pozivanje dokumenata, pretraivanje diska u potrazi za
datotekom,37
sistemska podeavanja i gaenje raunara. U njemu se takodje
inicijalno nalaze i neki vani objekti sistema. Meni se u svojoj
originalnoj formi sastoji od dve kolone. Leva kolona je podeljena
na tri sekcije medjusobno razdvojene linijom. U vrhu leve kolone
nalaze se ikone koje oznaavaju pregleda Web-a (engl.browser) i
program za elektronsku potu. Ova dva programa se zovu Internet
Explorer i Outlook Express i dovoljno su bitni da im posvetimo
posebno poglavlje ove knjige. Ispod njih nalazi se est (ovaj) broj
se moe podesiti ikona koje predstavljaju programe koje ste najee
koristili u poslednje vreme. Nemojte se zbuniti to ove ikone
povremeno menjaju sadraj ovog panela treba da reflektuje va kain
korienja Windows-a i da se prilagodjava vaim navikama. Ispod ove
sekcije je stavka Svi programi. Tu se nalaze preice ka svim
programima koje imate iinstalirane u sistemu i meni omoguava
njihovo brzo pokretanje. Podeljen je u nekoliko podmenija, koji se
nazivaju programske grupe. Windows pri instalaciji napravi nekoliko
grupa, a svaki program koji kasnije instalirate pravi svoju grupu,
ali se ukljuuje u neku od postojeih. Strukturu menija Svi programi
moete menjati i priagodjavati potrebama, o emu e biti rei u
poglavlju koje se bavi podeavanjem radnog okruenja. Desnu kolonu
menija Start ine tri sekcije. Gornja sekcija se sastoju od est
sistemackih fascikli Wondows-a:Moji dokumenti (fascikla u koju e
programi smetati dokumente sa kojima radite), Navedeni dokumenti (
lista dokumenata sa kojima ste radili poslednje vreme; koristei ovu
listu moete nedavno obradjivane dokumente poslati veoma brzo), Moja
muzika (dadoteke sa muzikom), Moj raunar (sistemska fascikla koja
vizuelno predstavlja rauna i objekte u njemu) i Moja mrea mesta
(sistemska fascikla koja predstavlja grupe raunara u mrei, kao i
pojedinane mrene raunare). Srednje sekciju ine dve ikone koje slue
podeavanju sistema. To su ikone Kontrolna tabla i tampai i faksovi.
O njima e kasnije biti vie rei. Sledea sekcija su ikone Pomo o
podrka, Pretrai i Pokreni. Pomo i podrka poziva sistem za pruanje
pomoi korisniku koji naalost jo nije preveden na srpski jezik. Ako
vam engleski jezik predstavlja problem, ovde ete osim upustava za
reavanje problema koji vas mue vezanih ua rad sa Windows-om, moi i
da pokrenete neke automacke operacije za odravanje sistema. Sistem
za pretraivanje omoguava traenje multimedijalnih sadraja, drugih
dokumenata u raunaru, traenje odredjenih dadoteka i fascikli na
vaem disku, raunara u mrei, informacija i ljudi na Internetu.
Sistem za pretraivanje e vas uglavnom sam provesti kroz sve opcije,
dovoljno je da pratite upustva koja vam prikazuje u panelu sa leve
strane prozora sistema za pretragu.
38
Opcija Pokreni je namenjena direktno izdavanju komandi sistemu i
najee se koristi za pokretanje odredjenih programa na koje nemate
preice ili niste sigurni gde se nalaze. Ovaj nain pokretanja
programa nije pogodan za poetnike. Za kraj poglavlja o meniju
Startu rei emo da on moe da sadri jo neke stavke, te da se nain na
koji veina stavki funkcionie moe podesiti u skladu sa potrebama
korisnika. Na kraju, ako vam se bie svideo meni Start kakav su
koristile predhodne verzije Windows-a (sada se zove klasian meni
Start) moete ukljuiti i takav nain rada umesto opisanog.
STARTOVANJE PROGRAMA Iako se programi mogu startovati na razne
naine u poetku e te ih pokretati iz menija Svi progrtami-dovoljno
je da kliknete na ime programa. Nakon instalacije Windows-a, a pre
nego instalirate jedan program, ovaj meni e biti podeljen na dva
dela, medjusobno razdvojena crtom. U gornjem delu se nalaze tri
ikone-Podesi pristup i podrazumevane urednosti programa, Windows
kataloga i Windows Uplate. Prva ikona slui da napravite izbor
izmedju Microsoft programa i programa drugih proizvidjaa softvera.
Druga ikona e vam demonstrirati ponudu softvera iz Microsoft-a, a
trea Winsows Update, je posebno bitna jer se pomou nje startuje
procedura automatskog auriranja vaeg sistema, o emu e biti bie ri u
posebnom poglavlju. Ispod toga su preice ka programima. Neke od
njih su grupisane u programske grupe (Pribor, Igre, Startni
programi) dok su neke smetene u osnovnom meniju. To su programi
koji su esto postrbni velikoj veini korisnika Windows-a. Ako vi ne
spadate u tu veinu, lako ih moete skloniti na neko drugo mesto. O
veini programa koji su nalaze u inicijalnim Windiws-ovim
programskim grupama bie vie rei u posebnom poglavlju. Naroito je
vana sistemska grupa koja se zove Startni program: programi smeteni
u ovu grupu se automacki pokteu tokom startovanja Windowsa.
Automacko startovanje moe da se sprei, tako to za vreme startovanja
sistema drite pritisnut Shift, mada se to radi retko,u sluaju da
neki program smeten u ovu grupu napravi neki problem. Svaki program
koji instalirate e dodati svoje stavke u meni Svi programi, pa e
taj meni vremenom toliko porasti da e postati nepregledan. Zbog
toga nije loe da odravate ovaj meni u preglednom stanje, a nain na
koji to moete da uradite opisaemo u sledeem poglavlju. KRAJ
RADA39
Izlazak iz Windows-a je operacija koja zasluuje posebnu panju,
jer je vrlo vano da se izvede na regularan nain. Naglo gaenje
raunara ili njegovo resetovanje e ugroziti podatke u disku, naroito
ako ste sa njima radili u momentu takvog gaenja raunara. Ovo se
deava zbog toga to Windows koristi tehniku tkz.keiranj: svaki
pristup i upis podataka na disku u stvari ide kroz brzu tzv. RAM
memoriju. Na ovaj nain se postiu velika ubrzanja, jer se spore
operacije obavljaju kad je raunar manje zauzet, a korisnik dobija
odgovor na svoje zahteve praktino odmah. Ali to istovremeno znai da
dokument koje ste snimili na disk nije odma i fiziki upisan na
njega. Podatak e zapravo vrlo brzo biti zaista fiziki upisan, ali u
nekim neregularnim uslovima moe da bude i izgubljen. Drugi problem
je u tome to Windows i njegovi programi radi mnogo vie stvari nego
to vidite na ekranu: Windows svi vreme ita i pie po disku. Ako bi
ste ga u tome prekinuli bez njegovog znanja, ostavili bi ste sadraj
diska u prilinom haosu i sa grekama. Zbog svega toga, naglo gaenje
ili resetovanje raunara je operacija koju nikako nepreporuujemo
treba se posluiti standardnom procedurom za odjavljanje i gaenje. U
zavisnosti od toga da li samo elite da zatvorite svoje radno
odruenje ili da zaista ugasite raunar, izbaciete jednu od ikona u
dnu menija Starta. Procedura za gaenje pokreete klikom na jedan od
dva ili tri dugmeta u meniju Start. Ukoliko izberete obciju Odjavi
se, Windows e zatvoriti sve programe koji ste pokrenulli i
prebaciti se u nain rada u kome oekuje identifikaciju korisnika. Tu
opciju ete koristiti ako elite da prepustite raunar nekom drugom
ili ako odlazite od raunara na due vreme i neelite da vam neko
pretura po dadotekama i fasciklama. Ako elite da i fiziki ugasite
PC, izabraete opciju Iskljui rajunar. Tada e se pojaviti novi
dijalog sa opcijama iz koga treba da izaberete jednu od tri. Opcija
Stanje privatnosti smeta raunar u poluuspavano stanje: sadraj
memorije se upisuje na disk, diskovi i ekran se gase, a potronja
energije se, kod sistem koji to harverski produavaju, svodi na
minimum. Osim ventilatora koji hladi unutranjost raunara i
procesora koji radi na miminumu, ostale komponente se ponaaju kao
da su iskljuene. Raunar se vraa u radno stanje kada pritisnete neki
taster ili pomerite mie. Moe se podesiti i da neki drugu dogadjaje
reaktiviraju raunar. Izborom opcije Iskljui pokreete proceduru koja
predhodi gaebnju raunara. Windows e zaustaviti sve programe,
izprazniti memoriju, zabeleiti sve ostale informacije na disku
zatvoriti dadoteke i ostalo. Veleina raunara e se iskljuiti
automacki ako je va raunar malo starije generacije moe da se desi
da ete morati sami da pritisnete dugme za iskljuivanje.40
Opcija Ponovo pokreni sistem radi isto to i opcija Iskljui, ali
nakon zavrene procedure izlaska iz Windows-a neugasi raunar ve ga
ponovo startuje. Nakon malo ekanja pred vama e ponovo biti Windows,
ovoga puta svee oitan. Ova opcija koristi se posle istalacije nekih
programa. POLJE ZA OBAVETAVANJE Polje za obavetavanje
(engl.systray) nalazi se sa krajnje desne strane sa trake zadataka.
Ona sadri vei broj ikona koje reaguju na klik mia. Levim klikom na
njih obino aktivirate glavni prozor programa koma ikona pripada dok
desnim klikom dobijate meni koji omoguava podeavanje opcija
programa. Ovu zonu uglavnom koriste programi koji rade u pozadini i
neprikazuju nikakve prozore, pa je ovo jedini nain da korisnik
komunicira sa njim. Poto je ovo mala zona, a autori programa vole
da koriste, vremenom e broj ikona u polju za obavetavanje narasti.
Da bi to spreio, Windows e pokazati samo one ikome koje su zaista
aktivirane tj, koje esto koristite. Sam Windows smeta nekoliko
programa u onu zonu: sat, program za podeavalje jaine zvuka,
postavke ekrana i tastaru... OBJEKTI EXPLORER - A Kao to svaki
predmet u prirodi ima neka svojstva, tako i raunarski objekti imaju
svoje specifinosti. Na primer, dadoteka ima svojstvo veliina, dok
takvo svojstvo kod fascikle ili tampaa nebi imalo smisla. I same
dadoteke se razlikuju jer sadre imformacije razliitog tipa pa neke
operacije imaju smisla samo nad odredjenim tipom dadoteke.
Naprimer, ima smisla tampati dadoteku koja sadri tekst, ali ista
operacija sa dadotekom koja sadri muziku nezvui logino. Zbog toga
Windows i Explorer vode rauna o specifinostima svakog tipa objekta
i za svaki tip objekta dozvoljavaju operacije koje nad tim tipom
mogu da se izvedu. Naprimer, kada kliknete desnim tasterom mia na
tasteru, dobiete konteksti meni iji sadraj zavisi od tipa objekta.
Kada je potrebno da organizujemo onformacije smetene u raunaru, tri
glavna tipa objekta sa kojima radimo su dadoteke i fascikle i (
eventualno ) diskovi. Upoznajmo neke specifinosti ovih objekata.
DADOTEKE Dadoteke su svakako najei tip Eksploer-ovih objekata sa
kojima e se sretati. Svaku dadoteku karakteriu ime i tip. Ikona
kojom e dadoteka biti predstavljena zavisi od tipa: dadoteke sa
podacima istog tipa su prdstavljene istim ikonama, pa ih41
lako razlikujete od nekoh drugih tipova dadoteka. Poto se slike
daleko lake pamte nego rei, brzo ete nauiti da na osnovu ikone
prepoznate tip dadoteke. Tip dadoteke je odredjen (najee)
troslovnom oznakom (u starijoj literaturi ete nai i termin
ekstenzija) koja se nalazi u njegovom imenu iz take. Ako ime
dadoteke ima vie od jedne take, oznaka se nalazi nakom poslednje.
Na osnovu te oznake Windows utvrdjuje kom tipu podataka pripada
koja dadoteka i kojim progamom se ona obradjuje. Zbog toga, Windows
vodi listu registrovanih tipova dadoteka. Registracija tipa
dadoteke zapravo znai da je dati tip dadoteke pridruen odredjenom
programu. Obino programi pri instalaciji registruju tipove dadoteka
sa kojima rade i time ih preduzimaju na sebe. Kasnije e svako
aktiviranje ikone sa dadotekom tog tipa startovati program koji e
oitavati aktiviranu dadoteku. Pomenuta lista registrovanih tipova
dadoteka se smeta u sistemackoj bazi podataka koja se zove Registar
(engl.Registry). Registar je jedan od kljunih delova sistema
koji,koji pored registracija i tipova, uva praktino sva podeavanja.
Ova baza podataka se moe ispraviti, ali to preporuujemo samo
iskusnim korisnicim: ako pogreite, moda ete trajno onesposobiti ne
samo neke od instaliranih programa, va i ceo sistem. Programske
dadoteke (dadoteke u kojima je smeten izvrni program) obino imaju
sopstvene ikone. Nekada ikone programa postaju i ikone dadoteka iji
je tip taj program registrovao, ali to nije uvek sluaj. Na primer,
program za obradu teksta Microsoft Word ima posebnu ikonu kojom
oznaava samu dadoteku sa programom, a posebnu kojom oznaava
dokumente. Pored programskih dadoteka, postoje i biblioteke tj.
Dadoteke koje sadre programski kod ali se nestartuju direktno, ve
ih poziva glavni program kada su potrebni. Prepoznaju se po
ekstenziji .DLL. ponekad imaju i sopstvene ikone, kada su najee
predstavljene sa dva zupanika. Explorer prepoznaje i neke objekte
koji po svemu lie na dadoteke ali ipak to nisu. Najee su u pitanju
podaci smeteni u registru. Da bi se stim podacima lake radilo
Windows ih predstavlja kao objekte koji potpuno lie na dadoteke. Na
njih moete postavljati preice, ali oni nepostoje kao zasebne
fascikle jedinice na disku. Najlake ete ih prepoznsvsti po tome to
se mogu otvarati i brisati, ali se i slobodno kopirati i premetati.
Primer takvih objekata su mree i Internet konekcije ili ikone
tampaa. U nekim sluajevima Windows kreira ove objekte u letu, na
osnovu stanja koje zatekne.