babinagreda.hrbabinagreda.hr/wp-content/uploads/STRATEGIJA-RAZVOJA... · Web viewPopisi stanovništva od 1857. godine pokazuju da Babina Greda ima oscilacije u kretanju stanovništva.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE BABINA GREDA

2016 – 2020.

Babina Greda, prosinac 2016.g.

Koordinator izrade strategije:

Josip Krnić

Projektni tim za izradu strategije:

Voditelj tima: Boris Bauković, mag.oec.

Članovi tima: Ivan Kapović, ing.cest.prometa; Jakob Verić, Kata Lešić, Marija Vuković, Tomislav Kopić, spec.publ.admin.; Ivana Jurić, dipl.knjiž.mag.edu. hrvatskog jezika i književnosti

Stručna i tehnička podrška: „Elaborat“ j.d.o.o.

UVODNA RIJEČ OPĆINSKOG NAČELNIKA, Josipa Krnića

Općina Babina Greda poduzima značajne mjere za poboljšanje uvjeta života i rada svojih stanovnika.

To se prvenstveno odnosi na provedbu aktivnosti od općeg značaja poput uvođenja i uređenja komunalne infrastrukture, plinske i vodovodne mreže, struje, uređenje cesta, mrtvačnice, uvođenje plinske mreže, nogostupa, čišćenje divljih deponija i organizacija primjerenog načina prikupljanja i odvoza te recikliranja otpada.

U sve ove projekte bila su uključena sredstva Fonda za regionalni razvoj, sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sredstva Hrvatskih voda i ostalih resornih tijela te sredstva općine.

Proračunska sredstva, kojima se ispunjavaju zakonske obveze (a koja se pretežno svode na financiranje socijalno ugroženog i staračkog, nezbrinutog stanovništva i pomoć udrugama koje se bave športskim i drugim aktivnostima te dio financiranja DVD-a i Crvenog križa), su nedostatna za ulaganje u daljnji razvoj.

S tim u svezi, a u cilju pokretanja svekolikog razvoja, Općina Babina Greda je provela već IV izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine te pristupila izradi Strategija razvoja za razdoblje 2016-2020.

Strategija razvoja, kao sveobuhvatni razvojni dokument, ima za cilj dati sliku trenutne situacije u kojoj se općina nalazi te odrediti smjernice budućeg razvoja, uključujući široki spektar dionika s područja općine kao i izvora financiranja strateških projekata.

Za naglasiti je da su zajednički napori svih nas ključ uspjeha i boljitka općine, a ova strategija je alat koji nam u tome može pomoći. Provedbom strategije, a uz pomoć regionalne i državne vlasti te korištenjem EU fondova, možemo učiniti našu općinu boljim mjestom za življenje.

Stoga pozivam sve da se u svom djelokrugu aktivno uključe u pripremu projekata i provedbu aktivnosti te da zajednički doprinesemo boljoj budućnosti za sve nas.

UVODNA RIJEČ PREDSJEDNIKA OPĆINSKOG VIJEĆA, Jakoba Verića

Općina Babina Greda ima svoje specifičnosti, prirodne resurse, ljudski potencijal, gospodarske mogućnosti, eko, etno i gastro vrijednosti koje treba analizirati i na osnovu analize dobiti što je moguće kvalitetniji uvid u specifičnosti našeg mjesta i probleme koji otežavaju napredak.

Na osnovu spoznaje o mogućnostima koje ima Općina Babina Greda, potrebna su povezivanja i udruživanje, stvaranje poljoprivredno-poduzetničkog inkubatora, preorijentacija s uzgoja klasičnih kultura u isplativije primarne proizvodnje, prerada poljoprivrednih proizvoda i podržavanje potencijalnih investitora i novih proizvodnih i uslužnih aktivnosti.

To bi bio put za ostvarivanje razvoja, zapošljavanje stanovništva i konačno, dobivanje na kvaliteti življenja ljudi.

SADRŽAJ

METODOLOGIJA IZRADE.........................................................................................................................1

STRUKTURA STRATEGIJE RAZVOJA.........................................................................................................2

I DIO.......................................................................................................................................................3

OSNOVNA ANALIZA................................................................................................................................3

1. OPĆENITO O BABINOJ GREDI.....................................................................................................3

1.1. Povijest Babine Grede.............................................................................................................3

1.2. Geoprometni položaj...............................................................................................................3

1.3. Stanovništvo............................................................................................................................5

1.4. Reljef........................................................................................................................................6

1.5. Pogodnost tla za obradu..........................................................................................................7

1.6. Šumske površine......................................................................................................................7

1.7. Hidrografija..............................................................................................................................8

1.8. Klima........................................................................................................................................9

1.9. Grb Babine Grede....................................................................................................................9

1.10 Poznati babogredci...............................................................................................................10

2. POLJOPRIVREDA I GOSPODARSTVO..........................................................................................13

2.1.Poljoprivreda i šumarstvo.......................................................................................................13

2.2. Gospodarstvo........................................................................................................................14

2.3. Turizam..................................................................................................................................16

3. INFRASTRUKTURA.....................................................................................................................18

3.1. Razvoj infrastrukturnih sustava.............................................................................................18

4. PROSVJETA I KULTURA..............................................................................................................22

4.1. Osnovna škola Mijat Stojanović.............................................................................................22

4.2. Čitaonice u Babinoj Gredi.................................................................................................23

4.3. Kulturne ustanove............................................................................................................26

4.4. Kulturne manifestacije......................................................................................................27

4.4.4. Večeri Matije Bačića...........................................................................................................29

5. CIVILNO DRUŠTVO....................................................................................................................30

5.1. Udruge...................................................................................................................................30

II DIO....................................................................................................................................................34

SWOT analiza........................................................................................................................................34

III DIO...................................................................................................................................................35

STRATEŠKI OKVIR..................................................................................................................................35

IV ČETVRTI DIO.....................................................................................................................................38

AKCIJSKI PLAN 2016 – 2020..................................................................................................................38

IZVORI FINANCIRANJA..........................................................................................................................41

V DIO....................................................................................................................................................42

PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE.......................................................................................................42

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................43

RIJEČ ZAHVALE.....................................................................................................................................44

Popis tablica.....................................................................................................................................45

METODOLOGIJA IZRADE

Strateški razvojni plan općine Babina Greda predstavlja razvojni okvir za razdoblje do 2020. godine. Prilikom izrade ovog dokumenta korišteni su najmoderniji alati i općeprihvaćeni principi izrade ovakvih dokumenata koji uključuju sve zahtjeve i smjernice koji se primjenjuju na području Europske Unije. Također, proces izrade ovog dokumenta slijedio je potrebne procedure kako bi isti bio prihvatljiv razvojni okvir koji će omogućiti korištenje svih raspoloživih izvora financiranja, a u svrhu bržeg gospodarskog i društvenog razvoja općine. U izradi Strateškog razvojnog plana općine Babina Greda sudjelovali su predstavnici svih segmenata društva na tom području – od same Općine kao jedinice lokalne samouprave, predstavnici poslovne zajednice (trgovačka društva, zadruge i OPG-i koji djeluju na tom području) te predstavnici civilnog društva (udruge i institucije koje svojim aktivnostima uvelike pridonose kvaliteti života stanovništva općine). Ovakav inkluzivni pristup izradi dokumenta omogućio je sveobuhvatnost definiranih ciljeva i prioriteta. Za potrebe provedbe Strateškog plana razvoja, osnovat će se Partnersko vijeće kojeg će sačinjavati predstavnici dionika koji su sudjelovali u njegovom stvaranju. Isto tako, primijenjena je kombinacija pristupa top-down („odozgo-prema-dolje“) i bottom-up („odozdo-prema-gore“) kako bi se na najbolji mogući način integrirali ciljevi i zastupili interesi svih dionika zainteresiranih za razvoj općine. Sve navedeno provodilo se uz puno poštivanje horizontalnih principa Europske Unije.

STRUKTURA STRATEGIJE RAZVOJA

Ovaj dokument se sastoji od više dijelova/poglavlja povezanih u logičnu cjelinu. Prvi dio, osnovna analiza, predstavlja prikaz trenutnog stanja relevantnih sektora na području općine Babina Greda (gospodarstvo, poljoprivreda, infrastruktura (uključujući promet, energetiku, komunikacije, vodoopskrbu i odvodnju, društvene djelatnosti i sl.).

Drugi dio, temeljen na Osnovnoj analizi, je Analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji (SWOT analiza). Primjenom tog alata utvrđuju se trenutne pozicije na kojima se nalazi Općina, uzimajući u obzir vanjske (prilike, prijetnje) i unutarnje (snage, slabosti) čimbenike utjecaja.

Ova dva dijela daju jasnu sliku o trenutnoj poziciji Općine te mogućnostima i problemima budućeg razvoja.

Treći dio, strateški okvir, temeljen na prethodna dva dijela, kroz definiranje vizije, ciljeva, prioriteta i mjera, predstavlja smjer u kojem se želi ići do 2020. godine i načine ostvarivanja postavljenih ciljeva.

Četvrti dio predstavlja akcijski plan i planirani financijski okvir tj. moguće izvore financiranja za provedbu definiranih mjera i prioritetnih projekata za razdoblje do 2020.

Peti dio čini opis načina praćenja i vrednovanja učinaka i provedbe samog Strateškog plana razvoja.

I DIO

OSNOVNA ANALIZA

1. OPĆENITO O BABINOJ GREDI

1.1. Povijest Babine Grede

Naselje Gerenda, kasnije Babina Greda, spominje se već oko 1200.godine, ali samo kao "Greda". Ovo naselje je bilo posjed u vlasništvu mađarske plemićke obitelji Botoš. Kasnije se spominje u posjedu kaštela Kostroman 1506.god. kao "Babagerenda". Staro naselje (selište) nastalo na lijevoj obali Save oko potočića Saonica i Dubočica, kasnije oko 1691.god. nakon oslobođenja od Turaka preseljeno je na visoke "grede" pored potoka Berava ("Garava"). Položaj današnjeg naselja Babina Greda je položaj naselja koja su nastajala u neprekinutom nizu kroz prapovijest, antiku i srednji vijek do današnjih dana tijekom gotovo 8.000 godina. 1

1.2. Geoprometni položaj

Općina Babina Greda nalazi se na jugozapadnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije, na granici s Bosnom i Hercegovinom, uz autocestu A3 Zagreb-Lipovac, odnosno paneuropski koridor X. Zbog svoje lokacijske važnosti na autocesti izgrađena je ulazna i izlazna petlja za Babinu Gredu.

Tablica 1: Udaljenost Babine Grede od metropola u okruženju

Udaljenost u km (cestovna)

Babina Greda Zagreb 237Babina Greda Beograd 161Babina Greda Sarajevo 223Babina Greda Budimpešta 345

Isto tako, u neposrednoj blizini Babine Grede prolazi i trasa odvojka „c“ paneuropskog koridora V (Budimpešta-Ploče).

Budući višenamjenski kanal „Dunav – Sava“ (za sada Melioracijski kanal) također prolazi područjem općine Babina Greda.

1 Web stranica Općine Babina Greda, 2016. god.

Sve navedeno, uz buduću plovnost Save i izgradnju pristaništa/luke u Babinoj Gredi, daje Babinoj Gredi izvanredan geoprometni položaj koji zasigurno predstavlja značajan razvojni potencijal.

Općina Babina Greda obuhvaća površinu od 80,17 km² i jedna je od većih katastarskih općina u županiji, ali i državi. Babina Greda graniči sa slijedećim lokalnim samoupravama: na zapadu s Gundincima, Sikirevcima i Slavonskim Šamcem, na istoku s Cernom i Ivankovom, jugoistoku sa Štitarom i na jugu na rijeci Savi ima granicu sa Bosnom i Hercegovinom.

Položaj Babine Grede u odnosu na Hrvatsku

Izvor: Google Earth, Babina Greda na karti Hrvatske, 2016. god.

Položaj Babine Grede u odnosu na županiju

Izvor: Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije 2016. god.

1.3. Stanovništvo

Prema zadnjem popisu stanovništva provedenog 2011. godine Babina Greda je imala 3572 stanovnika, od toga 1 792 žena i 1 780 muškarca. Popisi stanovništva od 1857. godine pokazuju da Babina Greda ima oscilacije u kretanju stanovništva. Zabilježen je porast stanovništva između ratova, ali i pad broja stanovnika koji je nadomješten useljavanjem iz drugih krajeva. Danas je trend smanjenja stanovnika u cijeloj Hrvatskoj pa je tako i u Babinoj Gredi zabilježen pad broja stanovnika između zadnja dva popisa za 16% odnosno 690 stanovnika je manje u odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine. Prema popisu stanovništva mjesto je nacionalno homogeno 98,78% odnosno 3 546 mještana izjasnilo se kao Hrvati, 4 osobe kao Srbi, 4 osobe kao Albanci, 7 osoba kao Bošnjaci, 2 osobe kao Crnogorci, i po jedna osoba kao Bugar, Čeh i Mađar. Babina Greda je i vjerski homogena, preko 98% stanovništva se izjasnilo kao katolici.

Dobnospolna struktura stanovništva je zadovoljavajuća, mlado stanovništvo prevladava u odnosu na zrelo i staro, no primjećuje se trend blagog porasta starog stanovništva. U ranim godinama života veći je broj muškaraca u odnosu na žene, ali situacija je obrnuta u kasnijoj životnoj fazi gdje prevladavaju žene. Od ukupnog broja stanovnika Babine Grede 2 972 osobe su od svog rođenja nastanjene u Babinoj Gredi, a 1 284 su se doselile u Babinu Gredu, i to iz Bosne i Hercegovine se doselilo

799 osoba, iz drugih županija 305 , a sa područja Vukovarsko srijemske županije u Babinoj Gredi se nastanilo 137 stanovnika. Obrazovna struktura stanovništva je loša, manje od polovice stanovnika (1 094) ima završenu osnovnu školu, srednju školu ima završeno 1 078, stručne studije je završilo 42, dok je sveučilišne studije završilo 44, a 143 stanovnika nema završenu nikakvu školu.2

1.4. Reljef

Općina Babina Greda smještena je u jugozapadnom dijelu Vukovarsko-srijemske županije uz rijeku Savu. Prosječna nadmorska visina područja iznosi 78 m. Nizine zauzimaju čitavu površinu Općine Babina Greda. Reljef općine Babina Greda vezan je za konačno oblikovanje u diluviju i aluviju. Fina sitna prašina nasipala je močvare. Pored toga nastajale su i praporne stepenice relativno male visine zvane u Panonskoj nizini »grede« koje se pružaju u srpastim oblicima u pravcu istok-zapad. Akumulirani prapor odnosili su vodotoci svojim tokovima i smanjivali već nasute praporne površine. Tri kilometra sjeverno od Save pruža se od istoka prema zapadu praporna stepenica u srpastom-konveksnom obliku zvana »Beravačka greda«. Prosječna nadmorska joj je visina 87 m, a duljina 7,5 km. Ona je ujedno kralježnica naselja i razvodnica područja. Od Beravačke grede prema sjeveru do granice područja tj. šume Merolino, smjenjuju se u reljefu grede s barama. U selu se sjeverno od Beravačke grede prostiru bare: Čevatovo, Jelas i Jelaska-Mlaka. U polju prema sjeveru su bare: Dorovo, Klasno, Zmijno, Krusovica, Crna-Mlaka, Medveđa i Ceršina-Mala. (Mlaka je u ovim krajevima naziv za baru). Od Beravačke grede prema sjeveru nadmorska visina opada prelazeći u vodoplavno područje Bickog polja. Ove su bare uglavnom isušene podizanjem nasipa na Savi, regulacijom i melioracijom Bickog polja. Isušena područja bara pretvaraju se u obradivo tlo. Tada nazivi bara kao hidronimi postaju toponimi tj. nazivi poteza.

Jugozapadno od Beravačke grede zemljište je niže za jedan metar relativne visine. To nam dokazuju i toponimi u čijim je nazivima sadržan biljni pokrivač kao npr. Rit, Ritić te Velike livade. Isto zemljište je djelomično podvodno. Jugoistočno od Beravačke grede smjenjuju se više s nižim zemljištima, no uglavnom prevladava više zemljišni prostor zvan »Blata«. Kad ima više zemlje nego vode, onda nastaju Blata. Kada nije bilo nasipa, Blata su se hranila za visokog vodostaja iz Save. Od kada je podignut nasip Blata se hrane podzemnim vodama Save, koja je u neposrednoj blizini. Jugoistočno od toga prostora bila je i bara »Bebrina«. Toponim poteza Jasinjice dokazuje da tu uspijeva jasen kojemu pogoduje podvodno zemljište. Isti je slučaj i na zapadnom dijelu područja gdje je potez Jasinje na 84 m nadmorske visine. Istočni dio područja ima zemljište u meandru zvanom »Laz«, također na 84 m nadmorske visine. Toponim Laz dokazuje da je tu prvobitno bila šuma, koja je davno iskrčena. Najistočniji dio područja je potez »Lučica«, koji leži relativno više. Toponimom Lučica označava se uzvišica između nekih voda. Lučica leži u meandru Istočne Berave, te je poluotok spojen s kopnom prema sjeveru.3

2DZS, 2011.

3 Web stranica Općine Babina Greda, 2016. god.

1.5. Pogodnost tla za obradu

Babina Greda ima površinu od 80,17 km2, odnosno 8.017 ha od čega najviše otpada na poljoprivredne i šumske površine od čega je obradivo 5476 ha. Na prostoru Babina Greda prema pogodnosti za obradu izdvojene su tri skupine tla. Prva, najpogodnija skupina obuhvaća osobito vrijedno obradivo tlo koje zauzima samo južni dio područja općine i čini mali dio od ukupno obradivih površina. To je tipični seniglejni černozen na praporu, eutrično smeđe tlo,aluvijalno (fluvisol) tlo obranjeno od poplava. Karakterizira ih slaba osjetljivost prema kemijskim polutantima. Poljoprivredno zemljište je osnovni prirodni resurs koji ima i poseban status i posebnu zaštitu. Od ukupnih poljoprivrednih površina, obradive površine čine veliku većinu što jasno ukazuje na mogućnosti korištenja ovih površina za osnovnu namjenu – poljoprivrednu proizvodnju, premda se uglavnom radi o glinovitom zemljištu. Struktura poljoprivrednih površina prema kategorijama ukazuje na velik udio oraničnih površina, što je u vezi s bonitetnom strukturom zemljišta. Prema bonitetnoj vrijednosti zemljišta određena je i njegova namjena za posebne poljoprivredne kulture. U skladu s takvom strukturom je i koncentracija zemljišta pogodnog za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju u sjeverozapadnom i jugoistočnom dijelu općinskog prostora. Najveći dio zemljišta nalazi se u kategoriji vrijednog poljoprivrednog zemljišta (I-V bonitetna klasa). U strukturi poljoprivrednog zemljišta također je bitna podjela na individualno i društveno vlasništvo. U okviru ove strukture poljoprivrednog zemljišta, prevladava individualno zemljište.

1.6. Šumske površine

Na području Babine Grede u njenom sjevernom dijelu nalaze se šume gospodarske namijene. Šumsko zemljište i šumske površine su vrlo različite, a što je u vezi sa vlažnosti staništa. Tako se na ovom području izmjenjuju šume hrasta lužnjaka, graba, johe, topole i vrbe. Značajne šumske površine sa aspekta svog vegetacijskog i prirodnog značaja su zaštićene ili evidentirane kao značajni objekti zaštite prirode. Šumsko zemljište kao, uostalom i poljoprivredno zemljište predstavlja važan prirodni resurs iz čega proizlazi njegov poseban status i namjena. Šumsko zemljište samo u izuzetnim okolnostima može promijeniti svoju osnovnu namjenu. Prema namjeni šume su šume gospodarske namjene (11,96 km2) ili zaštitne šume (0,62 km2). Šumama gospodarske namjene gospodare šumarije na osnovu šumsko-gospodarskih osnova dok zaštitne šume imaju poseban režim zaštite i čije gospodarenje je propisano posebnim planom ili proizlazi iz Zakona o zaštiti prirode.

1.7. Hidrografija

Rijeka Sava teče južno od Babine Grede na udaljenosti od 2,4 km. Rijeka Bosna utječe u Savu kod Šamca. Zbog malog pada struja vode ne može odnositi toliko šljunka i pijeska koliko ga Bosna nanese, pa se suvišni riječni nanos taloži u koritu Save ispod ušća na slavonskoj obali. Od tih nanosa nastao je sprud, Šljunčara. Njega je za vrijeme Vojne granice koristila i Babina Greda za nasipavanje cesta, pločnika i vojnih vježbališta. Pijesak, mulj i sitniji šljunak odnosi Sava nizvodno. To je

uz mehaničku snagu vode, pojačanu Bosnom i kemijskim sastavom zemljišta najjača komponenta u stvaranju velikih meandara Save između Šamca i Županje. Meandar »Burum« pruža se 4,5 km prema Babinoj Gredi do Dubočice. Tu je Sava konveksno izbočena prema slavonskoj obali, a zemljište je Buruma na bosansko-hercegovačkoj strani. Slijedeći meandar zvan je »Brezovica«. Taj je zemljišni prostor na slavonskoj strani i pripada području Babine Grede. Poluotok Brezovica nije zaštićen nasipom te je često plavljen za visokih vodostaja Save. Na zapadnoj strani poluotoka oko kote 78 m bilo je naselje za koje postoje dokazi da je pripadalo utvrđenom gradu Kostromanu 1506. godine. Kroz Babinu Gredu pruža se vodotok Istočna Berava. Njena lijeva obala je u Babinoj Gredi ujedno i Beravačka greda, koja je prema Beravi dobila i naziv. Istočna Berava je u sastavu porječja Bosuta i nema izvora. Ona se pruža od Babine Grede na zapad i sjever. Sjeverno od Gundinaca spajaju se Sjeverna i Zapadna Berava. Sjeverna Berava se konačno spaja sa Biđom, a Zapadna sa Savom između Jaruga i Sikirevaca. Istočna Berava čini na kraju Beravačke grede meandar Laz. Prestankom povišenog zemljišta Beravačke grede i vodotocima koji su se nekada pružali od sjevera, odbijen je tok istočne Berave prema jugu čineći meandar Laz. Na njega se nastavlja meandar Lučica. Na stvaranje Lučice utjecao je vodotok Struga, koji je odbio Istočnu Beravu prema istoku. Struga je bila odlivni vodotok Save kod kote Struga 88 m, i početnog dijela poluotoka Brezovice. Ona se pružila od juga prema sjeveru. Ušće Struge u Istočnu Beravu je prošireno i zove se »Zaton«. Podizanjem nasipa na Savi postepeno nestaje Struge kao vodotoka. Gornji tok Struge prema Savi najviše je poravnan utjecajem čovjeka tj. komasacijama. Srednji i donji tok su danas vidljivi, ali samo kao kanal. Istočna Berava spaja se sa Vodotokom Biđ u šumi Banov dol i Orljak. Dio kanala Berava u k.o. Babina Greda, pritoka je također kanala Istočna Berava, a dio ovog kanala u k. o. Štitar ima pad prema Bosutu kod šume Zapadna Husara. Područje Općine Babina Greda nalazi se na slivnom području Biđ-Bosutskog polja koje je dio savske doline na lijevoj obali rijeke Save između Slavonskog Broda i Sremske Mitrovice u Vojvodini. Polje je s juga omeđeno rijekom Savom, a sa sjevera obroncima Dilj gore i Fruške gore. Polje je dobilo naziv po glavnim recipijentima koji prolaze područjem: rijeci Bosut i vodotoku Biđu koji imaju izrazito mali pad.

1.8. Klima

U klimatskom pogledu prostor Općine Babina Greda ima osobine umjerenih klima kontinentalnog tipa. Prosječna godišnja količina padalina iznosi 750-800 mm.Ovo je prijelazno područje umjereno semihumidne u stepskoaridnu panonsku klimatsku zonu gdje se osim utjecaja opće cirkulacije karakteristične za ove geografske širine osjeća jak modifikatorski utjecaj niske Panonske ravnice i velikog planinskog sustava Alpa i Dinarida. Do izražaja dolazi svježa umjereno kontinentalna klima s dosta izraženim ekstremnim vrijednostima pojedinih klimatskih elemenata.Padaline se kontinuirano javljaju kroz cijelu godinu, a mjesec s najmanje padalina je

veljača. Područje je blago vjetrovito, a najčešće puše sjeverozapadnjak, jugozapadnjak i sjevernjak. Zimi prevladava sjevernjak, a istočnjak je jači u proljetnim mjesecima. Ovaj prostor u vegetacijskom pogledu pripada prijelaznom prostoru između vlažnijih i sušnih klimazonalnih vegetacijskih oblika. U okviru takvih zajednica specifične ekološke prilike su utjecale na razvoj i veliko rasprostranjenje nizinskih šuma hrasta lužnjaka.

1.9. Grb Babine Grede

Grb Babine Grede je na plavom štitu zlatna greda, iznad zlatna šesterokraka zvijezda, a ispod srebrna tanka greda. Zlatna greda predstavlja ime općine, odnosno legendarnu gredu – povišeno tlo na kojem je mjesto nastalo, zvijezda je simbol boga Marsa, a srebrna greda rijeke Savu i Beravu. Zastava je žuta s grbom u sredini.

Izvor: Web stranica Općine Babina Greda, 2016. god.

1.10 Poznati babogredci

1.10.1 Stjepan Baurlein

Jedan od značajnijih đakovačko-srijemskih biskupa 20. Stoljeća, rođen je 3. kolovoza 1905. godine u Babinoj Gredi. Osnovnu školu pohađa u rodnom mjestu, a gimnaziju u Đakovu i Travniku. Bogoslovne nauke studira u Đakovu gdje je zaređen za svećenika 1929. godine. Za biskupa je zaređen 29. lipnja 1957. zamijenivši dotadašnjeg biskupa Antuna Akšamović. Isticao se kao veliki pastoralni radnik i

ljubitelj umjetnosti. Obnovio je biskupski dvor, sjemenište, katedralu, te uredio dijacezanski muzej i učinio ga pristupačnim puku. Zalagao se za rad i promicanje načela Drugog Vatikanskog koncila. Umro je 1973. i sahranjen je u biskupskoj kripti đakovačke katedrale.

1.10.2 Mijat Stojanović

Rođen je 26.rujna, 1818. u Babinoj Gredi. Ubraja se u najvažnije osobe hrvatske pedagogije 19.st. Čitavog se života sustavno bavio književnim i etnografskim radom. Djelovao je u Velikoj Kopanici, Otoku, Županji, Srijemskim Karlovcima i Zagrebu. Upoznao je sve uglednije ličnosti tadašnjeg hrvatskog kulturnog i političkog života (Gaja, Demetra, Vraza, Užarevića..) Svoje je radove najviše objavljivao u časopisu “Neven”, a radi i u suradnji s Bogoslavom Šulekom. Najpoznatija djela su mu Slike iz domaćeg života slavonskog naroda i iz prirode, Cvjetići s polja pobožnoga razmišljanja i njekoje poslovice za mladež, Zmaj sedmoglavi, Spisi za puk I,II, Zbirka narodnih poslovica, rieči i izrazah, Pučke pripovietke i pjesme, Narodne pripoviedke…Osim prosvjetiteljskih i pedagoških članaka te putopisa, pisao je i pripovijetke za puk. Radio je i kao knjižničar u Hrvatsko-pedagoškom književnom zboru, bio je i predsjednik Zbora. Umro je u Zagrebu 18.rujna 1881.god. Njegov opus ima oko 8000 pisanih i tiskanih stranica.

1.10.3 Franjo Babić

Rođen je 19.prosinca 1908. god. u Babinoj Gredi, a umro 13.travnja 1945. god. Pisao je pjesme, novele i izvješća u Hrvatskom listu. Istraživao je o Čarugi i o njemu je napisao zanimljivu knjižicu koja je zatim prerasla u roman od 167 svezaka. U nedjeljnim brojevima Hrvatskoga lista izlazila su njegova Grgina pisma. Pisao je i popularni Narodni kalendar Čiče Grge Grgina koji je imao prosvjetnu, etičku, religioznu i zabavnu zadaću. Roman Vjerna zemlja bavi se problemom raslojavanja slavonskoga sela. Općinski načelnik prvo je njegovo kazališno djelo, a najpoznatija njegova drama je Graničarska ljubav ili Ivka.

1.10.4 Ana Verić

Ana Verić rođena je 9. ožujka 1928. god. u Babinoj Gredi.Ana Verić je raritetna izvorna slikarica, autentična etnografkinja i pučka pjesnikinja.Kao slikarica i prva i vodeća predstavnica slavonskog izvornog – naivnog slikarstva osebujnog je stila i pristupa etno-dokumentarnih obilježja. Član je udruženja naivnih umjetnika Hrvatske. Kao žena, u slikarstvu je popularno prepoznata kao prva dama hrvatske naive. Iako ljubav prema likovnom izrazu njeguje od djetinjstva, slikati intenzivnije počinje 1957. godine Od 1961. godine do danas izlagala je samostalno više od 40 puta, a na skupnim izložbama preko 100 puta. Pored slikanja u svojem

originalnom pristupu bavi se i pisanjem, također inspirirana životom slavonskog zavičaja.Lakoćom, jednostavnošću i spontanošću izričaja s malo riječi dotiče univerzalne istine i vrijednosti, rezultat čega su dvije knjige poezije i proze originalno ilustrirane.Kao specifičan autohtoni istraživač i čuvar pučke drevne kulture u zalog nam ostavlja u hrvatskim okvirima značajan likovni opus, koji će biti temelj stalnog postava galerije umjetnina koju utemeljuje. Ana Verić dugogodišnjim radom i odricanjem prikuplja i u svojem domu čuva i izlaže zbirku etnografskih predmeta, evidentiranu kao spomenik kulturne baštine.

Izvor: Web stranica Općina Babina Greda, 2016. god.

1.10.5 Marijan Vuković

Marijan Vuković je rođen 10. listopada 1841.g. u Babinoj Gredi. Autor je šest knjiga, niza članaka u onodobnoj periodici, urednik je i autor brojnih priloga u Školi, glasilu koje je on i utemeljio. Marijan Vuković je istaknuti učitelj u Babinoj Gredi, Gundincima i Vukovaru, županijski školski nadzornik u Bjelovaru, školski organizator, javni i pedagoški djelatnik, kulturni pregalac, pedagoški pisac, pokretač, urednik i izdavač „Škole“ u Osijeku, pedagoškog lista za učitelje i prijatelje škole. Postao je počasni član uglednog Hrvatskog pedagogijsko-književnog zbora 1875.g. Koliko je Marijan Vuković živio s hrvatskim učiteljstvom i njegovim djelovanjem za dobrobit hrvatskog naroda, školstva i učiteljstva pokazuje njegova opsežna knjiga :“Hrvatske učiteljske skupštine“, što se pojavila u Bjelovaru 1886.g. U njoj je na 480 stranica sabrao važnije rasprave, odluke i rezolucije svih hrvatskih učiteljskih skupština 1870.g. – 1886.g.

1.10.6. Andrija Knežević

Andrija Knežević je rođen 20. studenog 1840.g. u Babinoj Gredi. Posebice se istaknuo svojim zalaganjem za pučko učiteljstvo i njihova materijalna prava. U svojim zapisima ostavio je svoje viđenje škole, nužnosti sustavnog rada, potrebi čitanja knjiga, važnosti domoljublja i narodne svijesti kojemu škola mora pridonositi. Uzimajući u obzir prostor i vrijeme, kao i područje djelovanja, njegov doprinos pedagoškoj struci i praksi ima svoje vidno i zapaženo mjesto.

1.10.7 Franjo Delić

Franjo Delić rođen je 1900.g. u Babinoj Gredi. Inicijator je otvaranja mljekarske zadruge, izgradnje mljekare u Babinoj Gredi 1929.g. u kojoj je napravljen najkvalitetniji maslac i prvi sir trapist. Nositelj je svih poslova pri udruživanju seljačkih obitelji u Seljačku radnu zadrugu poslije drugog svjetskog rata i njen upravitelj do raspuštanja 1954.g. Poslije toga sa skupinom naprednih babogredaca osniva Poljoprivrednu zadrugu u koju se udružuje i mljekara i klaonica „Slavonka“ koja postaje mala tvornica mesnih prerađevina. U svojoj ulici sa sumještanima organizira Čitaoničko društvo „Seljačka sloga“ i s njima gradi veliku čitaonicu. Tu je osnovao i tamburaški orkestar.

1.10.8 Vlč. Josip Blažeković

Vlč. Josip Blažević rođen je 1908. godine u Širokom Polju, a 1936. preuzima babogredsku župu. Kao vrsni zborovođa uključuje se u rad Pjevačko-tamburaškog društva „Zvonimir“ sve do početka Drugog svjetskog rata, nakon čega nastavlja rad u KUD-u „Mijat Stojanović“ sve do 1971. Značajno je njegovo odgojno djelovanje na mladež i vjernike, očuvanje tradicijskih vrijednosti i suradnja s tadašnjim učiteljskim kadrom. Od posebne važnosti je njegova uloga u spašavanju od pogubljenja 1.700 djece, žena i staraca 1945. godine prilikom povlačenja neprijateljske vojske. Dobitnik je najviše tadašnje republičke nagrade za humanost, a umro je u Babinoj Gredi 1986.

2. POLJOPRIVREDA I GOSPODARSTVO

2.1.Poljoprivreda i šumarstvo

Poljoprivreda predstavlja najznačajniju gospodarsku granu Općine. Od ukupne površine Općine Babina Greda (80,17 km2) poljoprivredne površine zauzimaju 54,76 km2 što iznosi 68,3% površine Općine. U razvoju poljodjelske proizvodnje očekuje se prijelaz s ekstenzivnog na intenzivni način proizvodnje, a u okvirima koncepta održivog razvoja.

Također, na području općine je, više nego drugdje u okruženju, razvijena stočarska proizvodnja te proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda. Nadalje, dugu tradiciju ima i stočarski sajam („vašar“) koji se održava u Babinoj Gredi koji omogućuje izravan susret proizvođača sa zainteresiranim kupcima (spajanje ponude i potražnje unutar poljoprivrednog sektora).

Šume obuhvaćaju 14,28 km2 odnosno 17,81% površine općine, a dijele se na šume gospodarske namjene i zaštitne šume. Šume gospodarske namjene nalaze se u sjevernom dijelu Općine na području Orljak. Ukupna površina iznosi 11,96 km2 ili 14,91% površine Općine. Veće šumske površine su u državnom vlasništvu i njima gospodari Javno poduzeće Hrvatske šume tako da lokalna uprava nema izravan utjecaj na njihovo gospodarenje. Šume predstavljaju, zbog svojih ekoloških vrijednosti, značajan potencijal za razvitak lovnog, izletničkog i rekreacijskog turizma koji tu postoji već nekoliko desetljeća, ali nije u dovoljnoj mjeri valoriziran.

Tablica 2 Pregled površina prema katastarskim kulturama u općini Babina Greda

red

br.Općina

(1)

ukupna

površina

ha

(2)

Površina po katastarskim kulturama u ha

Oranice

ha

(3)

Voćnjaci

ha

(4)

vino-gradi

ha

(5)

liva-de

ha

(6)

paš-njaci

ha

(7)

Ukupno polj.

zemljište

ha

(8)

Šume

ha

(9)

Trstici

ha

(10)

Neplo- dno

ha

(11)

1. BABINA GREDA

8.017 4.832 128 0 165 351 5.4761.428

0 1.113

Izvor: DGU, Područni ured za katastar Vukovar, 2015. godine

2.2. Gospodarstvo

Gospodarstvo Babine Grede svojom strukturom prati gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije i Republike Hrvatske u cjelini. Naime, preko 95% registriranih gospodarskih subjekata pripada kategoriji mikro, malih i srednjih poduzetnika. Na području općine registrirana su 23 trgovačka društva4, 39 obrta5 te 498 OPG-a6.

4 Izvor: www.Poslovna.hr, 2016. god.

5 Izvor: Ministarstvo poduzetništva i obrta, 2016. god.

6 Agencija za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju, 2016. god.

U strukturi djelatnosti prednjače poljoprivreda i uslužne djelatnosti te manjim dijelom proizvodno-prerađivačke djelatnosti.

Uloženi veliki napori u privlačenje ulagača na područje općine rezultirali su izgradnjom energane na šumsku bio-masu snage 9,9 MW u Gospodarskoj zoni Tečine. Osim proizvodnje električne energije, energana, budući da proizvodi i velike količine topline, otvara velike mogućnosti za daljnja ulaganja u stakleničku proizvodnju, sušare, silose i hladnjače za čega već postoji iskazan interes investitora.

Isto tako, indicirani geotermalni potencijal (preliminarna istraživanja koja je provela INA d.d. tijekom 2002. godine na bušotini izgrađenoj 1984. i 1985. godine, a koja se nalazi na području općine Babina Greda, ukazuju na velik potencijal geotermalne energije) na području općine predstavlja dodatne mogućnosti za proizvodnju električne energije, stakleničku proizvodnju, ribogojstvo te razvoj sportsko-rekreacijskih djelatnosti (geotermalne rivijere). U tu svrhu, općina je u suradnji s Vukovarsko-srijemskom županijom osnovala poduzeće „Geotermalni izvori“ d.o.o. kako bi se navedeni potencijal stavio u funkciju gospodarskog razvoja općine. Spomenute aktivnosti bi se trebale provoditi na području Gospodarske zone „Krčevine“.

S ciljem daljnjeg privlačenja ulagača u Babinu Gredu, općina u svom programu razvoja, sukladno proračunskim mogućnostima, ima poticajne mjere koje uključuju atraktivne cijene građevinskog zemljišta, 50%-tno oslobođenje plaćanja komunalnog doprinosa za poslovno-proizvodne djelatnosti i 30%-tno za trgovačko-ugostiteljske djelatnosti.Najznačajniji proizvodi iz Babine Grede su tradicionalni domaći suhomesnati proizvodi (kulin, kulinova seka, kobasica), proizvodi od mlijeka te domaći kolači.

Izvor: Web stranica Babina Greda, 2016. god.

U cilju jačanja gospodarstva, svakako treba težiti organiziranju, povezivanju i udruživanju lokalnih proizvođača kako bi se osigurale dostatne količine proizvoda za tržište, ujednačila njihova kvaliteta, omogućio zajednički nastup na tržištu i, općenito, osigurala stabilnost poslovanja proizvođača. Dobar primjer za to je Poljoprivredno-prerađivačka braniteljska zadruga „Babogredski Feniks“ koja, u suradnji s općinom, osim distribucije proizvoda s gospodarstava, aktivno potiče svoje članove na

proizvodnju ciljanih proizvoda, provodi edukaciju članova te radi na brendiranju „Babogredskog kulina“.

2.2.1. Zaposlenost i nezaposlenost

Razvijeno gospodarstvo i kvalitetna radna mjesta su ključ ostanka ljudi na području općine. U nastavku se daje prikaz kretanja broja nezaposlenih osoba kao i broja novozaposlenih osoba u promatranom razdoblju.

Tablica 3: Registrirane nezaposlene osobe u općini Babina Greda 2011.- travanj 2015.

Godina Prosječan broj registriranih nezaposlenih osoba

2011. 4642012. 4862013. 5212014. 5042015. 4062016. 369 Izvor: HZZ, 2016. god.

Tablica 4: Izlasci iz evidencije HZZ-a- zapošljavanjem temeljem radnog odnosa u općini Babina Greda 2011.- travanj 2015.

Godina Ukupan broj izlazaka iz evidencije HZZ-a

2011. 2162012. 2212013. 2212014. 2482015. 2152016. 87Izvor: HZZ, 2016. god.

2.2.2.Rudarstvo

Na području Općine Babina Greda postoji značajan potencijal za eksploataciju šljunka i pijeska uz rijeku Savu. Eksploatacija šljunka i pijeska zahtjeva i sanaciju istog područja po prestanku aktivnosti.

2.3. Turizam

Turizam Babine Grede

Prirodno i kulturno bogatstvo Babine Grede ističe se svojom raznolikošću. U bogatim šumama stanište su pronašle mnoge divlje životinje, a u poplavnim prostorima Save močvarne biljke i životinje. Najveća kulturna zanimljivost su stanovi - posjedi sa svim gospodarskim zgradama izvan sela gdje je boravila stoka, djeca koja su je čuvala i stariji ukućani, dok su mlađi bili u selu. Nekadašnji život na stanovima moguće je vidjeti na manifestaciji „Stanarski susreti“. Od sakralne baštine treba istaknuti crkvu sv. Lovre (19. stoljeće, zaštićeni spomenik kulture), crkvu Uzašašća Kristovog na mjesnom groblju te mnoge kapelice u selu i izvan njega. Tu je i vrijedna galerija slika i etno zbirka u domu slikarice Ane Verić te kulturna manifestacija Konji bijelci kao temelj razvoja konjičkog turizma.

Geotermalni potencijal, kad bude stavljen u funkciju, pružit će mogućnost za razvoj lječilišnog turizma (izgradnjom toplica) te sportsko-rekreacijskih aktivnosti (vodeni park).

Novoizgrađeni interpretacijski centar će na jednom mjestu pružiti turistima audio-vizualni i gastronomski doživljaj Babine Grede kroz povijest.

Hrvatska turistička zajednica je pokrenula projekt PPS destinacija s ciljem razvoja i promocije atraktivne i konkurentne destinacijske ponude s dodanom vrijednošću u razdoblju pred i posezone. Oznaku PPS destinacije imaju 22 lokacije, 14 na moru i 8 na kontinentalnom području. Jedna od tih kontinentalnih je i PPS destinacija „Moja lijepa Slavonija kraj Save“ koja obuhvaća gradove i općine od Nove Gradiške do Drenovaca.Najveća vrijednost i posebnost ove destinacije je rijeka Sava te mogući kvalitetni turistički sadržaji koje Sava može ponuditi. PPS koncept podrazumijeva razvoj atraktivne i konkurentne destinacijske ponude s dodanom vrijednošću u razdoblju pred i posezone koja bi Hrvatsku trebala pozicionirati kao zemlju koja i izvan glavne turističke sezone nudi posebne, autentične i privlačne turističke proizvode dostupne svim vrstama prijevoza, kreirati nove motive dolaska i proizvode za različite potrošačke segmente i tržište posebnih interesa, prilagođene preferencijama kupaca u PPS razdoblju.

Izvor: Web stranica Babina Greda, 2016. god.

Stanarski susreti - najznačajnija turistička manifestacija

Stanarski susreti su najznačajnija turistička manifestacija te vrste koja je u turističkoj ponudi na području Općine Babina Greda i Vukovarsko-srijemske županije jer stanovi jedino postoje još na babogredskom području.Stanovi su ostaci prastarih seljačkih naseobina u kojima su ljudi živjeli prije nego su započeli živjeti u selima s današnjim izgledom. Dva su osnovna razloga za nestanak stanova: izgradnja sela i intenziviranje ratarske proizvodnje. Stan je naziv za kuću koja se nalazila u polju blizu šume u kojoj se više obitavalo ljeti i predstavljala je drugi dom starijih stanovnika. Uz stan postojale su i druge zgrade gdje se držala stoka, kao i žitni štagljevi te guvna za vršidbu žita konjima. Stan je bio temelj zadružnog i obiteljskog gospodarstva, a izvan naseljenog mjesta znao je biti udaljen i nekoliko kilometara. Prvi stanovi datiraju iz druge polovice 18. stoljeća, a danas se najviše koriste u turističke svrhe, odmor i obilježavanja različitih događaja.

Izvor: Web stranica Stanarski susreti Babina Greda, 2016. god.

3. INFRASTRUKTURA

3.1. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.1.1.Prometni sustav

Novi geopolitčki odnosi nastali stvaranjem suvremene i samostalne RH značajno utječu i na planirani razvoj prometnog sustava promatranog prostora. Promatrani prostor karakterizira ravničarski pejzaž u okviru kojeg dominira kompleks Spačvanske šume i tok rijeke Save, koja je ujedno i južna granica. Koncepcija prometnog sustava Općine Babina Greda temelji se na izučavanju postojećih prometnih tokova, na njihovu sagledavanju u budućnosti i potrebi da se troškovi odvijanja prometa u cjelini bitno smanjuju i budu sa što manje nepovoljnim utjecajem na okoliš i sigurnost prometa. Za napomenuti je da se prometna problematika ovog prostora mora sagledavati ne ograničavajući se isključivo na prostor obuhvaćen Prostornim planom, obzirom da taj prostor nije zaokružena geoprometna cjelina. Planiranje integralnog prometa i energetskog sustava uspostavlja se ključnim

elementima na razini države kao cjelovite mreže. Planiranje ovih sustava temelji se na gospodarskoj valorizaciji i programima s prostorom i ekološkom komponentom koja mora osigurati prihvatljivost lokacije i utjecaj na okoliš. Te elemente preuzima Prostorni plan uređenja Općine Babina Greda i definira ih kao plansku obvezu u projektima.

3.1.1.1.Cestovni promet

Županijska uprava za ceste upravlja i održava županijske ceste 4221 Cerna (Ž4170)-Babina Greda (Ž4218) 4218 Gundinci-Babina Greda-Štitar (Ž4170) i županijsku cestu 46017 Prkovci (Ž4167)-Babina Greda-D520. Županijska cesta 4218 je rekonstruirana tako da je sada kompletno asfaltirana. Lokalna cesta 46017 je asfaltirana kroz Babinu Gredu dok je van sela makadam. Državnom cestom D520 koja prolazi kroz naselje upravljaju Hrvatske ceste d.o.o. dok su sve ostale ceste nerazvrstani putovi kojima upravlja lokalna uprava. Svakako najznačajniji prometni pravac je autocesta A3 koja prolazi južno od Babine Grede u smjeru zapad-istok. Niže regionalne ceste potrebno je rekonstruirati i modernizirati kako bi se postigli bolji prometno tehnički uvjeti. Lokalnu cestovnu mrežu treba dopuniti novim pravcima kako bi se podigao prometni standard i osigurao kvalitetan cestovni pristup svim građevinskim područjima, a u budućnosti i izdvojenim poljoprivrednim gospodarstvima. U koridorima javnih cesta (kategoriziranih i nekategoriziranih) mogu se graditi objekt za pružanje usluga sudionicima u prometu (benzinske postaje, moteli, servisi) uz suglasnost i uvjete nadležnih službi za održavanje cesta. Kvalitetnijim razvojem cestovnog sustava koji je dominantan način prometovanja u Općini Babina Greda stvorit će se bolji uvjeti za gospodarski i demografski razvoj tog prostora.

Izvor: Karta cestovnog prometa, Prostorni plan Općina Babina Greda, 2016.god.

3.1.1.2. Željeznički promet

Na području Babine Grede nema željezničke pruge, tako da bi se u prometni sustav trebala uvrstiti veza sa željezničkim prometom na nivou Županije kvalitetnijom cestovnom mrežom i javnim prijevozom.

3.1.1.3. Plovni putovi

Za Općinu Babina Greda značajni plovni put je tok rijeke Save i planirani Višenamjenski kanal Dunav-Sava. Plovni put na rijeci Savi imat će parametre IV klase plovnosti prema kategorizaciji Europske komisije. Planirana plovidbena dubina na Savi i njezini planiranim kanaliziranim dijelovima je 2.80 m, a svi planirani radovi ovise o međudržavnom dogovoru s Bosnom i Hercegovinom.

Višenamjenski kanal Dunav-Sava

Višestruki značaj budućeg kanala sadržan je u njegove tri glavne funkcije: navodnjavanje, plovidba i odvodnja, te nizu sporednih funkcija. Strateški je cilj navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta ne toliko u povećanju tradicionalnog ratarstva, nego u promjeni strukture sjetve biljnim kulturama atraktivnima za tržište

kao što su povrće, voće, industrijsko bilje, ljekovito bilje i sjemenske žitarice. To bi se ostvarilo promjenom plodoreda u kontroliranim uvjetima proizvodnje s pomoću navodnjavanja. Plovidbu kanalom u strateškoj prometnoj politici Hrvatske treba razmatrati jedino preko ostvarenja 560 km dugog prometnog koridora Podunavlje-Jadran. Realna je kombinirana riječno-željeznička veza koja bi se sastojala od: 61,5 km kanala Dunav-Sava (od Vukovara do Šamca), 340 km kanalizirane Save s tri vodne stepenice (Županja, Jasenovac, Strelečko-Sisak) i 160 km dvokolosječne željezničke pruge Rijeka-Zagreb. Cilj odvodnje sliva kanala daljnje je uređenje površinske odvodnje na 173.000 ha i osiguranje uvjeta dogradnje podzemne odvodnje na 62.000 ha poljoprivednih površina.Drugi je cilj eliminacija povremenih dugotrajnih poplava Spačvansko-studvanskog bazena i reguliranje vodnog režima u njemu prema zahtjevima šumske vegetacije. Oplemenjivanje malih voda vezano je za navodnjavanje i ekologiju naselja uz kanal. Kanal osigurava i korištenje tehnološke vode.

3.1.1.4. Pošta i telekomunikacije

U Babinoj Gredi postoji jedinica poštanske mreže i mjesna telefonska centrala. Poštanske usluge treba poboljšati tako da bude primjerena i usklađena s potrebama stanovništva. Telefonska centrala priključena je na TKC Vinkovci kombiniranom vezom PR i kabelski. U razvoju postojećih javnih sustava pokretnih komunikacija planira se daljnje poboljšanje pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža prema planiranom povećanju broja korisnika i uvođenje novih usluga. Planira se uvođenje novih mreža i sustava pokretnih komunikacija sljedeće generacije (UMTS i sustavi slijedećih generacija).

3.2.1. Energetski sustav

3.2.1.1.Plinoopskrba

Područje Babine Grede uključeno je u plinoopskrbni sustav Vukovarsko-srijemske županije i sustav Republike Hrvatske. Osnovu plinoopskrbnog sustava čine magistralni visokotlačni vodovi P=0,5 MPa kao i visokotlačni ogranci P= 1,2 MPa. Za područje Općine Babina Greda značajno je da je izgrađen je dobavni visokotlačni plinovod Županja-Babina Greda te da je srednjetlačna plinska mreža u Općini Babina Greda djelomično izgrađena

3.2.1.2.Elektroopskrba

Za ostvarivanje gospodarskog i društvenog razvoja neophodno je osigurati bitne preduvjete. Jedan od preduvjeta je osiguranje dovoljnih količina energije, a potreba za njom stalno raste. Na području Općine svi korišteni energenti se uvoze s drugih regija te su gospodarstvo i domaćinstva ovisna o uvezenoj energiji. Elektroenergija se na području Općine dovodi prijenosnom mrežom koja je u sastavu jedinstvene prijenosne mreže Hrvatske. Postojeća TS 35 kV Babina Greda u potpunosti zadovoljava sadašnje stanje i normalni budući razvoj ukoliko se ne bi u budućnosti pojavili zahtjevi za iznimno povećanje snage (nekoliko MVA). Održavanje i razvoj mreže provode se sukladno potrebama i pravilima struke.

3.2.1.3.Vodoopskrba i odvodnja

Opskrba vodom stanovništva općine je kvalitetno riješena priključenjem na Regionalni vodovod istočne Slavonije. Problem predstavlja sustav odvodnje otpadnih voda koji nije na zadovoljavajućoj razini i treba ulagati dodatne napore za njegovu potpunu izgradnju kako bi se stvorile kvalitetnije infrastrukturne pretpostavke za razvoj poljoprivrede i gospodarstva kao i pozitivno utjecanje na zaštitu okoliša. Nužno je da komunalno poduzeće koje upravlja vodoopskrbnim sustavom bude osposobljeno za pogon i održavanje sustava te da je spremno dalje razvijati taj sustav.7

7 Prostorni plan Općine Babina Greda, 2016. god.

4. PROSVJETA I KULTURA

Nositelj obrazovanja na području Babine Grede je današnja Osnovna škola „Mijat Stojanović“ koja je kroz svoju povijest imala različite oblike ustrojstva, ali je cijelo vrijeme obnašala svoju glavnu zadaću tj. pružanje osnovne naobrazbe stanovništvu.

Kulturne i sportske aktivnosti uglavnom su organizirane kroz rad udruga čiji članovi aktivno doprinose obogaćenju društvenog života općine.

4.1. Osnovna škola Mijat Stojanović

Početak školstva u Babinoj Gredi vežemo za godinu 1775. kada je Babina Greda postala sjedište kompanije. Budući u mjestu nije postojala škola, tadašnja vlast seli školu iz današnjeg Slavonskog Šamca u Babinu Gredu jer po nalogu carske vlasti sjedište svake kompanije mora imati školu. Prve godine škola je imala 45 učenika. Godine 1793. zbog financijskih razloga škola u Babinoj Gredi se zatvara, a učenici su upućeni u okolna mjesta koja su imala škole. Potreba za školom u mjestu je bila velika, no tek 1816. godine donesena je odluka o obnovi rada škole u Babinoj Gredi i vlast dopušta gradnju nove školske zgrade. Carska vlast 1829. godine donosi dvorski reskript po kojemu ustrojava elementarne – početne škole i njemačke općinske škole. U Babinoj Gredi 1838. godine se otvara elementarna škola, te je ona bila priprema za njemačku školu. Od 1844. do 1850. godine u Babinoj Gredi učiteljsku službu izvršava Mijat Stojanović, prvi babogredski učitelj po kome današnja škola nosi i ime.Elementarna i njemačka škola djelovale su do 1871. godine kada je elementarna pretvorena u dvorazrednu djevojačku, a njemačka u trorazrednu dječačku. Dvadeset godina kasnije ove dvije škole spojene su u nižu pučku školu. Broj učenika s vremenom raste pa dolazi do potrebe za većem zgradom koja počinje s izgradnjom 1897. godine, a puštena je u uporabu 1899. godine. Glavni problem školstva prve polovice 20. stoljeća bilo je nepohađanje škole i jak otpor roditelja, koji kao glavni razlog navode puno posla u domaćinstvu i nedostatak radne snage. Nakon II. svjetskog rata Osnovna škola u Babinoj Gredi ima dvije područne škole na Kladavcu i Lučici, a obje su zatvorene 1980. godine zbog nedostatka učenika. Do školske godine 1954./55. škola u Babinoj Gredi je radila kao škola B tipa, a 1955. Prerasta u Osnovnu školu A tipa iz koje učenici imaju pravo upisa u srednje škole. 30. svibnja škola uzima ime Vladimir Nazor , a 1971. ime škole je promijenjeno u Mijat Stojanović. Broj učenika koji pohađaju osnovnu školu je 341, od toga razredna nastava 152, a predmetna nastava 189. Nastava se odvija u dvije smjene.8

8 Web stranica osnove škole Mijat Stojanović, Babina Greda, 2016. god.

Izvor: Google Earth

4.2.Čitaonice u

Babinoj Gredi9

4.2.1. Povijest čitaonicaPosebnost kulturnog života u Babinoj Gredi nalazi se u očuvanosti i brojnosti čitaonica. Vojna krajina se ukida 1873. godine, i u Babinoj Gredi, kao i ostalim dijelovima Hrvatske, počinje se raditi na kulturnom uzdizanju njezinih mještana. Prva čitaonica pod nazivom „Sloga“ utemeljena je 1883. godine i uspostavlja određena pravila koja se i dan danas čuvaju u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu: „Družtvu je smjer, pospiešiti udružen život svojih članova. Ovo se postignuti može: a. čitanjem javnih, po oblasti za tisak dozvoljenih časopisa, b. dopuštenim kartanjem i ostalim sličnimiigrami. c. glasbenimi, krasoslovnimi i drugimi sastanci (tombolom i posielom).“ No, čitaonica prestaje s radom zbog sitnih razmirica članova.

Nakon pada Khuena Hedervarya 1903. godine, Društvo hrvatskih književnika potiče osnivanje čitaonica koje se mogu osnovati ako u svom knjižnom fondu posjeduju stotinu knjiga. To je potaknulo osnivanja niza čitaonica koje i danas djeluju kao 9Usp.Nema sela nad Babine Grede: 100 godina KUD-a „Mijat Stojanović“ Babina Greda. Babina Greda; Ilača: KUD „Mijat Stojanović“; Pauk, 2009.

središta društvenih okupljanja mještana. Prva među njima, Hrvatska čitaonica Čevatovo, osnovana je 1903. godine i prvotno su primali kao članove samo seosku inteligenciju: župnika, kapelana, liječnika, ljekarnika, učitelja, trgovca i istaknute obrtnike, a seljake su počeli primati u članstvo čitaonice tek 1910. godine. Nakon osnivanja čitaonice u Čevatovu, počinju se osnivati i druge čitaonice koje djeluju i danas.

Hrvatska seljačka čitaonica (Jelas) osnovana je 1912. godine. Zgrada je obnovljena 1987./1988. godine. U čitaonici se okupljaju mještani tog dijela Babine Grede. Organiziraju se riblje večeri, društvena okupljanja, igraju se društvene igre i šah.

Čitaoničko društvo „Seljačka sloga“ (Berava) se osniva 1935. godine. U svojim prošlim aktivnostima imali su šahovsku, pjevačku i tamburašku sekciju s vlastitom opremom, a i stotinjak književnih naslova. Ovo društvo je iznimno aktivno i danas. Organiziraju izložbe, promocije književnih djela o lokalnoj povijesti i običajima, riblje i

pokladne večere. Sama zgrada je obnovljena 2009. godine, o trošku Općine i samih mještana.

Čitaonica „Ritić“je osnovana 1976. godine i u potpunosti je izgrađena osobnim sredstvima mještana i prva je čitaonica koja ima dječje igralište na svom zemljištu. Što se tiče aktivnosti same čitaonice, čitaonica pomaže udrugama s

korištenjem inventara u čitaonici. Čitaonica ima i dugu tradiciju održavanja manifestacije „Konji bijelci“ na svom prostoru, u suradnji s Konjogojstvenom udrugom Babina Greda, organizirala je i nekoliko izložbi slikarice Ane Verić.To je prepoznalo i Ministarstvo turizma RH koje je namijenilo ovom prostoru nepovratna sredstva za izradu projektne dokumentacije i kapitalna ulaganja (izgradnju, dogradnju, rekonstrukciju ili adaptaciju i opremanje) centra za posjetitelje. Time je ova čitaonica dobila novu namjenu – interpretacijski centar „Konji bijelci“ koji se otvara u proljeće

2017. godine.

Poljodjelska čitaonica „Donja mala“ je osnovana 1938. godine. U obnovu same čitaonice uloženo je 500.000,00 kuna, u financijskom trošku sudjelovalo je i

Ministarstvo kulture RH. Čitaonica je otvorena 2015. godine i danas se čitaonicom služe mještani za društvena okupljanja – organiziraju se večeri društvenih igara, organizirano je i učenje sviranja glazbala za djecu, radionice vezenja za djevojke i žene.

U 2016.-oj godini u čitaonici će biti upriličene radionice izrade sira za zainteresirane mještane.

Čitaoničko društvo „Sava“jeizgrađena 1979./1980. godine, a njezin idejni začetnik bio je Ilija Koturić, prosvjetni djelatnik. Gradnja i djelovanje ove čitaonice je nastavljeno i nakon Domovinskog rata.

Danas je također pogodno mjesto za druženje mještana, iako prostor čitaonice u budućnosti bi trebao biti preuređen.

Čitalačko društvo „Kladavac“prostoru Babine Grede. Zbog toga se na Kladavcu često organiziraju i misna slavlja za mještane kojima je matična crkva udaljena. Budući da prostorno odgovara sportskim manifestacijama, često se organiziraju nogometni turniri na kojima prisustvuje i mladež iz okolnih sela.

Čitaonice su dale i daju svoj doprinos u izgradnji kulturnog života, ali i u podizanju kvalitete života. Čitaonice su prethodile i osnivanju Općinske narodne knjižnice Babina Greda.

4.3. Kulturne ustanove

Općinska narodna knjižnica Babina Greda10 je jedina kulturna ustanova u općini. Osnovana je 2007. godine, od strane Općine Babina Greda. Položaj same knjižnice je iznimno zahvalan, budući da se nalazi u samom centru sela, između općinske zgrade i školske zgrade. Knjižnica je smještena u prostoru stare škole, adaptirane za

potrebe narodne knjižnice. Prostor je opremljen suvremenom knjižničnom građom i sastoji se od Posudbenog odjela – Odjela za odrasle i Odjela za djecu i mlade, Čitaonice s periodikom, a na katu knjižnice se nalazi igraonica, depo i

višenamjenska dvorana s projektorom u kojoj se održavaju sastanci, književni susreti i radionice.

Knjižnica trenutno posjeduje fond s oko 11000 knjiga, pristup Internetu putem 5 računala, AV-građu i referentnu građu. Kroz cijelu godinu knjižnica organizira 10Usp. Godišnje izvješće o radu 2014. http://knjiznice.nsk.hr/babina-greda/wp-content/uploads/sites/72/2016/01/Izvje%C5%A1%C4%87e-o-radu-Op%C4%87inske-narodne-knji%C5%BEnice-Babina-Greda.pdf (Datum posjeta: 2016-11-30)

radionice, književne susrete, pričaonice, sastanke čitateljskog kluba, sudjeluje u manifestacijama kao što su Noć knjige i Mjesec hrvatske knjige.

U knjižnici je zaposlena jedna osoba u svojstvu ravnateljice, a osim kulturno-afirmacijskih i odgojno-obrazovnih aktivnosti ravnateljica provodi i stručnu obradu knjižnične građe, nabavu i organizaciju fonda, informacijsku djelatnost, suradnju s udrugama, ustanovama i drugim subjektima i održava internetsku stranicu knjižnice.

Knjižnica nastavlja tradiciju čitaoničke djelatnosti u Babinoj Gredi – središte je i mjesto okupljanja mnogih mještana. Od 2007. godine do danas bilježi 1060 članova knjižnice, što je gotovo trećina stanovništva same općine.

4.4. Kulturne manifestacije

Brojne kulturne manifestacije koje se održavaju u općini imaju za cilj prije svega očuvanje tradicijske baštine kao odrednice

identiteta ovoga kraja te promociju i popularizaciju običaja i etno-gastronomske ponude.

4.4.1. Konji bijelci

Daleke 1942. godine osnovana je Konjogojstvena udruga u Babinoj Gredi prijedlogom dr. Marka Kadića i sedamnaest babogredskih konjogojaca. No, ljubav i tradicija uzgoja lijepih i gizdavih lipicanskih konja seže još u 1939. godinu, kada je u Babinu Gredu doveden prvi pastuh Favory Montenegra 599. Tada je u selu bilo 1324 konja. Nakon toga, započeo je stručni nadzor uzgoja konja lipicanske pasmine. U nastojanju da se kod mladih Babogredaca razvije ljubav prema konjima te se očuvaju drevni običaji u radu s konjima i oko njih, 1981. godine donesena je odluka da se organizira kulturno-športska manifestacija „KONJI BIJELCI“.Po dolasku povorke na Hipodrom Ritić, članovi udruga natječu se u tradicionalnim disciplinama: vezanje repa, sklapanje kola, uprezanje konja i vožnja na paliji.

Izvor: Web stranica Konji bijelci, 2016. god.

4.4.2. Stanarski susreti

Cilj održavanja manifestacije je očuvanje stanova, starih običaja, načina života, čobanskih igara, narodnih jela i govora. Stanarski susreti su najznačajnija manifestacija koja je u turističkoj ponudi na području Općine Babina Greda i Vukovarsko-srijemske županije jer stanovi (u svom punom značenju) postoje još jedino na babogredskom području. Upravo zbog toga je riječ o specifičnoj manifestaciji koja svojim održavanjem obnavlja zaboravljeni život na stanovima.Stanarice se natječu u pripremanju starinskih jela te drugim aktivnostima kojima su se kroz povijest bavile (predenje i namakanje vune, pletenje i sl.). Stanari prezentiraju vještine pri postavljanju šiba na kosu, djelanja kolaca, građe, dubljenju dubi, pravljenje ražnjeva, obaraju stabala sjekirom, prerezivanje drveta vučnom starom pilom, otkivanju kose i slično.Čuvajući stoku na stanu, djeca su se igrala raznim „priručnim“ igračkama (štap, svinjarska kandžija, nož, škloca , torbica, kapa i druge osobne stvari).Djeca se natječu u disciplini za čobane, a naziv čobani je turcizam koji je označavao čuvare stoke (krava i svinja) na paši. Stanarski susreti održavaju se od 2002.godine. U sklopu manifestacije prezentira se tridesetak natjecateljskih disciplina u kategorijama: kuharica, čobanica, čobana i stanara. U programu sudjeluju ženske i muške pjevačke skupine te tamburaški sastavi s područja Slavonije.

Izvor: Web stranica Stanarski susreti, 2016. god.

4.4.3. Bećarfest

Bećarfest “Alaj ću se kerit i bećarit” objedinjuje značajke festivala i smotre. Izvedbe bećarca prati ocjenjivački sud i nagrađuje najuspješnije izvedbe s više nagrada.

Bećari i bećaruše dolaze na smotru da bi pokazali tradicijsku i suvremenu odjeću na javnoj medijskoj sceni.Festival se povezao sa županijskim zajednicama KUD-ova i amaterskih skupina iz Slavonije i Baranje koje su preuzele organizaciju županijskih smotri bećarfesta na kojima se biraju izvođači koji će nastupiti na festivalu u Babinoj Gredi. Osim nastupom na županijskim smotrama, sudionici se biraju prijavom na natječaj koji snimke šalju muzikologu Mihaelu Ferić koji je najzaslužniji za uvrštenje bećarca na UNESCO-vu listu kulturne baštine.

Izvor: Web stranica Bećarfest, 2016. god.

4.4.4. Večeri Matije Bačića

Godine 1979. KUD „Mijat Stojanović“ je organizirao prve večeri Matije Bačića. Tada su večeri trajale osam dana, a prva večer je krenula 22.12.Svaku večer bila je po jedna folklorna skupina iz drugog mjesta. U sklopu Večeri Matije Bačića, KUD „Mijat Stojanović“ organizira smotru pjevačkih skupina Vukovarsko-srijemske županije „Kad zapjevam tijo, pa veselo“. Večeri su se prvo održavale po jednu večer. Na toj prvoj večeri gostovalo tj. nastupalo je devet pjevačkih skupina, da bi se svake godine broj skupina povećavao. Na desetoj smotri „Kad zapjevam tijo, pa veselo“, tj. Večerima Matije Bačića 2007. godine gostovalo je dvadeset i osam pjevačkih skupina. Danas na „Večerima Matija Bačića“ gostuje tj. nastupa četrdeset pjevačkih skupina. Od 2013. godine „Večeri Matije Bačića“ traju dvije večeri, i to 27.12. – 28.12.

5. CIVILNO DRUŠTVO

5.1. Udruge

5.1.1. Kulturne udruge

5.1.1.1. KUD „Mijat Stojanović“

Kulturno umjetničko društvo Mijat Stojanović svoje korijene vuče još iz davne 1909. godine, kada ga osniva Matija Bačić pod nazivom Pjevačko-tamburaško društvo Zvonimir. Dvije godine kasnije, 1911. Šima Stojanović sa župnikom Mijatom Sencom osniva pri župnom uredu društvo Stojanović. Oba društva uspješno djeluju do kraja II. svjetskog rata. Od 1945. do 1958. godine njihov rad se odvija u čitaonici Seljačka sloga. Godine 1958. društvo dobiva naziv Mijat Stojanović, te pod tim nazivom djeluje i danas. Društvo djeluje na očuvanju tradicije Babine Grede te je promiče na županijskim, državnim i međunarodnim smotrama folklora. Društvo se ističe velikim brojem članova koji djeluju u nekoliko sekcija. Kulturno umjetničko društvo domaćin je i organizator Pokladnih večeri i kulturne manifestacije Večeri dr. Matije Bačića na kojoj se održava županijska smotra pjevačkih skupina.

Izvor: Web stranica KUD Babina Greda, 2016. god.

5.1.1.2. Udruga „Šokadija“

Udruga je osnovana 2002. godine s ciljem očuvanja tradicionalnog, šokačkog načina života. Udruga organizira literarni natječaj „Duša moja hrvatski je kraj“ za učenike

osnovnih škola, u lipnju manifestaciju Bećarfest, a u kolovozu Stanarske susrete, kako bi se pokazao nekadašnji način života. Posjetitelji mogu vidjeti vještine nekadašnjih stanara te degustirati starinska jela. Pri udruzi djeluju muška i ženska pjevačka skupina.

5.1.1.3. Udruga žena Babina Greda

Udruga je snovana je 2007. godine s ciljem očuvanja narodnih rukotvorina izrađenih različitim tehnikama (šlinganjem, heklanjem, necom, toledom, vezenjem i tehnikom zlatoveza). Putem izložbi rukotvorine se prezentiraju javnosti. Udruga ima i humanitarni karakter u smislu pomaganja starim i nemoćnim osobama Babine Grede te organizira humanitarne koncerte za pomoć svojim sumještanima. Udruga broji 70 članova.

5.2.1. Sportske udruge

5.2.1.1. Nogometni klub „Šokadija“

Franjo Babić 1923. osniva nogometni klub «Viktorija», koji će poslije rata prerasti u Sportsko društvo Šokadija. Pri nogometnom klubu 1932. osnovan je Šahovski klub koji se kasnije gasi. Nogometni klub Šokadija Babina Greda danas se natječe u IV. međužupanijskoj hrvatskoj ligi, a u svojim redovima broji sve uzraste. Prije nekoliko godina uselio je u nove prostorije i dobio novi stadion čime su značajno poboljšani uvjeti rada nogometnog kluba.

Izvor: Web stranica Šokadija Babina Greda, 2016. god.

5.2.1.2. Športsko ribolovna udruga „Berava“

Udruga je osnovana 1975. godine, a naziv je dobila po rijeci koja protječe kroz mjesto. Članovi udruge su ljubitelji prirode i pecanja, koji svojim radom aktivno sudjeluju u očuvanju riječne bioraznolikosti.. Najveći problem udruge je nedostatak prostora za sastanke, pa je u planu izgradnja ribičkog doma. Članovi udruge sudjeluju na raznim natjecanjima na kojima ostvaruju zapažene rezultate.

5.2.1.3. Lovačka udruga „Jastreb“

Udruga je osnovana je 1946. godine, a članovi udruge ističu se u uzgoju, zaštiti, lovu i korištenju divljači. Veličina lovišta iznosi oko 7 000 ha, od toga su 100 ha šume. Cilj udruge je smanjiti predatore koji uništavaju nisku divljač, sprečavati krivolov i razvijati lovni turizam na prostoru općine. Članovi udruge izgradili su novi Lovački dom vlastitim radom i sredstvima.

5.2.1.4. Šahovski klub „Šokadija“

Klub je, nakon 10 godina prekida, ponovo aktiviran 2011. godine i danas broji 40-ak članova. Sastoji se od kadetske, juniorske i seniorske muške ekipe, a s ciljem popularizacije ovog sporta i općine, teži i osnivanju ženske ekipe. Klub organizira, osim ligaških natjecanja, i internacionalne turnire na kojima sudjeluju velemajstori, internacionalni majstori, majstorski kandidati i početnici, a u 6 dosadašnjih turnira ukupno je sudjelovalo oko 600 sudionika te je odigrano 4.700 partija. Također, s ciljem uređenja parka, klub planira napraviti i vrtni šah.

5.3.1. Ostale udruge

5.3.1.1. DVD Babina Greda

Udruga je osnovana 8. rujna, 1923. godine, a 1924. godine pri DVD Babina Greda osnovana je vatrogasna glazba. Glavne aktivnosti udruge su humanitarne i preventivne prirode (spašavanje ljudi i imovine u situacijama poplava, požara i drugih kriznih situacija. Tijekom Drugog svjetskog rata obustavljeno je djelovanje dobrovoljnog vatrogasnog društva u Babinoj Gredi. DVD je obnovljen 1946. godine. Od tada do danas kroz vatrogasnu organizaciju prošle su mnoge generacije. Velikim zajedničkim naporima godine 1981. na mjestu starog i tijesnog spremišta izgrađen je Vatrogasni dom i nabavljena nova, suvremena oprema. 23. travnja 2015. godine otvorene su nove prostorije DVD-a u vrijednosti milijun i pol kuna koje je financirala Općina Babina Greda. Zgrada je preseljena u centar sela na adresu Berava 3.11

11 Web stranica DVD-a Babina Greda, 2016. god.

Izvor: Web stranica DVD Babina Greda, 2016. god.

5.3.1.2. Ekološka udruga „Uokolo“Udruga je osnovana 2013. godine s ciljem zaštite ekoloških oaza, posebice područja Brezovica, Ajdakovo te mrijestilišta riba u šumi Ornjak (stara Bitulja).

Dugoročni cilj udruge je jačanje opće svijesti o važnosti očuvanja okoliša i poticanja mladih na očuvanje okolišnih vrijednosti u sadržajima veće potražnje zdrave hrane odnosno voće „sa sela“ – bez kemijskih sredstava.

Udruga svoje aktivnosti usmjerava na rješavanje problema ekocidnih lokacija tj odvodnih kanala ispred stambenih objekata, zaštitu rijetkih, skoro izumrlih biljaka (stepska orhideja, stepski karanfilić i šiškavac), mapiranje starih sorti voćaka (jabuke, kruške i ostalo) te kontinuirano ukazivanje na ekološke probleme i potencijalna ekocidna mjesta.

Također, udruga planira izgradnju pješačke staze Gradište – Cerna – Šiškovci - Babina Greda – Gradište čime bi se široj populaciji omogućilo upoznavanje bioraznolikosti kraja.

5.3.1.3. Eko-etno-gastro udruga „Babogredski krug“ Udruga je osnovana je 2016. godine s ciljem njegovanja i promicanja svih kulturnih vrijednosti Babine Grede, a posebice etnoloških, etnografskih i kulinarskih te poticanju i organiziranju kulturnih, zabavnih, umjetničkih, sportskih i drugih manifestacija koje pridonose obogaćivanju turističke ponude,

Udruga je iznjedrila manifestaciju „Dani kulina i sira“ koja se održava svake godine, druge nedjelje u mjesecu lipnju.

II DIO

SWOT analiza

SNAGE

- Geoprometni položaj

- Tradicija stočarske proizvodnje

- Bogata kulturna baština

- Očuvan okoliš uz bogatstvo flore i faune

- Povoljni uvjeti poslovanja (trošak radne snage, cijena građevinskog zemljišta, poticajne mjere Općine)

- Razvijeno civilno društvo

SLABOSTI

- Nedovoljno razvijeno gospodarstvo

- Nezadovoljavajuća obrazovna struktura stanovništva

- Demografska kretanja

- Prevladavajuća tradicionalna poljoprivreda

- Nedovoljno valoriziran turistički potencijal

- Nedovoljna kvaliteta sustava odvodnje

- Slaba povezanost i organizacija poljoprivrednih proizvođača

PRILIKE

- Korištenje geotermalnog potencijala i drugih mineralnih sirovina

- Razvoj stakleničke i plasteničke proizvodnje

- Povećanje plovnosti Save i izgradnja luke/pristaništa

- Navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta

- Izgradnja aukcijske dvorane

- Izgradnja poduzetničkog centra

- Dostupnost EU fondova

PRIJETNJE

- Nedovoljna potpora središnje države razvoju općine

- Nefunkcioniranje politike regionalnog razvoja

- Odljev obrazovanog kadra i stanovništva općenito

- Politička situacija u regiji

III DIO

STRATEŠKI OKVIR

Strateški okvir je dio Strategije razvoja proizašao iz Osnovne analize i SWOT analize kojima su utvrđene trenutne pozicije i situacija u općini. Sastoji se od vizije (kakvu općinu želimo), ciljeva (što želimo postići), prioriteta (koja su nam najvažnija područja djelovanja kako bi ostvarili ciljeve) i mjera (skupova aktivnosti kojima će se to ostvariti).

VIZIJABabina Greda – mjesto ugodnog življenja

STRATEŠKI CILJ 1. KONKURENTNO GOSPODARSTVO

PRIORITET 1.1. Održivi razvoj gospodarstva

MJERA 1.1.1. Stvaranje poticajnih prostornih i financijskih preduvjeta za razvoj

MJERA 1.1.2. Promocija i privlačenje ulaganja

MJERA 1.1.4. Jačanje institucionalnih kapaciteta za potporu gospodarstvu

MJERA 1.1.5. Jačanje međuregionalne i međunarodne suradnje

PRIORITET 1.2. Održivi razvoj poljoprivrede

MJERA 1.2.1. Poticanje poljoprivredne proizvodnje više dodane vrijednosti

MJERA 1.2.2. Poticanje udruživanja poljoprivrednih proizvođača

MJERA 1.2.3. Poticanje primjene novih znanja i tehnologija

MJERA 1.2.4. Jačanje institucionalnih kapaciteta za potporu poljoprivredi

PRIORITET 1.3. Očuvanje kulturne baštine i razvoj turizma

MJERA 1.3.1. Promocija tradicijskih i turističkih vrijednosti područja

MJERA 1.3.2. Jačanje infrastrukture u kulturi, turizmu i sportu

MJERA 1.3.3. Obnova tradicijske baštine

MJERA 1.3.4. Razvoj selektivnih oblika turizma

MJERA 1.3.5. Jačanje prepoznatljivosti turističke destinacije

STRATEŠKI CILJ 2. RAZVIJENE TEMELJNE USLUGE

PRIORITET 2.1. Razvoj predškolskog odgoja, osnovnoškolskog obrazovanja i cjeloživotnog učenja te jačanje civilnog društva

MJERA 2.1.1. Stvaranje uvjeta za kvalitetan predškolski odgoj

MJERA 2.1.2. Poboljšanje uvjeta osnovnoškolskog obrazovanja

MJERA 2.1.3. Jačanje ljudskih resursa

MJERA 2.1.4. Potpora organizacijama civilnog društva

PRIORITET 2.2. Poboljšanje kvalitete zdravstvenih usluga i skrb o starijim osobama

MJERA 2.2.1. Stvaranje uvjeta za pružanje kvalitetne primarne zdravstvene zaštite

MJERA 2.2.2. Jačanje kapaciteta za terapeutsko jahanje

MJERA 2.2.3. Stvaranje/jačanje kapaciteta za poboljšanje skrbi o starijim osobama

PRIORITET 2.3. Promocija zdravog načina života

MJERA 2.3.1. Jačanje/stvaranje uvjeta za bavljenje sportom

MJERA 2.3.2. Potpora razvoju ekološke proizvodnje

MJERA 2.3.3. Suzbijanje svih oblika ovisnosti

STRATEŠKI CILJ 3. KVALITETNA INFRASTRUKTURA I OČUVAN OKOLIŠ

PRIORITET 3.1. Razvoj infrastrukture

MJERA 3.1.1. Izgradnja/modernizacija komunalne infrastrukture

MJERA 3.1.2. Jačanje poduzetničke infrastrukture

MJERA 3.1.3. Jačanje poljoprivredne infrastrukture

MJERA 3.1.4. Jačanje energetske infrastrukture

MJERA 3.1.5. Jačanje IKT infrastrukture

MJERA 3.1.6. Jačanje prometne infrastrukture

MJERA 3.1.7. Jačanje prometne povezanosti poljoprivrednih gospodarstava i drugih gospodarskih subjekata

PRIORITET 3.2. Zaštita okoliša

MJERA 3.2.1. Održivo gospodarenje vodama, tlima i zrakom

MJERA 3.2.2. Učinkovito gospodarenje otpadom

MJERA 3.2.3. Potpora korištenju OIE

MJERA 3.2.4. Održivo istraživanje i korištenje prirodnih resursa

IV ČETVRTI DIOAKCIJSKI PLAN 2016 – 2020.

Akcijski plan podrazumijeva popis i plan provedbe onih strateških projekata koji su od najvećeg interesa za općinu, koje će (su)provoditi općina i koji će biti (su)financirani iz općinskog proračuna.

To ne znači da neki drugi projekt nije ili ne može biti od strateškog interesa za općinu (npr. neka velika „greenfield“ investicija koja će otvoriti veći broj radnih mjesta to svakako jeste), radi se samo o tome jesu li sredstva za projekt planirana u općinskom proračunu ili se radi o ulaganju privatnog kapitala (sa ili bez potpora od strane EU fondova).

Plan se sastoji od dva dijela; prvi dio čine projekti o čijem financiranju i terminu provedbe odlučuje izravno općina, a drugi dio čine projekti koji jesu od strateške važnosti za općinu, ali na njihovu realizaciju utječu i druga tijela (resorna ministarstva, javna poduzeća i sl.)

Pregled strateških projekata općine Babina Greda za razdoblje 2016-2020. o kojima općina odlučuje samostalno:

1. Naziv projekta: Izgradnja Sportsko – rekreacijskog centra Opis projekta: Svojom realizacijom projekt Sportsko – rekreacijski centar uvelike će poboljšati kvalitetu temeljnih usluga i dat će Općini Babina Greda multifunkcionalni objekt koji će imati utjecaj na šire okruženje. Projektom će se omogućiti rekreativno bavljenje sportom stanovništva Babine Grede, razvoj sporta i zdravlja općenito te će značajno poboljšati turistički potencijal općine kao i razvoj etno-gastronomske ponude što posljedično vodi ka otvaranju novih radnih mjesta. Gotovost projekta: Izrađena projektna dokumentacija. Vrijednost projekta: približno 7.500.000,00 kunaVremenski plan provedbe projekta: 2017 – 2020.

2. Naziv projekta: Zavičajni muzej-galerija Općine Babina Greda, Opis projekta: Osnivanje Zavičajnog muzeja Općine Babina Greda gdje bi se šira javnost, na interaktivan način te putem tradicionalne etno-gastronomske ponude upoznala sa „Babogredskom kompanijom 1823-1824.godine i njenim utjecajem na tadašnju Babinu Gredu, kao i na zemljopisni ustroj sadašnje Babine Grede,Gotovost projekta: Idejno razrađen projekt, donesena Odluka o osnivanju Zavičajnog muzeja Općine Babina Greda.Vrijednost projekta: 10.000.000,00 kuna,Vremenski plan provedbe projekta: 2017 - 2021.

3. Naziv projekta: Izgradnja i opremanje poljoprivredno – poduzetničkog inkubatoraOpis projekta: Osnivanjem poljoprivredno – poduzetničkog inkubatora poticao bi se razvoj i rast OPG-ova. Na ovaj način bi im se omogućio razvoj novih proizvoda, udruživanje, skladištenje i zajednički nastup na tržištu.Gotovost projekta: Idejno razrađen projekt te određena lokacija za istiVrijednost projekta:18.000.000,00 kuna,Vremenski plan provedbe projekta: 2017-2021.

4. Naziv projekta: Izgradnja dječjeg vrtića, Opis projekta: Otvaranjem dječjeg vrtića povećala bi se kvaliteta života, stvorile pretpostavke za ostanak mladih obitelji na selu i riješio problem kod zapošljavanja osoba s djecom Gotovost projekta: Idejno razrađen projekt,Vrijednost projekta: 5.000.000,00 kunaVremenski plan provedbe projekta: 2018 – 2020.

5. Naziv projekta: Uređenje trga Opis projekta: Realizacijom ovog projekta općina bi dobila multifunkcionalan prostor za odmor i opuštanje u samom centru mjestaGotovost projekta: Izrađen idejni projekt, 2017. glavni projektVrijednost projekta: 3.000.000,00 kuna,Vremenski plan provedbe projekta: 2018. – 2020.

6. Naziv projekta: Uređenje mjesnog groblja , Opis projekta: Ovim projektom bi se na mjesnom groblju uredilo: nogostup, cesta, hortikultura i rasvjeta Gotovost projekta: Izrađen glavni projekt, ,Vrijednost projekta: 2.500.000,00 kuna,Vremenski plan provedbe projekta: 2017 – 2020.

Projekti čija provedba ovisi i o drugim subjektima:

1. Naziv projekta: Geotermalni izvori, Opis projekta: Projekt od izuzetne važnosti za općinu B. Greda kao i za Vukovarsko – srijemsku županiju, (geotermalna elektrana, staklenička proizvodnja, akvakultura, vodeni park i sl).Gotovost projekta: Idejno razrađen projekt, određena lokacijaVrijednost projekta: 200.000.000,00 kuna,Vremenski plan provedbe projekta: 2017. – 2022.

2. Naziv projekta : Izgradnja školske sportske dvorane, Opis projekta: Multifunkcionalna školska sportska dvorana od iznimne je važnosti za općinu Babina Greda. Zadovoljit će u potpunosti potrebe djece koja pohađaju O.Š. „Mijat Stojanović“ u Babinoj Gredi, potrebe sportskih klubova i stanovništva općenito te će se u istoj moći i održavati veća sportska natjecanja i razni kulturni događaji.Gotovost projekta: Projekt se provodi od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.Vrijednost projekta: približno 20.000.000,00 kunaVremenski plan provedbe projekta: ovisi o Ministarstvu znanosti i obrazovanja

3. Naziv projekta: Izgradnja kanalizacijske mreže Opis projekta: Obnova i izgradnja kanalizacije na području Općine Babina Greda,Gotovost projekta: Provodi se od strane Hrvatskih vodaVrijednost projekta: približno 70.000.000,00 kuna,Vremenski plan provedbe projekta: 2017 – 2020

IZVORI FINANCIRANJA

Poradi ograničenih mogućnosti općinskog proračuna, financiranje provedbe strateških projekata će se osigurati kombinacijom više izvora financiranja: općinskog proračuna, županijskog proračuna, proračunima tijela središnje države, sredstvima javnih poduzeća, sredstvima iz EU fondova te kombinacijom javnog i privatnog kapitala (javno-privatno partnerstvo).

Kako bi se izbjeglo preopterećenje proračuna, financiranje će se planirati u općinskom proračunu sukladno planiranoj dinamici provedbe svakog projekta (ili svake faze pojedinog projekta).

Projekti koje provode javna poduzeća (kanalizacija, elektroenergetska mreža i sl.) financiraju se iz njihovih sredstava (u slučaju potrebe, općina će osigurati u svom proračunu određeni, manji iznos za sufinanciranje, sukladno mogućnostima).

Projekti koje će provoditi privatni ulagači financirat će se iz njihovih vlastitih sredstava, sredstvima iz odobrenih kredita te sredstvima iz EU fondova uz eventualnu potporu općine u smislu osiguravanja prostornih i infrastrukturnih preduvjeta te davanja olakšica sukladno zakonskim propisima, a sve sukladno mogućnostima općine.

V DIO

PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE

Za potrebe praćenja provedbe Strategije formirat će se Partnersko vijeće općine. Partnersko vijeće će imati savjetodavnu ulogu općinskom Vijeću, a sačinjavat će ga predstavnici tijela javne uprave, poslovne zajednice i civilnog društva.

Glavna zadaća Partnerskog vijeća bit će praćenje provedbe, prije svega, akcijskog plana, ali i Strategije ukupno. Putem provedbe različitih projekata unutar strateškog okvira, osigurat će se primjena definiranih mjera sukladno utvrđenim prioritetima što će dovesti do realizacije zacrtanih ciljeva do 2020. godine i ostvarenja vizije.

Partnersko vijeće će, sukladno provedenim strateškim projektima, predlagati općinskom Vijeću nove strateške projekte. Također, aktivno će biti uključeno u sve izmjene i dopune Strategije tijekom njene provedbe.

ZAKLJUČAK

Strateško promišljanje budućeg razvoja, koje objedinjuje sve dostupne snage i resurse, korištenje svih prilika koje se otvaraju te aktivno djelovanje na smanjenje

utjecaja mogućih prijetnji, je ključno u ostvarivanju postavljenih ciljeva čija realizacija će dovesti do svekolikog boljitka općine u cjelini i podizanju životnog standarda stanovnika.

Izradom ovog dokumenta i njegovim usvajanjem, učinjen je prvi korak. Međutim, najvažnije tek slijedi, a to je primjena dokumenta u praksi. Tek će se stvarnom primjenom Strategije razvoja moći očekivati pozitivni pomaci u svim segmentima društvenog života.

Zajedničkim naporima Općine i svih dionika s područja općine, moguće je ostvarenje glavnog cilja, a to je bolji i kvalitetniji život stanovnika, čime bi se ostvarila i vizija Babine Grede kao „mjesta ugodnog življenja“.

RIJEČ ZAHVALE

U izradi Strategije razvoja općine Babina Greda sudjelovao je veliki broj dionika iz svih sfera društvenog života.

Ovim putem bih se želio zahvaliti svima koji su na bilo koji način (prikupljanjem i obradom podataka, dostavom svojih prijedloga, komentara i kritika, organizacijom i

sudjelovanjem na radionicama i sl.) doprinijeli procesu izrade Strategije razvoja kao ključnog razvojnog dokumenta za razdoblje do 2020. godine.

Od velikog je značaja uključenost dionika u izradu ovog dokumenta jer je jedino na taj način on naš, zajednički u punom smislu te riječi i predstavlja ideje i promišljanja vlastite budućnosti stanovnika općine.

I zato još jednom zahvaljujem svima na doprinosu te pozivam na daljnju suradnju u provedbi Strategije i još aktivnije uključivanje u njene buduće revizije i usklađivanja.

Koordinator izrade Strategije

Josip Krnić

Popis tablica Tablica 1: Udaljenost Babine Grede od metropola u okruženju...............................................3

Tablica 2: Pregled površina prema katastarskim kulturama u općini Babina Greda.............13

Tablica 3: Registrirane nezaposlene osobe u općini Babina Greda 2011.- travanj 2015.......15

Tablica 4: Izlasci iz evidencije HZZ-a- zapošljavanjem temeljem radnog odnosa u općini Babina Greda 2011.- travanj 2015………………………………………………………………...16