Top Banner
Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua Niugini tu statim wok bilong bungim mani na helpim tu. Planti milien pipel I kisim bagarap long skin na bodi, ol haus na ol kago bilong ol I lus na bagarap nabaut pinis. Inap long Tunde aste, samting olsem 145,000 pipel i bin dai tasol plan ti tausen I lus yet na ol atoriti i wok long painim yet. Dispela em I wanpela bikpela birua bilong solwara long dispela taim. Long dispela wik ekting Praim Minista Sam Akotai I tokaut olsem gavman i redim K2 milien bilong givim I go long ol kantri we i kisim birua tasol bai i nogat stop bilong helpim PNG bai givim. Bikos wok bilong stretim ol lain i kisim bagarap na stretim ol pIes i bagarap bai i go het yet na helpim bilong PNG i mas go het yet. Ripot i kamap pinis olsem moa long 115,000 manmeri i bin dai na ol i ting namba bilong dai i wok long go antap yet bihain long solwara I brukim ol pIes long Indonesia, Tailan, India na Sri Lanka long nu yia taim stret. Long PNG nau i gat 4-pela grup I kamap pinis bilong bungim ol mani na helpim ol pipel, bisnis na komyuniti laik givim. 01 dis pela grup em; Aceh Tsuanmi relief, Caritas PNG, Sri Lankan Community, National Government Tsuanmi appeal, na Red Cross PNG. 01 Niu via voto insait bug iies 24 M4 ocieta vivel lông Papua Niugini, EMTV bai givim fri toksave bilong Gavana Jenerel Sir Paulius Matane long ol toktok bilong sunami long Esia na wanem samting mipela I mas mekim long helpim. Sir Paulius bai mekim toktok makim PNG Red Cross. EMTV I tokaut olsem olgeta toktok bilong Sir Paulius bal ron fri wantaim olgeta akaun namba bilong ol benk we ol pipel I ken putim mani i go insait long en long go long dispela bagarap long Esia. Wantaim tu bal EMTV I soim wanpela bikpela kriket gem namel long Australia na Sri Lanka we tupela tim wantaim i kamapim mani bilong givim I go long dispela bagarap bilong sunami long Esia. 01 bisnis komesel o edvetismen we i kamap long dispela TV so bai EMTV i bungim na putim i go tu long Red Cross long bungim ol helpim na sapot ol pipel bilong PNG I givim. Namba bilong ol lain I dai we ol i kaunim I kamap map long Tunde aste. Tasol ol i wok long painim tausen yet bikos nem bilong ol I no kamap klia yet na ol I putim ol olsem ol lain I Ius yet. Gavman askim long helpim Gavman I wok long toktok tu long salim sampela wokmanmeri bilong mipela olsem ol dokta i go long wok wantaim ol arapela dokta na helpim lain bilong ara pela kantri long ol hap we i bagarap long solwara. Bal ol I stretim wanpela polisi pepa long dispela likilk taim, em I tok. Taim Mista Akotai I tokaut long dispela helpim bilong PNG, em I tokaut tu olsem i bin gat sampela Papua Niugin husat I bin go mekim wok yut long Tailan na dispela birua bilong solwara I kamap. Tasol ol I ring i kam na tokaut olsem olgeta I stap orait. Wanpela ripot bilong UNICEF opis I tokaut oLsern em i redi long salim ol tisa bilong go wok wan-. taim ol skul pikinini husat I stap long dispela birua. Planti pikinini I stap wantaim pret long dispela birua na tu planti pikinini I lusim ol papamama na ol famili memba bilong ol na tingting bilong ol I no map stap gut. UNICEF ripot I tok bai ol tisa I go wok klostu wantaim ol pikinini taim ol arapela Iwok long stretim gut ol klasrum na ol samting bilong ol pikinini i ken yusim long Iainim samting. Long dispela taim em planti lain haus na pIes bilong ol i bagarap em ol I stap long ol banis na hap olsem skul eria na sios eria o hap we 01 pipel i ken bung na stap long en. Taim olgeta lain i kamapim ol rot bilong pulim mani na bungim ol helpim, televisen kampani Niuspepa bilong yumiiiPNG stret! Wan Wik, Jenuari 6 - 12, 2005 NAMBA 1590 Great Quality 1ftoniaiiie PricS Ki tasol PNGI stat helpim Esia Mista Akotal I tok taim ol pipel bilong PNG bal I go het long bungim 01 helpim bilong ol, * Wanpeia medikel wokman bilong Nevi bilong Amerika I karim wanpela yangpela men husat i bin kisim bagarap long sunami I go antap long wanpela helikopta bilong Amerika long pies baius long Banda Aceh, Indonesia, long Jenuari 4, 2005. Poto: Yur!ko Nakao/Reuters IndonesIa Sri Lanka India Thailand Myanmar Maldives VIE 94,100 30,196 15,694 5,187 90 82 Namba bitong Malaysia Bangladesh Somalia Tanzania Kenya Total dai I go 68 2 176 10 145,606 OF Iflfl* yet * India i gat 6,1231 lus yet. Atoriti I ting ol I dal Arapela kantri igat moa long 2 na 4,000 manmeri I lus yet we atoriti iting 01 I dai pinis. Tasol 01 i wok hat yet long painim bodL WGff klan L.
30

Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

Nov 17, 2020

Download

Documents

dariahiddleston
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

Taim olgeta kantri long wol iwok long givim helpim na sapot igo long moa long planti milienmanmeri husat I kisim bagaraplong birua bilong solwara longEsia, Papua Niugini tu statimwok bilong bungim mani nahelpim tu. Planti milien pipel Ikisim bagarap long skin na bodi,ol haus na ol kago bilong ol I lusna bagarap nabaut pinis. Inaplong Tunde aste, samting olsem145,000 pipel i bin dai tasol planti tausen I lus yet na ol atoriti iwok long painim yet. Dispela emI wanpela bikpela birua bilongsolwara long dispela taim.

Long dispela wik ekting PraimMinista Sam Akotai I tokautolsem gavman i redim K2 milienbilong givim Igo long ol kantri wei kisim birua tasol bai i nogatstop bilong helpim PNG baigivim. Bikos wok bilong stretimol lain i kisim bagarap na stretimol pIes i bagarap bai i go het yetna helpim bilong PNG i mas gohet yet.

Ripot i kamap pinis olsem moalong 115,000 manmeri i bin daina ol i ting namba bilong dai iwok long go antap yet bihainlong solwara I brukim ol pIeslong Indonesia, Tailan, India naSri Lanka long nu yia taim stret.

Long PNG nau i gat 4-pelagrup I kamap pinis bilong bungimol mani na helpim ol pipel, bisnisna komyuniti laik givim. 01 dispela grup em; Aceh Tsuanmirelief, Caritas PNG, Sri LankanCommunity, NationalGovernment Tsuanmi appeal, naRed Cross PNG.

01 Niu via votoinsaitbug iies 24

M4

ocieta vivel

lông Papua Niugini, EMTV baigivim fri toksave bilong GavanaJenerel Sir Paulius Matane longol toktok bilong sunami long Esiana wanem samting mipela I masmekim long helpim. Sir Pauliusbai mekim toktok makim PNGRed Cross.

EMTV I tokaut olsem olgetatoktok bilong Sir Paulius bal ronfri wantaim olgeta akaun nambabilong ol benk we ol pipel I kenputim mani i go insait long enlong go long dispela bagaraplong Esia.

Wantaim tu bal EMTV I soimwanpela bikpela kriket gemnamel long Australia na SriLanka we tupela tim wantaim ikamapim mani bilong givim I golong dispela bagarap bilongsunami long Esia. 01 bisniskomesel o edvetismen we ikamap long dispela TV so baiEMTV i bungim na putim i go tulong Red Cross long bungim olhelpim na sapot ol pipel bilongPNG Igivim.

Namba bilong ol lain I dai weol i kaunim I kamap map longTunde aste. Tasol ol i wok longpainim tausen yet bikos nembilong ol I no kamap klia yet na olI putim ol olsem ol lain I Ius yet.

Gavman askimlong helpim

Gavman I wok long toktok tulong salim sampela wokmanmeribilong mipela olsem ol dokta i golong wok wantaim ol arapeladokta na helpim lain bilong arapela kantri long ol hap we ibagarap long solwara. Bal ol Istretim wanpela polisi pepa longdispela likilk taim, em I tok.

Taim Mista Akotai I tokaut longdispela helpim bilong PNG, em Itokaut tu olsem i bin gat sampelaPapua Niugin husat I bin gomekim wok yut long Tailan nadispela birua bilong solwara Ikamap. Tasol ol I ring i kam natokaut olsem olgeta I stap orait.

Wanpela ripot bilong UNICEFopis I tokaut oLsern em i redi longsalim ol tisa bilong go wok wan-.taim ol skul pikinini husat I staplong dispela birua. Planti pikininiI stap wantaim pret long dispelabirua na tu planti pikinini I lusimol papamama na ol familimemba bilong ol na tingtingbilong ol I no map stap gut.

UNICEF ripot I tok bai ol tisa Igo wok klostu wantaim ol pikininitaim ol arapela Iwok long stretimgut ol klasrum na ol samtingbilong ol pikinini i ken yusim longIainim samting.

Long dispela taim em plantilain haus na pIes bilong ol ibagarap em ol I stap long olbanis na hap olsem skul eria nasios eria o hap we 01 pipel i kenbung na stap long en.

Taim olgeta lain i kamapim olrot bilong pulim mani na bungimol helpim, televisen kampani

Niuspepa bilong yumiiiPNG stret!Wan Wik, Jenuari 6 - 12,2005 NAMBA 1590

Great Quality1ftoniaiiiePricS

Ki tasol

PNGI stat helpim Esia

Mista Akotal I tok taim ol pipelbilong PNG bal I go het longbungim 01 helpim bilong ol,

* Wanpeia medikel wokman bilong Nevi bilong Amerika I karimwanpela yangpela men husat i bin kisim bagarap long sunami Igo antap long wanpela helikopta bilong Amerika long piesbaius long Banda Aceh, Indonesia, long Jenuari 4, 2005. Poto:Yur!ko Nakao/Reuters

IndonesIaSri LankaIndiaThailandMyanmarMaldives

VIE

94,10030,19615,694

5,1879082

Namba bitongMalaysiaBangladeshSomaliaTanzaniaKenyaTotal

dai I go68217610

145,606

OFIflfl*

yet* India i gat 6,1231 lus yet.

Atoriti I ting ol I dal Arapelakantri igat moa long 2 na 4,000manmeri I lus yetweatoriti iting01 I dai pinis. Tasol 01 i wok hatyet long painim bodL

WGff

klan L.

Page 2: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

Pes2

Bogenvil:Bogenvil I bin gat isi na gutpela Niu Yia naKrismas, Buka Polis opis i tok.01 pipel i bin stap wantaim ol famili na selebretwantaim na tu, 01 bin stap insait long 01 SIOS sevis.Opis i tok Bogenvil I bin gat gutpela Krismas naNiu Yia selebresen bikos long ol sios yut reli 01 binholim bipo na long taimbilong Krismas na Niu yia,01 spot pilai 01 bin holirn long dispela taim na wokbilong PNG na Australia polls.Polls ripot i tok polls i bin holirn pasim sampela lainlong 01 likIlk meknais long dring hombru na dringlong pablik pIes olsem long nambis eria.Ripot I tok olgeta sios i gat insait long em Katolik,Yunaitet, Seven De na 01 arapela moa Ibin gat 01lain bilong 01 insait long 01 prela reli.Ripot I bk tu olsem ol Bogenvil polls i wok gut longdaunim 10 na oda hevi long olgeta hap bilong allanna dispela tu i kamapim gut 10 na oda insait long olkomyuniti na provins.Ripot I tok tu olsem hombru I no bikpela hevi nauna ol yangpela man i no dring spak na wokim 01longlong pasin olsem long bipo.Ripot I tok tu olsem ol polls manmeri bilongAustralia i givim gutpela helpim tru na wanpelalong 01 eria em sapot long salt biloñg trenspot we imekirn wok i go gut.

Manus:01 pipel bllong Manus I bin gat gutpela Nu Yla naKnsrnas, Provinsel Polls Komanda lnspekta AlexNdrasal i tok.Em i tok olgeta lain i amamas long selebretim guttupela bikpela de long olgeta hap bilong Manus nabikpela tok tenkyu i go long 01 polisman husat i binwok hat tru long holim spesel polis operesen namekim Nu Yia na krismas long provins I kamapgut.Inspekta Ndrasal I tok long nait bipo long Nu Yia, Ibin gat wanpela trabel long reipim o bagarapimmen I bin kamàp long Pere viles we i stap longsaut kos bilong Manus.Inspekta Ndrasal i tok polls holim pasim pinissaspek husat I bin wokim dispela pasin long wan-pela yangpela men.Polls ripot i tok yangpela men I gat I 9 krismas I binstep long haus kuk na man i bin go insait long hap6 samting long nait bilong Disemba 31 na bagarapim em.Em i tok tu olsem namel long Knismas na Nu Yia,polls i bin holim pasim 70 pipel long wokim ol likIiktrabel olsem dningim hombru, wokim nabaut longnarapela, bnukim 10 bilong trefik na nedim o goinsait long setelmen long kisim ol trabel man Ibrukim lo.

Lae:LAE siti insait long Morobe pnovins I bin gat gutpela na kwait Krismas na Nu Yla. Polls nipot I tok.Tasol polls I bin holim pasim na mekim ol man Ibrukim trefik 10 fain o mekim save mani we I binwinim K30,000.Ekting bos bilong ol polls insait long siti em,Superintenden Leo Lamel I tok polls I bin holim 36pipelnamel long Knismas na Nu Yla long brukimtrefik 10.

MU S

NmDesney Koimo Iraitim

01 polls insait long Pot Mosbi siti Imekim wanpela bikpela wokabaut longdispela Niu Yla wiken we I lukim ol I holim8-pela man taim ol I laik mekim stil pasin.

PLsnti polls olsem Royel Papua NiuginiKonstebuleni RPNGC, AustralianAsisting Polls AAP na Mobail Skwad Istapinsait long dispela wokabaut.

Namel long 01, em tupela kalabus husatI bin nonawe long Boroko sel longDisemba bilong 2004. Asisten Komisinabilong Polls Tony Wagambie I tok dispela

AndrewMolen Iraitim

PAPUA Niugini KoreksenelSevis I kisim bikpela helpimlong stnetim dipatmen bilongem taim em I kisim tupelaopisa bilong Australia long Ikam wok wantaim 01.

Tasol dispela tupela aninitlong dispela EnhensKoperesen Prognem ECP bal

. . . Gutpela wok bilong pollsbilong PNG na Australiawokabaut em 01 mekim bilong lukluk I goinsait long ol kainkain ol stil pasin we olstilman I yusim ol bikpela na strongpelagan.

Polls I bin kisim tu wanpela RPNGCyuniforn wantaim wanpela ARI6 ganbilong 01 ami we i gat 14 naun bilongkatnes I stap insait. 01 polls I no save yetlong wanem not ol dispela man I kisim dispela gan.

Long dispela nait yet ol polls I bin holim

WANTOK

gutwanpela ka we ol dispela 8-pela man i laikyusim long stil pasin bilong oI.

Dispela 01 lain husat 01 I kisim em ol Isasim 01 pinis long 01 kainkain samtingstat long pasin stil, ronawe, haitim gan,stilim ka na helpim anapela long ronawe.

Wanpela polls bilong RPNGC husat Ibin helpim wanpela man husat I stapinsait long Boroko sel long ronowe, em tuI stap long sel.

Mista Wagambie I tok bikpela wok bungnamel long ol AAP na RPNGC I kamapimgutpela wokna mekim planti pipel I amamas.

Tupela.opisabilong Australia kamap long helpim PNGCSI no map kam map long munFebuani dispela yla.

Deputi Komisina openesenKelly Karella I tok ol I kisim dispela tupela opisa I kam longkantni aninit long ECP.

"Long plen we mipela I gatnau, wanpela opisa bal I wokolsem openesen menesa nanarapela bail wok olsem Projek

Kiinim gut taunna pies

Maisan Pahun I raitim

NIU yla toktok bilong GavanaJenenel GG Sir Paulias Matane Iolsem em I mas toksave yet long 01pipel bilong Papua Niugini long lustingting long 01 samting bilong 2004na stat lainim 01 gutpela tingting napasin long 2005.

Kain pasin olsem korapsen na leslong wok i bikpela pasin nogut longlaip bilong planti manmeni insait longkantni. Planti 01 pablik sevens i savewokim wok bilong helpim ol yet nafamili bilong 01 I no stret. "Kain pasinI save kamapim 10 na oda problem,kros insait long famili kain pasin Imassenis," Sin Paulias Matane I tok.

GG I kamapim 01 bikpela toktokolsem pasin bilong laikim wanpela nanarapela, lukaut long ol nanapela,nispek long 01 narapela, wok hat nagivim yu yet long wanpela na 01 narapela I bikpela samting.

Sin Paulias Matane I tok strong tnulong ol mammeni long Papua NiuginiI mas lainim long noken tromol olrabis. "01 I mas lainim long tromoirabis long rait hap. Dispela emlongkamapim kIln 01 taun, siti, na tu 01pIes long stat bilong 2005," SirPaulias Matane I tok.

Pasin bilong tromol 01 plastik pipiana pepa I bikpela tru insait long 01

menesa," Mista Karella I tok.Operesens menesa bal I

s.tap long Pot Mosbi na projekmenesa bal I stap long Lae nataim 01 I stap long dispela olwok, ol bal helpim tu long olnarapela insitusen insait longprovins na nijon tu.

Mista Kanella I tok tu olsemem I gutpela long dispelatupela opisa I kam bilong

- Sir Pauiiastaun na siti bilong Kantni PNG.Dispela I wanpela bikpela hevi stretwe bipo yet I stap na nau I kamapolsem pasin bilong olgeta manmeniinsait long kantni. Kain samting Imekim na nau gavman tu I tok tambulong 01 stua na fektori long wokim nayusim 01 plastik beg insait long PNGstat long dispelayla 2005.

Sapos 01 manmeni I lainim long tromol ol rabis na pipia long raitpela hapbal kantni bilong yumi I luk naispela.GG I bin toktok strong tru olsem dispela yla 01 pasin bilong 01 manmeri Imas senis na tu em I toktok strong igo long ol pablik sevens long wokimgut wok bilong 01.

85 pesen % oI manmeni o populesen bilong Papua Niugini I save kisimsevis I kam long gavman na 01 pabliksevens I save wokim ol dispela wok.Stat long dispela yla GG I tok 01Pablik sevens I mas wokim stret wokbilong ol. 01 I mas noken wokim wokbilong helpim 01 yet na famili bilong01.

Planti 01 sevis I no save go long 01pIes insait long kantni bikos ol sam-pela pablik sevens i les lain stret nasave stap tasol na kism pel tasol. Natu pasin long wok wantaim taim emGG itokem baitoktokyetigo inapolwokmanmeni I klla olsem taim em Ibikpela samting Ion wol tude.

wanem PNGCS I wok longmekim sampela senis natupela bal I ken helpim.

"01 posisen tupela bal I kisimem 01 ‘in line’ posisen.

"As bilong dispela em olsem01 bal kisim na givim oda olsemPNGCS I tokim 01 long en,"Mista Kanella I tok.

Wok i wok long go het yet.

Namba bilong AAPbai go antap moa

Desney Koimo Iraitim

NAMBA bilong olgeta Australian Asisting PollsAAP husat bal kam insait long kantni long wokbung wantaim 01 polls bilong Papua Niugini balkamap olsem 210 bihain long sampela mun I kam.

CID Sief Inspekta Peter Guiness I tok dispela Istap aninit long ECP we bal lukim dispela bikpelanamba bilong oI Australian Polls bal kam insaitlong kantni.

Mista Guiness I tok nau yet I gat 76AAP polls istap insait long Pot Mosbi na 19 I stap longBogenvil. Klostu olsem 17’ na 20 polls kar em ol Ikisim I kam wantaim 01 long Papua Niugini na balstap long Gondons Polls stesen olsem pIes bilongwok.

"Namel long ol mun I kam bai dispela ol anapelapolls bal kam olsem 30 grup long wanem ol bal goaninit gen long narapela trening long Bomanaolsem 01 namba wan lain i bin mekim" em I tok.

Dispela ol AAP polls em bal 01 I stap tasol longPot Mosbi na Bogenvil na bal i no map go aut long01 narapela provins.

Nau yet ol I statim wanpela nupela wok bilongstretim 01 polls kan bilong RPNGC we bal lukim ol Iputim 01 het lait bilong wok long naiL

Taim ol niuslain I bin askim long sekyuniti bilongol AAP, Mista Guiness I tok sekyuriti bilong 01 AAPI bikpela samting tasol Papua Niugini I no wankainolsem Solomon Ailans na ol bai wok yet long dispela samting. Tasol em I tok AAP bal bihainimolgeta Lo aninit long Lo bilong Papua Niugini.

Planti manmeri I amamas long wok 01 dispelapolls bilong Australia I wok long mekim wantaim 01polls bilong PNG yet na 01 Iwok long lukim ol likliksenis I kamap.

lenuari6 : 12, 2005

Yla I kamap

lnspekta Lamel I tok polls i*bin kisim K30,000 long01 man I brukim trefik lo namel long Knismas na NuYla.

MAlI MAIPLA IRAX8/LONGOt. MEKEO I KAM K4M4P.’.

wRNt’*1 uAi IdA WK-!

/ii 0,,- , % . .0

Oi471 ROAI f 60 LW& 1RAEWRO 1*L4 Bi/IAINIM 01’ ‘u

TRAIPEMMONI#tG*TRaIORO6OcANApwg4fAK6IIVA WE77McLWKQ StA/6 KAMWA? Il<’#lMm

I

4NPiM MAAI8/YM8u41&toN& EM ‘VAPUflM 4RR6 L&N&EMs*s 10 I 1MM 151iV4 SiiiM 160"

F?I WFJ

7WA$ Mm VA I’TANIM 414 j/1iI41RO K4RFM 89 WAI IWN6 EMIb... 4 BIKMAQ9 ,V4eM

rM6IwM

ti

‘I IVRO 1 NO M QFV/MSKS1" .. .

Page 3: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

22005NI1J5 Jenuan 6-2Pes

Planti grup biong sunamiapilMaisan Pahun I raitim

WANPELAb1kman bilong Pacific Environment Network bilongPapua Niugini I no amamas long planti Sunami apil fand draiv Iwok long kamap insait long kantri. Nau yet I gat 4-pela ogenaisesen I karlm autfanresing na 01 manmen na kampani I paul husatstret bal I ol I givim mani bilong 01 I go long helpim ol lain kisimbagarap long Esia.

Mera Mine i siaman bilong Pacific Environment Network longPapuaNiugini na Pasilik I bin kamlukim WantokNiuspepana autim dispela hevi I tok I gat 5-pela ogenaisesen na dispela balwokim planti manmeri na ol kampani I paul.

"Nau yet I gatAceh Tsuanmi relief, Caritas PN Sri LankanCommunity, National Government Tsuanmi appeal, na RedCross PNG- man husatstretbai mipela Igivim mani bilong mipelaI go long helpim ol lain i kisim bagarap," Mera Mine I tok.

01 narapela tripela ogenaisesen olsem Caritas PN Sri

husat tru bai ol pipe!givim putim mani long?Lankan Community na Red Cross PNG Iorait bikos oIl gat hetkota bilong oIl stap long ovasis we bal helpim long salim mani Igo long 01 pIes I bagarap.

Tasol PNG pablik long hia Imas gatwanpela bikpela apil draivwe olgeta manmeri Imas givim mani i go insait na salim i go longol bikpela ogenaisesen husati go pas long helpim 01 lain long Suatls Esia olsem Oxfam relief Fund, United Nations relieffund naRed Cross Federation.

"Mi laikim Gavman I kamapim wanpela kontribusen apil nakolim "Civil Society of PNG" we dispela bail makim maus bilongolgeta manmeri insait long kantri na.i no wanwan grup o ogenaisesen. Nau yet mipela I paul olsem wanem grup Igutpela,

wanem grup bal I lukautim gut mani o hau bal mipela givim olsem.KI o likIlk helpim nambaut," Mera Mine i tok.

Sapos 01 bikman bilong PNG Igattlngting long kamapim kainsamting ol I mas kamapim wanpela bikpela Sunami rilif fundakauntinsaitlong wanwan BSP benk long kantri bal dispela I kllalong 01 manmeri bilong PapuaNiugini long givim helpim bilong 01.

"Sapos Gavman na Bank South Pacific I kamap wantaim wanpela agrimen na yusim 01 BSP benk long wanwan senta longputim bokis natok putim KI long helpim ol lain kisim bagarap longSunami. Traim tingim populesen bilong PNG, sapos 4.5 milien Igivim bal kantri Iken kisim K4.5 milien I go long helpim ol lain longSaut Is Esia," em I tok.

Nau yet I gat 5-pela fand apil I long kantri we I wokim ol manmen I paul bal oIl givim mani na ol klos samting I go long husaitstret long halivim 01 lain i kisim bagarap long Sunami. Kain tingting bilong Mera Mine Igutpela sapos Gavman Ibin bihainim bipoyet taim nius I kamap long ol lain I kisim bagarap.

Neville tok Sinue i bagarapim dipatmenAndrew Molen I raitim

MINHSTA bilong dipatmen bilongAgrikalsa na Laivstok DAL, MathewSiune I save bagarapim 01 plen bilongGavman long strongim kantri long saltbilong agrikalsa na em i no gutpela longhOlim dispela opis olsem na em Imas risam.

Dispela singaut Ikam long Gavana bilong Milen Be provins, Tim Neville longTunde dispela wik bihain long em Ikisimwanpela Ieta I kam long seketeri bilongDAL Mathew’wela Kanua olsem MistaSiune Iwokim planti woklong baksaitbilong seketeti we em i no save lông emna planti taim em I pretim Mista Kanuaolsem em bai rausim em olsem seketeribilong dipatmen.

"Em i save tok nogut long olwokmanmen na bagarapim stret olsem ol dok oenimol.

Insalt long leta Mista Kanua i tokimMlsta Siuneolsem em I no amamas longem I tok nogutim tupela junia opisa bilong em na emyettu naem I Iukim olsemdispela I wanpela bikpela samtlng tru.

"Mipela map pinis long dispelaolpasinbilong yu long pretim na tok nogutimmipela olgeta taim.* "Saposyu Igatsampela kain hevi oraityu kamtaimyu I no ring na baiyumi traim

painim sampela rot long stretim wan bilong yu," Mista Kanua I tokim MistaSiune long leta ya.

Long wankain taim Mista Kanua Iaskim Mista Siune long kisim tingting bilong em long mekim 01 wok bilong gay-man na emyeti noken go na mekim wokwantaim ol narapela junia wokmanmenibilong dipatmen.

"Dispela kain pasin bal I no maphelpim dipatmen long wokgutna helpimron bilong kantri," Mista Neville I tok.

Em I tok Gavman I gat plen longstrongim kantrl long saitbilong agnikalsawe ol I kolim "Green Revolution" tasolplanti samting oIl asklmlong en inosavekamap bilong wanem Mists Siune I saverausim 01.

"Agnikalsa em I wanpela samtlng weplantl ol nanapela kantni insait long wol Ikirapim ikonomi bilong ol long en bilongwanem em I no olsem ges, petrol, oil naol nanapela samting yumi kisim longgraun bilong wanem ol samting bilongagnikalsa i no save pinis," mista Neville Itok.

"Mi singaut long Praim Minista longsàspenim minista bilong Agrikalsa nasampela wok painimaut I mas kämaplong em bikos we bilong em I no helpimpolisi bilong Gavman," Mista Neville Itok..

DesneyKoimo I raitim

NAMBA olsem 43 manki bilong LaeMorobe pnovins I stap nau longPotMosbi bihainim wanpela bikpela wokabautbilong ol long bnlngim aweanes bilongHIVAIDS I golong olpleswenius I no golong en.

Dispela olyut bilong Lee i bin ron longbalsikeligoolsemlongWau, Kaintlba naI kern daun olsem long Kerema nakamap long Mosbi.

Siaman bilong Eda Ranu TimothyBonga I bung wantaim ol na givim wan-pela sek mani olsem KI , 200 igo long 01long helpim ol long stretim ol baisikel nabairn likllk kaikal bilong kisim I go wan-taim ol taim ol I mekim narapela hap bilong wokabaut bilong 01 I go bek longLae.

Mista Bonga Itok amamaslong oldispela yut long kinap long laik bilong 01 yetna rnekim dispelawokabaut bilong soimolgeta manmeri insait long Papua Niugml olsem HIV AIDS i wok long baganapirn laip bilong ol manmeni na pikinini.

"Yupela I soim rnipela olsem rnaski yuwanem kain man, HIV AIDS I stap pmnislong kantrl nawok long bagarapim plan-

ti laip" Mists Bona I tok.Jay Simol husat I lida bilong oldispela

grup manki I klsim sek mani na I tok makoil Iaikwinim em long ronim baisikelraunirn PNG na bringirn awenes bilong HIVAIDS I go long olgeta manmeri. "Dispelasek mani bai helpim mipela long stretirnolbaisikelbilong mipelalong non ken igolong Aiotau, Popondetta na kamap genlong Lae’! em I tok.

Nau yet ol I slip long wanpela treningsenta bilong Lady Carol Kidu long Kokina bal step pastairn long mekim wan-pelafannesing bilonghelpirn ollain husatsunarni I bin bagarapim pIes bilong ol.

HIV AIDS em I wanpela bikpela hevilong PNG na I kisim pinis luksave bilongGavman.

01 I luksave olsem ol manrnenl I maswok bung wantaim long stapim dispelasiklong I kamap bikpela rnoa nabagarapim kantni.

01 kain ogenaisesenwe I save helpimpait egensirn dispela sik nogut em NesenelAlDS Kaunsel NACna plantl arapela non gavman ogenaisesen na olsios.

Wokiwoklonggo hetyetlong daunirndispela sik nogut.

9***.*g

WANTOK

Blesing...Memba bilong Wabeg Open, Sam Abel, I kisim blesing long lotu bihain longem i winim bai ileksen long las mun. Poto: FR PHILLIPGIBBS

PapuaNiugini mashelpimol lain i kisim bagarap

MaisanPahun iraitim mani I go long International Federation ofRed Cross naRed CrescentSocietieswe baiolisalim I go long 01 pIeswe I kisim baganap long Sunami.

Petron bilong Red Cross PNG Sir Paulias Matanetaimopimdispelaapilitokolsem olgeta manmen bilongPNG I mas lainim long gMm nating helpim I go long oIlain I kism bagarap long taim nogut bikos papa God Isave gMm blesirn long 01 lain helpim 01 narapela.

"Nau em I taim bilong yumi long helpim ol narapelahusait I painim hevi, na tingim tu olsem dispela bal Ibekim helpim 01 narapela kantri i bin gMm yumi taimPNG I bin bingim kain hevi bipo," Sir Paulias Matane i

43 manki mekim HIV AIDSaweaneskamap long PotMosbi

OLGETA manmenl bilong PapuaNiugini I mas givimhelpim igo long ol pipel long Saut Is Esia husat I binkisim bikpela bagaraptaim Sunarni I baganapim pIes bIlong ol na moa long 150 tausen manmenl I bin dal. Nauyeti gatplantl manmeni moa i kiswe 01 i no painim 01 yetnatu planti lain I nogat gutpela haus long slip na kaikalna wara long kisim.

Planti kantni long Esia non i bin givirnmani na helpimlong laik bilong ol yet tairn Papua, Niugini I painimbikpela hevi olsem tairn maunten I bin pairap longRabaul long 1994, Sunarni disasta long Aitape long1998, na tu helpim i bin kam tairn mauten I bin painaplong ManamAllan long las rnun.

Planti kantri I bin helpirn PNG long 01 dispela taimnogut. Helpirn bilong 01 I save kam insaitlong ogenaisesen olsern Red Cross PNG na Red Crescent Move-ment. Olsem na nau em I taim bilong bekim na GavanaJenerel GGyet Igo pas long dispela PNG Red CrossSociety EastAsia Tsunami Appeal we Istat long Januan 5 igo map del namba 31.

Dispela apil I bilong husat manrneni, kampani, grup oogenaisesen I Iaik givirn helpim mani igo long 01 kantn Ikisim bagarap long Sunami I ken putlrn rnani I go insaitlong wanpela akaun long WestpacBenk.

Red Cross Society bilong PNG bal I 9Mm helpim

tok.PIanti manmerl I kisim bagarap I step long kantrl

olsern Sri Lanka, Indonesia, India, Thailand, Maldives,Malaysia, Burma, na Bangladesh.

Dispela Sunarni i bin bagarapim sampela kantri tulong Afnika olsem Tanzania, Somalia, Seychelles naKenya.

Sunami I bin kamap taim bikpela graun gunia I kamaplong allan Sumatra long Indonesia we I wokim solwaraI kirap na bagarapim ol pIes.

Hüsati laik givim mani I go long Red Cross PNG emhet tok bilong dispela apil em "People Helping People"I ken putim mani I go long Westpac POM Branch Ac-count No. 6000 947066.

Page 4: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

Pes4

Hap HapNius

Dion laikimol opisa

long wok hatGavana bilong Is NuBniten provins LeoDion I Iaikim bal 01pabllk seven insaitlong provins I rnas wokhat long dispela yla.Mista Dion I bin mekimdispela singaut taimem I givim Niu Yla toktok bilong em I go longol manmeri insait longIs Nu Bniten. Em I sin-gaut long ol pablikseven long mekim wokbilong ol stret na luksave olsem ol I rnasmekim wok bilong 01pipel. Mista Dion I tokolgeta pablik seven,maski aninit longnesenel o provinseldipatmen, Igat bikpelawok insait long gay-man. Em I tok tenkyulong ol long wok 01 Imekim long 2004 naaskim 01 long mekimrnoa gutpela wok longdispela yla.

Niu Yia hauspaia kilim

tupela manWanpela pala I binkamap long nambawan de bllong nupelayia I daunirn wanpelahaus na kilim tupelaman long Kaviengtaun. Dispela bikpelapala I bin kirap longwanpela haus we olwokman bilong wanpela bikpela kampanibilong painim pis i binslip long en. Dispelapala i bin kirap long bikmoning long Sarene,Jenuani 1. Polls Itokaut pmnis long dispelawik olsem oIl woklong mekim wok painimaut yet I go insaitlong dispela pala. Wokpainimaut i wok longgo het yet.

Jenuari 6 - 12, 2005 NGI NIUS WANTOK

01 nupela Bogenvil lida *imas wok hat - Sir Peter

MINISTA bilong Inta Gavrnan Rilesens, Sin PeterBanter, I tok 2005 I mas stat wantaim bikpela wokbilong kamapim otonomi bilong Bogenvil gavmanna dispela I mas kamap long han bilong ol lidabilong Bogenvil yet.

"Taim Otonomas Bogenvil Gavman I kisim opis,olgeta Bogenvil lida I kisirn wok I mas strongimtingting long wok hat na Iuksave long strong bilongdispela wok.

"Dispela I kararnapim wok bilong 01 salens bilongol pipel long mekim wok divelopmen long kamapimwanpela ikonomi we map long kamapim gutpelasindaun insait long Bogenvil," Sir Peter itok.

Bihain long Bogenvil Mama Lo I kisim Iuksave

bilong Nesenel Eksekyutiv Kaunsol, na GavanaJenerel I tok oraitim, rot I go long kamapim ileksenbilong otonomas Bogenvil Gavman nau I klla.

"Nesenel Ilektorel Komisin na BogenvilEdministresen, I wok long wok bung wantaim 01lokol opisa na 01 I stretim pinis 01 plen.

"Nau taim I ron pinis long 6-pela mun we MamaLo bilong Bogenvil I makim bilong rere long ileksen.Salens nau bilong 01 Bogenvil lida, opisa nakomyuniti em long pinisim dispela wok rere.

"01 wanwan pait gan I stap insait long ol kontenalong Bum na Kieta 01 I mas rausim kwik taim.Dispela I stap aninit long Bogenvil Peace Agnimen,"Sir Peter I tok.

Em I tok Nesenel Gavman I mekim wok bilongem pinis long Iuksave long dispela Agnimen na nauI nogat as long wok i ron isi isi.

Sir Peter I tok tu olsem nau olgeta samting Iwoklong ron stret, Francis Ona na 01 sapota bilong emI stap insait long No Go Zon I nogat as long stapausait long wok I kamap nau.

"Nau em i taim blIong ol manmeni I stap ausaitlong pis proses long wok bung, long helpim longkamapim gutpela sindaun bilong Bogenvil longbihain taim na tilim gut kaikai dispelawok bung balkanim."

Longpela taim nau Bogenvil I wok long askimlong gutpela sindaun.

Surikim wok bilong UNOMBGAVANA bilong Bogenvil, John Momis I

tok orait long surukim wok bllong YunaitetNesens Obseva Misin long BogenvilUNOMB I go olsem 6-pela mun map emi pinisim las hap bilong wok rausim bilongol pait gan.

UNOMB bal I stap tu long luksave longileksen bilong Otonomas Gavman bilongBogenvil.

Yunaitet Nesens Sekyuniti Kaunsel I tokorait long askirn bilong gavana na 01 JoinLidasip bilong Bogenvil ProvinselGavman, JOin Lidasip bilong Bogenvil na01 pipel bilong Bogenvil long tok tenkyulong Praim Minista Sir Michael Somare,Minista bilong Foren Afeas, Sir RabbleNamallu, Minista bilong lnta GavrnanRilesens Sir Peter Barter na bikpela tokamamas Igo long PNG Gavman long wokbilong ol long sunikim wok bilong UNOMB.

Em I tok UNOMB I bin mekim bikpelawok long Bogenvil Pis PrOses we em pin-isim stes I ,2 na 3 bilong Bogenvil longrausim 01 paitgan long planti hap bilongBogenvil.

Wok bilong UNOMB na ol Ilda bllongbogenvil I pinisim 93 pesen bilong 01 gan istap long Bogenvil.

Tasol Mista Momis I tok sampela likIlkpIes olsem Bum na 01 arapela pies weUNOMB I no bin go long en, sampela paitgan i stap yet.

Em I tok P15 Kodineting na Bogenvil Pisna Rekonsiliesen Ministni I wok strong longrausim olgeta dispela pait gan pastaimlong AGB ileksen.

S Gavana bilong Bogenvil, John Momis u amamas long surukim bilongwok bilong Yunaitet Nesens Obseva Misin long Bogenvil UNOMB bal 01I ken stap bilong glasim namba wan ileksen bilong sanapim OtonomasBogenvil Provinsel Gavman. Poto: ALOYSIUS LAUKA!

Mista Momis I tok PNG Nesenel Mista Momis I tok ol manmeri I gat raitEksekyutiv Kaunsel I givim tok orait bilong long votim husat 01 I laikim long kamapen long Mama Lo bilong Bogenvil na lida bilong 01 olsem tasol em i ting i gutGavana Jenerel I sainim pepa pinis long pela moa dispela ileksen I mas I nogat 01luksave en. paitgan we 01 manmeni bai pret long vot.

Dispela I soim kIla olsem nau em bal Em I tok wok bilong UNOMB long diskamapim wanpela fri na demokratik ilek- pela taim bilong ileksen I gutpela bal em isen bilong 01 Bogenvil pipel na kamapim helpim Bogenvil Pis Agnimen long luksavegavman bilong en. long dniman bilong em.

POLlS long Is NuBniten I pinisim olgetaoperesen bilong 01long Knismas las ylana Niu Yla.

Polls insait longprovins I tok olsemmaski 01 I no bin I gatmap polls manmeni, oloperesen bilong 01 Ibin ron stret.

I bin 1 gat wanwanIlkIlk bikhet I binkamap, na wanpelapala long Niu Yia longKavieng I bin lukimtupela man indal, tasololgeta . arapela hapbilong Niugini Ailans Ibin stap isi tasol.

Eksekyutiv Opisabilong Niugini AilansKomand, SiefSu per intendenEphraim Tomonmon Itok I bin i gat gutpelasindaun insait longnijon bilong wanem.polls i bin go aut namekim wok aweanespastaim long operesen bilong ol I bin stat.

PNGPowergo bek long Buka. . . 24 aua pawa saplai

PAWA kampani PNG Power nau Igo bek pinis long Bogenvil.

Dispela I kamap taim BogenvilProvinsel Gavman i givim bek BukaPawa Stesen I go long PNG Powerlong lukautim

Ekting Praim Minista na Ministabilong Mamning, Sam Akoital I bin staplong Iuksave long dispela bikpelawok senis.

Nau PNG Power I lukautim Bukapawa saplal, bal ol I ken givim 24 auapawa saplal I go long Buka taun na olpies I stap kiostu long Hutjena.

Ekting Siëf Eksekyutiv Opisabilong PNG Power, LawrenceSolomon i tokaut olsem Bod bilongPNG Power yet I bin tok orait longkisim bek Buka pawa saplal.

Pastaim long pawa saplal longBuka I bin pas long 1990, ELCOM Ibin lukautim.

Long taim bilong bikpela pait longBogenvil, pawa stesen, 01 hausbilong ol wokmanmeri na 01 pawa lain

I bin stap gut. Opis na haus bilongmenesa tasol i bin paia.

Long 1990 tu wanpela grup wok-man bilong ELCOM I bin go longBukalong sanapim bek pawa saplallong Buka. Buka taun Ibin i gat pawa,tasol I no ron strong olgeta taim.

Nau PNG Power i kisim bek pawasaplal bilong wanem 01 I pilim olsem01 I gat wok long mekim na dispelaem I wok bllong ol stret.

Dispela pawa stesen I ken givimsamting olsem I ,750 kilowat pawa.

"Nau mipela bal I ken helpim 01pipel bilong buka.

"Nau 01 kastoma bilong mipela Iken gat pawa map long 24 aua na balol I ken peim long Ilkllk ret tasol,"Mista Solomon i tok.

Em I tok tu olsem I nogat plen yetlong karim PNG Power i go longArawa na Kieta tasol ol I ken helpimprovinsel gavman long sanapim olpawa saplal long dispela tupela haplong bihain taim.

&19AaA S.RLclMNtI’IA cr: MAU4NOaAi?4Ot5.’

O&iAiiAu!Ml *1LAnM KI41A j

?

A" APsM 8°* *L NA ARW MI4SH<141 151 HA Rsx4u*

o’f ?;At MtS$E*UMV jO futif

&t...

r

Page 5: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

long mak bilong manigo Boram Haus 51k

MOMASE NIUS Jenuari 6 - 12, 2005

Boram Hans Sik kisim helpirnDesneyKoimo iTaitim

BORAM Haus Sik long Wewak, Is Sepik provins,bal kisim nupela ol sterilaisa na medikel samtingbilong wok bihain long em i sainim wanpela agnimen o wanbel wantaim Bod bilong PNGSastenabal Divelopmen Progrem Limited PNGSDP.

PNGSDP bal givim helpimklostu olsem K526,464.77 Ilong balm dispela 01 samting.

Ekting Sief Eksekyutiv Opisa bilong PNGSDP,Camillus Midire, I tok amamas long dispela samting I kamap long wanem 01 I Iuksave long sevisBoram Haus Sik Igivim long 01 pipel insait long IsSepik provins.

..K5OO,OOO mani makI kam long PNGSDP

"PNGSDP I luksave olsem planti bilong ol haussik insait long kantni I save ron bikos long sapot 01I kisim long ol kopret grup na ol wanwan man omen husat I save givim mani I go long haus 51kbilong lukim olsem em I ron gut," Mista Midire I tok.

Dispela I bihainim wanpela askim bilong Bodbilong Boram Haus 51k long PNGSDP long helpimol bihain long ol nius I bin tokaut long hevi haus sikI bin bungim we I nogat gutpela oI samting bilonggivim heit sevis long 01 pipel.

Boram em I wanpela bikpela haus sik we i save

givim sevis long olkomyuniti insait long Is na WesSepik provins na tu long Manus na Madang.

Dispela mani PNGSDP I givim bal karamapimstenilaisa yunit mak olsem K276,904.77 na medikelsamting bal kos olsem K249,560.00.

Mista Midire I tok em I save tu olsem dispelabikpela fanresing we i bin kamap long 2004 balmap long helpim haus sik long taim bilong hevi.

Dispela helpim I gutpela bikos planti taim 01 siklain I save kam long haus sik na I no kisim gutpelahelpim, I no bikos 01 woklain long haus sik i les longhelpim 01, tasol bikos ol woklain I no gat ol samtingstret long helpim ol wantaim.

Nau ol siklain I ken amamas long kisim gutpelasevis long ol woklain.

Hap HapNius

PNGDF rediWanpela PapuaNiugini Difens FosPNGDF patrol bot Iredi long helpim 01pipel bilong ManamAllan bilong long mauten pala long hap i binpairap. 01 bai helpim 01karim 01 I go I kam namekim sindaun bilong01 i 151 likIlk tu. Wanpelatim I bal skelim wanem01 pipel I mas I gat.

01 Manam pipel i laikimtaitel bilong graun

OL PIPEL bilong Manam Allan I singaut I go longGavman long hariap long givim 01 taitel bilonggraun we gavman I bin peim pinis long sindaunim01 lain i kisim bagarap long maunten pala.

Dispela tripela plentesen em Asurumba,Mangem na Potsdam graun we olpela membabilong Bogi Tim Ward long yla 1995 I stap longgavman I bin peim pinis long bipo taim. Mak bilongmani Gavman Ibin peim Iolsem Ki .25 milien olgeta.

Dispela singaut I bin bihainim wanpela luklukraun bilong Praim Minista Sir Michael Somare longDisemba 2004 we em I tokim ol Manam pipel longAsurumba plentesen olsem bal ol I Iukluk longpainim graun bilong sindaunim 01 pipel bilongManam bihainim maunten pala I bagarapim pIesbilong ol long Oktoba 24 2004.

Sir Michael Somare I tokim ol olsem dispelagraun bllong gavman na yupela I gat rait long sin-daun long em.

Keateka menesa bilong Asurumba, Potsdam naMangem plentesen, Peter Yambo, I tokim WantokNiuspepa olsem em I wan long oI pipel bilongManam long Gavman I mas stretim taitel hariap na01 bal I ken wokim plen bllong kamapim setelmenprogrem we ol pipel I ken stap long en Iongpelataim bihain.

Nau yet mipela I no map long go het long karl-maut dispela plen long wanem mipela I nogat tel-tel bilong graun, em i tok.

"01 pipel bilong Manam I tok ol I no laik long I gobek long espies bilong 01 long wanem pies Ibagarap pinis long maunten paia. 01 I laikim graunbilong sindaun long en long graun bilong gavmanlong Bogia long sindaun long em," Mista Yambo Itok.

Em i tok moa olsem ol toktok I kamap long niusolsem 01 bikples Bogia pipel I kros long graun I notru.

"Mipela Igat luksave na wanbel I stap wantaim01 long pastaim taim bilong 01 papa tumbuna wemipela I save senisim pis na kaikal wantaim 01 nadispela strongim gutpela pasin I stap namel wan-taim ol. 01 I amamas tasol long mipela I sindaunimol long bikples Bogia," em I tok.

Mipela I bin givim pinis nisetelmen progrem plenbilong mipela pinis I go long Gavman tasolGavman I no Iuksave long dispela plen bilongmipela. Mipela I laik save Gavman Imekim wanemlong dispela long risetelmen plen bilong mipela,Mista Yambo I tok.

Skul yla bai I stat long tripela wik bihain na 01samting bilong skul bilong pikinini I no redi. MipelaI singaut long Dipatmen bilong Edukesen longhaniap long stretim pIes bilong skul bilong moelong 2000 01 pikmnini nau I stap long ol kea sentalong Bogia.

r$Ao ON!

-- -r - - ,

-* .

: , .

w :

‘-.. . . . . . . . . .r

. -

v-r:A LO i ‘J w u I ‘

0t ‘ h ...

teI ,

4 1 BOROKO MOTOS HONI AN P0D*K5ii

..:. *. .. . . . .... .: :. f:* COURT$ .- K5,000.OOES MOPH

9 ‘ niw::t: : *:c ..S, * . WUEN 1’dP U.*NG TUPELA

I,

s LONG MADANG R$Q

f:f:J ... ... : .IZPWt.’ svs-.so*cuNorThssNt , ‘r *- , PR1S VAW IOO 0*

‘ .‘ 5 r t’’k CONCOS - ‘WPELA M0AEL: . .. :.. 1f::.:.: LN2183N .. trr

c "k" K1Ofl 21 " Kala TV ‘94, AsTrp fpj COURTS K10,000 GO

L "4V 2. .heno! me"or SH0’N VAA‘.

‘ :ia . *t?,pr , Pmic eo#oK0 MOTOS - HONtA

? + ‘x GENERAT* SET

.

. . :.:*::.:::: PNG WS - MX OLOS

‘c EI VALU t1 00*00

I1jJ,*w ‘Vb. " Irr OR00 MOTO -

... .......*...*.. ....... ...........7......i.JJ....p,gg* ,

*

‘*., ..,I -Z. S I I I 3 1 1

*N E"J 4 8.3’*1U1114 Ka1aTV#iou

w ‘a iw’ 2 5 4a’*o1

Bio ies "ø S l%

* !!!b

U ¶2V 0 ‘B o Kes II14,

ENZER GA1418*,2418,

44c11k 0V051413

.

thp- ta

***‘ ENZER .. ‘tTh ..

Itm P " Dv’ FVt fl 4 1408B8 42..47&4 ‘‘

i, Redo Kaset Rekoda * *.:.

fuc ‘ec çq4 c , s se. .. -

4-bir ikoIsc :?!!.:!.!.:.0 :1i2 flri

k -? ‘

%;*1t::: ENZER HF3O8 #2G2i ,tJ III- i598MC’,2c2g,? VCD/MP3 Mrn l*-F 5stem vct HI-FE Sstem- .,,

1200 W PMPc cD Co ples ,,,, , , s,yp f’ be st*reo L2:$ , ka , an £ ctw

. .

kamQe ipj KesK’ar-t

t f

Edint vaiLl del!ST1MUTE YOUR SENSES

OURTS c0uTSflf F -. .. F

3 43 . . .:7 .1’. . GiF: . - .,. : "o;* . . 9’O;.:* .*,

WANTOK

S Manam maunten pala.MichaelNovingu Iraitim

Page 6: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

jenuari 6 - 12, 2005

Tingim dal bilongPapa Jim Nombri.

HAILANS NIUS

Steven Dama Iraitim

WANTOK

Knga fl a SautenHailanshelpim Manam pipel

SAUTEN Hailans provins I givim helpim long olpipel bilong Manam husat i kisim bagarap longvolkeno 0 maunten pala long las yla.

Gavana bilong Sauten Hailans, Hami Yawani, Ibin givim K30,000 I go long Minista bilong Inta

Gavman Rilesens, SirPeter Barter, husat tu emnijinol memba bilongMadang provins long dispela wik.Gavana Yawari I tok dispela helpim bilong ol pipelbliong Sauten Hailansprovins em long heipim 01brata susa long Manamhusat I bungim hevi longbagarap bilong volkanuna I stap nau long keasenta long Bogia.Mista Yawari I tok .Manamem ol pipel bilong mipelalong Papua Niugini husat Ikisim bagarap long hevibilong volkenu na olgetapipel bilong kantri I gatwok long helpim 01. Olsemtaim 01 pipel bilongSauten Hailans I tingimdispela na givim dispelahelpim long 01.Sir Peter i tok bikpelaamamas long ol pipelbilong Sauten Hailans

Papa lewa bilong mipela, yu lusim.mipelawanpeia yia pinis na lewa bilong mipela Ibruk yet. Dal bilong yu I bringim bikpelapen na wan insait long laip bilong mipelawe nogat wanpela map stretim. Yu delpinis_ tasol memori bilong yu I stap yet longlewa bilong men bilong yu Elsie na olpikinini: Maryann, Rex, Ire, Manu na olgeta Nombri famili.

Mioela I mis/rn yupapa lewa.

long dispela sapot Mista Yawani bilong 01 I givimlong 01 pipel bilong Manam.

Em I tok bal 01 I yusim dispela mani gut long 01wok bilong helpim 01 manmeni husat I kisimbagarap na I stap nau long kea senta. Bal 01 I putimmani I go long 01 grup I gat save long mekim dispela kain wok olsem Canitas PNG long go het longwok 01 I mekim long stretim sindaun na hevi bilong01 pipel long keá senta.

DISPELA Knismas na Niu Via Ikamap gutpeia moa yet. Simbuprovmns I wanpela pies we i savebungim kainkain likIlk na bikpela hevilong kain taim olsem krismas na fluyla tasol dispela I no bin kamap, Sieflnspekta na Provinsel Polls KomandaPPC Jimmy Onopia I tok.

Mista Onopia I tok, dispela senis Ikamap bilong wanem, I luk olsem 01manmeri nau I Iuksave long wanem IKnismas na Niu Yia.

Em I tok 01 pasin na wokabautbilong 01 pipel bilong Simbu I kamapgutpela long dispela tupela selebresen.

PPC bilong Simbu I tok 01 kainpasin olsem tromol ston long 01 ka,haus na mekim rot blok I no binkamap olsem bipo.

Dispela 1 soim olsem olpela tingting na pasin I laik senis na nau olpipel I kisim gutpela tingting long laip

Wankain taim tu Enga provins tu I tlngim ol pipelbilong Manam na makim K20,000 bilong helpim 01.

Gavana bilong Enga provins Peter Ipatasi tokautlong dispela long wanpela nipot bilong em we Ikamap wantaim long baset bilong provins long dispela yla.

Enga provins I bin kisim tok orait bilong ektingtresera Sir Peter Barter long oraitim 2005 provinselbaset bilong ol.

bilong 01, em I tok.Em i tok tu olsem ol I bin karimaut

toksave na skulim 01 pipel olsempasin bilong pait, tromoim ston, stikna not blok I no moa pasin bllong olman I gat tingting long glasim na skeurn.

Sief lnspekta Onopia I amamaslong ol pipel bilong Simbu long soimpasin nispek longdispela knismas nanu yla taim.

Em i toksave long WantokNiuspepa olsem wanpela man bilongMoru Maule bilong saut Simbu I steplong Polls sel nau bikos polls I holimem long trabel bilong kilim wanpelaman i dal.

Em Istep wetim kot bilong th longkamap.

PPC I tok tu olsem ol polismanbiloñg em i nau mekim wok painimaut long wanpela trabel we sam-pela man I bin holim na bagarapimwanpela men long dispela bikpela debilong Knismas na Niu Yla.

Nupela Hela provins map kamapMaisan Pahun I raitim

HELA Gimbu Asosiesen bilong Sauten Hailans provins I mas toktok stronglong ol tingting bilong 01 Heia pipel long kamapim wanpela Hela Provins pastaim long 2007 nesenel iIeksen I kamap.

Minista bilong Inta Gavman Rilesens Sir Peter Barter I bekim toktok I golong olpela memba bilong Komo Marganima Mista Alfred Kaiabe na I askim ollamnlong Hela rijen long tokaut long tingting bilong ol long kamapim wanpelaprovins bilong 01 yet pastaim long 2007 nesenel ileksen.

Sir Peter i tok olsemPraim Minista Sir Michael Somare I promis long luksave long kamapim nupela Hela provins kam aut long Sauten Hailans Provinspastaim long 2007 jenerel ileksen.

Na tu Nesenel Gavman I skelim opis bilong Sauten Hailans igo tripela rijenwe wanpela I klostu kamap Hela provins.

Dispela yla tu Nesenei Gavman I kamapim wanpeta Baundri Komisin we balI glasim dispela kamapim bilong Hela provins.

Sem taim yet Sir Peter I tok lukaut I go long 01 pipol bilong Sauten Hailanswantaim ol Hela rijon long toktok.

Pes6

Hap Hap,Nius

BalusbiruaWanpela likilk balusCessnal85 I binbungim birua longSimbu provins we ikilim pailot husat Iwanpela man tasoiinsait long dispelabalus we i wok longmekim ron bilong emnamel long Karamuina Kora.

* Mists Yawani lephan i givim K30,000 sekmani i go long Sir Peter rait

Polis helpim long kamapimgutpelaKrismasnaNiu YiaCaritas Papua NewGuinel

TVeare pIp/ze’ts tfcifiilure iwl our ov.’!.Arc/z/ix/7o/ Ronwrv

Caritas PNG Saut Is Esia Tsunami ApilCanitas PNG CPNG I singaut long olgeta Katoilk pipel na 01 arapeia manmeri wantaim gutpelabel I stap long PNG long givim helpim mani long dispela bikpela bagarap.

Yu hanim na lukim long TV na ritim long niuspepa long bikpela bagarap long tait-wara I pun-daun antap na brumim ol nambis bilong 8-pela kantni long Saut Is Esia wea planti tausen pipel Ibin dal. 01 bikpela taun na komuniti I lus nating na planti milien manmeni na pikinini nau I nogathaus, kaikal na klos.

Yu ken sore long ol na heipim likIlk long daunim dispela hévi. Saposyu laik givim helpim, orait,salim skel bilong yu long Canitas PNG. Em i save wok poroman wantaim planti kantni aninit longCaritas Intanesinalis.Mipela bal salim mani long Canitas Osienia na bal go long Caritas South Is Esia. Na ol yet balskelim I go long ol kantri I nidim helpim.

Plis salim kontnibusen bilong yu I go long:Caritas PNGNC Namba: 717856801Westpac Bank Limited, Waigani Branch

0 kam long lukim mipela long:Godwit Street, Gordons Hapsait long Australia Hal Komisin Opis o Limana Vokesinal SkulP.0.Box6576BOROKO,NCD

Ph: 675 325 6255/6485Fax: 675 325 9726Email: caritaspngcanitas.org.pg

Mipela bal salim risit na raitim tok tenkyu leta long olgeta kontnibusen mipela I kisim. Olsem naningim mipela o faksim risit bilong mani yu putim long benk bal mipela I ken tok tenkyu. CanitasPNG bal yusim mani bilong en yet long bungim na salim olgeta mani I go helpim ol manmeni Ibagarap long Saut Is Esia Tsunami. Bilong pinisim wok mipela bal raitim nipot bilong Apil naputim aut long pablik.

Page 7: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

WANTOK

I GAT planti yangpelamen namel long 01 stnitpikinini bilong Mosbihusat I mas painim welong helpim 01 yet.

Nesenel KapitelDistrik Provinsel AIDSKomiti Siaman, TemuElly, I mekim dispelatoktok bihain long em iraun long lukim sam-pela ol hap we ol pikinini I nogat haus i saveslip long en long nait.

NAC PAC, HumanityFoundation, NesenelKapitel Distrik KomisinNCDC na sampela ovolentia, i bin raun igolong ol dispela hap longkanim kaikal na ol dringI go long dispela olpikmnini. 01 I bin statimdispela las wik.

"Taim yu lukim 01 dispela hap, al bilong yubal laik wara bikossampela 01 dispelapikinini I yangpelatumas long step longstnit olsem," Mr Elly Itok.

Em I tok 01 i saveraun i go lukim ol long 2kilok long moning bikos

SAUTEN NIUS

Pukpuk kilimWanpela papa bilong tripela pikini

ni I dal bihain long wanpela pukpuk Itanim kanu em i bin step insait nakanim em I go aninit long wara longGaIp provmns.

Sauten Rijon Divisenel Komandana Ekting Asisten Polls KomisinaJohn Marru, I tok olsem, Sepu Làubilong Mapalo viles long na tupelapikinini marl bilong em I wok longpainim pis las Tninde long tais ware,

taim dispela pukpuk I bin kamap.Em i tok dispela pukpuk I bin swim

aninit long kanu, apim na tanim, naMista Lau wantaim tupela pikinini Ibin pundaun I go insait long wara.

Mista Marru I tok olsem ol tupelapikinini I bin swim I go long sua tasolpukpuk I bin holim pasim Mista Launa kanim em I go aninit long wara.

Mista Marru I tok 01 pikinini I bin toksave long 01 pipel long viles husat

dispela em I taim plantibilong 01 dispela pikininiI save bung long 01 dispela hap long dispelataim.

Mista Elly 1tok olsemplanti bilong ol dispelapikinini I save kisim 5-pela aua bilong sliptasol insait long wan-pale de bikos ol I savekirap long bik moningna stat painim ol tin kenlong salim na kisimmani.

"01 I save kaikal 01 20toea skon we 01 kaiba Isave salim na dringware. Dispela em ikaikai bllong ol," em Itok.

Miste Elly I tok olsemsampela bilong ol dispele pikinini I saveyusim ol ware tap longol maket na ol hosbilong ol bisnis hauslong apinun longwaswa na 01 narapela Ino save waswas tu.

Dispela hevi em Iwanpela bikpele heviwe olgete I mas wokbung wantaim longstretim.

WestenprovinsFLAI Riva Provinsel Gavman FRPG I kamap

wantaim wanpela K90.3 milien baset bilong 2005.Gavana bilong Westen provins, Dokta Bob

Danaya, I tok olsem dispela 2005 baset bal luklukmoe long stretim gen na helpim long step longpelataim.

Em I tok ol bikpela projek we ol bal lukluk long enlong dispela yla em, distrik hetkota, infrastraksa o

Iani.. crui.:.i..r78 SerIes 4WD IPoop CoMer

Paweri; ui &2L Dk.øl g[Prov*fl Ov’r 50 y.rs15 Eranc.. : h Nat1onw°.de ... . kupGnu 1 flG Patt & Quality SrvlPNGsOnly Oualfty AwJred*Motor Dealer

daihaniap tru I bin pasim maus bilongwara na peinim Mista Lau.

Em I tok 01 POllS long Baimuru tu Ibin helpim ol pipel bilong viles longpainim Mista Lau.

Dispela painim I bin go map Fondètaim 01 I bin painim bodi bilong em.

Galp Provinsel Polls Komande,Sinia lnspekte Albert Konin, I tokolsem oI I bin kerim bodi bilong MistaLau I go long Kerema Haus Sik long

Jenuari 6 - 12, 2005

man01 dokta long glasim.

Mista Lau I bin wanpela komyunitiwokman husat I bin wok wantaimKerema Haus 51k na I bin wok longmalolo wantaim famili bilong em longKnismas taim dispele birua I binkamap.

Bodi bilong Mista Lau 1bin go beklong viles bilong em long Tunde longdispela wik we femili bilong em baiplanim long matmet.

kisim K90.3 miiien baset01 rot, bnis na haus, halt, edukesen na lo na ode.

"Beset I lukluk moe long ol bikpela hap olsemplaning, menesmen, implementesen o kamapim namoniteim 01 funksen o lukluk long ol wok na mekimdisisen long we mani I bel go long bungim olbikpele mak FRPG I laik kamap long en long divelopmen streteji 0 plen bilong en," Dokta Danaye Itok.

*OUALIfl A$5EM.5 5Ø

Em I tok olsem wanpela bikpela hevi we I binstep long baset pastaim em we ol Iwok long yusimmani long ol hap na 01 projek we i no ron gut wan-taim ol divelopmen plen bilong 01.

Dokta Danaya I tok olsem 01 provinsel, distrik nelokel level gavman na FRP3, i mas kirapim ol sansbilong pablik ne praivet sekta divelopmen eninitlong streteji bilong 01.

Ia Motors_u . ..A 4. fl ‘Jj , .,

K 4 4 i ‘is r r c t

Pes7

Hap HapNius

Raskol pasini go daun

Namba bilong 01bikpela raskol pasinwe I kamep long PotMosbi, Sentralprovins, long dispelayie, I daun moe longlas yie, NesenelKapitel DistrikNCD/Sentral PollsSief Tony Wagambie Ibin tok las Fonda.Mista Wagembie I tokolsem namba bilongol bikpela raskol pesinwe I bin kamap dispele yla em 3,831, nalong las yia em I bin4,650.Tesolemitokitru olsem ating sam-pela taim, ripot bilong01 bikpela raskol pasinI no save i go long 01polls.

Bekim bekLong bekim bek daibilong wanpela manlong Novemba lasyla, ol wanblut bilongem I bin kukim 4-palehaus long Krismaswiken las yia longMieru pIes long GaIpprovins, GaIpProvinsel PollsKomanda, AlbertKonin I bin tok.Dispele man, SarufaLan, I bin del bihainlong sampela man ibin sutim tok long emolsem em I sangumaman na I bin paitimem, Mista Korin I tok.Em I tok dispela biruaI bin kamap longhaiwe tasol Lan I bindel long Pot MosbiJenerel Haus 51kbihain long sampelalain i bin kisim em i golong hap long kisirnhelpim. 01 I bin kanimbodi bilong em I gobekIong Kereme longKnismas De. Taimbodi bilong em i binkamep long hap, 01wanblut bilong em ibin kukim 01 hauslong bilong ol man 01 Ibilip I bin paitim em.

Planti yangpela stritmen long Mosbi

01 dai bilong mipela...oi matmat long Bomana Woa Matmàt long Mosbi.Poto: PNGBD.COM

Page 8: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

Pes8 Jenuari 6 - 12, 2005 NIUS NABAUT

Polls holim nambatuman long Solomon

SOLOMON Allan Polis iholim pinis na sasim wanpelatrabelman long las wik, bihainlong wanpela birua I binkamap long las yia.

Dispela nau I bringim nambabilong trabelman bilong sutimpolisman igo antap long tupela.

Polls i holim pasim pinis PhilipSuiga Kwaimani bilong likIlk pIesSindu, Auki long Malaita provinsbilong Solomon Allan.

01 polisman husat I wok painimaut long wanpela birua, we olibm sut long ol polisman na polls-men bilong Rijinol Asisten MisinSolomon Ailan RAMSI taim 01 Iwok long nait bilong namba 21del bilong mun Oktoba, 2004.

Polls I tok Kwaimani, husat Igat 20 krismas wantaim sampelanarapela ol manki I bin sutimtupela polisman men bilongRAMSI long nait taim, klostulong King George VI maket insaitlong Honiara taun.

Wanpela bilong dispela tupelapolls opisa I kisim sampela IikIikhevi long dispela birua.

Patisipeting Polls Fos PPFbilong RAMSI wantaim RoyalSolomon Allan Polls RSIP I binwok bung wantaim helpim bllongAustralian Difens Fos long holimpasim Kwaimani long las wikTrinde.

Deputi Komisina bilong RSIPna Komanda bilong PPF SandiPaisley i tok taim ol polisman

Gavmani laik helpimRurel DivelopmenBenk

PRAIM Minista Sir Michael Somare Itokaut long Nesenel EksekyutivKaunsel NEC long kamapim planbilong wok kamap bllong RuralDivelopmen Benk RDB.

Sir Michael i tok olsem wok painimbilong Prais Waterhouse Coopers igoinsait long RDB I tokaut long Mel 31,2004 olsem beng bin gat planti dinauna I no map long bekim.

Dispela K10 milien lus taim wok igoyet em bilong 2004 wantaim ful Asetbal I go daun long KS milien na bal nogat rikapitelaisesen. Nau dispelaK43m I kam long Tresari long I go longRDB wantaim ol narapela ses igoinsait wantaim IPBC I gutpela bilongstatim wok kamap taim Net Aset bilongbang mas Igo bek long wok bilong en.

Em Itok bal igat 14 mun wok kamapprogram. Dispela bal kisim bikpelahelpim bilong gavman mani olsem KSmilien long 2004 na KiOm long 2005long PIP sapot baset na nupela manibilong 2005 bilong helpim bank i kampinis long benk bod na menesemen.

Sir Michael Somare I tok dispela Ki 0milien I kam long PIP long 2005 bailukluk long agrikalsa dinau projek bal Ikamap bihain long Dipatmen bilongPlaning na Rurol Divelopen I tok orait.

Sir Michael I tok Gavman laik longmekim wok i kamap na larim wok i gobilong wanem em I mas givim sevislong 01 pipel bilong pIes insait longkantri.

Bod bilong RDB bal givim ripotbilong sotpela wok kamap I go longNEC long mun Mas, 2005, em i tOk.

Sir Michael I tok I gat wok longpainim teknikel helpim. Em i tokGavrnan. bal painim man husat I kenmekim dispela wok we EsianDivelopmen Bank ADB I givim Ikam.

BUSTIN ANZU RAMSImemba long Honiara

I raitim

wantaim 01 soldia I wok longpainimaut long idal bilong narapela polisman, we ol stilman Isutim em long tupela wik igopinis I holim pasim Kwaimani.

Kwaimani I bin go longHoniara mejistret kot long las wikyet tasol kot I makim olsem embal kamap long kot Iongdispelamun. Olsem na nau yet em Istaplong rum get.

01 sas bilong em long klostukilim I del tupela plisman marlbilong narapela lain wansolowara, husait I wok wantaimPPF.

Narapela wan trabelmanbilong Kwaimani, John iRoss,husat I gat 32 krismas I go pinislong han bilong ol polls na 01 Isasim em long traim long kilimman wantaim ol naräpela trabelolsem stil.

Long wankain taim tuKomanda Peisley 1tok dispelabirua long sutim polls em wan-pela bikpela hevi na p115 bal wokpainimaut map 01 I kisim olgeta oltrabelman na sasim ol long dispela birua.

Polls nau yet Iwok long painimnarapela trabelman long idalbilong polisman bilong Australia,husat I save wok wantaim PPFAdam Dunning.

Dunning em ol birua I bin kilimI del long Disemba 22 long wan-pela pIes insait long Honiara 01 Ikolim long Bodalain taim em Iwok patrol long nait wantaimnarapela polisman.

01 stilman I 11n halt I stap nasut long en na tupela katres Ikisim em na em I dal sem taim.Polls I wok long painimaut longdispela yet na ol I kisim wanpelaman pinis na nau I wok longpainim narapela.

Las wik Fonde, ol I bin planimem long pIes bilong enCanberra, Australia, bihain longol I holim wanpela funeral sevis,we em Ibin wanpela namba wansevis I bringim planti man namarl ol I save long em na ol mosave long em tu.

hap bilong wok bilonggavman I go yet longIuksave long Lo na Odabilong kantri.

As wok bilongNational CoordinatingMechanism NCM Ibilong kamapim gutpelana stretpela menesmenna lukautim wok nasamting bllong Lo naOda sekta, bihainim driman bilong Nesenel Lona Ode Polisi na wokkamap plen bilong en.

Sir Michael I tok lukluk igo bek bilong 2002Lo na Ode i kamapimdispela kamap bilongNCM. Dipatmen bilongNesenel Planing naPesenel Menesmen Ikisim tok orait longkamapim NCM, PraimMinista I tok.

NEC tü 1lukluk I gobek long Ministeriel wok

WANTOK

NEC sàpotim kamapbilongNesenel DivelopmenForum

PRAIM Minista SirMichael Somare tokautolsem, NesenelEksekyutiv KanselNEC I givim wok longol gavman dipatmenlong karimaut tok orait Ikam long KonsaltetivImplementesen naNesenel DievelopmenForum bilongMonitaring Kansel I binkamap long dispela yla.

4-pale rijonel forum Ikamap pmnis em: Kimbelong Niugini Allan,Vanimo long Momase,Maunten Hagen longHailans na Alotau longSauten rijon. Dispelasapot I lukluk long plan-tI toktok olsem HIVAIDS, wok kamapbilong rot na bris,wokrausim bilong 01 woklainbilong Edministresen,kamapim gut 01 pablikSekta, Agrikalsa na Lo

PRAIM Minista SirMichael Somare I tokNesenel EksekyutivKaunselNEC I givimtok orait long kamapimLo na Jastis NesenelKodmneting MekenisurnNCM. Em I tok, NCM I

na Oda, Sir Somare Itok.

Bikpela tingtingbilong bung bilong lasyia em "removingobstacles to export driyen recovery and ruraldevelopment- whatprogress has beenmade?" "rausim rotblok I pasim we bilongsalim long maket nakirapim rot bilong bisnisI wok na rurel divelOpmen - wanem kainsamting em I bin mekimpinis?" Planti gutpelawok bilong CIMC I binkarim kaikal dispela yla;

. Dispela kamapbilong Nesenel AntiKorapsen Alalans longJulal bilong mekim wokpainim gut na bringimlong kot ol bikpela stilna paul pasin okorapsen.

.Dispela tok oraitbilong Infomel SektaDivelopmen na KontrolLo 2004 long Jenuari.

. Kamapim NesenelRot Otority long statwok long stretim rotlong Hailans Haiwe, na

Opening bilongFamili Sapot Santa longPot Mosbi Jenerel Haus51k long mun Mel longgivim 24 ewes sevislong famili na longbagarap I kamap longpasin pamuk.

CIMC I bin kamaplong 1990 bihain longNesenel IkonomikSamit long kamapimwok poroman namellong gavman, praivetsekta, ol wokmanmerina long komyuniti. Emputim tingting igo insaitlong mekim baset na tuI givim tingting longmekim polisi.

bilong gutpela sindaun,Lo na Ode bilong 2003bilong step aninit longlukautim bilong Ministabilong kite GavmanRilesens.

01 komiti bai lukeutimol wok bilong NCM.

PNG tok orait longpemenensitisensip

PRAIM Minista, Sir Michael Somare 1 tokautolsem Nesenel Eksekyutiv Kaunsel NEC I tokorait long kamapim pemenen residen bilong ol lainI no bilong dispela kantri.

Sir Michael i tok Gavman i Iuksave olsem dispela toktok bilong pemenen residen i stretpela

I bilong rausim rot blok bilong bisnis na invesmenlong Papua Niugini.

Insaitlong Wol nauplanti kantri I lukluk long olsaveman bilong narapela kantri bilong wok wan-taim long kirapim wok na kantri insait long woltude. Dispela rot bilong pemenen residen longPNG em I rot I go long stretim we bilong ol men-men kam insait long PNG na tu long opim rotbilong stap bilong 01 manmeri bilong nerapelakantri insait long PNG

Wanpele man o men ausait i kisim tok orait wantaim Lo bai i stap long kantri ne wenkain pasin baikamap long ol wantok na pikinini step wanteim ol

Sir Michael i tok pemenen residen igat rait longmekim wenem kain semting long PNG tasol I nolong ol sampela samting bilong PNG I gat tambulong ol long ol ausait menmeri.

01 menmeri I kisim tok orait long stap long PNGI ken aplal long sitisensip bihein long 8-pale ylalong PNG.

. Opisa Dunning husat Ibin dai long han bilong 01raskol long Solomon Allan.

Gavman I givirn tok oraitlong kamapim Lo na gutpela

. Praim MinistaSir Michael Somare- NEC I 10k orait.

Page 9: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

WANTOK Jenuari 6 - 12, 2005

Med lidalong ol

-=--- AIM Bogenvil i wok long

i:-’kamap orait bihain long paitna hevi I bin karamapimallan na pipel moa long 10-pela yia, 01 nupela soselhevi I wok long kamap. Na

dispela I kamapim wan long bihaintaim bilong 01 pikinini na ol yangpelapipel husat bai kamap 01 lida longbihain taim.

Helen Ikilel em I wenpela strongpelamarl lida long Siwai distrik long seutwesBogenvil.

Wok bilong em tru em tisa ne mama.Tasol em Istep insait long Ketolik Wimensgrup insait long Korikunu erie na I kamaninit long Monoitu Katolik Pens

Misis Ikilal em bin go pas long wokbilong ol men long kemapim bel isi na gut-pale sindaun insait long Siwal distnik longyla 1992 taim pelt na hevi I step yet.

Bikpela wan bilong em long dispele taimem long wenbel na seken pasin I meskemap tru long olgeta level. Na dispela Imas kamap na olo lain i mas autim olgetawan na sekàn na bel isi bikos longdispela rot tasol na trupele gutpela sin-daun bal kamap long Bogenvil.

Em I tok tu olsem närepele bikpela wanem long 01 yangpele pipel husat nau Iwoklong bagarepim laip bilong ol ne tukamapim hevi long femili ne komyunititeim ol I dningim hombru.

"Long trupele gutpela sindaun longkamap, bel isi na seken pasin I meskamep pesteim long 01 distnik level. Em Imas kamep namel long ol lide na dispela Imes kamep long lewa ne bel isi pesin.Ollide I mas sindaun na wokim dispela.

II H

. Sampela 01 pikinini bilong Bum long Saut Bogenvil.bihain taim bilong ol. Poto: VERONICA HATUTASI

1101 lida I no wok wanteim long bildim pislong distnik level. Planti bel isi ne sekanpasin I mas kemap long distnik level.

"Teim ol lide I kam fowed na ol I tokautlong 01 semting ne tok son long wanpelenarapela na sekan, trupela pis belkamep," Misis Ikilel I tok.

Long ol yengpela pipel, Misis lkilai I tokem I no long Siwal tasol long olgete hapbilong Bogenvil. Na em I singaut long 01lida long lukluk long en.

wan tru

I gat wan long

hombru em I bikpela samting insait longdistnik. Dispela I singautim wok bung wan-taim long famili, komyuniti, distnik neprovinsel level long mekim samting narausim hombru hevi na ol erapele soselhevi em I kemapim.

"Sapos ol lide I no get wenpela planlong helpim 01 yut na 01 yangpele pipel,em I soim olsem 01 lide bilong yumi 1 no,wok bung gutwantaim long bildim gUtpeiasindeun long distrik level," Misis Ikilal I tok.

Em I tok long teim pelt na hevi I stap yetlong pIes, em bin singautim ol men longbung wantaim nà wokim samting Iorikamepim gutpele sindeun bilcos em Ilukim 01 hevi dispela paitJ kemapim long01 men na pikinirli.

"Em bin hat bi14s pelt I stap. Tasol dispela I no bin stopim mipela long wokimsemtlng. Long olSande bihein long lotu,mipela I bin save bung wanteim ol men, 01yangpela na 01 men. Mipela I wok olsemgrup na mipela I mas skruim dispela woklong kemepim gutpela sindaun.

Taim PNG ami I bin kamep long Siwallong me 1992, mipela I kisim plen bilongmipela I go long 01. Mipela I no pret.Mipela I sindaun ne toktok wenteimkomenda bilong ol na ol I sapotim mipela.Mi bin wan stret olsem sepos hevi I go het,ol pikinini bilong mieple bal noget futse,’Misis Ikilal I tok.

Em i tok ol yangpela pikinini husat I get13 knismes I bin joinim ol BRA peitman nago inseit long pait.

Em i tok maski 01 marl I mamagraunlong Bogenvil, ol men I bin step entap long01 samting. Tasol ol men I no givap na 01bin skruim wok na isi, ol wok longkemapim bek gutpela sindaun I bin go het.

Strongpela lide men long Siwal husat Ilaikim gutpela sindaun I mas kamap bek,edukesen ne halt sevis na divelopmenlong Siwal na Bogenvil.

Visen 0 dniman bilong Misis Ikilal longbihain teim bilong Bogenvigl em longdivelopmen I mas kemap na dispelas Ikaramepim self reliance o pasin bilongwokim semting Ion9helpim ol yet na I nowetim helpim I kern, strongim kalse, turisim na olgeta pikinini Imas golong skul.

1.0 bilonglukautirn ol

. , mama napikinini men01 10 bilong reip, inses,ne child abuse o bagara

pim pikinini’long PNG i.senis pinis.OL bin glasim, skelim n senisim ol long mu tpnil

10, 2003. , ‘ ‘ ‘ ‘ ‘ :PN$ Igat nupela na strongpela Jo nau lorgsek

suel veilens na child abuse o pasin ‘bilong ‘bágarapim pikinini. 01 nupel Jo I givim moe pawa longlukautim 01 viktim o oJ Isin We ol i bacäpirnman namei warltaimna ol I kari9m bikpela mekim save trulong husat I bruim ol dispela rut KnlminelKód o Lolong Seksuel na Qfensis na Evidens Ekt em’oI bin

gesetirn long’ Epnil 1 02003. ‘ ‘ ‘ ‘.Sapos:yu save long sampelalain husat I bungirn

hevi long ol samting antap, pus nipotim long polls. 01men grup na 01 SlOS lain tu. Lanim lo I lukautim yu.

01 dispela 10 I karamapim tu 01 man na marl wekrismas bilong 01 I stap antap long 16 ylas.

Reip- I egensim o brukim 10 long fosim wanpelaman o men I slip wantaim yu.

I egensim to long putim sam bilong yu long mausbilong narapela sapos 01 I no givim tok orait bilongoI. I brukim 10 long putim han long as na sem bilongnarapela taim 01 I no givim tok orait. I brukim 10 longsuvim olo arapela samting long as na sam bilongnarapela. Na em I brukim 10 long man I fosim menbilong em long slip wantaim em sapos em i Ie o mogivim yesa bilong em.’ Man bal kalabus map long 15knismas sapos emi brukim wanpela longol Fo ya. Nasapbs trabel I bikpela tru, man i ken kisim laip kalabus. ‘

Moa long meks wik.

Kuk KonawantaimMERI WANTOK

Pinat Bata BiskitYu mas I gat:

I kap pinat bataI kap suga4-kap plaua1 spun bekingpauda2-pela kiausampela wara

Wel longkukim:

1-Miksim pinat batana suga wantaiminsait long bikpelaplet.

2-Tanim taruim mapem i kamap malumalutru.

3-Nsu, brukimtupela kiau na kapsamtmm insait long wan-taim pinat bata nasuga. Putim I go.

4-kapsaitim sam-pela plaua na bekingpauda I go daun longdispela pinat bata.

5-Kapsaitim warasi si go daun na yupaitim ol samting balol samting i halt gutinsait na I strong liklik.Noken kapsaitimtumas wara, nogut emi malumalu tumas.

6- Nau, grisimpraipan 0 hap kapa oplet am.

7-Hipim bikpelaspun long ol dispelasamting yu tanim namiksim pinis na kapsaitim I go daun antaplong kapa 0 praipan,nap wanpela biskit I

ken kamap long en.Yuken putim planti wan-taim long prampan.

8-Nau yu putim longaven na kukim napem I tan.

Men Wantok i laik savesaposyupela i savelaikun ol ston impela i saveprrntim Rait i kern long Men Waiitok, Word PuhIIshIftgCompany.I’O Box1982, Boroko,NCD o ring i kam long telipon 325 2500 na toktok long Veronica Hatutasi Yu ken salini olstontu long email wordg1oba1netpg

MERI NIUS " Pes9

yangpelana pasin biong be! isi

"Wenem kein futsa o bihain taim olyengpele bilong , Bogenvil I get? Yumiplenim wanem amting long 01? I Iükolsem yumi no p!enim wanpela samtinglong 01. 01 wanl’ ‘ing 01 I save pulim olne long dispele Nan long 01 I dningim

Panakel long Siwai.S Helen Ikilal I sanap long fran wantaim Enaha Kwa na Joji long pies

Page 10: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

Jenuari 6 - 12, 2005.

TOKTOKNATINGWantaim .. . . .. ‘: I

FUWUnSVD

I gat wanpela man I step insait long wenpelakomyuniti. Em i no smet tumas. Em i fat tasolbodi bilong em I sotpela tru. Pes bilong em i nogutpela tumas. Em I no wenpela meni men. Em Itu I no wanpela savemen. Wanpele lek bilong emI sot olsem na em i wokabaut nogut. Taim em Isingsing nek bilong em I save bagarap tru. Nembilong dispela man em MILO.

Maski em I wankein men olsem tesol em I getwok. Olgeta de em i wok long wanpela buk stoatasol em i no kisim bikpele pe. Krismes bilong emI klostu kamap 40 yia, tasol em i nO merit yet.Olsem ne sampela taim em i sutim tok long "Godbilong wanem God i no mekim gut long em.Bilong wanem God i bin kamapim/Wokim emolsem. I nogat wanpela men i save givim biknemlong em na laikim em.

Wanpela nait taim em I pinis wok na go longhaus bilong em, em i bin bihainim wanpela rot Ino gat lait long en. Wantu tasol wanpela strong-pela raskol I bin kemap na paitim em wentaimwanpela sap poket naip. Raskol I bin putim naipstret long nek bilong em na I tok: "yu givim mlmeni 0 bal ml kilim yu nau?"

Milo I bekim tok bilong em; "Sapos yu laikimmani, kisim tasol olgete mani bilong ml longpoket". Reskol I heriap na rausim olgete manilong poket na walet long Milo. Milo I step isi tasolna I no sunk likllk.

Dispela bekim I mekim raskol I eskim moe longem: "Yu no pret long indal?" Milo I tok: "Mi no pretlong indai. Mi no gat wenpele semting long dispela greun. Mi bilong God. Sapos yu kilim ml nau,em i mak olsem yu givim ml I go bek long God".Long harim dispela tok, raskol I askim Milo gen:"Yu wanpele Katolik?

Taim Milo I tokim em olsem em i wanpelaKatolik, raskol I bin pulim naip bek long nekbilong Miló ne em I tokim Milo olsem: "Mi wan-pela raskol bilong Pot Mosbi. Mi bin kilim nabagarapim planti manmeri pinis. Pastaim, ml tuwanpela Katolik. Papa bilong ml I save paitimmama bilong ml na mipela olgeta pikinini bilongem olsem na laip bilong mipele I pulap long hevina wan tasol. I nogat amemes long laip bilongmipela. Klostu olgeta de Papa bilong ml savespak. Wanpela nait taim em I spek na kam beklong haus, klostu em i kilim ml. Dispela laip inseitlong famili bilong mipela I bin pusim ml longkamap raskol long dispela pies". Em I tokim Miloolsem; "Mi no save krai long leip bilong ml. Tunaittasol ml krai long pes bilong yu taim ml stoni longhevi na wan ml bin kanim map neu. Mi no savebilong wanem ml krai. Mi olsem wenpela long-long man i krai long pes bilong yu".

Bihein long bungim Milo, dispela raskol, Itanim bel na kam bek long Iaip bilong em olsemwanpele Katolik man insait long komyuniti bilongem.

Olgeta semting map long al bilong God.Tingim gut, yumi wan wan i get prais bilong em.Yumi wenwan I die tumas long al bilong God, naem i laik bel yumi olgeta I mas stap amemasolgeta taim.

gBLE

4UA N

"Yumi maswókabaut long lait."

God I save laikim yupela tru, ne yupela I steppikinini bilong em. Olsem na yupele I masbiheinim ol pasin em yet i save mekim. YupelaI mas wokabeut long pasin bilong leikim truarapela, olsem Krais I bin leikim yumi tru nagivim laip bilong em yet bilong helpim yumi.Em I givim laip bilong en long God olsem ofa iget gutpela switpela smel. Yupele I nokenmangalim 01 semting bilong arepela. Tokbilong ol disepla pasin tu I noken kamap likIlkflamel long yupela. I no map yumi menmeribilong God I toktok long 01 dispela kain pasin.Yupela I noken mekim tok doti na tok kranki natok pilel nogut. Dispela lain pasin em I no maplong yumi mekim. Nogat. Moabeta yupela I toktenkyu long God.

Efesus 5: 1 - 7

SIOSNIU& WANTOK

Caritas PNG mekirnsingaut long helpim

Veronica Hatutasi i raitimGUTPELA bekim I wok long kamap long

apil o askim long helpim we Ceritas PNGI putim I go long pablik na ol sios membalong givim I go long ol pipel bilong Saut IsEsie nijon we sunemi o solwara I solep Ibagarapim na kilim del ol.

Bikpela birua tru I bin kamep longKrismas taim, Disemba 26, teim bikpelaguria tru I bin mekim solwera I solap nakilim dal moe long 150,000 pipel nakemapim bagarap long moa long milienpipel long Aceh provins long Indonesia,Tailen, Sri Lanka, India, Maldives,Bangladesh, Myanmer na likIlk lain longsempele kantni long Afrika. Mak bilong oldaiman I senis na I wok long go antap yetbikos ol I painim yet 01 bodi.

Ceritas em I han bilong Katolik Sios naem I wanpela intanesenel helpim ogenaisesen I step long olgeta hap bilong wol wesios I step long en. Deputi NesenelDeirekta bilong Caritas PNG na kodinetabilong helpim I go long sunemi apil bilonghelpim ol lain kantri na pipel long Saut IsEsia, Raymond Ton, i tok em I amemaslong bekim I kam long pablik long apil weCarites PNG I putim kamep. Dispela apillong helpim bai step inseit long tupela wiktasol.

Em I tok I nogat mak dispela apil Imakim long en tasol skelim long 01 19-Katollk dalosis insait long kentri, K20,000em likIlk mak bilong helpim em i lukluklong en.

Carites I putim apil I go long pablik na tulong olgeta Katolik pipel long PNG insaitlong wanpela pas ogeneisesen I salim Igolong olgete bisop long PNG.

"Olsem hap bilong bikpela famili,Kristen pasin bilong yumi I singautim yumilong helpim 01 lain i bungim bikpela hevina pen na tu lusim 01 famili memba bilong01 long dispela bikpela hevi sunami Ikemapim," Miste Ton i tok long apil leta

Canitas PNG em i hen bilong CaritasIntanesenelis I beis long Itali. Mani weCaritas PNG I kisim em ci bel bungimwantaim na givim I go long CaritasOséenia we bai putim wanteimol dispela

Taim bilong givimTAIM nau olsem bikpela begerep

bilong sunami I kemap long Saut IsEsia em i tes o traim taim long 01 man-men bilong graun long kem fowet nagivim helpim, Jenerel Seketeni bilongKonferens bilong oI Katolik BisopCBC, Lawrence Stephens i tok.

Em I tok bikpeia bel son tru I kamaplong 01 plenti tausen manmeri I bin delna planti milien moe long 4-pela kantriI kisim bagarap na lusim olgeta samting bilong ol I stap. Na em ii hop 01donesen we ol ogenaisesen na grup Ibungim long helpim 01 bel ol I lukautim01 na givim gut long 01.

Em I tok tu olsem bel gutpela longPNG I givim helpim bikos taim hevi Ikamap, hariap stret ol ausait kantni naogenaisesen I save helpim yumi.

"Em bai gutpela tru sapos PNG Igivim moe bikos olgeta taim, kantnibilong yumi I save kisim helpim I kernlong ausait taim yumi bungim birue,hevi na bagarep. Mi bilip helpim ol Ikisim bal go gut long ol na I helpim olgut. Yumi ken tok tenkyu long AmerikaIgivim gutpela helpim nau. Mi amamaslong lukim na hanim long nius olsem olmanmeri long 01 stnit bilong Kualalumpa, Bankok na Jakarta I givimhelpim, maski dispele bikpela hevibilong sunami 0 solwara I solep I

01 I bungim long Pasifik rijon, Australia neNu Silan na givim I go long CaritasIntanesenelis na em bal givim donesen Igo long Canitas Esia long tilim I go long onetwok bilong 01 insait long 01 wan wankantri hevi bilong sunami I kamap long en.

Taim Mista Ton i askim ol Ketolik pipelne pablik long givim helpim I tok em i taimlong yumi helpim ol lain I stap long hevibikos planti taim, PNG I save kisim helpimkwiktaim long eusait long taim em Ibungim hevi.

"Long makim maus bilong Canitas PNG,ml selim bikpela bel son tru ne laik givimlikIlk helpim aninit long netwok bilongmipela long soim belsori bilong mipela.Mipele tu I save kisim hevi na pen long 01kain birua na dispela em 01 brata susabilong yumi I stap long hevi na yumi givimhelpim long 01. Moe yet, em i teim bilongyumi long putim han bilong yumi I go eut

bagarapim laip na sindaun bilong 01 naplanti I no sindeun gut neu. Disasta ohevi I begarapim planti kantri, klasa nakain kain pipel na em I taim neu longwol I soim helpim,"Mista Stephens itok.

Em I tok dispele hevi na bagarap nawok long bungim mani long helpim olpipel mekim tingting bilong em I gobek long taim bilong bikpela sunamilong Aitape long Sendaun provins nehariap fan resing na helpimwe 01 pipelbilong Is Nu Bniten I bin wokim.

"Mi wok long go long Nonge na olpipel husat I bin bungim hevi bilongmaunten pala I wok long pusim wilberolong resim meni long ol Aitape pipel wesunemi I bagarapim ol.

"Leit Sir Alkan Tololo na pipel I binkarim ol donesen I go long AsbisopKarl Hesse na em I tok ol pipel I tingimbek helpim we pipel bilong PNG naausait I bin givim long ol long 1997maunten pale hevi na 01 I helpim bekol.

"Long dispela, yumi lukim gutpelalewa bilong pipel long helpim wanpelanarapela na dispele I mes kamap tulong dispela bikpela birua I kamap longSeut Is Esia we neiba bilong mipelaIndonesia i step insait na bungimbikpela hevi tru," Miste Stephens i tok.

na soim Kristen pasin olsem yumi savetok yumi wanpela kristen kantni long 01dispele kantri long Esia we I bilong 01 arapela 5105 olsem Muslim. Budis, tru sam-pela em 01 Kristen na ol arapele moe,"Miste Ton I tok.

Em I tok i gutpela long givim mani bikosem bal hat long salim 01 arapela semtingolsem klos na kaikal samting bikos em balkostim bikpela mani gen long salim I go.Tasol em I tok sapos sampela lain i givimol klos na kaikal samting, 01 bal salim nakisim mani long em na putim wantaim 01arapela mani donesen na salim I go.

Olgeta doneseñ em ol bal givim luksavena ol bal rekotim olgeta donesen. Sepos01 memba bilong pablik I leik salim helpimmani long Canitas PNG, yu ken wokimdiposit I go long Ceritas PNG, Akeunnambe: 717856801, Westpac BankLimited, Waigani Branch.

Gutpela piksalong helpim

GUTPELA piksa long helpim na bel son I woklong kamap long 01 lain i del na kisim bageraplong sunami long Saut Is Esia.

Wanpela marl bilong Morate Setelmen I bingo wantaim pikinini bilong em i bin go kamaplong opis bilong Caritas PNG long Gordons neeskim long wanem helpim em I ken givim longhelpim ol kisim I kisim bagarap.

"01 famili, wanwen man na husat moe i woklong get lewa na bel son na 01 1 givim. Wenpelalong ol em wenpela dispela men bilong MoretaSetelmen I bin kern wentaim pikinini bilong emne askim mipela wanem helpim em map longgivim. Na ml tokirn em wanem samting yu givimbal helpim. Na ml save dispela laik bilonghelpim 1 kern insait long lewa bilong em,"Raymond Ton em Deputi Nesenel Dairektabilong Ceritas PNG na man husat I go pas longCaritas PNG Sautis Esia Sunarni Apili tok.

Em i tok laki ne men I save long nit na em Ilukim apil bilong Cerites long niuspepe na em Igo long painirneut na bal I go lukim 01 lain bilongem na I kam bek.

Mista Ton i tok long nau, I gat 4-pele grup Iwokim apil long helpim ol sunami lain. Em longNCD membe Bill Skate na Embasi bllongIndonesia, Ceritas PNG, Sri Lanka komyuniti naPNG Red Cross.

. 01 woklain bilong Caritas PNG lephan - rait, Jack Siroi, RaymondTon, Tas Maketu na Cathy Bolinga. Poto: NICKY BERNARD

Page 11: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

WANTOK

God i stap. . . Bisop Peter Fox bilongAngliken

Sios i givim tingting long sunamiTAIM bikpele birue I kamap, pipel I save putim

askim long God i sanap long wenem hap long oldispele semting.Sampele I save sutim tok long emna tok God I givim mekimseve long 01 lain birua Ikemap long ol. 0 ol I tok God i no bisi long 01.Dispele I no stret. Mipele I no kirep nogut olsempipel I peinirn ol arapela lain long sutim tok longrong na birue pasin I kamep. Olsem Jisas I bin dellong diwel Knuse long kisim pen tesol em I nowokim wanpele rong. Olsem Buk bilong Isaiah Itok, "Em bin kisim rnekimseve long rong bilong 01narepele."

Neu teim mak bilong ol pipel I del long biruabilong sunarni long Esia I go antap long 150,000pipel na kos bilong ol hevi na bagarap I go antaplong milien na 01 lain I kisim bagarap, i lusirn olfarnili mernba, sampela i leik sutim tok long God.sampela I tok, "Sepos Papa God i leikim tumasmipela, watpo em i no bin stopim solwara I solap

‘ we I bagarapim planti leip, bagarapirn 01 haus nakamapim bikpela pen ne hevi long plenti pipel?

Tru, sepos yumi skelim gut yumi, bai yumi ‘kliagut. Wol I no save wok olsem. Yumi noken sutimtok long wenpele men o netsa. Meunten pale,gurie, strongpela win ne raunwin em ol I hap bilongrot we graun I kamap ne em I save senis. Mipele Isave emamas long 01 naispele samting God Imekim kamep tasol mipele I mas luksave olsemwentaim 01 neispele ne gutpele semting I get tupen, Wan, hevi, sik na del. Wetpo na wol o graun Iolsem? Mi no save. Mi save tesol olsem plen longKniesen I no bilong wenpela leiptaim tesol o wantausen yla. Plan em I bilong oltaim olteim na hap

SI1D$ItYS

we?bilong plan we likIlk planet bilong mipela greun Istap long en em ol I skelim long 01 bilien yle na I nodispela begerap sunami I kemepim insait longwanpele wik.

God tasol bal putim mek long eternity o laip balstep olteirn. Samting we yumi ken wokim em longluksave long God olsem em i get plen long planetbilong yumi na eskim wanem wok bilong yurni longplen bilong em.

Mi save tu olsem Kristen olsem tru yumi meskanim pen na hevi long dispele graun, God I stepwantaim yumi na nemel long ol dispela I kisimbikpela begarep na ol I brukbruk nebeut. Em I stepnemel long 01 menmeri I helpirn long ribildim pIes,ol lain I hilim ol ne ol edministreta bilong nilip ohelpim wok. Kruse em I sainmak olsem sapospenna hevi I hap long dispela wol yumi step long en,pesin bilong son, strong na kirep bek tu.

God I wok long givim mekimseve long yumi?Noget tru. Em bin dai long seivim yumi long ol kainmekimseve yumi map long kisim. God i save kealong 01 laik kerim pen? Em Ikea sapos yumi wokimwankain. Watpo em I no rausim pen? Bikos em Iget.gutpela plen long yumi wan wan na sapos yumilainim long eskim 01 nerapela olsern em i leikimyumi, yumi mes serim pen wanteim em.

Olsem ol pikinini I krei long tudek olsem "0 papa,mipela I paul na mipele I no map long luksave." Naem i tok, "Mi I no map long mekim kIle bikos yupelaI yengpele tumas long wol long lukseve. Tasolholim hen bilong ml ne ml save olsem ml get laiklong yupelà."

Yumi malolo ne tingting, glasim ne skelim naaskim 01 askim we bal kamapim sempele gutpeletingting long dispela kein tairn. Bel yumi wokimwapem samting long hélpim 01.

Pop Jobn Paul 2 askim sapotlong ol Kristen manmeri

HETMAN bilong Ketolik sios longwol pop John Paul 2 I askim 01 biliprnanmeri long sapotirn ne givimbilong helpim ol pipel long SautisEsie we sunami I givim ol bikpelahevi, bagarep na dai long 01. Na nauI get pret long sik na del bai bungirnplanti gen long ol

dispele we i no bin del long birue.Taim Pop I tok em I step wenteim ol

pipel I kisim bagàrap long preiabilong em, em i luksave tu long intenesenel komyuniti ne ol plàntihumeniterien o helpim grup husat Ikern kwik long helpim 01 pipel longIndonesia, Sri Lanka, India na Teilenwe bagerep i bin bikpela moe neplenti tausen tru I del na planti milienmoe i noget heus, I kisim begerap nalusim 01 farnili bilong ol.

Em I tok planti sios na ol saniti ogeneisesen I givim helpim bilong olpinis long dispela hevi

Long wankain taim tu,Konferensbilong oI Ketolik Bisop long Sri LankaI singaut long ol pipel long strongim ol

yet long dispela taim bilong hevi. Naol I askim 01 Katolik pipel na ol arapela long helpim ol dispela I bungimhevi, maski ol I bilong ol nerapela lotu0 tokples.

Presiden na Jenerel Seketeribilong Episkopol Konferens BisopJoseph Vianney Fernando na MariusPeirus I askim ol dispela I step longhap hevi I kamap long en bilong step151 na biheinim 10 na ol dispela I laikwokim trabel long noken na nokenwokirn profit long hevi bilong 01 arapale brata na susa bilong ol.

01 I askim tu 01 dispela we hevi I nokisim 01 long givim mani na ol arapelahelpim I go long oI dispele I step longhevi. 01 bin askim tu ol Katolik pipellong bung wantairn ne pre long askimBikpela I givim strong long deunim 01bikpele birua olsem.

"Dispela tairn bilong bikpela son Isingautim mipele long kern bungwenteim ne pre reunim ol lain we dispela bikpela birue I kamapim hevi nebagarap," ol Bisop i bin tok.

. ‘ mJenuari 6 - 12, 2005 Pes11

01 Katolik pipellong Amerika givirnK25 milien helpim

KATOLIK Rilif Sevis CR5 bilongAmerike bal givim K25 milien olsemimejensi rilif ne tu, long karimeut olarapele pnogrem long helpim 01 pipelbilong Saut Is Esia we bikpele sunaml is bin begarapim 01 wenpela debihain tasol long Knismas De.

Dispela manimek em I bikpele trune I US $10 milien sot tasol long dispela manimak we gevmen bilongAmenika I katim long helpim 01 kantriwe sunami I bagarepim tru.

Mek bilong pipel we sunami I kilimI abrusim 150,000 pipel nau.

Na plenti milien pipel moe longAceh provins long Indonesia, Teilen,Sri Lanka ne India I noget heus,nogat klinpele ware, kaikei omerasin.

CR5 I step long Baltimo Stat longArnenika na em I opisel intanesenelhumenitenien ogeneisesen bilong 01Ketolik kornyuniti long Arnerike nemeni mek ogeneisesen I givim em iwenpela bikpele helpirn donesen wewenpele grup i givim long wol I kemmap long neu.

"Mipela i mas wokim samting longhelpim ol pipel long hevi ne givim

long laik ne gutpele tingting longhelpim 01 lain i step long hevi," KenHackett em Presiden na SiefEksekyutiv Opise bilong CR5 I tok.

Mausmeri bilong grup CarolineBrennan I tok 01 bal givim aut manilong 01 progrem ol I kiirepim bilonghelpim pipel long em.

01 woklein bilong CR5 long SeutisEsie nijon I wok neu wentaim 01espIes poroman grup long India, SriLanka, Tailen ne Indonesia longkirepim ol progrem long helpim pipellong en long balm kaikel, were, haus,maresin, klos na ol semting longyusim long kuk, kaikel na slip long 01.

Asbisop bilong Wasington emKadinel Theodore McCernick bal lukluk raun I go long Sri Lanka longlukim em yet ol begerap we sunami Ibin kamapirn long hap.

Em bel lukim na kisim ol nipot I gobek long 01 atoriti ne pipel bilongArnerika na ol I ken givim helpim.

Asbisop Theodore bel reuri I golong Sri Lanka long neks wik TnindeJenuani 11.

Dispela helpim bai emernasim 01pipel long hap.

Angliken Siosbai sapotim GavmanVeronica Hatutasi I raitim

ANGLIKEN Sios long Papue Niugini bei sapotimol fan resing wok we Nesenel Gavman I wokimlong helpim ol pipel long Saut Is Esia we sunami Ibegarapim 01, Bisop Peter Fox i tok.

Em I tok em ne lain bilong em i wok long bungwentaim ne skelim ol toktoks long traim luksavewanem ejensi ol bei givim sapot long ol fenresingne helpim wok.

"Mipela map long wokim wenem samting?Olsern wenem long mipela map long .sepotim

Nesenel Gavman long ol wok em bei mekim.Mipela i wetim tasol gevrnan long tokaut long pIesbilong em ne bel mipela I sapotirn," Bisop Peter Itok.

Long wenkain teirn tu, Bisop Peter i singeutim olAngliken 5105 membe long sapotim 01 pipel I del nabungim hevi long Esia sunemi. Na bikpela samtingem i tok em long sepotim 01 narapela grup husat Igivim helpim.

Em I tok tu olsem em I leikim bal 01 Intefeit grupI buiig wanteim na wokim samting long helpim 01lain long hevi.

. Wanpela man. Rizal Shah Putra husat I bin kisim bagarap longbirua bilong sunami long Malaysia. Tupela lek bilong em ibagarap. 01 niuslain I wok long traim kisim stori bilong em. Poto:AP/ANDY WONG

Kaiba bilong Kflg...Narakain Kaiba I op long Mosbi long dispela wik.Cuisine Melanesia em nupela pIes yu ken painim kaikai bilong PNG stret na tu, kaikalbilong strongim bodi na spirituel salt. Vitus na Emily Dalma bilong Simbu provins em01 papa bilong dispela nupela kaiba i step long First Heritage bilding klostu longHoliday Inn long Waigani. Lukim stori long neks wik. Grace Maai, Faith Kene emtupela susa na Pasto Jeremiah Wala I lukluk long 01 Baibel naol arapela lotu buk wepabllk map long balm hia taim 01 I kam long painim lans, ti o dma.

Poto: A/VA TAMATE-PNG BIBLE SOCIETY

Page 12: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

Jenuari 6 - 12, 2005

Nius BilongHIV AIDS

Tok LukautWantaiiii

DavidEphraini

YES welkam nau longnupela yla 2005. Long dispela yla bal yumi toktok nepainim aut 01 planti nupela olrot long daunim na stopimHIV AIDS long bagarapirnkantri bilong yumi.

Long las yla 2004, ml bilipolsem yupela 01 rita bilong mlI bin leinim planti nupelasamting long. daunim na aburusim HIV AIDS long laipbilong yupela.

Long dispela yla bal yumistat wantaim 01 nupela het tok0 gol, long helpim yu Iuksavelong wokim wok bilong daunim na brusim HIV AIDS.

Bikpela hat toktok bilong2005 em long "Noken lerimtudak pasin bilong bipo Ibagarapim gutpela futsabilong yumi." Dispela emlong toksave olsem semtingbilong las yla em I go pinis.Nüpela yla I kam yumi lainimna mov I go insait wanteimbel isi. ,

Mi laik tok olsern HIV AIDSstep pinis long kentni. 2004 Igo pinis ne 2005 I kam pinis,yu get wenem kain tingting‘neu long deunim HIV AIDSlong kantni. Tairn nau bilongwok bung wenteim.

Sepos yu wenpela man omen we yu wok long pret yetlong 01 helt ripot olsem long2010 0 2020 planti rnanmeribal del long HIV AIDS. Emneu I taim bilong yu long lain-im moe long HIV AIDS.Dispela I ken helpim yu longebrusim HIVAIDS ne tu I kernhelpim yu long deunimnambe bilong 01 manmenihuset I bal del long HIV AIDSolsern ol nipot I tok.

Mi bilip 2005 bal I hat moena ml laik tok olsem yurnisave kolirn yumi yet kristenkantni, em nau taim bilongsoim stret kale bilong kristenkantri long wol long dispelayla.

HIV AIDS step pinis nupelayle I karn bel yumi wokimwanem neu? Noken lanirnpesin tudak bilong las yla Ibegarapim dispela yla. HIVAIDS step pinis tingting gutna wokabaut long yla 2005.Hepi Niu Yla.

2005 em I nupele yla nalong tok lukeut bal ml toktokstrong long yupela 01 ridesbilong ml long stat kirap netoktok strong long daunim nereusim HIV AIDS long kantnibilong yumi.

Dispela yla bal hat moa newanem semting yu leinim lasyla noken lus tingting.Dispela bal helpirn yu aburusim birua olsem sik HIVAIDS.

Long daunim ne rausimHIV AIDS yumi mes hanimtoktok bilong ol manmerihusat I save kempein longdaunim HIV AIDS.

Pret I save kern long 01rnanrneri teim 01 I no saveherirn toktok. Planti pipelbilong yurni I no save long ntna nait. Long helpim 01 yurni01 menmeri husat save longnit na rait Imas toktok na soimgutpela rot we bal helpim 01long luksave long dispelabirue HIV AIDS.

Wantok helpim wantokpasin em 1 gutpela not bilonghelpim 01 narapela.

Tasol dispela pesin I woklong del isi isi. Teim divelopmen I wok long kantri bilongyumi.

Planti sevemenmeni I savetok divelopmen I gutpela longikonomi bilong kantni tasol Inogut long pasin kestombilong yumi.

Long holirn yet pasin kastorn bilong yumi 01 het man-marl bilong pIes i mas toktokna peinim rot bilong kisimintres bilong ol yengpelamenmeni.

Neu yet planti yangpele Ipaul yet long pesin kastombilong 01 ne long kinap bilongHIV AIDS long kantri dispele Imekim Ihat moe.

Yumi mas stat long holimstrong ol pesin kastom bilongyumi. Dispela I ken helpimlong daunim HIV AIDS. HIVAIDS stap pinis tingim naholim strong pasin wantokhelpim wantok.

AIDS, Lo ne Ode, Preirnerihelt ke na ol erapela hevi I binpasim rot bilong kentni long goyet long divelopmen long las30 yla.

"Mi bilip olsem save na mapinfomesen bal givim pawalong 01 pipel long daunimpasin bilong las long luksave"em I tok.

Miste Maxtone-Graham Ileik strongim edukesen tuinsait long kentni.

Plen bilong Mista MaxtoneGraham em long mekirn ollnfomesen Risos Santa insaitlong ilektoret bilong em napulepim 01 wantairn olkompyuta bilong 01 lain longpIes long kisim sampela savelong rot bilon yusim kompyuta.

Luksave long ol hevi i stapinsait long PapuaNiugini

PASIN bilong las long luksave I ken kamapim bikpelahevi insait long kornyuniti nakentni long wanern rnipela I nolaik long luksave long 01 heviwe i wok long bungim mipela.

Memba bilong AnglimpSaut Waghi, Jamie MaxtoneGraham, i mekim dispele toklong Niu Yla toktok bilong emI go long ol pipel bilong ilektoret bilong em ne tu longolgeta menmeri insait longPapua Niugmni.

LikIlk 0 nogat infomesen otoksave insait long 01 distnik Iwok long lukirn 01 pipel I staplong tudak long planti samtingwe I wok long daunim diveloprnen insait long kantni.

Miste Maxtone-Grahem Itok kain 01 hevi olsem HIV

HELT na EDUKESEN NIUS

Tisabai go

DesneyKoimo I raitimWANPELA leksere o tisa bilong

Yunivesiti bilong Pepua NiugmniUPNGbai kamap ges Ieksena long4-pela yunivesiti insait long Yurop naYuneitet Kingdom ne bal ritim wan-pela pepa bilong em tu long wanpelaintenesenel akaderni konfrens longYuneitet Stets ov Amerike long dispela mun.

Profesa Kenneth Surnbuk husat Iget digri olsern Dokta ov Philosophyne tu long dispela het tok Lingustic o01 tokples bal mekim dispela wok-ebaut.

Profesa Sumbuk I tok dispela kein

bilongwok

ol wokabaut I soim piksa bilong UPNGlong wol insait long intanesenelekademi map.

Em bal statim toktok bilong em longGraz Yunivesiti long Austria longJenuani 18 na bihain bal go long olarapela 01 yunivesiti olsem Surreylong Yunaitet Kingdom na OxfordYunivesiti.

Profese Sumbuk I bin givim toktoklong ol kain papa olsern pastairn nabal em I mekim wankain long dispelayle.

Pepe we Profese bal toktok long embei lukluk long Lingustic Ecology wenau yet I wenpele nupela rot long

UPNGovasis

rises bilong 01 tokples.Em I tok plenti manmeni na Gavman

tu I no save yet olsem 01 kain kain tokpIes insait long wol we Papua NiugmniI wanpela bilong ol dispela pIes ibikpela sernting.

"Dispela stadi bilohg ol kain kaintokples I lukluk long rot man nau i steplong wan wan hap pIes bilong em natu long rot we mipela I ken lukautimdispela tumbuna pasin insait long wol"Profese Sumbuk I tok.

Profese Sumbuk bal lusim kentrilong nemba 6 de bilong dispela munlong go rnekim dispele bikpela wok-abaut bilong em.

Savemas kam bek long PNGDesneyKoimo Iraitim

AS TINGTING bilong selim 01sumatin I go stadi long ovasis embilong ol long bningim bek wenem kainsave 01 I kisirn I kern bek ne divelopirnPapua Niugmni.

John Davidson huset I bet bilongAusAID inseit long PNG I mekim dispela tok bihain long em i tokeut longnamba bilong 01 lain huset I winimADS skolasip long go stadi longAustralia.

Nembe olsem 130-sumetin bei gostadi long Australia long 2005 aninitlông Australian Development SchemeADS. Wenpele skolasip aninit longADS I save kostim olsem K70, 000longwenpela yla na I save karamapim

. tu we tiket long go long Australia nakern bek, skul fi na ol arapela fi olsemhalt insurance, poket mani na potnait

mani long step long bilong ol longAuetralie.

"ADS I save givim sans long 01sumatin bilong PNG ne 01 arepelaDiveloping kantni long go skul longAustralia," Mista Davidson i tok.

01 sumatin husat I winim dispelaskolesip em 01 I putim 01 eninit longwenpela 6 mun seleksen bilong lukimsepos ol I get dispela jenerel elijibilitina spesifik save 01 I gat pinis longPNG. Dispela rot I bilong lukim sepos01 Igatbikpela save map long ol I kengo kamapim resis namel wantaim olsumetin long skul bilong ovesis.

Dispela 130 sumatin husat bal goskul long Australia bai bringim nambabilong olgeta PNG sumetin I go antaplong klostu 400. Namel long dispela1 30 sumatin 48 bai mekim postgraduate stadi, 52 bal mekim ol setifiket,diploma na advens diploma stedi, 26

bal mekim undergraduate digni ne4pela sumatin bel mekim PhD stadibilong ol.

Miste Davidson i tok 01 bel mekimdispela ol stadi program bilong 01 longwenwen bilong 01 19 yunivesiti maltlong Australia.

Skolesip em 01 I givirn long tnipelaketegoni. Namba wan em pablik sektawe Gavman I ken makirn ol lain longgo skul, tu em 01 privet aplikens husat01 karnpani I ken sponsanirn ol nanamba tn em open katagoni we 01 Isave kisim 01 lain husat ol yet I aplaibikos 01 I get gutpele mak ne I pilimolsem 01 map long resis insait long 01ovasis skul.

Dispela 130 sumatin em 01 I mekimkem long olgeta pnovins bilong PepuaNiugini na bai lusim kantri nemel longmun Jenuani na Febuari bilong 2005long go long Australia.

WANTOK

Hatwok karim kaikai...uklik Joe Kanekane i go kisim setifiket bilong em long han bilong01 bikman bilong skul long las yla taim em I laik pasim skul. Poto: YAKAM KELO

Page 13: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

WANTOK

long yupela olgetaPestaim tru yumi en tokamamas long yumi

yet long winim pinis dispela yla na bungirn gennupela yla.

Nupela yla I kern wentaim 01 nupele selensbilong em. Yumi mas redi long bungirn 01 dispela salens.

Yumi mas noken lus tingting long ol pren,wantok na femili bilong yumi. Yurni tok hepi niuyle long ol. 01 I step ne yumi step. Sapos yuget birua wantaim wenpela oreit yumi massekan na pogivim rong bilong ol. Yu ken statirnnupela yle wantaim nupela na gutpelatingtingna klinpela bel.

Planti man na men neu bal Iwok long mekirnprornis long bihainirn sampele kain laip I savegivim bel isi long ol. Nu yla em taim tru longstetirn dispela senis. Plenti bal prornis longlusirn 01 kainkain pasin I save givim bel hevilong ol. 01 kain pasin olsern kros, pelt, birue,stil, raskol, les, giarnan kusal. Em i gutpela tru.Bikos 01 dispele pasin I no save karnapim ama-mas na gutpela sindaun. Olsern na yurni messenisim na rausirn olgeta dispela pasin longlaip bilong yurni.

Mi laik bringim long yu wanpela stoni bilongsenisirn laip.

Patrick ann I wanpela yet ne I bilog pIesGoilala long boda bilong Morobe ne SentralProvins. Tasol nau em I step long Hohola basketbol kots na em I bungirn ml. na em i storilong ml olsem:

Mi wanpela man bilong slip na kirap wantairnmaniwena. Em Ikeikel bilong ml tru. Long pIesbilong ml dispela mariwana I save gro wail.Wanpele de ml bin painirn sik. Na ml wok longting olsern ml kisim 51k malaria. Tasol peninsait long bodi I no save pinismaski ml kisimklorokwin. Mi save kisim pen long het, lewa naolgeta hap bilong bodi bilong ml we blut I saveron long en.

Wanpela de ml kisirn sampela pren bilong mlI go long Mosbi na lusim 01 long Tapini pIesbalus. Long hap ml kisirn wanpela WantokNiuspepa na nitim. Mi ritirn stori bilong haumeniwana I save begerepim leip bilong men.Mi nitim na ml ritim gen. Na ml kisim tingtingnau. Na ml lainirn pinis olsern rni kisirn 51k longmaniwena na I no long malaria. Inep long nauml promis long bal ml noken tasirn rnaniwana.Mi lusim olgete. Na ml lusirn Goilale na ml karnpinis long Mosbi.

Em stoni bilong Patrick.Planti yut I wok long smok maniwana tasol ol

I no save olsern dispela srnok I wok longbagarapirn halt bilong 01.

Maniwana em I drag nogut. Em i get 421 olkernikel kompaun posin nogut I step long em.61 bilong ol dispela Kemikel kompeun ol I kolirnol Delta-9tetra hydni Canabihol o THC. Na dispela THC tasol I save bagarapirn helt bilong olman. 01 dispela 61 THC I save laik long keikalgnis bilong 01 man. Na long bodi bilong man Igat kain hap pIes olsern het kru, hat, leva, lang0 bokis win, kidni o bokis ware, pIes bilongkamapim nupela laip na nupela bebi I step longbel bilong mama Ihap bilong bodi we i get gris.

THC I save stap longpele tairn tru long dispale hap bilong bodi map long tupela o tripelede. Na long dispela taim I ken kaikal nabagarapim bodi. 01 salentis I no painirn autwanem ol arapela 360 kernikel kornpaun I stepyet i save wokirn insait long bodi. Sapbs yuwanpela man i save smok rnariwana I rnoabeteyu lusirn olgete nau. Yu ken lukautirn bodibilong yu wantaim gutpela kaikal, malolo napilal spot.

Long dispela yla 2005, yumi bal lukluk I goinsait rnoa yet long ol kain kain nupela drag Iwok long kern insait long Papua Niugmni. Nokenlusim Wantok. Ritirn long olgeta wik.

NIUS NABAUTPlanti stail I

Joe Ivaharia I raitim

PLANTI pipel insait long kantri I binkamapirn kain kain pilal na 01 samtinglong amamasirn nupela yla 2005 na tokgutbal long 2004.

01 bin mekim ol likIlk pati bilong ol yetlong haus na enia bilong ol we i no bin get01 kain bikpela trebel olsem 01 anapela yla.

Na dispele em yurni mes tok tenkyulong 01 polls manmeri long wanwan hapsenta bilong kantri long kamapirn 01 rotblok ne karimaut 01 petrol long ol stnit na

. kompaun wanteirn ol pies o setelmenerie.

Long Mosbi yet planti 01 bikpela naitklap olsern Lernane Gold klab, The

Norninesen bal Op Mande, 29th Novemba 2004

Norninesen bal Pas .Mande 10th Jenuari 2005

Postal Vot bel Stat Mande 24th Jenuani, 2005

Postal Vot bal Pes Fraide 25th Februani 2005

Eleksen Risel Trinde 4th Mas 2005

Jenuari 6 - 12, 2005

Hepi Nu Yia 2005

es13

kamap long amamasimnm ylaJunction, Warehouse na Star-gazer wan- Long 01 wanwan haus na pIes ol farnili Itaim 01 arapela likIlk klab I bin karnapim 01 bin mekirn ol mumu na kuk long niu yla debikpela pati bilong 01 gas bilong ol. stret Janueni 01 , 2005.

Olgeta klab I bin pulap tru bipo long 10kilok long nait na I no bin get spas longinsait long klab na ausait tu long ken pakwe i bin pulap tru.

Long Larnana GQld klab 01 I binkarnapirn 01 pale woks we dispele I savekemap long olgeta yla.

l2kilok long biknait strat 01 I laitim neskal I bin pulep long kainkain kala tnu longdispela 01 pale woks.

01 peti long ol klab I bin go pinis long 6kilok long bik moning na planti bilong 01pati manmani I go bek gen long hap bilong01 na pati moe yet.

Sampala bilong 01 kornyuniti I binkarnapirn ol spot pilal olsern ragbi hg, volibol, natbol na kniket long amamasim dispale del.

Son tru planti p1k tu I bin lusim laipbilong 01 long go step insait long rnurnu napulapirn bel bilong ol pipel.

Olgeta strlt I bin stap arnti o nogat mamen long rot bikos olgeta Iwok long ama-mes inseit long hap erie bilong ol.

Dispela niu yle em karnap gut stret.Yumi rnas mekim wenkain olsern dispeleyle tu.

AMALGAMATED GENERAL WORKERS UNION OF PAPUA NEW GUINEA

AMALGAMATED GENERAL WORKERS UNION OF PAPUA NEW GUINEABIENNIAL GENERAL ELECTION

Mipele arnames long tokseve olsarn 01 Nesenel Eksekyutiv Komiti bilong Amalgamated General Workers Union of PapueNew Guinea tern bilong ol long opis em pinis nau na nupela ileksen bal karnep neu.

Ms Vagi Maraga bilong Electoral Commission of Papua New Guinea opis bal renim dispala ileksen olsem Ritening Ofisa.

01 Eksekyutiv Posisen 01 rnernba bel makirn rn:

I . Presiden - wanpele tasol ne I step long Mosbi2. Namba tu Presiden - wanpela tasol na I step long Mosbi3; Vice Nemba tu Presdien - wanpele tasol na I stap long Mosbi4. Trustee - tripele 3 Istap long Mosbi5. 8-pele korniti olsem

I. Management Employees Representativeii. Professional Employees Representativeiii. Technical Employees Representativeiv. Clerical Employees representativev. Semi-skilled Employees Representativevi. General Labourers Employees Representativevii. Women Employees Representativeviii. Youth Employees Representative

Nominesen bilong ol eksekyutiv bai olsem:

Bleinim lo PetVll Eleksen, Rule 14 sub-seksen wan 1, 01 rnemba bilong Yunion husat I step long Mosbi tasol bal holirn 01sia bilong Komiti bilong Yunion olsern map long likIlk taim tasol na Nesenel Eksekyutiv stretirn. Em I gutpela long bihenimdispela lo bilong wanern Yunion bilong yurni em Inupela tasol.

Mipela salim norninesen forn I kern long mekirn husat man na marl yu save long en em i step long Mosbi ne membe bilongYunion.

Ringirn Ms Vegi Marege long telepon narnba 325 0675 o Mr Andrew Kanadakasi long telepon namba 325 3758 long kisimrnoe toktok o norninesen forn.

Mipele bilip olsem yu bal wenbel wanteim mipele long aleksen bilong Yunion bilong yurni.

ANDREW KANDAKASI VAGI MARAGA

Hepi Nu yla- 2005. Moa stori neks wik.National General Secretary Returning Officer

Page 14: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

OL PAS

Westen Haflans lukim ovasis sapot Bikpela kos hanga map longDiaEdita,

Mi laik tok amamas olsem Westen Hailansprovins i gat sans tru long lukim han mak bilongovasis aid mani wantaim helpim bilong WestenHailans Provinsel Gavman aninit long lidasipbilong Gavana Paias Wingti na WHP edministretaMichael Wandil.

Mi amamas tru long lukim ol divelopmen i kamaplong ol rot na bris long WHP. Sampela 01 wok

Rausim

Dia Edita,Mi wanpela komiti lida i laik

mekim sampela strongpela toktok long dispela Lokel LevelGavman sistem LLG insait longkantri.

Benson Tiene bilong wod 16kaunsil eria long Elimbari LLG,Suave distrik bilong Simbuprovins i mekim tok olsem dispela LLG sistem bilong gavman ino wok moa na ol I mas rausim.

Mista Teine i tok na long aibilong mi yetmi lukim olsem LLGi no wok long wanem long hapml i kam long en long Is Elimbarii nogat gutpela sevis bilong LLGi go insait.

Mi laik tok taim provinsel gay-man Istap planti gutpela samtingolsem ol sevis i save kamapolsem na mi i laik bai gavman Irausim LLG na bringim bekprovinsel gavman sistem.

kamap i olsem Minj Mondomil rot, Minj Sigmil rot,Haiwe Hagen Ariam, Kundip Minj bekrot, Mt Ambrarot, bris long Tei distrik na planti moa.

Tenkyu gavana na edministreta.

MATF DEDEBOH HOLEYAHNOT WAGHIWESTEN HAILANS PROVINS

lokelgavma n

p1 IsMista Teine I tok bai gavman i

rausim gavana sistem na kisimbek rijinol memba na primia sistem. Long taim bilong provinselgavman sistem bipo membabilong mipela David Goro Mai Ibin mekim planti wok insait longprovins na ausait long distrik tu.

Mi skelim olsem dispela wok Iwankain tasol long wok wenesenel gavman map longmekim na soim olsem wok bilongnesenel gavman na provinselgavman I wankain tasol na dispela i gutpela.

Long lukluk bilong ml pawa nawok bilong provinsal gavman Iwankain olsem bilong nesenelgavman tasol pawa bilong LLGem i no olsem bilong 01 mejistretbilong viles kot.

Long dispela as Mista Teine Itok olsem taim nesenel gavmanmemba i no i stap long mekim

wok em provmnsel memba baimap kisim pIes na wokim woktasol LLG bai i no map.

Mi lukim olsem dispela manibilng LLG i no save kamap longLLG bilong wanem provinseledministresen i save yusim.

Mi mekim dispela strongpelatoktok bilong wanem ml yet milukim ol kaunsel presiden ol tu isave yusim planti mani bilongLLG.

Mi laik askim NesenelGavman sapos ol i ken senisimdispela LLG sistem na go bekgen I no gat samting I rong wantaim ol memba em system bilonggavman tasol i no stret.

WOD KAUNSELAIS ELIMBARISIMBU PROVINS

Wantok pasin bagarapim wok bungMi wanpela manki bilong Kimbe taun na ml gat liklik wan long bringim aut long blok bilong mipela. Nau

4-pela yia I go pinis mipela bin stap amamas long wok bilong mipela na nau long dispela yia 2004 ml noting wok bilong mipela bai wok gut na ml lukim planti man ol I les long komplen na bagarap. Mi laikim 01mas stap isi na noken mekim nabaut long bisnis.Mararona KenoKimbeWes Nu Briton provins

Mt Zion lotu bung wantaim kalabusDia Edita,

Mi gat sampela toktok we mi laik tokaut long enlong Sande bung long Novemba 2004.

Mt Zion kongnigesen i bin singautim ol kalabus ikam wantaim saplin bilong ol na mipela I lotu wantaim. Na tru long lukluk bilong ml ml lukim olsemem i wanpela bikpela samting we mi no bin lukimLuteran sios I wokim bipo taim ml manki yet I kammap nau ml bikpela man.

Long salt bilong gavman em tambu tru long kisimkalabus I kamaut long pablik. Tasol long God em Iisi. Tru tumas ml ken tokim yupela ol pipel bilongPNG olsem dispela kain samting i no bin kamapbipo long Luteran Sios.

Na Mt Zion em wanpela kongnigesen em bikpelea blesing bilong God i save stap oltaim. Olsem naGod I bekim prea bitong 01 bilip manmeni na I opimdua bilong 01 kalabus long kamaut lotu wantaim ol

long Mt Zion kongnigesen.Na dispeal em I wanpela histori long Mt Zion sios

insait long Papua Niugmni long dispela taim.Mi gat bikpela amamas tru olsem dispela God ml

lotu long em em i mo dal. Em God we husat i savehelpim ml na was long ml, lukautim ml na givimkaikal long ml taim ml sot.

Mi yet lukim na bilip tru olsem tru tru God I stap,olsem na mi no map pret long man bilong dispelagnaun. Mi mas pretim God wanpela tasol bikos emI as bilong laip na as bilong dai. Em tasol nabikpela tenkyu na amamas, preis na gloni nabiknem I go long God wanpela tasol.

DDL9 MILE MOROBE BLOKMOSBI

WANTOK

Ating planti taim tru dispela menbilong Is Sepik edministresen i savedraivim ol ka we I gat gavman nambaplet.

Olsem wanem nogat draiva na emI nogat PTB Laisens? Em i no praivetka dispela opisa I bairn long poketmani bilong em.

Wanem taim bai Sir Michael i toktok long dispela hevi we i kamap?

Is Sepik edministresen opisaDia Edita,

Mi laik naitim dispela pas i go longWantok Niuspepa na kompten I golong ol pablik na askim Praim MinistaSir Michael Somare long tokaut longhusat bal bairn ol bagarap I karnaplong opis bilong wanpela sinia opisatru bilong Is Sepik edministresen.

Em ol kompyuta, potokopi masin,feks na nupela opisel ka em menbilong dispela sinia pablik seven Idraivim na brukim opis bilong em.Olgeta dispela ol baganap nau isanap olsem moa long K180,000 nahusat tru bai bairn 01 dispela?

JOHN KRIOSAKIWEWAKIS SEPIK PROVINS

01 pasindia tekova longkampani kompaunDiaEdita,

Mi laik komplen long pasmn ml savelukim long Kimbe olgeta taim we 01manmeni bilong Kombe na Arowe Isave kam pulap olgeta taim longkompaun bilong KCP.

01 I no save kam isi isi. 01 I gatolgeta taim na mipela 01 wokman Ikisim taim pinis long bairn bikpelapawa bil bilong lait na bikpela bitbilong wara. 01 I save karn pulap nawestim planti wara na lait bilong kompaun.

Mipela I save bairn bikpela bil nadispela I givirn mipela ol wokman hattairn olgeta. Waswas bilong ol pasmndia bilong Kornbe na Arowe I moarnoa yet olgeta de.

01 bal waswas na wasirn klos nawestim bikpela wara bil tnu. Mipela olwokman yet rnipela I no savewaswas klostu klostu olsem ol.Mipela waswas long moning na golong wok na waswas long apinun

taim mipela kam long haus.Olsem na ml talk askim sapos I gat

sekyuriti bilong kampani long sekirnna rausim 01 dispela kain pasindialong kompaun o nogat.

Banis bilong kampani I mas I gatstrongpela lo long stopim ol pasindia

karn.Dispela pasmn i stap long olgeta

hap bilong kampani long olgeta happrovins tasot Kimbe tasol em dispelaI nogat strongpela lo.

Sapos yupela ot pasindia i laik karnlong taun tu yupela 1 mas yusirn hetna go slip nabaut long sampela hapna I no long banis bilong karnpanimipela I stap tong en.

Em tasol komplen bilong ml.

ALPET TONNYKIMBE,WES NU BRITEN PROVINS

Pes14 Jenuari 6 - 12, 2005

Pipel singaut yet long ol rot, skul na haus sikDia Edita,

Mi laik askirn ol lida bilong mipela longSauten Hailans provins olsem DavidBasua na Peter O’Niell long harim kraibilong mipela ol pipel bilong Kaure.

Mipela i gat bikpela hevi na wan long salt

bitong ol rot, skul na haus sik. ol bus lain bilong Kaune insait long SautenDispela hevi bilong mipela I bin stap Hailans provins.

longpela taim I karn nau na mipela i woklong singaut yet long yupela I luksave na NELSON KERESAmekim sampela eksen long dispela. SAUTEN HAILANS PROVINS

Em tasol singaut na wan bitong mipeta

levelsistern

Dia Edita,

Sekim em...wanpela sekpomn long rot I go long Porgera.Poto: FR PHILLIP GIBBS

Page 15: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

WANTOK

PIes: Air:PNG K140.00AUSTRALIA US$100.00ASIA PACIFIC na JAPAN US$80.00AMERICA na EUROPE US$150.00

KOMENTRI

Las wik ml stori long sampela lain I binsoim pes long ol narapela long Krismastaim. Mi bin stori moa olsem i gutpela long01 manmeni I soim pes bilong 01 long olnarapela brata susa bikos Bikpela I tingimyumi, na I kam soim pes bilong em, longdispela graun long Krismas de.

Mi bin surikim moa long las wik olsembikos Jisas I soim pes long yumi, yumi binsoim pes long ol narapela long gutpelapasmn bilong yumi, na dispela pes bilongyumi i ken lukim 2005.

Long Fraide nait, taim kilok I sanap Iminit i abrusim 12 kilok, long dispela taim,2005 i bin kamap. Long moning, yumi binlukim nupela lait bilong nupela yia. Mi tokleit hepi niu yla long yu.

Olsem mi bin tok las wik, long Krismasde stret, Gavana Jenerel, Sir PauliasMatane, I go lukim ol kalabus manmerilong Bomana Haus Kalabus. Toktok em Imekim long dispela taim em "Yumi mastraim long sensim pasin bilong yumi longniu yia na mekim kantni bilong yumi Ikamap naispela pIes long stap."

Long Tunde, ml bin go long NesenetPalamen. Mi go pinisim wanpela wok mi

Jenuari6 - 12, 2005

TOK PISINwantaim

PETER MAIME

bin gat long hap na bihain wokabut I gobek long opis bilong ml long Waigani.Namel long rot em i bin ren na mi go haltaninit long Painapel Bilding PineappleBuilding. Planti arapela manmeni tu I binhalt long dispela haus.

Bihain likIlk, taim PNG I kisim independens, dispela haus I bin holim planti olgavman dipatmen, ol sekneteni na oI gay-man minista. Nau dispeta haus i bagarapna i sanap nating. Olgeta samting I gopmnis na ol am na simen 05 tasol I sanap.Gavman i bin toktok long stretim dispelahaus tasol mipela I no save wanem taimstret dispela wok bai kamap.

Taim dispela haus I nupela, ml no tingolsem planti lain husat I bin yusim I tingdispela haus bai wanpela taim bagarapna i sanap nating olsem. Tasol nogat.

Wokboi Nating Bilong Olgeta man

Lida I bin mekim dispela wokbilong Bikpela Luk 17:7-10.Tingim wok God I bin givimlong Jisas. Em I no slek tongmekim Jon 9.4 Jisas i pmnisimwok God i bin givim em, nalong dispela pasin em i givimbiknem long God Jon 17:4.

01 tida tu I mas bihainimKrais olsem: Taim gutpela lida

I pmnisim wok God i bin givimem, orait bai bikpela JisasKrais I tokim em olsem yu gutpela wokboi yu bin mekim gut-

Pes15

Dispela haus nau I bagarap na I lukturagu I stap.

Sir Paulias Matane I tokim ol kalabusmanmeni long Bomana olsem, yumi massenisim lamp bilong yumi long niu yia, namekim I kamap gutpela.

Mi talk surikim toktok bilong GavanaJenerel olsem laip bilong yumi, famili,pIes, provins na kantni bitong yumi I olsemdispela Painapel Bilding.

Yumi nau ting olsem laip bitong yumi,famili bilong yumi, pIes, provins na kantnibail stap olsem wankain tumoro. Em I tru,sapos yumi was gut na lukautim yumi yetna pies yumi stap long en.

Sapos yumi I no lukautim Iaip bilongyumi na ot famlil, pipel na pies yumi staplong en, bal yumi luk turagu olsem dispelaoipela gavman opis long Waigani, longPot Mosbi.

Mi hop yu bnlngirn sampela gutpelasenis long lamp bilong yu, famiti bilong yu,pipel bilong yu na pies bilong yu long2005.

Wanpela taim gen, hepi niu yla long yu.

Lida I mas kIla long dispelatok "wokman." Baibel I tok lidaI gat tnipela wok em wokmanbilong God, wokman bilongheipim arapela manmeni nambaut, na wokman bilong Sios.

As bilong dispela tok I olsem:taim lida I pinisim gutpelawok, ol I noken tingtlng longkisim biknem. Nogat.

Taim lida I hanim, bal em Iamamas tru.

K*KOMENTRI

Yumi tu imas helpim

DISPELA bikpela bagarap bilong solwara otsunami insait tong hap bilong Esia wel kilimmoa long 100,000 manmeri I kamap olsemwanpela bikpeta bagarap tru insait tong woltude.

Dispela birua nau I kisim stret bel bilongplanti tausen manmeni insait long wol tude we01 I wan na son tru long 01 manameri bilongIndonesia, Taitan, India na Sri Lanka. Plantikantni long wol I givim bikpela helpim wantaimmani na ol samting na tu ol wokmanmeri olsemdokta, 01 sosel woka, ol ami na polls bilonghelpim long stretim 01 bagarap na planti 01masin na kan bilong helpim long kanim 01 lain Ikisim bagarap na stretim ol samting I bagarap.

Gutpela tong hanim tu olsem Papua Niugmn tuI mekim wankain pasin long soim han bilongyumi long dispela bikpela bagarap long ol dispeta kantni. PNG em wanpela kantri we yumisave kisim taim long ol kainkain bagarapolsem solwara I tait, bikpela dral, volkenu naarapela moa na 01 ovasis kantni I save haniaplong helpim mipela.

Olsem na gutpela long mipela tu i soim hanbilong mipela long likllk helpim bilong mipela.Maski I no bikpela tasol mipela I mas soimoisem yumi son tu wantaim ol long dispeiaburia na bagarap we I bagarapim laip bllongplanti tausen manmeri bilong ot dispela kantnilong Esia.

PNG i no moa stap otsem em yet long bipotaim bilong tumbuna. Nau em yumi save pinistong 01 manmeni bilong nanapela kantri na ol tuI save long yumi pmnis. Nau em I olsem wanpelabikpela komyuniti insait long dispela pIes graunwe yumi kainkain skin kala I stap long en.Olsem na han bilong yumi I mas I go I kam longnanapela narapela long taim bilong hevi nabirua olsem.

Plis olgeta pipel bilong Papua Niugini, givimhan. Tromol likllk wan siling yu ken givim longot hap we yü save olsem ol I wok long bungimhelpim bilong salim I go long 01 lain I kisimbagarap long tsunami long Esia.

Nau yu lukim lait bilong 2005

4:WANTOKPublished Weekly, Wednesday, for Word

Publishing Company, Ltd.P.O. Box 1982, Boroko, NCD

Papua New GuineaTelephone: 325 2500

Fax: 325 2579Email: word©global.net.pg

Pe bilong wanpela yla52 niuspepa

General ManagerJustin Hansu Kili

EditorYakam Kelo

Published by JeremyBurgess and printed byPacific Star-P.O. Box 6817Boroko NCD at allotment13 section 38 Waiganidrive, Port Moresby

Wurd Publishing Comiiany Limitedis owned liv Ii four major churches ofPatina New Guinea- CatholicS 50%,Lutheran 25%, 1tnglicn 10%. UnitedChurch 10%. The comnans reservesthe right to accept or reject any aduertisement or other material submittedfor utjfication which it deems contrart to the nublics interest at itsabsolute discretion. The puhtisher’sgeneral term acceptance are availableat Word Puhtistjing Company Ltd andare set out full on the disptay advertising form.

peia wok tumas matyu 25:23

Page 16: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

Jenuari 6 - 12, 2005

WOE NWS WOE NWS WOE NWS WOE WSWOL NIUS WANTOK

Elvis i stap yet?Amerika:

Wanpela so long MemphIs we t som ol ptksa o filtm bilongpastaim biknem singa ol i save kolim King bilong Rock naRoll Elvis Presley I SOl olsem planti plpel t no tus tlngttngtong dispela stail muslk man yet PotO AFP/Falt/Alan

es16

Page 17: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

WANTOK LAIK BILONG PIPEL Jenuari6-12, 2005

01 pipél I ting wanemIon g bi rua long Es ia?

Yu ting gavman i hariap long givim helpim o nogat7

Ume Konoba I bilongGabadi Sentral pnovins na emI wok wantaim Kantni KIab longPot Mosbi. Em i tok kantri Imas givim helpim I go long olpipel husat I step long dispelahevi. "Gavman I wok long isitumas long givim helpim. Taimmipela I kisirn bagarap longAitape ol narapela kantri I kamhaniap na givim helpim naolsem long wankain we yurnimas helpim ol tu. Mi son trulong kain birua I karnap. Inogat kain hevi I kamap longtaim mipela I save long BukBaibel we I tok long wara Ikilim ol man long taim bilongNoah. Tasol nau em I nambawan taim long lukirn kainbikpela hévi I kamap. Na i nobagarapim wanpela pIes tasol.Wara I kisim planti ol pIes."

Daure Mavara I bilongTatana, Nesenel Kapitet Distnikna em I save wok wantaimKantni KIab. Em I nogat plantitoktok long mekim. "Mi I nomap tok planti. Aiwara bilong Ikam taim ml lukim ol piksa. EmI bikpela bagarap. Mi son tnutong lukim 01 turangu. 01 I nosave olsem ol bai bungim dispela hevi. Hevi-i kamap natinglong ol. Planti I lusirn laipbilong ol. Na planti moa I kisimbagarap. Nau yet planti I nogatpIes bilong slip, klos na kaikal.Mi son tumas."

-.

Angoram, Is Sepik provins naem I wok wantairn GuardmankSekyuniti kampani. Em I tokmipela Imas givim helpim Igolong ol. "Mi pilim son tru longol. Planti manmeri I kisimbagarap, I lusim laip na husat Istap I stap olsem turangu.Yumi mas helpim 01. Wankainolsem ol I bin helpim mipetataim hevi I kamap long mipelalong Aitape yumi mas bekimhelpim em 01 I givim longmipela. Taim mipela I kisirnbagarap 01 I bin kam haniap nagivim helpim na olsern yumiwankain wel I mas hariap longgivim helpim. Mi amamas longharim olsem gavman I tok tonghelpim 01 tasol I no hariap. EmI kisim iongpela taim longtokaut long tingting bilong em

wok wantaim Eda . . ._ .i IPou Lau I bilong Kerema, tok Papua Niugini I pIes bilong

GaIp provins na em I wok wan- kisim kainkain hevi na mipela Itaim Coca Cola kampani long mas givim helpim. "Yumi lukimGordons. Em i tok mipela I ken pinis long hevi I karnap longhelpim. "Em I bikpela birua Aitape na Rabaul orait yumitumas. Mi son tru long lukim save hevi bal kamap yet tongol. Yumi ken helpim. Taim yumi mipela. Na taim mipela I kisimkisim bagarap long Aitape 01 I hevi ol narapela kantri I kambin helpim mipela na oisem haniap na helpim mipela. Oraitrnipela I mas bekim helpim long wankain we yumi masbilong 01. Dispela em I plen givim helpim long 01. Hevi Ibilong God na olsem kain save kamap long yumi otgeta.birua I kamap. Mipela I nogat Gavman I no ken isi long kisimwel long stopim. Tasot mipeta I taim na givirn helpim. Nau yetken helpim long wanem kain em I wok long isi tong bungimwel em mipela I ken mekim. mani na 01 samting long givimBel bilong mi I hevi tumas long helpim.ol. Mipela ol bilip manrneri I

=prea long 01 na ating olgetamanmeri husat 1 save i prealong ol tu."

na wanem taim tru bat em Igivim helplm 01 lain husat Istap nau I Ialklm helpim nau Ino blhaln taim

Job Jokona

Job Jokona I bilong Poni,Sauten Hailans pnovins na emI wok wantaim MillenumSekyuriti long Gordons. Em itok dispela baganap em Ibikpela tru. "Mi no lukim wan-peia kain hevi olsem I kamapmap nau ml lukim. Dispela emI wanpela bikpeta birua. Soiltru long dispela 01 lain husat Ikisim bagarap long em. Moalong 01 lain husat I stap nau naI lusim famiti bilong ol. Mi laikyumi olgeta I mas helpim longsãmpela kain wel na givimsapot long 01. Tasol nau yetgavman bilong mipela I 151turnas long tokaut long tingtingbilong em long tairn hevi Ikamap na long givim helpim.Wanem taim tnu em bal salimhelpim I go long dispela 01kantri?" Jokona I askim.

<

Elias Aike I bilong Okapa,Isten Hailans provins na em Isave mekim wok bilong emlong Pot Mosbi long sapotimem. Em i tok dispela bagarapem i bikpela bagarap tru."Dispela bagarap em i bikpelabagarap tru. Mi son tru longlukirn ol piksa na harim ol storibilong dispela birua. Plantimanmeni I lusim laipna husat Istap I stap olsem turangu.YUmi mas helpim ol. Vu saveyumi olgeta bal bungim hevi.Dispela em I pIes graun. Yumiiukim pinis hevi long Aitape naolsem yumi no ken lus tingting.Gavman bilong mipela nau yetisi tumas long givim helpim.Na pastaim long dispela em iisi tumas long kamaut longtingting bilong em sapos em Imas givim helpim. Dispelamipela I laik lukim gavman Imas mekim."

John Tongni I bilong Ramu,Madang provins na em Imekim wok bilong em long PotMosbi. Em i tok gavman I notingting tumas long hevi Ikamap long Esia. "Kain pasinbilong gavman I kisim taimlong helpim 01 turangu longEsia I pasin nogut tru. Em isoirn olsem em i no wan longhevi I kisim 01. Tru mipela I gatol hevi bilong mipela tasol dispela hevi I kamap long Esia Inarakin Yumi mas givimhelpim otsem 01 I givim helpimlong mipela long taim mipeta Ikisim hevi. Maski long gavmanI 151 isi tumas long givimhelpirn. Tasol I gutpela em itokaut pinis long helpim."

Simpson Thomas i bilongBorol, Bogia Madang provinsna em I wok wantaim BouraniDiesel kampani long Gordons.Em I tok mipela I mas givimhelpim. "Yumi mas givimhelpim. I gutpela long harimtok olsem gavman I laikhelpim. Yumi mas givimhelpim hariap nau long dispelatäim planti manmeni I wok longhangre, nogat klos na pIesbilong silip. Mama bilong mlem I lukim na krai. Mipelaolgeta I son tru long lukim.Dispela kain hevi 1 no binkamap bipo long taim histori.Tru long Buk Baibel yesmipela I ritim na save olsembikpeta wara I kilirn 01 manmenilong taim bilong Noah tasollong trupela histori I nogatwanpela stoni I kamap longkain solwara I kilim 01 manmeriI dal."

Albert Jaren I bilong Okapa,Isten Hailans pnovins na em I

6:W - ANGELUS605 - MEDITA11OMISP%LATIOPL4L

7. - VATICAN RADlOWORLDt7:15 - VATICAN ENGLiSH PROGR*U7:35 - NoN.s1aPGosPELvs8 - KOEWtMe . w:ncAN MNowom.Dt915 - VATIOAN ENGliSH PROGRN9:40 - KS S*G-ALONG1oo - cAmouc.OJKEBOX10:30 * GO6PELMUSO11 - NON.S1OPGOSPEL$JC12.O . ANGEWS12.5 - VAflCANYOLD NE12O - VATIOAN ENGLISHPROGR12:40 * REFLECT1ONtiUSIC1 * LA&’SSuPPER WITH DR.

scHoN2:m * LI.JSIC3.a . c1I4PLEr0FDIvtNEtiERcY320 - NON.STOPGOSPELJiIJSC4. - CATHOUC.O.IXEBOX ENCE4:30 - NON.STOPGOSPE!jtJSlC5 - JOURNEYHOME6:00 - ANGELUS6.05 - MADANG LOCALNEWS6:10 - VATICAN ENGliSH PROGRAM6.30 - L.ekm’sSuPPER WITH DR.

SHOURAI*7O - HOLYROSAR’7.30 - cANOUCIIS1GHT800 - VATICAN RLD NEWS8.15 - MADMGWCALNEWS8:30 - VATICAN ENGLISH PROGRAMg.m - TOKSTRET LONG HMAJDSieao - VATICAN ENGUSHPROGRAM

- ANGELUS- MEDTATIOII/INSPIRATIONAL

- VATICAN WORLDNEWS- VATICAN ENGLISH PROGRAM- NON STOPGOSPELJSIC- RANO STJOSEPH PRESENTS- VATICAN WORLD NEWS- ENGUSH PROGRAM. KSGLONG- CAThOLICJJKEUOS- NON STOPGOSPELWC. MG8.US- VATIcANWORLD NEWS- VATICAN ENGUSH PROGRAM. REFLECTION OiSIC- OURFAThEW$PLAN- AFTERNOON GOSPEL MUSIC- CHAPLET OF DIVINE MERCY- NOPGOSPEL MUSIC- CAThOLICJUKEBOXEWTht. NOPGOSPEL MUSIC- VE FACTOR EWTh- ANGELUS- VATICAN ENGUSH PROGRAM- FAtiMA- HOLYROSAR- STATIONSOFThECROSS- VATICANWORLD NEWS- CRNLOCALNEWS- VATICAN ENGliSH PROGRAM- TONSTRET LONG H1V//’JDS- cATHOUC .JJKESOX- VATICAN ENGLISH PROGRAM- NON STOP005PEL MUSIC

6:TS . ANGaUS6a5 - MEDITATIONINSPUiATIONAL

MUSiC7G0 - OURFATHEWS PLAN7:30 - CROSSROADSEWThO8:m . VATEANWSRLDNEWS8:15 . VATICANPROGRAM8:35 . MUSiC9.30 - SAKSTAGE EWTM10.00 * WAVEFTOR11.o * NON.STOPGOSPEJ.WJSx:12 - AIIGELUS12.05 * VATICANWVRLDNEWS1220 - VATICAN ENGUS*t

PROGRAI1E12.40 * GOSPELMJSICam - C}L4PLETOFDIVVEMERCY320 * GOSPELfJSlC4.00 - BAKSTPE4:30 * NON.STCPGOSPE.*ISIC5.00 - WSRLDOVNS6:00 - ANGELUS6:05 - VATICAN ENGlJ

PROGRN6.30 - MlR1.ESOFflEcROSS7:00 - KOLYROSARY7:30 - CROSSROADS8 - VATICANWSRLD PEWS8:15 - VATICAN ENGUSHPROGRAMEm - lRLD OVER NEWS EWTP1000 - BAGKSTAGE10:30 - VATICAN ENGLISH

PROGRAMME10:50 - NON-sTOPGOSPELMJS1C

:Sm - ANGELUSsat - LEDiTATIOP*1NSPATIONAL

MUSICam - VATIC.ANWORLD NEWS8:15 - VATIcANENGUSHPROGRAM8:35 * NONSTOPGOSPELMUS1C9w - SUNOAYEIXHARISTLNE1th30 - NON.STOPPiUSIC11. - NThELORD’SVWSYARD12O - ANGELUS125 - VATiCAN WSRLDNEWS1220 - VATICAN ENGLISH PROGRAM1Z*40 - GOSPELMJS1C3: - CHAPIEFOFDIVINEMERCY320 - GOSPELMJS1C5w - S1GNSOFThET1MESRTAEW * ANGEWS

6:TS6:05

77.157.35

9.059.159.3510:0010.30120125122012:401.001.303203:204204:305:00600EQS6.307207.308058.158.309.0510.0010.301105

7

IEiM

Pes 19

SUtYISJCMAISSTPWROSARY

%MEiCANGNGLEH!R$ilEWRD!SWEYNOPSTOPGOSPEL*ISIC

6 -

SOW -

y _ WS4RORLDtEWS7:15 - WflEW94GUSP8Pt705 - NCNSTOPMiS

- SESTJOUEYH960 - VATtWJRORLD19:05 - VAICAM aICuSHPROG9 - KSSSGALOPElOSS - CAThOUCJJKEBOXWTS10 - NONSTGRGOSPELW12 - ANGELPE12SS - VA11CANWORLD.P12 - kTtAN05GUSHPROGIStZ4O - AFTENP40ONRSPIECTCM

1W - THEWAYTOFOLLOW.EWE1l - 005PELMJSIC3 - HAPLTOFDMlEFaM - NONS-tPGOSPU_;MC4.00 - CA1HOUC.AJKEWOXEWTNtiM - NOHS1GPGCSPa.M.ISlC5Si1 - MESSAGEWMUSIC6 - ANGEI.US600 - VATICANENGLISHPROGRWS6.iM - MANYFADESOFMAQS’7.00 - HOLYROSA7 - SOIESCflON8 - VA11CANWCRLD NEWS8.15 RN LOCAI.NEWS830 - VA11CANENGLISHPROGR9:00 - BESTOFJOUNEYHOME10:00 - CATHOUCJJKEBOXEW1110:30 - VATICAN ENGUSHPROGR*1105 - NON$TOPGOSPELMJSC

605605

7:007:157:358059009:15E401005119301200120512301240105

- 19303:1832204:004:305056056056.1060575307338058:15820905

105301020

1020

- ANGELUS- LE3ITATIOPWISPEIATIOWS.

- VATICAN WORI.D NEWS- VAtiCAN ENGUSH PROGRAM- NONSTOPMUSIC- RA3OSTJOSEPH PRESENTS- VATIcANRADIOWSRLD NEWS- VATiCANENGLISH PROGRAM- KIDSS1NGALONG- CAThOUCJUKEBOX- GOSPELMUSIC- ANGELUS- VATICAN RORLD NEWS- VATICAN ENGLISH PROGRAM- IISPLECRON MUSiC- SUPERSAJNTS- GOSPELMUSIC- 8tAPLETOFDN81E MERCY- NON S05PGOSPELMU83C- CAThOLICJJKEBOX- NON TOPGOSPELMJSiC. RADIO SLJOSEPH PRESENTS- ANGELUS- AJTAPE LOcALNEWS- VATICAN ENGLISH PROGRAM- MOTIOFREDESMER- HOLYROSARY- SUPERSAINTS- VATICANWSRLO PEWS- AJTAPELOCALNEWS- VATICN4ENGUSH PROGRAM- TOKSTRETABOUTIIWAES

WITHFRJUOEENGUSH- CAThOUCJJKESOX- VAflCANENGLISH

PROGRAAVE

605 - ANGEWS655 - MEDffATIOWSOSPIIATIOk&L

MUSIC705 - VATICANWSRLO PEWS7:15 - VATICAN ENGUSHPROGRAM7:35 - NON.SiOPGOSPELMiSC805 - SGRP1UREMAITERSMTH

CR SOHOTHA&M EWT!960 - LkTICMWORLDNEWS1815 - WTICANENGUSHPROGRAM1835 - SSiNGALONG1060 - CATHOUCJJKEBOX10:30 - NON.STOPGOSPELMJS1C12530 - AIIGELUS1205 - VATICNIRORLDPEWS1220 * VATICAN ENGLISH PROGRAM1240 - REFLECTION MUSiC1900 - FIRSTcOP.ESLOVEDR

SGHOTKANNEW130 - AFTERNOON GOSPEL MUSIC3530 - CHAPLETOFDMNE IiEROY3:20 - NON-STOPGOSPELNIJSIC405 . CAThOLIC.AJKESOX4:30 - NON.$TOPGOSPELMJSIC5530 - scwtutio MAIlERS605 - ANGEWS605 - VANIRO LOCALNEWS6.10 - VATiCAN ENGUSHPROGRAM6:30 - FAT8AA,HEAVEWSPEAcEPUN7530 HOLYROSARY7:30 - DOCTORSOFTIEcHUIICH805 - VATICANY40RLD PEWS8:15

* VANIMOLOcALNEWS820 - VATICAN ENGUSHPROGRAM9530 - TOKSTRETABOUTPffAES

WflHFRJJDE10.00 - CATHOLIC.JJNESOX1020 - VATICANENGUSHPROGRAM10.50 - NONSTOPGOSPEL MUSIC

CATHOLIC RADIOschedule

Simpson Thomas

Daure Mavara

Pou Lau

Page 18: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

Pes20

YupelaCynthia Buckley-igua CHM I raitim

strong bilong em. Em i binmekim nem taim em I sings-ing long wanpela singsing 01I kolim ‘Iti Bayama’. Dispelasingsing em David George,wanpeta manki bilong musikben Camp 7 i bin raitim.

Dispela singsing nau Ikamap nambawan singsingbilong planti manmeni husatI save askim long harim longredlo. Musik vidlo ktip bilongem I save kamap long CHMlong olgeta wik.

Nupela musik albambilong Dadil Gil em I kolim‘Dayz Of Ma Life’ na bal emI kamaut long dispela munyet, na planti musik manmen I tok dispela albamating bal I abrusim strongbilong Hausbol.

Armstrong yet I tok olsemdispela namba wan atbam

AMPELA man-men i save Iukim

Via oisemtaim bilong sta

tim gut laipbilong ol gen.

Sampela ol i save skruimtasol pasin na laip bliongol bilong yla I lus pinis.

Tasol Dadil Gil onarapetanem bilong em ArmstrongGomara, em i laik statim gutlaip bilong em insait tongPNG musik long dispela niuyla wantaim namba wanmusik albam bilong emaninit long CHMSupersound RekodingStudios.

Bihain em i laik kamapwanpela long 01 biknemmusik atis bitong PNG.

Dispela yangpela manbilong Misima naFinschaffen I wok long soim

Taim em I bin stap longLae, em I painim laip em ihat tru. Em yet I Iukim dispela kain laip na em I putimot samting em I pilim natingting bilong em long 01dispela singsing.

Albam bilong em I strongmoa long R&B musik o ridimna blus musik. Em I kisimdispeta stall na tanim wan-taim musik stall bilong PNGyet long laik bilong 01 yutbilong PNG tete. Wanwansingsing long dispela albamI kanim tu ol gutpela stia tokwe I givim skul otsem laip Ino hat, em i wanpelablesing.

"Wanem samting yumekim long laip bilong yu Isave màkim taim bihainbilong yu. Sapos yu wan-pela lesman, bal yu no mapmekim wanpela samting,tasot sapos yu strongimtingting bitong yu long laipbilong yu na yu talk mekimsenis, bai yu ken mekimsamting long senisim taipbilong yu,"Armstrong i tok.

Armstrong I no olsem olarapela yangpela mankibilong stnit. Em I bin I gatsans long go skul long yunivesiti. Tasol lewa bilong emyet I pas strong long musikna em i no tingting tumaslong skul.

"Man ml save laik bihainim em Sean Paul, wanpela

t Amerika husatisave singsing hip hop, R&Bna nap na ml save lukluklong em long kisim helpimtong musik bilong mi yet,"em I tok bikos em I bilipolsem Sean Paul I savesoim stall bilong em yet long01 musik bilong em. SeanPaul em I wanpela biknematis bilong Jamaica, tasolem I mekim nem bilong emlong Amerika long sampelayla I go pinis.

Nau Dadli Gil I kamapwanpela biknem mannabaut long Mosbi bihainlong singsing Iti Bayama Ipairap long 01 redio stesen.Bihain long en, em I tuksaveolsem planti long 01 lainhusat I laikim dispeta sings-ing na musik bilong en em 01likllk pikinini..

"Mi luksave otsem plantipikinini I save lukluk long mlna pasin bilong ml, otsem naml mas kamap wanpela gut-pela rol model na soim gut-pelapasin long ol."

Armstrong I bin wanpelaman bilong stap isi na I nosave toktok tumas, tasot nauem Istap long al bilong plan-ti manmeni, em I wok tongstrongim em yet long toktokplanti long ol sapota bilongem long olgeta hap bilongkantni.

Wanwan singsing bilongem I toktok long 01 samting isave kamap insait longkomyuniti tete. Singsing EeKande I stap long tok pIesKote na I stoni long pasinbitong bagarapim men insaitlong PNG komyuniti.Singsing Situation em SoulHarmony na sampela skul

WANTOK

samting we yu kenyangpela.

"Musik I gat mejik longsrukim bodi bilong yu naopim maus bilong yu bal yusingsing. Em I gat strongbilong senisim tingtingbilong mipeta tu," ArmstrongI tok.

Em I givim luksave longhelpim em I kisim long MistaRaymond Chin tong sapotbilong em na long olgeta lainhusat I soim bilip long emlong kamapim dispelanamba wan albam na longol wan saun enjinia bitongem husat I mekim bikpelawok long albam bilong em.

Sapos yu no save longDadli Gil nau yet, bai yukirap nogut taim musikbilong em I stat long brukimPNG musik indastri. Dispelayangpela atis I gat strongmoa yet.

Taim mipela I askim emlong likIlk strongpela toktokem i laik givim long 01 yutbilong tete, em I tok,"Strongim tingting na bitiplong strong bilong yu yetlong mekim wanpela samting yu laik mekim tru tonglewa bilong yu. 01 gutpelasamting bal painim yu yetolsem I painim ml." Trutumas, DadliGli, tru tumas.

111111111 II8.00 PM FONDE NAIT

FEAR FACTORYu INAP long mekim 01 dispela samting? 01 samting olsem putim

pes bilong yu i go insait long wanpela bokis I pulap long 01 rat; sindauninsait long wanpela bokis i pulap long 01 kokros o sanap na lusim plan-ti handet binatang bilong kaikal man. Sapos yu man tru, bal yu mekimol dispela samting. Dispela TV so i save kamap olgeta Fonde nait i soimol manmeri i traim strong bilong 01 long mekim ol dispela samting.

I

8.3OPM-FRAIDE NAIT MUVITHE INCREDIBLE HULK

RETURNSDISPELAdokta I save1

tanim grin na groim 01traipela masol na skinstret. Nem bilong dispela dokta em Dokta

Bill Bixby. Tasol saposyu mekim em i belhat,em i save senis I go

kamap Incredible Hulk.Dispela man, strongbilong em I moa yet.

7.3OPM -

SANDE NAITSPESOL -

THE TRUTHBEHIND THE

MOON LANDINGS

TAIM ol spesmanbilong Amerika i bin

wokabaut antap longmun, em i karnap tru tru

0 01 i giaman tasol?Dispela TV spesol we

bai i kamap long EMTVlong Sande nait nau itromoi dispela askim.

I_I_I_I_I_t_i:_: I ii it

Jenuari6- 12, 2005 MU S1K/MU VI

save long

bilong em I stoni tru long laipbilong em.

"Dispeta albam em ml yetml kolim Dayz of Ma Lifebilong wanem 01 singsinglong dispela albam I makimtru laip bilong ml yet," DadilGil I tok.

L___ . ..-.. . bilong KoroboseaIntanesenel Skul I singsinglong en. Em I wanpelasingsing bilong bel isi nagutpeta sindaun weArmstrong yet I laikim bal olmanmeni I hanim na stretimolgeta kros bilong 01.Armstrong i save singsinglong tok pies Inglis, Kote, naAsera, tok pies Markham.Em I singsing long tok pisintu na wanpela singsingbilong em long pasin poroman wantaim men em Ipainapim long tok pIes Motu.Long namba wan albambilong em, Dadil Gil I givimliklik hap bilong laik bitongolgeta manmeni.

Musik bitong Armstrongem I no wankain olsem 01arapela musik atis. 01 sings-ing bilong em I karim bikpetastoni wantaim I kam longlewa bilong em stret, na taimem I tromol liklik hap musikstall bilong em, bal yu gatwanpela albam we bal Ipulim laik bilong planti man-men long PNG yet na longovasis tu.

LikIlk stia tok em I givimlong ol yangpela musik atisem, em I taim bilong statraitim ol singsing we I gatstoni na gutpeta stia tok longem bilong strongim tingtingbilong 01 yangpela tete. Namusik em I wanpela bikpela

Page 19: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

3SOIO NOtJ.VLS OE*Nfl1HOtN OO*3

AVld3d SMN A.LVB OTl43tSflW Otdt3Vd HIflOS OOl4

artsA1Ifl3:ow IHOtN AVQS3NO3M 006

3AVS4O1MW I.g*8stuas M3N dVMS tM OCL

t1 OhM JO U1UOM 00’LMvia 01101 699

aJ.Vadfl SMN NtSIcI i0i L99dtV±IV 1NRJfl3 V 0C*9

SM3N /LL8l3 1YNOtIYN 009SVOMOHS t3dflS 000’009$

IHORI St 3RId 3HJ. 0093AYSNO1MVl L9*t’MOHS 13N3I3 OT

13iORi3 H3IVW IflO1 006MOHSAYUOJ. 009

AL1StNtNI A3W 3AO 0C*9NdO NOIIVIS 69

3SolO NOtJ.VJ.S Ot00Nfl1HOiN 0000

H 00AV1d3I SMN A.LPB 0C0

HOIYM GRIIHI OT6ovr oc

9AVS1O1 MVI3 L*8NMOMOHS AVO1OH OTL

ZiI18OiVAl3V8 00LMVHO 01101 699

aLVGdfl SM3N NlSld NO! 899tlV±iV 1N319Ifl3V 0C*9

SMN &LV13 1YNOIIYN 009IHORI St 3Old 3H1 009

3AYS4O1AiW L9*dfl3Ntl V19id MW 0TZ

ltHd}IO OCRlv11Oa O1±I3I3 00 R

9fl13O1O1W 006MOHS Avaol 009

AIiSlNlVl dA3W 33A01’ OCSN3d0 NOiJ.V.LS 6Z’g

3S013 OCNl11H9lN OOZ

ONflOSdflS WH3 OCRAV1d3i SM3N OCO33l1N3JddV 0OO

3SIVHd 0063AVSNOI A.1W3 L98

INOO 13131213 1VNOIIVMU3LNl AVG NO lVtO3dS OL

MVIO 01101 OOL3.LVOdfl SM3N NtSid >301 899

ItV±IV 1Niffl3 V OC*9SMN ALW3 1YNOIIYN 009

13N3tH3 1YNOIIVNt31Nl AVG 3NO1VlOdS OO

dfl3Ntl 9WiHd AJ.W3 OC’ZllHd dO OCR

dV1100 O1±13d0 OCR8fl13 O1O1VW 006

MOHS AVGOI 009AdISININ d3A3W 3OAO 009,

90/10101epuaw

SO13 NOtIVIS 00:003StVdd OC

AYld3d M3N ALW OCO33NVHO 0N0039 31A0W OC8

3AvSNO1A.Lvl LZ89NtONV1

NOOIN 3H1 ONtH3S HIflUl3HJ. :y33 dM3dd

31DNVNVA HOflOlSM3N MVI 1YNOtIYN

AVM OtdlOYd 3H1SiNt A ISflV H3.LVW dflOi

3NtH3VVOdSMOHS fliOIdO

S3tONt A ISflV HDJ.VW dflOlIdOdS 0000

SOONtO ‘8 S3A1OM3dflOllM o OldOM

N3UIdM St ItNd0 NOIJ.V.LS

OCLOC:9009CC’S

OCR006CC’S00’8OCL00L69:9

3S013 0100SNB3flO :10 ONt4 OIO

A.1t3N300tH A}JVGN031 3H1 CC R

S31flO3H 00CCS33Ntdd dOtddVMVN3X 006

3AVSI0I AItRB LS83tSflW 3UOVd HIflOS 008

MOHSSfl3dtO SaHVMVAWVfl33Ntd3d13 T1IAflON

*1t310S na 3flOdtN0tIVINS3dd lVtO9dS OC9

A.LW SM3N 1VNO1IVN 009Yt1VHISflV ONtHStd OC9

I3 HuM 3dVOS3 009"S1N03 S3tONt IS3M

A V ISflV-HOIVYd dflOI OO’3NtH3VW a3dS OC’

StONt ISMAVISflYH3IVV HflOI 0C’0

HSH0S 056OVO1NMOO 056

VINVI INV1d 008NV1d urHIAVI’AVr CC:L

SVWISIdH3 9IH Sit O0L

-35013 NOtIYJ.S wv0C*00

3Nt1IHOtN 0000NOIIVAON3H OCR

AVld3d SM3N MW 0005flflH 31tcI3H3Ni

3H1 :aow IHOtN AYOtth1 OC8BAVSi0I AJ.W3 LZ8

IHO1NIHOW AVOtdi OC’LVSitd 10I O0L

MYHO 01101 699NtStd i0I iV0dfl SM3N 899

dtV±IV INddfl3 V OC9SM3NALPfl 1YNOIIYN 009

3SV3MOHS ddflS 000’OOL$

IHOId St 3tdd 3H1 009051’001’0CC00COC’Z

OOOCRCl-.’,’006009OCS6t9

A3dfl0S IOH

fl0V1 3tISflSVWVI’Ad Ni SVNVNV9

S31901M 3H1dfl Nt1 3VltI 3VJtdd AJ.10J3

lliHd dOdV1100 O1:u3do

SflD O1O1YWMOHS AVcIOI

AdISINIW d3A3W 3OAOfN3d0 NOtJ.VIS

35013 N0lIV.LS OCO3NI1IHDIN 0000

SVGI dI1VM OO’,lAV1dd SM3N AIW3 OCOl

SN33flO :10 ONIM OOOl30Vd1 IflOHItM 006

dOI3VJ dVJ 0093AVSNOI AIW LSL

ONflOS d3dflS WHO 00LMVdO 01101 699

HIVLIV IN3ddflO V OC9SM3N AJ.W3 1YNOtJ.VN 009

3SY3MOHS d3dflS 000001$IHOld SI 331dd 3H1 009

AVS10I AIW3 L91’Sl>tVd A ISflV IS3J. ONT 00l-

llHd dO OC’,lMOHS I3NOldO 3H1 05l-

StlVd A ISflV 1931 NT 006MOHSAVOOI 009

AdJ.SINM d3A3W 30A0f 059dVllOO OlJd3HO 009

$IM i°6i° ‘OPUUj

‘losel J]l1flO3ISOd 6uol !eSU!UeW1! lll!M uOSJeIJM 6UOl !Jew/uewI!SflW 10 6UOlq!J0S WIPLJ UaI

e!/ eleds!p 6uo sev’iunw 6uo dewe !eq eteds!ap0MB 10 W!U!M ! S!1e !SnW to6UOl 06 POMS 10 W1A!6 6uoIlqT!eU eledueM w!ew 6uot ow6uol OM ! Auedwo 45AlOi eu lAid MflA eA ne

! !SW eTS!J ,,‘4!eU SPOMV !lqedeledueM 6UOl 10 6UOtiq 6uoisbUol eesn eu su!AoJd to 6uol06 J 40f!4 sneq ‘!uew eiedwes‘poMe tO WOStO !doJ4 IC W!SD! u!M ! S!1 !snw 10 od!e,,

6uoIiq OM BSflW 10 W!doteA!peu eoi6 uej ! tO !8 sqe!snw I00l 10 W!6U0.flS 6uolW!dIeq sew ! We WSl0 eAes-nl ! ONd 6UOl 4!eSu! ueseso!Pe U!S!d etedueM westoVJd MflA AJ::I C6 I01 !

! !S!V es!AJ ,,‘6u!s6u!s 10 6uolq6uojis 6uot poei eledueM6uol 06 ! w!u!e eu !Jewuew10 6uoIq wpse 10 WDS ! eMunepunej !snw eledueM 6uol!esu! 06 ! s!4e !snw ee6io6uolq 6U0J4S eu !snw WJ6uollq 6utiwes eledueM e6ou! ‘S!U!d o6 ! e!A to 6uoi,,

.5q !SnW IWSd eu ONd10 6UOl eAesjnI 6uol w!sel6uepued!pu! eledueM w!dewej6uc W8 6uolq 6uii6uiiSB eu !l!> u!4snr 6uoIIq !u!u!!d! W8 unepunej eledsip wesoIo:I ! !S1!V uqo Jee ‘17003unepune>j ‘00 1. dO! dS 6uolqesnpoi eu jjONd 6uolq eseuej eieuer

,;uoi 6uOl1!esu! poMe BSniw eleds!p 106uol uew !snw io 6uo!q eoi6w!4odes ! eu !St1W !J!sed euONd 6uoliq uewdoleAlp 6uoIeAesjn ! 8M l0S !uedwee!p!w elodueM ! W8 eled!w efJ,,I0 ! j-se ,,‘4e/ 966 I. 6uo1es !poMvj!snpg ONd eleds!pWDjOW 6uol iOM ! I’1d lViflA1

10 6uoq!snw neTs elednu w!e4ueMsad 06 6uot 0M ! esnq s148!snw !4!sed eu l0I0l 10 6uotq6uoJTs 6uot dllq ie6 10 6uolqueseis o!pei weso 1o: !‘LJ lVJflA 6uollq og sepe6uot I0P10 eAes sneweu 17003 unepune> 001. dO!dS 6uoq esuneuv 0!pOJ

e 6uoiquee elednN ueft.J eqwe6uoq poe wisnej ! !Uew10 6uol!q Sold ! we eode>j4eA ne ]0 6uojq eweweded6uol!q setd jpl win o6!eq to oi !eledul 1ei 10 6uolqseld w!nl o6 ou ! 10 lOS8l‘weio6uv saId 6uolq 10 we!deS !uew elodp; elodsia

qso Od 6uoteoetd !Jeqe! 6uot uew eled-ueM w6unq i we eu e!lei4snV6UOl eiA ueM ns I we6UOI ueqq jeq we uq !esnq!elo! ijew etedueM 6uolq!JOTS ‘epuv uoea we to 6uollqdeues w!6uoJs uq I OM 6u!-S6U!S WOSIO dlq !w eA W’j

iewuew eled6ue/10 !Weld 6uolq !ei w!Ind ue! !eq 8M jsnw w!4!eJ 6uo n6wew !el u!q I 10 10 6uoliq!snw w!elueM 4n6 w!ew !etuq ! !oq to spunosJednS I"IHOw!elueM jeJuo 6u!poeJ eled-ueM W!SDj 6uoi !snw W!ewuiq !ueq uew-eled!JT eleds!O

e!A 6uolq uegelednN ue eqweu w!sneJesnq uep n se 6uol ues-elueld we I8M 10 6uol we! ueq ‘epe sef/ ‘ueqq e

dnj !JnNw!e4ueM suet!eH ueseJ’,J 6uol!et!d une 6uo IOM ! sn!nl’

.eiA n!N 6uo J!L1O. we Wl0j6UOl 0M ! unei ue6eH 6uo!Jewuew 10 W!el 4n6ou deJ!uiq ! we iosei ‘unepunej wuequq ou ! eA we io ! Sn!lnr

eledsip 6uo eA !S! ou!!W 6uollq eMe eu nJ seweweeedq e6 !V’J. de4s !n6ou sewewe i we jo ! w

W!SD ! elediw w!e !uew ppj!10 wesio unei unei dele eulosel ueq w!loq ! !w 6uollq ueq‘!w 6uollq uewoiod 10.. ue6eHueiunej 6UOl IO1 ! sn!lnr,,‘!W 6uolq !e 6uo unepund1 eJeM!e J4 !! ‘!S! eu ‘ele6loZU4 !w eu weq !w

U!M !we westodIq ou ! 6uepevj 6uol S0fl5j6uollq uew !ued eleds!a

R 6uoqSQV OlOS ueM eqweu 6uolqpoMe w!u!M ! we wesio wpeq! we w!e we 6uolq li!we4 6uotnJ4 eM 6uol des ! We ‘qoejiur !e!ues 6uolq !es 6uoi

001. do! 6uoltq ues!sod ueMeqweu 6uoi unepu!s 1 ,Ue!lleN.6u!s6u!S losel seio 6uo6u!s6u!s 6uo sesô,j wpse! we iose ‘!l ou i wolejfl4eA we 6uolq weqie 6uolei 6u!s6u!s wpj!ei ! we! eu ni WDflSi I we eu 6u!s6ulseleds!p w!poeJ ! W08Jflw!Jeq uq ! ei nej sesoj

xedoN e!unr6uot!q e6u!s P!l 6uotiq weqe0105 !J1 eqweu 6uo newei u!q! eu 6U!S6U!S eleds!p w!p0eJuq ! nej sesoj eu e!uejwotein I!M 017 6uol deut ViJlVtflA 6uolq 4es flsnw 6uOldais eu ues!sod USM eqweu6uol BM LI. 61101 deu! de4s! we w!eT 17003 6uol poei 84-e6lo wpniq ! 6u!s6uls eleds!0mej seso eu e!ue> woeifl6uolq ueflef4 6u!s6uIs 6uol o6uq ! POMV e,t,, 6uolq Ie6u!S

poor e!A Buoflq!lflI - ePfl8 WIlS

UIV A1/IISITII’[

pOM8etedueM w!u!M ! we wesio we6uol eAesjo4 6uol flJ4 eq u!qeu elepuodod 6uol unei !snw!el!d 6uol $OM ! we 4eA ne

S!48 su uew!snwto 6uollq eo.i6 w!lodes ! 8U!snw j!psed eu ONd 6uolquewdoteA!p 6uo eAesn eAes! M B!i eie6to 6uollq S!U!d6UOl neu deui wej ! 9661. 6UOlPOMV !snvi ONd eledS!p 10wiew 6UOl IOM ! I"Jl lViflA

l!845 qepeqei su !e6eJnil wi6uois ! we westo w!os! esnq s!le !snw eleds!p 6UOlwe ! !snw !e6eJ l!83S ONd6uol!q e!A eled4n6 eledueMuiq ! W e!, Sl I!M 917 6uoldew deues uq ! we 6uotq6u!s6uls eled-17 840610

l70036uol 485 !snw 6uot 6uojsdeues uq !weqie eledSip 6uolwe 6uolq 6u!s6u!s eledOW!!el !Jewuew !4ueld eu nJ6uois uq ! We 6uollq weq’

ONd6uot 4!8sU! uew !snw qepeqeieu !e6eJ ueM eqweu weweso 0A8S wspj 6uol OM! 401k o!4seqwoo9 e4S!tJ ‘p0MBey, 6uolq wlu!M ! UBVI

eei 6uol solpn4gOSflOLpOMOd w!e4ueM ou ! eu!qs0lj 40d 6uol w!pofei ! to weweqe eleds!p weSlo 8!pj jÔ4!w eUolOAO w!e4ueM10 6uol!q weqe n eqweu w!e4-ueM 4newej 6uol ueq 6uollquDs wideip 6uol deu! WOneu u!M eleds!p O4 ! pieie

,,In1 6uteusewewe !Bq 10 wesio 8A85!W eu W!u!M ! 10 P0MB tO 6uotuee e6v n!N W!N04 o6 6uolni; sewewe !eq !W neu 10584‘Vld MflA 6uol P0MB 10 6uol0A8SO4 W!Jeq ou w eu !84!0iVwes e4s!u!AJ w!eJd 6upjw!elueM 06 ! uflei uq !w w!e48!A n!N 6uoi ene 6uoi !uew10 W!e4U8M des uiq

eAeSnI ue eleds!p w!sij6uoi lVUe608 6uolq ueq Bled-ueM 6uolq w!83 UBM eqweu! we eledsip 04 ! PiBJOD

,,1J4SBPU!!snw ieueseu 6uol 4!esu!51U!d weu wbew ! e6 n!Nw!84U8M 6uollq J4 U!M eledflq! w1 o4 ! esel/J pJeJeO‘e6 n!N 6uollq eleu!po4uesowo BU UBwB!s ,,‘poMeeledn4 6uoI SBWfl4 SBWBWB! elOd!w 6uolq PIUBW lOs,

su!noJd 6uol4!esu! 4ni 10 6uoi !snW !8l!d6uoIq lns 1!lUl W!A!6 eu !Jew-uew !4ueid 6uol 6u!s6u!s 6uol0M I tO OM 10 6uoiq SU!AoJd

U9!lieNM!daS i!S

ei86nS!M!S PI’I

8PUOM8N

s;euv.x 8Jfl Pi8H68u89 Ofl lOS!! U!Sed

8!U8 WOl8Jfl UOJ8Lj

OM W!U!ed M8N xaunj eqwoAieqw nr6dwo3euj

osesov1 1 !!Uei WO8Jfl

61 . qo sn!lflf

8 ql 83!U!

LI, dndpn91I !J81 WOj

P1 oqsne

Cl.

Il.

6S !OSfl8H

I EG8 e!lloH x

9 !8I8SEIN OwniD

S S838!d

1’ 6uo4suuy

C nqwe

8M81

!BU2V !6!SeJn6!w!a

eweAeg m!lfl

doDseMoluetIs.o SSUEJSI 4SSMS

eIadS!a sy l!snV 6U!SBU!S

esuods !segsMj soo ‘9 !JBflUSf ejejesCYdVdiiH

A1133M 1YNOIIYN V lVlflA

JVIVd J.IHA1NJ3M 1YNOIJYN

ueq elednu 6uol 06 ! uq ! nJ40ABSflI eledflq 6u!le lOSBI

e!A 6uollq dnJ BledflNUBMBW8N , w!utM 1nj SOM ‘eile!8 6uol uewle4eeiode4 6uo ijuew 10 6uolqueq ‘qepe>j 1SM 6uoItqS!4V 00 w!Sj 6uoi S!48 !SnwOlOS eledeJe 10 W!u!M ! WeOM qeo sn!lnr ‘S0flB 6uollquew tued 6uolq 6uois 6uotn4 OABSjfll uq ! BlOd!W BN

n81 sesojeu eue> UJOIBJfl 6uol 06! B!A 6uoliq le6U!S UBM eqweueu j tIAJflA 6uol B!A 6uollq!n WOSIO eABSn W!SD!epn w!lS uewesej ‘!JlSBPu!‘l!Snw ONd 6uol 4!eSu! S!SOJ euj0p04 u!ej U!8j 6uol U!Bq!9

SEl 6uol 1U!58d Bu ONd 6uolT!BSu! 6u!s6u!s ueM eqweu001. 6uollq 6uoJ4s wpew ! 3M

17003 unepune> 001- dO! dS6uotiq OS 6uoI Vid IlAiflA 6uoi4OJ4S ea e!A niJ 6uol deweuq I P0MB jsnw BledS!p 10

*40J45dewej ! OA Bie6tO eu ‘p0MB

840610 6uol weu UBMUBMW!A!6 uq ! !SnV1 jOj

pOMB Bteds!p 10 6uollqBu!M 840610 43.145 DBW! weweueM 6uoliq I!M SBl,uBw4lBJ ‘.14!M UcJ 5.4BLIM6uol PBSU! !SnVJ j0J,

we 17003 P0MVflSnlAI ONdto 6uollq BU!M flJ4flJ4 ‘W6uolq 6u!46u!4 buol IOSBI

W!S! ! n; s4eflSflW weuq eledweS cuweu elednu IUeld ;eb uqI U0IIM SBl POO6uo we 6uoqPOMV llsniN ONd10 6UOi 4flejO uq! llNflA ‘uese;s ‘

opeJ U!SId 4O * . _.-_.

x’’!

W!B1LIEMXISDIMIMISV1O "

seld se 6uol !Snw !Bl!d une6uol 0M nBu ue e6 n!N

,8!ly!wOS.L, to 6uojq weqe UBMeqweu 6uol B!A 6uolq weqtyn4 w!u!M ! to eu ‘B!A 6uolqueg - OM2 BIedn4 w!U!Mesnq e6 nN ‘l!AUe6Og 6uolq

eIA 6uoq PII W:I INflAwi’sIO1NVM

wdOOg kpJfljJO3C:I J89j

AeP!JI O’8S! flflH

oqipoiouoLII

aivo AJJJ2 WIUIM epn1.Z Sd s00z‘zi: - 9 iJIflluaf

Page 20: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

L ! J! L! idJpes21 Jenuari 6 - 12, 2005 KALARING KOMPETISEN

Vu mas kalarim dispeia piksa tong 01 arapelapikinini biiong narapela kantni. Atis bilong mipelaI helpim yu pinis na kaianim yangpela menSaina. Nau em taim bliong yu tong pinisim olanapeFa piksa.Taim yu pinis, raitim nem bilong yu, pos opisbokis adres bilong yu na knismas bilong yu nasalim i kam long:

WANTOK NIUSPEPAP. 0. Box 1982Boroko 111NCDPapua New Guinea

YUMI FMLocked Bag 93Port Moresby, NCD

01 jas bilong Wantok tViuspepa na Yumi FM balskelim sapos piksa i makim stret o I kam klostutong wanem piksa I makim. Yu bai gat sans longwinim ol gutpeia prais bilong yu long skui neksyla. Mama papa bilong yu I ken heipim yu longgivim bekim long ol askim daun bib.

Bihain long yu pinis, mipeba I laikim helpimbilong yu. Pus givim bekim long ol dispelaaskim:

sPies mama kanim yu?

*Nau yu stap long wanem provins?

114AV

WANTOKF - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - I

: WaritokI Kalaring KompetisenI ToksaveIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII.1I

_____________________________

IIIIII

_____________________________

III

_______ _____________

I

____________________________

III

____________________________

III

____________________________

IIIIIIIIL - - - - - - - - - -

IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII

sHusat I bairn niuspepa? I

I

501 I bairn niuspepa long wanem hap? stua, Imaket, bas stop? I*Yu laikirn wanem samting insait long Wantok ,,

INiuspepa9 I

I

5 Wantok Niuspepa I Iukiuk long statim wan- S 0 ka mo n aI p 1 k I n I n i em de b.i Io n gpeia pes bilong ol pikinini bong neks yla. Nau I

I. y pela "INTAN ESENEL DE B...JLONG I

0

IKN " Em bilong amamas!!

01

pkinini ananitlong 18 krismas I ken stap long idispela resist

Lobilongdispeiaresis: I. . . irVt’ir NEM KRISMAS .,,...,.,.........,,..,...,

IsYu mas aninit long 18 Knsmas I*Yu yet i rnas kalanim dispela piksa IsYu ken yusim kaba pensli o wanem samting ThE STATIONERY SUPERMARKET SKUL PLES Iwantaim naispela kala IsYu mas katim na salim I kam long opis bilong ADRES: TELEPON IWantok Niuspepa na Yum! FM pastaim long

_____________________

IJanueni 13, 2005. . IsBihain long yu kalarim dispeta piksa, yu mas *WANTOK Ibekim ol askim antap bilong helpim Wantok

_______________________

INiuspepa. . . . . I

Sahm kalarlng kompetisen i kam long:sYu I ken hanim YUMI FMo lukim nem bilong WANTOK NIUSPEPA P.0.Box 1982, Boroko,yu long WANTOK NIUSPEPA long Janueni NCD,Papua New Guinea20th, 2005 long laiv draw sapos yu win o . -

nogat. YUMI FM, Locked Bag 93, Port Moresby, NCD I5 WANTOK na YUM! FM yet bai glasim olgeta

I

entni long dispeta resis na makim ol wina.

01 wrnas bai ol I anaunsim longtaim bilong laiv draw long YUMiFM na WANTOK NIUSPEPA long

20th Mun Janueri, 2005

MI

_.

I : y

1,

I’

r

P

Page 21: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

Jenuari 6 - 12, 2005WANTOK

Laikim PenprenNem: Arnold YelmeKrismas: 24 manAdres: Internal Revenue CommissionP.O. Box 215 Madang ProvinceSave laikim: Go swim, pilai gita, na go lotulong 01 wiken na go long wok.

Nem: James Omperth JimmyKrismas: 19 manAdres: Cl- Nonbet AoPD. Box 4535 Lae, Morobe ProvinceSave laikim: Pilal kibod, soka, tok pilal, stadi,rait go kam na senim ovasis ekspinrens bilongml.

Nem: Peter Ken TolexcoKrismas: 16 manAdres: Marganima High SchoolP.O. Box 33 Mendi, SHPSave laikim: Mekim penpren,gita, raitim pas, wokim fani na hanim lokelmusik.

Nem: Felix KennyKrismas: 23 manAdres: Private Mail BagP.O. Box 586 Mapnik ESP

pilal spot na

Nem: Chris OrokoKrismas: I 9 manAdres: P 0 Box 2497 Lae, Morobe ProvinceSave laikim: Go lotu, prenim ol allan lain,

Nem: Shiana ArabaKrismas: 16 menAdres:C/- Wil Zabo Stargate Resturant,Lae 411, Morobe ProvinceSave laikim: Pilai soka, netball, volibal, tukimCD piksa na raun wantaim ol poro.

Nem: Aifan A. HoyaKrismas: 24 manAdres: P 0 Box 945 Goroka, EHPSave laikim: Hanim musik, kukimmekim gaden na naun long anapela pIes.

Nem: Jane SemolKrismas: 17 menAdres: Mercy Secondary58OWewakESPSave laikim: Pilal spot,nambis, ritim buk.

Nem: Elice SasuaKrismas: 19 menAdres: Mercy Secondary580 Wewak ESPSave laikim: Hanim musik, nitim buk, go lotu,piIai spot na was was long nambis.

Nem: Lavinia MuivaKrismas: 16 menAdres: Mercy Secondary School,P.O. Box 580 Wewak ESPSave laikim: Skelim tok pisin wantaim ot anapela lain, kaikal bual, smok na drink.

Nem: John Ebe KonKrismas: 17 manAdres: Sekipte Good News Chnistain ChurchP0 Box228MendiSHPSave laikim: Autim tok, pre tong God i kenblesim ol lain.

Nem: Rhoda JoeKrismas: 19 menAdres: P 0 Box 547Save laikim: Pilai soka, harim 93FM, waswas, painim ol poroman, mekim fani na go lotulong Sande.

kisim poto na hanim stoni.

kaikal,

School, P 0 Box

go lotu, was was long

School, P 0 Box

LAIPSTAIL

Tu pela

kapul ISTORI

TUMBUNA

Btru I gat tupela kain kapul I

step. Nem bilong tupeta em Porena Pesalo.

Peno em I get longpela nus na blakpelagras bilong em. Na I get planti nil i pulaplong gras bilong em.

Pesalo em I longpela likIlk na nus bilongem Isotpela na patpela likIlk na em Isavekaikal lip bilong diwal olgeta de. TasolPore i save kaikal anis olgeta de tu.

Tasot wanpela taim tupela I stoni I stap

Dia Laiplain,Sampela mun I go pinis,

dipatmen bilong ml i bin salimml i go long wanpela kos longMosbi.

Long taim ml go step longMosbi, men bilong ml I kisimtikllk bebi bilong mitupela I golong stap wantaim papamamabilong ml long pIes.

Wanpela nait, men I lusimbebi wantaim mama bilong mina em Igo lukim 01 lain bilongem. Bihain bebi I kinap painimmama bilong em na em I woklong knal I stap. Na nogat manmap long stopim em. Mamabitong ml i knos na em I tok,"Dispela les men I no i step nalukautim pikinini bilong em."

Wanpela man I hanim dispela hap tok na em I go tokimpapamama bilong men. Na ol Ibelhat na I kam kisim men napikinini bilong ml I go bek longhaus bilong ol. Na men I nolaik go bek na stap wantaimpapamama bilong mi,Na familibilong em Iwok long tokim embong lusim ml.

Kandene bllong ml i salimpas na toksave tong ml tongdispela samting. Na ml askimdipatmen bilong ml long kisimspesol liv o matolo na go stre

na Pesalo I bin haitim tel bilong em longwanpela hul na em I tok, "Pore ml binkatim tel bitong ml pinis na yu I get long-pela tel yet na olsem wanem nau?"

Pore I kirap na knosim Pesalo na I tok,Watpo yu no bin tokim ml?"

Nau em I kirap na kisim busnaip nakatim tel bilong em yet.

Nau Pesalo I kinap na pulim tel bilongem long hul na I tok, "Mi giamanim yutasol ml get tel yet."

Pore i kinap na knosim Pesalo. "Yu binkrosim ml a? Son tru 01 man I no mapkisim ml haniap.

"Tasol yu, 01 map kilim yu kwiktaim bikos

tim dispela hevi. Tasol 01 I toknogat. Na oI I no map longlanim ml I go bek na wok tongprovins bilong ml bihain longmi pinisim dispela kos longMosbi. Nau yet, men I stepwantaim papamama bilongem.

Bal ml stnetim dispela heviolsem wanem? Mi wan tu longwanem ml no pinisim pe longmen bliong ml yet. Na atingdispela em I as bilong trabelye. Mi wan tru long men napikinini bitong ml. Na ml talkolsem 01 I mas kam bek longml.

WORRIED

Dia Pren,Mi son tru olsem dispela

bikpelà trabel I kamap bihainlong likIlk tok knos bilong

Pes 23

kainstap

yu stap antap lon han bilong diwal tasol.Na ol dok map painim yu na kilim yu hanap.

"Tasol mi nogat dispela trabel. Mi stepinsait long hul bilong graun na 01 bal I hatwok tru long kisim ml."

Tru 01 man i save hatwok long kisim dispela kain kapul olsem Pore. Tasol Pesaloem 01 man na dok I save kilim em.

Sapos Pesalo I no giamanim Pore baltupela I step gutpela pren.

Na bai yumi map lukautim na painimhaniap na kilim tupela.

Olsem na yumi hatwok long painimwanpela nanapela nau.

mama bilong yu. Ating em Ibelhat tasol na em I mekimdispela hap tok.Na narapelaman I hanim na kamapim dispela tnabel.

Mi no ting olsem dispela Ilk-Ilk hap tok tasol bal kamapimtoktok bitong brukim merit.Ating tingting bilong yu longpe bilong men em I as bitongdispela tnabel.

Na ating famili bilong men Iknos yet long pe bilong em. Naol I puUm antap hap tok bilongmama bilong yu long haitim asbilong tok.Na kisim bek pikinini bitong ol.

Kandere bitong yu I nait natoksave long yu. Inap yuaskim em long painimaut longtingting bilong oltambu bilongyu long pe bilong men onogat?

Wanem samting I bikpela?Sem bilong yu long tok tongbos o manit bilong yu?

Na men bilong yu I tingwanem. Yu raitim pas naaskim em long kam bek nastap wantaim yu o nogat?Ating yu no pinisim pe bilongem yet na em tu I ting olsemyu no laikim em.OI men i laiksave olsem 01 man bilong 01 Igat laik yet long 01.

Sapos yu I no map tru longgo bek long pIes, moabeta yuyet I rait I go long famili bilongyu na men bilong yu na askim01 long stnetim dispeta tnabel.

Toksave long 01 olsemdipatmen bilong yu i no maplong lanim yu I go long pIes nastretim dispela samting.

Mi bilip sampela toksavebilong ml hia bal helpim yulong stretim dispela wanbilong yu. Na ml bilip men napikinini bilong yu bal kam bekgen na step wantaim yu.

LaiplamnSapos yu gat wan o askim,salim I kam long Lifeline, P0 Box 6074, Boroko, NCD.Mipela I no map autim trupela nem bilong yu tasol 01samting we yu toktok bongem bal mipela I bekim.Olsem na salim trupela nemna adres na mipeta bal salimbekim long wan bibong yu Ikam stret long yu.Laiplain

Tambu brukim marit

Page 22: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

es24 Jenuari 6 - 12, 2005 WANTOK

01 poto bilong2005 Niu yiaselebresenlong wiken

0! poto: JOE I VAMARIA

. Laiv ben I mekim niu yia selebresen long Lamafla ikamap stret.

. Falawoksyla.

long Lamana I karim tru spirit bilong flu

. Boiros I patrol long niu yla nait naem kasim taim long moning na silip istap.

. Dispela grup I kisim taim stret long danis na ol Imalolo na kisim win.

. As I muv I kam na go imekim dispela nait I kamapstret long niu yia stret. Musik em non stop.

I

. Kisim patna bilong yu na mekimsave long plua.

. Tupela I mekimsave long dànis long *Tulait I bruk niu yla Sarere long Lamana pati I on

Lamana long Niu yia de stret yet

. Sampela 01 lain I selebretirn niu yla long Lamana.

* 01 skwad bilongFbilong Lepwing Draiv

niu yla.

Nicky Bernardtu I selebretim * staff bilong Junction I wokhat tru long niu yla

nait na sanap malolo.

NIU YIA 10TO

Page 23: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

BISNIS NIUS Jenuari 6 - 12, 2005 Pes25

RDB kisim K58

Maisan Pahun Iraitim

MINISTA bibong Agnikalsa na Laipstok MatthewSiune I bin tokaut long 01 nupela bod bilong RuralDevelopment Bank RDB na tu amamas long K58milliOn we Nesenel Gavman i bin givim i go longkirapim na kamapim wok bilong RDB long helpim01 grasruts.

Mista Siune i bin tok tenkyu i go long PraimMtntsta Str Mtchael Somare na Nesenel EksekyuttvKaunsel NEC long ktraptm bek na stnettm RDBNEC t btn tok oratt long gtvtm RDB K58 mtlten longhelpim na kinapim bék benk we i ken helpim olgnasrut long kirapim liklik bisnis.

Dispela mani em bilong helpim wok na tingtingbilong Gavman long ‘Green Revolution Policy’ weSir Michael i bin kirapim long helpim 01 lain longpies kirapim gaden bisnis.

RDB i bin bungim taim nogut bihain long plantidinau I kamap na ol manmeri husat i dinau i no binbekim. Kiostu long K160 milien i bin lus long dispela dinau mani. Nau yet olsem K7 milien dinaumani tasol i kam bek gen long benk bihain longwanpela komiti i bin wok hat tru long kirapim bekRDB. Dispela komiti I bin wok aninit long Masketlangalio na menesmen bilong RDB long stnetim gutron bilong benk.

Bihain long 01 dispela wok painimaut komiti i binmekim, NEC I bin makim 8-pela nupela bodmemba long ronim RDB.

dispeta nupela bod memba bilong RDB em

William Lamur olsem siman na Ricky Mitio olsemdeputi siaman. 01 narapela memba em NickThompson, Matthew Kanua, Simon Tosali, PeterKuman, Ray Clank na Richard Maru.

01 dispela memba I kern long wanwan indastniinsait long kantni na Mista Siune I bilip strong olsembai ol I ken ronim gut RDB long ol yia Ikam.

NEC i bin tokim ol dispela memba olsern ol Imaskarnapim wanpela 14 mun kinap bek plen bilongRDB long pinis bilong rnun Mas long dispela yia.

Gavrnan, long tairn ol I bin kisirn pawa, i bin tokolsern ol bai lukiuk moa long divelopim agnikalsa.

Dispela em bikos agnikalsa em I wanpelasustenebel indastni, o wanpela indastni we i ken istep longpela tairn.

Tru olsern prais bilong ol komesel krop o olgaden kaikai we ol fama I ken salirn long kisirnmani long ol rnaket hia long kantri na ovasis tu 1save go antap na i kam daun, tasol 01 kaikai yet ino save pinis, olsem gol, o kopa o wel.

Gavrnan i skelirn olsern dispela I gutpela longdivelopirn bikos em bai helpim sindaun bilong olmanmeri na tu strongirn ikonorni bilong kantri.

Planti kain toktok i bin karnap taim RDB I no binron gut bikos 01 fama i no bin map long kisimhelpim long dispelabenk.

Nau Gavman i kirapirn bek gen, ating bai I gatsarnpela moe gutpela senis long agrikalsa indastn na sindaun bilong planti 01 rnanmeri bilongkantni.

WANTOK

milien long Siune

01

BANK OF PAPUA NEW GUINEA

PRESS RELEASE

KINA FACILiTY RATE FORJANUARY 2005

The public is advisedthat basedon the assessmentof key macroeconomic indicators available to theBank of Papua New Guinea, the Kina Facility RateKFR will remain unchanged at 7.00 percent forthe month ofJanuary 2005.

BennyPopoitt41fBEActing Governor

Kaikai tru...Gavman I lukluk moa long agrikalsa na helpimol manmeri long kamapim gutpela sindaun bilong 01 yet.

Poto: PAUL ZUVANI

Page 24: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

es26

K anage em bilong MKlong Maramb yet longKimii-Banz. 01 MK I

save kolim em Tulboks.Em i bin spak long wanpela

Mande i go Tunde na Trinde em Ipilim sik long bel bilong em.

isi tasol em I wokabaut olsemwanpela pato I nogat gras longbeksait na I go long Kimil haus sik.Dokta boi ya i lukim Tulboks naaskim em wanpela kwesten olsem‘ei pato olsem wanem long yu7

Baga ya kirap tok olsem, DoktaKanini mi spak tu deis na ml sikdambilo I go olgeta long andap nasindaun I bagarap.

Dokta save pinis so em i givimsut na ol men sik marasin longKanage Tulboks bilong MK.Tuiboks dis i go pinis long Kimilsnoka pies.

MATT DEDEBOH HOLEYAHBANZWESTEN HAILENS PROVINS

Jenuari6 - 12, 2005 LA IFSTAIL WANTOK

Tok p1/al wantalin Kanaqe o/geta w1k110! tru tru poro o wantok biong gutpela raitman Kanage I laikim tru sapos yupela i ken salim sampela tokpilai bilongyupela I kam na mipela putim long tok pila! kona biong Kanage. Salim I kam long TOK PILAI KANAGE P.O. Box 1982,

klostu long BSP Waigañi na neksdua long Mondo Sekanhan kios stua. Mipela stap long lasBoroko NCD o kam long opisopis. Sapotim raitman biong

Sarere na Kanage kinap longbikmoning tru na em i go waswas.I no longtaim Apo gentolmen,kamap opis man bilong Degilkona.

Bikmoning tu na ol manmenikaikal bual, smok i stap longGorobe market na oi lukim Kanagesanap I stap na ol askim em.‘Kanage, Sarere na yu laik go we7Kanage hapman bilong toktok tuya.

‘Mi go iuk fo wait ken, six pekskumu ganas ya’ 01 manmeni harimdispelana trautim buai, smok naankonses nating nating na laip dailong hap.

Apinun nau na likiik bikmanKanage wom ap wantaim 12 pekswait ken, 6 peks SP na I pek kumugras. Man, Apo dning dai pundaunkirap na em Iputim trai leit wan tnulong danis.

Danis pinis nao na Kanage Iwokabaut isi isi I kam autsait wantaim 01 pren men na yu no wat, emI kamap ekting biksot long al bilongol poro bilong em.

Hatim bel wan stret. Wokabautwantaim oi men i stall moa stret. Ino long taim iiklik long baksait,traipela bikpela han pas long pes

yum! Kanage!!

na turangu pundaun apsait daunna kauntim sta.

FORATSCO BEGUSAPOT MOSBINCD

Kanage em bilong Tan na emsave wok wantaim siti kaunsollong Pot Mosbi.

Wanpela fotnait Fraide, KanageI lus go daun long Kawa Klab longholim wanwan. Bol em apim tupelapinis na go bek kisim 5-pela naputim antap long tabol.

Sem taim feiveret musik bilongem i pairap na boil tromoi lek 151 isibihainim bit bilong musik. I no longtaim filings kisim em na em statsingsing na danis na olgeta man itromol al I kam long em wan i kilimtru I stap.

Taim musik I pinis, kwik taim emIcnuz I go bek long tabol bilong emlong dning.

Taim em I opim wanpela, em Ikirap nogut long lukim olsem wanpela ilus.

Bol I belhat nogut tru na stataskim ol man tasol nogat man i bisilong hanim em bikos tok pisinbilong em I no kIla tumas.

Boil iukim olsem na em bikmaus

na tok, ‘I bot five bodols en put iton the table, who took wan en leftfor, I said mi tok.’

Na olgeta man I lap dai longKanage taim oil harim inglis bilongem. Tasol Kanage I no bisi, em Ibeihat tnu na tekov.

NOPO PARARAINBOW ESTATENCD

Kanage em wanpeia ragbi stalong Gahuku Lig long Goroka.Olgeta manmeni ol luksave olsemem man bilong tanim toktok

Wanpela Sande em pilal pinis naem laik go longhaus tasol 01 piiaimelts bilong em tok bai ol I go longmaket pastaim.

Olsem na 01 pulim lain i go longmaket pies. 01 pono bilong KanageI gat ol koins tasol Kanage em i gatK2 note long poket wantaim tnipelapaket kondom.

Kanage em wokabaut I go longmäket na lukirn wanpela naispelagel i saiim pinat na Kanage lukimpinis tasol em giaman olsem em Ino lukim.

Em abrusim em na I go daun naem kambek long baksait na askim

yangpela gel olsem ‘hamas long20t pinat?’

Na gel ya em small na Kanagetu I smail na tok nais wan yahamas long 20t pinat bilong yu nagel tok 20t. Na Kanage tok embikpela mani tumas putim I godaun long likllk mani olsem 50t.

Tok pilai pinis na Kanage kisimpinat long KI .60 na instead longkisim K2 abrus na em givim paketkondom long tok givim ml 40tsenis.

Trangu yangpeIa gel ya em semlong kisim dispela kondom na iukluk long han bilong Kanage naKanage tok hei yu kisim na givimml senis.

Mi laik go ya na gel ya tok ‘kondom bilong mekim wanem samting?’ Na Kanage lukim long hanbilong em na em lukim kondom naem sem pipia stret na tok darlingml no minim so pus wanbel natingting bilong yu salim I kam nabai ml salim wanbel na tingtingbilong ml i go na em bai right olgeta.

WASKA NOELGOROKAISTEN HAILENS PROVINS

PILAX KANA4E 5PAK L*44 FRA% N une I t2 tLVOZ t4N4 4I4flAtTSTR1’ &2tqLo%< M’W4ii’I4i MUtIA.s’

N PAIA,Y44’MtPEL.4 WZflM1ANAIWA .044 IAMHIA!!K4NPA<A EM ‘ftIMI!

Page 25: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

WANTOK WIKEN SPOT EKSEN Jenuari6- 12,2005

Swimming sempion na C ,... . tyan Pini bipo long em I go]long Australia long tumoro ikam long Wantok opis aste na kisim piksa wantaim ol wokmanmeri. Fran long lep han em jenerol menesa Justin Kili nalong rait han em atis Jada Wilson. POTO: NEVILLLE CHOI

* Mail Morobe Blok soka wantaim Joe Ivaharia

Pes27

*i-’ot Mosbi soka

Page 26: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

es28Sarere 8 Jenuari, 2005Venue R5Amini OS

GinateColts Mobil Steamships vs

John/Lakani OalaB Gret 40 oversRaukele vs

Jenuari6 - 12, 2005

AGret De2Hoods vs

WIKEN SPOT EKSENTaim Mat/Stumps UmpiresDogura 10:00am Hoods Assn Raka

BNG Poreporena 10:00am M/ STC Assn D a v I d

OS Hoods 12:30vs PanKCC 12:30BNG Poreporena

Raukele Tony Alu12:30 AHCCoasters12:30 United

Nomads Aussie HiComMB TST Coasters vsHMS2 Chubb United vsRu AndaI930oversSTC Raukele vs KCC 8:10 Raukele Chris AluHMS2 Chubb United vs BNG PoreporenaRIO Anda 17 25 overs Stumps Only - Mat OptionalMBKCCRIORulesRulesRIOKCC

Maru HobartSinaka KilaKila Iga

8:10 United Kila Iga

Kempa vs Lamana Mariners 8:10 ManinensKoupa KilaKCC vs Pan 8:10 KCC Arutu GoasaAnda 15 20 overs Stumps Only - Mat OptionalRaukele vs Chubb United 9:00 Raukele Walo CharlieKCC vs OS Hoods 12:30 Hoods Walo CharlieMen 25 overs Stumps Only - Mat OptionalKCC vs Dogura 12:30 KCC Arutu Goasa

Sande 9 Jenuari, 2005 De 2VenueR5 AGretAmini

Pegi/Hale GinateColts

rakalipi/Clive EllyRh B Gret 40 overs

Taim Mat/Stumps UmpiresLamana Mariners vs Raukele 10:00am Raukele Assn

Chubb United vs TST Coasters 10:O0amCoastens Assn

SIC Mobil Steamships vs PB Cheung 12:30NomadsMBRI ISTC

Curries vsKempa vsAnda 19 30 oversMobil Steamshipsvs

MB Kempa vsRIO Anda 17 25 overs

Doguna 12:30Lamana Mariners 12:30

M/STC Peter MoideCurries Ralavu RalKempa Ralavu Rai

Herea

Lamana Mariners 8:10 M/STC Kila NouainiDogura 8:10 Kempa Wan Kila

Nomads Mobil Steamships vs

HMS2 Chubb United vsRIO Anda 15 20 oversRules Lamana Mariners vsRules 1ST Coasters vs

Goasa

Stumps Only - Mat OptionalBNG Poreporena 8:10

Raukele 8:10 United Sinaka KilaStumps Only - Mat OptionalPan 8:00 Pan Arutu GoasaBNG Poreporena 11:00 Coasters

PCC Mahuta

Arutu

RIO Men 25 ovens Stumps Only - Mat OptionalRules 1ST Coasters vs BNG Poreporena 2:00 Coasters A r u t u

GoasaHMS2 Chubb United vs Lamana Mariners 12:30 United Sinaka Kila

Bai: Andal5Dogura

Notes: 1 Umpires: Club captains to make alternate arrangements if the appointed Umpire is not in attendance.2 Umpires to declare the winner, mustprint their names in the scorebook as well as sign the book. 3 Both Scorebooks to becompleted with names of batsmen, bowlers, catches, wicket-keepers, DNBs and the winnerdeclared. Penalty: one point. 4 Afurthen penalty of two 2 competition points for failureto hand in your scorebook to Tony EIIy’s residence at Hohola by 7pm after the match.5‘A’ Grade Rounds 9 & 10 One Day matches were cancelled & will not be rescheduled.FINALS as Scheduled on 12, 13 Feb6 Women draw as per notice

Ipi/Hale

Sariti Kriket pilai long PasifikSUVA, Fiji Allan: 01 nijinol televison stesin

I wok wantaim long soim wanpela sanitikriket pilai we bal kamap namel longAustralia na Wol long Mebourne KniketGraun long narapela wik Mande.

Fiji TV I kisim laisens long soim olgetabilong dispela pilal na dispela piksa baikamap long Tonga, Samoa, AmenikaSamoa, Cook Allan na Niue.

"Mipela I bin askim olgeta tenitoni longmekim ofa bilong ol long raits na kos bilongsetelait. Olgeta mani ol I kisim bal go longIntenesenel Kniket Kaunsel long helpim dispela son pasin," Fiji IV CEO Ken Clank i tok.

Fiji TV ma sista EMTV PNG I tok oraitwantaim long soim dispela pilal laiv na givimolgeta mani I go long PNG na Fiji Red Cross.

"Tupela stesin wantaim I mekim dispela namipela I amamas olsem mipela I sapotimdispela gutpela tingting long wel bilongmipela," Clank i tok.

Olota Rokovunisel, siaman bilong Fiji TVBod I tok: "I gat tingting olsem kain samtingbal kamap yet long bihain taim long lukimolsem yumi i wok bung wantaim. Em longkain pnosek olsem ol televison wokman namen i ken wok bung wantaim na givim I gobek long 01 komyuniti.

Fiji TV I tok olsem em bal rausim SKYEntertainment, Hindi pilal sanel long soim

dispela pilal laiv. "Tru tru dispela I mm olsemSky Entertainment bai kamap olsem Fiji Ilong liklik taim long Jenuari, 10," Clark I tok.

01 lain husat I stap longViti Levu wanpelabikpela allan bilong Fiji husat I nogat Skybal mas tanim televison bilong ol I go longSky Entertainment long sampela taim namellong Jenuani 10.

Long wankain taim ol arapela ailan longFiji na ailan tenitoni bal mas askim ol lokel TVstesin bilong ol long save moa.

".1MipeIaamamas truolsem mipelaI sapotim dispela gutpelatingting1"

RI ISIC

WANTOK

Kivung

*OItaim kanu Kotawin bitong pIes Kapari bilong Marshall Lagoon, Sentralprovins I stilim so taim em winim Niu Yia Wan Vele Kap. Papa na keptenbilong kanu Rai Alu I kisim tropi wantaim K2000 prams mani.

Page 27: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

WANTOK WOL SPOT Jenuari6 - 12, 2005

Moliklaik lainimKraj leek long pilai

AUSTRALIA namba wan tenis pilalaAlicia Molik I tok em i laik lainim yangpelaDutch o Holan pilala Michaéllla Krajicekna pinisim em long pilai we tupela I binholim long aste nait.

Dispela toktok em Molik I mekim aste.Molik I helpim gut Australia long winim

namba wan pilal bilong 01 long HopmanKap taim em I bung wantaim MarkPhilippoussis long winim Slovak pilaia.

Krajicek I namba wan 2004 yut pilalatasol Molik I tok em bal mas lainim yetKrajicek long wanem samting tru em Ipawa tenis.

Knajicek I hap-susa bilong RichardKnajicek husat I winim 1996 Wimbledontaitol.

Krajicek I winim namba wan pilal bilongem taim em I autim 151 tiket bilongZimbabwe pilala Cara Black long Perth.

Black husat I gat l5pela krismas I binpait hat strong tu taim em i pilal wantaimmen Amerika tasol I lus aste.

"Em i wanpela gutpela, yangpela pilala.Em I nupela pilala na em i save paitim olgutpela bal," Molik I tok.

"Tasol em bai narapela kain longwanem samting Cara Black i givim em.Cara na ml I stap long tupela narapelanarapela hap. Cara I save pilaim difensivgem na ml save pilai wantaim hat.

"Em I save mekim ol gutpela sot tasolwanem samting ml bal mekim em long gotasol na givim long em stret. Mi no ting emI bin lukim wanpela hevi pilal, na olsem mlbai bungim olgeta samting na givim longem na lukim wanem samting bal kamap.

Na wantaim Philipoussis we tupela I

pilal egensim ol Slovak Molik I tok: "Em ihatpela pilal tru.

"Mipela I no bin pilal wantaim bipo nalong mipela I miks na pilaim dabol gemdispela em i bikpela samting we em balgivim strong long mitupela long ol pilalbilong mitupela long Trinde aste nait.

Long dispela tonamen ol pilala bilongRasia I sempion we ol bin pilaim Argentinaaste. Tupela pilala bilong Rasia em MaratSafin na Anastasia Myskina i bin lus longnamba wan pilal bilong ol long Jemanilong Mande.

Na Philippoussis I sunikim ol trening

bilong em i go antap we em i laik longmekim gut long ol pilai.

Em I tok long pilal dabol wantaim Molikdispela em i no pilaipilal samting.

"Long 01 dabol ml mekim," em i tok."Long singel ml no amamas long dispela.Mi bin hat na olsem em I no gutpela.

"Mi gat nau aste long malolo longmekim sampela praktis na redim ml yetlong pilal bilong Trinde.

"Sapos Igat sot kat ml bal kisim pinis,"em i tok long nau olsem pilal bilong em Iwok long kamap orait bihain long ol taim Igo pinis we em I no bin pilal gut.

Cole i sevimChelseaWANPELA gol I kam long Joe Cole i

helpim Chelsea long winim 8 taim Inglanpnimia soka sempion Liverpool 1-0 longpilal Anfield pilal graun long wiken.

Dispela win bilong Chelsea i mekim emI stap yet long namba wan pIes long dispela kompetisen we em I gat 5-pela poinlongwe long namba tu tim I stap bihainlong em.

Na long dispela taim tu Arsenal husat Istap long namba tu pIes i nekim Chanlton3-1 long stap yet long namba tu pIes.

Cole em i wanpela senis pilala na em ipairapim dispela bal long 18 mita mak I goinsait long umben bilong Liverpool long80 minit long taim em Igo insait long pilal.

Pastaim long bal I go insait em Ibin paslong Liverpool fulbek Jamie Carragher na . Abihain I go insait.

Sapos ol samting I go gut dispela bal Inamba wan taim bilong Chelsea longkisim pnimiasip taitol bihain long 50 yia

_____

"Mipela I win bikos long gutpela difens * John Anne Ruse kepten I amamas wantaim ol wan pilala bilong emna bikos mipela I laki Ilkilk," Chelsea bihain long em i skoaim gol egensim Luis Garcia long pastaim pilalmenesa Jose Mounihno itok. Dro ating bilong ol. POTO NA STORI I KAM LONG SYDNEY MORNING HERALD.bai i luk moa gutpela.

Chelsea i gat 52 poin we ol I winim 21pilal long ol 28 pilal ol I kamap long 01.Arsenal i gat 47 poin, Manchester United43 na Everton 40.

Long wiken tu United I winimMiddlesbrough 2-0 na Everton I lus longTottenham 5-2.

Long ol narapela pilal las tim WestBrom I dro wantaim Bolton 1-I,Southampton I lus long Manchester City2-1, Newcastle i winim Binmingham 2-I naAston Villa Iwinim Blackburn 1-0. FulhamI winim Crystal Palace 3-1 na Norwich idro wantaim Portsmouth 1-1.

Liverpool husat I abrusim olgeta nara

pela tim long holim rekot long winim 18pela pnimiasip taitol I lus long Chelsea we01 I gat sans long dro taim 01 I mas kisimwanpela penolti kik tasol dispela I binkamap bihain long refri Mike Riley i tingolsem bal I pas long han bilong Chelseamidfil pilaia Tiago em Tiago I no mm longholim. Na olsem dispela fri kik I go nating.

Tasol Liverpool i gat narapela gutpelasans we Djimi Traore I sutim I go stnet longumben bilong Chesea tasol gutpela hanbilong Chelsea gol kipa Petr Cech I pasimbal na olsem Liverpool i no lukim gol.

Long wankain taim Arjen Roben naIlago I traim hat long skoa long salt bllong

Chelsea.Long dispela pilal Xabi Alonso bilong

Liverpool I kisim bagarap long lek bilongem long namba wan hap yet.

Cole husat I skorim gol long taimLiverpool i go pilal long hap bilong 01 longpastaim pilal bilong tupela long Oktoba Itok em i hop dispela ol gol bilóng em balmekim em i mekim gutpela nem bilongem wantaim tim.

"Bal mi tnaim mekim gut olgeta taimlong ol pulal bilong ml," Cole I tok.

"Mipela I save olsem kamapim gutpelapilal long stat bilong yla Igutpela mak longresis long sempionsip.

Pes29Tripela pilaia halstap long son pilal

TRIPELA Wes Indies pilala Brian Lana, ChrisGayle na Dwayne Bravo i kisim tok orait long staplong son pilai we bal kamap namel long Wol Xl timna Esia Xl tim long dispela wik MandelongMelbourne Kniket Graun.

Dispela son pilal em bilong givim mani long olturangu manmeri na pikinini long Esia husat I kisimbagarap long bikpela solwara o sunami we i kilimklostu 130,000 manmeni.

Pastaim Wes Indies tim menesmen Ibin tingtingplanti sapos dispela tnipela pilala I mas pilai tasolbihain 01 I givim tok onait long 01 I go het na pilal.

Menesmen I bin tingting planti long wanem ol Ino laik bal dispela tnipela man wantaim narapelaIlpela pilala long Wes Indies i kisim baganap bipolong trutru sins pilal bilong ol wantaim Australialong dispela taim.

Mausman bilong Wes Indies tim I tok olsemkosa Bennett King na menesa Tony Howard igivim tok orait long betman Lana na Gayle naolraunda Bravo long stap long dispela pilal weplanti samting bal kamap long em.

01 Wes Indies I kisim namba wan trening bilongol long Junction Oval na I luk nedi tasol long kamaplong dispela traim pilal long painimaut strongbilong 01.

Dispela traim pilal I stap namel long 01 naViktonia long Melbourne Kniket Graun MCG longaste nait. Dispela pepa I go insait printing long dispela taim na olsem I no map givim skoa o nisaltbilong dispela pilal.

Pastaim long pilai I gat tok olsem ol Bushnangersbal kamapim wanpela strongpela salt wantaimpesman Shane Harwood husat I kisim malolosampela taim na kam bek bihain long bagarap emIkisim long wisket bilong em.

Harwood I kisim baganap taim em I kisim wan-pela bal long Westen Australia pilala long PuraKap long stat bilong Disemba. Tasol nau olsem emIkam bek em bal pilal gutwantaim poroman bilongem Michael Lewis wantaim nupela baL

All raunda Nick Jewel i step tu long dispela saitwe bal pilal namba tu pilal bilong Viktonia Xl nalông dispela taim boula Brad Knowles na IanHewett bal kisim malolo.

Aste nait 01 Wes Indies I pilal wantaim Viktoniana long dispela Sarere na Sande 8 na 9 Jenuani01 bal pilal wantaim Australia A long Hobart,Tasmania na long 14 Jenural 01 bal statim traiengula wanpela-de sins wantaim Austnalia long MCG.

Salt bilong Wes Indies em: Brian Lana kepten,Chris Gayle, Wevell Hinds, Ramnanesh Sarwan,Shivnanine Chanderpaul, Dwayne Bravo, RyanHinds, Courtney Browne, Pedro Collins, IanBradshaw na Mervyn Dillon.

Sait bilong Viktonia em: Cameron Whitekepten, Matthew Elliot, Jonathan Moss, BradHodgd, David Hussey, Graeme Rummans, TimWelsford, Nick Jewell, Ian Harvey, Adma

Crosthwaite, Shane Harwood na Michael Lewis.

Ierodiaconou laik stap gutLYDIA lerodiaconou i gat niu tok promis tasol,

stap strong na noken gat sik.Dispela 22-yla fnistail erial ski na namba tu wol

sempion bihain long wantok Australia pilaia bilongem Alisa Camplin, I Iaik mekim gut long 2005.

Camplin I kamap namba wan na winim Olimpikgol medol. Na long Ierodiaconou em I laik redimem yet long long go insait long 2006 Winta OlimpikGem long Turin, Itali wantaim gutpela tingting.Tasol toktok long karamapim yu yet long koton naskii I 151 long tok tasol em I hattaim yu mekim samting tru.

Statim pllal taim yu kalap 9pela mita I go antapna tanim tanim wantaim na pundaun long saltbilong maunten I no isipela samting long mekim.Pilala sapos I no was I ken kisim bagarap isi.

Men Mount Buller I kisim bagarap pinis longpatella tendonitis long nait skru bilong em na olsemolgeta taim em bal mas putim was long em I noken kisim bagarap long dispela hap gen.

"Em I save pen tnipela taim yu kalap na mekimnois long bodi bilong yu," lerodiaconou I tok. "Em ipilim olsem riaip I go insait long sknu bilong yu longtaim yu pundaun long gnaun bihain long yu kalaptn mita I go antap. Dispela bal I no map longhelpim I gutpela sapos yu barn tasol.

Ierodiaconou husat I arnamasim narnba wanknisrnas bilong em long pies, Australia bihain longfaivpela sisen faivpela yla I Iusirn kantni gen longlas Tunde na go long Montreal, Kenada.

* Alicia Molik na Mark Philippoussis I karamapim olgeta pIes long kotlong dabol pilai bilong tupela long Mande wantaim ol Slovak.

Page 28: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

Pes

Andrew Mo/en istori long samtingem i lainim long2004 Krismas kikbosking kern bilongem long wanpelapies long Sentralprovins ausait longPot Mosbi siti.

r

I

Jenuari6 - 12, 2005 SPOt‘I!L

KikboksingT RIPELA wiken I go pinis

Disemba 17- 19, 2004 ol lainbilong Nandex Muay Thai

Kikboksing kKab long Pot Mosbi Ipasim klab na I go kern long sampelahap bus bilong lubuserea, Sentralprovins.

I gutpela kern we planti samting emmipela I lainirn long en. Sampelasarnting em ml lainim long en em:

Mi lainirn pasin bilong wok bungwantairn olsem wanpela tim. Longspots 01 I save tok tirn spirit na kainkern olsem I helpirn long strongim dispela, Wanpela I helpim nanapela tairnem I no mekim samting stnet narnipela yet i kuk, stretim bet na wasirnot samting bllong rnipela yet.

Dispela kikboksing kern i bin wan-pela gutpela ekspiniens long rni naplanti 01 narapela lain I karn wantairnrnipela. Mipela I no stap tnening narnalolo tasol, nogat.

Mipela I raun long pies na lukim tuna save long sindaun bilong 01 pipellong hap. Mipela I go lukim we 01 Isave waswas, wokim gaden nawanern kain 01 anirnol ol I lukautim.

Sampela I toktok planti long i nogatwara bilong waswas na sarnpela Itoktok long planti taim I nogat laittasol ml ting dispela wanpela narapela samting tu ml lainim long ern weyurni 1 mas lainirn long stap wantaimbilong wanem I no olgeta pIes I gatpawa na wara tu em wanpela samting yumi I mas tukautirn gu tu.

DFspela trening kern I bin gutpelatrLl na em bal gutpela sapos rnipela Ikisirn dispela kain kern planti tairn. 01sampela teknik we mipela I lainirntong trening taim olgeta wik emmipela I lainim long hap. Na tu longst we mipela I step wok, skul namekirn of narapela samting, I savegat planti samting I distebim obagarapim tingting bliong mipela longpas strong long trening tasol longkemp, I nogat wanpela sarnting naotgeta tingting bilong mipela I staplong tren gut tasol.

Mipela I no tren tasol. I bin gat taimwe mipela i save sindaun 181 na rnaloIa tasoi na stap. Taim ml no bisi longkern ml save sindaun na tingting longlaip bilong ml na kikboksing pilalbilong ml.

Mi painim otsern bodi bilong ml I notalt tumas olsem taim ml go long woko raun na kam bek long haus. Mlpufim win gut bilong kantri salt nanogat nols bilong ka o ol masin Ibaganapim tingting bilong ml na dispela I gutpela tnu.

Mi tingting tu long dispela spot nataim ml lukim 01 sinia paitman olsem

Gabble Yura na Stanley Nandex wan-pela tingting tasol I save karnap longhet bilong ml; "Mi bal I kamap narnbawan."

Mipela I go kamap long MiriginiIrening Senta long Magi Haiwe longFnaide apinun na namba wan salensNandex I putim long mipela em longron I go antap long wanpela Iongpelamaunten, go daun long nanapela saltna ron I kam bek long pIes rnipela Istat long en. Bihain long mipela Ikamap, mipela raun lukim pIes naNandex I soim maunten mipela balresis long em.

Bik moning long Sarere mipela I gosanap long as bilong maunten nataim Nandex I singaut "Go," olgeta Igivim siksti I go antap long rnaunten,tasol long namel lek bilong planti I dalna olsem ol I mas wokabaut. Tairnmipela I kam antap long het bilongmaunten mipela kisim win pinis naron kalap wantaim I go daun long hapsalt bilong maunten. I nogat not namipela I brukim bus tasol map mipelaI kamap long rot bilong ka we I stretna givirn siksti I go bek long hapbilong pmnis.

Bihain long dispela sampela I tokbel bilong ol I tanirn likllk tasol ol Iorait.

Mipela I kaikal na rnalolo likIlk nabihain kalap long bot na go long wanpela allan 01 I kolim Lion Allan we Istap abrusim Loloata Allan. Long hapmipela I waswas na pilal likIlk na taimolgeta I karnap nau rnipela statim

WANTOK

Krismas

* Linstan Andy lephan, Bensley Yala namel na Joe Yabalerait I sampela bilong ol sumatin husat I laik bihainim lek makbilong Nandex. Poto: ANDREW MOLEN

trening long nambis gen.Mipela trening I go map avinun na

olgeta I angre, nek I dral na strong ipinis. Long dispela taim mipela I malolo na wetim bot map em I go belkisirn mipela I go bek long bikples.

Long dispela taim Nandex I givimsampela presen long ol sumatin nawanpela bilong ol em, man husat Ikam pas long resis bilong mipela I goantap long maunten.

Bik moning long Sande mipela Ikirap na redi long trening gen. 01sinia sumatin I kisim 01 samting bilongpait I kam na mipela olgeta I sanap napait I go I kam.

Bihain long dispela mipela I malolona pilal nabaut. Mipela I wetim kamap em i kamap na kisim mipela Ikam bek long taun.

"Mipela I amamas tasol long dispela kern na mipela I kisim gutpelataim tru long hia.

"Mipela pulim planti gutpela win naluk fowet long wankain kemp narapela yla," wanpela sumatin na paitmen bulong klab, Anna Hanku I tok.

Long kern stret mipela I non, I swimlong wara na I lainirn ol nupela webilong pait.

Nandex husat I karn bek long munNovemba, 2004 long wanpela paitbilong em insait long A-I wol kapsalens we em I karn namba tn I tok asbilong dispela trening kern em longbungim olgeta paitmanmeri bilongklab wantaim na lainim na soim sam-

"Mi tingting tu longdispela spot na taim

: ml lukim ol siniapaitman olsemGabble Yura naStanley Nandexwanpela tingting

tasol I save kamaplong het bliong ml;

‘Mi bal I kamapnambawan’."

pela 01 stall we 01 I lainim long yla Ikam.

"Mi laik lukim hamas samtingyupela lainim pinis na sapos yupelaI redi long go pait insait long ring," emI tOk.

Long wankain taim dispela bung tuem long amamasim ron bilong skullong 2004 na pasim klab wantaimsampela kain malolo na givim 01 stapsanap.

Long kern mipela sumatin I wokimol strongpela trening long soimwanem samting mipela I lainim longyla I karn na tu em I redim mipela longsampela ol pait we bal I kamap long2005.

Em I tok em i laik kamapim dispelakain kern olgeta yla na ol lain bilongol narapela pait olsern Karate naTaekwondo tu I ken I kam joinim.

"Mi ting em I gutpela long yumiwokirn dispela long pinis bulong olgeta yla na tu bipo long taim yurni I laikI go pait," Nandex I tok.

* Bensley Yala lephanPoto: ANDREW MOLEN

kisim lek nogut long Linstan Andy rait.

* Andrew Molen, husat I raitim dispela stori, I wanpela sumatinbilong Nandex Kikboksing Skul.

Page 29: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

WANTOK Jenuari6 - 12, 2005

PNG Etlétik gat planti wokPaul Zuvani I raitim

PAPUA Niugmni Etletik Yunion PNGAUI gat planti 01 wok na pilal bilong kamapimlong dispela yla.

Namba wan sarnting em bal rnekim emlong redirn pIes long holirn MelanesianSempionsip long Lae namel long munMas na Epnil, wanpela wik bihain longIsta.

Na Seketeni bilong PNGAU PhilipRehder husat bal kamapim wanpela lokelkomiti na bal stap siaman bilong dispelakomiti bal go pas long redim pies na 01samting.

Rehder I tok Lae husat I bin holimwankain sempionsip las yia I lukautim gutol pilal na olsem ol narapela kantni Imakim Lae gen long holim 01 pilal longdispela yla.

Na Rehden I tok komiti bilong em i balmoa gutpela 01 pilal bilong dispela yla.

Em i tok tairn Melanesian Sempionsip Ikamap PNGAU bal yusim ol ronmanmenibilong em long redirn 01 long 2005 Palaurnini-Saut Pasifik Gems, Filipino Open,Wol Sempionsip na Wol Yut Sempionsiplong Morocco.

Em I tok Yunion I laik redirn gut divelopmen skwat pilala bilong em long FilipinoOpen na olsem dispela Open bal wanpelastnongpela pilal na olsern em I gutpelalong Yunion na moa yet kos bilong kamaplong dispela Open i no dia tumas.

Tasol em I tok long dispela taim ol siniapilala bal redim ol yet long Palau miniSaut Pasifik Gems.

Na long Wol Sempionsip Rehder I tokYunion i no map salim planti rnanmeni I golong Inglan long Jun long redim 01 yetlong dispela sempionsip long as bilongmani. I nogat map mani.

‘Wanpela men na wanpela man tasolbal map karnap long dispela sempionsip,"Rehder I tok. ‘Tasol PNGAU I laik lukirnolsem bipo long em I makim tupela pilalaem I laik givim taim long ol pilaià long ol Imas pait hat long winim pIes long go.

LONG insait long Pasifik Ailans Ionga Igat nem long pilal ragbi yunion long Wol.

Stat long las rnun na I karn nau long dispela yla Tonga ragbi yunion tim bal karnaplong planti intanesenel pilal long nedim emyet long go insait long 2007 Wol Kap pilal.

Nau yet longa Ragbi union IRU Imakim 60 pilala long stap insait long wan-pela tonamen we bal kamap long 8 I gomap long 12 Jenuani. Dispela tonamen balkisim tasol 30 pilaia we 01 bal go pilal raunlong Australia na Nu Silan.

Sif Eksekyutiv opisa bilong TRUSakopo Lolohea I tok dispela "Ikale Tahi"diveloprnen tim bal go pilaim AucklandBlue’s diveloprnen tim long 4 Mas, NuSaut Wels Akademi tim long 9 Mas, SidniSydney diveloprnen tim long 13 Mas nalas tru Brurnby Runners long 19 Mas.

Bihain long dispela raun pilal longAustralia na Nu Silan longa bal kamapirnwanpela fainol tirn "Ikale lahi" long 14Mel. Dispela tim bal I redi long salensimFiji na Samoa long Ini-Nesens Sins. Longdispela pilai tupela narnba wan tim bai goinsait long Wol Kap 2007.

Tim I karnap long namba tn pIes bai gosalenisim ol narapela kantni gen long gatsans long pilai long go insait Wol Kap,

Las tupela Wol Kap I go pinis Tonga Ibin bihainim kain rot tu na bin go insaitlong Wol Kap. "Tasol nau mipela I bilip baimipela i ken winirn Fiji na Samoa na goinsait long Wol Kap pilai," Tonga kosaViliami Ofahengaue I tok.

Hia yet long Papua Niugmni nesenel timPukpuk bal pilai insait long Isten Pasifiktonamen we bal salens I kam long kantri

*PNGU 18 Etetik tim wantaim ol medol bilong ol we ol i bin ron lasmun long Osenia Gnon Pri na Osenia Sempionsip long Australia.

FAIL POTOEm Itok long dispela tairn bihainirn kain

ron bilong hedola Mowen Bomb, yut 100mita spnin man Anton Lul na lOOm spnmnmen Mae Koime ol tasol map go log dispela pilal. Tasol em I tok nogut dispela Isenis bihain long mak em 01 etlit balkamapim long Melanesian Sernpionsip.

01 etlit husat Yunion I rnakim long golong Wol Sempionsip bal I no map go longmini-Saut Pasifik Gems long wanem 01bal go stret long Helsinki long dispelasernpionsip.

Na long Wol Yut Sempionsip em I tokYunion I hop narnba bilong ol pilaia bilongem nogut bal go antap long kisim tupelanonmanmeni long dispela yla bihain longolgeta yla em I save salim wanpela etlittasol.

Em I tok long bipo Intenesenel ArnataEtletik Federesen IAAF I save sponsonim wanpela etli tasol nau I redi longsponsonim tupeta.

Na long wankain taim IAAF I putim olkwálifaing tairn long ol eltIlt long winirn

olsem Cook Allan, Solomon Allan, Niue,Tahiti na Vanuatu narnel long nau na2006.

PNG Pukupuk tim yet I no map go insaitlong wanpela bikpela I 5’s tonarnen longredim em yet long 01 dispela Isten Pasifiktonamen tasol bal I gat Supa 4 Salensolsem Ibin kamap long mun Oktoba 2004.

Insait long Supa 4 Salens bal ol I kisirn01 gutpela plala bilong kantni I kam longAilans, Hailans, Sauten na Noten nijon.

"Mipela I makim Supa 4 kompetisenbilong mipela olsem tonamen we baimipela I makim ol narnba wan pilala longgo pilal insait long Wol Kap 2007," rnausman bilong PNG Ragbi Yunion PeterIsiamalili Jr I tok.

Nau yet PNG Ragbi Yunion I no savegut sapos em bal pilai insait long wanpela1 5s ragbi yunion intenesenel pilai o nogut.

"Mipela I wetim PNG Rugbi Yuion pnes

dispela ol taim bipo long ol I kamap."Tupela Toea Wisil na Andrew Yeweh

map long karnap long dispela ol pilai longwanem tupela I gat strong long kwalifai,"Rehder I tok.

Yeweh I kamap long bes taim long 2mm00.88 seken long 800m nesis long lasOsenia Gron Pri Mit long Cairns longkwalafai we kwalifaing taim I stap longIrnin59seken.

Na Wisil I kisim taim tasol kamap oraitlong taim 25.91 seken long 200rn nesislong Osenia Sempionsip long Townsvillewe kwalifaing taim I stap long 25.90. Em ikisim silva rnedol.

Long dispela PNGAU I hop olserntupela etlit bai I rnekim gut yet bipo long30 Jun, 2005.

Laspela bikpela pilal long kalendabilong PNGAU em long nesenel sernpionsip long 23 I go map 25 Septemba weem bal holim long Lae. Long dispela sempionsip Yunion bal makim skwat bilong2006 Melbourne Komenwel Gem.

iden Graham Osbourne husat bai go longNiu SiIah long 2 Februani IntenesenelRagbi Yuniôn miting I kam bek na givimtoksave," Tsiamalili Jnr I tok. 01 nagbiyunion biknern kantni long Saut Pasifikkantri olsern Fiji, Samoa na Tonga baikamap tu.

01 kantni olsem olsem Cook Ailans,Niue, Tahiti, Solomon Allan, Vanuatu naPapua Niugini I stap long Isten Pasifik tim.

Long go insait long Wol Kap 2007 sernpion bilong Isten Pasifik tonamen na tim Ibin lus long tni-nesen tonamen bal salens.Na wina bilong dispela pilai bal salenswanpela tim bilong Asia long kisim wan-pela pIes insait long 2007 Ragbi YunionWol Kap.

PNG I bin winirn Isten Pasifik Tonarnenlong las Wol Kap .nesis tasol I bin lus longTonga we i lukim Tonga I winim SautKorea long Asia rijon.

Pes

Morata 2 winim fes Stet ov OrijinAndrewMolen I naitim

MORATA 2 Blues i soim tru kala bilong ol longwinim dispela namba wan stet ov onijin gembilong ol insait long Morata Lig kompetisen longPot Mosbi wantairn 14-0 skoa egensim Morata 1Maroons.

Tupela tim wantaim I luk stall tru long ol nupelaunifom.

Yes em I bin gutpela tasol trupela kala I binkamap bihain long pinis bilong pilal.

01 Maroons wantairn maroon uniforn bilong 01 1karnaut gutpela pilal wantaim ol hevi fowet bilong01 tasol Blues husat 01 I putim wankain unifornolsem bilong Melbourne Storm I pilal stall moa.

Beklain bilong ol I nonirn bal gut na difens bilong01 tu I strong tairn 01 Maroons I kam klostu longtral lain bilong ol.

Dispela gem I lukim planti stall pilal I kamap naplanti biknern pilala insait long Pot Mosbi taunkompetisen I pilal insait long dispela gem tu.

01 pilala olsern Presiden 13 ful-bek NixonNagle na faiv-eit na kepten bilong Blues, KevinKepas I wok hat tru long tim bilong ol.

Long Maroons salt kepten na wanpilala bilongkepas long Kone Tigers insait long PRL, Eki EneI strongirn manki bilong em wantairn Allan Titus,Enosi Gewa na Mark Timea.

Wanpela stnongpela gem tru I kamap we I lukimwanpela tral tasol I kamap long fes hap we NagleI skoa long kona bilong 01 tasol kik bilong em Iabrus na dispela I putim 01 I go pas 4-0.

Bihain long hap taim 01 Maroons I kam bekstrong tasol 01 I wokirn planti asua long holirn gutbal na dispela I lukim 01 I lusim planti bal I go long01 Blues.

I no long taim hap bek bilong Blues, StanleyDouglas I skoa na Nagle I I kisim narapela tu poinlong putim 01 I go 10-0.

KIostU long ful tairn Blues winga Stanley WakuaI putim olgeta bilip bilong Maroons I go bihainwantairn tral bilong em long kisim 01 I go 14-0.

Gem kodineta John Mauwi I tok amamas long01 pilala na tu long 01 sapota long ol I kamap nasapotim gem na em I tok I gat tupela gem I stapwe bai I kamap dispela sande na laspela longnarapel wik.

Em I tok tu olsem Lig I gat tingting long makimoI pilala long dispela salens long go pilal longIpatas Kap bihain long dispela yla na em i singautlong 01 gavman bodi, bisnis haus na husat gut-pela lain long helpim 01 long kompetisen bilong 01.

"Dispela hg I stap moa long 20 yla na nau longstrong bilong mipela yet na sapos sampela spon-.sa map long helpim em mipela bal I arnarnastasol," em i tok.

Mauwi I tok long tairn dispela 1mg I kinap map nau01 bighet pasin we 01 yangpela manki I sve rnekimI no kamap bikpela turnas long wanem tingtingbilong ol I stap long pilal na dispela em Iwanpelagutpela mak bilong Lig.

Men Goroka pilai ragbiJames Kila I raitim

GOROKA Ragbi Lig I pIes tnu bilong 01 menlong pilal ragbi 11g. :

Dispela em I trupela tok long ragbi 1mg longkantni. Long Goroka na Isten Hailans pnovinsolgeta 01 men I save soirn stall na kala bilong oltaim 01 I non insait long pilal gnaun na pilal.

01 I no wan sapos Gahuku pnopa sisen I pinislong wanern 01 I givim samsam long ov-sisen 1mglong Goroka Nesenel Pak.

Gahuku ov-sisen 1mg i bin statim sisen bilong emsarnpela wik bihain long Goroka Lig I pinisimpropa sisen bilong em.

Tasol stat long 2004 gutpela rnoa kala I kämaplong opirn al bilong ol brata husat I save naun nat-ing long "Wol Tred Senta" long Kakaruk Maket naraun nating long taun.

01 men Gahuku I taitim bun longresis long 11g.Gahuku ov-sisen 1mg i save kamapirn ol stnongpelapilal long Isten Hailans provins.

Dispela em long wanern Gahuku ov-sisen I gatnem long kamapim planti ol biknem pilaia husat Igo mekim nem long Goroka Lahanis na PNGKumuls.

Sampela bilong o dispela biknem plIala em 01lain olsem Stanley Gene na Makail Aizuwe.Dispela tupela piIa nau I karim nem bilong kantrina pilal long Hull Kingston Rovers long lnglan.

01 narapela pilala em Lawrence Goive, TarzanMalaguna, Fatty Buka na sampela arapela rnoa.

Tasol bikpela kala em dispela ov-sisen I gatlong en em pilài bilong 01 men.

MaisanPahun I raitim

PNG na Tonga laik kamap long Wol Kap

. PNG Pukpuk pilala wantaim bal I laik traim ronowe long AmerikaSamoa long wanpela bikpela pilal bilong ol. FAIL POTO

Page 30: Wantok Niuspepa...Taim olgeta kantri long wol i wok long givim helpim na sapot i go long moa long planti milien manmeri husat I kisim bagarap long birua bilong solwara long Esia, Papua

RediYakam Kelo I raitim

MOROBE Provinsal Gavman IputimK200,000 bilong kirapirn Morobe Gems weI sut long bungim ol plIala long 9-pela distrik we bal bungim tu ol pilala bilong wan-wan lokol level gavman insait long ol dispela distrik.Morobe Gems bal wanpela bikpela spottonamen insait long provins long kamaplong Lae siti long Mas 16 - 20 long dispelayia.Mak olsem 9-pela distrik insait longMorobe provins bal salim ol tim bilongmanmeri long pilai insait long soka, basketbol, volibal, netbol na etletik.Morobe Provinsal Spot Kodineta LudwigPeka I tokim Wantok olsem dispela MorobeGems em bilong ol pipel bilong pIes we Ibihainim plen na tingting bilong PNGProvinsal Gems long bringim spot i goinsait long ol asples long kirapim interesbilong spot na tu kirapim Lokol LevelGavman LLG spot tonamen long ol pIes.Bihain long dispela LLG gems ol I kenmakim distrik skwat long go pilal longprovinsal gems. Insait long dispela provinsel gems bai ol Imakim Morobe skwat longol dispela wanwan spot long go pilal longbikpela nesenel tonamen bilong PNGProvinsal Gems long Goroka long dispelayla.Mista Peka I tok dispela straksa o plen embilong Morobe na ol Komyuniti DivelopmenOpisa long wanwan distrik bal I go pas

1 long was long 01 gems bilong ol na wokklostu wantaim Distnik Edministreta longlukim LLG gems na distnik gems bilong ol Iron gut bihainim dispela straksa. 01 tu emProg.rern Menesa bilong dispela tonamen.Mista Peka i tok ol asosiesen husat Imemba wantaim ol nesenel bodi olsemLFA, Lahi, Makam Distnik Soka, Bulolo naWau Soka Asosisesen husat I afiliet longPNGFA, Lae Basketbol, Lae Volibol, HuonVolibol, Lae Netbol,Morobe Kantri Netbol,Lahi Netbol na arapela nejista asosiesenolsem I ken salim tasol Anda 23 tim bilongol long dispela tonamen bilong MorobeGems. Anda 23 em I olsern diveloprnenskwat bilong ol.Mista Peka I tok sapos ol dispela rejistaasosiesen I salim tim bilong man na men 01bal peim K400 rejistresen fi. Sapos ol Isalim tasol tim bllong man bal fi em K200.Long salt bilong of distnik tim, ol I massalim skwat long dispela 5-pela spot olgeta. Na rejistresen fi bilong ol em K500.Tasol sapos of I salim tasol tupela o tnipelaskwat long tnipela spot tasol orait fi bilong

lông

AN i.I..’Q

Morobe..Gems.

save long wanem progrem na wanwangems bilong ol na tu long 01 arapela sapotbilong tim bilong 01.Peka I tok 01 I lukluk long oI pilai graunolsem LFA, Lae Basketbol, stedium naPTC Kolis long holim ol dispela pilal longen. 01 wok i go het yet long toktok na stretim wantairn menesrnen bilong ol dispelapilai graun.Peka I tok tu olsem dispela tonarnen bai Igivim gutpela sans tu long ol I yusim olrefeni bilong ol distnik bikos MorobeProvinsal Spot opis i bin holim planti referikos long ol manmeni bilong wanwan distnikpmnis na nau em sans long yusim 01.Dispela tu bal givim sans long ol long kisimstrong na eksperiens long ranim kainbikpela tonamen long pnovinsal level.Wankain tu ol yangpela insait long ol distnikhusat I bin sindaun pinis long 01 menesmenkos long bipo bal gat sans nau long karl-

maut wok bilong ol long menesim ol tim nagems Ion dispela taim.Dispela bal wanpela bikpela tonamen truwe map pulim moa long 45 tims olgeta Ikam long ol 9-pela distrik. Tasol namba balI go antap moa wantaim ol tim long 01 taunna rejista asosiesen.Peka I tok dispela stall o straksa bilongMorobe Gems i no wankain olsern MorobeKantri Gems we ol distrik asosiesen i savesalim skwat I go long tonamen. Dispela emnarakain. Wanwan LLG bal pilal na makimtim long pIes yet na bihain kamapim distriktim long dispela 5-pela spot ol bal pilal longen. Dispela distrik tim bal ol pilala I kamlong wanwan LLG o long ol asples stret.Peka I askim ol Komyuniti DiveloprnenOpisa bilong wanwan distrik long toksavenau long opis bllong em long wanem gemna skwat ol I redim I stap. Morobe I soimrot pmnis.

pela resis.ol em K300,Mista Peka I tok taim bilong rejistresen fibal pas long Jenuari 31 , 2005 olsern naolgeta fi I mas go insait long BSP benk,akaun namba em 100038563 long Laetaun brens.01 eksen opisa Dilong dispela bikpela tonamen em,David Haro - Volutia Media, AaronMugalion - soka, Michael Waimba naGewa Saking - Basketbol, NathanKeputung na Jason - Volibol, Tom Youngna Peter Saleau - Etletik, Rosemary Mase- Netbol, Nane Tornala na Ludwig Peka -

Edmin na Fainens, Kitoni Posanau na GeoSam - Edmin na Akauns, Terry Sanga -

Sekyuriti, Peter Eae - Sekyuriti na DoktaChalau - Medikol.Olgeta Komyuniti Divelopmen Opisa o progrem menesa bilong wanwan distnik I maswok klostu wantaim ol dispela lain long luk

Pini lukiuk long narapela gutpela ylaPaul Zuvani I raitim

PAPUA Niugini na Saut Pasifik sempionswima Ryan Pini I laik luklukirn narapelagutpela yia.

Dispela 22-yla man husat I stadimInfornesen teknolosi long Yunivesiti ovInglan long Australia i putim mak bilongPNG long wof mep nau yet i givim pret pinislong of swima bilong Australia.

Em i tok long dispela yla em bal I no ihaprnekim planti nois tumas long dispela ylatasol bai kamap isis long ol pilal bilong em.

"Mi bal mekim 151 long ol pilal bilong mllong dispela yla," Pini I tok. "Tasol dispela Imm olsem wanem 01 tren na ol swim mlkisim em bilong strongim ml na long mekimml redi long 2006 Melbourne KomenwelGems.

"Long dispela yla bikpela swim bilong mlem long Wol Sempionsip long Kenada longnamel bilong yla," em I tok.

Pini husat I mekim wokabaut wantaimQueensland tim long go swim long Sainabihain askim bilong Saina I tok 01 swimbilong em I bin gutpela.

Long dispela swim Pini I kamap nambafoa long 100 mita bekstrok na namb tu long100 mita flal.

"Em i gutpela tru ml kam bek long kantrilong malolo.

"Na em IgUtpela tu long kantri I givim luksave long ml.

"Mi tok tenk yu long sapot kantri I givimlong ml na ml bal traim hat yet long ol pilalbilong ml.

"Mi save I gat planti ol arapela yangpelana of gutpela swima I stap tu. Sapos ol Itraim hat ml bilip I nogat wanpela samting I

ken pasim 01."Bikpela samting em long wok hat.Wantaim 2006 Komenwel Gem Pini bal

mas redim em yet tu long 2008 Bejing,Saina Olimpik Gems.

I gat ol arapela bikpela 01 kos na swimlong PNG em Pini I save kamap long ol.

Dispela ol wok na swim em kIlnik bilong olswima long Lae na Pot Mosbi em kosabilong Pini long Australia, Rick Van Der ZantI givim na Marsh Nesenel Long KosSwimming Sempionsip long Pot Mosbi longSeptemba.

* Wina bilong Niu Yla Kanu resis long Kapari, Sentral provins, Ral Alu, I sanap wantaim ol sapota na hapim WanVele tropi em i kisim long winim resis. Em I winim tu K2b00 prais mani. Moa long 20 selling kanu I kamap long dis

Published by Jeremy Burgess,at Allotment 2, Section 209, Hohola andPrinted by Pacific’Star Limited, at Allotment 13, Section 38, Waigani Drive.