Vrline ucenika

Dr. Enes AHMED Kerzun

Skraena verzija knjige

VRLINE UENIKA

U SVIJETLU KURANA,

SUNNETA I IVOTA ASNIH PRETHODNIKA

VVrrlliinnee uueenniikkaa

22

Uvod i predgovor

Hvala Allahu koji pouava peru, koji ovjeka pouava onome to ne zna. Njega, Uzvienog hvalimo kao zahvalni robovi i Njega veliamo. Neka je mir i spas na onog koji je pouio ljude dobru, kojeg je Allah poslao iz milosti prema svim svjetovima da upuuje na istinu i pravi put. Doista je traenje nauke od najboljih naina pribliavanja kojima se rob pribliava svome Gospodaru i od najizrazitijih pobonosti koji podiu ugled muslimana i uzvisuju njegovu vrijednost kod Allaha Uzvienog. Allah azze ve delle je naredio svojim robovima da stiu islamsko znanje i da druge poduavaju islamskom znanju, da razmiljaju i upozorio ih da se uvaju neznanja i slijeenja strasti. On je objasnio da e na Sudnjem danu ovjeku koristiti samo znanje koje je sticano iskreno u ima Gospodara, s kojim se htjelo stei Njegovo zadovoljstvo i s kojim se nastojalo islamski vaspitati i odgojiti po odgoju prvaka stvorenja Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, iji je odgoj bio Kuran.

Zato nije nimalo zaostajalo nastojanje Resulovo sallallahu alejhi ve selleme da odgoji ashabe od njegova nastojanja da ih znanju podui. Njegovo nastojanje da vaspita njihove due i da ih oisti nije bilo manje od nastojanja da im pojasni i objasni islamske propise. Znanje bez odgoja ne koristi i znanje koje ne prati ista i odgojena dua e biti dokaz protiv njegova vlasnika na Sudnjem danu, kada nee od koristi biti nikakvo blago a ni sinovi, samo e onaj koji Allahu srca ista doe spasen biti. Zbog svega ovog bila je vidljiva briga naih dobrih prethodnika da odgoje uenike (one koji trae znanje) i oiste njihove due i izlijee ih od bolesti njihovih srca pa su ih prvo podsticali na odgoj prije znanja i pratili njihova stanja poput ljekara koji lijei bolesti traei svaki korisni lijek dok se bolesnik ne podigne iz postelje i izlijei od svoje bolesti.


33

Nije udo to nalazimo desetine djela koja su napisali uenjaci selefa a koja govore o ponaanju i vrlinama uenika, i nainu odgoja i vaspitanja tako da su da su njihovim trudom proizale blagoslovljene generacije snadbjevene islamskim znanjem, postupale su po njemu i njegovom moralu. Uistinu je ta ulema uradila najbolji poduhvat, i udarila je temelje islamskoj civilizaciji koja se smatra ponosom cijelog ummeta gdje je veliina i mjesto uenjaka prevazilazila poloaj vladara, a to je postalo ponos znanja i uenjaka to je jasna vrlina u islamskoj sredini. Takvo stanje je potrajalo nekoliko stoljea pa je poelo opadanje. Oslabio je ugled uenjaka u oima ljudi kada je oslabilo strahopotovanje prema Allahu u srcima uenjaka. Uenjaci su se okrenuli natjecanju sa dunjaluarima, sticali prolazna dobra ovoga svijeta i takmiili se radi ugleda na njemu.

Danas vidimo prve korake svijetlog povratka Allahovoj vjeri. Jo uvijek gledamo kako se mnogi uenici okreu od onog odgoja kojem su dobri prethodnici poduavali uenike i zapaamo kako se natjeu da steknu diplomu, nauno znanje ili naune titule elei poloaj u drutvu i traei sebi slubu sa velikom platom, tako je znanje postalo sredstvo a ne cilj. Ovakvi uenici se zadovoljavaju sa onim to su uili na univerzitetima. Tada su stekli svoje diplome i veina ih nakon zavreetka kolovanja prestaje da se bavi naukom.

Jo gore od toga je to oni misle da znanje koje su stekli na taj nain ih ini uenjacima i da ih stavlja ured velikih uenjeka fikha kojima ni praine ne mogu potrti. I pored toga to sve to to su stekli od znanja i to su specijalizirali ne prelazi jedan mali dio od dijelova nauke.

Zato je obaveza za uenike da se posavjetuju meu sobom, da jedan drugog podsjeaju na strahopotovanje prema Allahu od kojeg se ne moe nita sakriti i da se odgoje lijepim odgojem bez kojeg nije dozvoljeno nijednom uenjaku ni ueniku da bude bez njega.


44

Nema sumnje da islamski neprijatelji planiraju kako da udalje muslimansku omladinu od korisnih znanosti a posebno erijatske nauke s kojom je ivot naeg ummeta, njegova budnost i njegova snaga. Oni nastoje da mladii muslimani beskorisno potroe vrijeme raznim zabavama a najvie ih ljuti kada vide sinove muslimana kako se posveuju nauci i kako se odgajaju po njoj.

Zato brate uenie okreni se istinskoj vjeri kroz znanje, rad i odgoj po njemu.

Ako eli da sretne svoga neprijatelja poniena i da ga uniti tugom i spali brigom trai visinu u

opskrbi se znanjem jer onaj koji povea sebi znanje povea svome

zavidniku tugu.

I na kraju ovog uvoda elio bih da ponudim itaocu osnovne vrline o kojima u govoriti u ovoj knjizi, a te vrline su:

1. Iskrenost,

2. Rad po znanju i udaljavanje od grijeha,

3. Poniznost (skruenost),

4. Potivanje uenjaka i druenje sa naukom,

5. Strpljivost na traenju znanja,

6. Natjecanje u traenju znanja,

7. Odanost i povjerenje,

8. irenje znanja poduavanje njemu,

9. Skromnost na dunjaluku,

10. uvanje vremena i njegovo koritenje,

11. Obnavljanje znanja iz straha da se ne zaboravi,

12. Blagost i stid,


55

13. Druenje sa dobrima.

Ukoliko su ove vrline oruje kojeg treba da posjeduje uenik koji traga za erijatskom naukom kako bi njegovo znanje urodilo plodom i oistilo njegovu duu, popravilo njegovo ponaanje i ophoenje meu ljudima onda su uenici najprei za ove vrline i odlikama, oni koji ue Kuran koji su Allahovi odabranici i miljenici.

Oni su prvaci ummeta sve dok se budu ponaali po Kuranskom odgoju i slijedili njegovu uputu.

Allaha molim da nas uini od onih koji sluaju Kuran i slijede ono najljepe iz njega i da nam podari korisnu nauku i dobra djela jer je On doista plemeniti i dareljivi.

Vrijednost traenja znanja i poloaj uenjaka

Prije nego to zaponemo temu o moralu uenika (onog koji trai znanje) lijepo je da spomenemo neto o vrijednosti nauke, poloaju uenih i veliini njihove vrijednosti kod Allaha azze ve delle, zatim to je spomenuto po ovome u Kuranu, hadisima Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, i izrekama potovanih ashaba i asnih prethodnika.

Nema sumnje ako uenici spoznaju veliinu poasti koju stiu traenjem znanja i ugledno mjesto koje uivaju uenjaci da e ih to uiniti jo vie ustrajnim na putu nauke i sticanja znanja i da se odgoje u eriatskim moralom koje e im jo vie poveati mjesto i vrijednost kod Allaha azze ve delle i uzvisiti njihov ugled a i drugi ljudi e se okoristiti s njima.

U nastavku ukratko emo spomenuti to je navedeno o podsticanju na traenje nauke i mjestu uenjaka i koje im je velike nagrade i neizmjerne blagodati spremio Allah azze ve delle.

1. Kuranski ajeti koji govore o vrijednosti traenja nauke i poloaju uenjaka


66

Kae Allah azze ve delle pojanjavajui vrijednost uenjaka i kakvo imaju mjesto i ugled:

'Reci: "Zar su isti oni koji znaju i oni koji ne znaju? Samo oni koji pameti imaju pouku primaju!"'95

I kae Uzvieni:

'I Allah e na visoke stepene uzdignuti one meu vama koji vjeruju i kojima je dato znanje. -A Allah dobro zna ono to radite.' 96

Uzdizanje na visoke stepene govori o velkoj vrijednosti i podrazumjeva uzdizanje na ovome svijetu poveanjem ugleda i lijepog spomena, a na drugom svijetu visokim stepenima u dennetu.

Na vrijednost znanja i obaveznost njegova poveanja ukazuju rijei Uzvienog azze ve delle gdje nareuje svome Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem: 'I reci Gospodaru moj Ti znanje moje poveaj' 97

Allah azze ve delle nije naredio svome Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem da trai poveanje niega drugog osim znanja a ovdje se misli na vjersko erijatsko znanje koje koristi robu da spozna svoga Gospodara i da spozna ono to mora od propisa svoje vjere u robovanju i ophoenju prema svome Gospodaru.98 Allah azze ve delle je poastio nauku i uenjake opim dobrom naglasivi to u Svojim rijeima: 'On daruje znanje onome kome On hoe, a onome kome je znanje darovano - darovan je blagom neizmjernim. A shavtiti mogu samo oni koji su

9955 ZZuummaarr,,99 9966 MMuuggaaddaallaa,,1111 9977 TTaa--hhaa,,111144 9988 IIbbnn HHaaddeerr eell--AAsskkaallaannii:: FFeetthhuull BBaarrii,, 11//114411


77

razumom obdareni.'99 Rekao je Mudahid: Daruje znanje tj. znanje i razumijevanje100

Isto tako ono to potvruje vanost znanja i obaveznost njegova traenja su rijei Uzvienog azze ve delle: 'Znaj da nema boga osim Allaha! Trai oprosta za svoje grijehe i za vjernike i za vjernice!'101

Ovdje je Uzvieni azze ve delle poeo sa znanjem prije djela na to ukazuje El-Buhari.102

Korisno znanje ima mnoge plodove od kojih su najvidljiviji praktikovanje njegova nosioca u bogobojaznosti od Allaha azze ve dellea uenjaci su ljudi koji se najvie boje svoga Gospodara, nakon to su nauili od znanja koje im je povealo spoznaju o njihovom Gospodaru i uvrstilo iman u njihovim srcima. Kae Uzvieni: 'A Allaha se boje od robova njegovih - ueni.'103

Uenjaci su oni koji razumijevaju ispravno i shvataju jezgrovito. Kae Uzvieni: 'To su primjeri koje Mi ljudima navodimo ali ih samo ueni shvaaju.'104

Onaj koji razmisli o Kuranskim ajetima shvata stepen nauke i uenjaka. U mnogim ajetima koji govore o njihovom ugledu spominje se nauka i ono to proistie iz nje: razumijevanje, shvatanje i podsticanje na promatranje i razmiljanje i upoljavanje razuma itd.105

2. Hadisi koji govore o traenju nauke i njenom mjestu

9999 BBeekkaarree,, 226699 110000 IImmaamm EEbbuu BBeekkrr eell--AAddiirrii:: AAhhllaakkuull uulleemmaa,, ssttrr.. 99 110011 MMuuhhaammmmeedd,, 1199 110022 SSaahhiihhuull BBuuhhaarrii,, PPooggllaavvlljjee oo nnaauuccii,, PPoodd ppooggllaavvlljjee:: ZZnnaannjjee pprriijjee ddjjeellaa,, 11//2255 110033 FFaattiirr,, 2288 110044 EEll--AAnneekkeebbuutt,, 4433 110055 PPoogglleeddaajj:: IIbbnnuu KKaajjiimm eell--DDeevvzziijjeehh:: MMiiffttaahh DDaarriiss SSeeaaddeehh,, 11//4488


88

Knjige koje govore o Poslanikovoj sallallahu alejhi ve sellem uputi sadre stotine asnih hadisa u kojima Poslanik sallallahu alejhi ve selleme nareuje traenje znanja i podstie na njega i objanjava stepen i ugled uenjaka i kako trebaju da se odgoje i da to pomno uvaju. U Buharijinom Sahihu se nalazi vie od stotinu hadisa o nauci, traenju nauke i podsticanju na nju. Tako imam El-Buhari je posvetio posebno poglavlje o nauci u svome Sahihu i stavio ga odmah poslije poglavlja o vjerovanju (imanu).

Isto tako u drugim hadiskim zbirkama se nalazi veliki broj merfu hadisa i mevkuf predaja od ashaba i tabiina i svi govore o velikom poloaju kojeg imaju uenjaci i visokim stepenima s kojima je Allah azze ve delle poastio one koji trae znanje. Pa da nabrojimo ukratko najpoznatije od ovih hadisa:

Kae Muavija radijallahu anhu: uo sam Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem da je rekao: "Kome Allah eli dobro poui ga razumijevanju vjere."106

Tako je razumijevanje vjere od najveih blagodati kojima Allah azze ve delle obasipa neke svoje robove.

Ebu Musa radijallahu anhu prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem e rekao: "Primjer onoga s ime me je Allah od upute i znanja poslao je kao primjer obilne kie koja padne na zemlju. Ako ta zemlja bude ista , ona prihvati tu kiu i rodi raznovrsnom travom i rastinjem. Ako zemlja bude neplodna zadri vodu pa Allah u njoj da korist ljudima: piju je, napajaju stoku i koriste je u zemljoradnji. A ako kia padne drugdje kao na primjer na pustu ravnicu tada zemlja niti zadri vodu niti da rastinje. Takav je i onaj koji shvata vjeru Allah mu je dao veliku korist u onome s ime me je poslao, pa on naui i druge poduava. A drugi primjer jeste onog ko zbog toga ni glavu ne podigne i ne prihvata Allahovu uputu s kojom sam poslat."107

110066 BBuuhhaarriijjaa ii MMuusslliimm 110077 BBuuhhaarrii ii MMuusslliimm


99

U ovom hadisu je Poslanikovo sallallahu alejhi ve sellem upuivanje na znanje poduavanje i to je primjer u kojem Poslanik sallallahu alejhi ve sellem poredi ono sa im je doao od vjere sa velikom kiom koja dolazi ljudima kada su je oni potrebni zatim je uporedio svoje sluaoce sa raznovrsnom zemljom na koju pada kia:

Od njih je uenjak koji zna i radi po tom znanju i druge poduava. On je poput plodne zemlje koja upija vodu , okoristi se njome i daje da iz nje nie rastinje i mnogo bilje.

Druga vrsta su oni koji skupljaju znanje i pamte ga u svom vremenu s tim to oni ne rade po njemu ili ne razumiju to to su sakupili ali ga prenose drugima i oni su na stepenu neplodne zemlje koja zadrava vodu od koje se ljudi okoriste.

Trea vrsta su oni koji sluaju znanje pa niti ga pamte niti rade po njemu niti ga prenose drugima. Oni su kao neobradiva ili ogoljela zemlja koja ne prima vodu.

U primjeru je sastavio prve dvije pohvalne vrste zato to se obje koriste znanjem iako je razliita korist od njih a izdvojio je treu pokuenu vrstu zato to nema od nje nikakve koristi.108

Nema sumnje da je velika razlika izmeu onog koji slijedi put znanja i njime se lino koristi a on je i ljudima od koristi i u onog koji se zadovoljava s neznanjem i ivi u njegovim tminama pa se ne okoristi niim od Poslanikove ostavtine .

3-Ebu Derda veli: "uo sam Poslanika sallallahu alejhi ve sellem da je rekao: 'Ko bude iao putem traenja znanja Allah e ga uputiti sa tim putem jednim od puteva deneta i doista meleki ire svoja krila ueniku koji trai znanje i doista za uenjaka trae oprosta oni koji su na nebesima i oni koji su na zemlji i ribe u vodi. A prednost uenjaka nad pobonjakom je kao prednost punog mjeseca nad ostalim zvijezdama. I doista

110088 FFeetthhuu--ll--BBaarrii 11//117777


1100

su uenjaci nasljednici poslanika a poslanici nisu ostavili iza sebe ni dinara ni dirhema ve su ostavili znanje pa ko ga uzme uzeo je obilnu sreu.'"109

U ovom hadisu se pojanjava velika poast uenika koji trai znanje pa i meleki mu ire krila iz poniznosti i potovanja a mnoga stvorenja na nebesima i zemlji i u moru iji broj niko ne zna osim Allaha azze ve delle trae oprosta za uenika koji trai eriatsko znanje i mole se za njega a dovoljan je ueniku ponos to se trudi da stekne nasljedstvo Poslanika sallallahu alejhi ve sellem. On treba da prepusti ovosvijetovnjake ovom svijetu, koji su se okupili oko njegovih mrvica i zabavili njegovim prolaznim dobrima koja meusobno grabe.

4-Kae Abdullah b. Mesud : "uo sam Allahova Poslanika sallallahu alejhi ve sellem da je rekao:'Allah je prosvijetlio onog ovjeka koji uje od nas neto pa ga prenese kao to je uo jer moda onaj kojem to prenese bolje shvati od onog koji je uo.'"110

Ovo je bez sumnje velika blagodat ueniku da mu Poslanik sallallahu alejhi ve sellem moli da ga Allah azze ve delle prosvijetli i blistavim uini zato to ui nauku i pamti hadise i druge poduava i ui njegove prenosioce.On e biti nagraen zato to prenosi hadise pa makar mu bila skrivena neka znaenja iz tih hadisa koje prenosi jer ih on pamti i pouzdano prenosi. Rekao je Imam Ibnul-Kajjim: Prosvijetljenost je svijetlost i ljepota koja pokriva lice kao posljedica imana i njegove unutranje svijetlosti, zadovoljstva i radosti srca.111

110099 EEbbuu DDaavvuudd bbrr..33664411 ii EEtt--TTiirrmmiizzii bbrr..22668833,, sseenneedd oovvoogg hhaaddiissaa jjee hhaasseenn kkaaee AAbbdduull--KKaaddiirr EEll--AArrnnaauutt kkoommeennttaarriiuuii oovvaajj hhaaddiiss uu ssvvoommee ddjjeelluu kkoojjee ssee zzoovvee DDaammiiuull--UUssuull 66//88 111100 EEtt--TTiirrmmiizzii bbrr.. 22665599,,sseenneedd hhaaddiissaa jjee hhaasseenn,, vviiddii DDaammiiuull--UUssuull 1188// 88 111111 IIbbnnuull--KKaajjjjiimm:::: MMiiffttaahhuu DDaarrii sssseeaaddeehh 11//7722


1111

5-Ebu Hurejre prenosi da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: Kada umre ovjek njegova se dijela prekidaju osim u tri sluaja: stalne sadake ili znanja kojim se drugi koriste ili dijete koje se moli za njega.112

Pa koja su to najbolja dijela koja sputaju sevape i nagrade poput obilne kie i to koja traju sve dok se znanje ovog uenjaka prenosi meu uenicima iz generacije u generaciju i dok se njegovim pisanim dijelima i knjigama koriste Allahovi robovi u mnogim zemljama. I tako se nastavlja nagrada i sevap uenjaka i poslije njegove smrti radi znanja koje je ostavio ljudima da se njime koriste.

3) Sauvane izreke ashaba i asnih prethodnika o vrijednosti traenja znanja

Alija je rekao: "Znanje je bolje od imetka, znanje te uva a ti uva imetak. Znanje je sudija a bogatstvu se sudi, umrli su oni koji su gomilali bogatstvo a ostali su oni koji su sakupljali znanje, oni su nestali ali njihova linost u srcima ljudi ivi."113

Prenosi se od Ibnul-Mesuda da bi govorio kada bi vidio mladie kako trae znanje: Dobro doli izvori mudrosti, svijetiljke tame, u pohabanoj odjei, nova srca, kuni zatvorenici, mirisi svakog plemena.114

Muaz b. Debel je rekao: "Izuavajte nauku jer je doista njeno izuavanje radi Allaha bogobojaznost, a njeno traenje ibadet, a njeno obnavljanje slavljenje Allaha, njeno istraivanje je dihad , a poduavanje drugih koji je ne znaju sadaka, a pruanje onima koji su je dostojni je pribliavanje Allahu jer je ona putokaz za halal i haram, i svijetionik puteva stanovnika deneta i ona je sugovornik u samoi i prijatelj u tuini i razgovara u osami i vodi

111122 MMuusslliimm bbrr..11663311.. 111133 IImmaamm EEbbuull--HHaasseenn EEll--MMaavveerrddii:: EEddeebbuudd--DDuunnjjaa vveedd--DDiinn ssttrr..4488.. 111144 IImmaamm IIbbnnuu AAbbdduull--BBeerrrr EEll--KKuurrttuubbii::DDaammiiuu BBeejjaanniill--IIllmm vvee ffaaddlliihhii,,11//5522..


1122

u obilju i oskudici i oruje protiv neprijatelja i ukras kod prijatelja. Allah sa njom uzdie neke ljude pa ih ini voama i predvodnicima u dobru. Njihove rijei se piu a njihova dijela se slijede i njihova miljenja se uzimaju. Meleki su eljni njihova drutva i svojim krilima ih okruuju, za njihov oprost se moli sve svijee i sve suho i morske ribe i biljke i zvijeri i kopnene ivotinje jer je nauka ivot za srca za razliku od neznanja i svijetiljka pogledima nasuprot mraka. Allahov rob znanjem dostie mjesta najboljih i najvee ovosvijetske i ahiretske stepene. Razmiljanje o njoj je ravno postu a njeno poduavanje je ravno nonom namazu. Sa njom se zbliava rodbina, sa njom se raspoznaje halal od harama. Ona je voa dijelima a dijela je slijede. Njoj su nadahnuti sretni a od nje sprijeeni nesretni."115

Rekao je Ebu Derda : "Da nauim jedno erijatsko pitanje drae mi je nego da cijelu no prestojim u namazu.116

Hasan El-Basri, Allah mu se smilovao je rekao: "Da nauim jedno poglavlje iz nauke i da pouim jednog muslimana drae mi je nego da dobijem sav dunjaluk na Allahovom putu."117

Dr. Enes Ahmed Kerzun

111155 IIssttoo 11// 5555 111166 IIssttoo:: 11//112222 111177 IImmaamm eenn--NNeevveevvii:: EEll--MMeeddmmuuuu [[eerrhhuull -- MMuuhheezzzzeebb,, 11//2211


1133

VRLINE UENIKA

Allah azze ve delle podario je Svoju veliku blagodat Svojim robovima sa slanjem najasnijeg poslanika Muhammeda sallallahu alejhi ve sellem donosioca radosnih vijesti, Poslanika koji opominje da po njegovom nareenju poziva ka Allahu azze ve delle i svjetiljka koja sija. Njemu je objavio Kuran plemeniti, Knjigu upute, poduavanja i oplemenjivanja. Kae Allah azze ve delle: 'On je neukima poslao Poslanika, jednog izmeu njih, da im ajete Njegove kazuje i da ih oisti i da ih Knjizi i mudrosti naui, jer su prije bili u oitoj zabludi.'118

111188 EEll--DDuummuuaa,, 22


1144

Poziv Poslanikov sallallahu alejhi ve sellem obuvata tri principa kao to nam to govori ajeti kerim. Ova tri principa su:

dostavljanje,

ienje i

poduavanje.

ienje je duevno odgajanje praktikovanjem Islama, izvravanjem njegovih naredbi, klonjenjem od njegovih zabrana i moralnost kojoj nas poziva islamski plemeniti moral i uzviene vrline.

Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je lino odgajao i vaspitavao svoje ashabe tako da ih je poduio islamskim vrlinama okrenuvi ih iz grubosti i okrutnosti u blagost, moralnu prostranost i njenost.

Oni su se u moralu odgajali prema Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem iji je moral bio Kuran.

Ashabi su neprestano radili na ovome velikom planu prilikom irenja Islama i posebno su eljeli da podue svoje uenike tabiine odgoju prije znanja i da ih usmjere prema onome to treba uenik da praktikuje od moralnih ljepota i vrijednosti kod sebe, svoje porodice, svojih uitelja, svoje brae i svih ljudi oko sebe.

Zatim se zadaa da budu uitelji u odgoju i znanju svojim uenicima prenijela na generaciju tabi'ina i takvo je stanje bilo iz generacije u generaciju. Uili su odgoj kao to su uili znanje.

Biljei El-Hatib El-Bagdadi od Malik b. Enesa da je rekao Ibnu Sirin: "Uili su uputu kao to ue nauku."119

Prenosi Malik od Ibn ihaba da je rekao: "Doista je ovo znanje Allahov odgoj kojim je odgojio Svog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem, a Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je odgojio

111199 EEll--HHaattiibb eell--BBaaggddaaddii:: EEll--DDaammiiuu llii aahhllaakkii eerr--rraavvii,, 11//7799


1155

njime svoj ummet, to je Allahovo povjerenje (emanet) Njegovom Poslaniku da ga prenese onima kojima ga je prenio, pa ko uje kakvo znanje neka ga uzme kao putokaz izmeu sebe i Allaha ."120

Prenosi se od Ibrahima b. Hubejba da je rekao: "Rekao mi je moj otac: O sinak moj idi znanstvenicima i uenjacima, ui od njih i uzmi od njih njihov odgoj, njihovu moralnost i njihovu uputu jer je to meni drae za tebe od mnogih hadisa da ih nauih."121

Prenosi se od Ibnu Mubareka da je rekao: "Rekao mi je Muhalled ibn Husein: 'Nama je vanije vie odgoja nego da nauimo vie hadisa.'"122

Prenosi se od Zekerijjaa El-Anberija da je rekao: "Znanje bez odgoja je kao vatra bez drva, a odgoj bez znanja je kao dua bez tijela."123

Nakon ovog razmatranja o tome ta su rekli uenjaci iz prvih generacija o bitnosti odgoja za uenika i njegovom vanom mjestu u ivotu uitelja i uenika prelazimo na opiran govor o osobinama uenika, njegovim vrlinama za kojim treba da tei i s njima da se istie kako bi mu njegovo znanje bilo korisno i svejdoilo za njega a ne protiv njega na danu kada nee nikakvo blago a ni sinovi od koristi biti, samo e onaj koji Allahu azze ve delle srca ista doe spaen biti.

PRVO: ISKRENOST

Prvo sa im treba uenik da se nauorua i da to ispred svojih oiju stavi je iskrenost radi Allaha azze ve delle u svojim

112200 IIssttoo,, 11//7799 112211 IIssttoo,, 11//8800 112222 IIssttoo,, 11//8800 112233 IIssttoo,, 11//8800


1166

rijeima i svojim djelima jer Allah azze ve dellene prima od djela osim ono to je iskreno radi Njega uraeno.

Kae Allah azze ve delle: 'A nareeno im je da se samo Allahu klanjaju, da mu iskreno , kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, i da molitvu obavljaju, i da mlostinju udjeljuju; a to je - ispravna vjera.'124

Pa kada se uenik iskreno okrene Allahu azze ve delle postigne veliku nagradu i bude blagoslovljen u svome trudu i postaje dostojan ugleda kojim je Allah azze ve delle poastio znanje i uenjake i one koji slijede taj put. Ali ako se izgubi iskrenost i pomijea se sa mrljama dvolinosti (licimjerstva) tada razlog traenja znanja postaje natjecanje i reputacija, sticanje mjesta i poloaja kod ljudi. Takvo znanje je dokaz protiv svog vlasnika na Sudnjem danu i nee na drugom svijetu dobiti nikava udjela i nagrade. Kae Allah azze ve delle: 'Onome ko bude elio nagradu na onom svijetu - umnogostruiemo mu je, a onome ko bude elio nagradu na ovom svijetu - daemo mu je, ali mu na onom svijetu nema udjela.'125

A onaj koji namjerava da sa svojim djelom dobije ovosvjetsku nagradu, da ljude zadovolji i da se uzdie nad njima, neka uzima svoju nagradu za svoje djelo od onih koje je uinio svojom eljom i svojim ciljem.

Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je pojasnio da je primanje dobrih dijela uslovljeno s namjerom i iskrenou u toj namjeri.

Buharija i Muslim biljee od Omera b. El-Hataba kako je uo Poslanika sallallahu alejhi ve sellem da je rekao: "Doista se djela ocjenjuju prema namjerama i svakom ovijeku pripada to je naumio, pa ko uini hidru (seobu) radi Allaha i njegova

112244 EEll--BBeejjjjiinnee,, 55 112255 EE--[[uurraa,, 2200


1177

Poslanika sallallahu alejhi ve sellem taj je pravi muhadir, a ko uini hidru radi ovog svijeta ili ene da bi je oenio taj nee dobiti drugo nego to je namjeravao."126

Biljei Muslim od Ebu Hurejre da je uo Poslanika sallallahu alejhi ve sellem da je rekao: "Prvo e se suditi na Sudnjem danu ovjeku koji je poginuo kao ehid pokazae mu se blagodati koje su mu podarene pa e ih priznati i bie pitan: ta si uradio s njima? Borio sam se radi tebe dok nisam poginuo, odgovorie. Lae, rei e mu, nego si se borio da kau hrabar, to je i reeno zatim e biti nareeno pa e biti vuen naglavake i baen u vatru. I ovjeku koji je uio znanje i nauio i koji je uio Kuran pa e mu pokazati Svoje blagodati i on e ih priznati, pa e ga pitati: ta si uradio sa njima? Uio sam znanje i nauio i uio sam Kuran radi Tebe, odgovorie.Lae reie mu, ti si uio da ti kau uenjak a Kuran si uio da ti kau karia (ua Kurana) i to je reeno, zatim e biti nareeno pa e biti vuen naglavake i baen u vatru."127

Biljei Ebu Davud od Ebu Hurejre da je rekao Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: "Ko bude uio nauku s kojom se stie Allahovo zadovoljstvo s jedinom eljom da postigne neku ovosvijetsku korist, nee osjetiti miris deneta na Sudnjem danu."128

Nauka s kojom se stie Allahovo zadovoljstvo je eriatska nauka, a na osnovu ovog hadisa se zakljuuje da Allah azze ve delle ne prima njeno uenje bez iskrenosti, a to se tie ostalih ovosvijetskih znanosti, osnova je kod njih da su sredstva kako bi se dolo do zarade i nafake, ali i pored toga ako ih bude izuavao musliman s iskrenim nijetom i uini svoju namjeru

112266 BBuuhhaarrii ii MMuusslliimm 112277 MMuusslliimm bbrr..11995500.. 112288 EEbbuu DDaavvuudd bbrr..33666644..


1188

izuavanja te znanosti da bi realizovao fardi kifaje u svome ummetu kako bi ga ojaao protiv neprijatelja i radi njegova uzdizanja on e sa tim imati nagradu od Allaha azze ve delle. to se tie prenesenih izreka od ashaba i prvih generacija o iskrenosti one su mnogobrojne a od najpoznatijih su:

Od Alije se prenosi da je rekao: "O vi koji nosite znanje radite po njemu jer je alim (uenjak) onaj koji radi po onome to zna i ije znanje odgovara njegovim dijelima, bie ljudi koji e nositi znanje a ono nee poveavati njihove stepene, jer njihovo znanje se suprotstavlja njihovim dijelima i suprotstavlja se njihovoj unutranjosti i vanjtini, sjede u halkama kako bi se nadmetali jedni sa drugima tako da e se ovjek ljutiti na nekog ako ovaj sjedne kod drugog a njega ostavi. To su oni ija djela se nee dii Allahu iz takvih skupova."129

Od Sufjana, Allah mu se smilovao, se prenosi da je rekao: "Kad god Allahov rob povea znanje a zatim povea ljubav prema ovom svijetu Allah povea udaljenost izmeu Sebe i tog roba."130

Zato je ulema vodila rauna da to vie govori o iskrenosti i insistirala na tome i upozoravala na dvolinost i reputaciju a posebno u traenju znanja.

Rekao je Ebu Bekr El-Adiri, Allah mu se smilovao, govorei o svojstvu uenika i njegovim vrlinama: "Da zna da mu je Allah propisao ibadet a ibadet ne moe biti bez znanja, pa e mu to biti cilj u njegovim naporima sticanja znanja vjerujui u iskrenost u svom poslu nee gledati u svoju korist u svome trudu ve u Allahovu blagodat prema njemu, jer mu je On omoguio da trai znanje preko kojeg e Ga oboavati obavljajui Njegove zapovjedi i ostavljajui Njegove zabrane."131

112299 EEnn--NNeevveevvii:: EEll--MMeeddmmuuuu,,11//2244.. 113300 IIssttoo,,11//2244 113311 EEll--AAddiirrii:: AAhhllaakkuull--UUlleemmaa,,sstt..2200..


1199

Rekao je Imam En-Nevevi Allah mu se smilovao nakon to je govorio o vrijednosti znanja i stepenu uenjaka: "Znaj da se ono to smo spomenuli o vrijednosti traenja znanja odnosi na onog koji ga trai elei susret sa Allahom a ne radi neeg na ovom svijetu, a ko ga bude traio radi neeg na ovom svijetu kao to su: savrenstvo, vostvo, poloaj, ugled, slava, naklonost ljudi ili da pobijedi svoje suparnike ili neto slino taj je pokuen."132 Ukoliko uenik primijeti u sebi sklonost ka ugledu i elji za hvalisanjem taj bi se trebao zabavati s popravljanjem nijeta i borbom sa samim sobom po pitanju iskrenosti i odbacivanja ejtanskih doaptavanja i da trai zatitu od njegova zla kako bi nijet dobio svoju istou, i kako bi zatvorio prolaze ejtanu kroz koje on dolazi do ljudskog nefsa.

Prenosi El-Hatib El-Bagdadi od Ibnus-Semmaka da je rekao: "uo sam Sufjana Es-Sevrija da je priao: Nita mi nije bilo tee lijeiti od mog nijeta koji se kolebao u meni."133

Prenosi se od Ubejdullah b. Ebi Dafera da je rekao: "Kada ovjek bude na nekom sijelu pa ga zadivi njegov govor neka uuti, a ako bude utio pa ga zadivi utnja neka pria."134

Lijepo je da ovom prilikom upozorimo na ejtansku spletku od kog se uenik treba pripaziti. Ponekad ejtan moe da zapone temu licimjerstva i strah od njega kao oruje sa kojim sprijeava uenika od njegova cilja i da sprijei alima od naunih predavanja ili da spijei daiju (onog koji poziva Allahu azze ve delle) ili predavaa od njihovih predavanja, zato to su ljudi zadivljeni njihovim govorom i da to vodi pretvaranju ili samo zato to primjeti u sebi naklonost ka licemjernim raziljanjima ili radost zbog divljenja ljudi i njihovih pohvala o njemu.

113322 EEnn--NNeevveevvii:: EEll--MMeeddmmuuuu,, 11//2233.. 113333 EEll--HHaattiibb EEll--BBaaggddaaddii:: EEll--DDaammii llii aahhllaakkiirr--rraavvii,, vvee aaddaabbiiss--ssaammii,,11//331122.. 113344 IIssttoo ,, 11//333388


2200

Uenjaci su napravili razliku izmeu toga kada je isticanje motiv da se neto uradi i kada musliman zavri svoj posao sa iskrenou a zatim osjeti u sebi neto radosti zbog ljudskih pohvala njemu, nakon to je zavrio svoj posao, ovo ne kvari sutinu iskrenosti ako Bog da.135

Biljei Muslim u svome Sahihu od Ebu-Zerra radijallahu anhu da je rekao: "Upitan je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: 'ta kae za ovjeka koji uradi dobro djelo pa ga ljudi pohvale za to?' 'To je prethodnik radosti vjernika, odgovorio je.'"136

Isto tako je ulema upozorila da uenik ne treba ostavljati put nauke ako osjeti u sebi neto od licemjerja nego e raditi da popravi svoj nijet, nastavljajui svoje uenje, irenje znanja i njegovo poduavanje.

Rekao je Imam En-Nevevi, Allah mu se smilovao: "Ne treba da se suzdrava od poduavanja nikoga zato to nije istog nijeta jer se treba nadati njegovu popravljanju jer moda je kod mnogih poetnika teko popraviti nijet zog njihovih linih slabosti i nedostataka navike o obaveznosti popravljanja nijeta, pa njihovo suzdravanje od poduavanja dovodi do proputanja mnotva znanja mada se za njega nada da e mu blagoslov nauke popraviti nijet kada se privikne na nauku. Pa zar nisu rekli: Traili smo znanje radi neeg drugog mimo Allaha azze ve delle pa je znanje odbilo osim da bude radi Allaha azze ve delle .

To znai ishod sticanja tog znanja je postao radi Allaha azze ve delle.137

Imam Ibnu-l-Devzi je isto tako upozorio rekavi: "Iblis ponekad obmane i pravog vaiza doaptavajui mu: Takvi kao ti ne

113355 EEll--IImmaamm eell--MMaakkddiissii:: MMuuhhtteessaarr mmiinnhhaaddiill--kkaassiiddiinn,, ssttrr.. 222211 113366 MMuusslliimm,, 22664422 113377 EEnn--NNeevveevvii:: EEll--MMeeddmmuuuu,, 11//3300


2211

treba da vaze, to treba da rade obazrivi pa ga tako navrati na utnju i odustajanje. To je od Iblisovih spletki jer on sprijeava da se ini dobro i govori ti: Ti se naslauje sa onim to prua i nalazi u tome zadovoljstvo pa moda je licemjerje ulo u tvoje srce a samoa je sigurnija, a cilj mu je od svega toga da sprijei injenje dobrih djela."138

I da zavrimo ovaj na govor sa oporukom Imama El-Gazalija u kojoj savjetuje uenika o nunosti linog vaganja i preispitivanja u motivu koji ga je podstakao da trai nauku i snosi njene tekoe, pa kae: "Koliko si samo noi proveo obnavljajui znanje i itajui knjige i zabranio si sebi spavanje. Ne znam ta je bio motiv svega toga? Ako ti je cilj bio da dosegne neto sa ovog svijeta i da se priblii dobrima ovog svijeta, da dobije njegove poloaje i da se natjee sa svojim kolegama i vrnjacima, teko tebi i jo jednom teko tebi, a ako ti bude u tome cilj da oivi Poslanikov sallallahu alejhi ve sellem sunet, da popravi svoj moral i da savlada nefs koji je sklon grijehu blago tebi i ponovo blago tebi."139

DRUGO: RAD PO ZNANJU I UDALJAVANJE OD GRIJEENJA

Korisno znanje je ono znanje koje slijedi djelo, a uenjak koji ne radi po svome znanju bit e pitan o tome na Sudnjem danu. Objelodanjeni su dokazi iz Kurana, sunneta, stavova imama o obaveznosti rada po znanju i uvanju od znanja bez djela i od rijei koje ne prate djela.

Kae Allah azze ve delle: 'O vjernici, zato jedno govorite a drugo radite? O kako je Allahu mrsko kad govorite rijei koja djela ne prate!'140

113388 IIbbnnuull DDeevvzzii:: TTeellbbiiss IIbblliiss,, ssttrr.. 112255 113399 IImmaammaa eell--GGaazzaallii:: EEjjjjuuhheell vveelleedd,, ssttrr.. 110055,, 110066 114400 EEss--SSaaffff,, 22,,33


2222

I kae Uzvieni: 'Zar da od drugih traite da dobra djela ine, a da pri tome sebe zaboravljate, vi koji Knjigu uite? Zar se opametiti neete?'141

Nema sumnje da je bogobojaznost, ustrajnost na Boijim propisima i slijeenje Kurana i sunneta oruje bez kojeg se ne moe nikada ni zamisliti jedan uenik kako bi stekao Allahovo azze ve delle zadovoljstvo i spasio se sa svjetlom znanja, njegovim blagoslovom i zaslugom.

Kae Allah azze ve delle:

'I bojte se Allaha, - Allah vas ui i Allah sve zna.'142

Objasnio je Boiji Poslanik sallallahu alejhi ve sellem da e uenjak biti pitan o svome znanju na Sudnjem danu, ta je uradio sa njim. Tako biljei et-Tirmizi od Ebu-Berze El-Eslemija da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: "Nee se pomjeriti sa mjesta ovjek na Sudnjem danu dok ne bude pitan o svome ivotu u ta ga je proveo, o svome znanju kako je radio, o svome imetku odakle ga je stekao i u ta utroio i o svome tijelu u ta ga je pohabao."143

Biljei Muslim od Usame ibn Zejda da je rakao: "uo sam Allahovog Poslanika sallallahu alejhi ve sellem da je rekao: 'Bit e doveden ovjek na Sudnjem danu pa e biti baen u vatru. Crijeva e mu se prosuti a on e kruiti oko njih kao to magarac krui oko mlina, pa e se okupiti oko njega stanovnici dehennema govorei: ta je tebi o ovjee?! Zar nisi nareivao dobro a zabranjivao zlo. Jesam, rei e. Nareivao sam dobro ali ga ja nisam inio i zabranjivao zlo a sam sam ga inio.'"144

114411 EEll--BBeekkaarree,, 4444 114422 EEll--BBeekkaarree,, 228822 114433 EEtt--TTiirrmmiizzii,, 22441177,, hhaaddiiss hhaasseenn ssaahhiihh 114444 MMuusslliimm,, 22998899


2233

Ovo je primjer zbog kojeg se najei koa na tijelu a ono to je opisano u ovom hadisu je kazna za onog ko ne radi po znanju koje mu je Allah azze ve delle podario ve se samo zadovoljava s tim to ljudima nareuje i zabranjuje a sebe ostavlja u slijeenju grijeha daleko od ljudskih oiju ali od Allaha azze ve delle se ne moe nita sakriti pa onaj koji se sakrije na dunjaluku da ak pomisle ljudi da je on ispravan, osramoti ga Allah azze ve delle pred svima na Sudnjem danu. Zato su se asni Ashabi i pored svoje bogobojaznosti i pridravanja Kurana i sunneta Poslanikova sallallahu alejhi ve sellem bojali da neki od njih ne bude zaustavljen na Sudnjem danu i pitan o svome znanju da li je radio po njemu ili ne?

Od Ebu Derdaa se prenosi da je rekao: "Strah me je da mi se ne kae na Sudnjem danu: Jesi li znao ili nisi? Pa da kaem znao sam pa da ne ostane nijedan ajet iz Allahove knjige koji nareuje ili zabranjuje a da mi ne doe pitajui me za svoju obavezu pa me upita ajet koji nareuje: Jesi li nareivao? a onaj koji zabranjuje: Jesi li zabranjivao?, zato se utjeem Allahu od znanja koje ne koristi."145

Od njega se prenosi (takoer) da je rekao: "Nemoj biti uenjak ako nee po tom znanju raditi."146 Zato to je plod znanja rad, a od korisnog znanja ljudi vide tragove na onome ko ga nosi: nur na njegovom licu, bogobojaznost u njegovom srcu, ispravnost u ophoenju, iskrenost sa Allahom, ljudima i sa samim sobom.147

Biljei El-Hatib El-Bagdadi, sa lancem pronosilaca od Hasana El-Basrija da je rekao: "Kada ovjek trai znanje nee

114455 IIbbnnuu AAbbddiill BBeerrrr:: DDmmiiuu BBeejjaanniill -- iillmmii vvee ffaaddlliihhii,, 22//33 114466 EEll--AAddiirrii:: AAhhllaakkuull uulleemmaa,, ssttrr.. 5577 114477 DDrr.. JJuussuuff eell--KKaarrddaavvii:: EErr RReessuulllluu vveell iillmm,, ssttrr.. 7733..


2244

potrajati a da se to ne vidi u njegovoj skruenosti, ophoenju, jeziku, pogledu i djelima."148

Kao to treba uenik da se bori protiv sebe na ostavljanju grijeha to mu je pomo na sticanju blagoslova nauke, njena nura, iskrenosti zato to grijeenje ostavlja tmine na srcu, a ocrnjeno srce nema mjesta za svjetlo znanja osim s pokajanjem i iskrenou sa Allahom azze ve delle. Prve generacije su shvatale da je ostavljanje grijeha temelj bez kojeg se ne moe sticati znanje, pamtiti, uvrivati i ne zaboravljati.

Od Bira ibnu Harisa se biljei da je rekao: "Ako eli da ui ne grijei."149

Biljei se od Kasima ibnu Abdurrahmana da je rekao: "Rekao je Abdullah: 'Ja vjerujem da ovjek zaboravlja znanje zbog grijeha kojeg uradi.'"150

Zato je interesanto da se Imam afija, Allah mu se smilovao, koji je poznat po brzini pamenja alio svome uitelju Vekiu kako mu se pamenje usporilo jednog dana pa ga je uputio na pravi lijek a to je ostavljanje grijeha i odstranjivanje iz srca svega to udaljava od Allaha azze ve delle.

Nema nikakve sumnje da ukoliko se srce zabavi ovosvjetskim stvarima da e ga to odvesti od nauke a ocrnjeno srce sa grijesima ejtan okree od spominjanja Allaha azze ve delle i uenja dok ne zaboravi.

Kae Uzvieni:

'Njima je ovladao ejtan i uinio da zaborave na Allaha '151

114488 EEll--HHaattiibb eell--BBaaggddaaddii:: EEll--DDaammiiuu llii aahhllaakkiirr--rraavvii vvee aaddaabbiiss-- ssaammiiii,, 11//114422 114499 IIssttoo,, 22//225588 115500 IIssttoo,, 22//225588 115511 EEll--MMuuddaaddeellee,, 1199


2255

Rekao je Imam ibn El-Munadi, Allah mu se smilovao: "Za pamenje postoje uvjeti od kojih su: suzdravanje od svih manjkavosti tj. ostavljanje grijeha - a to je kada ovjek suzbija svoju strast i potpuno se okrene Allahu azze ve delle, njegov sluh se otvori i razum mu se oisti od neistoe.

Neistoa je ono to pokriva srce od grijeha kao to kae Uzvieni: 'A nije tako! Ono to su radili prekrilo je srca njihova.'152

Zato treba uenik da kontrolie svoja stanja, da se preispitiva i suzbija ukoliko razmilja o grijehu, i da se uva samoobmane i ejtanskih doaptavanja.

Postoji vrsta veza izmeu znanja i djela, a sa njima se isti dua od svojih prljavtina a njihov uticaj na ienje due je kao uticaj vode na ienje tijela. Allah azze ve delle je nazvao nauku i ibadet ivotom153, kae Uzvieni: 'O vi koji vjerujete odazovite se Allahu i Poslaniku kad vas pozove onome to vas oivljava.'154

Zato je znanje od kojeg e njegov vlasnik imati koristi na ahiretu ono znanje koje prati djelo i to je trajno znanje.

Alija je rekao: "Znanje poziva djela pa ako se ne odazovu ono odlazi."155

Hubejb ibn Ubejd Er-Rahbii, Allah azze ve delle mu se smilovao je rekao: "Traite znanje, pamtite ga i koristite se njime. Nemojte ga uiti da se uljepavate s njime jer je blizu, ako vam se ivot odulji kada e se kititi znanjem kao to se ovjek kiti odjeom."156

115522 EEll--MMuuttaaffffiiffuunn,, 1144 115533 EEll--IImmaamm eerr--RRaaggiibb eell--AAssffaahhaannii:: EEzz--ZZeerriijjaattuu iillaa mmeekkaarriimmii ee--eerriiaattii,, ssttrr.. 9999 115544 EEll--EEnnffaall,, 2244 115555 EEll--HHaattiibb eell--BBaaggddaaddii:: IIkkttiiddaauull iillmmii eell aammeellee,, ssttrr.. 3366 115566 IIssttoo,, ssttrr.. 3344


2266

Fudajl b. 'Ijad je rekao: "Uenjak je neznalica u onome to je nauio sve dok ne bude po tome radio a tek kada bude radio po tome onda je uenjak."157

Malik ibn Dinar, Allah mu se smilovao, je rekao: "Ukoliko uenjak ne radi po svome znanju njegovi savjeti sklizavaju sa srca kao kapi vode sa glatkog kamena."158

I ovaj na govor zavrimo sa savjetom Imama El-Gazalija ueniku u kome on kae:

Da ui nauku sto godina i da sastavi hiljadu knjiga nee biti dostojan Allahove milosti osim sa djelima na osnovu rijei Uzvienog: 'I da je ovjekovo samo ono to sam uradi159 i rijei Uzvienog: Ko udi da od Gospodara svoga bude lijepo primljen, neka ini dobra djela.'160"161

I od njegovih savjeta koji podstiu na rad po znanju kako bi bio koristan na ovom i na onom svijetu su i rijei: "Znaj da te znanje nee udaljiti danas od grijeenja niti e te podstaknuti na pokornost a da te nee udaljiti sutra od dehennemske vatre ako ne bude radio po njemu i nee aliti za prolim danima govorei sutra: Vrati nas radit emo dobro."162

TRE]E: PONIZNOST

Poniznost je vidna odlika od osobina svih vjernika a posebno uenika. Allah azze ve delle je naredio Poslaniku da

115577 IIssttoo,, ssttrr.. 4444 115588 IIbbnnuull DDeevvzzii:: SSiiffeettuu eess--ssaaffvveettii,, 33//228833 115599 EEnn--NNeeddmm,, 3399 116600 EEll--KKeehhff,, 111100 116611 IImmaamm eell--GGaazzaallii:: EEjjuuhheell vveelleedd,, ssrrttrr.. 9999,,110000 116622 IIssttoo,, ssttrr.. 110099


2277

bude ponizan, blag i komunikativan ajetom: 'I budi ljubazan prema vjernicima koji te slijede.'163

Allah azze ve delle je isto tako obajsnio da su oholost i uzidizanje nad Allahovim robovima osobine koje Allah azze ve delle mrzi i zabranjuje. Rekao je Uzvieni: 'I, iz oholosti, ne okrei od ljudi lice svoje i ne idi zemljom nadmeno , jer Allah ne voli ni gordog ni hvalisavog.'164

to se tie hadisa koji podstiu na poniznost i kude oholost i upozoravaju od nje, oni su mnogobrojni. Evo nekih od njih: Biljei Muslim od Ijada ibn Himara da je Poslanik rekao: "Allah mi je objavio da budete ponizni kako se ne bi uzdizali jedni nad drugima niti inili nepravdu jedni drugima."165

Isto tako biljei od Abdullah ibn Mesuda da je Poslanik rekao: "Nee ui u dennet ko bude imao u svom srcu i koliko je trun oholosti."166

Ebu Hurejre radijallahu anhu je rekao: "Ii e ovjek u svome odijelu zadivljen sobom, poeljane glave, ohol u svome hodu, a Allah e ga utjerati u zemlju u koju e propadati do Sudnjeg dana."167

to se tie prenesenih izreka od ashaba i prvih generacija koje upozravaju uenika od uzdizanja, oholosti i uobraenosti one su mnoge a od njih su: rijei Omera koji je rekao: "Uite znanje i uite sa znanjem smirenost i blagost, budite ponizni prema onima koje poduavate, budite ponizni prema onima od kojih uite i

116633 EE--[[uuaarraa,, 221155 116644 LLuukkmmaann,, 1188 116655 MMuusslliimm,, 22886655 116666 MMuusslliimm,, 9911 116677 MMuusslliimm,, 22008888


2288

nemojte biti oholi alimi pa da vam ne koristi vae znanje zbog vaeg neznanja."168

Od Mudahida se biljei da je rekao: "Neka ne trai nauku uobraeni i oholi."169

Od Fudajl b. 'Ijada se biljei da je rekao: "Allah voli poniznog uenjaka a mrzi oholog uenjaka, a ko bude ponizan radi Allaha, Allah e mu podariti mudrost."170

Od Mesruka se prenosi da je rekao: "Dovoljno je ovjeku znanja da se boji Allaha a dovoljno je ovjeku neznanja da se divi svojim znanjem."171

Zato je obaveza uenika da se dri poniznosti i da se uva divljenja i ponosa u onome to mu je Allah azze ve delle dao od znanja kao to mu je obaveza da spozna svoje vrijednosti i da je on uvijek uenik neovisno koliko se osposobio u uenju i neka ne pomisli o sebi da je postao uenjak pa da se time zadovolji i stane sa uenjem i da vodi predavanje istiui svoje znanje uzdiui se nad svojom braom, poniavajui obini svijet, govorei da su oni neznalice eljni njegova znanja!? Rekao je Imam Ebu Bekr El-Adiri govorei o odgoju uitelja i uenika: "Kada Allah da da se prouje njegov spomen kod vjernika da je on uenjak i kada ljudi budu potrebni znanja koje je kod njega, treba da sebe natjera na poniznost prema unjaku i prema drugima. to se tie njegove poniznosti prema onima to su kao on u znanju ona se ogleda kroz ljubav koja se raa u njihovim srcima, pa vole da su u njegovoj blizini a kada je odsutan eznu za njim njihova srca. to se tie njegove poniznosti prema uenjacima pa to mu je obaveza ako eli znanje. A to se tie poniznosti prema onima koji su slabiji od njega

116688 IIbbnnuu AAbbddiill BBeerrrr:: DDaammiiuu bbeejjaanniill iillmm vvee ffaaddlliihhii,, 11//113355 116699 EEnn--NNeevveevvii:: EEll MMeeddmmuuuu,, 11//2299 117700 EEll--HHaattiibb eell--BBaaggddaaddii:: EEll--FFeekkiihhuu vveell mmuutteeffeekkiihhuu,, 22//111133 117711 IIbbnnuu AAbbddiill BBeerrrr:: DDaammiiuu bbeejjaanniill iillmm vvee ffaaddlliihhii,, 11//114433


2299

u znanju pa to mu je nauna poast kod Allaha i onih koji su razumom obdareni."172

Uenik treba da zna da je oholost osobina koju preziru ljudi i izbjegavaju je a da poniznost, njenost i blagost iziskuju ljubav od ljudi i njihovu korist od njegova znanja.

Alija je rekao: "ije rijei su njene obaveza ga je voljeti."173

ETVRTO: POTIVANJE UENJAKA I DRUENJE SA NAUKOM

Od vrlina uenika je da potuje uenjake i da je ponizan pred njima i da pazi na njihovu ast i da se uva da im ta loe ne uini ili umanji od njihove vrijednosti jer uenjaci imaju veliku poast i veliko mjesto a Allah azze ve delle je uzdigao njihovu vrijednost i podigao njihove stepene kao to smo spomenuli na poetku ove knjige. Allah azze ve delle je obavezao da se potuju Njegove svetinje. Kae Uzvieni: 'A ko potuje Allahove svetinje, uiva milost Gospodara svoga.'174

I kae Uzvieni: 'Pa tko potiva Allahove propise - znak je estita srca.'175

Propisi su sve to je Allah azze ve delle dozvolio da se vrednuje i potuje a ulema bez sumnje ulazi u ono to je Allah dozvolio i propisao da se potuje na osnovu mnogih dokaza koji govore o vrijednosti znanja i poloajima uenjaka. Allah je narijedio Svojim robovima da ne diu svoje glasove pored Poslanika sallallahu alejhi ve sellem i da se dre skruenosti i poniznosti kako bi bili oni koji zasluuju Allahovu oprost i milost. Kae Uzvieni: 'O vjernici ne diite glasove svoje iznad

117722 IImmaamm eell--AAddiirrii:: AAhhllaakkuull uulleemmaa,, ssttrr.. 3344 117733 EEll--FFeekkiihh vveell MMuutteeffeekkkkiihh:: 22//111144 117744 EEll--HHaadddd,, 3300 117755 EEll--HHaadddd,, 3322


3300

Vjerovjesnikova glasa. I ne razgovarajte sa njim glasno, kao to glasno jedan sa drugim razgovarate da ne bi bila ponitena vaa djela, a da vi i ne primjetite. One koji utiaju glasove svoje pred Allahovim Poslanikom - a to su oni ija je srca Allah prekalio u estitosti - eka oprost i nagrada velika.'176

Nema sumnje da ova odlika koju Allah azze ve delle nareuje svojim robovima obuhvata uenjake i mjesta irenja znanja jer su uenjaci nasljednici poslanika. A mjesto gdje se ui vjersko znanje je mjesto gdje se ui Kuran i citiraju Poslanikovi hadisi , propisi o halalu i haramu kao i druge stvari iz erijatskih znanosti, pa je obavezno da se potuju i spusti glas pred njima i da se pazi na ono to bi oskrnavilo ponaanje sa ulemom ili ih uznemirilo. Kae Uzvieni: 'A oni koji vjernike i vjernice vrijeaju, a oni to ne zasluuju, tovare na sebe klevetu i pravi grijeh.'177

A to se tie Poslanikovih sallallahu alejhi ve sellem hadisa koji podstiu na potivanje uenjaka i zabranjuju loe ophoenje sa njima oni su mnogobrojni a od najpoznatijih su: Biljei Buharija od Ebu Hurejre radijallahu anhu kako je Poslanik rekao: Rekao je Allah azze ve delle: 'Ko uznemiri mog miljenika ja mu rat objavljujem.'178

Biljei Hatib El-Bagdadi od afije i Ebu-Hanife da su rekli: "Ako nisu uenjaci (ulema) Allahovi miljenici (evlije) onda Allah nema miljenika."179

Ebu Musa El-Eari je rekao: "Rekao je Allahov Poslanik : Od velianja Allaha je da se lijepo primi (doeka) stariji

117766 EEll--HHuudduurraatt,, 22,,33 117777 EEll--AAhhzzaabb,, 5588 117788 BBuuhhaarriijjaa,, 77//119900 117799 EEnn--NNeevveevvii:: EEtt--ttiibbiijjaann ffii aaddaabbii hhaammeelleettiill eell--KKuurraann,, ssttrr.. 2211


3311

musliman i hafiz koji se ne uzdie niti je grub i da se potuje pravedan vladar."180

Ibn Abas radijallahu anhu je rekao: Rekao je Poslanik : Nije od nas ko nema milosti prema mlaima, ko ne potuje starije i ko ne nareuje dobro i zabranjuje zlo.181

A u drugom rivajetu stoji: Nije od nas ko ne potuje starije i ko nema milosti prema mlaima i ne priznaje naim uenjacima njihovo pravo.182

Prenesene izreke od ashaba i prvih generacija, Allah im se smilovao, koje podstiu na potivanje uenjaka (uleme) i uvaavanje mjesta gdje se trai znanje i obaveznost lijepog ponaanja na tim mjestima i ta su oni inili u takvim situacijama. Ovu su neke od tih izreka:

Alija radijallahu anhu je rekao: "Od prava koje ima uenjak nad tobom su da poselami sve ljude openito a njega da pozdravi posebno, da sjedne ispred njega, da ne pokazuje rukom na njega niti mu namiguje svojim oima, da mu ne govori rekao je taj i taj drugaije od tebe i da nikog ne ogovara kod njega."183

Isto tako je Omer radijallahu anhu rekao: "Od prava uenjaka nad tobom su: da mu ne postavlja mnoga pitanja, niti da ga prisiljava na odgovor, niti da mu dodijava kada se umori, niti da uzima za njegovu odjeu kada krene, niti da otkriva njegove tajne, niti da ogovara kod njega ikoga jer je uenjak poput palme eka kada e ti spasti sa nje neto."184

Uenjak ummeta, uvaeni ashab Abdullah ibn Abbas radijallahu anhu nam govori o svom ponaanju prilikom traenja

118800 EEbbuu--DDaavvuudd,, 44884433 118811 EEtt--TTiirrmmiizzii,, 11992211 -- hhaaddiiss hhaasseenn ggaarriibb 118822 EEll IImmaamm AAhhmmeedd,, 11//225577,, 22//220077 118833 EEnn--NNeevveevvii:: EEtt--ttiibbiijjaann ffii aaddaabbii hhaammeelleettiill eell--KKuurraann,, ssttrr.. 3388 118844 EEll--HHaattiibb eell--BBaaggddaaddii:: EEll--ffeekkiihh vveell--mmuutteeffeekkkkiihh,, 22//9999


3322

znanja i njegovoj velikoj elji za njim: "Kada je preselio Poslanik rekao sam ovjeku od Ensarija hajde da pitamo Poslanikove ashabe jer su oni danas mnogobrojni pa mi je odgovorio: udim ti se sine Abasov, zar ti misli da e ljudi biti potrebni tebe a meu njima su takvi i takvi ashabi? Pa je to ostavio, a ja sam pitao ashabe Poslanikove o hadisu. Kada bih uo da neki hadis prenosi taj i taj ashab od Poslanika doao bih njegovoj kui a on spava (popodnevnim odmorom) prostro bih svoj ogrta pred njegova vrata a vjetar bi bacao prainu na mene dok ne bi izaao taj ashab i upitao me: O sine amide Poslanikovog, zato si doao? Zato nisi poslao po mene da ja tebi doem? Ja sam prei da doem tebi. Pa bih ga pitao o hadisu. A onaj ashab Ensarija je doivio kada su se ljudi okupljali oko mene i pitali me pa je rekao: Ovaj mladi je bio pametniji od mene."185

E-a'bi je rekao: "Krenuo je Zejd ibn Sabit da se popne na jahalicu i stavio svoju nogu u uzengiju a Ibn Abbas je prihvatio uzengiju pa mu je rekao: Pusti to sine amide Poslanikovog. Ne odgovorio je. Ovako postupamo sa uenjacima i starijim."186

Rekao je Hasan b. Ali svome sinu: "O sinko kada sjedi sa ulemom nastoj da vie uje nego to govori, i naui dobro da slua kao i da dobro uti i ne prekidaj nikome govora ma koliko dug bio dok ne zavri."187

Rekao je Imam afija: "Okretao sam njeno stranicu pred Malikom iz potovanja prema njemu kako ne bi uo njeno utanje."188

118855 EEll--HHaattiibb eell--BBaaggddaaddii:: EEll--DDaammiiuu llii aahhllaakkiirr--rraavvii vvee aaddaabbiiss--ssaammiiii,, 11//115588 118866 EEll--HHaattiibb eell--BBaaggddaaddii:: EEll FFeekkiihh vveell mmuutteeffeekkkkiihh,, 22//9999 118877 IIbbnnuu AAbbddiill BBeerrrr:: DDaammiiuu bbeejjaanniill iillmm vvee ffaaddlliihhii,, 11//113300 118888 IIbbnnuu DDeemmaaaa:: TTeezzkkiirreettuu eess--SSaammiiii vveell mmuutteekkeelllliimmii ffii aaddaabbii eell aalliimmii vveell mmuutteeaalllliimmii,, ssttrr.. 221144


3333

Nema sumnje da se misli na uenjake pred kojima treba da uenik ui, odgaja se, da slijedi one koji rade shodno svome znanju i koji se boje svoga Gospodara. Ibnu Sirin, Allah mu se smilovao je rekao: Ova nauka je vjera pa gledajte od koga ete je uzeti.189

Uenjaci su spomenuli precizna uputstva koja treba uenik da ini pred uenjacima od ponaanja, skruenosti, blagosti, ljubaznosti i poniznosti. Evo nekih izreka od njih o tome:

Rekao je Imam Ebu Bekr El-Adiri, Allah mu se smilovao: Kada uenik zavoli drutvo uenjaka onda se drui sa njima s potovanjem i biva ponizan u sebi. Svoj glas sputa ispod njihova glasa, ponizno ih pita, a veina njegovih pitanja biva o pokornosti Allahu . dajui im do znanja da je on potreban znanja o kome ih pita. Kada se okoristi znanjem od njih kae im da je veliku korist stekao zatim im zahvali na tome, a ako se naljute na njega ne ljuti se na njih ve trai razlog zbog kojeg su se naljutili na njega i to popravlja traei izvinjenje od njih ne dosaujui im sa pitanjima. On je blag u svim stvarima ne raspravlja sa njima rasprave dokazujui im da je znaniji od njih nego mu je glavna briga traenje koristi od njih na lijep nain.190

Rekao je Imam En-Nevevi, Allah mu se smilovao: Uenik treba da bude ponizan za znanje i uitelja a njegova poniznost e ga uzdii. Svima nam je poniznost nareena openito a ovdje je posebno potrebna, slijedit e svoga uitelja i savjetovati se sa njim o svojim stvarima i raditi po njegovim zapovjedima kao to bolesnik slua iskusna i vjeta ljekara.191

Zatim je rekao: Vrlina uenika je da nastoji udovoljiti uitelju pa makar se ne slagao sa njegovim miljenjem, da ga ne ogovara niti iri njegove tajne, da sprijei njegovo ogovaranje ako to uje a ako ne moe nek napusti to mjesto i da ne ulazi kod njega

118899 EEll--HHaattiibb eell--BBaaggddaaddii:: EEll--DDaammii,, 11//112299 119900 IImmaamm eell--AAddiirrii:: AAhhllaakkuull uulleemmaa,, ssttrr.. 3333 119911 EEnn--NNeevveevvii:: EEll--MMeeddmmuu:: 11//3355,,3366


3344

(uitelja) bez dozvole. Kod njega da ulazi lijepa izgleda sa istim srcem bez ikakvih predrasuda, sa abdestom, da ne prelazi preko ljudi nego da sjedne gdje se zavrava red osim ako ga ne pozove uitelj ili prisutni da prie blie. Treba da se lijepo ophodi sa svojim kolegama i sluaocima na predavanju jer i njegovo lijepo ponaanje sa njima je lijepo ponaanje sa uiteljem i potivanje njegova predavanja.192

Zatim je rekao: Ako uitelj loe postupi prema njemu on e prvi da mu se izvine, da kae da je to bila njegova greka i da on zasluuje ukor.To e mu biti korisnije za njegovu vjeru, za ovaj svijet i za ostanak ljubavi ejha prema njemu a reeno je: Ko se ne strpi na ponienju uenja njegov ivot ostaje u zabludi i neznanju a ko se strpi na tome njegov sluaj se zavri sa slavom i na ovom i na onom svijetu. Postoje i druge vrline koje su neophodne za uenika da ih se dri kako bi bio odgojen sa onim na ta islam podstie: od potivanja uenjaka, mjesta uenja i njihova odravanja, od ovih vrlina su:

1 Kada uje uenik od svog uitelja hadis i erijatsko pitanje koje poznaje

Tada ne treba da uestvuje sa uiteljem u spominjanju njihove predaje ve e utjeti i sluati, a prve generacije su razumijevale vanost ovoga kao to se spominje od njih u mnogim predajama: Muaz ibn Seid je rekao: Bili smo kod Ataa b. Ebi Rebaha pa je spominjao neki ovjek jedan hadis a drugi ovjek mu se suprotstavio u tom hadisu. Tada je rekao Ataa: Neka je uzvien Allah kakvo je ovo ponaanje? Kakva su ovo shvatanja? Ja sluam hadis od ovjeka, a znam bolje od njega pa im pokazujem svojim primjerom kao da ja ne znam nita bolje od njega.193

Halid ibn Safvan je rekao: Kada vidi muhadisa kako govori hadis koji si prije uo, ili spominje vijest koju od prije zna,

119922 EEnn--NNeevveevvii:: EEll--MMeeddmmuu,, 11//3366,,3377 119933 EEll--HHaattiibb eell--BBaaggddaaddii:: EEll--DDaammii,, 11//220000


3355

namoj uestvovati sa njim u tome elei da pokae onima koji su prisutni da to ve zna jer je to brzopletost i loe ponaanje.194

2- Zabrana o prevelikom raspravljanju u nauci.

Raspravljanje u znanju u veini sluajeva dovodi do svaa, isticanja, mrnje i loeg miljenja o uenjacima, napadanja i optuivanja na njih s laima i drugim zabranjenim stvarima. Zato je Poslanik upozoravao na tetnost raspravljanja osim ako je na najljepi nain kao to je rekao Poslanik : Nije ni jedan narod zalutao nakon to je bio na pravom putu a da nije iskuan sa raspravljanjem.195

Neki iz ranijih generacija su rekli: Kada Allah eli Svome robu dobro, otvori mu vrata rada a zatvori vrata raspravljanja, a kada Allah eli robu zlo, zatvori mu vrata rada a otvori vrata raspravljanja.196

Rekao je Malik, Allah mu se smilovao: Licemjerje u znanju ini srce okrutnim i naslijeuje vrijeanje.197

uo je Hasan El-Basri ljude kako raspravljaju o neemu pa je rekao: Ovim ljudima je dosadio ibadet, govor im je bezvrijedan, smanjila im se bogobojaznost pa raspravljaju.198

Rekao je Imam Ibnu Redeb El-Hanbeli: Mnogi iz mlaih generacija su iskuani sa ovim i oni misle da je onaj ko mnogo pria, mnogo raspravlja i koji ima mnogo suparnika u vjerskim pitanjima ueniji od onog koji nije takav. Ovo je apsolutno neznanje, jer znanje nije mnotvo predaja, niti mnotvo stavova ve

119944 IIssttoo,, 11//220011 119955 EEtt--TTiirrmmiizzii,, 33225500 119966 IIbbnnuu RReeddeebb eell--HHaannbbeellii:: FFaaddlluu iillmmiiss--sseelleeff aalleell--hhaalleeff,, ssttrr.. 8866 119977 IIssttoo,, 8888 119988 IIssttoo,, 8899


3366

je znanje svjetlo koje pada u srce, a rob sa njim razumijeva istinu i sa njim razlikuje istinu od lai.199

Rekao je Imam Ebu Bekr El-Adiri: Nakon to je upozorio na licemjerje u znanju i mnotvu rasprava: Pa ako neko kae ta e raditi sa znanjem koje mu je nejasno? Rei e mu se, ako je tako, a eli da se podui znanju koje mu je nejasno otii e uenjaku za kojeg zna da sa svojim znanjem eli Allahovo zadovoljstvo i pitae ga kao onaj koji eli korist dajui mu do znanja da je njegova rasprava sa njim rasprava onog koji trai istinu a ne rasprava da se pobijedi a sebe e prisiliti na pravednost u toj raspravi.200

O ovome je rekao Imam afija: Nisam nikad ni sa kim raspravljao a da nisam elio da on pobijedi, istinu rekne i bude njome nadahnut, da bude pod Allahovim nadzorom i zatitom i nisam ni s kim raspravljao a da mi nije bilo svejedno da li e Allah iznijeti istinu mojim ili njegovim jezikom.201

Imam Ibnul-Devzi upozoravajui od Iblisovih zavoenja uenjaka i uenika preko pitanja-raspravljanja je rekao: Nekima se objelodani istina preko suparnika ali se ne vraa i teko mu je kako se je istina pojavila sa suparnikom pa onda nastoji da mu odgovori svim svojim znanjem da je on na istini i ovo je najrunija stvar zato to je rasprava postavljena da se istina dokae. A rekao je Imam afija: Nisam raspravljao niskim ko je odbacio dokaz a da nije izgubio vrijednost u mojim oima i niskim ko je prihvatio dokaz a da ga nisam zavolio.202

3- Zabrana sofizama203

119999 IIssttoo,, 9944,,9944 220000 IImmaamm EEbbuu BBeekkrr eell--AAddiirrii:: AAhhllaakkuull UUlleemmaa,, ssttrr 4411 220011 EEll--FFeekkiihh vveell--mmuutteeffeekkkkiihh,, 22//2266 220022 IIbbnnuull--DDeevvzzii:: TTeellbbiiss IIbblliiss,, ssttrr.. 112200 220033 SSooffiizzmmii ssuu ppiittaannjjaa ssaa kkoojjiimmaa ssee vvaarraa iillii uu ppooggrreekkuu ddoovvooddii uulleemmaa ((uueennjjaaccii)) kkaakkoo bbii ppookklleekknnuullii ii kkaakkoo bbii ssee ttiimmee ppookkrreennuullaa ssmmuuttnnjjaa ii zzlloo,, aa uu


3377

Pitanje je klju znanja zato uenik koji poznaje svoje mogunosti i potuje ulemu nastoji da se dri lijepog ponaanja prilikom pitanja. On pita samo kada neto eli da naui, razumije i da doe do istine. Postoje oni koji mnogo pitaju uenjake, vi ih susreete ne da bi saznali ve sa ciljem da onemogue odgovor kako bi ulema posrnula, da pokau njihovu nemo i da umanje njihov ugled meu ljudima iz mrnje i zavisti.

Ulema je upozorila da se odgovara ovakvima ili da se bude naklonjen njima jer oni su glupaci koji ne zasluuju odgovor.

Rekao je Imam El-Gazali: ije pitanje i prebacivanje bude iz zavisti i mrnje kad god mu odgovori najljepim odgovorom (najrjeitijim i najjasnijim) to emu samo poveati mrnju, neprijateljstvo i zavist. Zato je najbolji nain kako se ne bi zamarao odgovarajui mu, da se okrene od njega i da ga ostavi u njegvoj bolesti.204

Rekao je Uzvieni: 'Zato se ti okani onoga koji Kuran izbjegava i koji samo ivot na ovom svijetu eli.'205

Rekao je Imam En-Nevevi: Onaj koji pita i silom hoe da mu se odgovori ili da onemogui ispravan odgovor svojim sofistikim pitanjem ne zasluuje ga.206 Uenik je uzvieniji od toga da padne u zamke ejtana kako bi preko nekih naunih pitanja naao nain da doe do linih interesa preko nekog uenjaka ili svoje brae od uenika. Zato su se nai dobri prethodnici pravdali od uputanja u zamrena pitanja koja se nee moda nikada dogoditi, iz straha da uputanje u takva pitanja ne bude put radi isticanja, raspravljanja i upadanja u neprilike. Biljei Imam El-Adiri da bi Haride ibn Zejd ibn Sabit kada bi bio pitan o neemu

SSuunneennuu EEbbuu DDaavvuuddaa ssee ssppoommiinnjjee pprreeddaajjaa uu kkoojjoojj PPoossllaanniikk ssaallllaallllaahhuu aalleejjhhii vvee sseelllleemmee zzaabbrraannjjuujjee ttaakkvvuu vvrrssttuu ppiittaannjjaa,, SSuunneenn EEbbuu DDaavvuudd,, 33665566.. 220044 IImmaamm eell--GGaazzaallii:: EEjjjjuuhheell--vveelleedd,, 113388 220055 EEnn--NNeeddmm,, 2299 220066 EEnn--NNeevveevvii:: EEll--MMeeddmmuuuu,, 11//3399


3388

rekao: Da li se to desilo? Pa ako kau nije ne bi im ni odgovorio, a ako kau desilo se, odgovarao bi im.207

Zatim je zabiljeio Imam El-Adiri upozorenje od istraivanja i raspravljanja u pitanjima s kojima se neki bave kako bi navodili jedni druge na pogreku ili traili jedni drugima greke pa da pitaju jedni druge. On im je objasnio da prve generacije nisu traile greke jedni drugima niti im je bila elja da jedni druge na greke navode ve su bili razumom obdarena ulema. Govorili su o nauci savjetujui druge pa je Allah dao da se drugi okoriste od njihovih znanosti.208

4- Zabrana vrijeanja uenjaka

Od ejtanskih doaptavanja nekim uenicima je da se uputaju u ogovaranje pojedine svoje brae ili da vrijeaju nekog uenjaka zato to se ne slae sa njihovim miljenjem a to moda bude po pitanju samostalnog rasuivanja gdje se tolerie razilaenje. Neki se moda i pretvaraju u svojoj dovi pokazujui saaljenje prema njemu govorei: Jadnik je taj i taj, iskuan je sa tim i tim ili pogrijeio je u tome, da nas Allah sauva od takvog ponienja209

Zato je vano za uenika da naui ponaanje sa suprotnim m kojeg nee nikada odstupati. a zbog ogreke i trae njihovi posrtaji.210

Biljei Imam En-Nevevi od hafiza ibn Asakira da je rekao: Znaj brate Allah nas uputio prema svome zadovoljstvu i uinio nas od onih koji ga se plae i boje istinskom bogobojaznou da su tijela uenjaka zatiena a Allahov zakon za one koji okaljaju

220077 EEll--AAddiirrii:: AAhhllaakkuull--uulleemmaa,, ssttrr.. 7766 220088 IIssttoo,, 7777 220099 IIbbnnuull --DDeevvzzii:: TTeellbbiiss IIbblliiss,, ssttrr.. 111177 221100 DDrr.. SSaalliihh bb.. HHuummeejjdd:: EEddeebbuull --hhiillaaff,, ssttrr.. 1100


3399

njihovu ast je poznat i da onaj koji uprlja svoj jezik kleveui ih , iznosei njihove mahane i manjkavosti e biti iskuan od Allaha prije prirodne smrti sa smru svoga srca. Kae Uzvieni: 'Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno nareenju Njegovu, da ih iskuenje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne snae.'211212

PETO: STRPLJIVOST NA TRAENJU ZNANJA

Strpljivost je od velikih vrlina koje Islam trai, a strpljivost se dijeli na: strpljivost na pokornosti Allahu azze ve delle, strpljivost od grijeenja prema Allahu azze ve delle, strpljivost na ovosvijetskim iskuenjima. Ovo je sve neminovnost bez koje ovjek ne moe doi do svog cilja, tako da nema uspijeha na ovom svijetu niti spasa na ahiretu bez strpljivosti.

Da nema strpljivosti zemljoradnik plod od svoga sjemena nebi nikad ponjeo, da nije strpljivih uenika na lekcijama ne bi uspjeli niti nauili tako da se postizanje uzvienih ciljeva ne dostie osim kroz uputanje u velike potekoe a ponekad trpi velike bolove da ostvari snove.213

Allah azze ve delle je naredio svome Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem strpljivost na vie mjesta u kuranskim ajetima od kojih su:

'I strpljiv budi! Allah doista nee uskratiti nagradu onima koji dobra djela ine.'214

I rijei Uzvienog: 'Strpljiv budi! ali, strpljiv e biti samo uz Allahovu pomo. I ne tuguj za njima, i neka ti nije teko zbog spletkarenja njihova.'

221111 EEnn--NNuurr,, 6633 221122 IImmaamm eenn--NNeevveevvii:: EEtt--ttiibbiijjaann ffii aaddaabbii hhaammeelleettiill --KKuurraann,, ssttrr.. 2211 221133 JJuussuuff EEll--KKaarrddaavvii:: EEss--SSaabbrruu ffiill--KKuurraanniill--KKeerriimmii,, ssttrr..1155 221144 HHuudd,,111155..


4400

Allah azze ve delle je zaista na strani onih koji se Allaha azze ve delle boje i grijeha klone i koji dobra djela ine.215 Allah je pohvalio iskreno strpljive koji su strpljivi elei zadovoljstvo svoga Gospodara. Kae Uzvieni: 'i oni koji trpe da bi postigli naklonost Gospodara svoga, i koji molitvu obavljaju, i koji od onoga to im Mi dajemo i tajno i javno udjeljuju, i koji dobrim zlo uzvraaju njih eka najljepe prebivalite.216 Strpljivost na pokornosti Allahu d.. je od najvidljivijih vrsta strpljivosti na koje Allah d.. Uzvieni podstie: On je Gospodar nebesa i Zemlje i onoga to je izmeu njih, zato se samo Njemu klanjaj i u tome budi ustrajan! Zna li da ime Njegovo ima iko!'217

Naredba za strpljivost je ovdje dola u obliku koji izraava i ukazuje na trajanje radnje a to su rijei Uzvienog: 'i u tome budi ustrajan!' tj. tei da povea strpljivost i dranje za nju jer je put do pokornosti Allahu azze ve delle pun potekoa iznutra a i sa strane. Rob je potreban strpljivosti u pokornosti Allahu azze ve delle prije pokornosti u popravljanju nijeta i prekidanju onog to odvodi od nijeta a i u toku njega kako bi pazio na Allaha azze ve delle u svojim dijelima i kako bi ih najbolje obavljao a i nakon to obavi neke obrede kako ga nebi upropastio renome i dvolinost. Nema sumnje da je od najuzvienijih pokornosti a koje zahtijevaju strpljenje traenje nauke s kojom se eli nagrada Allaha azze ve delle, naroito zato to dua tei odmoru i lijenosti a uenje zahtijeva ogroman trud, napor, nespavanje i ostavljanje mnogih dunjalukih stvari, zatim putovanja radi traenja nauke i susretanja sa uenjacima, stalno ponavljanje, pamenje, praenje itd..

Biljei hafiz Ibnu Abdul-Berr od Jahja b. Kesira da je rekao: uo sam svoga oca da govori: Ne postie se nauka na lahak

221155EEnn-- NNaahhll:: 112277,,112288.. 221166 EErr--RRaadd,, 2222.. 221177 MMeerrjjeemm,, 6655..


4411

nain. A u drugoj predaji stoji: Nemogue je postii nauku sa rahatlukom.218

Zato uenik mora da navikne sebe na podnoenje potekoa i da bude ustrajan danju i nou, da se strpi na potekoama putovanja radi uenja jer je i ulema putovala da bi ula jedan hadis od Poslanikovih sallallahu alejhi ve selleme hadisa.

Biljei hafiz Ibnu Abdil-Berr da je Dabir b. Abdullah doznao da Abdullah b. Unejs El-Ensari zna jedan hadis pa se zaputio na putovanje do njega koje je trajalo mjesec dana sve dok nije stigao u am da uje od njega ovaj hadis koji je ovaj uo od Poslanika .219

Biljei isto tako od Ibnu Abasa da je rekao:Kada bi doznao da neki ovjek od ashaba Poslanikovih zna neki hadis pa da sam htio moga sam poslati po tog ovjeka da mi ispria taj hadis, doao bi mi, ali ja sam odlazio njemu i ekao pred njegovim vratima dok ne bi iziao i ispriao mi taj hadis.220

Prenosi se od E-abija da je rekao:Kada bi ovjek putovao sa kraja ama na kraj Jemena da uje jednu mudrost ne smatram da mu je putovanje uzaludno.221

Sigurno je znanje najuzvienije mjesto kojem tee ambicije i najasniji cilj zbog kojeg se trude uspjeni Allahovi robovi. Onaj koji se strpi u uenju mora stii do svog cilja a Allah azze ve delle mu njegov posao olakava, otklanja potekoe a naroito ako se oslanja samo na Allaha azze ve delle i zna on lino ta je spomenuto o vrijednosti znanja i stepenu uenjaka i da meleki pruaju svoja krila ueniku iz zadovoljstva ta ini i da je ova nauka

221188 DDaammiiuu bbeejjaanniill--iillmmii vvee ffaaddlliihhii::11//9911.. 221199 IIssttoo::ssttrr..11//9933.. 222200 IIssttoo::11//9944.. 222211IIssttoo 11//9944..


4422

ostavtina Poslanika i opskrba bogobojaznih i put spasa i uspjeha a sve ovo ga poziva na poveanje strpljenja i ozbiljnost u uenju.

Biljei isto tako od El-Fadl b. Seida b. Selim da je rekao:Neki ovjek je traio nauku i nije mu uspjevalo pa se odluio da je napusti, pa je proao pored vode koja pada sa uzvisine na kamenu plou, koju je voda izbuila, pa je rekao: voda sa svojom njenou je izdubila tvrdu kamenu plou. Tako mi Allaha azze ve delle sigurno u uiti, pa je uio i stekao veliko znanje.222

Ono to pojaava motiv za strpljenjem je ono to nalazi uenik od zadovoljstva uei.

Rekao je Imam El-Maverdi: Znanje je zamjena za svako uivanje i pomo protiv svake strasti a ko se posveti nauci nee ga pratiti samoa. Ko trai utjehu u knjigama nai e je i nema nonog prijatelja kao nauke i nema pomonika kao to je zrelost.223

Ovim uivanjem uenik zaboravlja potekoe kroz koje je proao i olakava mu se ono to je uloio od napora zato to on u znanju nalazi bujno ispasite u kojem se on odmara i veseli tako da on tu provodi dane posveene znanju gdje osjea slast i uivanje koje ne nalazi na drugom mjestu. Ovako se ojaava elja za uenjem a znanje postaje razonoda bez koje uenik ne moe i ne eli da ga iim zamjeni i njega se nikada ne moe zasititi. Zato se spominje u hadisi erifu kojeg prenosi Enes b. Malik radijallahu anhu da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: "Dvojica se nikako ne mogu zasititi:onaj koji trai znanje i onaj koji trai imetak."224

Tj. obojica tee za onim od ega se ne moe zasititi ma koliko se trailo a koliko se god povea to sticanje povea se i e

222222 IIssttoo::22//117799.. 222233 IImmaamm EEll--MMaavveerrddii::EEddeebbuudd--DDuunnjjaa vveedd--DDiinnii,,ssttrr,,9922.. 222244 EEll--HHaakkiimm::EEll--MMuusstteeddrreekk::11//9911,,ii kkaaee ddaa jjee hhaaddiiss ssaahhiihh ssaa iimm ssee ssllaaee ii EEzz--ZZeehheebbii..


4433

za njim, zbog estine elje a nisu isto jedno i drugo. Kako li su divne rijei pjesnika:

Pio sam znanje au za aom, pa nije nestalo pia niti sam se napojio.225

Neka svaki uenik stavi ispred svojih oiju rijei Imama afije: Ko nije probao gorinu uenja na trenutak, pie gorinu ponienja itav svoj ivot

A mladi bez znanja i bogobojaznosti je sigurno beznaajna linost.226

ESTO: NATJECANJE U TRAENJU ZNANJA

Kada god se uenik temeljito posveti znanju otvaraju mu se njegova vrata a on treba da ga jo vie poveava i da se natjee u njegovu traenju i da tei da ga to vie naui.

Allah je naredio Svome Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem da moli da mu se povea znanje, kae Uzvieni: I reci Gospodaru moj uveaj mi znanje.227

Poslanik sallallahu alejhi ve sellem je podsticao na proirivanje znanja i tenju za njegovim uveavanjem tokom cijelog ivota sve dok ono ne uvede ovjeka u denet.

Biljei et-Tirmizi od Ebu Seida da je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem rekao: "Nee se vjernik zasititi od dobra koje uje sve dok mu svretak ne bude u denetu."228

Ovdje je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem uinio nezasitost za znanjem i elju za njim od imanskih potreba i osobina

222255 SSiiddddiikk HHaasseenn HHaann::EEdd--DDiinn EEll--HHaalliiss,,33//222277.. 222266 IImmaamm[[aaffiijjaa::DDiivvaann--[[aaffiiii,,ssttrr..2299.. 222277 TTaahhaa,,111144.. 222288 EEtt--TTiirrmmiizzii::SSuunneenn bbrroojj 22668866,,hhaasseenn ggaarriibb..


4444

vjernika a ve nas je obavjestio da e ovo biti vrlina vjernika sve do ulaska u denet.229

Imam Ibnul-Kajjim Allah mu se smilovao je naveo mnoge primjere o nastojanju prvih generacija u traenju nauke a od tih primjera su:

Ahmed b. Hanbel je rekao: Ja traim znanje sve dok ne uem u kabur.

Upitan je Hasan o ovjeku koji ima 80 godina je li fino za njega da trai nauku? Pa je rekao, Pa je li mu fino da ivi???

Ako je mudrost izgubljena stvar vjernika, obaveza mu je da je trai a mudrost je znanje pa ako ga izgubi vjernik on je na stepenu onih koji su izgubili veliku vrijednost i kada je nau obvesele joj se i obraduju.230 Od savjeta mudrog Lukmana sinu je i ovaj: O sinko moj drui se sa uenjacima i stjenjuj ih svojim koljenima jer Allah azze ve delle oivljava srca sa svjetlom mudrosti kao to oivljava mrtvu zemlju kiom s neba.231

Kada se primakla smrt Muaz b. Debelu rekao je:Dobro dola smrti, dobro doao posjetioe u nevolji. Moj Allahu, Ti zna da ja nisam volio da ostanem na ovom svijetu da bi vode dovodio niti sadnice sadio ve sam volio da ostanem da provodim duge noi (u namazu) i trpim e podnevne pripeke pri estokim vruinama(postei) i radi stjenjavanja koljenima uenjaka u halkama zikira, tj. nauke.232

Rekao je imam En-Nevevi: Stalno se treba truditi da bude zauzet u nauci sa itanjem i iitavanjem, praenjem i zapisivanjem, istraivanjem, ponavljanjem i pisanjem da se ne zasiti od

222299 IIbbnnuull--KKaajjjjiimm::MMiiffttaahhuu ddaarriiss--sseeaaddeehh,,11//7744.. 223300 IIssttoo::11//7755.. 223311 IImmaamm MMaalliikk:: EEll--MMuuvveettttaauu,,33//116611.. 223322 IIbbnnuu AAbbdduull--BBeerrrr::DDaammiiuu bbeejjaanniill iillmmii,,11//..5511..


4455

poduavanja onih koji su ispod njega u godinama, porijeklu ili ugledu ve da nastoji da nudi koristi koje su kod njega.233

Ovako treba uenik da ustraje u marljivosti i trudu, a reeno je: Koliko se umori toliko e i postii ono to eli.234 Zatim da bude odgovoran u uenju i da to vie ita razliite znanosti i da se ne zadovoljava sa malo, naroito ako oblast u kojoj se specijalizira ima veze sa drugima kao to je npr. Arapski jezik.

Pitanje je klju znanja

esto puta se isprijee pitanja ispred uenika pred kojima stane zbunjeno i nejasno, obavezno mu je da o njima pita uenjake (ulemu) lijepo i ponizno se ophodei sa njima. Kae Uzvieni: 'pitajte sljedbenike Knjige ako ne znate.'235

Spominje se u hadisu kojeg prenosi Ibnu Abas da je neki ovjek razbio glavu na putovanju zatim se u snu odunupio pa su mu rekli da neznaju ni za kakvu olakicu i on se okupao a zatim umro. Kada su o tome obavjestili Poslanika , rekao im je: Ubili su ga Allah ih ubio, zato nisu pitali kada nisu znali jer je lijek za neznanje pitanje.236

Prenosi se od Abdullaha b. Mesuda da je rekao: Poveanje znanja je poeljno a znanje se stie pitanjem.237

Reeno je Ibni Abbasu : kako si stekao znanje. Odgovorio je: Sa jezikom koji je mnogo pitao i razumom koji je mnogo pamtio.238

223333 IImmaamm EEnn--NNeevveevvii::EEll--MMeeddmmuuuu,,11//2299.. 223344 EEzz--ZZeerrnnuuddii::TTaalliimmuull--mmuutteeaalllliimmii ttaarriikkaatt--tteeaalllluummii,,ssttrr..8888.. 223355 EEnn--NNaahhll,,4433.. 223366 EEbbuu DDaavvuudd::bbrr..333366,, IIbbnnuu MMaaddee::bbrr::557722.. HHaaddiiss jjee hhaasseenn,, ppoogglleeddaajj:: DDaammiiuull--UUssuull 77//223366.. 223377 IIbbnnuu AAbbddiill--BBeerrrr:: DDaammiiuull--bbeejjaanniill--iillmmii vvee ffaaddlliihhii::11//8877.. 223388 EEzz--ZZeerrnnuuddii:: TTaalliimmuull MMuutteeaalliimm,, ssttrr.. 110066


4466

Ibnu ihab je rekao: Znanje je riznica iji je klju pitanje.239

Tenja za naunim knjigama

Uenik treba da nastoji kupovati naune knjige, uiti iz njih, voditi rauna o njima i nezapostavljati ih jer one su sredstvo za sticanje znanja i one su skuplje od dunjalukih vrijednosti i dragulja.

Uenjaci su posebno vodili rauna o naunim knjigama i upozoravali su one koji su ih iznajmljivali od kanjenja ili njihova unitenja.

Ovako je ulema uvala knjige posebno ako se zna da su se one runo prepisivale i do njih je veoma teko bilo doi. Toliko su bili opsjednuti knjigama da su se odricali i posljednjeg zalogaja kako bi ih kupili, jer one su bile kod njih najvee blago.

Vraanje na osnovne izvore od knjiga je neophodno za uenika i nije dovoljno itanje skraenih verzija i skripti koje se koriste na univerzitetima jer one su date shodno odreenom vremenskom periodu prema planu i programu.

Rekao je Imam Ibnul-Devzi, Allah mu se smilovao: Oekivanja starih prethodnika od uenika su bila uzviena na to ukazuju njihove knjige koje su sutina njihovih djela s tim to je veina tih knjiga nestala jer su brige uenika oslabile pa su se okrenuli prema skraenim verzijama nemajui volje za izvornim djelima.Put pravog uenika je u uenju i iitavanju knjiga. Bojte se Allaha i promatrajte ivote velikih prethodnika, itajte njihova djela i vjesti o njima a ja vas obavjetavam o svome stanju i nikako da se zasitim od itanja knjiga pa kada vidim knjigu koju prije nisam vidio kao da sam blago otkrio.240

223399 IIbbnnuu AAbbdduull BBeerrrr:: DDaammiiuu bbeejjaanniill iillmm,, 11//8899 224400 IImmaamm iibbnnuull--DDeevvzzii:: SSaajjdduull hhaattiirr,, ssttrr.. 338877,, 338888


4477

Pogledaj razliku izmeu ljubavi starih uenjaka za knjigama, Allah azze ve delle im se smilovao, i izmeu ponaanja dananjih uenika koji se zadovoljavaju itanjem skripti i skraenih verzija a i ne osvru se na temeljne izvore. Neki ak zavre neki erijatski fakultet a nisu ni uli za imena od mnogih temeljnih izvora knjiga ili su uli ali ih nisu ni vidjeli.

Kada se od jednog od njih trai da napie seminarski rad o odreenoj temi vidi ga kako samo traga za potrebnim stranicama po knjigama pa ih zatim kopira ne razmiljajui uope da ih kupi i pored mogunosti za to koju mu je Allah podario, a ovamo troi na odjeu, hranu i luksuz ne osvrui se uope na to. Takvog vidi da krtari kada su u pitanju temeljni izvori Knjige bez kojih se i ne moe zamisliti uenik. Da on poznaje vrijednost knjiga i da e one ostati pohranjene kod njega i njegovih potomaka poslije njega ukoliko je brian za njima (potomcima) ne bih oklijevao niti se lijenio niti krtario da ih kupi.

Preostalo nam je ovdje jedno zapaanje koje se mora spomenuti:

Neki uenici misle da e itanjem knjiga postati uenjaci (alimi) i susteu se uenja pred uenjacima (ulemom) i obrazovanja pred njima, to je oita graka. Rekao je Imam afija: Ko se bude poduavao sam iz knjige upropastit e (erijatske) propise.241

Stara ulema je govorila: Od najveih iskuenja je da ovjek postavi sebi za uitelja stranice242 tj. da ih smatra svojim uiteljem i odgajateljem od kojeg uzima znanje i na tome se zadovoljava. Divno je neko rekao: Ako ne bude dobro pamtio i shavtao skupljanje knjiga ti nee koristiti. 243

224411 IIbbnn DDeemmaaaa:: TTeezziikkrreettuuss--ssaammiiii vveell mmuutteekkeelllliimmii ffii aaddaabbii eell aalliimmii vveell mmuutteeaalllliimmii,, ssttrr.. 221133 224422 IIssttoo,, ssttrr.. 221133 224433 IIssttoo,, ssttrr.. 223355


4488

SEDMO: ISTINITOST I POVJERENJE

La i varanje su od najloijih i najrunijih osobina i nemogue je da vjernik, ije je srce Allah prosvjetlio, bude okarakterisan sa bilo kojom od njih. Pa kako da se sa njima okarakterie uenik kojem meleki ire krila iz zadovoljastva zbog onog to ini i koji nastoji da stekne neto od nasljedstva Poslanika !!!

Rekao je Allah : 'O vjernici, Allaha i Poslanika ne varajte i svjesno meusobno povjerenje ne poigravajte.'244

Znanje je povjerenje koje treba nositi i predavati iskreno i sa bogobojaznou od Allaha , uvajui se da se to ne pripie Poslaniku sallallahu alejhi ve sellem, a da to nije tano ili neke rijei koje on nije rekao. Poslanik je upozorio od lai u prenoenju govora ili nemarnosti u tome. Buharija biljei od Alije, radijallahu anhu da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve selleme: Nemojte lagati na mene jer ko slae na mene sigurno e ui u vatru. A u drugoj predaji: Nek pripremi sebi mjesto u dehennemu.245

Svaki uenik treba tako nastojati da se dri istine i povjerenja u znanju kada ga ui i kada poduava druge i da izbjegava odbacivanje bilo kojeg vjerskog pitanja za koje zna da je istinito i koje je suprotno od onog ta on eli. Ako neto ne bude znao pa mu se istina poslije objelodani mora da pouri u vraanju istini bez imalo sramote kako ne bi bio varalica u svome znanju. Biljei Taberani od Ibni Abasa da je rekao: Rekao je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: Savjetujte se u znanju jer je prevara nekog od vas u njegovu znanju tea od prevare u njegovu imetku a dosita e vas Allah pitati o tome na Sudnjem danu.246

224444 EEll--EEnnffaall,, 2277 224455 SSaahhiihhuull BBuuhhaarrii,, 11//3355 224466 EEtt--TTaabbeerraannii:: EEll--KKeebbiirr,,;; UUeennjjaaccii ssee rraazziillaazzee ookkoo jjeeddnnoogg pprreennoossiiooccaa oovvoogg hhaaddiissaa aa zzaa oossttaallee kkaauu ddaa ssuu ppoovvjjeerrlljjiivvii..,, MMeeddmmeeuu eezz--zzeevvaaiidd,, 11//114466


4499

Ono to se zamjeri uenicima po ovom pitanju je njihova brzopletost u davanju fetvi na osnovu njihovog pukog itanja odreenih erijatskih propisa gdje neki od njih misli da je postao sposoban da daje fetve i ispravlja stavove uenjaka ili ih odbacuje.

Nae prve generacije su bile izuzetno precizne i oprezne po pitanju davanja fetvi ljudima iz straha da ne pogrijee ili da kau o Allahu azze ve delle neto bez osnove ili da pripiu erijatu to nije od njega. Izbjegavali su da daju fetve i pored svog velikog ugleda i svog velikog znanja.

Jedne prilike je doao neki ovjek kod Kasima ibn Muhammeda ibn ebi Bekra es-Sidika i pitao ga neto pa mu je Kasim odgovorio: Ne znam. Pa je ovjek rekao: Ja sam doao do tebe i ja ne znam za drugog. Kasim mu je odgovorio: Ne gledaj u duinu moje brade i mnotvo ljudi oko mene, Allah mi je svjedok da ne znam. Zatim mu je rekao: Da mi se jezik odsijee drae mi je nego da kaem neto to ne znam. 247

Rekli su Sufjan ibn Ujejne i Sahnun ibn Seid: Najsmjeliji ljudi za davanje fetvi su oni koji imaju najmanje znanja. 248

Vrline ucenika

Documents