This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
1/118
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
2/118
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
3/118
www.cdv.ba
Lektor: Emina Kamenarevi
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska
biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo
316.752-053.6:28(497.6)
SMAJI, Aid Vrijednosti i vrijednosne orijentacije
muslimanske omladine u BiH : istraivaki projekt / Aid Smaji.
- Sarajevo : Centar za dijalog - Vesatijja, 2016. - str. 116 :
graf. prikazi ; 20 cm
Bibliografija: str. 95-100.
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
4/118
AID SMAJI
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
5/118
Knjiga je autorov znanstveno-istraivaki rad realiziran u periodu od
20. novembra
2014. do 31. maja 2015. godine, uz finansijsku podršku Centra za
dijalog - Vesatijja. Mišljenja iznesena u tekstu odraavaju stavove
autora i nisu nuno stavovi izdavaa.
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
6/118
UVOD ..............................................................................
7 Vrijednosti i vrijednosne orijentacije ........................
10 Osnovne psiho-socijalne znaajke mladalake dobi
........................................................... 15
Društveni kontekst mladih u BiH .............................
23
MEODOLOGIJA ISRAIVANJA ......................... 31 Predmet,
ciljevi i hipoteze istraivanja ..................... 31 Ispitanici
.......................................................................
32 Instrumentarij
.............................................................. 36
Prikupljanje i obrada podataka ..................................
36
REZULAI I ANALIZA ............................................
39Vrijednosne hijerahije i strukture ..............................
39 Religija i moral
.............................................................45
Brak i porodica
............................................................. 58
Slobodno vrijeme i rad
................................................66 Društvo i
politika .........................................................
74
ZAKLJUNA RAZMARANJA ................................ 87
LIERAURA
.............................................................
95
PRILOG – UPINIK S POSOCIMA ..................... 101
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
7/118
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
8/118
7
UVOD
U posljednjih nekoliko decenija svjedoci smo sve izra- enijeg
društvenog i naunog interesiranja za vrijed- nosti i vrijednosne
orijentacije mladih, što je trend povezan s nekoliko
komplementarnih razloga. Vri-
jednosti, prije svega, imaju svoje etiko, identitetsko i
eksplanatorno znaenje i znaaj za ovjekovu egzi- stenciju i
ponašanje. Kao ciljne odnosno “treba da” i- njenice, vrijednosti su
najviši, neoborivi ideali morala kojima i pojedinac i kolektiv mogu
teiti, dok kao em- pirijsko-aktike ili “jeste” injenice one
predstavljaju aktuelna individualna i kolektivna uvjerenja o poelj-
nom, odnosno relativno stabilne i multiunkcionalne
društveno-psihološke datosti iznimno vane za razu-mijevanje kako
linosti pojedinca tako i stanja i stre- mljenja u široj društvenoj
zajednici. Na diskrepancu izmeu etikih ideala i društvene
stvarnosti obino se gleda(lo) s osudom, smatrajui to urušavanjem
tra- dicionalnih normi, prijetnjom za temeljne društvene
vrijednosti i (pred)znacima mogueg etikog sunova-
rata s obzirom na, izmeu ostalog, svojevrsni “preo- braajni”
potencijal u društvu raširenih vrijednosnih “jeste” injenica i
njihovu sposobnost da se u kona- nici nametnu kao normativne,
krajnje, “treba da” vri-
jednosti.
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
9/118
cifinosti, doba mladosti se smatra ivotnom azom izrazito vanom za
pravilan razvoj zrele linosti. Uz karakteristine i nenadomjestive
društvene, psiho- socijalne i biološke resurse mladih, konstantna
ten- dencija vremenskog produivanja mladalake dobi do mjere da je
ono danas gotovo dvostruko due od
djetinjstva, uslonjavanje razvojnih zadataka koji se vezuju za
ovu ivotnu azu, te sve sloenijih i ubrza- nijih društveno-kulturnih
promjena na globalnom i lokalnom nivou, primorale su teoretiare i
istraivae društva da posebnu panju posvete adolescentima. U
kontekstu ovog i slinih istraivanja, posebno je va- na injenici da
su, za razliku od odraslih, mladi, iako
na “pragu zrelosti”, i dalje znaajno prijemivi za so-cijalizacijski
utjecaj, zbog ega predstavljaju izrazito senzibiliran segment
društva pomou kojeg se moe ostvariti vjerodostojan uvid u aktuelne
procese i sta- nja u datom društvenom okruenju, ali i u trendove
koji anticipiraju vjerovatna budua kretanja.
Upravo u spomenutim višestrukim znaenjima vrijednosnih
stavova i mladalake dobi skriveni su razlozi istovremene i
zabrinutosti i nade današnjeg ovjeka, onog muslimanskog u Bosni i
Hercegovini (BiH) napose, u pogledu sadašnjosti i budunosti mla-
dih naraštaja, imajui u vidu izazove s kojima se suo- avaju i
oekivanja koja pred njih postavlja društveno
okruenje. A ona se, istini za volju, nekad mogu
initikontradiktornim. S jedne strane, od mladih se oekuje da usvoje
tradicionalne društvene norme i tako sau-
vaju u društvu ukorijenjene etike vrijednosti i nasta-
ve zacrtani društveni razvoj, ali i da, s druge strane,
prihvate promjene neophodne za prilagoavanje sve
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
10/118
dinaminijem svijetu, onom tranzicijskom posebno.
U odgovornim društvima, koliko se uspješno mladi nose s
proturjenostima svojih razvojnih zadataka predmet je kontinuiranih
i pomnih analiza. Na tom tragu su u svijetu (Ester i sar., ur.,
1994), regionu (Ba- loban, ur., 2005) i kod nas (UNDP, 2009; iga i
sar., 2015) nasta(ja)le mnogobrojne studije o vrijednosnim
stavovima mladih. I predmetno istraivanje o vrijed-nostima i
vrijednosnim orijentacijama muslimanske omladine u BiH provedeno je
u uvjerenju da je “omla- dinska zadaa stvarati povijest, sadašnjost
i budu- nost” (Younnis i sar., 2001, prema Ilišin, 2006, str. 15),
a da je odgovornost društva pruiti im, prije svega, “saosjeajno
razumijevanje” (engl. symphatetic under-
standing Elkind, 1994) njihovih potencijala, potreba,aspiracija i
izazova s kojima se suoavaju u okolno- stima ubrzanih dobnih i
društveno-idejnih tranzici-
ja na svom putu odrastanja, a onda, u skladu s tim, osigurati
im dovoljne resurse i odgovarajue temelje neophodne za izvršenje te
zadae.
Sukladno tome, osnovni cilj našeg istraivanja bio je utvrditi
i analizirati vrijednosne stavove musliman- ske omladine u BiH u
etiri temeljna podruja ivo- ta – religija i moral, brak i porodica,
slobodno vrije- me i rad, društvo i politika – pri emu smo se zbog
ogranienosti raspoloivih tehnikih resursa morali ograniiti na
najvanije indikatore i parametre ovdje
razmatranih vrijednosnih tendencija. akoer napo-minjemo da iako
pojedini autori izraz “mladost” kori- ste za kasnu adolescenciju,
odnosno ranu odraslu dob (Lackovi-Grgin, 2006), mi emo pojmove
mladost, omladina, mladi, mladenaštvo, mladalaka dob i ado-
lescencija ovdje koristiti kao sinonime koji oznaavaju
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
11/118
razvojno razdoblje od 11. do 20. godine (Berk, 2006),
naglašavajui pritom da je svaka podjela ipak arbitrar- na i da naš
uzorak u ovom istraivanju ine ispitanici starosne dobi od 17 do 20
godina. Uvaavajui spo- menuta ogranienja ove studije, te
komplementarno s relevantnim spoznajama ranije provedenih slinih
istraivanja, dobijene rezultate i provedene analize bi
trebalo uvaiti kod planiranja odgojnog i socijalizacij-skog
djelovanja meu mladim naraštajima. S tim ci- ljem, saznanja do
kojih smo došli u provedenom istra- ivanju inimo dostupnim naunoj i
široj društvenoj
javnosti.
Na kraju, elimo izrazitu našu svesrdnu zahval- nost Centru za
dijalog - Vesatijja u Sarajevu što je obe-
zbjedio finansijska sredstva neophodna za realizaciju ovog
istraivakog projekta.
Vrijednosti i vrijednosne orijentacije
Svako društvo temelji se na odreenim shvatanjima i
nepisanim pravilima “poeljnog”, kao što i svaki po- jedinac u
jezgri svoje linosti ima društveno i isku- stveno posredovan
odgovarajui sistem vjerovanja o poeljnim ciljevima i vodeim naelima
u ivotu (Mladenovi i Knebl, 2000) koji energiziraju i usmje- ravaju
njegovo ponašanje, a njegovoj egzistenciji daju smisao. Zbog toga e
danas mnogi kazati da je ovje- kovu društvenost u totalitetu njenih
maniestacija, društvenu odreenost i individualnost nemogue ra-
zumjeti i njegovo ponašanje objasniti bez uvida u nje- gove
reerentne vrijednosti i vrijednosni sistem (Vuj- i, 1987). Uz
savremene promjene izazvane razliitim
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
12/118
vrstama inovacija, pojavom pluralizma, individualiz-
ma, relativizma, gubitkom smisla ivota te jaanjem undamentalizma,
to je ujedno i osnovni razlog zbog kojeg posljednjih decenija
biljeimo ogroman porast u istraivanjima vrijednosnih pojava do te
mjere da pojedini autori poetak treeg milenija nazivaju “sto- ljeem
otkria vrednota” (Hoblaj i rpi, 2000:360).
Vrijednosti su pojam koji u svakodnevnom go- voru nosi
razliita znaenja te društveno-psihološka injenica oko ijeg se
odreenja istraivai razliitih naunih usmjerenja u principu razilaze
i raspravljaju, što je obino izraz razliitosti njihovih polaznih
aksi- oma i okusa teorijskog interesiranja ali i vanosti ove pojave
za adekvatno unkcioniranje kako pojedinca
tako i kolektiviteta. S obzirom na njeno interesiranje za
vrijednosti kao normativne, ciljne, “treba da” inje- nice, za
teologiju, naprimjer, one su “neoborive, po- sljednje, najvee
veliine ciljeva i odnosa udorednog- moralnog djelovanja” (Baloban,
2005:11). Društvene i humanistike nauke su, pak, za vrijednosne
pojave za- interesirane prije svega kao aktike, operativne,
“jest”
injenice (Vuji, 1987) odnosno opaene empirijske konstrukte koji
izraavaju temeljna i relativno vrsta ljudska uvjerenja o tome šta
je poeljno ili nepoeljno, dobro ili loše, vano ili nevano (Ilišin i
Radin, 2002) te ih takva usmjeravaju prema višim ili niim,
vani-
jim ili manje vanim, poeljnim ili nepoeljnim cilje-
vima u ivotu. U tom smislu sociolozi ih prvenstveno smatraju
društvenim propisima, idealima i moralnim normama koje su
karakteristine za odreene druš- tvene grupe i sisteme (ekrlija,
urjaanin i Puhalo, 2004). Za psihologe one predstavljaju temeljna,
re- lativno stabilna vjerovanja ovjeka o preerabilnom,
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
13/118
dividualnog iskustva te društvenih i kulturnih aktora, koja, na
individualnoj razini, znaajno utjeu na stavo-
ve i ponašanja” (Franc, Šaki i Ivii, 2002:216) u razli- itim
segmentima ivota. Vrijednosni stavovi su, pre- ma tome, kolektivne
i individualne datosti u kojima se najjasnije i najintimnije
prepliu socijalno i psihološko, s obzirom na to da su znaajno
povezane i s linim i s društvenim unkcijama, iskustvom i
identitetom.
Bez obzira na to radi li se o pojedincu, nekoj druš- tvenoj grupi
ili cijeloj zajednici, vrijednosne kategorije u stvarnom ivotu
nikad ne dolaze samostalno, nego u vrijednosnim sistemima kao
“odreenom skupu vri-
jednosti ljudi koje su organizirane na višedimenzio-
nalnom kontinuumu od relativne vanosti i koje me- usobno tvore
odreen tip iskustvenih, logikih i emo- cionalnih veza i odnosa”
(Vuji, 1987:45). Vrijednosti su odatle organizirane na nain
vrijednosnih dimen- zija ureenih nadalje po principu relativnih
prioriteta koji su, sukladno specifinim povijesnim, društvenim i
aktuelnim okolnostima i personološkim dispozicija-
ma pojedinca inkorporirani u totalitet vrijednosnih si- stema. U
dodiru s egzistencijalnim, aktinim, “onim što jeste” i “što je
oito”, jednom rijeju, stvarnim ivo- tom, vrijednosne dimenzije kao
normativni elementi i propozicije unutar neijeg sistema vrijednosti
popri- maju ormu vrijednosnih orijentacija kao cjelovite slike
iskustva, ukupnog pogleda i generalizirane koncepcije ljudi o
poeljnim oblicima odnosa prema sebi, svijetu i svojim stavovima u
razliitim segmentima ivota, koje, u skladu s tim, nazivamo,
primjerice, konzervatizam, patrijarhalizam, autoritarizam,
etnocentrizam ili eko- nomski liberalizam (Labus, 2005).
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
14/118
dinca te vanost njihovog sistematskog izuavanja proizlazi iz naravi
i društveno-psiholoških unkcija
vrijednosnih kategorija. U tom su smislu vrijednosti
dugotrajni i stabilni ali i promjenjivi društveni eno- meni i
individualne dispozicije koje društvu i ljudskoj linosti daju
kontinuitet. Vrijednosne kategorije, me- utim, takoer pruaju
mogunost line i kolektivne promjene i napretka s obzirom na to da
su podlone
varijacijama tokom vremena bilo kao posljedica in- trapsihike
rekonstrukcije pojedinca ili povijesnih dogaaja u širem okruenju.
Vrijednosti nadalje uka- zuju na poeljan nain ponašanja i ciljno
stanje egzi- stencije, zbog ega u principu posjeduju
motivacijski
potencijal i izraenu sposobnost da aktiviraju djelo- vanje
pojedinca i kolektiva u skladu s vrijednosnim sadrajima (ekrlija,
urjaanin i Puhalo, 2004; La- bus, 2005) i poslue kao kriterij i
orijentir u kontekstu donošenja odluka i snalaenja u okruenju
(Vuji, 1987). Na kraju, na nivou zajednice one imaju integra- tivnu
unkciju (Labus, 2005) jer uspostavljaju društve-
no poeljne i zajednike ciljeve za svoje lanove, a na nivou
pojedinca one mu daju priliku da njihovim pre- uzimanjem izgradi ne
samo vlastiti socijalni identitet i osjeaj pripadnosti širem
okruenju nego i da izrazi svoj odnos spram egzistencije u njenim
razliitim as- pektima a njegovom ivotu daju znaenje i smisao.
Usvajanje vrijednosti i izgradnja stabilnog i ko- herentnog
vrijednosnog sistema osnovni su razvojni zadaci mladalake dobi na
ijim e se temeljima u ko- nanici ormirati i svojevrsna ivotna
filozofija mlade
jedinke (Berk, 2006; Lackovi-Grgin, 2006). Istovre- meno
nošen tenjom da samostalno donosi odluke,
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
15/118
VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE14
ukljuujui i one u vezi s vizijom svog ivota, i novo-
steenim sposobnostima apstraktnog i hipotetikog razmišljanja o
ivotnim i pitanjima morala, adolescent
je spreman da se aktivno ukljui u razvoj line ideolo- gije,
što ne bi trebalo da bude jednosmjeran proces u kojem osoba pasivno
preuzima vrijednosne preeren- cije socijalnog okruenja (ekrlija,
urjaanin i Puha-
lo, 2004). Štaviše, traganje za smislenim idejama i ide-alima
“vrijednih ivota” osnovna je pokretaka snaga mladalakog vezivanja
za proesiju, vjeru, zajednicu, politike i druge ideale, koja e
heteronomnu, socija- liziranu izvana ponuenu moralnost
transormirati u autonomni, poosobljeni, lino odabrani vrijednosnu i
moralnu orijentaciju. Upravo u skladu s tim mjerilom
mladi e pojedinac detektirati i procjenjivati sve druš-tvene
sadraje, ukljuujui i one religijske prirode, tako da e mu oni u
principu biti zanimljivi i privlani onoliko koliko mu mogu pomoi da
odgovori na pita- nje egzistencijalnog smisla (Mandari,
2000).
Koliko e se uspješno, meutim, ovaj proces inter- nalizacije ivotnih
vrijednosti okruenja odvijati, na koje prepreke njeni akteri i
nosioci ideološke socijali- zacije mlade osobe mogu naii, šta su to
okolnosti koje mogu olakšati ili oteati slijeenje pozitivnih
društve- nih ideala, pitanja su snano povezana s razvojnim
specifinostima mladalake dobi i psiho-fizikim pro- mjenama
karakteristinim za ovaj period ivota.
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
16/118
mladalake dobi
Po mnogima, ormiranje identiteta i integracija u društvo te s njima
povezane promjene u fizikim, ko- gnitivnim i socio-emocionalnim
unkcijama mlade
jedinke predstavljaju osnovne psiho-socijalne znaaj- ke
mladalake dobi. Kad se radi o tjelesnim i psiho- loškim promjenama
koje se dešavaju u adolescenciji, istraivai i autori, u tom smislu,
obino poinju s onim najoitijim, a to su novonastale varijacije u
bio- loškim unkcijama i fizikom izgledu, koje imaju ite- kako vane
intelektualne, psihološke i društvene po- sljedice za mladu osobu
ije razmatranje obino trai
viši nivo socio-psihološke imaginacije i sistematskuanalizu.
Drugim rijeima, tjelesni rast adolescenta ne odvija se u
društveno-psihološkom vakuumu nego – naprotiv – suptilno, ali
znaajno, povezan je s njego-
vim intrapsihikim svijetom i dešavanjima na druš-
tveno-kulturnom planu s obzirom na to da su razli- iti aspekti
linosti po definiciji meusobno povezani
(Hwang i Nilsson, 2000) i da ih teoretiari konceptu- alno
dierenciraju da bi pojednostavili sagledavanje i analizu ovog
enomena.
ako je zamah u tjelesnom rastu, primjerice, je- dan od prvih
znakova ulaska u pubertet ili ranu ado- lesenciju, pri emu se
tijelo pubescenta obino poinje razvijati u skladu sa, za tu dob
karakteristinim, ka- udalno-cealnim i distalno-proksimalnim
obrascem rasta na nain da njegovi ekstremiteti bre rastu u od- nosu
na ostale dijelove tijela, usljed ega mladi popri- maju
nesrazmjeran, neproporcionalan, a neki e kaza- ti ak i nezgrapan
izgled (Berk, 2008). Vanije od toga
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
17/118
je svakako to što su ovih anatomskih promjena svjesni
kako oni u njihovom okruenju tako i oni sami, što moe imati
ozbiljne implikacije za njihove društvene odnose, samopoimanje i
emocionalno stanje.
Za mnoge odrasle u njihovom okruenju to je znak da donedavni djeak
ili djevojica postaje odrasla oso- ba, zbog ega se tako prema njima
treba i odnositi
(Mandari 2000), tj. sputavati djetinjasto ponašanje itraiti da se
ponu prilagoavati svojim novim obave- zma i ulogama odrasle osobe.
Psiholozi posebno istiu društveno-psihološki znaaj “uvremenjosti”
anatom- sko-fiziološkog sazrijevanja i tjelesnog rasta (Vranje-
ševi i sar., 2003; Lackovi-Grgin, 2006).
Za emocionalni i socijalno-moralni rast mladog pojedinca i njegove
kasnije ponašajne tendencije, vri-
jeme i nain ovog ubrzanog fizikog odrastanja mogu biti od
presudne vanosti. S tim u vezi, kao primjer, strunjaci napominju da
rano sazrele djevojice zbog svog “drukijeg” izgleda veoma esto
bivaju stigma- tizirane i odbaene od svojih vršnjakinja, tako da
su
primorane prijateljstva uspostavljati s odraslijim gru-pama koje ih
dovode u situacije s kojima se intelektu- alno i psihiki ne mogu
nositi jer su jednostavno još mlade te takve nedorasle za
“prijevremena iskušenja”. Drugim rijeima, biološka dob odnosno nivo
tjelesne i spolne zrelosti pojedinca u ovakvim sluajevima ne mora
se neminovno podudarati s nivoom njegovog
intelektualnog unkcioniranja (kognitivna dob), koli- inom ivotnog
iskustva (hronološka dob) i stepenom školovanja, tj. onoga što je
adolescent uspio tokom školovanja nauiti (Lackovi-Grgin, 2006) zbog
ega se mlada osoba moe nai u ozbiljnim problemima,
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
18/118
ukljuujui razliite oblike rizinog ponašanja (Berk,
2008). U slinim iskušenjima mogu se nai i rano sa- zreli djeaci
usljed asinhronog razvoja u spomenutim dobnim kategorijama, ali i
njihovi kasno sazreli vrš- njaci s obzirom na to da i oni svojim
izgledom ne za- dovoljavaju vršnjake standarde.
Osim toga, tjelesni razvoj je usko povezan i sa
specifinim emocionalnim stanjem adolescenata. Utom smislu, današnji
mladi odrastaju pod utjecajem globalne kulture koja veliku panju
pridaje vanjskom, fizikom izgledu osobe i u tom pogledu predstavlja
im konvencionalne ideale i kriterije ljepote u svjetlu u ko-
jem bi mlai naraštaji trebali sagledavati i vrednovati svoje
tjelesno “ja”. U takvom jednom kulturološkom
okruenju, i u momentu oitih anatomskih promjena, kod mladih se
takoer dogaa znaajan i po svom obli- ku za tu dob karakteristian
napredak u sposobnosti metakognicije i samopoimanja na nain da –
izmeu ostalog – snano vjeruju da se nalaze u okusu panje i
interesiranja svih ostalih u njihovoj blizini – enomen
u reerentnoj naunoj literaturi poznat kao “izmišljenapublika”
(Berk, 2008; Vranješevi i sar., 2003). Krajnji ishod ovakvog
fiziko-kognitivnog razvoja adolescen- ta u okolnostima u kojima
njegovo okruenje snano naglašava vanjsku ljepotu – oekivano, logino
i ti- pino – jeste mlada osoba koja je anksiozno i pomalo
depresivno zaokupljena svojim tjelesnim izgledom do
mjere da, kako e mnogi roditelji današnjih adolesce- nata
posvjedoiti, sate provodi pred ogledalom kako bi procijenila koliko
njeno “realno” ili, bolje reeno, “percipirano tjelesno ja” odgovara
konvencionalnim idealima skladnog i lijepo razvijenog tijela.
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
19/118
riodu adolescencije takoer se dešavaju i druge zna- ajne
kvalitativne promjene koje imaju vane impli- kacije za
intrapersonalni, interpersonalni i moralni rast mlade osobe.
Mišljenje mlade jedinke postaje apstraktnije, fleksibilnije,
sistematinije, refleksivni-
je i djelotvornije, te ukljuuje dimenzije budunosti
i mogueg, tako da mladi mogu “razmišljati o alter-nativama i
pojavama koje nisu prisutne” i koje nisu iskustveno doivjeli,
“postaviti hipoteze i sistematski ih provjeravati, razmišljati o
vlastitom razmišljanju i izlaziti izvan vaeih i konvencionalnih
okvira i gra- nica” (Hwang i Nilsson, 2000). Ve smo vidjeli kakve
posljedice razvoj u samopoimanju, naprimjer, moe
imati za emocionalno stanje adolescenta u kontekstufizikih
promjena. Iz spomenutog se takoer moe nedvojbeno naslutiti u kakvoj
situaciji se mogu nai unutarobiteljski odnosi kad adolescent nošen
svojim mladalakim idealizmom, sposobnošu da zamisli drukije i bolje
stanje stvari te eljom za promjenom s mnogo više loginosti,
sistematinosti i kritinosti,
ali još nedovoljne realistinosti, pone propitivati i- votne
vrijednosti, uvjerenja, stavove i svakodnevna ponašanja svojih
roditelja. U svakom sluaju, hoe li ovu sklonost mladih da
nespretno, kako e neki au- tori kazati (Berk, 2008), koriste svoje
novosteene in- telektualne kapacitete starije generacije shvatiti
kao bunt društveno nepodobnog i nepoeljnog antagoniz- ma koji treba
ugušiti (Vranješevi i sar., 2003) ili kao izvor dinamizma,
kreativne snage i poleta koji treba strpljivo i mudro usmjeravati i
za ope dobro iskori- stiti (Mandari, 2000; Shaffer i Kipp, 2007)
pitanje je o ijem odgovoru ovisi (ne)uspjeh današnjeg
globalnog
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
20/118
takozvanog “meugeneracijskog jaza” i nesporazu- ma koji sputava
sveukupni razvoj socijalnog kapitala u kontekstu transgeneracijske
razmjene vrijednosti, znanja, iskustava i potencijala.
S obzirom na njihovu meusobnu povezanost i uvjetovanost, reerentna
nauna literatura o socio-
emocionalnim promjenama u mladalakoj dobi obi-no govori kao o dva
aspekta istovjetnog procesa. U tom pogledu, iako se tenja za
ostvarenjem istovreme- no takozvane “psihološke” samostalnosti i
bliskosti u odnosu na svoje blie ili šire okruenje provlai kroz sve
razvojne aze, ovaj motiv u doba adolescencije po- staje posebno
vaan te poprima specifian oblik i ma-
niestacije. Mladi, dakle, svjesni svoje anatomsko-fizi- ološke
zrelosti, intelektualnih sposobnosti ali i ogra- nienja u znanju i
slabosti svojih roditelja koje više ne smatraju sveznajuim i
savršenim modelima, u svemu
vide priliku, od veernjih izlazaka do naina odije-
vanja, da realiziraju svoju autonomiju u svim njenim
segmentima u odnosu prvenstveno na svoje najblie. Ono što, meutim,
moe izmai njihovoj društveno- psihološkoj imaginaciji, barem
privremeno i na mo- mente, jeste injenica da su jednu ovisnost
zamijenili drugom, onom o vršnjacima i agensima sekundarne
socijalizacije koji suptilno i za njih nekad neprimjetno oblikuju
njihovo mišljenje i ponašanje, odnosno dik-
tiraju njihovo raspoloenje (Hwang i Nilsson, 2000)te da im blizina
i pomo roditelja u procesu adapta- bilnog i racionalnog osvajanja
društveno-psihološke samostalnosti i zrelosti moe biti itekako
potrebna i dragocjena. Za adolescenciju je nadalje karakteristi- no
stanje svojevrsne tenzije nastalo na tragu svijesti
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
21/118
o tjelesnim promjenama na jednoj, i kulturološkim
idealima ljepote na drugoj strani, odnosno tenje za ostvarenjem
autonomije i elje roditelja, a nekad i ši- reg okruenja, za njenim
odgaanjem, ili na osnovu etikih ideala i realnog stanja u društvu,
te vlastitih elja i nesigurne budunosti. Zbog toga emocional- no
iskustvo rane, pubertetske mladalake dobi moe
imati elemente razdraljivosti, zabrinutosti, nezado- voljstva,
opeg negativizma i nesigurnosti, odnosno openito emocionalne
labilnosti i slabe emocionalne samokontrole, pogotovo u okolnostima
nepovoljnih ivotnih dogaaja i u strukturiranim situacijama u kojima
mladi ne mogu biti akteri psihološke samo- stalnosti (Berk, 2008;
Furlan, 1988). Nakon ovog po-
etnog perioda “bure i stresa” kod adolescenta obi-no dolazi do
primjetnog zatišja u pogledu osjeanja usljed upotpunjavanja fizikog
rasta, ostvarenja rela- tivne autonomije u ambijentu toplih i
podravajuih porodinih ali i konstruktivnih vršnjakih odnosa, te
ormiranja jasne i stabilne slike o sebi.
Iako na prvi pogled sve ove promjene predstavljaju
samo izvor napetosti i problema za mlade i njihovo okruenje, one su
u suštini neophodne za savlada-
vanje razvojnih zadataka mladalake dobi, odnosno
internaliziranje “vještina, znanja, unkcija i stavova koje osoba
mora usvojiti da bi mogla efikasno unkci- onirati na nain koji se
smatra zrelim” (Lackin-Grgin,
2006) u odreenoj kulturi za ovaj period ivota. Kadse radi o
mladima, relevantna i reerentna nauna li- teratura (Mandari, 2000;
Shaffer i Kipp, 2007) govori o izgradnji identiteta i integraciji u
društvo kao op- enito temeljnim, ali i uzajamno snano povezanim
zadacima adolescencije.
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
22/118
ipino, svaka zdrava jedinka još u ranom djetinj-
stvu postaje svjesna sebe, a u odrasloj dobi moe pro- mijeniti
svoje, naprimjer, vrijednosne preerencije, što ormiranje identiteta
ini cjeloivotnim procesom. Pa ipak, upravo u mladalakoj dobi
pojedinac obino po- staje zaokupljen ovom temom. U
razvojno-psihološ- koj literaturi pod “ormiranjem identiteta”
primarno
se misli na individualni proces izgradnje jasne, stabil-ne i
koherentne slike ili “eksplicitne teorije” o sebi na nain
samosvjesne i dinamine unutarnje jezgre i or- ganizacije sveukupnih
vlastitih spoznaja, sposobnosti, potreba, društvenih uloga,
uvjerenja, vrijednosti, ci- ljeva, proesionalnih izbora, poimanja
sebe u prošlosti, sadašnjosti i budunosti (Berk, 2008). Ovo
refleksivno
“sebstvo” saeto je obino u odgovoru na pitanje “ko sam ja”, “ko i
šta elim biti”, i takvo predstavlja fizi- ke, psihološke i
socio-demograske karakteristike koje imaju ne samo lino nego, veoma
esto, i vano druš- tveno znaenje i znaaj (Vignoles, Schwartz i
Luyckx, 2011) te izraava ivotni san i viziju svakog pojedinca. U
tom smislu, u ovoj oblasti meritorni autori ormi-
ranje identiteta vide kao cjeloivotni, a u mladosti po- sebno
izraen, proces usvajanja i usaglašavanja njego-
vih osnovnih elemenata. Potpomognuta ostvarenim rastom na
isto mentalnom planu, na putu traganja za sobom mlada je osoba
nošena potrebom za izgrad- njom sveukupne egzistencijalne vizije
koja njenom
ivotu daje vrijednost i smisao na nain da se s posto- jeim i
ponuenim mogunostima, idejama, ulogama i vrijednostima moe
poistovjetiti, prihvatiti ih kao
vlastite izbore i podrediti im ostatak ivota. Koliko je neka
osoba aktivno ukljuena u sagledavanje i istrai-
vanje moguih i ponuenih identitetskih alternativa,
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
23/118
VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE22
te mjera u kojoj se s njima poistovjetila i na njih obave-
zala odredit e status njenog identiteta (Lackovi-Gr- gin, 2006).
Pritom se u naunoj literaturi “postignuti identitet” obino smatra
optimalnim statusnim rješe- njem (Berk, 2008) u smislu da su
proistekla pozitivna i stabilna poistovjeenja adolescenta rezultat
njegove kritike analize identitetskih sadraja do kojih je do-
šao uz kooperativnu i toplu podršku porodice i pod, pomogunosti,
sinhroniziranim mentorstvom svih agen- sa socijalizacije.
Psihosocijalna vanost pravilnog obli- kovanje ove intrapsihike
strukture za ivot osobe ne moe se prenaglasiti. Njena
signifikantnost ogleda se, uz ostalo, u njenim organizacijskim,
emocionalnim i izvršnim unkcijama (Aronson, Wilson i Akert,
2005)
jer upravo iz jasne, stabilne i koherentne slike o sebi mikao
pojedinci crpimo doivljaj kontinuiteta, cjelovi- tosti, sigurnosti,
zadovoljstva, samopoštovanja i jasne ivotne orijentiranosti u
kontekstu svakodnevnih situ- acija i iskušenja ali i sveukupnog
ivota i egzistencije.
Formiranje jasne predstave o sebi i svojim ivot- nim ciljevima vaan
je ali obino tek poetni korak u
pravilnom razvoju mlade individue, koji treba kulmi- nirati
ostvarenjem krajnjeg razvojnog zadatka mlada- lake dobi, odnosno
potpunom integracijom u društvo na nain preuzimanja društvenih
uloga jedne odrasle osobe, za šta se pojedinac obino priprema u
procesu socijalizacije. U tom je smislu ormacija ili
izgradnja
identiteta samo jedan znak da je individua uspješnoprešla “prag
zrelosti”, a zauzimanje mjesta u društve- noj raspodjeli rada,
napuštanje roditeljske kue, osni-
vanje porodice i preuzimanje roditeljske odgovornosti konana
potvrda da je i “socijalno zrela” (Vranješe-
vi i sar., 2003) i da je za nju razdoblje samotraenja i
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
24/118
kazano, završeno. Za optimalno ispunjenje razvojnih zadataka koje
pred mlade obino postavlja njihovo okruenje potrebno je, meutim,
osim odreenog mi- nimuma personoloških dispozicija imati i
adekvatnu socijalizacijsku podršku ueg i šireg društveno-kul-
turnog okruenja. Moe li se za sredinu u kojoj ivi
današnja omladina openito, a naša u Bosni i Herce-govini posebno,
(us)tvrditi da nudi optimalne uvjete za svestrani razvoj mlade
linosti i njenu društvenu (samo)realizaciju, pitanje je na koje je
teško dati po- tvrdan odgovor. Izvjesno je, meutim, da u okolno-
stima konstantnog preobraaja idejnog i privrednog okruenja i iz
toga proisteklih novih zahtjeva za sa-
modefiniranjem, prilagoavanjem i produenim ško- lovanjem, u
uvjetima nesigurne poslovne budunosti i zakašnjelog zasnivanja
radnog odnosa, te sve ešeg odgaanja obiteljskog osamostaljenja i
roditeljstva, mladalaka dob za mnoge moe postati “prazni pro- stor”
izmeu steenih psiho-fizikih i socijalnih spo- sobnosti i njihove
društvene i institucionalne realiza-
cije (Mandari, 2000).
Društveni kontekst mladih u BiH
U relevantnoj naunoj literaturi spominju se najma- nje tri razloga
zbog kojih mladalako doba predstavlja ne samo anatomsko-fiziološki
i psihološki ve i druš- tveno-povijesni i kulturološki enomen. Kao
prvo, o mladosti kao ivotnom razdoblju svakog pojedinca
raspravljalo se još od antikih vremena, ali su kao zasebna, dobno
odreena društvena grupa koja dijeli
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
25/118
specifine socijalne znaajke, odgovarajue društvene
uloge i obrasce ponašanja mladi direktan rezultat mo- dernizacije,
s obzirom na to da se konstituiraju tek u industrijskom dobu
(Ilišin i Radin, 2002). U tradicio- nalnom društvu mladi kao takvi
nisu bili prepoznati i priznati jer je ukljuivanje u svijet rada, a
time i prela- zak u svijet odraslih, poinjalo još u ranom
djetinjstvu
(upanov, 2002) kad se od djece oekivalo da obavljajuposlove
odraslih, a prava odraslih bila su istovremeno i prava djece (Hwang
i Nilsson, 2000). S industrijaliza- cijom ovaj princip naglog
preobraaja ovisnog djeteta u radno sposobnu odraslu osobu prestaje
vaiti jer je tad ostvareni tehnološki napredak nametnuo drukije i
zahtjevnije uvjete za ulazak mladih naraštaja u svijet
rada i odraslih, ije ispunjenje namee potrebu za nji-hovim dodatnim
i sve duim školovanjem i usavrša- vanjem. Na taj nain doi e
do odvajanja mladalake dobi od razvojnog perioda djetinjstva ali i
svijeta rada i odraslih, što e mlade u znaajnoj mjeri izdvojiti u
zasebnu subkulturnu grupu.
Osim toga, s obzirom na uobiajena oekivanja da mladi putem
usvajanja dominantnih vrijednosti i obrazaca ponašanja u datom
društvu budu garant nje- gove stabilnosti, a putem korištenja
svojih inovativnih i kreativnih potencijala nositelji nunih
društvenih promjena (Ilišin i sar., 2013), nemogue je zamisliti
prosperitet, napredak i razvoj šire zajednice bez no-
vih naraštaja. Drugim rijeima, mladi predstavljajudragocjen
društveni, politiki i ekonomski kapital ije ignoriranje,
zanemarivanje i (ne)aktiviranje ima di- rektne i nesagledive
posljedice za sadašnjost i budu- nost društvene zajednice.
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
26/118
govim segmentima – fizikom, intelektualnom, emo- cionalnom i
socijalnom – neminovno se odvija pod utjecajem njihovog društvenog
okruenja putem me- hanizama socijalizacije. Upravo je društvo to
koje posreduje i potvruje njihove individualne sposob- nosti,
ivotne izbore, uvjerenja, vrijednosti, jednom
rijeju identitet kao njihovu refleksivnu svijest o sebi,podravajai
ih na taj nain u ostvarenju i konanog razvojnog zadatka
adolescencije, tj. preuzimanju od- govarajuih društvenih uloga i
uspješnoj integraciji u šire društvene tokove. Odatle je ostvarenje
ova dva temeljna razvojna zadatka adolescencije ne samo psi-
hološki ve i relacijski, odnosno sociološki proces (Vi-
gnoles, Schwartz i Luyckx, 2011). Iznimno je vano istai da
socijalizacija predstavlja
sveukupnu interakciju izmeu individue i ambijenta u njegovoj, za
svakog pojedinca osebujnoj, raznolikosti,
višedimenzionalnosti i višeslojnosti, a s ciljem pri-
mopredaje ostvarenih spoznaja društva i opeprihva- enih
vrijednosti, normi, stavova i ponašanja. Zbog toga je ona
jedinstveno i neponovljivo individualno i kolektivno iskustvo
proisteklo iz jedinstvenosti uku- pnog društveno-kulturnog
ambijenta u datom histo- rijskom momentu. Odatle se s pravom moe
govoriti i o “razliitim iskustvima” mladalake dobi, “pluraliz- mu
adolescencija” unutar razliitih socio-ekonomskih
uvjeta ili adolescenciji kao jednom velikom “arhipe-lagu” (Mandari,
2000) i postavljati pitanje o speci- finim društveno-kulturnim
aktorima koji znaajno i na jedinstven nain oblikuju iskustvo
mladalaštva, odrastanja i usvajanja vrijednosti kod muslimanske
omladine u Bosni i Hercegovini.
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
27/118
sta u kulturnom ambijentu nastalom pod višedecenij- skim utjecajem
(post)modernih procesa i uvjeta iv- ljenja (iga i Osmi, 2015), ali
i tranzicije te svojevrsne retradicionalizacije (Ilišin, 2006),
koji prate postkon- fliktna društva u Jugoistonoj i Istonoj Evropi.
U skladu sa modernizacijskim trendovima sekularizaci-
ja je u savremenom društvu uspjela uspostaviti primatrazuma i
ovjeka nad drugim, prije svega vjerskim i tradicionalnim,
autoritetima u seri nauke, politike te etike i morala (Neimarlija,
2005), “oslobaajui” tako mišljenje, vjerovanje i udoree umnog bia
od stega naslijeenih kulturoloških obrazaca. Ako tome do- damo
proces indivudalizacije koji se odvija(o) u svim
segmentima modernog društva (Arai i Nikodem,2000), subjektivizam
autonomnog i samodostatnog mladog pojedinca namee se kao jedna od
temeljnih znaajki današnjeg društveno-kulturnog ambijenta, na ijem
tragu adolescent sebi uzima za pravo da u skladu s vlastitim eljama
i potrebama vrednuje poru- ke i vrednote koje mu se nude i odabire
svoju ivotnu
filozofiju. Doivljaj odrastanja i preuzimanja vrednota od
okruenja nadalje je kod naših mladih danas znaaj- no odreen
injenicom da je savremeno društvo, pa i ono bosanskohercegovako,
prije svega “komplek- sna” i ragmentirana cjelina na nain njegove
izdi-
erenciranosti i raslojenosti po razliitim osnovama,ukljuujui
ideološki i vrijednosni kriterij. Za razliku od tradicionalnog,
strukturalnim elementima i agen- sima socijalizacije mlade jedinke
unutar savremenog društva obino nedostaje ujedinjujui idejni
imenitelj i vrijednosna osnova na kojoj e mladi razvijati
svoju
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
28/118
ivotnu ideologiju. Metaora “sela” u kojem postoji za-
jedniki sistem vrijednosti, obiaja i normi s kojim se sve
generacije mogu poistovjetiti ne vai za savremeno društvo, koje
bolje opisuje metaora “grada” s njego-
vim podsistemima vrijednosti i raznolikošu društve- ne poruke
nastalih na tragu višestoljetnih moderni- zacijskih trendova.
Ovakvo stanje dovodi do multipli-
ciranja vrijednosnih i identitetskih alternativa za mla-de, što
proces ormiranja identiteta ini zahtjevnijim a mladost kao razvojni
period turbulentnijom (Hwang i Nilsson, 2000).
Osim toga, pod utjecajem globalizacije koja, izme- u ostalog,
podrazumijeva i ubrzan razvoj inormacij- sko-komunikacijske
tehnologije, savremeno kulturno
okruenje u njegovoj višeslojnosti u stalnom je pro- cesu ubrzane
transormacije i mijene. Ako tome do- damo iskustvo ivljenja u
tranzicijskom društvu koje prelazi iz jednog društvenog poretka u
drugi i inje- nicu da je adolescencija po definiciji prijelazno
razdo- blje iz djetinjstva u svijet odraslih (Vranješevi i sar.,
2003), onda stoji teza da se omladina u BiH suoava ne samo sa
“dvostrukom tranzicijom”, kako pojedini au- tori ele ustvrditi
(Ilišin, 2006; Ilišin i sar., 2013), nego i s “mnogostrukom
prijelaznošu” sa svim njenim prateim izazovima i rizicima.
Socijalizacija takvih mladih odvija se pod poveanim pritiskom za
moder- nizacijom, umnoavanjem aktora rizika, u nestabil-
nim uvjetima odsustva, slabljenja ili ambivalentnostidruštvenih
institucija, normi i procesa odgovornih za uspješan prelazak mladih
naraštaja u svijet odraslih, kreirajui u društvu i meu mladima
ambijent svo-
jevrsne “vrijednosne konuzije” (Ilišin i Radin, 2002). Isto
vai i za religijsku socijalizaciju mladih gdje je na
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
29/118
globalnom i lokalnom nivou primjetna intenzivna
diverzifikacija u tumaenju i izraavanju religije op- enito, a
islama napose (Alibaši, 2005), ali i djelova- nje misionarskih
udruenja i organizacija (Gobelji, 2015).
akvo jedno pluriormno i dinamino idejno i kulturno okruenje mladoj,
u “prošlom vremenu” ne-
dovoljno ukorijenjenoj mladoj osobi ne nudi idealnopolazište i
optimalnu osnovu za izgradnju koheren- tnog i stabilnog identiteta
i integraciju u društvo. Šta-
više, mnoštvo i raznolikost konstantno transormi- rajuih
identitetskih alternativa ini njegovo traganje za samim sobom i
adekvatno “urastanje” u sredinu dodatno turbulentnijim i psihološki
zahtjevnijim po-
duhvatom, zbog ega je Mandari upravu kad sukusi- rajui trenutno
stanje u tom pogledu tvrdi da:
...moderno društvo ne osigurava dovoljne uvjete i temelje za
izgradnju stabilnog identiteta. Zato sve eše susreemo mlade iji se
identitet te- melji na individualizmu, identitet koji je u
sebi
ragmentaran, identitet u trajnom razvoju, am-bivalentan i
kontradiktoran, nikad dovršen i ap- sorbiran u jednoj vrstoj
pripadnosti. Današnje društvo kontinuirano promovira nove potrebe i
raa nove elje koje mladi nisu u stanju zadovo- ljiti. Zato raste
dezorijentacija i razni oblici ru- stracije (2000:94).
Upravo na tragu spomenutih (post)modernizacij- skih i tranzicijskih
procesa u društvu na planetarnom i lokalnom nivou nazire se znaajno
drukija socijali- zacija mladih u kojoj su uloge svih njenih agensa
– po- rodica, škola, vršnjaci, mediji, religijske
organizacije
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
30/118
meugeneracijske transmisije vrijednosti i ponašajnih obrazaca
uvrijeene u patrijarhalnim zajednicama te mladima oteati traganje
za identitetom i strategijama uspješne društvene integracije.
Dezintegrativno i negativno djelovanje spomenu- tih aktora na
društveno okruenje bosanskohecego-
vake mladei openito a muslimanske posebno do-datno je
intenzivirano ali i zakomplicirano posljednjim ratnim dešavanjima i
agresijom na Bosnu i Hercego-
vinu, ije su direktne posljedice etnika podijeljenost bh.
društva, njegova ubrzana deagrarizacija odnosno urbanizacija,
razorena ekonomija i, po mnogima, ne- uspjela privredna reorma, te
urušavanje društvenih
institucija odgovornih za socijalizaciju mladih. U ko- nanici,
simultani i kumulativni utjecaj svih naprijed spomenutih
(post)modernizacijskih i tranzicijskih, a u bosanskohecegovakom
postkonfliktnom društvu na jedinstven nain uprisutnjenih procesa
uveliko je doprinio kreiranju specifinog društveno-kulturnog
ambijenta u kojem se odvija sveukupni psihosocijalni rast i
odrastanje mlade osobe. Novonastalo društve- no-idejno okruenje,
prema mnogima (iga i Osmi, 2015), naalost pogoduje razvoju
retrogradnih men- taliteta, neprihvatljivih sistema vrijednosti i
neadap- tabilnih obrazaca ponašanja meu omladinom, od- nosno dovodi
u pitanje uspješno ostvarenje temeljnih
razvojnih zadataka mladalake dobi.
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
31/118
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
32/118
Predmet, ciljevi i hipoteze istraivanja
Predmet provedenog istraivanja jesu vrijednosti i vrijednosne
orijentacije te neki oblici ponašanja mla- dih islamske vjere u
Bosni i Hercegovini u kontekstu društvenih promjena koje prate
tranzicijske procese u
ovoj zemlji. U skladu sa izloenim u teorijskom dijelu ove studije,
vrijednosti se posmatraju kao uvjerenja o tome što je vano,
“poeljno ili nepoeljno” odnosno kao “relevantni elementi naše
realnosti koji diktiraju ponašanje” (Ilišin i Radin,
2002:19).
Sukladno tome, postavljena su dva specifina cilja
istraivanja: 1. utvrditi, opisati i interpretirati vrijednosti
i
vrijednosne orijentacije muslimanske omladi- ne u BiH u etiri
segmenta ivota – religija i moral, brak i porodica, slobodno
vrijeme i rad, društvo i politika;
2. provjeriti povezanost vrijednosti i vrijedno- snih orijentacija
muslimanske omladine u po- gledu religije i morala, braka i
porodice, slo- bodnog vremena i rada, društva i politike sa
socio-demograskim obiljejima.
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
33/118
U skladu s predmetom i osnovnim ciljevima istra-
ivanja, a na osnovu saznanja ranije provedenih istra- ivanja o
mladima u BiH (Duilovi i sar., 2008; ipa i Fazli, 2012; Halimi i
sar., 2013; UNDP, 2009) i regi- onu (Ilišin i Radin, ur., 2002)
postavljene su dvije ope hipoteze:
1. nedavne i još aktuelne promjene u bh. društvu
djeluju na promjene u vrijednostima, vrijedno-snim orijentacijama i
ponašanju muslimanske omladine, pri emu izraenost promjena nije
ista za sve ispitivane vrijednosne dimenzije i oblike
ponašanja;
2. razliita socio-demograska obiljeja znaajno su povezana su
ispitivanim vrijednostima i ob-
licima ponašanja, odnosno na razliite naine dierenciraju mlade u
pogledu njihovih vrijed- nosnih stavova i ponašanja.
Ispitanici
Kako bismo što lakše pratili dobijene rezultate i nji- hovu
interpretaciju u poglavljima koja slijede, struk- tura uzorka
praena i analizirana u ovom istraivanju zahtijeva nekoliko
napomena. Kao prvo, ispitanike u našem istraivanju ini uzorak 1.151
uenika srednjih škola i studenata univerziteta na podruju pet
kantona
(Sarajevski, uzlanski, Zeniko-dobojski, Unsko-san-ski i
Hercegovako-neretvanski), koji su se u pogledu vjerske
pripadnosti izjasnili kao muslimani.
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
34/118
Sociodemografska obiljeja %
Vjerska pripadnost roditelja
Iste vjere 97.1
Razliite vjere 2.9
Osnovna škola 19.5
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
35/118
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
36/118
METODOLOGIJA ISTRAIVANJA 35
rom na to da su rezultati ranijih a i ovog istraivanja
potvrdili njihovu pozitivnu povezanost s drugim so- cio-demograskim
obiljejima ovdje korištenim kod obrade prikupljenih podataka.
Obrazovanost majke ispitanika, naprimjer, u velikoj mjeri odgovara
ste- penu školske spreme oca i djeluje u istom smjeru (r
s =
.48, p=.000) pa je izostavljena iz analize kao nezavisna
varijabla. Izmeu dobne kohorte i obrazovnog statusaispitanika
takoer postoji gotovo stopostotna podu- darnost pa smo ovo drugo
socio-demograsko obilje-
je kao nezavisnu varijablu izostavili u analizi vrijedno- sti
i vrijednosnih orijentacija mladih u našem uzorku. akoer, meu
pojedincima iji oevi nemaju završe- nu osnovnu školu je samo 12
naših ispitanika (2%), što
je broj nedovoljan za valjanu statistiku obradu pri-kupljenih
podataka i izvoenje validnih zakljuaka o ovom poduzorku, zbog ega
kod provjere meusobnih razlika s obzirom na ovo socio-demograsko
obiljeje ovi ispitanici nisu bili ukljueni u analizu.
Na kraju, zbog ekonominosti pristupili smo sa- imanju pojedinih
socio-demograskih varijabli pa je dob ispitanika saeta u dvije
dobne podskupine, 17-18 i 19-20 godina, što korespondira s
obrazovnim statu- som uenika odnosno studenta. Religijsku
samoidenti- fikaciju kao doivljaj sveukupnog odnosa
prema vjeri, sa poetne etiri, sveli smo na tri kategorije
(religiozni, neodluni i nereligiozni) tako što su pojedinci koji
se
deklariraju uvjerenim ateistima svrstani pod nereligio-zne. Podatke
o vjerskoj pripadnosti oca i majke reduci- rali smo u jednu
varijablu vjerske pripadnosti roditelja kako bismo utvrdili
da li iskustvo odrastanja u religij- ski homogenom, odnosno
mješovitom braku znaajno utjee na vrijednosni sistem muslimanske
omladine.
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
37/118
Instrumentarij
Instrument, odnosno upitnik zatvorenog tipa korišten u ovom
istraivanju, ciljano je konstruiran za potrebe ove studije, pri emu
smo znaajan dio njegovih pi- tanja preuzeli iz ranijih istraivanja
vrijednosnih sta-
vova u svijetu, regionu i kod nas (Baloban, ur., 2005; Ilišin
i Radin, ur., 2002; Ilišin i sar., 2013; iga i sar., 2015).
Upitnik, koji u cijelosti navodimo u prilogu na kraju studije,
sadri nekoliko grupa varijabli koje su mogu razvrstati u tri
osnovne kategorije:
1. socio-demograske varijable (spol, dob, kone- sionalna pripadnost
roditelja, regionalna pri- padnost, mjesto odrastanja, stepen
obrazova-
nja oca, visina mjesenih primanja domain-stva i religijska
samoidentifikacija); 2. varijable za ispitivanje vrijednosti
(indvidu-
alne, religijske, moralne, porodine, radne, društvene,
politike);
3. varijable za ispitivanje nekih oblika ponašanja (religijska
praksa, aktivnosti u slobodnom vre- menu, politika
participacija).
Prikupljanje i obrada podataka
Istraivanje je obavljeno u dvije aze. U okviru prve
provedeno je pilot-istraivanje s ciljem provjere valja-nosti i
razumljivosti instrumentarija, a ciljno istrai- vanje
provedeno je u maju 2015. godine u svrhu priku- pljanja podataka
koje donosimo i analiziramo u ovoj studiji. Primjena upitnika,
odnosno prikupljanje po- dataka obavljeno je grupnom metodom i u
prisustvu
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
38/118
naših saradnika u istraivanju u odreenom regionu.
Ispitanicima je u prosjeku trebalo 30 minuta za ispu- njavanje
upitnika.
Statistika obrada podataka izvršena je uz pomo Statistikog programa
SPSS or Windows 7, a obrae- ni su podaci za N=1151 ispitanika.
Nakon unosa pri- kupljenih podataka, izvršene su sljedee
deskriptivne
i inerencijske analize i postupci: • univarijatna analiza
(odreivanje rekvencija i
postotaka); • bivarijatne analize (izraunavanje znaajnosti
razlika upotrebom chi-kvadrata, t-testa, anali- ze varijanse,
Man-Whitney i Kruskall-Walliss testova);
• multivarijatni postupci (hijerarhijske aktorske analize pod
komponentnim modelom, u skladu s parametrima Kaisser-Gutmanovog
kriterija i Scree testa, varimax rotacija).
U skladu s uobiajenom praksom istraivaa (Ra- din, 2002),
analizirali smo i komentirali samo razlike uoene na nivou
znaajnosti p=.010 i manje, dok smo kod varimax-rotacije, u skladu s
preporukama stati- stiara (Stern, 2010), u izdvojene aktore
uvrštavali pojedinane vrijednosti ija je zasienost aktora od- nosno
ajtem-aktor korelacija viša od r=.40. S obzirom na to da smo
interpretirali iskljuivo razlike uoene
na nivou znaajnosti p=.010, zbog ekonominosti kodstatistikih
postupaka bivarijatne analize, u tekstu na- vodimo samo
statistiki znaajne vrijednosti provede- nih testova.
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
39/118
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
40/118
Vrijednosni sistem podrazumijeva hijerarhijsku orga- nizaciju
vrijednosti nastalu na tragu linog iskustva pojedinca u kontekstu
specifinih društveno-kultur- nih uvjeta, ija je dinamika nadalje
znaajno povezana
s razliitim promjenama kroz koje intenzivno prolaze savremena
društva openito, a tranzicijska posebno. Odatle smo, u skladu s
postavljenim ciljevima, poku- šali utvrditi hijerarhiju ispitivanih
vrijednosti u na- šem uzorku, njihovu strukturu i meusobne razlike
u odnosu na istraivane sociodemograske varijable.
U tu svrhu od ispitanika se oekivalo da odgovorena tvrdnje o
vanosti koju pridaju ponuenim vrijed- nostima, pri emu se raspon
moguih odgovora kre- tao od 1) posve nevano do 7) veoma
vano. Na osnovu rekvencijske analize odgovora došli smo do
ljestvice
vrijednosti (grafikon 1) s tim da smo za njihovo rangi- ranje
koristili najpozitivnije odgovore (veoma vano)
sukladno mišljenju pojedinih autora (Radin, 2002) da oni najbolje
odraavaju definiciju vrijednosti s obzi- rom na to da pod njima
mislimo na nešto to ega nam
je “jako stalo” (str. 51).
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
41/118
U samom vrhu vrijednosnih prioriteta kod velike
veine u našem istraivanju nalazi se zdravlje (84.9%) i
porodica (84.6%), a zatim slijedi grupa ciljeva koju
veina naših ispitanika smatra veoma vanim, uklju- ujui posao
(64.8%), znanje (61.2%), a onda vrijedno- sti veoma vane za svakog
drugog ispitanika, kakve su moral (55.9%), vjera (52.2%) i
prijateljstvo (47.4%).
U donjem dijelu ljestvice nalazi se slobodno vrijeme,što je jedna
treina (31.6%) u našem uzorku procije- nila veoma vanim, te sport
(21.1%), društveni sta- tus (17.8%), bogatstvo (15.4%) i društveni
angaman (13%), koje izrazito znaajnim smatraju ispitanici u rasponu
od jedne petine do jedne desetine. Uvjerljivo poslednje rangirani
cilj je bavljenje politikom (5.5%),
što je ivotni cilj koji, prema prosjenoj vrijednostirezultata
(M=3.37), veina naših ispitanika smatra nevanim. Ovi rezultati nas
navode na zakljuak da su za mlade uglavnom najvaniji ciljevi koji
konstitu- iraju privatnu seru ivota (zdravlje, porodica, posao,
obrazovanje), a da najmanje interesiranje pokazuju spram
vrijednosti koje se vezuju za primarno javnu
seru (društveni i politiki angaman). Ovakva sazna- nja ukazuju na
tendenciju povlaenja omladine u od- nosu na širu društvenu
zajednicu, trend prisutan i u zemljama regiona i Evrope (Radin,
2002), ali, prema nekima, i na rašireno prisustvo osjeaja
bespomono- sti, pasivizma (ekrlija, urjaanin i Puhalo, 2004) i
pomanjkanja inicijative meu omladinom. U sladu s relevantnim
teorijama motivacije (Miljkovi i Rijavec, 2008), uoena sklonost
preusmjerevanja adolescenata na ostvarive ciljeve lahko je
razumljiva s obzirom na to da je u okolnostima društveno-ekonomske
nesigur- nosti i krize karakteristine za tranzicijska društva
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
42/118
pojedinac sklon panju usmjeravati i podršku svake
vrste traiti u društvenim strukturama i vrijedno- stima koje
nude vrša uporišta i do kojih je relativ- no lakše doi (Franc, Šaki
i Ivii, 2002). Meutim, bez obzira na dobijenu hijerarhiju
vrednovanja ovdje definiranih ciljeva, vrijednosti aritmetikih
sredina (vidi prilog) potvruju da sve ponuene stavke, izu-
zev politike, mladi u našem istraivanju u prosjekusmatraju veoma
vanim (M≥6.51, zdravlje, porodica i posao), vanim
(M=5.51-6.49, znanje, moral, prija- teljstvo, vjera i slobodno
vrijeme) ili uglavnom vanim (M=4.5-5.49, sport, društveni
status, bogatsvo i druš- tveni angaman), što sve skupa upuuje na
pozitivan odnos mladih spram spomenutih ivotnih ciljeva, kao
moguem ishodištu pozitivnih aspiracija.
5,5
13
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90
84,8
84,6
64,8
61,2
55,9
52
47,4
31,6
21,1
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
43/118
Eksplorativna aktorska analiza, provedena u svr-
hu utvrivanja strukture istraivanih vrijednosnih ci- ljeva i
njihovih latentnih odnosa, otkrila je dva aktora prvog reda koji
pokrivaju 39% ukupne varijanse rezul- tata (tabela 2). Prvi aktor i
latentnu vrijednosnu di- menziju ine ciljevi kakvi
su porodica, zdravlje, moral , znanje,
prijateljstvo, vjera i posao, odnosno
konven-
cionalne vrijednosti karakteristine za tradicionalnadruštva pa ovu
vrijednosnu orijentaciju moemo zvati tradicionalizam. Drugi aktor
znaajno je zasien vri-
jednostima kakve su bogatstvo, društveni status,
po- litika, sport , društveni angaman i slobodno
vrijeme, odnosno ciljevima koji imaju elemente materijalisti- kih
ciljeva i hedonizma s primjesom društvene anga-
iranosti i liberalizma, pa smo ga nazvali aktoromindividualizma.
Indikativno je da se u okviru prvog aktora konvencionalne
vrijednosti pojavljuju u vezi s porodicom, zbog ega se ona moe
smatrati socijali- zacijskim ishodištem konvencionalnih
vrijednosnih ciljeva, ali i društvenim lokusom poslovne, moralne i
emocionalne podrške. No, interesantno je da se vri-
jednosti bogatstva i društvenog statusa vezuju za po- litiku
i društveni angaman, što ukazuje na to da naši mladi put do
bogaenja vide u politici, a ne, napri- mjer, u posjedovanju znanja
i moralnih kvaliteta. Sve u svemu, imajui u vidu vanost koju naši
ispitanici pridaju ciljevima koji ine tradicionalistiku odnosnu
individualistiku vrijednosnu orijentaciju, moemo zakljuiti da iako
su adolescentima u našem uzorku najvaniji tradicionalni ili
konvencionalni ivotni ci- ljevi, meu njima su zastupljeni i
tradicionalizam i in- dividualizam. U tom se smislu naši mladi
nalaze na pola puta izmeu patrijarhalizma i liberalizma, što
je
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
44/118
Tabela 2. Faktorska struktura vrijednosti
Faktori
% varijanse 25.38 13.92
Svi do sada analizirani rezultati odnosili su se na istraivani
uzorak omladine u cjelini. Mladi u našem istraivanju, meutim,
razlikuju se na osnovu ana- liziranih socio-demograskih obiljeja,
zbog ega se namee pitanje njihove meusobne dierenciranosti u
ekstrahiranim vrijednosnim orijentacijama s obzi- rom na njihov
socio-demograski profil. U tu svrhu
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
45/118
naknadno provedeni statistiki postupci pokazuju da
je zastupljenost tradicionalne vrijednosne orijentacije
statistiki znaajno dierencirana u odnosu na spol (t=7.76, p=.000),
starosnu dob (t=2.70, p=.007), isto-
vjetnost vjerske pripadnosti roditelja (t=3.82, p=.000),
mjesto odrastanja (F=3.73, p=.010), stepen obrazo-
vanja oca (F=9.40, p=.000) i religijsku identifikaciju
(F=48.04, p=.000) ispitanika u našem uzorku. U
tomsmislu, porodica, zdravlje, moral ,
znanje, prijateljstvo, vjera i posao predstavljaju
vrijednosne ciljeve koji su posebno vani enskim ispitanicima,
starijim u na- šem uzorku, pojedincima koji dolaze iz manje urbanih
naselja, pojedincima iji oevi imaju manju školsku spremu i ija oba
roditelja su muslimani, te pojedin-
cima koji sebe doivljavaju religioznim, što je prilinoustaljen
obrazac utjecaja socio-demograskih obiljeja na rasprostranjenost
tradicionalistikih preerencija. Individualistike vrijednosne
preerencije, pak, pri- mjetno su manje izdierencirane s obzirom na
to da su znaajno uvjetovane samo spolom (t=4.93, p=.000),
regionalnom pripadnosti (F=6.14, p=.000) i veliinom
mjesta odrastanja (F=3.91, p=.009) ispitanika na na- in da su za
ovu orijentaciju vezani vrijednosni ciljevi znaajno vaniji muškim
ispitanicima, pojedincima iz tuzlanske regije i veih gradskih
sredina.
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
46/118
Religija i moral
Revitalizacija religije i religioznosti samo je jedno od obiljeja
tranzicijske stvarnosti, pa i one bosansko- hercegovake, pri emu
panju istraivaa obino po- sebno privlai stanje religijske svijesti
na odreenom podruju i njen utjecaj na društvo i pojedinca u ra-
zliitim segmentima ivota. U tom smo smislu odnos ispitanika prema
religijskim vrijednostima ili onome što se u islamu u njegovom uem
znaenju kao religi-
ji smatra temeljima vjere i njenim osnovnim obredi- ma
ispitivali putem varijabli konfesionalne i religijske
identifikacije, identificiranja s vjerskom zajednicom,
vjerovanja i religijske prakse.
Stavove mladih spram moralnih vrijednosti ana-lizirali smo na
osnovu njihovih odgovora u pogledu (ne)prihvatljivosti odreenih
oblika ponašanja u tzv. sekularnim podrujima ivota na koje se u
islamu kao svjetonazoru i kulturi ivljenja uglavnom gleda s osudom
a prihvatljiva su u modernim društvima, zbog ega pomou njih moemo
(u)pratiti posljedi-
nu dimenziju religije i koliko religiozni ispitanici uva-
avaju upute svoje religije u ivotnoj svakodnevnici. Pritom još
jednom napominjemo da smo, s obzirom na cilj istraivanja, ovdje
analizirali odgovore samo onih ispitanika (N=1151) koji su se na
pitanje o vjer- skoj pripadnosti ili konesionalnoj identifikaciji
kao temeljnom indikatoru tradicionalne religioznosti izja- snili
kao pripadnici islama, zbog ega emo podatak o konesionalnoj
pripadnosti ovdje izostaviti.
Kad se radi o religijskoj samoidentifikaciji ispita- nika u našem
uzorku kao sljedeem pokazatelju nji- hove religioznosti na
identifikacijskom nivou (tabela
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
47/118
3), 77% njih sebe smatraju religioznim, 5.6% nereligi-
oznim, 0.9% uvjerenim ateistima, a 12.7% neodlu- no je u pogledu
svog ukupnog odnosa spram religi-
je. Oekivano velika veina (97.2%) u našem uzorku poistovjeuje
se s Islamskom zajednicom u BiH, 1.1% ni s jednom, a njih 0.3% s
nekom drugom vjerskom zajednicom. Na pitanje o religijskoj
samoidentifikaciji nije odgovorilo 3.9%, a na drugo o
poistovjeivanju s nekom vjerskom zajednicom 1.4% ispitanika.
Ovi rezultati upuuju na oiglednu rasprostranje- nost i
revitalizaciju religioznosti na identifikacijskom nivou ali, s
obzirom na to da naš uzorak ine pojedin- ci koji su se izjasnili
kao muslimani, i na primjetnu diskrepanciju izmeu izraenosti
konesionalne i reli-
gijske identifikacije meu našom omladinom, iz toga se moe naslutiti
prihvatanje islama kao obiljeja šire kulturne i etnike, a ne ue
religijske tradicije.
Tabela 3. Religijska identifikacija i vjerska zajednica (%)
Religijska identifikacija
77.0 5.6 0.9 12.7
Identifikacija sa vjerskom zajednicom
odgovora
97.2 0.3 1.1 1.4
Sa izuzetkom postojanja duše (grafikon 2) kao ne- materijalne i
nadnaravne sastavnice ovjekovog bia (37.0%), velika veina naših
ispitanika prihvata temelj- ne istine vjere islama na nain da
se uglavnom ili pot- puno slae s ponuenim tvrdnjama o postojanju
Boga
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
48/118
(92.6%), inu Boijeg stvaranja svijeta (90.2%), posto-
janju denneta i dehennema (84.7%), sveprisustvu Boga u ivotu
pojedinca (83.1%), postojanju duhov- nih bia (77.2%) i proivljenju
poslije smrti (73.4%). Pritom je primjetna hijerhija slaganja s
ponuenim tvrdnjama na nain da je na njenom vrhu tvrdnja o
postojanju Boga, a na zaelju tvrdnja o duhovnoj su-
štini ovjekovog bia, te injenica da procent onihkoji prihvataju
etiri najviše pozicionirane tvrdnje znaajno prelazi procent mladih
u uzorku (77%) koji se izjašnjavaju religioznim, iz ega se vidi da
i meu neodlunim i nereligioznim u pogledu religijske sa- moprocjene
vjerovatno ima pojedinaca koji prihvataju temeljna islamska
vjerovanja.
Grafikon 2. Prihvatanje temelja islamske vjere (%)
37
73,4
77,2
83,1
84,7
90,2
92,6
Svi e ljudi biti proivljeni poslije smrti.
Ljudi imaju Bogom datu besmrtnu dušu.
Dennet i dehennem postoje.
Zbir odgovora nekad , esto i uvijek na pitanjima
religijske prakse (grafikon 3) pokazuje da velika vei- na u našem
uzorku prakticira islamske obrede indivi- dualnog namaza u kui
(83.6%), zajednikog namaza
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
49/118
VRIJEDNOSTI I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE48
u damiji (88.4%) i posta (89.3%), s tim da je meu
njima – s izuzetkom posta – najviše prigodnih i po- vremenih
praktikanata, tj. onih koji ove obrede obav- ljaju
nekad odnosno esto. Redovnih praktikanata je najviše meu
postaima (39.3%), dok svaki šesti ispi- tanik (16.5%)
redovno klanja kod kue, a nešto manje od jedne desetine (7.8%)
ide u damiju. Oko jedne de-
setine naših ispitanika uope ne prakticira islamske vjerske
obrede, odnosno ne klanja (14.2%), ne ide u damiju (10.3%) i ne
posti (9.4%), što priblino odgo-
vara ukupnom procentu u našem uzorku (10.4%) koji se izjasnio
nereligioznim (5.6%), uvjerenim ateistima (0.9%) ili nije odgovorio
(3.9%) na pitanje religijske identifikacije, što upuuje na sklonost
ponašajno za-
snovane religijske samoprocjene meu mladima, od- nosno mogunost da
mladi svoju religioznost uglav- nom procjenjuju na osnovu
prakticiranja religijskih obreda a ne vjerovanja. Osim toga,
oigledna je dis- krepancija izmeu procenta religioznih (77%) i onih
koji redovno prakticiraju vjerske obrede, ali ovaj put na nain da
je redovnih praktikanata u sve tri obredne
obaveze znaajno manje. vrdnje u ispitivanim aspektima religioznosti
smo
organizirali u kompozitne skale religijskog vjerovanja (α= .68) i
religijske prakse (α= .83) pri emu njihovi alpha koeficijenti
unutarnje konzistencije posjeduju zadovoljavajuu vrijednost.
S ciljem provjere homogenosti rezultata dobijenih na ovim
religijskim varijablama, provedeni su t-testo-
vi i analize varijansi, koji potvruju da je vjerovanje u
osnovne temelje islamske vjere znaajno izraenije kod enskih
ispitanika (t= -5.04, p=.000), djece iz religijski
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
50/118
14,2
10,3
9,4
39,8
52,9
26,5
27,3
27,7
23,5
16,5
7,8
39,3
ue
miju
post
14,2
Uvijek
16,5
27,3
39,8
10,3
52,9
27,7
7,8
9,4
26,5
23,5
39,3
homogenih brakova (t=3.50, p=.000), ispitanika iz ze- nike,
sarajevske i bihake regije (F=12.55, p=.000), te seoskih i manjih
gradskih naselja (F=8.38, p=.000), djece oeva s manjim stepenom
obrazovanja (F=3.86) i ispitanika koji sebe smatraju religioznim
pojedinci- ma (F=77.03, p=.000), što je prilino postojan obrazac
utjecaja socio-demograskog profila na izraenost reli- gijskog
vjerovanja. Pritom, primjetan je znaajniji utje-
caj socijalizacijskih aktora u odnosu na ambijentalneokolnosti
odrastanja.
Identian obrazac uvjetovanosti nalazimo i u po- gledu religijske
prakse, s tim da enski ispitanici zna- ajno više poste (t=2.83,
p=.005) i obavljaju namaz u kui (t=2.74, p=.006) ali oekivano manje
posjeuju damiju (t=-3.66, p=.000), te je prakticiranje
vjerskih
dunosti znaajno izraenije kod ispitanika iz do- mainstava s niim
mjesenim primanjima (F=9.38, p=.000). Ranije smo ustvrdili da 77%
naših ispitanika sebe smatraju religioznim pojedincima, 7%
nereligio- znim, dok njih 12.7% je neodluno u pogledu
procjene
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
51/118
vlastite religioznosti (vidi tabelu 1). Iako s
religijskom
identifikacijom linearno raste i stepen vjerovanja i prakse,
indikativno je, meutim, da ukrštanje rezul- tata na religijskom
vjerovanju i praksi s religijskom identifikacijom (tabele 4 i 5 kao
ilustracija) pokazu-
je da meu spomenutih 77% religioznih ima pojedi- naca koji ne
vjeruju u temelje islamske vjere i nikad
ne prakticiraju obrede, isto kao što meu utvrenih12.7%
nereligioznih ima onih koji vjeruju te prigodno i povremeno
prakticiraju kolektivni i individualni na- maz odnosno post.
Tabela 4. Religijska samoidentifikacija i slaganje s temeljnim
islamskim vjerovanjima (%)
Vjerovanja Religijska samoidentifikacija
Dennet i dehennem postoje.
Bog ima i postoji.
S=slaem se, NE=nesiguran, NS=ne slaem se
Do slinih saznanja dovodila su i ranija istraiva- nja religioznosti
(Jerolimov, 2002) koja ovakve ten- dencije objašnjavaju disolucijom
dogmatskog sistema i
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
52/118
REZULTATI I ANALIZA 51
privatizacijom religije kad se radi o selektivnom vjero-
vanju i obredoslovlju religioznih, odnosno potrebom za višom
silom i prakticiranjem vjere kao obiljeja obiteljske i šire
kulturne tradicije u sluaju vjerovanja i prakticiranja obreda kod
nereligioznih pojedinaca.
Meu istraivaima je takoer prisutna nedoumica o tome koliko mladi
uope poznaju uenje svoje vjere, a spram koje se deklariraju kao
(ne)religiozni pojedinci (Marinovi-Bobinac, 2000, prema Jerolimov,
2002).
Modaliteti religijskog prisustva u dravi, društvu i ivotu pojedinca
predmet su razliitih analiza, a veo-
ma esto i unih rasprava. Kad se radi o odnosu našihispitanika spram
prisustva vjere u privatnom i druš- tvenom ivotu (grafikon 4),
velika veina meu njima prihvata znaajnu ulogu vjere kao utjehe u
privatnom ivotu (78.8%), ali manje od pola njih podrava mo- gunost
da medicinski radnik iz vjerskih razloga odbije
Tabela 5. Religijska samoidentifikacija
i prakticiranje islamskih obreda (%)
NE 39.0 54.3 32.4 40.5 NI 7.6 29.3 59.5 13.9
Postim propisani post.
U=uvijek, =esto, NE=nekada, NI=nikada
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
53/118
asistirati u izvršenju zakonom dozvoljenog abortusa
(44.1%), tvrdnju da je boljitak za bosanskohercego- vaku
administraciju u angamanu politiara vrsto uvjerenih vjernika
(39.6%) i da pojedinci koji ne vje- ruju u Boga nisu prikladni za
javnu slubu (42.5%). Mladi u našem istraivanju najmanje podravaju
di- rektno miješanje vjerskih velikodostojnika u politiku
(15.0%) i izborni proces (10.2%). Iz ovih rezultata ra-zumljivo je
da naši mladi na društvenu ulogu religije i reerentne religijske
zajednice ne gledaju jednostra- no nego ovisno o kojem se segmentu
ivota radi, pri emu znaajno otvorenije govore o prisustvu religije
i njenoj kompenzacijskoj unkciji u njihovim privatnim ivotima, s
izraenom zadrškom u pogledu miješanja
religije u javni sektor, pogotovo na nain eksplicitne“religizacije
politike” putem direktnog miješanja vjer- skih velikodostojnika u
politika dešavanja.
Grafikon 4. Društveno prisustvo religije (%)
10,2
15
39,6
42,5
44,1
78,8
69,4
53,8
24,7
18,8
22,5
7,6
e
ke
ni
a
u
je
Ne
slae
U vjeri nalazim utjehu i ohrabrenje.
Iz religijskih razloga smije se odbiti asistiranje u izvršenju
abortusa.
Politiari koji ne vjeruju u Boga neprikladni su za javne
slube.
Vjerske voe bi trebale utjecati na odluke vlasti.
Vjerske voe bi trebale utjecati na to kako e ljudi glasati na
izborima.
Pojedinci s vrstim vjerskim uvjerenjima trebaju obavljati javne
poslove.
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
54/118
Faktorska analiza stavova naših ispitanika gle-
de društvene uloge religije dala je dva latentna ak- tora prvog
reda, koji objašnjavaju 68.38% varijanse ukupnih rezultata (tabela
6), a koja smo, sukladno- njihovim pripadajuim varijablama, nazvali
dimen- zijama društvene uloge vjere odnosno politike
uloge vjerskih velikodostojnika. Ovi rezultati potvruju da
naši ispitanici prave jasnu distinkciju izmeu prisu-stva religije u
javnoj seri na nain implicitne religi- oznosti vjernika, s jedne
strane, i uplitanja vjerskih
velikodostojnika u politika dešavanja, s druge, pri emu prvu
mogunost znaajno odobravaju, a dru- gu dvotreinskom odnosno
natpolovinom veinom odbacuju.
Tabela 6. Faktorska analiza društvene uloge religije
Faktori
vjerskim uvjerenjima obavljaju javne poslove.
.814
Politiari koji ne vjeruju u Boga neprikladni su za javne
slube.
.761
Medicinska sestra smije iz religijskih razloga odbiti asistiranje u
izvršenju zakonski dopuštenog pobaaja.
.602
kako e ljudi glasati na izborima.
.851
Zajedniki korijen 2.05 1.45
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
55/118
Naknadne statistike analize dobijenih rezultata
na ekstrahiranim aktorima pokazuju da u odnosu na druge regije
znaajnije manji društveni angaman religije prieljkuju ispitanici iz
tuzlanskog podru-
ja (F=3.76, p=.005), manjih i veih gradskih naselja (F=4.54,
p=.004), djeca roditelja koji imaju viši ste- pen strune spreme
(F=3.71, p=.010) te pojedinci
koji se izjašnjavaju kao nereligiozne osobe (F=35.07,p=.000).
U pogledu mjesta vjerskih velikodostojnika u politici naši su
ispitanici znaajno homogeniji pa uplitanje vjerskih
velikodostojnika u politiku gotovo
jednako osuuju svi bez obzira na njihov sociode- mograski
profil, s tim da su prema toj mogunosti
znaajno više kritini stariji (t=2.88, p=.004) te ispita- nici iz
sarajevske, zenike i mostarske regije (F=4.64, p=.001).
Na skali od 1 ( potpuno neprihvatljivo) do 5 ( pot-
puno prihvatljivo) ispitanici u našem istraivanju su se
izjašnjavali o prihvatljivosti razliitih oblika (ne)mo-
ralnog ponašanja. Velika veina mladih u našem uzorku
(grafikon
5) neprihvatljivim smatraju prostituciju (82.2%), stu- panje u
intimni odnos s sobom koja je ve u braku (73.3%), abortus (72.6%),
homoseksualnu orijentaciju (70.9%), raanje djece izvan braka
(69.6%), smješta- nje roditelja u staraki dom (68.7%), a za dvije
treine
njih neprihvatljivo je ivjeti u izvanbranoj zajednici (60.3%).
Nešto manje od polovine mladih u uzorku to misli za predbrane
seksualne odnose (43.2%), a njih 29.6% za razvod braka.
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
56/118
(ne)moralnog ponašanja (%)
latentna aktora koji zajedno objašnjavaju 57.72% va-rijanse, a koja
smo, sukladno njihovim aktorskim za- sienjima, nazvali
brano-porodinom moralnom ori- jentacijom odnosno seksualnom
moralnom orijentaci- jom. Provedeni t-testovi i analize
varijanse potvruju identian obrazac uvjetovanosti obje latentne
dimen- zije s obzirom na religijsku pripadnost roditelja
naših
od
aka
nici
om
aka
cija
rtus
cija
Homoseksualna orijentacija
Abortus
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
57/118
sno, spram ponuenih ponašajnih obrazaca posebno
su kritini pojedinci koji sebe smatraju religioznim osobama, djeca
manje obrazovanih oeva ija oba ro- ditelji su muslimani te
ispitanici iz slabije situiranih porodica. Za enske (t=10.09,
p=.000) i starije ispita- nike (t=3.00, p=.003), nadalje, posebno
su neprihvat- ljiva ispitivana ponašanja u pogledu seksualnosti,
dok
ispitanici iz tuzlanske regije (F=4.76, p=.001; F=4.85,p=.001) i
veih gradskih naselja (F=12.87, p=.000; F=13.41, p=.000) sa znaajno
manje izraenim neo- dobravanjem gledaju na ovdje istraivana
ponašanja u pogledu seksualnosti te branih i porodinih
odnosa.
Tabela 7. Faktorska analiza prihvatljivosti razliitih oblika
ponašanja
Faktori
Ljubavni odnos s osobom koja je ve u braku .865
Prostitucija .783
Razvod .697
Homoseksualna orijentacija .673
Pobaaj .644
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
58/118
Uoeni obrazac utjecaja socio-demograskih obi-
ljeja na rasprostranjenost ispitivanih moralnih vri- jednosti
je uglavnom oekivan i upuuje na znaajnu dierenciranost naših
ispitanika u tom pogledu i to prema onim socio-kulturalnim
karakteristikama za koje se tradicionalno vezuje društveno
raslojavanje u kontekstu odnosa spram konzervativnih odnosno
li-
beralnih vrijednosnih stavova.Odnos religioznih pojedinaca u tom
pogledu iden- tian je onom spram vjerovanja i religijske prakse:
iako
Tabela 8. Religijska samoidentifikacija i prihvatljivost
(ne)moralnih ponašajnih obrazaca (%)
Ponueno (ne)moralno ponašanje
Religijska samoidentifikacija Ukupno
Religiozan Neodluan Nereligiozan
Raanje djece izvan braka
P 13.7 18.7 33.8 15.6 NS 12.4 26.7 12.2 14.3
NP 73.9 54.8 54.1 70.0
Ljubavni odnos s osobom koja je ve u braku
P 14.5 17.3 29.7 15.9
NS 8.9 17.9 12.2 10.3
NP 76.6 64.8 58.1 73.8
Seksualni odnosi prije braka
P=prihvatljivo, NS=nisam siguran, NP=neprihvatljivo
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
59/118
s religijskom identifikacijom linearno raste i stepen
odbijanja ponuenih ponašanja, ukrštanje varijabli ek- strahiranih
aktora s religijskom identifikacijom (tabe- la 8 kao ilustracija)
pokazuje da je meu religioznima znaajan procent onih koji
prihvataju ponuene pona- šajne obrasce, jednako kao što je meu
nereligioznima znaajan broj onih koji ih smatraju
neprihvatljivim.
Ova saznanja upuuju na zakljuak da usljedutjecaja sekularnih
ideja i postojee društvene prakse deklarirani vjernici znaajno u
svojim stavovima od- stupaju od islamske koncepcije seksualnog,
branog i porodinog morala, ali i da nereligiozni pojedinci raz-
matrane ponašajne obrasce odbacuju ne iz vjerskog uvjerenja koliko
u ime, vjerovatno, patrijarhalnih vri-
jednosti koje su još prisutne u bh. društvu.
Brak i porodica
radicionalno shvatanje braka i porodice kao osnovne elije društva
danas je suoeno s izazovima (post)mo-
derne dinamike i kulture ivljenja do te mjere da se sve eše govori
o krizi porodice (Arai i Nikodem, 2000) ali i braka kao intimnog i
ekonomskog zajedništva muškarca i ene, što direktno ugroava njihovu
repro- duktivnu, socijalizacijsku, ekonomsku, politiku i dru- ge
unkcije u društvu. Propitivanje njihove patrijarhal- ne koncepcije
karakteristine za Bosnu i Hercegovinu nije zaobišlo ni mlade u ovoj
zemlji, ije smo brane i porodine vrijednosne stavove ispitivali
pomou pi- tanja o njihovom odnosu naspram braka, percepcji budueg
branog statusa, predstavama o najboljim go- dinama za ulazak u brak
muškarca i ene te eljenom
8/16/2019 VRIJEDNOST I VRIJEDNOSNE ORIJENTACIJE MUSLIMANSKE
OMLADINE U BiH - Aid Smaji
http://slidepdf.com/reader/full/vrijednost-i-vrijednosne-orijentacije-muslimanske-omladine-u-bih-aid-smajic
60/118
njihovo mišljenje o preduvjetima uspješnog braka. U dijelu o
hijerarhiji vrijednosti kod mladih u na-
šem uzorku (vidi str. 21-22 ove studije) vidjeli smo da je za 98.6%
naših ispitanika porodica vaan ivotni cilj i da je takva visoko
pozicionirana u njihovom vrijedno- snom sistemu s obzirom na to da
toliku vanost jedino
još pridaju zdravlju. U skladu s tim (vidi prilog),
velika veina naših ispitanika slae se s tvrdnjama da brak još
nije zastarjela institucija (79.8%) i da djeca trebaju oba
roditelja da bi sret