-
BiH 4 KM; Hrvatska 19 KN; Makedon a 150 DEN; Crna Gora 2.00 EUR;
Sloven a 2.80 EUR; Austria, Greece 3.00 EUR; Germany 3.50 EUR;
Switzerland 6.00 CHF cena 200 din
24. april 2014.
broj 1216-1217
ZA VREME GOVORE: JOVAN IRILOV I RADOSLAV PETKOVI
2014.
16-12124. april 2
broj 121
POLITIKA ZAOSTAVTINA POLITIKA ZAOSTAVTINA MLADE BOSNEMLADE
BOSNE
ATENTAT I KOMENTARI
-
izdavaNP VREME d.o.o.
Trg Republike 5, Beograd
direktorStevan Risti
pomonik direktoraVojislav Miloevi
nansijski direktor Daniela Vesi
glavni urednik Dragoljub arkovi
odgovorni urednikFilip varm
pomonik glavnog urednika Aleksandar iri
sekretarijatMirjana Kalezi
redakcijaDejan Anastasijevi, Aleksandar
Ani (foto), Muharem Bazdulj, Dimitrije Boarov, Slobodan
Bubnjevi,
Sonja iri, Zora Dreli, Jovan Dulovi, Slobodan Georgijev,
Jovana
Gligorijevi, Neboja Grujii (kultura), Andrej Ivanji (svet),
Jelena Jorgaevi,
Zoja Jovanov, Tatjana Jovanovi, Slobodan Kosti, Jasmina
Lazi,
Zoran Majdin, Radmilo Markovi, Saa Markovi, Ivana Milanovi
Hraovec, Milovan Milenkovi, Milan Miloevi, Tamara Nikevi, Teo l
Pani, Saa Rakezi, Mirko
Rudi, Tamara Skrozza, Zoran Stanojevi, Tatjana Tagirov,
Dragan
Todorovi, Tanja Topi, Momir Turudi, Biljana Vasi, Milo Vasi,
Marija Vidi, Ljubomir ivkov
dokumentacijaDragoslav Gruji (arhiva)
Jelena Mra (foto)
tehnika redakcijaIvan Hraovec (ur.),
Vesna Srbinovi, Tanja Stankovi, Vladimir Stankovski, Slobodan
Tasi;
korektori: Ana uk Dragomirovi, Marko Tasi, Stanica Miloevi;
lektori: Katarina Panti, ivana Rakovi, Ivana Smolovi;
daktilograf: Zorica Nikoli
internet izdanjewww.vreme.com
Marija Vidi (urednica)Marjana Hraovec
prodaja i pretplata Nikola ula , Milan Radovi
raunovodstvoSlavica Spasojevi
marketing Aleksandar Aleksi (direktor)
e-mail: [email protected] redakcije: 011/3234-774
telefaks: 011/3238-662
tampa Rotogra ka, Subotica
ISSN 0353-8028COBISS.SR-ID 16907266
Na naslovnoj strani: Gavrilo Princip
BROJ 1216-121724. april 2014.
Pet low-cost destinacija: Neto sasvim drugaijeTandir, Riga,
Pamplona, Kendi i Luang Prabang, umesto Londona, Pariza, Rima ili
Njujorka. Zato ii stalno u Grku, Tursku ili Egipat, kada za iste
pare ima toliko drugaijih, senzacionalnih destinacijapie: robert
oban strana 74
Trite gasa i Srbija: Kuda vode gasovodiDa je kojim sluajem do
sada izgraen Juni tok tranzit ruskog gasa preko Ukrajine sveo bi sa
na simboline koliine, ime bi Ukrajina izgubila na stratekom znaaju,
a Rusija pokupila njur: sa strane sigurnosti snabdevanja Evropa bi
bila namirena za sledeih tridesetak godina to bi, takoe, Rusiji na
isti period obezbedilo sigurno trite i svi sreni. Svi osim
prekoatlantskog partnera Amerike, kojoj bi izgradnjom Junog toka
i marginalizacijom Ukrajine iz ruku bio izvuen znaajan konipie:
zoran majdin strana 6
Ulina umetnost: Istina pie na ziduZahvaljujui diskretnim
stensilima, naroitoj vrsti gra ta koji se crtaju sprejom uz pomo
ablona, Beograd je lepi i duhovitiji grad. Ujdi, TKV, AIR, BUG,
INK, StreeDog, Sila i drugi su pseudonimi nekih od ulinih umetnika
iji radovi krase beogradske ulice pie: tanja jovanovi strana 46
Povodom izlobe U ime naroda: Ispovest omatorelog skojevcaImao
sam samo esnaest godina kada se posle rata obraunavalo sa domaim
izdajnicima. Pitam se ta bih inio da sam bio nekoliko godina
stariji. Kako bih se odnosio prema onima koji su saraivali sa
ubicama mojih roditelja, ili makar nemo posmatrali kako odvode u
smrt njihove sunarodnike, koji su normalno iveli sa svojim
porodicama dok sam ja bio u nacistikim koncentracionim logorima. Da
li bih i ja streljao u ime narodapie: ivan ivanji strana 64
Sledei broj Vremena izlazi iz tampe 8. maja 2014.
-
vrhovni komandant: ko nije stigao do 14. kilometraDvojac s vie
kormilara, Tomislav Nikoli i Aleksandar Vui, ritualno je u utorak
obavio ono to se mora: predsednik dra-ve je lideru najjae stranke
poverio mandat za sastav vlade i rekao ne bih mu bio u koi.
Vui je odgovorio u novouspostavljenom maniru samo-rtvovanja kao
najvie vrednosti svake srpske politike, ne-to na temu i u pravcu da
nee gledati sebe nego budunost Srbije.
Rituali se privode kraju i ostaje mi samo da ponovim na-slov iz
prolog broja Vremena: Pokloni se i najzad poni.
Vui deluje nekako osveeno. Kao da je doleteo s Floride, recimo.
Inae, da je bio tu, ne bi ono dete iz bujice spasavala braa, niti
bi se Ivica Dai pravio vaan, ve bi bujine popla-ve po Srbiji reavao
mandatar kako i dolikuje novom super-menu svake srpske
politike.
A da ne govorim o tome da bi kritika onih to nita nisu uradili
po pitanju zatite od bujinih poplava bila efektnija nego to je bila
Daieva, mada, uje se da je i on treskao ru-kom o sto; ali, nije to
isto. ik nek on slomi neku bravu u vla-di Srbije.
Dobro, Vuia iz nekog razloga nije bilo tu par dana tako da je
Tomi Nikoliu pripala slava nae politike grand para-de, tim pre to
je Vojska Srbije slavila novouspostavljenu go-dinjicu, a povodom
ega je to ba taj datum od deset ljudi ne bi devet umelo da vam
odgovori.
Toma ozbiljno shvata svoju ulogu vrhovnog komandan-ta i sav je
nekako nesvrstan.
Danas, po ko zna koji put, velike i mnogo naoruane dr-ave
pokazuju da nemaju isto miljenje o nainu na koji se reavaju
problemi u svetu. Ne pitaju nas kada se posvaaju i ugroze mir u
celom svetu. Nee nas pitati nita ni kada se
budu mirili. Uvlae nas u stradanja, a mi smo mnogo strada-li, ak
i od onih s kojima smo pobeivali u svetskim ratovima. Danas nam je
zadatak da se raamo i ivimo, a ne da ratuje-mo i umiremo. I nikad
vie zbog tuih svaa. Ovo je, izmeu ostalog, rekao Tomislav Nikoli u
Uicu na vojnoj paradi po-vodom Dana Vojske Srbije.
Jo vie je bio nesvrstan kada je re o domaoj (zlo)upo-trebi
vojnog znaaja i politike upotrebe vojske u ideoloke i svake druge
svrhe. Evo ta je napisao Zoran Panovi, glavni urednik Danasa, pa
nek bude zanet i lokalpatriotskim ra-zlozima. To to je Panovi iz
Uica ne znai da ovaj put nije u pravu:
U prolu sredu u Uicu odrana je parada Vojske Srbije.
Estetizacija je bila na visokom nivou. I ova parada je, kao i
prethodne u Leskovcu i Kruevcu na primer, bitan doprinos u
uspostavljanju novog imida vojske. Predsednik Nikoli je podsetio u
Uicu na oslobodilake tradicije srpskog naroda, pomenuo je i
antifaistiku borbu, ali nije pomenuo ko je tu borbu vodio. Malo je
razoaravajue da na taj dan u Uicu niko ne pomene Radniki bataljon i
njegovog komandanta Duana Jerkovia, koji su izginuli na Kadinjai
(14 kilometara od Uica), branei grad od faista. Dodue, dok se sve
to odvi-jalo na Kadinjai, Nemci su ve uli u Uice iz drugog pravca,
ali Titov ratni avanturizam ne umanjuje herojstvo ovih ljudi. Lepo
je to ova vojska neguje tradicije nae slavne vojske iz balkanskih i
Prvog svetskog rata, kao i iz dva srpska ustan-ka protiv Turaka,
ali zar je mogue da nijedna jedinica danas ne neguje tradicije neke
partizanske jedinice, bar onih u ko-jima su veina bili Srbi. Pa
nije valjda da to ne radimo zbog njihovih proleterskih odrednica?
Da li, gospodo, Putin krije na paradama pobednike zastave jedinica
Crvene armije sa srpom i ekiem? Jesu komunisti tokom trajanja Uike
re-publike inili i zloine, bilo je tu i klasnog genocida i
frakcio-
ZOOM
DRAGOLJUB ARKOVI
Slavna vojska i neslavni predsednik: Kako se preskau delovi
istorije i otkud eik da bude izdajnik a lepotica Albanije da se
bira u Ulcinju
Vui deluje nekako osveeno. Kao da je doleteo s Floride,
recimo.Inae, da je bio tu ne bi ono dete iz bujice spasavala braa,
niti bi seIvica Dai pravio vaan, ve bi bujine poplave po Srbiji
reavaomandatar kako i dolikuje novom supermenu svake srpske
politike
24. april 2014. VVREMEREME
4
-
nakih likvidacija, ali zar nije u najmanju ruku ignorantski da
predsednik Nikoli u sredu nije podsetio da je u ovom gradu 1941.
odrana vojna parada koja je uz onu u Moskvi bila jedi-na takva u
porobljenoj Evropi. I tada su u Uicu bile istaknu-te zastave sssr,
sad i Velike Britanije. Pa zar ne bi bilo lepo i politiki pametno
da smo isto uradili i u sredu? Da li partiza-ne, zarad ideolokog
konformizma, ignoriemo da ne bismo uvredili etnike? E, to pitajte
Nikolia.
eik, izdajnik: ko e kome etati opanke!
Predsednica Kosova Atifete Jahjaga navodnici na tituli su
agencijski razgovarala je u Abu Dabiju sa eikom Mohame-dom bin
Zajedom al Nahjanom o proirenju i produbljivanju odnosa Kosova i
Ujedinjenih Arapskih Emirata, posebno o sa-radnji u oblasti
ekonomije i investicija, saopteno je iz njenog kabineta.
Ona je naglasila da Kosovo nudi veliki potencijal za ulaga-nja u
razliitim oblastima, posebno u energetskom sektoru, poljoprivredi,
rudarstvu i tekstilnoj industriji.
Jahjaga je pozvala eika Muhameda bin Zajeda al Nahija-na da sa
ekspertskim timom uae poseti Kosovo i upozna se sa njegovim
ljudskim i prirodnim potencijalom.
U znak zahvalnosti naroda Kosova na pomoi u ouvanju mira, kroz
uee vojnika uae u sastavu mirovnih snaga, kao i u oporavku Kosova i
izgradnji drave, Jahjaga je odlikovala e-ika Muhameda bin Zajeda al
Nahjana Ordenom nezavisnosti.
Zahvaljujui na ukazanoj asti i potovanju, Al Nahjan je pohvalio
odnose dve zemlje i izrazio spremnost da se sarad-nja produbi,
navodi se u saoptenju.
Opa, a mi mislili da je eik na ekskluzivni prijatelj. Za ute-hu,
nikad nee biti Pritine na vodi, jer bi prvo morali tamo da dovedu
neku vodu, ali sprdnju na stranu. Odavno neka vest
nije pruila vie povoda za komentare na drutvenim mre-ama. Ne bih
rado citirao to brdo gluposti, malograanskog i primitivnog
izrugivanja nad veu koja ima znaaj samo za Pritinu i Beograd. Od
toga da je otac dotinog eika prvi pri-znao Kosovo do broja damija
izgraenih na toj teritoriji sa eikovim parama, pa preko ugovora o
kupovini jat-a, Emira-tima kao staroj ekspozituri amerikog uticaja
i politike, do ba-nalnih uvreda Vuia i njegovih napora da privue
kakav-ta-kav kapital u Srbiju.
Kad se sve sabere i oduzme, a koga ne mrzi da dangubi nad
komentarima povodom te vesti, mogao bi da napravi jednu divnu
analizu rajinskog duha iz kog provejava duboko uvere-nje da bismo
samo mi trebali da mu etamo opanke.
Kad govori o promeni svesti, Vui je valjda mislio i na to, ali
jeste stvorio utisak da je eik na ekskluzivni prijatelj, pa sad
nije udo da neki majstori elektronskog komentarluka predlau da
Tomislav Nikoli urui Bin Zajedu dva ordena odjednom. To je ve
pitanje prestia.
izbor lepotice: a gde je tu lazanski!Ovogodinje takmienje za
izbor mis Albanije bie odrano u Ulcinju, Crna Gora.
To su, kako se navodi, dogovorili predsednik Optine Ul-cinj
Fatmir eka i producent ove manifestacije Petrija Boza.
Ulcinj je, saoptili su organizatori, turistiki grad, a u junu e
postati centar albanskih lepotica. eka je rekao da maksi-malno
podrava manifestaciju za izbor mis Albanije.
Ove godine je vreme da ujedinimo albansku lepotu u Ulci-nju,
poruili su organizatori.
Takmienje e biti organizovano od 20. do 27. juna.Nita od te
manifestacije, iv vam stojim, ako Miroslav La-
zanski ne bude predsednik irija.
55
VREMEREME 24. april 2014.
4
-
Na samom poetku ukrajinske krize, oglasile su se pribalti-ke
zemlje, kojima je seanje na bratski zagrljaj Rusije i da-lje svee,
sa predlogom da se imperijali-stikim namerama Kremlja stane na put
ekonomskim sankcijama embargom na uvoz ruskog gasa u Evropsku
uniju, a da se manjak u energetskom bilansu nado-mesti poveanom
eksploatacijom nala-zita severnomorskog podmorja.
U isto vreme oglasio se Stejt depar-tment: zbog grubog krenja
meunarod-nog prava da eu bez mnogo nekanja re-dukuje uvoz ruskog
gasa, da potrebe za
gasom podmiri poveanjem dotoka iz se-verne Afrike, Bliskog i
onog malo udaljeni-jeg istoka, da se blokira izgradnja Junog toka,
a eto, Amerika ima stanovite vikove gasa pa bi Evropa u sledeih
nekoliko go-dina mogla zavisnost od ruskih da zame-ni zavisnou od
amerikih isporuka gasa.
Na takve zahteve promptno je reago-vala Nemaka: moe zabrana
ulaska na teritoriju Unije za ove ili one ruske zva-ninike i
tajkune, moe i zamrzavanje nji-hove imovine, ali prekid uvoza gasa
ne dolazi u obzir. Prosto, Nemaka skoro 40 odsto svojih potreba za
gasom namiruje uvozom iz Rusije i prekid tog dotoka bi
se veoma negativno oslikao na nemaku privredu, bez obzira to je
zima bila bla-ga, to su skladita puna. Gasnim sankci-jama
nedvosmisleno su se suprotstavile Maarska i Bugarska, budui da im
neki drugi gas sem ruskog nije dostupan, bar ne u doglednoj
budunosti. Istina, kako prolee odmie i ta pesma je unekoliko
promenila tonalitet: moe i sankcije, ali neko mora da nadoknadi
tetu.
faktaDve treine ukupne potronje pri-
rodnog gasa u Evropskoj uniji je iz uvo-za: najvei je iz Rusije
34 odsto, zatim
Trite gasa i Srbija
KUDA VODE Da je kojim sluajem do
sada izgraen Juni tok,
tranzit ruskog gasa preko
Ukrajine sveo bi sa na
simboline koliine, ime
bi Ukrajina izgubila na
stratekom znaaju, a
Rusija pokupila njur:
sa strane sigurnosti
snabdevanja Evropa bi
bila namirena za sledeih
tridesetak godina to
bi, takoe, Rusiji na isti
period obezbedilo sigurno
trite i svi sreni. Svi
osim prekoatlantskog
partnera Amerike, kojoj
bi izgradnjom Junog
toka i marginalizacijom
Ukrajine iz ruku bio
izvuen znaajan koni
66
24. april 2014. VREMEREME
-
Norveke 31 odsto i Alira 14 odsto. Iz Katara, Libije, Egipta i
Nigerije stie sledeih 12, a iz drugih zemalja 9 odsto uvoznog gasa.
Najvei deo tog gasa koji nije iz Rusije ili iz Norveke transportuje
se gasovodima od Nigerije i Alira preko Maroka ispod Gibraltarskog
moreuza do panije, po dnu Sredozemnog mora od Tunisa i Libije preko
Sicilije do Italije, kao i tankerima od Libije, Egipta i Katara do
evropskih sredozemnih luka.
Najvei evropski proizvoai prirod-nog gasa su Holandija, Velika
Britanija i Danska, a najvie gasa se ispumpava iz sevenomorskog
podmorja. Te rezerve,
meutim, rapidno padaju, proizvodnja je iz godine u godinu sve
manja i ma-nja, ergo uvoz e se poveavati, naro-ito jer potronja
gasa u Evropi perma-nentno raste.
Vie od polovine sveg gasa koji iz Rusi-je stie u zemlje Evropske
unije zavrava u Nemakoj i Italiji. Drugi veliki uvoznici
su Francuska, Maarska, eka, Poljska, Austrija i Slovaka. Najvei
non-eu uvo-znici ruskog gasa su Ukrajina, Belorusi-ja i Turska, od
kojih su prve dve i vane tranzitne zemlje.
Ruski prirodni gas do evropskih po-troaa stie kroz 12 gasovoda,
od ko-jih su tri direktna do Finske, Estonije i
GASOVODI
Pripreme za Juni tok prema planovimaU ovom trenutku projekat
izgradnje gasovoda Juni tok deonica kroz teritoriju Republike
Srbije realizuje se u skladu sa predvienim dinamikim planom
usvo-jenim izmeu akcionara Gasproma i jp Srbijagasa, kau u
Srbijagasu. Zavrena je izrada Idejnog projekta i u toku je postupak
izbora izvoaa radova. Takoe je pripremljena dokumentacija za
eksproprijaciju zemljita, ime bi se obezbe-dili uslovi za dobijanje
dozvole za izgradnju, koja je predviena da pone tokom 2014. godine.
to se tie deonice gasovoda kroz Bugarsku, prema informacija-ma
kojima Srbijagas raspolae, sve aktivnosti se odvijaju u predvienom
roku, tako da demontiranje cevi sa sveanog otvaranja nije nikakav
znak da se proje-kat zaustavlja, niti da se neko od investitora
povlai iz ovog stratekog projekta.
Foto: FoNet
77
VREMEREME 24. april 2014.
-
Letonije, etiri kroz Belorusiju sa krako-vima prema Litvaniji i
Poljskoj, pet pre-ko Ukrajine prema Slovakoj, Rumuniji, Maarskoj i
(opet) Poljskoj. Tome treba
dodati i Severni tok, gasovod koji po dnu Severnog mora direktno
spaja Ru-siju i Nemaku, Plavi tok po dnu Crnog mora od Rusije do
Turske, kao i Juni tok
koji bi trebalo da bude izgraen. Gasovodna veza izmeu Rusije i
Ne-
make, odnosno (u to vreme) Evropske ekonomske zajednice,
uspostavljena je ranih osamdesetih na vrhuncu Hladnog rata, uprkos
gunanju Sjedinjenih Ame-rikih Drava i uprkos poetku eksploa-tacije
na e i gasa u Severnom moru: pro-sto, ruski gas je je iniji od onog
severno-morskog, a pozamana infrastruktura za transport bila je
nadohvat ruke. Od tada pa do sad, udeo ruskog gasa u ukupnoj
evropskoj potronji se uestostruio, a u Nemakoj udesetostruio.
Severni tok je gasovod postavljen po dnu Baltikog mora koji
direktno pove-zuje izvorite u Rusiji sa potroaima u Evropskoj
uniji: izgradnja/postavljanje prve cevi po dnu Baltikog mora
naj-dueg do sada podmorskog gasovoda zapoeta je aprila 2010.
godine, prva cev je bila operativna ve u novembru slede-e godine,
dok je kroz drugu cev gas po-tekao ve oktobra 2012. godine. Ukupan
kapacitet ovog gasovoda je 55 milijardi prirodnih kubnih metara
gasa godinje, a ukrajinski udeo u tranzitu ruskog gasa opao je sa
50 na 30 odsto.
ucenom na ucenuInicijal za izgradnju Severnog toka je
nepredvidljivost/nesigurnost transpor-ta gasa preko teritorije
Ukrajine. Naime, Ukrajina je veliki potroa ruskog gasa, ali ne ba i
kadra da ga plati po trinim cenama, ta god se pod tim pojmom
po-drazumevalo. Po ugledu na Poljsku, pre-ko ije teritorije je
transportovano vie od polovine ukupnog izvoza ruskog gasa prema
zapadnoj Evropi i koja je u vreme dok je bila u predvorju Evropske
unije ko-ristei taj ucenjivaki potencijal ishodo-vala povlaenu cenu
za sebe, Ukrajina je ve dva puta uinila isto i uspela: sve do ove
poslednje razdrube, plaala je ruski gas za treinu je inije nego
recimo Srbi-ja, dok je cena gasa sad za etvrtinu vea od one koja se
nama zaraunava.
tavie, Gasprom zahteva od Ukraji-ne da isplati sva zaostala
dugovanja ili, ako to ne moe ili nee da uini, svaka sledea isporuka
morae da se plati una-pred. Predsednik Rusije Vladimir Putin je
pozvao evropske prijatelje da preuz-mu svoj deo odgovornosti za
stabilnost snabdevanja: Rusija e gas da isporuuje
Cena energetske (ne)zavisnostiAmerika je spremna da izvozi
prirodni gas u koliinama koje su neophodne za svakodnevne potrebe
Evrope, rekao je posle samita sadeu predsednik Barak Obama. Istina,
primenom frakinga (ekoloki sumnjive tehnologije kojom se vo-dom pod
velikim pritiskom izbija prirodni gas iz gasnih kriljaca na velikim
du-binama) Sjedinjene Amerike Drave ve neku godinu zaredom
podmiruju sop-stvene potrebe. tavie, pretie i za izvoz, jedino to
nema gde da se izveze: Ka-nada i Meksiko, do kojih se moe kopnenim
putem, takoe proizvode dovoljno gasa za svoje potrebe, te od tog
izvoznog posla nema nita. Druga je mogunost da se taj gas proda
prekoatlantskim saveznicima Evropi, e da bi smanjila svoju
energetsku zavisnost od Rusije. Nije od nekog znaaja to je taj gas
ve na izvo-ru etiri puta skuplji od onog ruskog, nije od znaaja ni
to odgovarajua infra-struktura postrojenja za kondenzaciju gasa, za
pretakanje i tankere, kao i sami tankeri tek treba da se izgradi,
jer ta je to na spram energetske nezavisnosti.
Kontrola mogue teteRusija nee smanjivati trgovinske odnose sa
Evropskom unijom, ali je spremna da minimizira gubitke saradnjom sa
drugim tritima, rekao je predsednik vla-de Ruske Federacije Dmitrij
Medvedev u obraanju poslanicima Dume. Geo-grafski poloaj Rusije i
njene istorijske veze daju jedinstvene mogunosti da sa-rauje kako
sa Zapadom tako i sa Istokom.
Evropska unija je znaajan trgovinski partner i Rusija nee
inicirati smanjenje ekonomskih odnosa, ali ako nai zapadni partneri
ipak naprave takvu greku, siguran sam da e nam intenzivan rad na
drugim tritima omoguiti da mini-malizujemo gubitke, a mogue da emo
ostvariti i dobit.
U reavanju takvih zadataka, kao to je razvoj teritorije Dalekog
istoka, dostiza-nje odrivog privrednog rasta tih regiona, Rusija
mora aktivno da koristi isku-stvo i potencijal zemalja Azijsko-paci
kog regiona, da mnogo brim tempom razvija trgovinsko-ekonomsku i
investicionu saradnju sa Kinom, Indijom i dru-gim zemljama briks-a,
zakljuio je Medvedev.
Foto: Reuters
88
24. april 2014. VREMEREME
-
kako je dogovoreno, ali kako vie nema uticaja na Ukrajinu i nove
vlasti koje su ponitile sve dosadanje dogovore, za nji-hove
postupke neka odgovara onaj ko je majdanski prevrat sponzorisao.
Ukrat-ko: gas koji Ukrajina preuzima mora da bude plaen, ko god bio
platilac, inae gas tuda vie nee tei. Takoe, ako neko po-milja na
uvoenje sankcija na gasni bi-znis, nema problema Kina je
zaintere-sovana za ruski gas.
Onaj zahtev da eu sa preuzimanjem odgovornosti za transport gasa
preko Ukrajine prihvaen je bez velike galame: gas prema Evropi
preko ukrajinske teri-torije sad tee kroz tri cevi, a kroz etvrtu
se vraa u Ukrajinu. Za taj aranman, jer gas (ipak) mora da bude
plaen, eu je odo-brila Ukrajini zajam od milijardu evra.
kao, sve u reduEvropski komesar za energetiku Gin-
ter Etinger je potvrdio da postoji rizik da Rusija zbog
neplaenih rauna smanji is-poruke gasa Ukrajini, koja je vana
tran-zitna zemlja, ali je istakao da postoji sa-glasnost da sektor
gasa ne bude priori-tet u moguim ekonomskim sankcijama bilo s
evropske, bilo s ruske strane uz dodatak da je eu spremna da
razgovara sa Rusijom o uvozu gasa, to podrazume-va i razgovor o
cenama.
Ova spremnost da i o ceni gasa moe da se razgovara je vrlo vaan
momenat. Mnogi ovdanji ruso li su tu izjavu pri-mili kao trijumf
bratske Rusije, mada moe da bude i suprotno: Kina, naime, jeste
zainteresovana za uvoz gasa iz Ru-sije i lako moe da proguta dobar
deo is-poruka namenjenih Evropi, ali nije spre-mna da ga plati
koliko ga Evropljani pla-aju, nego, recimo, upola manje, oko 140
dolara za hiljadu kubika, za koliko dobi-ja gas iz Turkmenistana.
Tako, sankcija (za sad) nee biti, ali i to ima svoju cenu o kojoj
moe da se razgovara.
kao da ba i nijeEvropski parlament pozvao je vla-
sti Evropske unije da neodlono uvedu sankcije ruskim energetskim
kompani-jama i prekinu izgradnju gasovoda Ju-ni tok: predloeno je
ak i da se revidira-ju, pa i da se stave van snage svi sporazu-mi
sa Rusijom, da svaka aktivnost oko iz-gradnje Junog toka bude
suspendovana:
ep poziva da se usvoje mere protiv ru-skih kompanija, izmeu
ostalog u ener-getskom sektoru, kao i ruskih investicija i aktiva u
eu, na reviziju svih sporazuma sa Rusijom radi njihove mogue
suspen-zije, navodi se u rezoluciji.
Savetnica za tampu evropskog kome-sara za energetiku Sabine
Berger izjavi-la je kako eu izgradnju Junog toka ne vidi kao
prioritet, da e se oko organiza-cije i pregovaranja o Junom toku
sva-kako imati u vidu opti kontekst odno-sa izmeu Rusije i eu, te
da e u prego-vorima Evropska komisija zastupati est drava Maarsku,
Bugarsku, Hrvatsku, Sloveniju, Austriju i Grku, usput i Srbiju.
Juni tok je, u stvari, glavni ulog u ovoj partiji: da je kojim
sluajem do sad izgraen kako je prvobitno bilo dogovo-reno, tranzit
ruskog gasa preko Ukrajine sveo bi sa na simboline koliine, ime bi
Ukrajina izgubila na stratekom zna-aju, a Rusija pokupila njur: sa
strane
sigurnosti snabdevanja Evropa bi bila na-mirena za sledeih
tridesetak godina to bi, takoe, Rusiji na isti period obezbedi-lo
sigurno trite i svi sreni. Svi osim prekoatlantskog partnera
Amerike, kojoj bi izgradnjom Junog toka i mar-ginalizacijom
Ukrajine iz ruku bio izvu-en znaajan koni.
Jo u vreme kad je Juni tok bio u naja-vi, Stejt department je
insistirao na kon-kurentskom projektu gasovodu Nabu-ko, kojim bi
Evropa dodatno diversi ko-vala snabdevanje gasom, a Rusiji
podse-kla krila. Projekat je neslavno propao, jer ispostavilo se da
za njega nema dovoljno raspoloivog gasa. Sad je u igri novi
pro-jekat Juni koridor, u karte ucrtan kao Beli tok, koji bi kao i
onaj Juni bio po-loen po dnu Crnog mora od Gruzije do Bugarske i
Rumunije, a kojim bi bio tran-sportovan gas iz Azerbejdana,
Uzbeki-stana i Turkmenistana.
ZORAN MAJDIN
Foto: Dnevnik NS
Foto: Vreme
99
VREMEREME 24. april 2014.
-
Kon ikti u podeljenoj Ukrajini bude seanja na smutna vremena
od kojih je prolo itavo stolee, kada je vailo da treba biti
bele dok ne pocrvene, biti crvene dok ne pobele...
Ruska istorijska itanka ukrajinske krize
Duhovi atamana u
SVI POGLEDI UPRTI U MOSKVU: Proruski demonstrant u Donjeckufoto:
AP Photo
1010
24. april 2014. VREMEREME
-
U enevi su 17. aprila, nakon se-dam sati pregovora, ef ruske
diplomatije Sergej Lavrov, dr-avni sekretar sad Don Keri, e ca
diplomatije eu Ketrin Eton i ef diplomatije Ukrajine Andrej
Deica
usaglasili tekst izjave o merama koje tre-ba hitno preduzeti
radi deeskalacije na-petosti u Ukrajini.
Oni pozivaju da se razoruaju nezako-nite oruane formacije, da se
sva zauzeta zdanja u svim gradovima Ukrajine vrate
zakonitim vlasnicima, da se oslobode tr-govi i ulice i da se
sprovede amnestija za sve uesnike protesta, osim za one koji su
poinili najtea krivina dela. U Moskvi i u Donjecku i Lugansku su
posle toga po-navljali da to znai da Kijev treba da ra-zorua Desni
sektor, a u Kijevu da Rusi-ja treba da povue svoje agente sa istoka
Ukrajine. Predstavnici jugoistoka Ukra-jine nisu mogli da
prisustvuju susretu u enevi, ali je Moskva tamo izloila doku-mente
predsednitva Partije regiona, Lu-ganskog oblasnog sovjeta, i
novoformira-nog pokreta Jugoistok Ukrajine.
Kijev je u praksi zaustavio vojnu akci-ju na istoku Ukrajine
zbog raspada tamo poslatih jedinica, a na reima zbog Uskr-sa koji
slavi 6,5 miliona pripadnika Ukra-jinske pravoslavne crkve
(Moskovskog patrijarhata), etiri miliona pravoslavaca Ukrajinske
pravoslavne crkve (Kijevskog patrijarhata), etiri miliona unijata
Ukra-jinske greko-katolike crkve, 600.000 pri-padnika Rimske
katolike crkve, 250.000 pripadnika Autokefalne ukrajinske cr-kve,
500.000 protestanata...
Puka, meutim, za boga ne zna, pa je u Slavjansku, oko 3.30 u
uskrnje jutro 20. aprila, izbio sukob pripadnika Desnog sektora i
branilaca Slavjanska u kome je stradalo izmeu troje i estoro
ljudi.
Kijev je inae povukao nekoliko pote-za po enevskom receptu, koji
trai da odmah pone iroki nacionalni dijalog o ustavotvornom procesu
u Ukrajini, koji treba da bude inkluzivan i podsticajan, da
obezbedi prava svih regiona, svih etni-kih grupa, svih jezikih
manjina.
Ukrajinska vlada je 17. aprila podnela Vrhovnoj radi dokument O
organizaci-ji sprovoenja izmene Ustava Ukrajine o decentralizaciji
dravne vlasti, za koju premijer Arsenij Jacenjuk obeava da e biti
sprovedena do 1. oktobra. I tokom po-litike krize 2004. kao odgovor
na tada-nju Narandastu revoluciju Partija regi-ona je predlagala
federalizaciju Ukraji-ne. Predlagala je da devet oblasti
(lugan-ska, donjecka, harkovska, dnjepropetrov-ska, zaporoka,
hersonska, nikolajevska,
Divljem polju1111
VREMEREME 24. april 2014.
-
odeska, eventualno i sumska, kao i Au-tonomna Republika Krim)
formiraju po-sebnu autonomnu republiku u sastavu Ukrajine sa
seditem u Harkovu. Kijev to nije prihvatio.
Na indirektan nain ta ideja je obnov-ljena dok je Janukovi jo
bio u Ukrajini. U Harkovu je 22. februara 2014. na skupu deputata
svih nivoa upravo tih regiona izglasana rezoluciju o tome da
lokalni so-vjeti preuzimanju odgovornosti za svoje oblasti, ali su
se deputati brzo razbeali. Nova vlast u Kijevu je posle smenjivala
gubernatore na istoku, a neke od njih i hapsila, pa putala. U svim
pomenutim oblastima nedeljama su beleene akcije nevelikih grupa
demonstranata, esto naoruanih, to je mirisalo na pobunu. Guei se u
retorici ratnog stanja, Kijev ih je nazivao separatistima.
U predsednikom programu kandida-ta Partije regiona Mihaila
Dobkina ne po-minje se federalizacija Ukrajine, ve samo proirenje
budetskih ovlaenja za regi-one, ali se konkretno pominje da
ukra-jinska vojska i spoljni poslovi treba da budu nansirani iz
centralnog budeta.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova je i ranije pominjalo
federalizaciju Ukraji-ne kao jedan od koraka ka reenju krize, ali
to sada ruska strana ne pominje di-rektno. Putin je moda
telefonirao no-siocima projekta za otcepljenje u isto-noj Ukrajini
kada je rekao da su oni da-nas graani Ukrajine, da treba da budu
ravnopravni graani svoje zemlje, a da Rusija to sa strane moe samo
da podr-ava i prati...
novaja rusPraktino u toku enevskih pregovo-
ra predsednik Rusije Vladimir Putin je u intervjuu s tv
gledaocima u emisiji Pra-maja linija 17. aprila, ipak otvorio rusku
istorijsku itanku i stavio istorijski teg na tas ukrajinskih
federalista: To je No-vorusija, reeno terminologijom carske Rusije.
Harkov, Lugansk, Donjeck, Her-son, Nikolajev, Odesa nisu ulazili u
sastav Ukrajine u carska vremena. Njih je (Ukra-jini) predala
dvadesetih godina sovjetska vlada. Zato su oni to uinili? Bog
zna...
U sovjetsko vreme termini Novorosij-skij kraj, Nova Rusija,
Novorosija, Novaja Rus zvanino nisu korieni, ve je kori-en pojam
Juna Ukrajina, ili Prierno-morje. Nova Rusija je u irem smislu
teri-torija na severnoj obali Crnog mora, koja je pripojena ruskoj
carevini kao rezultat rusko-turskih ratova 17681774.
Zemlja u junom i jugoistonom delu dananje Ukrajine u drugoj
polovini 17. veka bila je retko naseljena stepa koju su nazivali
Dikoe polje (Divlje polje) i atamantina (hetmantina). Kozaci (oni
koji su registrovani) su u poljsko-litvan-skoj kraljevini imali
poseban status, ali su, udrueni s neregistrovanim zapro-kim
kozacima, povremeno dopirali i do Lavova i krvavo ratovali s
Poljacima, to znamo po romanu Taras Buljba, velikog ruskog pisca
Nikolaja Gogolja, Ukrajin-ca koji je pisao na ruskom.
U drugoj polovini 17. veka kozaci na levoj obali Dnjepra su
priznali vlast ru-skog cara.
Prema obalama te reke u aktuelnoj kri-zi Ukrajina se
kolokvijalno deli na pro-moskovsku levovoberenaju, i prokijev-sku
desnoberenaju. Levoberenaja je preteno ruskojezina, mada lingvisti
kau da nema jasne dijalektoloke gra-nice izmeu ruskog i ukrajinskog
jezika koji se meusobno stapaju i prelivaju.
Ruska manjina u Ukrajini (oko sedam miliona posle otcepljenja
Krima) ivi uglavnom na jugoistoku, najvie u Do-njeckoj oblasti
(1.844.400) Luganskoj obla-sti (991.000), Harkovskoj oblasti
(724.000), Dnepropetrovskoj oblasti (627.000), Ode-skoj oblasti
(508.000)... Ni u jednoj od tih oblasti nema natpolovine ruske
veine. Na Krimu, koji se otcepio, ima tamo ivi 1.180.000 Rusa.
Krim je Novorosiji prikljuen 1783. tako to je Katarina ii
priznala autono-miju Krimskog Hanata, to e Putin, da bi
IGRE OKO KRIMA: Katarina II i knez Potemkin
ZAPOROKI KOZACI: Slika Ilje Rjepina 18801891.
1212
24. april 2014. VREMEREME
-
umirio prema ruskom referendumu ne-raspoloeni krimski Medlis,
pomenuti 21. aprila prilikom potpisivanja ukaza o rehabilitaciji
krimskih Tatara (vidi okvir).
Ovladavanje Novom Rusijom je spro-voeno pod vostvom kneza
Potemkina, kome je Katarina ii dala gotovo neogra-niene moi, koji
je imao zvanje kneza od Tauride i koji oito nije samo pravio
po-temkinovka sela. Oko malih tvrava (a-naca) su kasnije nastajali
gradovi: Her-son, Jekaterinoslavsk...
U Novorosiju su doseljavani Rusi, Nemci, Srbi, Bugari, Jermeni,
Grci, a ta-koe i jevrejski kolonisti. Da je ta orba dosoljavana i
zrnom nae soli svedoe hronike o tadanjim vojnim autonomi-jama
Novaja Serbija i Slavjanoserbija u sadanjoj Luganskoj oblasti, o
pukovima pod komandom Ivana Horvata, Ivana e-via, Preradovia (Des
Preradovi) pa i o dolasku nekog majora Ivana Albaneza jo 1723. u
tvravu Tor (sadanji Slavjansk u kome se puca na Uskrs).
Kolonizacija novih krajeva stvorila je meoviti sastav
stanovnitva: Ukrajinci su inili veinu posebno u ruralnim delo-vima
tadanje zapadne Novorosije, Rusi u gradovima irom istonog dela
Novo-rosije; Jevreji su do pogroma bili uglav-nom u gradovima;
Bugari u okrugu Ber-ansk i junoj Besarabiji; Grci (potomci
imigranata s Krima ) u selima Mariupolj-skog okruga. Nemci su inili
gotovo e-tvrtinu stanovnitva okruga Perekop. To je onaj deo gde
Krim dodiruje kontinen-talni deo Ukrajine i gde su voene esto-ke
bitke tokom Krimskog rata 18531856, koji Englezi pamte po traginom
juriu lake konjice, a Rusi po porazu. Tu je vo-ena i estoka
odluujua bitka za Krim belih i crvenih na kraju Graanskog rata.
smutno vreme revolucijeNovorosija je ula u sastav Ukrajine
u smutno vreme Oktobarske revolucije i Graanskog rata 19171922.
Putin kae bogzna zato. Bog je moda u toj guvi bio i izgubio
raunicu, ali izgleda da su boljevici bili voeni diktatom okolnosti
i klasnih razloga.
Posle svrgavanja cara Nikolaja ii, Ukra-jina je dobila
autonomiju za vreme pri-vremene vlade Aleksandra Fjodorovia
Kerenskog. Centralna rada Ukrajine (prvi ukrajinski parlament) je u
novembru 1917.
proglasila Ukrajinsku Narodnu Repu-bliku, a 25. januara 1918.
samostalnost i otcepljenje.
Zapravo, u to vreme formirane su dve Ukrajine. Od sredine 1917.
poeo je da se formira sistem sovjeta pod kontrolom boljevika, koji
posle neuspenog poku-aja u Kijevu sazivaju Prvi sveukrajin-ski
kongres sovjeta 24-25. decembra 1917. u Harkovu, i proglaavaju
Ukrajinsku
Socijalistiku Sovjetsku Republiku tada u federalnim odnosima sa
sovjet-skom Rusijom. Sukobljavaju se dva cen-tra vlasti u Ukrajini,
onaj moskovitski iz Harkova, pod kontrolom boljevika, i onaj iz
Kijeva.
Hetman Pavel Skoropadski je doao na vlast u Kijevu dravnim
udarom 29. apri-la 1918. i vladao Ukrajinom kao nema-kim
protektoratom. Skoropadski je inae
Jo jedna rehabilitacija krimskih TataraRuski predsednik Vladimir
Putin je u ponedeljak, 21. aprila 2014, potpisao dekret O merama za
rehabi-litaciju jermenskog, bugarskog, grkog, tatarsko-rimskog i
nemakog naroda i o merama dravne po-drke njihovog oiv-ljavanja i
razvoja. Po-menuo je i ukaz Kata-rine ii po kome su krimskim
Tatarima priznati status i prava graana ruske im-perije, a uvaena
je i njihova religija.
Iseljenje krimskih Tatara sa krimskog poluostrva sovjetske
vlasti su izvrile na-kon dobijene bitke za Sevastoplj i osloboenja
Krima od nacistike vojske18-20. maja 1944. S pismenim predlogom o
deportaciji Staljinu se 10. maja 1944. obratio ef policije
Lavrentij Pavlovi Berija, obrazloivi je podmuklim postupanjem
krimskih Tatara protiv sovjetskog naroda, odnosno ueem 13 do 20
hiljada Tatara u nacistikim jedinicama i nepoeljnou daljeg smetaja
krimskih Ta-tara blizu granice Sovjetskog Saveza. Operacija je
poela u zoru 18. maja, a do 16 sati 20. maja deportovano 180.014
ljudi. Prema konanim podacima, iz Krima je deportovano 191.014
krimskih Tatara (vie od 47.000 porodica).
Oko 37.000 porodica (151.083) krimskih Tatara je odvedeno u
Uzbekistan: naj-brojnije kolonije raseljenih su formirane u Takentu
(oko 56.000 ljudi), Samar-kandu (oko 32.000 ljudi ), u Andianskoj
oblasti (19.000 ljudi ) i Ferganskoj obla-sti u Uzbekistanu (16.000
ljudi ). Deportovani su i u Sverdlovski region na Uralu (tadanji
Molotovsk, sadanji Permski kraj) i drugde.
Uz to, do juna 1944. s Krima i Kavkaza deportovano je jo oko
66.000 ljudi.
Do 1956. krimski Tatari su u Uzbekistanu, Kazahstanu i
Tadikistanu bili u de-portirci, a zatim im je taj status ukinut,
ali nisu mogli da se vrate kui. Tokom Hruovljevog procesa
destaljinizacije Uredbom Vrhovnog sovjeta sssr od 5. sep-tembra
1967, Tatarima su formalno vraena ustavna prava, ali zbog tekog
dobi-janja unutranjeg pasoa mali broj njih je bio u stanju da se
vrati.
Godine 1989. Vrhovni Sovjet sssr proglasio je nelegalnom
deportaciju Tatara iz 1944, a u maju 1990, usvojen je koncept
dravnog programa i poeo je njihov masovniji povratak na Krim, gde
ih sada ivi oko 260.000, ali im nije u potpuno-sti vraena
imovina.
1313
VREMEREME 24. april 2014.
-
od 22. januara do 2. jula 1917. komandovao 34. korpusom ruske
carske armije u ko-joj je u tom periodu, radi jaanja borbe-ne
motivacije, sprovoena sistematina ukrajinizacija jedinica. Kad je
dao ostav-ku u ruskoj armiji krajem 1917, stao je na elo milicijske
jedinice koja se naziva: Dobrovoljno kazaestvo, koju je formi-rala
kijevska vrhovna rada. S tog mesta on e dravnim udarom postati
Njego-va Svetlost Jasnovelmonij Pan Hetman Vsej Ukrajini.
Obrti tog doma se plastino prela-maju u biografiji pisca po ijoj
Beloj gardi, koju je Staljin gledao etrnaest puta, italac moda
razume te dogaaje.
U februaru 1919. Mihail Bulga-kov je bio mobilisan kao vojni
lekar Ukrajinske Narodne Republi-ke, potom u orua-ne snage Juga
Ru-sije (beli), bio je le-kar 3. terskog ko-zakog puka, pa je bio
lekar Crve-nog krsta, pa je po-novo lekar kod be-lih u Oruanim
sna-gama Juga Rusije s ko-jima dolazi do Severnog Kavkaza, da bi u
vreme od-stupanja bele Dobrovoljake ar-mije poetkom 1920. oboleo od
tifusa...
Nakon nemake kapitulacije u kijev-skoj Ukrajini izbija ustanak
pod ruko-vodstvom Sjemena Petljure, koji od fe-bruara 1919. dri svu
vlast u Ukrajinskoj
Narodnoj Republici. Kada se raspala Au-strougarska (1918), u
Galiciji je proglae-na Zapadnoukrajinska Narodna Repu-blika, koja
se u januaru 1919. ujedinjuje sa Ukrajinskom Narodnom Republikom.
Formiravi ukrajinsku nacionalnu vojsku Petljura uspeva da sklopi
vojni savez sa Poljskom.
Nakon poljsko-sovjetskog rata vei deo Ukrajine dolazi pod
kontrolu sovjetske vlasti, koja u Ukrajini formira Sovjetsku
Socijalistiku Republiku. Zapadna Ukra-jina je tada pripala
Poljskoj, Bukovina i Besarabija Rumuniji, a Zakarpatje je pripojeno
ehoslovakoj.
Petljura emigrira u Poljsku, pa bei u
Maarsku, pa u Austriju, pa u vajcarsku, pa 1924. u Fran-
cusku, gde ga 25. maja 1926. ubija anarhista
varcbard, lini po-znanik ukrajinskog anarhiste iz doba
Oktobarske revolu-cije Nestora Mah-noa, zvanog Batko Mahno.
batko mahno, donbaska i
odeska republikaNekima je Batko Mahno po-
znat po izreci Biti bele dok ne pocr-vene, biti crvene dok ne
pobele... Trocki ga je dva puta stavljao van zakona, ali mu je i
dodelio orden crvene zastave pod red-nim brojem etiri, kad je
osujetio prodor belih prema Moskvi. Mahno se borio
protiv belog generala Denikina kod Ma-riupolja sa 50.000
vojnika, a onda je rato-vao s boljevicima. Posle izgubljenih
bi-taka od Crvene armije Mahno je 28. av-gusta 1921. s odredom od
78 ljudi preao granicu Rumunije, ranjen sa 12 puanih metaka,
kontuzovan i prebijene noge. Va-dili su ga anarhistiki advokati iz
zatvo-ra u raznim zemljama.
Nestor Mahno umro je u Parizu 1934. od tuberkuloze i
alkoholizma. Sahra-njen je na groblju Perlaez, kau u zidu u kome su
sahranjeni pariski komunari. U toku panskog graanskog rata jedna
anarhistika jedinica je nazvana njego-vim imenom.
Zapravo je i u leveoberenoj Ukrajini bilo komplikovano kao i u
onoj kijevskoj. Donecko-krivoroka Sovjetska Republi-ka, (nazivana i
Donjecka Federacija, Don-krivbas, Krivdonbas, a takoe i Donbas, to
se zadralo i do danas). Bila je u sasta-vu rsfsr i trajala je od
12. februara 1918. do 17. februara 1919. Formirana je u Har-kovu na
klasnoj, ekonomskoj, a ne na na-cionalnoj osnovi. Suprotstavljala
se ki-jevskoj Ukrajinskoj Narodnoj Republici (unr), koju je
smatrala buroaskom. Kad je 9. februara 1918. unr iz Kijeva
potpisala separatni mir, nemako-austrijska vojska je na molbu
Kijeva do maja 1918. zaposela i Donjecki i Krivoroki basen.
Suprotstav-lja im se Crvena armija Donbasa koja je odstupila.
Rukovodstvo Donjecko-krivo-roke Sovjetske Republike je prelo u
Lu-gansk, zatim se 28. aprila 1918. evakuie na Don u Rusiji, kao
neki danas. U sovjetsko nemakom Brest-listovskom sporazumu
AVETI PROLOSTI: Bitka za Sevastopolj, Nestor Mahno, Nikolaj
Gogolj
l Bulga-kao e
o-nog
d
Maarva
c
dode
N ki
1414
24. april 2014. VREMEREME
-
od 3. marta 1918. Donbas se tretira kao privremeno okupirana
teritorija.
U Odeskoj Sovjetskoj Republici, koja trajala kratko (od 18.
januara do 13. mar-ta 1918) i zahvatala i Herson i deo Besa-rabije
dominirali su socijal-revoluciona-ri, tzv. eseri, zapravo
anarhisti. Poelo je ustankom pod rukovodstvom revolucio-narnog
komiteta petnaestorice, zauzima-njem taba okruga, eleznike stanice,
te-lefonske centrale i objavljivanjem preko telegrafa, tadanjeg
interneta, da je usta-novljena sovjetska vlast. Eseri u Odesi su
ratovali s junkerima i s trupama kijevske Ukrajine, a priznali su
vlast Sovnarkoma Petrograda i sovjetsku vlast u Harkovu.
Na njihovu stranu su stali mornari s bro-dova Crnomorske ote.
Posle bitke for-mirali su na krstarici Almaz Morski voj-ni
tribunal. Uhapene o cire su na palu-bi polivali vodom dok na
njihovom telu ne pone da se hvata kora leda, a onda ih bacali u
more. Hronike kau da je tako u Odesi bilo ubijeno oko 400 o cira, a
da je u vreme te republike u Odesi ubijeno oko 2000 ljudi. Zbog
toga, a i zbog haotine ekspropijacije, austrijsko-nemaka voj-ska je
zauzela Odesu praktino bez boja.
Kad su u novembru 1918. Centralne sile kapitulirale, u Donbasu
se posle odlaska nemake vojske ne uspostavlja sovjetska vlast poto
su region zauzele belogardij-ske oruane snage Juga Rusije. Crvena
armija je zauzela Donbas tek poetkom 1920. i tamo je po naredbi
Lenjina formi-rana Donjecka gubernija u okviru sovjet-ske Ruske
Federacije, ali je ubrzo, korak po korak, prebaena u sastav
Ukrajinske
ssr. Mada su boljevici deklarativno uva-avali prava potlaenih
naroda na jezik i samoopredeljenje, unutranje granice sssr su tada
prvenstveno crtane na osno-vu politikih, vojnih, ekonomskih,
zapra-vo klasnih interesa.
I dravna razgranienja su na kraju Pr-vog svetskog rata esto
rezultirala sani-tarnim kordonima i baferima. Sovjet-ska vlast je,
na primer, 1920. privremeno formirala bafer Dalekoistonu
Republi-ku, koju je iz stratekih razloga odrala van sssr do 1924, o
emu poneto znamo iz Pasternakovog Doktora ivaga.
Tokom sovjetsko-poljskog rata (28. fe-bruar 1919 18. mart 1921)
na tlu zapad-
ne Ukrajine sovjetima se moglo initi da su se granice Poljske
pribliile Dnjepru, a da je poljska ljahta merkala Ukrajinu, pa su
dodavanjem istorijskoj (Zborov-skoj) Ukrajini Donbasa i Novorosije
na-stojali da ojaaju Ukrajinu tako da je ne moe oglodati Poljska,
ta poslednja saba-ka Antanti, kako su govorili. Putin e u aktualnoj
krizi optuivati Hruova da je Ukrajini dao Krim kao kompenzaciju za
greke tokom poljskog rata i velike gla-di tridesetih.
Naravno nastojali su i da pojaaju kla-sni element dodavanjem
radnikih, ah-tojroskih masa Donbasa buroaskoj Ukrajini. Posle sloma
belih i propalih anglo-francuskih intervencija, ni u Ukra-jini od
buroazije nije ostalo ni b.
stjepan banderaHetman Skoropadski je pobegao s
Nemcima. Poginue u Drugom svet-
skom ratu pri saveznikom bombardo-vanju Regensburga. Nije podrao
Hitle-ra. To e uiniti jedan drugi junak nekih od sadanjih
ukrajinskih nacionalista, Stjepan Bandera. On je delovao u
Ga-liciji koja je tada pripala Poljskoj, i od 1935. do 1936. godine
protiv njega je vo-en sudski proces zbog organizovanja ubistva
ministra unutranjih poslova Poljske Bronislava Perackog. Sa jo
je-danaest drugova Bandera je osuen na smrt, ali mu je kasnije
kazna zamenje-na doivotnom robijom. Iz zatvora izla-zi nakon nemake
i sovjetske okupaci-je Poljske 1939. Nikita Hruov u svo-jim
memoarima ali to je Bandera pu-ten bez detaljne provere. Greku tek
1959. ispravlja nkvd koji ubija Banderu u Minhenu.
Nacionalistike oruane frakcije (oun, oun-A i oun-B) delovale su
i na teritori-ji sssr. Jednu je predvodio Stepan Ban-dera. Nakon
nemakog napada na sssr 30. juna 1941. godine u Lavovu, pripad-nici
oun-a sazivaju Radu (Parlament) i proglaavaju obnovu ukrajinske
neza-visne drave. Poto su to uinili bez kon-sultacija sa Nemcima,
gestapo je neke od ukrajinskih voa streljao odmah. Od Stjepana
Bandere Nemci su traili da sazove novu Radu i poniti tu
dekla-raciju o stvaranju drave, a kad je on to odbio, odveden je u
koncentracioni logor Zaksenhauzen.
Ukrajinska oun je u tom ratnom karu-selu i saraivala i ratovala
sa Nemcima, pa sa poljskom Armijom Krajova, i narav-no sa
crvenoarmejskim partizanima. Po-sle kapitulacije Nemake, oito uz
pomo zapadnih slubi, ak do 1956. godine nje-ni pripadnici
organizuju gerilske akcije u Galiciji, koja je sada vraena
Ukrajini. Neke od aktera tih dogaaja naranda-ste kijevske vlasti su
rehabilitovale, to je odjekivalo veoma negativno u Donba-su, i
stvaralo pretekst za aktuelne obra-une batinama i pukaranja izmeu
se-paratista i banderovaca.
Od tih nekih dogaaja je prolo sko-ro jedno stolee, od drugih
sedam stole-a, ali se Ukrajina ponovo preivljavajui svoje unutranje
regionalne, ekonomske i jezike protivrenosti, bori sa duhovima
bivih atamana u Divljem polju.
MILAN MILOEVI
Dokumentacioni centar Vremena
A TA SAD: Proruski civili blokiraju borbeno vozilo ukrajinske
vojske kod Krematorskafoto: AP Photo
1515
VREMEREME 24. april 2014.
-
1616
24. april 2014. VREMEREME
Nakon prve reije Jovana iri-lova, pozorini kritiar Mu-harem
Pervi je, kau, pro-komentarisao kako je kraj-nje vrijeme da irilov
ve jednom odlui ime e se baviti u ivotu. Sreom, ni po-sle est
decenija uspjenog bavljenja rei-jom, dramaturgijom, lmom,
pozoritem, pisanjem, etimologijom i crtanjem, Jova-nu irilovu ne
pada na pamet da donosi takvu vrstu konanih odluka. Naprotiv:
nastavlja da radi sve ono to je radio i do sada. U tome ga, tvrdi,
ne moe nita ome-sti; najmanje hirurka intervencija koju je imao
sredinom januara ove godine.
Nedavno sam operisan, izvaena mi je titna lezda. Nije bolelo,
ne... Kada sam se probudio iz anestezije, video sam da na vratu vie
nema one rune izrasline. I, bio sam zadovoljan, kae Jovan irilov.
Inae, moji dobri prijatelji, lekari, veliki strunjaci, oduvek su
sanjali o tome da me operiu.
VREME: Zato?JOVAN IRILOV: Moda su na taj
nain eleli da mi pokau naklonost i prijateljstvo.
Kako vi pokazujete naklonost i prijateljstvo?Ako znam vie od
svojih prijatelja, pru-
am im priliku da od mene neto naue; ako hoe da se svaaju sa
mnom, prihva-tam, svaam se. Iako nisam svadljiv. e-sto kaem kako je
moja i najbolja i najgo-ra osobina to to sam tolerantan.
ta ljudi mogu da naue od vas, ta mislite?Prvo, ako uzmemo u
obzir moje godi-
ne, nesumnjivo, re je o velikom ivotnom iskustvu; dakle, neki
savet, sugestija... Sa druge strane, moji prijatelji bi, na primer,
od mene mogli da naue poneto iz obla-sti etimologije, koja je moj
veliki ivotni hobi; ili neto o pozoritu, kojim se pro-fesionalno
bavim ve est decenija. Moje prve uspomene su pozorine. Naime,
tri-desetih godina prologa veka, u Kikindi sam gledao Sokolsko
pozorite, putujui teatar koji je gostovao po vojvoanskim gradovima.
Na jednu od tih predstava od-vela me je naa sluavka. Bio sam
dete...
Koliko dijete?Tri godine, ne vie. Seam se poluobna-
enog mukarca na krstu. Oito, bila je re
o nekoj misteriji o Hristu. Inae, moji rodi-telji su veoma
voleli teatar. Naroito otac. Kada smo se preselili u Beograd, kod
nas u kui esto su odsedali glumci tog istog putujueg vojvoanskog
pozorita.
ime se bavio va otac?Bio je optinski inovnik.Kada kaete da su
vae prve uspo-mene pozorine...Zapravo, moje prvo seanje vezano
je
za ubistvo kralja Aleksandra u Marseju, 9. oktobra 1934. Imao
sam tri godine. Sedeo sam kod maminih krojaica, Maarica, se-stara
Kemper. Zvali smo ih Kemperke. Sluali smo radio-prenos kraljeve
sahra-ne. Plakao sam. Smejale su mi se, to me je veoma uvredilo.
Izgleda da nisu bile tu-ne zbog smrti svog srpskog i
jugosloven-skog kralja. U tom trenutku me je, seam se, preplavilo
nepoznato oseanje neto nalik patriotizmu koje mi je danas mno-go
manje blisko nego to je to bilo te 1934.
Mnogo godina kasnije, u Beogradu je ubijen premijer Zoran ini.
Upravo sam bio doputovao odnekud
iz inostranstva... Na aerodromu me je doekao Radmilo urovi i
rekao mi da
Intervju: Jovan irilov
Za jedan ivot sasvim je dovoljna jedna partija
Samo budale mogu da kau da su srene, tako neto i ne pomiljam
da izgovorim. Umesto toga, kaem da sam zahvalan okolnostima
i
ovom drutvu koje me je do te mere prihvatilo, pruivi mi ansu
da
radim neto to volim. Dakle, imao sam sreu, ali ne mogu da
kaem
da sam srean. Pogotovu ivei u ovakvom uasnom svetu
-
VVREMEREME 24. april 2014.
1717
foto: Aleksandar Ani
-
1818
24. april 2014. VREMEREME
je ubijen Zoran ini. Bio sam okiran.Zorana inia sam poznavao i
veo-
ma potovao. Iako se nismo esto sreta-li, bili smo na ti. Danas
se trudim da ga ne tretiram kao sveca, jer Zoran ini to svakako
nije ni bio. Ipak, siguran sam da bi Srbija mnogo drugaije
izgledala da je preiveo. Neke stvari bi ile lake. Tim pre to je
Zoran ini bio pametan, mudar, sposoban ovek koji bi, verujem, za
ovu zemlju i ovu drutvo naao neka reenja. Usput, bili smo kolege: i
Zoran ini je zavrio lozo ju.
Niste bili lan Demokratske stranke?Nisam. Sa sedamnaest godina
sam po-
stao lan skoj-a, a onda i Komunistike partije Jugoslavije. Kada
je ukinuta, od-luio sam da vie ne ulazim ni u jednu stranku.
Verovatno zbog toga to mislim da je za jedan ivot sasvim dovoljna
jed-na partija. Dodue, proteklih nekoliko go-dina sam odlazio na
sastanke Odbora za kulturu Liberalnodemokratske stranke, iako na
ovim izborima za njih nisam gla-sao. Glasao sam za Demokratsku
stranku, verujui da je njima u ovom momentu moj glas potrebniji. I
ao mi je to su tako sla-bo proli. Moda su i sami krivi; nisu bili
odluni. Aleksandra Vuia ljudi vole jer je odluan, zna ta hoe.
Mislite da zna?Pa... iskreno, ne bavim se preterano ta-
kvim ljudima. Ne udubljujem se, ne da-jem im toliko emocija,
razuma i vreme-na... Inae, u vreme Ljube Davidovia, moj otac je bio
istaknuti lan Demokrat-ske stranke u Kikindi.
Otac je znao da ste uli u skoj?
Iako su komunisti bili na vlasti, ba kao i u vreme predratne
ilegale, nije se znalo ko je lan partije, ko je u skoj-u. Ne znam
zato... Dobio sam bio i partijsku knjiicu.
Zato si mi to uinio?!, ponavljao je moj oajni otac kada je
saznao da sam se ulanio u skoj.
utao sam, nisam odgovarao. Shvatio sam da sam ga veoma povredio.
Bilo mi ga je ao. Ali, ne, nisam se pokajao to sam uao u
partiju.
Otac je, inae, bio tolerantan, staloen ovek; miran, pravi
Vojvoanin. U neku ruku, tipian malograanin... Nismo bili preterano
bliski.
Blii ste bili sa majkom?Jesam. Moja mama je bila mnogo ma-
nje konzervativna, manje patrijarhalna od oca. Dok je sa njim jo
bila u braku, za-ljubila se u drugog oveka, otila od kue i udala
se. Strepei da ne doivi sudbinu svoje majke, moje bake koja je,
zbog toga to joj roditelji nisu dozvolili da se razve-de, izvrila
samoubistvo esto sam svom buduem ouhu, doktoru Nenadu Miladi-novu,
nosio ljubavna pisma koja mu je pi-sala moja majka.
Koliko ste imali godina?Trinaest... I otac se kasnije oenio,
tako
da sam odrastao uz dvojicu oeva i dve majke. Ouh je, kaem, bio
lekar, a ma-eha, Sonja Jovanovi, bila je sveteni-ka erka.
Obrazovana ena; govorila je la-tinski i francuski. Sa njom sam
voleo da itam Molijera.
Moja mama i maeha bile su dobre pri-jateljice. Obe vanserijske
ene. Na mene su uticale vie od oeva.
Nisam vas pitala: zato ste uli u
Komunistiku partiju?Uao sam najpre u skoj, a onda i u kpj,
najvie zbog Titovog raskida sa Staljinom 1948. Pre toga je ta
partija bila dogmatska, restriktivna, staljinistika, to mi se nije
dopadalo. Posebno ne dogmatizam u kul-turi. I, naravno,
socrealizam. Kasnije se to menjalo, emu su presudno doprineli nai
predratni nadrealisti koji su krenuli pu-tem nove levice.
Pre rata, u Sokolani su mladi ljudi pravi-li zidne novine u
kojima ste mogli da pro-itate i vesti iz panije, iz graanskog rata.
Rano sam osetio simpatiju prema borbi leviara protiv Frankove
diktature. Iako mlad, razumeo sam drutvena kretanja, znao
svata.
Drugi svjetski rat ste proveli u Kikindi?Jesam. Iako je Kikinda
bila deo Nedi-
eve Srbije, u njoj su Nemci imali dale-ko veu vlast. Bili smo
vrsta nemakog protektorata.
Ne mogu da kaem da je tih godina bilo naroito veselo. Sestru
moje tetke, skojev-ku, Nemci su 1943. obesili na panevakom trgu.
Poticala je iz graanske, intelektu-alne porodice Matejia. Evo,
pokazau vam fotogra ju... To je ona, Mila Mateji. Na vealima.
Odakle vam fotogra ja?Nedelju dana pre nego to je umro, do-
neo mi ju je poznati kamerman Nenad Jo-vii. On ju je snimio. Sa
Milom Mateji je iao u panevaku gimnaziju.
E, a ovo je moj deda, mamin ujak, koji je bio gradonaelnik Vrca.
esto smo ga poseivali. Znao je da na ruak pozove sve nas,
tridesetak lanova porodice. Ovo je
' Maeha moje mame bila je Maarica iz Bea i, po svoj prilici,
imala ljubavnu epizodu sa nemakim komandantom iz Kikinde. Dva ili
tri puta je u naoj kui ugostila na ruku tog Nemca, komandanta
grada. Bio sam prisutan. Sa druge strane, moj ouh je leio i pomagao
ilegalce komuniste. Tomu Gran la, recimo... Eto, pogledajte ta vam
je ivot: jednog dana na ruku kod Nemaca, drugoga dana, po
vojvoanskim kukuruzima nosim pomo skojevcima
-
1919
VREMEREME 24. april 2014.
fotogra ja sa jedne od naih dejih zaba-va, 1937. ili 1938.
Suprugu mog dede, moju baba-ujnu, 2000. sam vodio u
Jugoslovensko dram-sko pozorite da gleda Bubu u uhu. Ima-la je sto
godina i arko elela da upozna svog Vranina Nikolu Simia. Nikola joj
se udvarao, alio se... A ovo je ta baka koja je sa trideset godina
zbog ljubavi izvrila samoubistvo. Naa Ana Karenjina. Deci je rekla
da ide da kupi jagode. Onda je oti-la na mansardu i iz dedine
lovake puke pucala sebi u grudi. Pronali su je moja mama i ujak...
Ovo je dedina kua. Vidite kako je lepa bata, to dvorite... Ovde smo
1938. proslavljali Vrbicu. Svi obueni u lepa graanska odela. I ove
batenske stolice od prua... Lepo je, jelda?
Jeste. Kao kod ehova. Ba tako. I, kada priamo o ratu... Mae-
ha moje mame bila je Maarica iz Bea i, po svoj prilici, imala
ljubavnu epizodu sa nemakim komandantom iz Kikinde. Po-red ivog
dede! Koji je, ruku na srce, bio ve-oma dosadan, miran ovek,
apotekar. Kao i moj otac, uostalom. Zato se i ne udim lju-bavnoj
avanturi maehe moje mame koja je dva ili tri puta u naoj kui
ugostila na ruku tog Nemca, komandanta grada. Bio
sam prisutan. Sa druge strane, moj ouh je leio i pomagao
ilegalce komuniste. Tomu Gran la, recimo... Eto, pogledajte ta vam
je ivot: jednog dana na ruku kod Nema-ca, drugoga dana po
vojvoanskim kuku-ruzima nosim pomo skojevcima. U sva-kom sluaju,
moda sam ba u tim ratnim danima, pod uticajem slobodoumnih ena u
svojoj porodici, postao zagovornik slo-bodne ljubavi. Sve mi je
bilo prihvatljivi-je od samoubistava zbog toga to ovek ne moe da
ode tamo kuda ga srce vodi.
Izgleda da je sudbina jedne od vaih baka, te vojvoanske Ane
Karenji-ne, jo u ranom djetinjstvu na vas ostavila veoma jak
utisak?U pravu ste. Uostalom, u mojoj porodi-
ci su ene uvek bile kudikamo zanimlji-vije. Izuzev ouha, koji je
zaista bio zani-mljiv ovek.
U koliko drava ste ivjeli, znate li?Uh, u mnogo njih. Da vidimo:
Kraljevi-
na Jugoslavija, Nedieva Srbija, fnrj, sfrj, srj, Srbija i Crna
Gora i Srbija. Mnogo, vi-dite. Iako uvek na istom mestu.
U kojoj od tih drava je bilo najljep-e ivjeti?ini mi se da su
pedesete bile najbolji
i najzanimljiviji period: vreme raskida sa
Staljinom i poetka demokratizacije Ju-goslavije. Tano je da je
1948. bilo hapenja, Golog otoka, o emu smo tih godina malo znali.
Kada je sa tim zavreno, u Jugoslavi-ji kree period pluraliteta u
kulturi; kona-no je dozvoljena alternativa. Za razliku od, recimo,
Sovjetskog Saveza. Na to su, ve sam rekao, uticali nai predratni
nadrea-listi: Koa Popovi, Marko Risti, Duan Mati, Aleksandar Vuo,
Oskar Davio...
Jednom ste rekli i da je, pored uve-ne izlobe Petra Lubarde u
Galeri-ji ulusa-a 1951, predstava Jugoslo-venskog dramskog pozorita
Anti-gona, u reiji Tomislava Tanhofera, na neki nain oznaila
prekretnicu u jugoslovenskoj kulturi. Zato?Tanhoferova Antigona
bila je prva
predstava koju sam, kao student beograd-skog Filozofskog
fakulteta, 1950. gledao u jdp-u. I to sa druge galerije. E, sada,
Anti-gona moda i nije bila toliko prevratni-ka predstava, koliko je
Marija Crnobori bila maestralna u naslovnoj ulozi. Inae,
tragetkinje su u naim pozoritima u to vreme bile veoma retke. A
Marija Crno-bori je imala emociju, stav, lepotu... Imala je sve.
Uspela je da impresionira ak i nas koji smo bili mladi
modernisti.
Kako je Marija Crnobori glumila Antigonu?Glumila ju je u
francuskom stilu: sa pre-
njenom jednostavnou i ne suvie rea-listiki. U toj jednostavnosti
se prepozna-vala uzvienost glume Marije Crnobori. Iako neverovatna
glumica, bila je manje voljena od Mire Stupice.
Zato?Pre svega, Marija Crnobori bila je
IZ PORODINOG ALBUMA JOVANA IRILOVA: Kikinda 1932, sa majkom i
Mirom Markovi udatom Bakovljev;u dvoritu kue Milana Ivakovia, dede;
sa stricem, strinom i majkom u Nikoj Banji 1935. godine; Sa majkom
i njenom prijateljicom pre drugog svetskog rata ( 1939-1940)
-
2020
24. april 2014. VREMEREME
predstavnica verbalne hrvatske kole koja je insistirala na
istoti glume i dik-cije; sa druge strane, iako je igrala i dram-ske
uloge kakva je, recimo, bila ona u Ta-lentima i oboavaocima Mira
Stupica je kao Petrunjela u predstavi Dundo Maro-je, bila
nezaboravna. Seam se da su posle gostovanja jdp-ovih Dunda Maroja i
Jego-ra Buliova u Sovjetskom Savezu druga polovina pedesetih i moje
prvo inostran-stvo u uvenom ruskom asopisu Tea-tar napisali kako
takve glumice nema od Irkutska do Kijeva. Mira Stupica je u toj
predstavi zaista bila senzacionalna. Imala je toplinu, glas,
autentinost u komediji... Scena izmeu Petrunjele i Pometa Mira
Stupica i Jozo Laureni antologijska je.
Marija Crnobori i Mira Stupica, obe sjajne glumice, imale su,
dakle, razliit stil: prva je bila hladnija i nju su oboa-vali
beogradski intelektualci. Milan Dedi-nac, recimo. Mira Stupica je
igrala toplije, sa vie emocija i kao takvu ju je svakako bilo lake
voleti nego Mariju Crnobori, tu uzdranu, lepu i hladnu tragetkinju.
Njih dve su se ceo ivot druile. Od kada su po-ele, 1948. Eto, ta
vam je glumaki vek...! Bile su najbolje prijateljice.
Zaista?Jesu, zaista. Njihovo prijateljstvo je
ogromno, iskreno. Ne, nisu bile rivalke. Moda i zbog toga to
nisu bile u istom fahu.
Blaenka Katalini je, recimo, zavidela Mariji Crnobori. Iako je i
sama bila veli-ka glumica koju su, dodue, intelektual-ci voleli za
nijansu manje od Marije Cr-nobori. Evo, setih se... Glumaki saloni
su fantastini. Mogu da vam ispriam aneg-dotu... Hoete?
Hou. Blaenka Katalini se u salonu Jugoslo-
venskog dramskog pozorita esto ljutila.
Marija Crnobori, pa ta gazi preko lee-va!, govorila je. Njena
ambicija... Nevje-rojatno...! Joj, ve je dva sata, moram i, moram
po...
Kuda, pitali su je. Pa, kod Marije Crnobori na ruak,
brecnula bi se. Tipino za glumice: rivalstvo, ali i veli-
ko prijateljstvo. Dunda Maroja je reirao Bojan Stupica?Tako je.
Ali, moja generacija moderni-
sta nije preterano volela Bojana Stupicu. Cenili smo Dunda
Maroja, to to je osno-vao jdp, ali... to je vie iao napred, to je
bio blii kiu, govorilo se.
Bojan Stupica je bio klasiar, a mi smo voleli modernije. Vie
smo, na primer, vole-li Matu Miloevia, njegov stilizovani
rea-lizam. Meutim, kako sam stariji, sve vie cenim Bojana Stupicu.
To to je radio bilo je mono, duhovito, barokno.
Kako ste doli u pozorite? Piui pozorinu kritiku. Naime, o
po-
zoritu sam najpre pisao u Studentu, a onda i u Delu. Iako je
Velibor Gligori, u to vreme upravnik u jdp-u, bio na elu a-sopisa
Savremenik, nije se ljutio na mene zbog toga to sam radio za
konkurenci-ju, za Delo.
Piite kako piete za Delo, a ne dosad-no kako piete programe za
pozorita, re-kao mi je jednom Milan Dedinac.
Sve u svemu, napisao sam, seam se, kri-tiku za predstavu
Hvalisavi vojnik.
Plaut?Da, da, Plaut... Reirao ju je Milan Dedi-
nac. Pored one Elija Fincija, bila je to naj-bolja kritika
Hvalisavog vojnika. Tako se barem govorilo.
Budui da u to vreme nije bilo drama-turgije i teatrologije,
Dedinac je Miroslava Belovia zaduio da me pozove u jdp i da
me na neki nain uputi u tajne pozorita. Prije toga ste zavrili
Filozofski fa-kultet, Grupu za lozo ju?Jesam, da... Uvek sam bio
odlian ak,
sve odline ocene. Odvratni odlika koga je sve interesovalo. Kada
sam te 1950. do-ao da vidim ta u da studiram, shvatio sam da bih,
studirajui lozo ju, nastavio da uim i ziku i hemiju i estetiku i
istori-ju umetnosti i jezike... Tako sam doneo od-luku. Predavao mi
je i Milo uri. Seam se da je znao sva imena svojih studenata.
Odakle su vai irilovi?, pitao me je ve na prvom asu.
Ali ne samo mene; sve studente. Bio je strunjak za antiku
knjievnost, pa je tako i predavao.
Jo na fakultetu poeo sam da piem za Student, za koji su tada
pisali Slobodan Seleni, Branko Peji, Nikola Miloevi... Bile su to
najslobodnije novine tog vreme-na. tampali smo jeretike. Prvi smo,
reci-mo, objavili an-Pola Sartra. Sam sam ilu-strovao taj tekst,
Sartrov scenario Meu zupanicima.
Upoznali ste an-Pola Sartra?Da, sedam godina kasnije. Dedinac
je
1960. Sartra pozvao na premijeru Zatoe-nika iz Altone. Bio sam
veoma uzbuen. Diplomirao sam na Sartru.
Na veeru smo otili u hotel Ekscelzior. Kasnije sam o tome
napisao pesmu Vee-ra sa an-Polom Sartrom. Da vam je pro-itam? Tu je
sve opisano...
Proitajte, da...Baen u svet sve samih malih stvariSivljih od
moga sivila i otpadaka plit-
kih oduevljenja Doao kao pojam, ali koji se znoji i jede
i trepe i die Uprkos bia uprkos nitavilaMenu je bio obilan:
plavi patlidani i mi-
sao o biu i bivanju
POZORINI IVOT: Beograd 18. 2. 1964. Jovan irilov sa Titom i
Jovankom Broz, posle predstave Riard III u JDP-u; Beograd 1965. Ivo
Andri, Ivo From i irilov;
-
2121
VREMEREME 24. april 2014.
Pare crvljivog sira i neke vibracije o o-veku i okolnostima
A na kraju palainke na maarski na-in i moda konana misao ta je
otuenje
utao sam i kao gnom vrebao iskosa svog nekadanjeg uitelja
Za sutinske i bdenje Ali nisam mogao da mu uhvatim ni po-
gled ni osmehSve zbog onog legendarnog strabizma
i prezrenja prema osmesimaA moda me je gledao Sartr Ja to nisam
znaoSeam se da sam na kraju kada je vee-
ra sreom nepovratno prolaIzlazei uspeo da mu uputim pitanje
koje sam kovao cele te povesne veeri Vanije od svih tajnih veera
svetaQuest ce que vous pensez sur les rapportsDetre en-soi et detre
pour-soi?A taj Sartr koji sve vie stari i koji se sve
vie gojiOdgovorio mi je da tako kasno obino
ne misli nitaBez osmeha ali nenoU njegovoj prezrivoj blagosti
krila se te-
orema o venosti koja ne postoji.I, ta ste pitali Sartra?Pitao
sam ga ta misli o stvari po sebi i
o stvari za sebe, o razlici meu njima. Vi-deli ste: rekao je da
u to vreme obino ne misli nita.
Sartr se cele te noi udvarao Nadi Gre-gori, koja je bila runa
gotovo kao i on. Kasnije me je teila naa kostimogra% i-nja Mira
Glii.
Vidi kako je Milan Dedinac, koji ne vai za lepog oveka, u stvari
lep kada sedi pored an-Pola Sartra?, pitala me je aljivo.
Ovde su nekada dolazili znaajni ljudi iz celoga sveta.
Jugoslavija je bila veoma
interesantna i kao jeretika zemlja, koju su zapadni levo
orijentisani intelektualci doivljavali kao otelovljenje nove
levice.
Ko je sve ovdje dolazio?Living teatar, Dulijan Bek i Dudit
Malina, Piter Bruk, La Mama, Grotovski, Efros, Ljubimov, From,
Markuze... Svi su dolazili na bitef.
Je li i Tito dolazio kod vas u pozorite?Jeste. Naroito u
Jugoslovensko dram-
sko pozorite. Miroslav Belovi je 1963. po-stavljen za upravnika
jdp-a, ja za umet-nikog direktora. esto smo Tita poziva-
li na predstave, pored ostalog i zato to smo znali da emo tako
izai na naslov-noj strani Politike.
Volim da doem kod vas, govorio je Tito. U onom Narodnom pozoritu
je te-sno, nema ovek gde ni noge da stavi.
Povodom proslave sedamdeset godina od roenja Miroslava Krlee,
Miroslav Be-lovi i ja smo 1963. na scenu Jugosloven-skog dramskog
pozorita postavili njego-ve drame Na rubu pameti i Salomu. Tito je
doao na premijeru. Danas sam moda jedini ivi svedok koji pamti u
kakvim su odnosima bili Krlea i Tito.
U kakvim?
' Nasuprot Andriu, ini mi se da Krlea nikada nije izgovorio
nijednu reenicu koja nije bila nabijena emocijama. U smislu
otvorenosti, irine, strasti, mogu da kaem da je Krlea daleko vie
pripadao naem, beogradskom mentalitetu, dok je Ivo Andri onako
uzdran i suspregnut bio blii zagrebakom, gornjogradskom,
rezervisanom
Veoma srdanim. Bili su na ti. Seam se, Krlea je jednom hteo da
nam poka-e tu bliskost, pa je Titu rekao da, kada god on negde doe,
tu zavlada zategnu-ta atmosfera. Tito ga je oinuo pogledom. Videlo
se da mu nije prijalo to Krleino zapaanje.
Tito je 1963. gledao Dantonovu smrt u reiji Miroslava Belovia,
sa Stevom igo-nom kao Robespjerom. Stajali smo sami u holu jdp-a i
posmatrali plakat za Bih-nerov komad.
Vidite, mislim da bi bila greka pravi-ti paralelizam po kome bih
ja bio ona i-votna strana kao Danton, nasuprot Sta-ljinu kao
Robespjeru, rekao mi je Tito. Ti istorijski paralelizmi obino nisu
dobri.
Inae, retko je komentarisao predsta-ve. Nije se preterano
razumeo u pozori-te i nije se ni trudio da to od nas sakrije.
Gdje je danas Tito, gdje biste ga smjestili?Tito je nesumnjivo
bio zanimljiva i zna-
ajna istorijska linost. Svestan svoje isto-rijske uloge, esto je
umeo da hoda kao ivi spomenik; dosta nadmeno i uobrae-no. Ponekada
bi ovek pomislio da je Tito
i sa sobom na vi. Ipak, za sve nae jugo-slovenske narode bio je
veoma vana -gura. Dosta je uinio na odvajanju Jugo-slavije od
staljinizma. Naroito u oblasti kulture. Jeste da je uhapsio
Milovana i-lasa, koji je u kritici socijalizma za ono vre-me otiao
moda isuvie daleko. Mi mladi smo, inae, listom bili za ilasa. Bili
smo razoarani kada ga je Tito poslao u zatvor.
Upoznali ste Milovana ilasa?Sretao sam ga povremeno na ulici.
Pre-
ma meni je pokazivao izvesne simpatije, budui da je znao za
naklonost redakci-je Studenta. Rado bismo porazgovarali kada god je
bio na slobodi.
Beograd 1976, BITEF, reditelj Rafaelo Alberti, Mira Trailovi,
panska glumica Nuria Espert i Jovan irilov
-
2222
24. april 2014. VREMEREME
Sa koliko godina ste postali drama-turg u Jugoslovenskom
dramskom pozoritu?
Sa dvadeset tri, dvadeset etiri. Dosta se putovalo u tim
godinama jugoslovenskog otvaranja prema svetu i slabljenja stega u
kulturi. Naa pozorita gostovala su po najveim evropskim
prestonicama. Prvo gostovanje jdp-a van granica nae zemlje bilo je
u Parizu 1954: na prvom Teatru na-cija odranom u pozoritu Sara
Bernar. Naravno, jdp je iao sa Stupiinom pred-stavom Dundo Maroje,
koja je u pariskom Figarou dobila sjajne kritike. I sledee go-dine
Jugoslovensko dramsko gostovalo je u Parizu, ali sada sa Jegorom
Buliovim Mate Miloevia. Francuske novine su pisale kako je Milivoje
ivanovi pruio majstorsku interpretaciju Jegora, koju bi Antoan i
Stanislavski podjednako voleli.
Tih godina na elo Pozorinog save-ta jdp-a dolazi Ivo Andri. Kako
ste sa njim saraivali? Je li esto dola-zio u jdp?Jeste. Za
predsednika Pozorinog sa-
veta jdp-a Ivo Andri je imenovan 1956. Bio je dosta uzdran,
zatvoren ovek.
esto sam ga viao i mogu bez preteriva-nja da kaem da od Andria,
tokom celog svog ivota, tokom tih stotinjak susreta, nikad nisam uo
nijednu emotivnu ree-nicu. Kaem vam, bio je... tako... Za razli-ku
od, recimo, Miroslava Krlee kod koga je prtalo na sve strane.
Kako to?Lepo! Nasuprot Andriu, ini mi se da
Krlea nikada nije izgovorio nijednu ree-nicu koja nije bila
nabijena emocijama. U smislu otvorenosti, irine, strasti, mogu da
kaem da je Krlea daleko vie pripadao naem, beogradskom mentalitetu,
dok je Ivo Andri onako uzdran i suspregnut bio blii zagrebakom,
gornjogradskom, rezervisanom. Sve u svemu, Miroslav Krle-a je bio
nad-tip. Na onom uvenom kon-gresu podrao je avangardu...
U Ljubljani 1952?Tako je. Paljivo, oprezno, ali ju je ipak
podrao.Status koji je Krlea imao i koji ima u
jugoslovenskoj kulturi apsolutno je za-sluen. Njegova uloga u
jugoslovenskoj kulturi je grandiozna. Mislim da je svo-jim delima
pokazao i to koliko levica za-pravo moe da bude kompleksna,
ozbilj-na, moderna, ra nirana.
Kao srdaan, topao i, uprkos godinama, veoma radoznao ovek, esto
me je pozi-vao kod sebe u Zagreb.
Gdje? Kod njega na Gvozdu ili u Leksikograf-
skom zavodu. U Beogradu, obino smo se viali u Maestiku. Krlea je
uvek tamo odsedao... Belovi i ja smo jednom otili kod njega u
Maestik. Primetio je da sam bio tuan.
ta je irilovu?, pitao je Belovia. Upravo je saznao da mu majka
boluje
od karcinoma.Eh, pa nije to nita!, rekao mi je Krlea
veselo. Evo, pogledajte mene: imam karci-nom koe i... Hoete da
se skinem, da vam pokaem?
Bio je spreman da tu, u restoranu Mae-
stika, skine sako i koulju ne bi li me oras-poloio. Bio je
ovijalan, srdaan...
Ne, nemojte, branio sam se. Verujem, verujem...
Krlea je, naprosto, bio divan ovek. Kada ste napustili jdp? Kada
me je Mira Trailovi pozvala da
osnujemo bitef, 1967.Je li bilo rivaliteta izmeu jdp-a i Ateljea
212?Istinski nije. Bila su to razliita pozori-
ta, imala razliit repertoar. jdp je preko Tanhofera i Bojana
Stupice ve bio krenuo ka ekspresionizmu; preko Mate Miloevi-a, koji
je izmeu dva rata radio moderni-stike komade, ka avangardi... Ipak,
Atelje 212 bio je sigurno modernije pozorite od Jugoslovenskog
dramskog. Naroito zbog toga to je, kao prvi teatar u Istonoj
Evro-pi, imalo hrabrosti da 1956. postavi na sce-nu uveni komad
Semjuela Beketa, eka-jui Godoa. Poto ipak nisu smeli da krenu
sa Beketom, u maloj sali stare zgrade Bor-be, novembra 1956,
Atelje 212 je svoju prvu pozorinu sezonu otvorio Geteovim Fau-stom
u reiji Mire Trailovi. Igrali su Ma-rija Crnobori, Mata Miloevi,
Ljubia Jo-vanovi i Viktor Stari. Na premijeri, i to u prvom redu,
sedela je Jovanka Broz!
Sutradan je odrana i premijera ekaju-i Godoa, koja je bila
senzacija. Kasnije su, prvi put u Jugoslaviji, na scenu Ateljea 212
postavljani i Een Jonesko, i Alber Kami, i Sartr, i Dems Dojs i
Vilijam Fokner, i Ta-deu Ruevi i Slavomir Mroek...
Kako je bilo mogue da se u jednoj socijalistikoj zemlji igraju
takvi pisci? Kaem vam, bio je to jugoslovenski
glas otpora prema socijalistikom realiz-
mu sssr-a; deo Titove borbe protiv staljini-zma. U tom smislu,
ono to je radio Atelje 212 moglo se nazvati nekom vrstom dr-avne
avangarde. Uostalom, ne zaboravite da je u jednom momentu Delo, kao
mo-deran asopis, nadvladalo Savremenik...
Osim donekle u Poljskoj, takav reper-toar bio je nezamisliv u
bilo kojoj zemlji iza gvozdene zavese. U ehoslovakoj, Ru-muniji,
Maarskoj o takvim autorima nije moglo biti ni rei. O Albaniji da i
ne govo-rimo, u kojoj su ta dela poela da se igra-ju tek
devedesetih. Albanija je, inae, po-slednja zemlja u Evropi u kojoj
je postav-ljen ekajui Godoa.
Jedino je u socijalizmu bilo mogue da najpesimistikiji i
najapstraktniji komad druge polovine xx veka bude shvaen kao
jeretiki i politiki, napisao je Jan Kot.
U grupi koja je napravila Atelje 212, va-nu ulogu odigrali su
Duan Mati, Mia Popovi, Borislav Mihajlovi Mihiz... Iako
' Mira Trailovi i Dragoslav Srejovi se nisu voleli. Iako je bila
izuzetno ljubazna osoba, koja je cenila i pamet i obrazovanje
Dragoslava Srejovia, Mira naprosto nije mogla da se uzdri. Bila je
neverovatno ljubomorna. Nije trpela da, osim nje, imam bilo koga.
Ali, ni Dragoslav nije bio bolji: i on me je, ba kao i Mira, eleo
samo za sebe. Ne mogu da vam opiem kako je to izgledalo. Pa,
otvoreno su govorili jedno protiv drugoga
-
2323
VREMEREME 24. april 2014.
u poetku disidenti, ti ljudi su imali veliki uticaj u
jugoslovenskoj kulturi. Aludiraju-i na taj njihov status, deo
javnosti im se na neki nain podsmevao, nazivajui ih dravnim
disidentima.
Kada ste upoznali Miru Trailovi?Pedesetih... Jedno vreme sam
pisao ra-
dio-drame koje je ona, budui da je bila za-poslena na Radio
Beogradu, veoma uspe-no postavljala. Vetrovite drumove, recimo,
koji su postigli ogroman uspeh. Dramu je preveo Milo Dor,
prevodilac iz Bea, po-sle ega je Mira dala komad Radio Kelnu. Od
dela dobijenog honorara svojoj tada-njoj supruzi sam kupio
automobil. Polo-vina novca je otila Milu Doru. Inae, od honorara
koje sam u to vreme dobijao u Jugoslaviji mogao sam eventualno
svoju suprugu da izvedem na veeru.
Krajem ezdesetih smo Mira Trailovi i ja napravili bitef. Mira je
bila generalni di-rektor, ja umetniki. Jednom sam rekao
da je, ako je majka bitef-a Mira Trailovi, otac tog pozorinog
festivala Atelje 212.
bitef je bio glavni nosilac koncepta no-vog pozorita u ovom delu
Evrope. Na tre-em bitef-u 1969. su, recimo, prvi put, i to na tri
koraka od publike, viena naga tela glumaca. Igrane su Euripidove
Bakhe.
Kako je reagovala publika?Bio je to ogroman ok. uta tampa se
podsmevala, napadala nas.Mira Trailovi i Jovan irilov
osnovali
su bitef zbog svojih linih perverznih sek-sualnih sklonosti,
pisali su.
Dotle se ilo! Naravno da u tome nisu uestvovali ozbiljni
kritiari kakvi su bili Muharem Pervi i Vladimir Stamenkovi, koji su
nas podravali. Ali ne i Eli Finci.
Koje su predstave izazvale najbur-nije reakcije?Living teatar i
Taganka. Bili smo prvi
festival koji je doveo ruskog Hamleta sa Vladimirom Visockim.
Onda i te Bahke iz
1969. Od naih, jugoslovenskih predstava, najvie panje izazvala
je Misa u A-molu Ljubie Ristia, zatim neke slovenake predstave...
Kasnije i Bure baruta Slobo-dana Unkovskog.
Kako je jugoslovenski politiki establiment doivljavao bitef?
Je-ste li sa njima imali problema?Zavisi koji establiment. Ovi malo
levlji
i liberalniji voleli su bitef, koji su doivlja-vali i kao
prostor gde su se mogla videti najbolja i ruska i amerika pozorita,
naj-bolji svetski reditelji i glumci. Beograd je, u tom smislu, bio
pozorini centar Evrope.
Seam se, Bela Ahmadulina je bila gost na prvom bitef-u... Bela,
Mira Trailovi i ja gledali smo probu Living teatra. Bela nije
govorila engleski.
Zato se ovi ljudi bune?!, pitala nas je. ta hoe?
Bune se protiv kapitalizma, objasni-la joj je Mira.
Jao, ne znaju kako e se jednoga dana zbog toga kajati.
Inae, iako sam veoma tolerantan o-vek, moram da kaem da sam se
sa Mirom Trailovi gotovo svakodnevno svaao.
Zato?Ne znam ni sam... Bila je posebna ena,
koja je i u prijateljstvu i u svemu to je ra-dila traila celog
oveka. elela je da joj uvek budete na raspolaganju, da nemate druge
prijatelje. Bila je iskljuiva i posesiv-na. Eto, zato smo se
svaali. Jednom sam je ak gaao oljicom kafe... Bili smo otili u
Moskvu na jedan dan i Borka Pavievi nas je zamolila da joj kupimo
neku lepu rusku maramu.
Obavezno u da kupim, duo, ne bri-ni..., obeavala je Mira.
Dok smo jurili Moskvom, nekoliko puta sam je podsetio na Borkinu
maramu.
Ne, ne, sada, odmahivala bi rukom, kasnije...
Na kraju, kada smo se vratili... Joj, Borkice duo, Jovan nije
imao vre-
mena, nije hteo da ide sa mnom...Nisam mogao da verujem. Poludeo
sam
i na nju bacio oljicu kafe. A ona?Smejala se. Vidite koliko mu
je stalo do mene kada
me gaa oljicom!, objanjavala je.Mira nikada nije dozvoljavala da
dan
zavrimo u svai. Uvek bi pozvala negde oko ponoi i molila da se
pomirimo. Inae
foto: A. Ani
-
2424
24. april 2014. VREMEREME
je oboavala da svoje prijatelje maltretira pozivima u gluvo doba
noi.
Hej, Mucili, ta radi?, pitala je jednom Ljubomira Mucija
Drakia.
Lepo to zovete, Miro, rekao joj je Muci. Evo, ba sam na svojoj
Maji.
Ju, ju, oprosti..., spustila je brzo slualicu.
Borka Pavievi kae kako je Mira Trailovi teko podnijela odlazak u
penziju?Veoma teko. Kasnije su joj kao igraku
dali zgradu u kojoj se danas nalazi bitef teatar. to Miri,
naravno, nije bilo dovolj-no; nije joj prijala ta promena.
Zgrada u kojoj je nekada bila crkva za nemake protestante ili
adventiste a u ko-joj je danas bitef teatar, nikada nije osve-tana.
Iako nije bila sujeverna, Mira je, raz-bolevi se, poinjala da
uzroke svoje te-ke bolesti trai u neverovatnim stvarima.
Eto, zato sam se i razbolela, govorila je gorko. Sve je to zato
to sam pristala da od crkve napravim pozorite.
Umrla je uvreena jer nije naen nain da ostane u Ateljeu 212.
U bolesti sam je poseivao svakodnev-no. Seam se kada su joj
doktori saoptili da joj je ostalo jo mesec dana...
Boe, rekli su joj, rekli..., ponavljala je oajno Mirina
sestra.
Ali je Mira Trailovi odmah napravila inverziju.
Kakvu inverziju?Ozdraviu za mesec dana, rekli su
mi..., ubeivala nas je veselo. Vraam se na posao!
Desa Trevisan mi je priala da joj je Mira Trailovi, iako je
znala od ega boluje, ponavljala: Dobro je, samo da nije rak!Mira je
bila takva ena. Nije da se zava-
ravala, nego... Ustau, ustau, govorila mi je
leei u tom ogromnom, sivom bolni-kom krevetu.
Kada sam doao poslednji put, pored njenog kreveta je sedela Desa
Trevisan. Znali smo da je kraj.
E, Jovane, ba dobro da ste stigli, rekla je gospoa Trevisan.
Hajde, ispriajte Miri ta se dogaa u pozoritu. ta ima novo?
Nekome ko je na samrti ne pria se o pozoritu, procedila je Mira
Trailovi.
Jedva je disala. Bilo je to prvi i posled-nji put da je
priznala... Umrla je sutradan.
Kakav dobro obavljen posao, smr-ti..., napisao je, povodom smrti
Mire Trailovi, Danilo Ki. Jeste. Ki kao da je tu pesmu napisao
za
sebe. Uskoro je i on otiao. Mira Trailovi je bila vaa najbolja
prijateljica?Uz Dragoslava Srejovia, najbolja.O vaem prijateljstvu
sa Dragosla-
vom Srejoviem itala sam davno, u knjizi Ildi Ivanji Pusto polje.
Ildi Ivanji je napisala kako je Dragoslav
Srejovi stalno kaljao.Vetica, vetica!, ljutio se Dragoslav
ka-
snije. Kao da je znala da sam bolestan.Srejovi je imao karcinom
plua. Znao
je da e uskoro umreti.Zanimljivo, Mira Trailovi i Dragoslav
Srejovi se nisu voleli. Iako je bila izuzet-no ljubazna osoba,
koja je cenila i pamet i obrazovanje Dragoslava Srejovia, Mira
naprosto nije mogla da se uzdri. Bila je neverovatno
ljubomorna.
Zato je bila ljubomorna?Nije trpela da, osim nje, imam bilo
koga.
Ali, ni Dragoslav nije bio bolji: i on me je, ba kao i Mira,
eleo samo za sebe. Ne mogu da vam opiem kako je to izgleda-lo. Pa,
otvoreno su govorili jedno protiv drugoga!
Dragoslav je voleo klasino pozori-te i operu, i Atelje 212 mu se
nije mnogo
dopadao. Bio je konzervativan, a teatar koji smo stvarali Mira i
ja doivljavao je suvie avangardnim.
To je orsokak pozorita, znao je da kae.
Inae, Srejovi i ja smo se upoznali pe-desetih godina, ekajui u
redu za karte za Narodno pozorite. U to vreme karte su se kupovale
jednom sedmino, obino pone-deljkom, i to za celu nedelju. Znali smo
da u tom redu stojimo i po celu no.
I sa njim sam bio do poslednjeg dana te 1996, kada je otiao...
Dragoslav Srejo-vi je imao dar za to da bude prijatelj. Pra-vi
prijatelj. To su vam ona prijateljstva za ceo ivot. Drugo je ovo sa
Zoranom Jova-noviem, koji je, kao mladi romski umet-nik, jednoga
dana doao kod mene rekavi kako je uo da pomaem mladim i
talen-tovanim ljudima.
Pomaete li?Pomaem. Pomogao sam i Zoranu da
osnuje romsko pozorite. Ovih dana je do-ao kod mene, tu se
uselio. Plai se, kae... Misli da posle operacije nisam dovoljno
zdrav da bih ostao sam.
Prija li vam ta panja?Prija, naravno. Ali mi i malo smeta.
U smislu ograniavanja slobode. Pored toga, pomalo me plai i to
to se uselio. Kao moja mama: posle razvoda sa Ma-jom, i ona je tako
dola kod mene da ivi. Nije pitala. Samo se jednoga dana pojavi-la
na vratima.
Ja dola..., rekla je, spustivi kofere u hodniku.
Iako mi njeno prisustvo nije uvek pri-jalo, nita nisam mogao. I
ona je bila lju-bomorna na moje pozorine i sve ostale
prijatelje.
Jeste li imali mnogo pozorinih prijatelja?Jesam. Naravno, ne
onakvih kakva je
bila Mira Trailovi. ta ste dobili od pozorita?Zadovoljio sam
svoju strast prema toj
umetnosti koju nosim jo od detinjstva. Zahvaljujui pozoritu,
putovao sam, upo-znavao velike i znaajne ljude. I tu sam se na neki
nain ostvario... Kada sam se 1985. vratio na mesto upravnika i
umet-nikog direktora Jugoslovenskog dram-skog pozorita, odluio sam
da na reper-toar uvrstim dela koja u Beogradu do tada nisu bila
prikazana, ime sam to pozori-te ponovo podigao, vratio mu stari
sjaj.
' U grupi koja je napravila Atelje 212, vanu ulogu odigrali su
Duan Mati, Mia Popovi, Borislav Mihajlovi Mihiz... Iako u poetku
disidenti, ti ljudi su imali veliki uticaj u jugoslovenskoj
kulturi. Aludirajui na taj njihov status, deo javnosti im se na
neki nain podsmevao, nazivajui ih dravnim disidentima
-
VVREMEREME 24. april 2014.
2525
Tih godina smo, recimo, postavili Ibzeno-vog Per Ginta, pa
Troila i Kresidu, Pozo-rine iluzije, Baal, Putujue pozorite
o-palovi... ta sam jo dobio od pozorita? Imao sam sreu da radim sa
velikim redi-teljima: Tomislavom Tanhoferom, Matom Miloeviem,
Miroslavom Beloviem, Bo-janom Stupicom, Kostom Spajiem, Ljubi-om
Ristiem, Slobodanom Unkovskim... Dakle, zadovoljan sam. Vredelo
je.
Je li?Jeste, ipak... Poto mislim da samo bu-
dale mogu da kau da su srene, tako ne-to i ne pomiljam da
izgovorim. Umesto toga, kaem da sam zahvalan okolnosti-ma i ovom
drutvu koje me je do te mere prihvatilo, pruivi mi ansu da radim
ne-to to volim. Dakle, imao sam sreu, ali ne mogu da kaem da sam
srean. Pogotovu ivei u ovakvom uasnom svetu. Kao an-tropoloki
pesimista, veoma dobro znam da je ljudski rod nesavren. im je
hiljada-ma godina vodio takve ratove, to ne moe da bude dobra
vrsta.
Veliki Piter Bruk je jednom rekao da u ovom svetu postoji
stvarnost, postoji umetnost i postoji ekspir. Poto je ek-spir ta
trea stvarnost a pitali ste me gde sam i kada najbolje iveo mogao
bih da kaem da je moj ivot, naroito deve-desetih, prolazio izmeu
Troila i Kreside i Tita Andronika. I to onoga Tita Andronika sa
Lorensom Olivijeom, koji je 1957. gosto-vao u Beogradu. Zato to
kaem? Zato to je i umetnost stvarnost. Stvorena stvar-nost. Kao i
Bog. Koji postoji samo time to neki ljudi u njega veruju.
Vi ne?Ne verujem. Kao to ne verujem da se
selimo negde drugo. Nema govora! Posle smrti ne postoji nita.
Kao kada ubijemo komarca: to je kraj. A tog se kraja, da ne bude
zabune, ne plaim.
Svi se toga plae. Ne, ne plaim se, zaista... Zimus, posle
operacije, u trenutku buenja iz anestezi-je, prvi put sam osetio
strah. Neku strep-nju... Tu stranu provaliju nitavila! Traja-lo je
tek nekoliko sekundi. Dok izborojite do... est, recimo. I, onda se
izgubilo. Vie se ne bojim. Mada o njoj nikada ne razmi-ljam
intenzivno. Moda potiskujem, ko zna... U svakom sluaju, siguran sam
da umreti nije ni lepo ni lako. Ali, ta da ra-dimo?! Sa tim se
moramo pomiriti.
TAMARA NIKEVI
Mirko orevi (19382014)
In memoriam
Umro je poslednji hria-nin, pomislio sam uvi za smrt Mirka
orevia. Onda sam se lecnuo: ekaj, budalo, ima ih jo; prvo su mi na
pamet pali Marko Oroli, moj omiljeni franje-vac iz Bosne Srebrene,
i Drago Pil-sel, herojski laik; mora biti da ih ima jo. Ima ih
svakako: dobri Boga je to pametno rasporedio, ali se ne vide na
prvi pogled.
Zato sam pomislio poslednji? Zato to je Mirko orevi bio najvi-e
nalik na prve hriane. iveo je u siromatvu, sa Isusom optio
direk-tno (iz imanovaca, sa 022; bila je lo-kalna telefonska
tarifa) i irio Re bez straha, uporno i hrabro. Fariseji,
knji-evnici, carinici i sadukeji proganja-li su ga i mrzeli,
marljivo i sa razume-vanjem. Da je nekim sluajem nekom dananjem
Pilatu zatraeno da ras-pne Mirka, a ne Jocu Amsterdama, ta mislite
kako bi odluio? Na svu sreu, ak ni ova drava jo nije Sine-drionu
(srpski: Sinod) dopustila takva prava; skoro sve drugo jeste i
upravo protiv toga vapio je Mirko orevi u pustinji. Skoro sam,
vapio je kao Je-remija i korio ove nae crkvene kne-zove zbog jeresi
letizma i simonije, zbog licemerja, pohlepe i beskonane grene udnje
za svetovnom vlau. Crkva u Srba podlegla je jevtino pr-vom iskuenju
svetovne vlasti i bo-gatstva i zaboravila jevaneljske po-ruke.
Dvori, zlato i debeli dipovi, rat-no hukanje i mrnja odmah su do-li
ispred Rei i ljubavi Hristove. Te-ko Crkvi kojoj su Justin i
Nikolaj sve-titelji, a Filaret, Pahomije, Artemije i Kaavenda
episkopi. O sitnoj bora-niji i da ne govorimo. Koliko puta ih je
Mirko orevi podseao na za-vet siromatva i jevaneljsku misiju;
uzaman. Jesu li gladne hranili, edne
pojili i gole oblaili? Jesu li se brinu-li za udovice i siroad?
Neto malo. Ali su se zato gurali u vlast, ratove i politiku. Vie su
sirotinje unesreili nego pomogli.
Govorio je i pisao Mirko orevi, ranohrianski blag i mudar, sve
to uporno i bez straha, siguran u nauk Isusov sasvim, bez rezerve,
kao rani hrianin. Novi zavet u ruke, sestre slatke i brao u Hristu,
govorio je Mir-ko orevi do kraja. Piui o Isusu kao naem savremeniku
za Vreme, pomenuo sam da bi Hrista, da se da-nas pojavi, jedino
Mirko orevi pri-mio i razumeo.
Umro je na Veliki petak i ne oe-kujem da e uskrsnuti u nedelju;
Bog nita ne ini dvaput. Spisak od tride-set izdajnika kod onih
Njihovih spao je na 29; mnogima je laknulo to vie nee morati da
sluaju i itaju Mir-kove jeremijade, ali to se njima samo tako ini.
Mirkovi prekori, opomene i upozorenja ostaju zanavek. A Tamo Gore,
na Poslednjem informativnom razgovoru, ne brinem se kako e na blagi
i mudri Mirko proi. Dobie za-dravanje u raju navek.
MILO VASI
foto: A. Ani
-
Srbija iza televizora
24 sata medijske neslobodeDanas vai jedno tuno pravilo to je
Zoran Kesi zabavniji i gledaniji, to lake i bre
nestaje sve ono zbog ega smo voleli B92 i verovali njegovom
informativnom programu
Pie: Zoran irjakovi
Prethodnih godina smo mogli da gledamo domae verzije
naj-razliitijih zapadnih programa od Britanija ima talenat do
Oajnih domaica. Ali retko kada je neka balkanska kopija bila toliko
dobra i dostojna skupog originala kao emisija 24 minuta sa Zoranom
Kesiem.
Konsenzus o ovoj emisiji, koja tedi malo koga, toliko je snaan
da kazati da Kesi nije odlian znai izloiti sebe op-tubama da ste
frustrirani ili ljubomorni hejter, reeno argonom amerikanizovanih
generacija. Ipak, da je jedinstvo u Srbiji tee ostvariti nego
poslati oveka na mesec, svedoi tvrdnja da Kesieva so sticirana
sprdaina predstavlja gra-anski nastavak Indeksovog radio pozorita,
emisije koju su u Beogradu oduvek prezirali svi oni koji su eleli
da deluju kul.
Na istom kanalu, pre 24 minuta, emituje se Utisak nede-lje
(proizvod produkcijske kue Mrea). Iako, za razliku od zabavnog i te
onizovanog Kesia, estoko osporavana i kle-vetana, Olja Bekovi je
postala institucija, jedan od najcenje-nijih novinara u Srbiji.
Za razliku od Aleksandra Tijania, Olja ne moe da napie knjigu
koja bi se zvala Ja i niko moj, ali niko od nas nije mo-gao da bira
roditelje. Ona je velika uprkos diskvali kacijama onih koji ne
znaju ta da joj zamere pa insistiraju na ratobor-nom ocu, kome, ak
ni posle serije poraza i kumanovske kapi-tulacije prikrivene
smokvinim listom unmik-a, nije dosta e-ranja. Mada, kao i Matiju,
Olju najvie vreaju graani koji se poniene Srbije mnogo vie gade
nego to ele da razumeju njene hronine frustracije i bolove.
Dve emisije su spojene pupanom vrpcom i ine jedinstve-nu celinu
redak prostor slobode govora i kritike rei u sve guem televizijskom
mraku u Vuievoj Srbiji. Ali, ak i ovi slobodni minuti predstavljaju
mono sredstvo uutkavanja poniene profesije, neobinu alatku koja
doprinosi daljem su-avanju prostora za etikim principima voeno
novinarstvo.
Kesi je u jednom vanom smislu preuzeo ulogu Brankice Stankovi
hrabre i autistine novinarke koja je ranije bila zloupotrebljena da
bi na B92 bio paci kovan i obesmiljen ot-por medijskih
profesionalaca pretvaranju informativnog pro-grama ove kue u,
praktino, dnevni bilten Tadievog kabine-ta, Demokratske stranke i
sestrinskih evroatlantskih snaga.
Ipak, Brankica je odigrala i neuporedivo znaajniju, istorij-sku
ulogu. Izmeu ostalog, ova neobina i neustraiva medij-
ska ratnica je, uz malu pomo prijatelja, utrla put Briselskom
sporazumu i, praktino, dokusurila medijski nepismenu Demokratsku
stranku Srbije, poslednje Mohikance u borbi za potovanje
teritorijalnog integriteta i suvereniteta apati-jom natopljene
zemlje. Brankica e verovatno ostati zapam-ena i kao jedan od, to u
novinarskom argonu nema rune konotacije, najveih buldoga kad epa
rtvu, ne puta.
Naalost, prvo Olja i Brankica, a zatim i Kesi, omoguili su
Veranu Matiu i njegovim naslednicima (vlasn