Vojna industrija

PowerPoint Presentation

Vojna industrijaBira DimitrijeWasserbauer DinkoUvodSmisao prezentacije (vojna industrija ne pada s neba...)Dvostruka svrha vojne industrije: uvanje interesa krupnog kapitala i kontinuirano oplodnja istog; permanentno ratovanjeRazlika u razvoju (svrsi) vojne industrije meu kapitalistikim zemljama (periferija-centar)VOJNA INDUSTRIJA SAD-a

ZA POETAK... PAREVOJNI PRORAUN 2010. 693 milijardi $ (drugi izvor : 754 mil $)

No kada se ukljue neki trokovi koji nisu izravno ukljueni u Pentagonov proraun dolazimo do brojke 1,01 1,35 bilijuna $ koji su potroeni na obranu

44% ukupne vojne potronje u svijetu (5% populacije)SAD troi vie nego 15 slijedeih zemalja zajedno

Vojna potronja po zemljama 2011.

SAD troi oko 44% svjetske vojne potronje, est puta vie nego Kina, dvanaest puta vie nego Rusija i devedeset i osam puta vie nego Iran. Nadalje tzv.neprijatelji Amerike (Kuba, Iran , Libija, Sj.Koreja, Sirija, Sudan , Rusija i Kina troe ukupno 26 % vojne potronje Amerike).

IRAK I AFGANISTANna ratove u Afganistanu i Iraku se troi 150 milijardi $ na godinu373 milijarde $ na Afganistan i 734 milijarde $ na IrakIzdaci za 1 vojnika u Iraku mogu prehraniti 60 amerikih (!!!) obiteljiJedan dan u Afganistanu doe vie nego izgradnja Pentagona2008. Pentagon je za 5 sekundi potroio vie nego prosjeni Amerikanac zaradi na godinu Svaki Amerikanac je potroio 3,644$ na rat u Iraku i Afganistanu 5 kompanija sa najveim ugovorima Divni ljudiU djelatnostima aerosvemirske industrije, obrana, sigurnost, napredne tehnologijeKUPCI: NASA, NSA, Defense Department, Nuclear Regulatory Commision

Izvor :http://defensesystems.com

Izvor :http://defensesystems.com

UGOVORENO 2010: 35,9 milijardi $UKUPNI PRIHODI: 45,8 milijardi $

GLAVNI PROIZVODIVojni avioniRaketeSvemirske letjeliceBojni brodovi tonije

We never forget who were working for

Northrop Grumman (NOC)

BROJ ZAPOSLENIH : 120 000

GLAVNI KUPCI : Department of Defense, Center for Disease Control, U.S Cost Guard...

Izvor :http://defensesystems.com

Drugi izvor kae da su 2010 ugovorili sa Pentagonom 16,5 milijardi $ a ukupni prihodi su im 38,4 milijardi $Isto proizvode razne stvarice na podruju visoke tehnologije kao to su: Boeing (BA) Ugovoreni iznosi doseu skoro 20 milijardi$, ali im je ukupni prihod vei od 63 milijarde$Broj zaposlenih : 158 000Posluju prije svega sa Defense Department and Homeland Security DepartmentRaytheon (RTN)

General Dynamics (GD) 16,526 transakcija sa amerikom vladom vrijednih sveukupno oko oko 15 milijardi$ od ukupno 33 milijarde $ ukupnih prihoda

KAKO TO SVE FUNKCIONIRA?(Military Keynesianism)1. stalno voenje ratova kao i vojna prisutnost na potencijalnim aritima poveava stopu zaposlenosti kroz vojnu potronju,

2.masovni mediji propagandom osiguravaju podrku za voenje ratova i3. poboljanje ivotnog standarda u odnosu na prola vremena

Europska Unija-vojna industrijaManja uloga vojne industrije nego u sluaju SAD-aIpak, i dalje postoje interesi bivih kolonijalnih silaNATO kao savez krupnog kapitalaIzvor:http://www.sipri.org/research/armaments/production/Top100/2009#_edn1Red.2008.TvtrkaZemljaProdaja oruja (US$ mil)Uk.prodaja 2009.% prodaje oruja od ukupneUk.profit, 2009.Uk.zaposleni2009.2009.2008.12Lockheed MartinUSA33430298804518974302414000021BAE SystemsUK33250324203491495709800033BoeingUSA32300292006828147131215710044Northrop GrummanUSA27000260903375580168612070055General DynamicsUSA2559022780319818023949170066RaytheonUSA23080210302488193197675000SSBAE Systems Inc. (BAE Systems, UK)USA19280199701927610018364802077EADSTrans-European15930179005947527106011951088FinmeccanicaItaly132801324025244539977306099L-3 CommunicationsUSA13010121601561583901670001011United TechnologiesUSA111109980529202141792067001110ThalesFrance10200107601789057178642901212SAICUSA803073501084674497462001314Computer Sciences CorporationUSA605057101612837834940001415HoneywellUSA53805310309081721531220001513KBR[e]USA49905730121054129051000Ukupno281 910269510Izvor: SIPRIZemlja Vojni proraun (2010., const.$ 2009)Kao % BDP-aFrance$61,285,000,0002.32%United Kingdom$57,424,000,0002.32%Germany$46,848,000,0001.27%Italy$38,303,000,0001.44%Spain$25,507,000,0001.16%Netherlands$11,604,000,0001.43%Poland$10,800,000,0001.66%Greece$10,398,000,0003.3%Sweden$5,500,000,0001.23%Belgium$4,440,000,0001.24%Denmark$4,330,000,0001.32%Finland$4,051,000,0001.32%Austria$3,650,000,0000.94%Portugal$3,825,000,0001.53%Czech Republic$2,529,000,0001.44%Romania$2,164,000,0001.24%Ireland$1,354,000,0000.58%Hungary$1,323,000,0001.22%Slovakia$1,010,000,0001.53%Slovenia$788,000,0001.48%Bulgaria$698,000,0002.34%Cyprus$550,000,0001.78%Lithuania$427,000,0001.12%Estonia$336,000,0001.85%Luxembourg$301,000,0000.53%Latvia$268,000,0001.60%Malta$51,600,0000.50%EU $299,768,000,0001.63%EurocopterOsnovana 92, spajanjem francuske i njemake kompanijePrihod 2010., 4,8 milijardi $; zaposlenih 17.600 Najvea kompanija u industriji helikoptera; njene kompanije pretee bile su pioniri u mnogim poslovima vezanim za helikopter

ThyssenKrupp Marine SystemsNjemaka kompanija, osnovana 2005., kad je Thyssenkrupp kupio Howaldtswerke-Deutsche Werft; bavi se brodogradnjomPrihod 2006., bio je 2.2 mlrd $, s 8000 zaposlenih

Rheinmetall AGNjemaka kompanija s tradicijom proizvodnje oruja, streljiva, tekog naoruanjaOsnovana 1889.g, prihod 2010., 3,9 mlrd$ i zaposlenih 19 980

BAE SystemsEngleska MNK, sjedite u Londonu, jedna od najveih vojnih kompanija po prihodimaNastala 99 spajanjem British Aerospace i Marconi Electronic Systems; prihod 2010.g, 22,3 mlrd$ i oko 107 000 zaposlnihSpoj zrakoplovstva, elektronike i brodogradnje

Kapital ne mari za embargoVojna trgovina s LibijomNakon uvoenja embarga na oruje u kolovozu 2004., EU u sljedeih pet godina odobrava izvozne licence u iznosu od 834.5 mil$ za izvoz orujaItalija prednjai s 276,7 mil $2010.,Grka kupila od Francuske vojnih brodova i helikoptera za 3 mlrd eura; 25 aviona Mirage za 1.7 mlrd eura. Od Njemake est podmornica za 5 mlrd eura (Eric Toussaint)Hrvatska-vojna industrijalanica NATO-a

Razvoj vojne industrije Hrvatski vojnik za 21.stoljee

Cilj vojna industrija kao okosnica domae industrije

Izvor: OESS, Beki dokument 1999

GodinaBDP (u mil kn)Dravni proraun (u mil kn)Obrambeni proraunUdio obrambenog proraunaU BDP-uU dravnom proraunu12345 (4/2)*1006 (4/3)*1002003.193.06387.9794.8132.49 %5.47 %2004.207.082103.9054.3502.10 %4.19 %2005.221.969102.9353.9971.80 %3.88 %2006.247.238110.1004.1891.69 %3.80 %2007.266.628117.1194.6361.74 %3.96 %2008.342.159118.5845.5901.63 %4.71 %2009.333.063120.1915.1161.54 %4.26 %2010.331.498121.4424.7431.43 %3.91 %ProizvoaiHS Produkt iz Karlovca- proizvodi puke, pitolje, a planira se proizvodnja vojnog streljivauro akovi iz SB- proizvodnja i modernizacija tenkovaestan-Busch iz Preloga-proizvodnja kacigaateks iz akovca-maskirne odore, vjetrovke...Mettalic iz Rijeke-proizvodnja runog bacaa granateAdria Mar-proizvodnja patrolnih brodovaTrgovinska razmjena roba vojne namjene(2009.)Irak-puke, pitolji- 4.545.400 $SAD puke, kacige, pitolji, streljiva 2.954.725 eura, 262.545.050$Saudijska Arabija-kacige, 1.510.000 euraLibija-brod,baca granata- 29.9mil $Ukupni izvoz: 9.9 mil eura; 297.4 mil $eka puke, dijelovi za pitolje 1.353.464 euraAustrija vojno streljivo, dijelovi puaka, 631.967 euraLibija- brod, 1.500.000 $Slovenija-kalupi, matrice (alat), dijelovi puaka211.720 euraUkupni uvoz: 2.179.071 $; 3.5 mil eura

Trgovinska razmjena roba vojne namjene(2010.)SAD-dijelovi pitolja, pitolji, vojno streljivo- 37.283.741 $Peru-kacige, 967.345 euraMakedonija-ator, plinonepropusno odijelo- 326.625euraIrak-kacige, vojno streljivo...- 2.634.132$Ukupni izvoz: 40.040.674 $; 25.744.334 euraeka-streljivo...- 461.440 euraAustrija-dijelovi za puke...- 242.588euraCrna gora- 100.200 $Srbija- 159.011 euraUkupni uvoz- 1.544.678 eura; 222.863 $

Projekti MORH-aVrijednost osam milijardi kuna; 14 programa od kojih neki:INENJERIJSKI STROJEVI (strojevi za zemljane radove i inenjerijska vozila)TENK M-84 (modernizacija u uri akoviu, specijalnim vozilima za potrebe jedne tenkovske bojne);ODORE (nabava 8400 kompleta novih maskirno zelenih odora);PJEAKO NAORUANJE (nove jurine puke, nove pukostrojnice i univerzalne strojnice u NATO-ovu kalibru 5,56 mm).

ZakljuakMilitary keynesianismVojno-industrijski kompleksVojna korporacijeVojna industrija EUProjekt Hrvatski vojnik za 21.stoljeeVojna industrija kao okosnica domae industrijeLitareturawww.globalissues.orgwww.sipri.org www.guardian.co.ukwww.nacional.hrhttp://www.cadtm-pakistan.org/index.php?pageid=3&menuid=0&sectionid=&articleid=33www.vjesnik.hrwww.monthlyreview.orgOESS, beki dokument 1999-godinja razmjena informacija o obrambenom planiranju 2011