VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01. VODNOGOSPODARSTVENI SUSTAV KAO UTJECAJNI ČINITELJ KORIŠTENJA PROSTORA PARKA PRIRODE LONJSKO POLJE Studeni, 2001.god. VODOPRIVREDNO – PROJEKTNI BIRO d.d. 10000 ZAGREB , Ulica grada Vukovara 220
232
Embed
VODNOGOSPODARSTVENI SUSTAV KAO UTJECAJNI ČINITELJ ... SUSTAV.pdf · VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
VODNOGOSPODARSTVENI SUSTAV KAO UTJECAJNI ČINITELJ KORIŠTENJA PROSTORA PARKA PRIRODE LONJSKO POLJE
Studeni, 2001.god.
VODOPRIVREDNO – PROJEKTNI BIRO d.d.
10000 ZAGREB , Ulica grada Vukovara 220
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Građevina : PARK PRIRODE LONJSKO POLJE Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE Izvršitelj : VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 220 Elaborat : VODNOGOSPODARSTVENI SUSTAV KAO UTJECAJNI ČINITELJ KORIŠTENJA PROSTORA PARKA PRIRODE LONJSKO POLJE Broj elaborata : 12 - 34/1 - 01. Projektant : Željko Tusić, dipl.ing.kult.tehn. Suradnici : Zlatko Fazinić, ing.građ. Domagoj Bubrig, dipl.ing.građ. Zorana Filak, dipl.ing.geod. Anica Karpišek, građ.tehn. Liljana Poslek, građ.tehn. Direktor : Andrija Jung, dipl.ing.građ.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
SADRŽAJ : 1. OPĆI DIO 2. VODNOGOSPODARSTVENI SUSTAV PARKA PRIRODE LONJSKO POLJE
Gornji dio Lonja formacije čini kvartarni vodonosni kompleks ili prvi savski vodonosnik. U
litološkom sastavu kvartarnog vodonosnika pojavljuje se pijesak i rijeđe šljunak koji izgrađuju
propusne, te prah i glina koji izgrađuju polupropusne slojeve.
Kod Siska je formirano neotektonsko uzdignuće, sisački prag, gdje je vodonosnik iznimno
tanak, debljine tek 5 m. Najvećim je dijelom sastavljen od pijeska s dosta gline i praha.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Nizvodno od Siska u sastavu kvartarnog vodonosnika nalazi se uglavnom sitno do
srednjozrnati pijesak. Veće količine šljunka vezane su isključivo za konus koji je formiran
donosom krupnozrnatih taložina desnom pritokom Save (Una), i znatno manje njenim lijevim
pritokama (Ilova, Pakra, Orljava). Najvećim je dijelom sastavljen od pijeska s dosta gline i
praha. Debljine pojedinih propusnih, odnosno polupropusnih slojeva dosta su neujednačene,
a narušen kontinuitet uvjetovan je načinom taloženja i neotektonskim pokretima.
Maksimalna debljina kvartarnog vodonosnika iznosi oko 100 m na području Lonjskog polja, a
oko 70 m na području Jasenovca. Vrijednosti hidrogeoloških parametara ovise o litološkom
sastavu vodonosnika. Prosječna hidraulička vodljivost šljunkovitog vodonosnika u konusu
Une doseže oko 100 m/dan.
Pokrovne naslage iznad aluvijalnog vodonosnika prisavske ravnice sastavljene su od praha,
prašinastog pijeska i gline, te formiraju vodozadržnik. U krovini vodonosnika dolaze
polupropusne prašinaste i glinovite taložine unutar kojih se pojavljuju proslojci i leće pijeska.
Debljina krovinskih naslaga raste idući od rijeke Save prema sjeveru. Slabopropusne
pokrovne naslage su izgrađene od gornjopleistocenskih močvarnih prapora koji su
prekriveni holocenskim prašinastim sedimentima.
Na području Lonjskog polja vodozadržnik je male debljine, i rezultati geoelektričnog
sondiranja pokazuju iznimno visoke specifične električne otpore naslaga na samoj površini
terena. Veća debljina vodozadržnika zapaža se na sjeverozapadnom dijelu Lonjskog polja .
Uz južni rub strukturnog uzvišenja Stružec debljina pokrova doseže oko 40 m, a između
njegove sjeverne strane i južnih padina Moslavačke gore, gdje se nalazi crpilište Ravnik,
prosječne je debljine oko 30 m.
Vrijednost vertikalne hidrauličke vodljivosti nalazi se u rasponu od 0.003 do 0.005 m/dan, a
efektivne poroznosti od 0.03 do 0.09 m/dan. Između sela Lonje i kraja promatranog područja
nizvodno Savom, debljina pokrovnih naslaga iznosi između 5 i 20 m uz rijeku Savu, dok
sjevernije doseže i do 60 m. Hidraulička vodljivost i specifična izdašnost pokazuju logično
sniženje vrijednosti s povećanjem pješčano-glinovite komponente od zapada prema istoku,
odnosno u pravcu toka rijeke Save.
Napajanje podzemnih voda odvija se infiltracijom padalina, dok se iz korita Save odvija samo
kod visokih voda. Prema tome, bilanca voda u izvornom sloju je uvjetovana infiltracijom
padalina i procjeđivanjem u vodonosnik.
Zahvaćena su slijedeća najznačajnija crpilišta:
- crpilište Ravnik (oko 100 l/s)
- crpilište Drenov Bok (oko 180 l/s)
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
U području Lonjskog polja u tijeku su završni radovi na izvedbi novog crpilišta Osekovo-
Kostrinja, a istražni radovi kod Mužilovčice. Napajanje vodonosnika se odvija infiltracijom
padalina i podzemnim dotokom iz rijeke Save, čije je korito usječeno u vodonosnik.
Kvaliteta podzemnih voda Kvaliteta podzemnih voda je od istog značaja kao i količina, a fizička, kemijska, biološka i
radiološka svojstva određuju stupanj njene upotrebljivosti za vodoopskrbu, potrebe industrije,
poljoprivrede i druge uporabe.
Podzemne vode promatranog područja su Ca-HCO3 tipa, po ukupnoj tvrdoći spadaju u red
dosta tvrdih i tvrdih voda. Vrijednost pH vode kreće se između 7 i 8. U podzemnoj vodi je
prisutan povišen sadržaj željeza, mangana i amonijaka (anorganskog porijekla), koji se može
objasniti mikrobiološkim procesima, oksidacijsko-redukcijskom procesima, te procesima
otapanja i taloženja.
Savski aluvij bez prapornog pokrova ocijenjen je kao područje visokog stupnja ugroženosti
od slučajnog zagađenja koje može doći s površine terena, dok se ta ista formacija ocjenjuje
kao područje niskog do srednjeg stupnja ugroženosti.
3. SEIZMIČNOST PODRUČJA Seizmičnost nekog područja je skup karakteristika potresa promatran u prostoru i vremenu.
Osnovni cilj istraživanja seizmičnosti je otkrivanje zakonitosti nastanka potresa i primjena
postignutih rezultata pri zaštiti od razornog djelovanja te prirodne pojave.
Na osnovu seizmotektonske kategorizacije obuhvatnog područja s obzirom na očekivane
maksimalne magnitude potresa, tj. najjače potrese koji se u određenom prostoru mogu
dogoditi, maksimalna magnituda iznosi:
- savska potolina Mmax = 4.0
Seizmičnost područja je izražena intenzitetima u stupnjevima MCS skale, a sukladna je
prikazanim na Inžinjerskogeološkoj karti Republike Hrvatske (Institut za geološka
istraživanja).
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
LITERATURA Basch, o. & (1983): Osnovna geološka karta Republike Hrvatske M 1:100 000, Tumač
za list Ivanić Grad, L 33-81. Geol. zavod Zagreb, Sav. Geol.zavod, Beograd. Brkić, Ž. (1999): Napajanje aluvijalnih vodonosnika sjeverne Hrvatske kroz slabije Propusne krovinske naslage. Disertacija. RGN fakultet. Brkić, Ž.. & Čakarun. (1998): Osnovna hidrogeološka karta Hrvatske M 1:100 000, list Zagreb - karta i tumač. Inst. geol. istr., Zagreb. Cvijanović, D. (1981): Seizmičnost područja SR Hrvatske. Disertacija. PMF fakultet. Jamičić, D., Vragović, M. & Matičec, D. (1989): Osnovna geološka karta Republike Hrvatske M 1:100 000, Tumač za list Daruvar, L 33-95. Geol. zavod Zagreb,
Sav. Geol.zavod, Beograd. Jovanović, Č. & Magaš, N. (1986): Osnovna geološka karta Republike Hrvatske
M 1:100 000, Tumač za list Kostajnica, L 33-106. Geol. zavod Zagreb, Geoinžinjering Sarajevo, Sav. Geol.zavod, Beograd.
Pikija, M.. & (1987): Osnovna geološka karta Republike Hrvatske M 1:100 000, Tumač
za list Sisak, L 33-93. Geol. zavod Zagreb, Sav. Geol.zavod, Beograd. Prelogović, A., Jamičić, D., Aljinović, B., Velić, J., Saftić, B., & ., Dragaš, M. (1995):
Dinamika nastanka struktura južnog dujela Panonskog bazena. Zbornik radova, knjiga 2, I. Hrvatski geološki kongres, Opatija, 481 – 486.
Prelogović, A., Saftić, B., Kuk, V., Velić, J., Dragaš, M. & Lučić, D. (1998): Tectonic Activiti in the Croatien part of the Panonijan basin. Tectonophysics, 297, 283-293 Slišković, I.. & Šarin, A. (1999): Osnovna hidrogeološka karta Hrvatske M 1:100 000, list Ivanić Grad, - karta i tumač. Inst. geol. istr., Zagreb. Šarin, A., Urumović, K.. & Kostović-Donadini, K. (1980): Hidrogeološka karta SR
Hrvatske M 1: 200 000, list Bjelovar - karta i tumač. Inst. geol. istr., Zagreb. Šarin, A., Urumović, K.. & Kostović-Donadini, K. (1980): Hidrogeološka karta SR Hrvatske M 1: 200 000, list Banja Luka - karta i tumač. Inst. geol. istr., Zagreb. Šarin, A., Kranjec, V., & Kostović-Donadini, K. (1980): Hidrogeološka karta SR Hrvatske M 1: 200 000, list Zagreb - karta i tumač. Inst. geol. istr., Zagreb. Šarin, A., Hrelić, Đ.. & Čakarun, I. (1994): ): Hidrogeološka karta SR Hrvatske M 1: 200 000, list Celje - karta i tumač. Inst. geol. istr., Zagreb. Šarin, A. & Kostović-Donadini, K. (1994): Hidrogeološka karta SR Hrvatske M 1: 200 000, list Kostajnica - karta i tumač. Inst. geol. istr., Zagreb. Šikić, K., Basch, O. & Šimunić, A. (1979): Osnovna geološka karta Republike Hrvatske M 1:100 000, Tumač za list Zagreb L 33-80. Geol. zavod Zagreb, Sav. Geol. zavod, Beograd. Šparica, M., Buzaljko, R. & Jovanović, Č. (1984): Osnovna geološka karta Republike
Hrvatske M 1:100 000, Tumač za list Nova Gradiška, L 33-107. Geol. zavod Zagreb, Geoinžinjering Sarajevo, Sav. Geol. zavod, Beograd.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
2.2. METEOROLOGIJA
1. OPĆENITO Srednje Posavlje obuhvaća relativno široko područje, od Karlovca na Kupi i ušća Sutle u
Savu, do Stare Gradiške. To je uglavnom nizinsko područje, s prosječnom nadmorskom
visinom od 100 do 150 m n.J.m. Zbog relativno malih visinskih razlika, nema znatnijih razlika
među klimatskim elementima pojedinih meteoroloških postaja, pa tako ni u klimi područja.
Promjena geografskih koordinata na promatranom području, ne utječe znatnije na promjenu
klime.
Na području Srednjeg Posavlja ima oko dvadesetak meteoroloških postaja. Za sve postaje
se ne raspolaže istim razdobljem rada. Glavnih meteoroloških postaja ima svega pet, a od tih
pet, tri su na području grada Zagreba (Zagreb-Grič, Zagreb-Maksimir, Zagreb-Pleso).
Zagreb-Grič je najstarija postaja koja radi od 1861. godine. Međutim, zbog svog prostornog
(urbanog) smještaja u nekim klimatskim pokazateljima, ne može biti reprezentant šireg
gradskog područja. Na primjer, srednja godišnja temperatura zraka je u prosjeku za oko 1°C
viša nego na postajama Maksimir i Pleso, a i u odnosu na druge postaje šireg prigradskog
područja.
Za procjenu klimatskih značajki Parka prirode Lonjsko polje, odabrano je šest klimatskih
postaja koje pokrivaju i prezentiraju klimu toga područja. Od šest postaja jedna je glavna,
Sisak, a pet su obične meteorološke postaje: Čazma, Lipik, Ivanić Grad, Sunja i Opeke.
Meteorološka postaja Opeke je jedina koja se nalazi unutar granica Parka prirode, i ona će
se analizirati u posebnom prilogu. Za razmatranje oborina korišteno je oko 60 kišomjernih
postaja, posebno za formiranje karte prosječnih godišnjih izohijeta.
2. TEMPERATURA ZRAKA Temperatura zraka je jedan od osnovnih klimatskih elemenata, koji zajedno s drugim
klimatskim elementima određuje klimu nekog područja.
Srednje Posavlje obuhvaća nizinske dijelove sliva Kupe i Save, pa su i odabrane
meteorološke postaje koje prostorno pokrivaju to područje, također u nizinskim dijelovima
sliva. To rezultira i relativno ujednačenom temperaturom zraka. Prosječna godišnja
temperatura zraka se kreće od 10,6 °C u Sisku do 10,3 °C u Lipiku.
Brojčane vrijednosti karakterističnih temperatura zraka, sadržane su u grafičkom prikazu
(sred – srednja mjesečna; min – minimalna mjesečna; max – maksimalna mjesečna; Amin –
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
apsolutni minimum; Amax – apsolutni maksimum). Iz tablice i crteža je vidljivo, da se
ekstremne temperature zraka prate podjednako kao i prosječne. Radi međusobne usporedbe
(prostornog kretanja) za tri postaje, srednje mjesečne temperature zraka prikazane su na
jednom crtežu. Vidljivo je da unutar godine nema velikih temperaturnih razlika na
promatranom području.
Prikaz hoda temperatura (srednje mjesečne i godišnje vrijednosti temperature zraka, ekstremne srednje vrijednosti i apsolutni ekstremi u razmatranom razdoblju)
Evapotranspiracija u mm mjeseci 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 godišnjeSISAK
0 5 24 48 72 91 100 95 74 46 21 4 578
ČAZMA
0 4 23 47 71 91 100 96 75 43 22 5 578
LIPIK
0 4 22 46 70 89 97 93 72 45 23 5 567
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Ishlapljivanje s vodene površine i evapotranspiracija
7. VJETAR Vjetar svojim djelovanjem utječe gotovo na sve klimatske elemente (temperaturu, vlažnost,
oblačnost, oborine, ishlapljivanje), pa tako i na stvaranje klime područja.
Osnovni podaci o vjetru razmotreni su za klimatske postaje Sisak, Čazmu i Lipik. Prosječna
čestina vjetra i tišine, i prosječna jačina vjetra, sadržani su u slijedećim tablicama:
Prosječna čestina vjetra i tišine (%)
Postaja N NE E SE S SW W NW C
Sisak 13.1 15.3 8.8 11.4 5.9 13.7 11.1 7.9 12.7
Čazma 18.0 16.0 13.1 6.2 13.2 17.6 6.4 9.4 0.14
Lipik 13.1 9.9 17.3 10.7 6.4 12.2 13.7 15.9 0.72
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
m j e s e c
h (m
m)
Evaporacija
ZAGREB
KARLOVAC
LIPIK
Evapotranspiracija
KARLOVAC SISAK
LIPIK
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Prosječne jačine vjetra (bofori)
Postaja N NE E SE S SW W NW
Sisak 2.4 2.4 1.6 1.9 1.9 2.1 2.0 1.7
Čazm 2.1 1.9 1.7 1.6 1.8 2.0 1.8 1.6
Lipik 2.4 2.1 1.6 1.7 2.1 2.1 2.1 2.2
Vrijednosti iz tablica, prikazane su i grafički. Iz ruže vjetra je vidljivo, da na području Čazme i Lipika češće puše vjetar nego u Sisku. Prosječne čestine vjetra (%)
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0
25,0N
NE
E
SE
S
SW
W
NW
KARLOVAC SISAK
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Prosječne čestine vjetra (%)
Prosječne jačine vjetra (bofori)
0,0
5,0
10,0
15,0
20,0N
NE
E
SE
S
SW
W
NW
ČAZMA LIPIK
0
0,5
1
1,5
2
2,5N
NE
E
SE
S
SW
W
NW
KARLOVAC SISAK
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Prosječne jačine vjetra (bofori)
U prosječnoj jačini vjetra nema znatnijih razlika među promatranim postajama. U Sisku i
Lipiku pušu podjednako jaki vjetrovi, a u Čazmi puše nešto slabiji vjetar. Prosječna jačina
vjetra se kreće od 1.6 do 2.4 bofora, odnosno 1.7 do 3.1 m/s (6,1 do 11,2 km/h). U odnosu
na godišnja doba, nema izraženijeg odstupanja po smjerovima u čestini ni jačini vjetra.
8. OBORINE Oborine su klimatski element koji najizravnije sudjeluje u stvaranju vodnog režima, pa su
tako i bitan element klime područja. Količina i raspored oborina i voda uvjetuje vrstu
vegetacije.
8.1. Godišnje oborine
Prosječne godišnje oborine na području Srednjeg Posavlja, kreću se približno od 800 mm na
najistočnijem dijelu, do 1100 mm na najzapadnijem dijelu. Ukupni raspon prosječne godišnje
oborine je oko 300 mm. Ta razlika je uglavnom uvjetovana promjenom geografskih
koordinata (udaljenost od mora), a manje ili gotovo ništa promjenom nadmorske visine
kišomjernih postaja, obzirom da je promatrano područje uglavnom ravničarsko. Općenito, na
raspored oborina Hrvatske, a posebno kontinentalnog dijela, najviše utječe promjena
nadmorske visine i udaljenost od mora, koja se poklapa s promjenom geografskih
koordinata. Raspon nadmorskih visina kišomjernih postaja na području Srednjeg Posavlja,
0
0,5
1
1,5
2
2,5N
NE
E
SE
S
SW
W
NW
ČAZMA LIPIK
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
kreće se od 95 mnm(Stara Gradiška) do približno 200 mnm. Znači, ukupna promjena
nadmorske visine je oko 100 m, a prosječne godišnje oborine oko 300 mm, što ukazuje na
dominantan utjecaj udaljenosti od mora (geografskih koordinata) na količinu oborina. Iz
prikaza je vidljivo smanjenje oborina od zapada prema istoku. Poplavno područje Kupčina
ima prosječnu količinu godišnjih oborina oko 1000 mm, područje Odranskog polja oko 930
mm, područja Žutice i Lonjskog polja oko 920 mm, te poplavno područje Mokro polje oko 870
mm godišnje.
8.2. Mjesečne oborine
Za klimatske specifičnosti i vodnost područja, osim ukupne količine oborina, važan je i
raspored oborina tijekom godine. Za uočavanje godišnjeg rasporeda, odabrano je osam
kišomjernih postaja koje prostorno pokrivaju promatrano područje. Godišnji hod oborina
prikazan je za savsko područje. Maksimalna prosječna mjesečna oborina javlja se u mjesecu
lipnju, što predstavlja dominantnost kontinentalnog oborinskog režima. Kod kupskog
područja, taj se maksimum javlja u mjesecu studenom, što je posljedica maritimnog
oborinskog režima. Minimalna prosječna oborina javlja se na cijelom području u mjesecu
veljači.
Na cijelom promatranom području, veći dio godišnjih oborina padne u toplom dijelu godine,
što je osobina kontinentalnog oborinskog režima. Od zapada prema istoku, kako se
povećava udaljenost od mora i kako prevladava kontinentalana komponenta, tako se i
količine oborina u toplom dijelu godine, u odnosu na ukupne godišnje oborine, lagano
povećavaju.
40
50
60
70
80
90
100
110
120
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
mjeseci
O (
mm
)
Novi Dvori Pleso Sisak Lipik
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum :11/01 Elaborat br. : 12-34/1-01.
B R O J D AN A S A S N IJE G O M >=1 C M
-1 .0
0.0
1.0
2.0
3.0
4.0
5.0
6.0
7.0
8.0
9.0
10.0
11.0
12.0
13.0
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
m jesec i
visi
na (c
m)
O P E K E
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum :11/01 Elaborat br. : 12-34/1-01.
2.3. HIDROLOGIJA
2.3.1. POVRŠINSKE VODE 1. OPĆENITO 1.1 Osnovne hidrološke značajke rijeke Save Ukupna slivna površina koja gravitira rijeci Savi do ulaza u Hrvatsku iznosi 10.630 km2, ili do
vodomjernog profila Zagreb 12.450 km2, sa srednjom apsolutnom visinom sliva 543 mnm i
prosječnim padom sliva 3,75 m/km’. Ovaj dio sliva Save, sa svojim morfološko-hidrološko-
klimatološkim i drugim osobinama, određuje režim voda rijeke Save na ulazu u Hrvatsku,
odnosno na ulazu u Zagrebačko područje. Sava dolazi kao bujični vodotok s izrazitom
nestacionarnošću toka, posebno kod velikih voda. Najniža protoka u Zagrebu u razdoblju od
1926. do 1995. godine iznosila je 46,5 m3/s (Podsused 43,7 m3/s), a najveća 3.126 m3/s
(Podsused 3.332 m3/s). Razlika je u prosjeku oko 70 puta između najmanje i najveće protoke
Save na širem području grada Zagreba, što ukazuje na velike oscilacije vodnosti tijekom
godine.
Ukupna slivna površina promatranog područja, na izlaznom vodomjernom profilu Mačkovac
iznosi 40.838 km2, a srednja apsolutna visina sliva je 402 mnm s prosječnim padom sliva
1,66 m/km’. Nizvodno u Mitrovici (F=87.800 km2 ), srednja apsolutna visina sliva iznosi 570
mnm. Kretanje srednje visine sliva (543, 402 i 570 mnm) ukazuje, da zaobalje srednjeg toka
Save predstavlja prirodnu depresiju za prihvaćanje velikih voda. Ta depresija, ekspanzijsko
područje Srednjeg Posavlja, ima snažno retardacijsko djelovanje.
Međusliv Save, od vodomjernog profila Zagreb do vodomjernog profila Mačkovac, s desne
strane čine veći pritoci Kupa i Una, a s lijeve strane Česma i Ilova, te još niz manjih vodotoka
koji neposredno gravitiraju prostorima ekspanzije velikih voda Save.
Ukupna veličina sliva Kupe na utoku u Savu iznosi 10.032 km2 sa srednjim padom sliva 3,12
m/km’, a rijeke Une 9.368 km2 sa srednjim padom sliva 3,35 m/km’.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum :11/01 Elaborat br. : 12-34/1-01.
1.2. Osnovne postavke sistema zaštite od poplave Srednjeg Posavlja Nekontrolirani režim velikih voda rijeke Save na području Srednjeg Posavlja, te učestale
štete od poplava grada Zagreba, Siska i Karlovca, tražili su rješenja koja će omogućiti
njihovu zaštitu od velikih voda. Na prostoru od ušća Sutle u Savu do Mačkovca kod Gradiške
(Odransko polje, Lonjsko polje, Mokro polje, Ribarsko polje, područje Kupčine), prosječno je
godišnje plavljeno 205.000 ha zemljišta. S frekvencijom 2% čak 280.000 ha. Akumulacijsko-
retencijske zapremine, procjenjene su za 50-godišnju veliku vodu sa 1.780 hm3, a za 100-
godišnju veliku vodu sa 1.975 hm3. Plavljeni prostori smješteni su između kota 85 i 138
mnm., a prate riječni tok Save na dužini od 250 km. Zadatak sistema Srednjeg Posavlja je da
zamjeni prirodne ekspanzijske prostore, tako da dođe do poboljšanja režima velikih voda
frekvencije 1%. Predviđeno je, da se u stihijskim ekspanzijskim prostorima kontrolira i
manipulira s vodnim masama u retencijskim prostorima ukupnog volumena od 1.805 hm3 i
površine 58.800 ha. Redukcijom vodnih valova u tim prostorima, sniziti će se nivoi do
tolerantne granice u ključnim točkama sistema (Zagreb, Karlovac, Sisak, Jasenovac,
Mačkovac).
Rješenje obrane od poplave Srednjeg Posavlja nesumnjivo poboljšava režim voda Save na
njenom srednjem i donjem toku, i ono je ključno i jedino moguće rješenje zaštite ovog
područja od velikih voda. Retencijski prostori mogući su jedino u nizinskom dijelu područja,
jer predviđene i moguće brdske akumulacije gotovo i da nemaju nikakvog efekta na
sploštenje velikog vodnog vala. Retencijsko djelovanje prostora srednjeg toka Save znatno prigušuje vodne valove i
produžuje vrijeme propagacije. Kada bi se isključili ovi prostori, i vodne mase tekle samo
svojim koritom, maksimalne 100-godišnje protoke iznosile bi osjetno više, pogotovo u donjim
dijelovima toka, što se vidi u tablici 1. Da je veličina prirodne retencije ogromna, može se
zaključiti i usporedbom 100-godišnjih protoka u Zagrebu i Mačkovcu, koje su gotovo
podjednake, a slivna površina Save u Mačkovcu je više nego trostruko veća (tablica 1).
Retencijski prostori ne reduciraju i prigušuju samo vodni val Save u Mačkovcu, već povoljno
utječu i na inteferenciju vodnih valova Save i pritoka njenog donjeg toka, što je dodatna
povoljnost za oblikovanje vala velike vode na tom sektoru Save. Predviđeno rješenje obrane
od poplave vodi računa da u sistem zaštite od velikih voda Save uklopi i njen donji tok, te da
se sa smišljenom manipulacijom velikih voda u sistemu Srednjeg Posavlja, visoki vodni režim
Save na njenom donjem toku ne samo održi, već i poboljša.
Osim akumulacijsko-retencijskih objekata, magistralni objekti u sistemu obrane od poplave
Srednjeg Posavlja, su i paralelni odušni kanali Odra i Lonja-Strug, kojima se rasterećuju
velike vode Save i kanal Kupa-Kupa za oterećenje kupskih voda u području Karlovca. Zbog
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum :11/01 Elaborat br. : 12-34/1-01.
visokih obala i naseljenosti, kapaciteti Save i Kupe ne daju se značajno povećati, pa je
izgradnja paralelnih odušnih kanala bila nužna. Predviđeno je da se manipulacije s vodnim
količinama u potpunosti kontroliraju s 15 upusno-ispusnih objekata, čime je moguće sniziti
100-godišnje vodne nivoe na donjem toku Save za 11 do 60 cm. Na području srednjeg toka
Save, sistem omogućuje održavanje nepromjenjenog stanja visokih vodostaja, izuzimajući
područje Zagreba i Karlovca na kom se osjetno snizuju vodostaji ekstremno visokih voda.
Sistemom Srednjeg Posavlja stvaraju se mogućnosti objedinjenja svih parcijalnih, tijekom
vremena, provedenih zahvata na zaštiti od velikih voda u jedinstven plan obrane od poplave
Posavine. Planirani objekti u sistemu Srednjeg Posavlja predviđeni su i za prilagodbu za
eventualno energetsko iskorištavanje i plovidbu. Sistem omogućuje fleksibilno manipuliranje
s vodnim masama, ovisno o prognozama i potrebama. Znači, sistem ima kvalitetu svestrane
prilagodbe, od veličine stupnja zaštite od poplave (ovisno o izgrađenosti sistema), do drugih
potreba (na primjer korištenje retencija za oplemenjivanje malih voda).
Poplave nizinskih područja uz srednji tok Save, kod ekstremnih slučajeva, ugrožavale su
280.000 ha zemljišta, gradove Sisak, Zagreb, Karlovac, Jasenovac, te stotinjak naselja u
području domašaja poplava, glavne saobraćajnice (preko 500 km najvitalnijih saobraćajnica,
autoputeva i željezničkih pruga), i sve to s golemim štetama, pa i ljudskim žrtvama. Stoga je
zaštita od velikih voda postala neophodna.
Voda je osnovni činilac jednog od jedinstvenih ekosustava u Evropi, Lonjskog polja. Ali,
zaštita ljudskih dobara, pa i ljudskih života ne može se ostaviti nepredvidivoj vodenoj stihiji.
Realizacija rješenja sistema Srednjeg Posavlja omogućuje obranu od velikih voda naseljenih
i visoko urbaniziranih područja, te korištenje prostora, ali ne zanemaruje i rijetke prirodne
vrijednosti ovog prostora.
1.3. Stanje prije početka izgradnje sistema (“prirodno” stanje) Pod prirodnim stanjem smatra se stanje prije izgradnje pojedinih objekata sistema Srednjeg
Posavlja.
Na području Srednjeg Posavlja u prirodnom stanju, prosječno je godišnje plavljeno 205.000
ha površine, a u prosjeku svakih 50 godina plavilo je 280.000 ha, a svakih 100 godina
292.000 ha.
Veličine plavljenih površina po pojedinim područjima s frekvencijom 2% su slijedeće:
Lonjsko polje 132.650 ha Mokro polje 35.200 ha Ribarsko polje 32.080 ha Odransko polje 44.000 ha Nizine uz Kupu 36.070 ha Ukupno: 280.000 ha
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum :11/01 Elaborat br. : 12-34/1-01.
Plavljene površine u prirodnom stanju prikazane su na slici 1.
Za ključne vodomjerne profile na Savi, u tablici 1, dane su protoke prirodnog 100-godišnjeg
stanja (s prirodnim retencijama), i stanja kada bi se isključile prirodne retencije.
Tablica: 1
Površina sliva Stanje (m3/s) Profil (km2) s prirodnim retencijama bez prirodnih retencija
Zagreb Sisak (Crnac) Jasenovac Mačkovac
12.450 22.850 32.860 40.838
3.143 2.540 2.864 3.156
3.650 3.835 4.230 4.520
Za karakteristične profile na Savi, vodni nivoi u prirodnom stanju sadržani su zajedno, radi
usporedbe s aktualnim i konačnim stanjem u tablici 11.
Razine prirodnog stanja u karakterističnim profilima prirodnih retencija za 10-godišnju i 100-
godišnju vodu su slijedeće (mnm):
P = 10 P = 100
Mokro polje: Bročice 94.43 95.19
Trebež 97.56 98.06
Lonjsko polje : Stružec 97.36 97.64
Pos. Bregi 98.30 98.50
Na nekoliko vodomjernih profila duž retencijskih površina mjerili su se vodostaji. Za profile
koji imaju nešto duže razdoblje rada i kontinuirano mjerenje vodostaja, na slici 2, 3 i 4,
prikazani su karakteristični godišnji vodostaji s proračunom trenda. Ovi vodostaji ne pokazuju
neke bitnije promjene. Jedino podaci na vodomjernom profilu Bročice, za kojega se
raspolaže s mjerenjima do 1989. godine, pokazuju lagano smanjenje velikih voda, a porast
malih voda.
Vodomjerna postaja Stružec odabrana je zbog svog položaja i razdoblja rada, te
mogućnošću produženja rada za promatranje visokih vodostaja i poplava. Na osnovu
maksimalnih godišnjih vodostaja (1925-1972.), proračunata je distribucija maksimalnih
vodostaja. Rezultati proračuna u relativnim i apsolutnim (“0” 92,05 mnm) vrijednostima,
sadržani su u tablici 2 i uspoređeni s budućim stanjem.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum :11/01 Elaborat br. : 12-34/1-01.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum :11/01 Elaborat br. : 12-34/1-01.
Tablica: 2
povratno razdoblje vodomjerni profil Stružec P = 100 P = 50 P = 25 P = 10 P = 5
Prirodno stanje cm 559 548 543 531 516 mnm 97.64 97.53 97.48 97.36 97.21 Buduće stanje mnm 98.44 97.63 97.34 96.88 96.42 Razlika (cm) porast 80 10 opadanje 14 46 79
Denivelacija poplavnih visina odnosi se na profil riječne doline Save, kojeg postaja Stružec
može reprezentirati.
Osim nivoa u retenciji, značajna je i dužina trajanja poplava. U promatranom dijelu Lonjskog
polja (profil Stružec) najniža kota terena je 94.50 mnm (šuma Brezovica), i razmatranja
trajanja su vezana na tu kotu.
Na slici 5 za vodomjerni profil Stružec prikazana je krivulja trajanja vodostaja. Iz slike je
vidljivo da spomenutoj repernoj visini odgovara vodostaj u Stružecu od 245 cm (94,50 -
92,05) i traje prosječno godišnje 99,6 dana. Na slici 6 prikazano je godišnje trajanje poplava
u profilu Stružec za različite nadmorske visine.
Iz trajanja poplava u danima za vodomjerni profil Stružec, proračunata je distribucija trajanja
vodostaja u prirodnom stanju. Trajanje plavljenja u danima za karakteristična povratna
razdoblja, za prirodno i promjenjeno stanje, proračunato je za vegetacijsko razdoblje i za
godinu, što je sadržano u tablici 3.
Tablica: 3
trajanje poplave u danima Vodomjerni profil Stružec povratno razdoblje P (godina) prosječno trajanje
Prirodno stanje 5 10 20 50 100 (1925-1972) Vegetacijsko razdoblje 50 65 79 99 110 29 Godina 140 165 185 210 230 100 Buduće stanje (god.) 7 15 18 48 67 20
Trajanje plavljenja u danima za različite visine nivoa i karakteristična povratna razdoblja, za
prirodno i promjenjeno stanje, sadržano je u tablici 4.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
1.4. Današnje stanje izgrađenosti U aktualnom stanju izgrađenosti, osposobljeno je za kontrolirano manipuliranje vodama 53%
predviđenih prostora, a retencijskih prostora za nekontrolirano upuštanje 219% više nego što
će biti u konačnom stanju izgradnje sistema. Sadašnje stanje izgrađenosti prikazano je na
slici 7. Retencija Lonjsko polje već u sadašnjoj fazi izgradnje posjeduje svoje konačne
konture.
Današnja djelomična izgrađenost sistema, dio kanala Odra, Lonja-Strug i kanala Kupa-Kupa,
je od životne važnosti za obranu gradova i naselja uz Savu i Kupu od velikih voda, i značajno
doprinosi poboljšanju vodnog režima Save i Kupe. Od objekata za kontrolu voda, izvedeno je
u sadašnjoj fazi svega dvije ustave, Prevlaka i Trebež, preljevni prag na kanalu Odra, te dio
okvirnih nasipa uz retencije Lonjsko polje, Mokro polje i Kupčinu. To je oko 40% predviđenih
radova.
Duž toka Save od Zagreba do Mačkovca, u aktualnom stanju izgrađenosti sistema, postoje
tendence održavanja zatečenog stanja vodnog režima Save, a na krajnjim profilima Zagreb i
Mačkovac i osjetna poboljšanja. Izgradnjom dijela oteretnog kanala Odra s lateralnim
preljevom, kao i ustavom Prevlaka na Savi, u području Zagreba je relativno najviše učinjeno
(tablica 6).
U današnjoj djelomičnoj izgrađenosti sistema u tablici 5 prikazano je stanje u retencijama.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum :11/01 Elaborat br. : 12-34/1-01.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum :11/01 Elaborat br. : 12-34/1-01.
naziv retencije sadržaj retencije maksimalni nivo poplavna površina (106 m3) (mnm) (ha) a) s potpunom kontrolom voda: Lonjsko polje 634 97.61 25.630 Ukupno a) 634 25.630 b) s nepotpunom kontrolom voda : Mokro polje s Opekom i Trstikom 611 94.81-96.50 20.510 Ukupno b) 611 20.510 Ukupno a) i b) 1.245 46.140 Tablica : 5 1.5 Konačno stanje izgrađenosti Daljnom realizacijom sistema Srednjeg Posavlja moguće je znatno poboljšati, i s većim
stupnjem sigurnosti zaštititi vitalna područja od velikih voda. Na primjer čvor Jasenovac, ne
može se braniti od voda većih od 2.875 m3/s (tablica 1). Već kod protoka većih od 2.500 m3/s
mora se izvršiti rasterećenje velikih voda u području Mokrog polja. Izgradnjom ustave
Jasenovac, kao jednog od magistralnih objekata, izbjeći će se nepopularne i skupe mjere
rušenja nasipa i izazivanje prodora vode. Ovakvim načinom izazivanja prodora, nikada se ne
može postići onaj kapacitet oterećenja Save koji se traži, jer to znatno ovisi i o erozijskim
procesima razgradnje prodora, koji pak ovisi o nizu nepredviđenih i nepoznatih činilaca. S
daljnom realizacijom sitema moguće je efikasnije manipulirati vodnim masama, i vodni režim
optimalno prilagoditi ekološkim uvjetima prostora. Konačna izgrađenost sistema može
održavati i oplemeniti uvjete opstanka raznolikog biljnog i životinjskog svijeta u ovom
prostoru, a posebno u parku prirode Lonjsko polje. Za usklađenost interesa, te za način
korištenja sistema, suradnja stručnjaka različitih profila treba isključiti usko specijalističko,
često izolirano i ograničeno gledanje, što je često prisutno u praksi. Svako specijalističko
područje nužno je promatrati u okviru cjeline i kao sastavni dio cjeline, odnosno u okviru
ukupnog rješenja. U tablici 6 dani su maksimalne protoke frekvencije 1% Save u aktualnoj
situaciji izgradnje sistema u usporedbi s protokama prirodnog stanja, i dana je usporedba
između protoka bez prirodnih retencija i stanja konačne izgrađenosti sistema.
Tablica: 6
stanje ( m3/s )
Profil
Prirodno
Aktualno Razlika
Bez prirodnih retencija
Konačno Poboljšanje
režima
Zagreb Crnac Jasenovac Mačkovac
3.143 2.540 2.864 3.156
2.485 2.510 2.876 2.986
+ 658 + 30 - 12 + 170
3.650 3.835 4.230 4.520
2.650 2.270 2.835 2.800
1.000 1.565 1.375 1.720
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum :11/01 Elaborat br. : 12-34/1-01.
Prikaz retencijskih prostora u konačnoj izgrađenosti sistema dan je u tablici 7.
Tablica: 7
konačna izgrađenost sistema naziv sadržaj maksimalni poplavna
retencije retencije nivo površina (106m3) (mnm) (ha) a) s potpunom kontrolom voda: Lonjsko polje 915 98.44 25.630 Ukupno a): 915 25.630
b) s nepotpunom kontrolom voda: Mokro polje s Opekom i Trstikom 581 94.53-96.50 20.510 Ukupno b): 581 20.510 Ukupno: a) i b): 1.496 46.140 U odnosu na današnje stanje (tablica 5), vidljivo je da će se u konačnoj izgrađenosti sistema
znatnije smanjiti poplavne površine.
Iz tablice 2 i 4 za profil riječne doline, kojeg reprezentira postaja Stružec, vidljive su promjene
u nivoima i trajanju plavljenja između prirodnog i budućeg stanja za karakteristična povratna
razdoblja. 2. RASPOLOŽIVI I KORIŠTENI PODACI Osim projektne dokumentacije koja obrađuje složenu problematiku Srednjeg Posavlja, i
hidroloških elemenata sadržanih u toj dokumentaciji, korišteni su i raspoloživi podaci o
vodostajima i protokama sadržanih u Banci hidroloških podataka (BHP) Državnog
Hidrometeorološkog zavoda. Posljednja godina za koju se raspolaže hidrološkim podacima u
BHP je 1996. Za neke vodomjerne profile od 1991. do 1995. godine nedostaju hidrološka
mjerenja (ratno razdoblje). U 1996. godini, ni za jedan vodomjerni profil na Savi ne raspolaže
se u BHP s dnevnim protokama.
Najduže razdoblje osmatranja i mjerenja vodostaja i protoka imaju na Savi postaje Zagreb,
Rugvica, i Jasenovac. Za ove vodomjerne profile u BHP su na raspolaganju podaci o
dnevnim vodostajima i protokama od 1926. godine.
Na pojedinim vodomjernim profilima nedostaju mjerenja protoka kod velikih voda (Podsused,
Zagreb), pa su i protočne krivulje u području velikih voda ograničene točnosti. I vodostaji kod
pojave vodnog vala u nekim ključnim točkama, zbog loših limnigrafskih zapisa (limnigraf u
kvaru ili loše radi) nisu pouzdani (Podsused).
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum :11/01 Elaborat br. : 12-34/1-01.
3. VODOSTAJI 3.1. Karakteristični vodostaji Karakteristični godišnji vodostaji, uz protoke, su osnovni pokazatelji vodnog režima pojedinog
vodotoka tijekom vremena. Najniži i srednji vodostaji relativno dobro prate morfološke
promjene korita, a na velikim vodama odražavaju se promjene u zaobalju eliminiranjem
prirodnih retencija i zatvaranjem vodotoka u nasipe.
Karakteristični godišnji vodostaji, najniži godišnji, srednji godišnji i najviši godišnji (Hmin, Hsr,
Hmax) vodostaji Save prikazani su za vodomjerni profil Crnac na slici 8, Jasenovac na slici
10 i Mačkovac ustavu na slici 12.
Pored nivograma za iste vodomjerne profile, prikazane su i sumarne krivulje karakterističnih
godišnjih vodostaja (slike 9, 11, 13).
Na svim razmatranim vodomjernim profilima na Savi, najniži i srednji godišnji vodostaji
približno oko 1980. godine pokazuju trend sniženja. Trend sniženja uočljiv je i na
nivogramima, a sumarne krivulje približno naznačuju vrijeme kada se to počelo događati. Na
vodomjernim postajama Jasenovac i Mačkovac raspolaže se s podacima o vodostajima
samo do 1990. godine (prekid u ratnim godinama). Sniženje najnižih i srednjih godišnjih
vodostaja na Savi se kreće približno od 4 cm do 11 cm godišnje, što nije zanemarivo.
Na ni jednom razmatranom vodomjernom profilu kod velikih voda nisu uočljive značajnije
promjene, osim u vodomjernom profilu Jasenovac, iako su pojedine velike vode oterećenjem
u odušne kanale snižene. Tako na primjer u Zagrebu u 1990. godini maksimalni vodostaj je
zabilježen ispod 400 cm, a da nije bio u funkciji kanal Odra, vodostaj bi vjerojatno bio i
znatno viši, jer su velike vode bile čak i veće od katastrofalne velike vode 1964. godine. U
vodomjernom profilu Jasenovac su uočljive promjene kod velikih voda poslije 1960. godine,
što je posljedica zatvaranja Bosansko-dubičke ravnice.
Karakteristični godišnji vodostaji za vodomjerne postaje u retencijskim prostorima prikazani
su pod točkom 1.3.
U Prilogu za vodomjerne profile na Savi: Crnac i Jasenovac, te za Bročice u Mokrom polju,
sadržani su karakteristični mjesečni i godišnji vodostaji s osnovnim statističkim parametrima.
Kakva je raspodjela godišnjih velikih voda Save vidljivo je na slici 14. Kod Save je glavni
maksimum učestalosti u studenom, a sekundarni u veljači. Kod unutarnjih voda u prostorima
retencija, glavni maksimum se javlja u ožujku, a sekundarni u studenom. Raspodjela
maksimalnih poplava po sezonama je slična, na hladni dio godine odpada 75%, a na topli
25%.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum :11/01 Elaborat br. : 12-34/1-01.
KARAKTERISTIČNI GODIŠNJI VODOSTAJI SAVA - Crnac1950-1996.god
y = -0,3888x + 843,81r = 0,0849
y = -0,6164x + 291,69r = 0,1175
y = -0,8196x + 6,3471r = 0,2795
-400
-300
-200
-100
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50
g o d i n e
H (
cm )
Hmax
Hsr
Hmin
1950. 1995.
"0" 91,34 m n.J.m."0" 89,99 m n.J.m.
SUMARNE KRIVULJE KARAKTERISTIČNIH VODOSTAJA SAVA - Crnac
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum :11/01 Elaborat br. : 12-34/1-01.
KARAKTERISTIČNI GODIŠNJI VODOSTAJI SAVA - Mačkovac ustava
1951-1996.god.
y = -0,6472x + 877,38r = 0,1353
y = -1,8791x + 478,92r = 0,4141
y = -0,9871x + 178,75r = 0,4503
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
1100
0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50
g o d i n e
H (
cm )
Hm axsr 1950-1982.god.
Hsr 1950-1982.god.
Hm insr 1950-1982.god.
Hm ax
Hsr
Hm in
"0" 83,64 m n.J.m .
1995.1950.
SUMARNE KRIVULJE KARAKTERISTIČNIH GODIŠNJIH VODOSTAJA SAVA - Mačkovac ustava
0
2000
4000
6000
8000
10000
12000
14000
16000
18000
20000
1950 1955 1960 1965 1970 1975 1980 1985 1990
g o d i n e
SUM
Hm
in, S
UM
Hsr
( cm
)
0
3500
7000
10500
14000
17500
21000
24500
28000
31500
35000
SUM
Hm
ax (
cm )
SUM Hsr
SUM Hmax
SUM Hmin
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum :11/01 Elaborat br. : 12-34/1-01.
3.2. Krivulje trajanja vodostaja
Krivulje trajanja dnevnih vodostaja prikazane su grafički za karakteristične vodomjerne profile
(u odnosu na retencije) na Savi, za Crnac na slici 16 i Jasenovac na slici 17. Za retenciju
Mokro polje, prikazana je krivulja trajanja vodostaja u vodomjernom profilu V. Strug – Bročice
na slici 18. Uz prosječne krivulje trajanja, prikazane su i anvelope minimuma i maksimuma.
Na slici 5 za retenciju Lonjsko polje, prikazana je krivulja trajanja vodostaja za vodomjerni
profil Stružec.
3.3. Vodostaji u današnjem stanju izgrađenosti 3.3.1. Promjene na Savi Promjene vodostaja uzrokovane aktualnom izgrađenošću sistema Srednjeg Posavlja, nisu
znatnije uočljive na grafičkim prikazima u točki 3.1., iako su prisutne. Mnogo bolje su uočljive
promjene kod malih i srednjih voda uzrokovane produbljenjem korita vodotoka.
U sadašnjem stanju izgrađenosti, promjene vodostaja na Savi u odnosu na prirodno stanje
kod voda frekvencije 1%, procjenjene su za vodomjerne profile Crnac (Sisak) –11 cm,
Jasenovac +29 cm i Mačkovac –28 cm. Velike vode koje su se pojavile na Savi 1990.
godine, približno odgovaraju 100-godišnjoj velikoj vodi. Raspodjela voda u širem području
Zagreba (kanal Odra), se približno odvijala po projektiranom scenariju za 100-godišnju veliku
vodu. Do Podsuseda je došla približno 100-godišnja velika voda, kanalom Odra oterećeno je
oko 1000 m3/s, a ostatak je tekao Savom kroz Zagreb. Vodostaj u vodomjernom profilu
Zagreb je nešto sniženiji od procjenjenog, što je dijelom posljedica sniženja dna korita rijeke
Save na području od Podsuseda do Zagreba, što se odražava i na propusnu moć Save kod
velikih voda. U fazi konačne izgrađenosti, s ovako velikim vodama, kad dođe do eliminiranja
velikih poplava između Krškog i Podsuseda koje su se zbile 1990. godine, vodostaj u
vodomjernom profilu Zagreb približiti će se projektiranom.
3.3.2. Nivoi u retencijama Maksimalni nivoi retencija, u sadašnjoj fazi izgrađenosti sistema za 100-godišnju veliku vodu,
prikazani su u tablici 5 zajedno sa sadržajem retencija i veličinom poplavnih površina kod
maksimalnih nivoa.
Prema obradama transformacije vodnih valova, načinjeni su nizovi maksimalnih godišnjih
nivoa za razdoblje od 1926. do 1980. godine i proračunati su parametri raspodjele, te
frekvencije maksimalnih nivoa i odgovarajućih zapremina u retencijama Lonjskog i Mokrog
polja. Proračun frekvencije maksimalnih nivoa i zapremina sadržan je u tablici 8.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum :11/01 Elaborat br. : 12-34/1-01.
Ovisno o apsolutnoj visini i frekvenciji poplave u retencijama, proračunata su i trajanja
poplava u danima. Numerički prikaz sadržan je u tablici 9. Trajanje poplave u danima odnosi
se na najniže depresije u retencijama. Približna trajanja poplave, o čemu ovisi i trajanje
mehaničke odvodnje, u funkciji apsolutne visine (A) i povratnog razdoblja (P), iskazana su
općim obrascima:
Lonjsko polje: σPA = 14.80 (1 + 4.56 log P) – 6.19 e 0.56 (A – 92.0)
Mokro polje: σPA = 26.60 (1 + 2.10 log P) – 2.41 e 0.70 (A – 89.0)
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum :11/01 Elaborat br. : 12-34/1-01.
ČESMA - UŠĆEKRIVULJA TRAJNOSTI
92.50
93.00
93.50
94.00
94.50
95.00
95.50
96.00
96.50
97.00
97.50
98.00
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
VRIJEME (%)
VOD
OST
AJ
(mnm
)
UŠĆE ČESME
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum :11/01 Elaborat br. : 12-34/1-01.
TREBEŽ-SAVA TREBEŽ-RETENCIJAKRIVULJE TRAJNOSTI
88.00
88.50
89.00
89.50
90.00
90.50
91.00
91.50
92.00
92.50
93.00
93.50
94.00
94.50
95.00
95.50
96.00
96.50
97.00
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
VRIJEME (%)
VOD
OST
AJ
(mnm
)
TREBEŽ - RETENCIJA L.P.
TREBEŽ - SAVA
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum :11/01 Elaborat br. : 12-34/1-01.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum :11/01 Elaborat br. : 12-34/1-01.
Iz ovih odnosa je vidljivo, da trajanja poplava u retencijama naglo opadaju s porastom
apsolutne visine neke promatrane kote u retenciji po eksponencijalnom odnosu. U tablici 9 je
također vidljivo naglo smanjenje trajanja poplave s porastom apsolutne visine. Za razdoblje rada od 1992. do 1999. godine, prikazana je manipulacija ustavom Trebež,
odnosno njeno zatvaranje unutar godine. Kod zatvaranja i otvaranja ustave naznačeni su
obalni vodostaji. Prikazani su i najviši obalni i zaobalni (u retenciji) vodostaji iz raspoloživih
podataka prikupljenih za vrijeme manipulacije ustavom. Ti vodostaji ne moraju odgovarati
najvišem u tom mjesecu, iako vjerojatno u većini slučajeva to jesu, posebno kod najviših
vodostaja. Prikaz manipulacije ustavom služi samo kao ilustracija, iz koje je vidljivo da su
najučestalija zatvaranja ustave u hladnom dijelu godine, kada su i najviši vodostaji. U
promatranom razdoblju najviši zaobalni vodostaj (vodostaj u retenciji) iznosio je 96,76 mnm, i
to u prosincu i siječnju (isti vodni val s promjenama oko 20 cm između dva istovjetna
maksimuma). Drugi najviši zabilježeni nivo u retenciji je 96,12 mnm zabilježen u prosincu.
3.4. Vodostaji u konačnoj izgrađenosti sistema Ako se u ključnim profilima na Savi usporede 100-godišnje velike vode aktualnog i budućeg
stanja s prirodnim stanjem, dobiju se pokazatelji sadržani u tablici 10.
Tablica:10
Razlike vodnih nivoa (cm) Profil Save Prirodno stanjenivoa (mnm) aktualno stanje buduće stanje
Vodne mase iz najnižih lokacija akumulacije s kotom 92,50 mnm, mogu se isprazniti tek kod
pojave srednje protoke Save, koja na tom dijelu iznosi oko 420 m3/s.
U točki 1.3. prikazani su na osnovi mjerenja, rezultati analize distribucije vodostaja i njihovih
trajanja postaje Stružec, koja može prezentirati akumulacijske prostore. Ta analiza je
pokazala, da je visoki vodostaj poplava u profilu riječne doline koji odgovara Strušcu 10
godišnjeg reda javljanja 97,36 mnm (tablica 2), da je dužina trajanja vodostaja 245 cm, koji
odgovara koti 94,50 mnm, kao najnižoj točki depresije u tom dolinskom profilu 165 dana, od
toga na vegetacijsko razdoblje otpada 65 dana (tablica 3). U tablici 2 prikazani su vodostaji
za buduće konačno stanje i razlika između prirodnog i konačnog stanja.
4. PROTOKE 4.1 Karakteristične protoke Za karakteristične vodomjerne profile na Savi i za pritoke na ušćima, srednje godišnje
protoke i specifični dotoci sadržani su u tablici 14. Maksimalne zabilježene protoke u
vodomjernim profilima prikazani su u tablici 15.
Raspodjela protoka unutar godine za Savu u vodomjernim profilima Zagreb, Jasenovac i
Mačkovac, prikazana je na slici 19. Kao reprezentant zaobalnih voda, na istom crtežu su
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum :11/01 Elaborat br. : 12-34/1-01.
prikazane vrijednosti mjesečnih protoka za profil Čazma na Česmi. Najveća srednja
mjesečna protoka na Savi javlja se u travnju, osim u vodomjernom profilu Zagreb, u kojem je
pojava najveće srednje mjesečne protoke vezana za mjesec studeni. Najveća srednja
mjesečna protoka na Česmi je u mjesecu veljači, a potom u prosincu. Ovo ukazuje na
različitost raspodjele velikih voda unutar godine, te glavnih vodotoka i zaobalnih voda koje se
direktno ulijevaju u retencijske prostore. Minimalne srednje mjesečne protoke u svim
profilima, javljaju se u mjesecu kolovozu, ili najniži dotoci vezani su za mjesece srpanj,
kolovoz i rujan.
4.2 Maksimalne protoke u današnjem stanju izgrađenosti sistema Kako je zadaća sistema Srednjeg Posavlja zaštita od polava, odnosno velikih voda, to je i
glavni zadatak analiza velikih voda.
Za razdoblje od 1926. do 1980. godine provedena je transformacija vodnih valova za
sadašnje stanje izgrađenosti sistema Srednjeg Posavlja. Maksimalne protoke tih valova
poslužile su za analizu učestalosti protoka Save. Obrađene su protoke za vodomjerne
profile: Zagreb, Crnac (Sisak), Jasenovac i Mačkovac. Iz niza maksimalnih godišnjih protoka
proračunati su parametri distribucije i dobivene su slijedeće vrijednosti:
Zagreb Crnac Jasenovac Mačkovac
Qsrmax (m3/s) 1.685 2.077 2.353 2.200
σ(m3/s) 424 241 232 283
Cv 0,251 0,116 0,099 0,129
Cs -0,612 -0,856 -0,104 0,640
Iz dobivenih parametara je vidljivo, da je kretanje srednjih vrijednosti maksimalnih protoka u
uskom rasponu od 1.685 do 2.353 m3/s, dok se gravitirajuće slivne površine kreću čak
između 12.450 km2 do 41.536 km2. Ovi odnosi ukazuju na jako djelovanje retencijskih
prostora na oterećenje vršnih dijelova vodnih valova. Koeficijenti varijacije Cv i asimetrije Cs
također ukazuju na stupanj redukcije maksimalnih protoka.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum :11/01 Elaborat br. : 12-34/1-01.
SREDNJE GODIŠNJE PROTOKE Tablica: 14
profil površina (km2)
srednja protoka (m3/s)
sred. specifični dotok (l/s/km2)
SAVA Jesenice Zagreb Crnac Jasenovac Mačkovac Sl. Brod
Pritoci-ušće Lonja s Ilovom Kanal Lonja-Strug
10.750 12.450 22.852 38.953 40.838 50.858
323 340 580 860 880 1030 24 12
30 27 25 22 22 20
MAKSIMALNE ZABILJEŽENE PROTOKE Tablica: 15
profil površina (km2)
maksimalna protoka (m3/s)
max. specifični dotok (l/s/km2)
SAVA Jesenice Zagreb Crnac Jasenovac Mačkovac Sl. Brod
10.750 12.450 22.852 38.953 40.838 50.858
3.489 3.128 2.382 2.720 3.018 3.480
325 251 104 70 74 68
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
2.4. PEDOLOGIJA 1. PEDOLOŠKI I HIDROPEDOLOŠKI UVJETI Analiza i interpretacija pedološkog pokrova srednje Posavine, područja u kojem se nalazi
park prirode Lonjsko polje, temelji se prvenstveno na podacima Osnovne pedološke karte
Hrvatske mj. 1:50.000, OPK 1969-1984, prema slijedećem pregledu listova, te djelomično
prema podacima Hidropedološke studije područja projekta Lonjsko polje, grupa autora, 1984.
U tu svrhu je izrađena Osnovna pedološka karta mj. 1:100.000 kao zajednička podloga za
agroekološku i šumarsku sektorsku studiju. Osnovna pedološka karta i Agropedološka karta
projektnog područja mjerila 1:100.000 izrađene su GIS tehnologijom, što uključuje
digitalizaciju pedoloških kontura s OPK mj. 1:50.000, izradu strukture poligona, te
generalizaciju pedokartografskih jedinica korištenjem AutoCad, ArcInfo i ArcView
programskih paketa.
Pregled listova pedoloških karata Red. broj
Naziv lista u mjerilu 1:50.000 Autori Godina
izrade
1. Čazma 3 Kovačević, P. Pavlić, V. Bogunović, M. 1969. 2. Čazma 4 Pavlić, V. 1976. 3. Kostajnica 1 Kalinić, Mirjana Šalinović, I. 1981. 4. Kostajnica 2 Bogunović, M. Pavlić, V. 1978. 5. Pakrac 1 Bogunović, M. 1976. 6. Pakrac 2 Šalinović, I. Kalinić, Mirjana 1981. 7. Pakrac 3 Bogunović, M. Pavlić, V. 1973. 8. Pakrac 4 Kovačević, P. Pavlić, V. Mayer, B. 1971.
1.1. GEOMORFOLOGIJA U geomorfološkom smislu, područje Posavine je nasuta ravnica nastala od deponiranog
jezerskog i močvarnog materijala u dubljim etažama, te riječnih nanosa u površinskim
slojevima. Površine ovih zaravni su bazenskog oblika. Strane bazena se blago uzdižu od
najnižih centralnih položaja prema rijeci Savi. Za vrijeme visokih vodostaja, kada nisu
postojali nasipi, Sava se slobodno izlijevala iz svog korita i prema jačini vodnog vala sortirala
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
različite sedimente, formirajući aluvijalnu gredu uz vodotok i najniže zaobalno područje
inundacije. Pleistocenske grede iz pravca brežuljaka, većinom blago nestaju prema najnižim
bazenskim položajima. Na tim položajima dominiraju pseudoglejna i pseudoglej-glejna tla.
Na aluvijalnoj gredi dolaze aluvijalna neoglejena i oglejena i semiglejna tla. Najniže položaje
u inundaciji zauzimaju većim dijelom močvarno glejna tla, na oko 90 m.n.m. oko Nove
Gradiške.
Stratigrafska građa najmlađeg površinskog sloja do nekoliko metara dubine je prilično
promjenjiva u prostoru i različita zbog izmjene glinastih, praškasto glinasto ilovastih, glinasto
ilovastih, praškasto glinastih, praškasto ilovastih, ilovastih, pjeskovito ilovastih i ilovasto
pjeskovitih teksturnih članova.
Ovakva stratigrafska građa površinskih slojeva - krovine i hidrogeološke podloge, slika 1.1.,
ima bitan utjecaj na režim vlažnosti tla zbog promjenjivih veličina procjeđivanja ili stagniranja
površinske vode, te prihranjivanja i utjecaja podzemne vode najplićeg vodonosnog sloja.
1.2. SISTEMATIKA TALA Analizom i interpretacijom pedoloških podataka za ekosustave na projektnom području
srednje Posavine, nalazimo manje površine automorfnih tala čije su odlike dobra prirodna
dreniranost referentnog sloja 2 m dubine. Veće su površine hidromorfnih tala čija je
prirodna dreniranost slaba, a prirodni proces hidrogenizacije unutar 2 m dubine je uvjetovan
viškom površinske ili/i podzemne vode koja nije zaslanjena niti alkalizirana.
Prirodne procese postanka i razvoja hidromorfnih tala čovjek ovih prostora mijenja još od
vremena Rimskog carstva. Naime, uređenje rijeke Save i problem korištenja poljoprivrednih
površina javlja se u ta davna prošla vremena. Tada su iskopani prvi kanali radi odvodnje i
uređenja pojedinih dionica Save za plovidbu. Austrijsko carstvo, naročito Austro-Ugarska
monarhija pokušavaju u nekoliko navrata riješiti melioracije i regulaciju Save od ušća do
slovenske granice. Najdetaljniji zahvati - mjestimična ugradnja cijevne drenaže sa ili bez
filtrirnog materijala datira iz 70-tih godina ovog stoljeća.
1.3. FIZIKALNE I KEMIJSKE ZNAČAJKE TALA Koluvijalno (deluvijalno) tlo Najveće površine ovih tala dolaze kao karbonatna. Ono što je značajka za ova tla u
projektnom području je da isključivo dolaze varijeteti s prevagom sitnice, a prisutnost skeleta
je vrlo mala ili skoro nezamjetna. Oglejenost je naročito prisutna kod karbonatnog i
nekarbonatnog podtipa, te aluvijalno koluvijalnog varijeteta. Stoga smo ih izdvojili u
slijedećim nižim jedinicama:
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Koluvijalno neoglejeno (šifra 1)
Koluvijalno oglejeno (šifra 2) Aluvijalno koluvijalno neoglejeno (šifra 3) Aluvijalno koluvijalno oglejeno (šifra 4) Općenito koluviji su tla vrlo varijabilnih pedofizikalnih svojstava, a nalaze se na području
donjih trećina padina i dolina i vrlo često su oglejena. Varijabilnost ovih tala po teksturi je
manja od uobičajenog pravila.
Prema teksturi to su ilovasta do glinasto ilovasta dosta homogena tla po dubini. Tla su
porozna, s osrednjim kapacitetom za vodu i malim kapacitetom za zrak. Gustoća tla se s
povećanjem dubine povećava. Većim dijelom su to karbonatna tla s količinom karbonata od
10-25% u površinskom sloju, dok je ponegdje u matičnom supstratu i veća. Reakcija tla u
vodi je zahvaljujući tome isključivo alkalična, dakako kod nekarbonatnih (eutričnih) koluvija
reakcija tla u vodi je neutralna. Količine humusa kod ovih tala se kreću od 2.5 do 3.5%, a
sadržaj dušika od 0.16 do 0.22%, što predstavlja dobru do bogatu opskrbljenost dušikom.
Slabo su opskrbljena fiziološki aktivnim fosforom, a slabo do umjereno opskrbljena fiziološki
aktivnim kalijem. Prema vrijednostima hidrolitskog aciditeta, ova tla nemaju potrebu za
kalcifikacijom.
Vrijednosti adsorpcijskog kompleksa kod ovih tala su veoma povoljne. Imaju visok kapacitet
adsorpcije (oko 50 mmol/ekv H+/100 gr. tla) te visok stupanj zasićenosti adsorpcijskog
kompleksa tla bazama.
Rendzina Rendzina je tlo humusno akumulativne klase. U savskoj nizini je na aluvijalnom pijesku i
šljunku. Na ovom području izdvojene su dvije sistematske jedinice rendzine i to:
Rendzina na pijesku i šljunku karbonatna ilovasta (šifra 5)
Rendzina na pijesku i šljunku karbonatna glinasta (šifra 6) Rendzine na aluvijalnim šljunkovitim nanosima su duboka do srednje duboka tla. To su tla
dobre prirodne dreniranosti, s izrazitim automorfnim načinom vlaženja, ilovaste do glinaste
teksture, vrlo povoljne mrvičaste i stabilne strukture. Glinaste teksture prevladavaju u
mikrodepresijama i nešto dubljim rendzinama, a ilovaste na uravnjenom terenu i
mikrouzvisinama. Povoljnih su vodno zračnih odnosa s izrazito dobrom vododržnošću.
Podzemna voda je na dubini ispod 2 m, ali zbog šljunka u podlozi, na 40-80 cm, i prekid
kapilariteta nema nikakav utjecaj na solum tla, dapače vrlo često su vrlo suha tla s
nedostatkom aktivne vlage u tlu. To su isključivo karbonatna tla sa sadržajem CaCO3 u oraničnom horizontu od 5-10%.
Aktivnog vapna ima malo (2-5%), pa nema većih bojazni za kulture osjetljive na klorozu.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Sadržaj humusa kreće se od 2-3% što predstavlja slabu količinu, to je iz razloga
dugogodišnje obrade i mineralizacije stvorenog humusa. Reakcija ovih tala je alkalična.
Dušikom su umjereno opskrbljena, ali s obzirom na njegovu dinamiku stalna briga za
dušikom je glavna poanta svake gnojidbe. Fiziološki aktivnim fosforom slabo su opskrbljena,
a kalijem slabo do umjereno.
Kapacitet adsorpcije ovih tala je visok, kao uostalom i stupanj zasićenosti adsorpcijskog
kompleksa tla bazama.
Eutrično smeđe tlo Eutrično smeđe tlo je tlo kambične klase s tipom građe profila A-(B)-C. Tlo spada u klasu
visoko bonitetnih tala. U projektnom području Sava isključivo dolazi na aluvijalnom nanosu,
staništu izvanredne propusnosti i dreniranosti. Nalazimo:
Eutrično smeđe na aluvijalnom pijesku i šljunku tipično (šifra 7) Eutrično smeđe na aluvijalnom pijesku i šljunku lesivirano, plitko (šif. 8) To su ilovasta do glinasta tla, ponekad i ilovasto glinasta, stabilne graškaste do orašaste
strukture, dobrih vodno zračnih odnosa i propusnosti. Imaju povoljnu prirodnu dreniranost.
Vrlo su porozna s visokim kapacitetom za vodu. U dinamici vlage osjeća se nedostatak vlage
u ljetnim mjesecima.
Ova tla imaju dobra pedokemijska svojstva. Slabo kisele su reakcije tla u vodi, humusa imaju
2-3%, što je za oranične kulture ipak zadovoljavajuće. Dušikom su dobro do bogato
opskrbljena. Fiziološki aktivnim fosforom su slabo, a kalijem slabo do osrednje opskrbljena.
Prema većini rezultata hidrolitskog aciditeta, ova tla nemaju potrebe za kalcifikacijom, iako se
kalcij kao biogeni element može dodavati posebno za kukuruz i druge kulture.
Pseudoglej Ovo tlo se javlja na pleistocenskim i holocenskim ilovačama, koje prema današnjim
geološkim saznanjima uvrštavamo u nekarbonatne prapore, odnosno pretaložene prapore.
Reliktni ili stariji pseudoglejni horizont glavni je uzročnik stagniranja oborinskih voda i
procesa pseudooglejavanja.
Izdvojili smo dva podtipa, koja se mogu i u varijetetu i formi podijeliti na niže jedinice tla:
Pseudoglej na zaravni (šifra 9)
Pseudoglej obronačni (šifra 10)
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Pedofizikalna svojstva ovih tala najizrazitije su obilježena teže propusnim horizontom,
odnosno slabom do nepotpunom drenažom ovih tala, pa su stagnirajuće oborinske vode
glavni agens procesa pseudooglejavanja. To su praškasta tla, u kojima nalazimo i do 70%
praškaste ilovače, sklone zbijanju i pokorici. U iluvijalno pseudoglejnom horizontu mogu biti i
praškasto glinasto ilovasta.
Imaju nestabilnu praškastu do sitnomrvičastu strukturu, a propusnost tla za vodu je mala do
vrlo mala. To su porozna tla s vrlo nepovoljnim odnosom pora za vodu i zrak. Kapacitet za
zrak u prirodnim horizontima je daleko ispod 10% vol, što je nespojivo s intenzivnom biljnom
proizvodnjom. Vrijednosti volumne gustoće s dubinom se povećavaju.
To su slabo kisela do kisela tla, kojima se aciditet s dubinom povećava. Ova tla zbog kisele
reakcije i nestabilne strukture zahtijevaju intenzivne mjere kalcifikacije. Prema količini
humusa, obično su slabo humozna s dobrim sadržajem dušika. Neki profili po sadržaju
humusa i dušika prelaze naznačene ocjene. S fiziološki aktivnim fosforom su vrlo slabo
opskrbljena (5-10 mg P2O5/100 gr. tla). Stupanj zasićenosti je varijabilan i kreće se od 16-
86%, što pripada distričnim i eutričnim formama.
Aluvijalno tlo Aluvijalna tla su najrecentnija tla. Nastaju i danas pod utjecajem poplava. S obzirom da su u
posljednjih 100 godina izgrađeni veliki nasipi za obranu od poplava, recentni uvjeti tvorbe
tala prisutni su samo u inundacijskoj zoni unutar nasipa. Mogu biti oglejena i neoglejena.
Neoglejene forme većinom su prisutne kod lakših fluvisola, pjeskovitih i eventualno ilovastih
dobre propusnosti. Međutim, fluvisole nalazimo i izvan nasipa sa semiglej aluvijalnim tlima.
Na temelju uvjeta tvorbe i prisutnih procesa oglejavanja izdvojili smo slijedeće stadije:
Aluvijalno neoglejeno (šifra 11) Aluvijalno oglejeno (šifra 12) Po dubini i teksturi to su vrlo varijabilna tla. Po dubini se kreću od 0.3 pa do preko 3 m.
Značajno je da plića tla do šljunka nalazimo bliže koritu rijeke Save i na adama same rijeke.
Što se više udaljavamo od rijeke, to su tla dublja. Ova tla nemaju horizonte, izuzev gornjeg
nerazvijenog (A) horizonta. Niže se nalaze slojevi. Posebno u gornjoj Posavini izmjenjuju se
ilovasti, ilovasto pjeskoviti i pjeskoviti slojevi sve do šljunka. U srednjoj Posavini aluvijalna tla
su nešto teža po teksturi pa se izmjenjuje ilovasta, glinasto ilovasta pa do ilovasto glinasta
tekstura. Ova tla su i po dubini mnogo dublja i dosežu do preko 3 m dubine. Struktura ovih
tala je izražena kod težih formi, ali kod pjeskovitih i pjeskovito ilovastih možemo govoriti o
nerazvijenoj strukturi. Vodno zračni odnosi ovih tala izvan poplava su jako dobri, pa je zato i
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
toplinski režim povoljan. Prirodna dreniranost izvan poplave je dobra, a unutar poplave,
naravno slaba. To su neplastična do slabo plastična tla, drobive koherencije.
Prema kemijskim analizama, kemijska svojstva su nešto nepovoljnija. Glavni nedostatak su
niže količine humusa (oko 2%) i fiziološki aktivnih hraniva, fosfora i kalija. Imaju povoljnu
reakciju tla u vodi, gdje imaju alkaličnu reakciju, sa 5-10% sadržaja CaCO3. Imaju visok
stupanj zasićenosti adsorpcijskog kompleksa tla bazama, a osrednji do mali kapacitet
adsorpcije, ovisno o teksturnom sastavu.
Semiglej aluvijalno tlo Ovo je najbolje tlo nizinskog područja sa semiglejnim načinom vlaženja podzemnom vodom
ispod 1 m. Prema poziciji glejnog horizonta podijelili smo ova tla na tri podtipa i to:
Semiglej aluvijalni, plitko glejni (šifra 13) Semiglej aluvijalni, srednje duboko glejni (šifra 14) Semiglej aluvijalni, duboko glejni (šifra 15) Nalazimo ga zajedno s aluvijalnim tlom, a prema centralnoj zoni prelazi u hipoglejno tlo.
Možemo reći da su najvećim dijelom karbonatna.
Prema pedofizikalnim svojstvima, to su vrlo povoljna tla. Imaju pretežito ilovastu teksturu do
glinasto ilovastu i ilovasto glinastu u području ispod Jasenovca. To su duboko rahla tla, a
slaba oglejenost se ponekad javlja na 60-70 cm od površine, što nepovoljno ne utječe na
razvoj biljnog korijena ratarskih i povrtnih kultura. Struktura ovih tala je mrvičasta do
graškasta, a propusnost tla za vodu je umjerena do umjereno mala. To su porozna tla s
povoljnim vodno zračnim odnosom, s volumnom gustoćom i gustoćom čvrste faze koja se
dubinom povećava. Tla teže teksture mogu biti jako plastična, inače su slabo plastična.
To su pretežito karbonatna tla, ali ima i nekarbonatnih. U površinskom horizontu mogu imati
do 10% CaCO3, a on se s dubinom ponegdje povećava ili smanjuje, što je rezultat
heterogenog aluvijalnog nanošenja karbonatne sitnice. Reakcija tla u vodi kreće se od 5.5 do
7.5 kod nekarbonatnih tala, a kod karbonatnih dopire do 8.2. Sadržaj humusa kod ovih tala
kreće se od 2.5 do 6.7% što znači od slabog do jako humoznog sadržaja. Umjerenog do
bogatog su sadržaja dušikom. Od vrlo slabe do slabe su opskrbljenosti fiziološki aktivnim
fosforom, iako neki profili pokazuju dobru opskrbljenost, što je rezultat pojačane individualne
gnojidbe. Većinom su srednje opskrbljena fiziološki aktivnim kalijem. Ova tla imaju vrlo
visoke vrijednosti zasićenosti adsorpcijskog kompleksa tla bazama, a kapacitet adsorpcije je
srednji do visok.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Pseudoglej-glej To je hidromorfno tlo glejne klase. Izdvojena su dva podtipa i to:
Pseudoglej-glej, eutrični (šifra 16) Pseudoglej-glej, distrični (šifra 17) Pedofizikalna svojstva ovih tala su ukupno nepovoljna. Nepovoljni vodni režim i vodnozračni
odnosi su glavni ograničavajući čimbenici plodnosti ovih tala. To su praškasto ilovasta tla u
oraničnom horizontu, a niži horizonti mogu biti i teže teksture (do praškasto glinasto ilovaste).
Struktura je praškasta do sitno mrvičasta u površinskom horizontu, a pseudoglejno iluvijalni
horizont ima koherentnu strukturu, te jako zbijenu i slivenu konzistenciju. To su porozna tla s
nepovoljnim odnosom mikro i makro pora u tlu. To su slabo plastična do plastična tla.
Propusnost ovih tala je veoma mala.
Reakcija tla u vodi je kisela do slabo kisela, što znači da imamo distrične i eutrične
podtipove. S obzirom da su to hidromorfna tla, kao i svako drugo tlo i ova tla imaju dosta
humusa i s dobrim su sadržajem dušika. Fiziološki aktivnim fosforom su vrlo slabo do slabo
opskrbljena, a ako i ima fosfora, uvjeti su da se slobodni fosfati vežu na inaktivne željezne
spojeve, gdje fosfati postaju nedostupni. Fiziološki aktivnim kalijem su slabo do dobro
opskrbljena. Vrijednosti hidrolitskog aciditeta ukazuju na potrebu kalcifikacije.
Močvarno glejno tlo Močvarno glejno tlo (euglej) je podijeljeno prema načinu vlaženja, sadržaju humusa i gline,
Hipoglejno tlo Dominantno je vlaženje podzemnom vodom. Po teksturi su nešto lakša tla, od pjeskovito
ilovaste do praškasto glinasto ilovaste, ali pretežito su ilovaste teksture. Struktura im je
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
mrvičasta do graškasta u površinskim, a koherentna u dubljim horizontima. Porozitet je velik,
a odnos mikro i makro pora je nepovoljan. Ograničena su tla s ukupnim kapacitetom za zrak.
To su plastična i srednje ljepljiva tla. Propusnost tla za vodu ima vrlo varijabilne vrijednosti,
posebno u površinskom horizontu, što je i razumljivo. Vrijednosti mrtve vode su osrednje do
visoke.
Ova tla imaju povoljnija kemijska svojstva. Reakcija tla u vodi je od 6.5-7.5, dakle od
nekarbonatnih do karbonatnih formi. U karbonatnim hipoglejima sadržaj karbonata doseže
do 15% CaCO3. To su dosta do jako humozna tla s dobrim do bogatim sadržajem dušika.
Fiziološki aktivnim fosforom su slabo opskrbljena, a kalijem slabo do dobro. Vrijednosti
adsorpcijskog kompleksa ovih tala su dobre. Imaju visok stupanj zasićenosti adsorpcijskog
kompleksa tla bazama, osrednji kapacitet adsorpcije i nemaju potrebe za kalcifikacijom ni
humizacijom.
Amfiglejno tlo Amfiglejno tlo ima kombinirani način vlaženja površinskom i podzemnom vodom.
To su tla ilovasto glinaste do eventualno glinasto ilovaste teksture, koja su prevlaživana
dopunskim vodama, pa je struktura ovih tala nerazvijena - konzistentna, što sprečava
procjeđivanje površinskih voda u dublje horizonte. U morfologiji sklopa razvija se Aa-Gr-Gso-
Gr tip građe profila. Količina gline pretežito montmorilonitnog tipa dopire do 50%, a uslojena
je ponekad do 1.5 m dubine.
Propusnost tla za vodu je vrlo mala, jer su ova tla s vrlo malo makro pora i malim
kapacitetom tla za zrak, dominiraju mikro pore, pa zato imaju loš vodno zračni odnos.
Ponegdje, gdje su prisutne gliste, propusnost tla za vodu se znatno poboljšava. To su jako
ljepljiva i plastična tla s indeksom plastičnosti preko 17, a također imaju tvrdu koherenciju.
Zbijenost je ovisna o vlažnosti, ali u suhom stanju su jako zbijena i tvrda.
Prema reakciji tla ova tla mogu biti kisela do alkalična. Prema vrijednostima hidrolitskog
aciditeta neka od ovih tala zahtijevaju mjere kalcifikacije. To su jako humozna tla, a ponegdje
vrijednosti dosežu i do 21% humusa. Iz toga proizlazi da su i vrijednosti dušika dosta visoke.
Fiziološki aktivnim fosforom u prosjeku su vrlo slabo opskrbljena, a kalijem slabo do dobro.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Epiglejno tlo Epiglejno tlo je dominantno vlaženo površinskom vodom. Isključivo su vertična tla jer se
razvijaju na glinama smektitnog tipa, ponekad preko 2 m dubine imajući i do 70% koloidne
gline.
Epiglej se javlja kao mineralni i humozni i općenito ima najlošija pedofizikalna svojstva.
Izdvojili smo ih u tri niže jedinice kao mineralni i humozni varijetet, ali su svi vertični.
To su glinasta tla koja jako bubre u vlažnom stanju i pucaju u suhom, pri čemu se stvaraju
džombe, pa su ih i neki autori nazvali tla džomba (Gračanin, 1942). Njihova svojstva su
nadaleko opisana kroz radove Kurtagića (1956), Bogunovića (1988), Bogunovića i dr. (1991).
Izrazito su glinaste teksture, vrlo visokog poroziteta, koherentne strukture, vrlo slabog vodno
zračnog režima, vrlo male propusnosti, jako plastična i ljepljiva. Pukotine koje pucaju za
vrijeme dugih ljetnih suša dopiru do 1.5 m dubine. Na površini su pukotine širine do 15 cm.
Na površini strukturnih blokova ukazuju na procese smicanja i trenja jednog strukturnog
bloka u drugi i pri tome se stvaraju klizne plohe, što je glavna odlika vertičnog fenomena ovih
tala.
Ova tla su jako humozna, a humoznost kod humoznih varijeteta dopire i do 25%. Dušika ima
također dosta, ali uvjeti razgradnje i oslobađanja dušika iz humusa nisu povoljni. Ova tla su s
fiziološki aktivnim fosforom slabo i vrlo slabo opskrbljena, a kalijem slabo do osrednje.
Tresetno glejno tlo Tresetni sloj kod ovih tala ne prelazi 30 cm. To su također tla vrlo loših pedofizikalnih
osobina, teške teksture ispod tresetnog sloja, neizražene konzistentne strukture, slabih
vodno zračnih odnosa i slabe vodopropusnosti. Tresetni sloj je vrlo slabo do srednje
humificiran u ovisnosti o položaju horizonta. To su većim dijelom i karbonatna tla s
alkaličnom reakcijom. Javljaju se na manjim površinama u depresijama.
1.4. VODNI REŽIM TALA 1.4.1. Načini - tipovi vlaženja tla Automorfna, hidromorfna i hidromorfna hidromeliorirana tla unutar i izvan poplavnih područja
različito su vlažena površinskom ili/i podzemnom vodom, a na nagibu i s bočnom - plitkom
podzemnom vodom.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
U hidropedologiji površinsku vodu - oborine, poplave, dijelimo na:
- procjednu K = > 0,52 m/dan, umjereno vlaženje tla - sporo procjednu K = 0.03 - 0.52 m/dan, kratka mokra faza tla - stagnirajuću K = < 0.03 m/dan, duga mokra faza tla Podzemnu vodu prema maksimalnoj razini - visini dizanja, dijelimo na :
- vrlo plitku 0-50 cm - plitku 50-100 cm - srednje duboku 100-200 cm - duboku > 200 cm Uvažavajući gornje kriterije te uglavnom morfološke znakove za prošle i sadašnje
oksidacijske ili/i redukcijske procese unutar 2 m referentne dubine tla, OPK 1969-1984, a
samo djelomično postojeće hidrološke i hidropedološke podatke stacionarnih mjerenja,
Hrvatske vode, 1999; Vodoprivredno projektni biro, 1999; Vidaček, Ž. i sur., 1986, 1988. i
1989., mogu se definirati unutar i izvan poplavnih područja slijedeći načini - tipovi vlaženja
amfiglejni; epiglejni i hidromeliorirani, tablica 1.2.
Opća jednadžba bilance vode za automorfni, pseudoglejni i epiglejni način vlaženja je:
Pv - Po = I = ET + D + ∆W (1)
gdje su u mm:
Pv = površinske vode
Po = površinsko otjecanje
I = infiltracija
ET = evapotranspiracija
D = dubinsko otjecanje
∆W = zaliha vode
Opća jednadžba bilance vode za aluvijalni, koluvijalni, semiglejni, pseudoglej-glejni,
hipoglejni, amfiglejni i hidromeliorirani način vlaženja je:
Pv + Pw = ET + D + ∆W (2)
gdje su u mm:
Pv, ET, D i ∆W kao u jednadžbi 1
Pw = podzemna voda
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
1.4.2. Površinske vode - oborine, poplave 1.4.2.1. Bilanca oborinske vode u tlu Analizom čimbenika koji bi mogli utjecati na režim podzemnih voda i površinsko tečenje,
između ostalog je utvrđeno, da vodni režim područja srednje Posavine ima značajke
humidnog tipa s većom sumom godišnjih oborina (H) od evapotranspiracije (E), dakle H > E.
Višak oborina je u proljeće, jesen i zimu, što je ujedno razdoblje površinskog tečenja,
saturacije tla vodom i dubinskog otjecanja vode - prihranjivanja podzemne vode, Hrvatske
vode, 1999.
S hidropedološkog i biljno proizvodnog gledišta, mjerodavni su podaci o višku ili/i manjku
oborinske vode u tlu, na primjeru semigleja, pseudogleja, hipogleja i amfigleja, grafikoni 1.1.-
1.5. i prilozi 1.5.-1.14., kod 20%-tne i 80%-tne vjerojatnosti mjesečnih količina oborina,
grafikoni 1.6.-1.9.
U vlažnim godinama ili mjesecima 20%-tne vjerojatnosti pojava - rasporeda oborina, viškovi
voda u tlu 0.5 m dubine u izrazu otjecanja (OT) su naglašeno veći u vanvegetacijskom -
hladnom dijelu godine 442.6 mm ili 4.426 m3/ha vode, odnosno manji u vegetacijskom
razdoblju 142.8 mm ili 1.428 m3/ha, što potvrđuje ranije navode o prihranjivanju podzemnih
voda tog područja.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Tablica 1.1. Načini - tipovi vlaženja tla Dominantni način vlaženja do 2 m dubine Pedosistematske jedinice (šifra)
Tip Podtip Režim vlažnosti tla I. Automorfni - Procjedne površinske vode Rendzina (5, 6), Eutrično smeđe (7, 8) II. Aluvijalni II/1 Neoglejeni sa ili bez
poplava Procjedne površinske vode Aluvijalno neoglejeno (11) , Aluvijalno
koluvijalno neoglejeno (3) II/2 Vrlo plitki do duboko
glejni Kolebajuće vrlo plitke do srednje duboke podz. vode u zoni izravnog utjecaja vodotoka
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Oborine, 20 %-tne Oborine, 80 %-tne
Referentna evapotranspiracija
Manjak vode, 20%-tni Manjak vode, 80%-tni
Otjecanje, 20 %-tno Otjecanje, 80 %-tno
Ukupna fiziološki aktivna voda u tlu
Lako pristupačna voda u tlu
Grafovi 1.1 - 1.5: 20 i 80%-tna vjerojatnost pojava mjesečnih oborina, referentneevapotranspiracije (ETo), otjecanja i manjka vode u tlima dubine 50 cm
Semiglej
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Mjeseci
mm
Graf 1.1 Pseudoglej
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Mjeseci
mm
Graf 1.2
Hipoglej mineralni
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Mjeseci
mm
Graf 1.3 Amfiglej mineralni
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Mjeseci
mm
Graf 1.4
Amfiglej mineralni vertièni
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12Mjeseci
mm
Graf 1.5
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Grafovi 1.6 - 1.9 Vjerojatnost pojava mjesečnih količina oborina
Zagreb1960-1989
0
50
100
150
200
250
300
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Mjeseci
mm
5% 20% 50% 80%
Graf 1.6Sisak
1957-1975
0
50
100
150
200
250
300
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Mjeseci
mm
5% 20% 50% 80%
Graf 1.7
Novska1957-1975
0
50
100
150
200
250
300
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Mjeseci
mm
5% 20% 50% 80%
Graf 1.8Karlovac1964-1983
0
50
100
150
200
250
300
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Mjeseci
mm
5% 20% 50% 80%
Graf 1.9
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
1.4.2.2. Poplave Jedan od bitnih agroekoloških i hidropedoloških pokazatelja je i trajanje poplava. Međutim,
postojeće neusporedive obrade podataka ne pružaju dovoljno parametara niti jedinstvenu
prostornu distribuciju za sve poplavne prostore.
Prije izgradnje pojedinih objekata sustava srednje Posavine godišnje je plavljeno 205.000 ha
površine, odnosno svakih 50 godina je plavilo 280.000 ha i svakih 100 godina 292.000 ha
Lonjskog polja, Mokrog polja, Ribarskog polja, Odranskog polja i nizine uz Kupu, Hrvatske
vode, 1999.
U sadašnjem stanju ukupne površine poplavnih područja – Kupčina, Mokro polje, Podsused,
S poljoprivrednog biljno proizvodnog gledišta važan čimbenik normalnog rasta i razvoja
biljaka je trajanje poplava. Uvažavajući funkcioniranje izgrađenog sustava obrane od poplava
izvan poplavnih područja, te kontrolirane poplave u poplavnim područjima, treba očekivati
smanjenje trajanja poplava, što potvrđuju primjeri vodomjernog profila Stružec, tablica 1.2. i
podaci za funkcioniranje poplavnih područja Lonjsko polje i Kupčina, grafikoni 1.10.-1.13.
Tablica 1.2. Trajanje poplava, dana
Vodomjerni profil Stružec Povratno razdoblje P godina Prosječno
trajanje Prirodno stanje 5 10 20 50 100 1925-1972 Vegetacijsko razdoblje 50 65 79 99 110 29 Godina 140 165 185 210 230 100 Buduće stanje - godina 7 15 18 48 97 20 Izvor: Hrvatske vode, 1999. 1.4.3. Podzemne vode U analizi geneze i dinamike kretanja vode u tlu zaključeno je da se radi o vodi pod utjecajem
oborina i evapotranspiracije plus dotoci sa strane - obronaka sliva, odnosno da podzemni
tokovi formiraju podzemne vode koje osciliraju uglavnom pod utjecajem evapotranspiracije.
Rijeka Sava ne prihranjuje podzemlje, nego obratno. U kontroliranim poplavnim područjima
se ne očekuju promjene podzemnog vodnog režima, Hrvatske vode, 1999.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Za grubu procjenu razina podzemne vode 5%-tne, 50%-tne i 95%-tne trajnosti korištena je
pregledna situacija bunara s hidroizohipsama u mj. 1:100.000, Vodoprivredno projektni biro,
1999.
Na području detaljno izvedenih i funkcionalnih sustava odvodnje cijevnom drenažom,
evidentno je izmijenjen režim podzemnih voda, što potvrđuju višegodišnja stacionarna -
pjezometrijska motrenja za oranične površine kod Šašne Grede, Mahova i Oborova, grafikoni
1.14.-1.19. Naime, u višegodišnjem razdoblju postignuta je projektom predviđena norma
odvodnje 0.5 m.
1.5. KVALITETA POVRŠINSKIH I PODZEMNIH VODA Područje Save pripada slivu Dunava, pa vođenje katastra izvora zagađenja, programiranje i
provedba monitoringa i obrada podataka moraju biti u skladu Konvencije o zaštiti rijeke
Dunava i u skladu preporuka programa EMIS/EG, kojim se inventariziraju izvori zagađenja:
točkasti, raspršeni i akcidentni. Osnovni pokazatelji koji su bitni za procjenu zagađenja
prema programu EMIS/EG su: protok, suspendirana tvar, BPK5, nitriti, nitrati, fosfati, ukupni
dušik i ukupni fosfor. Važno je poznavati udio točkastih i raspršenih izvora u ukupnom teretu
zagađenja radi ocjene zagađenosti poplavnih voda Save i njihovog utjecaja na
agroekosustave. Ova ocjena, iako rađena krajnje pojednostavljenom metodom "samo tri
najmanja godišnja tereta zagađenja iz točkastih izvora", Hrvatske vode, 1999, na mjernim
mjestima Sava D. Jesenice - ulaz na područje projekta i Sava Jasenovac - izlaz iz područja
projekta, 1998. godine pokazuje da je udio raspršenih izvora u ukupnom teretu zagađenja:
- najmanje 66% za ukupni dušik kod Jasenovca
- najviše 99.8% za suspendiranu tvar kod D. Jesenica
- različit za pojedine pokazatelje
- za sve pokazatelje značajno manji na izlazu - Sava Jasenovac u odnosu na ulaz - Sava D. Jesenice Prema podacima Hrvatskih voda za 1998. godinu s područja Republike Hrvatske uzvodno od
Jasenovca rijeka Sava je primila 24% ulaznog tereta organske tvari BPK5, 51% ulaznog
tereta suspendirane tvari i 55% ulaznog tereta ukupnog dušika, dok se protok istovremeno
zbog velike površine sliva povećao za 165%.
Podaci kojima Hrvatske vode, 1999, raspolažu o kakvoći površinskih i otpadnih voda
projektnog područja, a samo za bližu okolicu Zagreba i o kakvoći podzemnih voda, usprkos
dugotrajnom monitoringu od 1973. godine, imaju dosta nedostataka- različiti fond podataka
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
za pojedina mjerna mjesta, nedostatak podataka o protoku, neuključenost svih vodotoka u
monitoring i slično. Usprkos tome, načinjena je ocjena kakvoće površinskih voda rijeke Save
i pritoka prema novoj Uredbi o klasifikaciji voda, N.N. 77/98, u kojoj su prošireni i pooštreni
kriteriji ocjene. Detaljna analiza 10-godišnjih podataka prikupljenih s 13 važnijih mjernih
mjesta pokazuje da je prema sadržaju kisika voda bila I. vrste na većini vodotoka, organsko
zagađenje je bilo uglavnom na razini II. vrste, sadrž vode II. vrste, osim Odre u Sisku, Save u
D. Jesenicama i Save u Oborovu - III. vrsta, dok je sadržaj ukupnog fosfora na Kupi, Odri i
Uni uglavnom u granicama kakvoće vode I. vrste.
Ocjena kakvoće vode provedena prema indeksu saprobnosti i navedenim kriterijima,
pokazuje da je kakvoća vode rijeke Save kod Jasenovca - izlaz iz projektnog područja za
stupanj bolja, odnosno III. vrste, od kakvoće s kojom Sava dotječe u Hrvatsku gdje kakvoća
vode odgovara IV. vrsti - Sava D. Jesenice.
Prilikom ocjene utjecaja mogućih poplava rijeke Save i njenih pritoka na kvalitetu ekosustava
treba jedino upozoriti na kontaminaciju ukupnim dušikom, budući da njegov sadržaj u nekim
dionicama analiziranih vodotoka ulazi u III. vrstu kakvoće vode i iznosi od 3.0 do 10.0 mg N/l.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Razina podzemne vode
-3.5-3
-2.5-2
-1.5-1
-0.50
XI I III V VII
IX XI I III V VII
IX XI I III V VII
IX
Dubinapodzemnevode,
Pjezometar do 1 m Pjezometar do 2 m Pjezometar do 4 m1987. 1988.
Pjezometar do 1 m Pjezometar do 2 m Pjezometar do 4 m
Mahovo, razmak drenaže 15 m
1990. 1991.
Hidropedološka jedinica: Drenirani amfiglej
Graf 1.17
Izvor: Vidaček i sur., 1991.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Razina podzemne vode
-3.0
-2.5
-2.0
-1.5
-1.0
-0.5
0.0
VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Dubinapodzemnevode,m
1991 1992 1993 1994 1995
Oborovo, razmak drenova 15.8 m Hidropedološka jedinica: Drenirani amfiglej vertični
Izvor: Husnjak i sur., 1998.
Graf 1.19
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
1.6. RASPROSTRANJENOST TALA 1.6.1. Pedološka karta Namjenskom interpretacijom radne osnovne pedološke karte mj. 1:100.000 i nakon
izdvajanja područja gospodarski vrijednih šuma i poljoprivrednog proizvodnog prostora -
oranice, travnjaci, mješoviti način korištenja, izrađena je pedološka karta mjerila 1:100.000,
koja se u posebnom prilogu na kraju studije daje u tiskanom obliku, a u digitalnom obliku s
pripadajućim bazama podataka i tumačem kratica, daje se na CD-u.
Uvažavajući agroekološke, hidropedološke i hidrološke specifičnosti poljoprivrednog
proizvodnog prostora unutar i izvan poplavnih područja izdvojene su 24 heterogene
pedokartografske jedinice s dvije do četiri dominantno hidromorfne pedosistematske jedinice,
tablica 1.3.
Osim pedokartografske jedinice 10 - eutrično smeđa tla, sve ostale pedokartografske jedinice
nalazimo unutar i izvan poplavnih područja. U svim pedokartografskim jedinicama dominiraju
nehidromeliorirana i hidromeliorirana hidromorfna tla. Međutim, iz tehničkih razloga nisu
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
2.5. HIDROGRAFIJA 1. UVOD Sustav obrane od poplava Srednjeg Posavlja predstavlja niz planiranih građevina i zahvata,
kojima se nastoji osigurati razina zaštite gradova i naselja, gospodarskih objekata, te
poboljšati uvjete za stabilnu poljoprivrednu proizvodnju. Sustav pokriva područje od Zagreba
i Karlovca na zapadu, i do Nove Gradiške, odnosno do Mačkovca kao izlaznog profila na
Savi, na istoku.
Osnovni razlog i poticaj za poduzimanje svih hidrotehničkih djelatnosti, bile su česte i velike
poplave rijeke Save. Radovi na obrani od poplava sežu daleko u prošlost, ali sustavni pristup
i koordinirane aktivnosti započinju nakon katastrofalne poplave 1964. godine. Od zamišljenih
i projektiranih rješenja, jedan dio je i izveden, procjenjuje se oko 40 posto. U dosadašnjem
razdoblju, djelomično izgrađen obrambeni sustav pokazao se učinkovitim, ali je ukazao i na
neke propuste. Činjenica da projektirani sustav obrane od poplava nije u potpunosti izveden,
danas ne treba biti shvaćen kao veliki nedostatak. Što više, mnogi aspekti i utjecajni elementi
koje nije bilo moguće sagledati i uključiti kao ulazne parametre sastava, sada omogućavaju
drugačije vrednovanje osnovnih rješenja.
U usporedbi sa stanjem ekoloških sustava drugih evropskih zemalja, Hrvatska se odlikuje
visokim stupnjem očuvanosti prirode. Što se tiče Parka prirode Lonjsko polje, unutar
područja Srednjeg Posavlja, očuvana su prostrana prirodna močvarna područja, koja
predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti. Međutim, to su
ujedno i najugroženiji ekološki sustavi u zemlji. Svjesni smo, da očuvanost tih područja nije
odraz planskog odnosa prirode i ljudskih djelatnosti, već slijed povijesnih okolnosti i opće
gospodarske situacije.
2. POVIJESNI PREGLED HIDROTEHNIČKIH RADOVA U LONJSKOM POLJU Uskoro će se navršiti dva stoljeća otkako su učinjeni prvi poznati pokušaji u nastojanju da se
izvrši melioracija i uređenje područja Lonjskog polja. O tome postoji obimna dokumentacija, u
obliku zapisa, izrađenih studija i projekata, koji su nudili rješenja obrane od poplava,
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
regulacija rijeke Save, odvodnjavanja, navodnjavanja, plovidbe i dr. Geografski definirano,
Lonjsko polje je dio područja lijevoobalne savske nizine donjeg toka rijeke Lonje, s
vodotocima Ilovom, Pakrom, Trebežom i Strugom.
Prvi melioracijski radovi u Lonjskom polju, ako se tako mogu nazvati, datiraju još iz doba
Rimljana, kad je ovdje bio relativno visok stupanj kulture zahvaljujući dobrim prometnim
vezama i razvijenoj trgovini. Rimljani su u ove krajeve došli nakon dugotrajnih ratova oko 33.
godine prije nove ere, i pokorili domaća ilirska plemena. Svoju vlast su održali do 375. godine
nove ere, kada su seobom naroda uništene brojne gospodarske i kulturne vrijednosti. Rijeka
Sava predstavljala je važan prometni pravac, koja je za tadašnje prilike bila plovna daleko
uzvodnije od Zagreba. Vodni put Save koristio se je uvijek kad se radilo o kretanju naroda ili
vojske s istoka na zapad ili obratno. Za pretpostaviti je, da su tadašnje hidrografske prilike
bile drugačije od današnjih, a s poplavom se računalo kao s neizbježnom prirodnom
pojavom. Gusto raslinje, veliki kompleksi šuma i pašnjaci s malo obrađenih površina,
zadržavali su dugo poplavnu vodu i time uzrokovali taloženje organskih i anorganskih tvari.
Tadašnja tla imala su veliku poljoprivrednu vrijednost, te su Rimljani svoju aktivnost usmjerili
na odvodnjavanje onih površina, koje nisu bile stalno ili češće izložene poplavama. Potrebu
za odvodnjavanjem nalazili su u potrebi za prehranom velikog broja, što stalno nastanjenih,
što povremenih vojski koje su prolazile tim područjem. Svoje nastambe Rimljani su smjestili
na uzvisinama uz Savu, tako da su bile zaštićene, a i lakše se branile od poplava. Tako su
nastala na desnoj obali Kupe kod utoka u Savu, naselja Segesta i Siscia, gdje je ponekad u
doba vojnih kretanja obitavalo i do 250.000 ljudi. Osim njih, u širem prostoru savske doline
nicale su i druge naseobine. Do razvoja i procvata ovih gradova moglo je doći samo zbog
dobrih prometnica duž Save, kao i zbog plovne Save.
Da su Rimljani svoju aktivnost usmjeravali na radove odvodnjavanja, dokaz je prokopan
kanal u močvari kod Progara, kojeg narod i danas naziva rimski prokop. Jasni tragovi radova
na kanalima za odvodnjavanje nalazili su se na desnoj obali vodotoka Lonje. Kako nije bilo
prirodne odvodnje, trebalo je postojeće tokove po najpovoljnijim trasama, a sa što manje
zemljanih radova, pretvoriti u odvodne kanale i odvesti najkraćim mogućim putem prema
Savi. Tako je najvjerojatnije nastao i tok rijeke Lonje kao glavnog odvodnog recipijenta, čiji
naziv po nekima potječe od latinskih riječi Aqua Longa (duga voda), jer je imala dužinu od
132 km. Rijeka Lonja izvire u istočnom dijelu Ivančice, teče prema jugu širokom naplavnom
dolinom, te ulaskom u Lonjsko polje skreće prema istoku tvoreći brojne meandre. Lonja je
odvodnjavala samo zapadni dio područja Lonjskog polja s oko 10.000 hektara površine, dok
je za preostali dio područja izveden obuhvatni kanal sadašnjeg imena Sepčina (latinski naziv
Saepire-obuhvatiti). U njega su se skupljale vode iz depresije Leklan, te odvodnjavalo
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
područje oko Topolovca i Budaševa. Područje oko Preloščice se odvodnjavalo kanalom
Hotić, a sela Svinjičko i Gušće glavnim kanalom Siklječ.
Istočni dio područja Lonjskog polja od oko 7000 ha je niži, pa nije mogao biti spojen na
navedene kanale. Tako su nastali kanali neposredno spojeni s rijekom Savom, kod naselja
Čigoč, Mužilovčica i Suvoj, gdje je profil kanala bio toliko širok da je služio za plovidbu
čamcima ili čak manjim brodovima. Pretpostavlja se, da je kasnije ušće Lonje zatrpano, i
produžen tok za 5 km nizvodno do ušća sadašnjeg Trebeža. Po svemu sudeći, Trebež je
tada služio kao plovni kanal, odvodeći vode produžene Lonje u Savu. Za naziv rijeke Ilove
koja se ulijeva u Trebež, pretpostavka je da vuče korijen od riječi illuvies (nečistoća,
poplava), a vjerojatno je tako nastao naziv Struga od struere (nastaviti produžiti).
Odlaskom Rimljana, odnosno propašću Zapadnog rimskog carstva, prestala je svaka
aktivnost u izvođenju i održavanju hidrotehničkih radova u dolini Save i Lonjskom polju. O
radovima u srednjem vijeku nema dokumenata o značajnijim zahvatima. Dolaskom
novonaseljenih Slavena od polovice 7. stoljeća, glavna poljoprivredna proizvodnja vršena je
na višim položajima u savskom priobalju i podnožju obronaka. Tek u 11. stoljeću počinje
ponovno oživljavanje prometa Savom, te radovi na čišćenju kanala radi bolje odvodnje.
Najezdom Turaka u ove krajeve nastaje opet zastoj, kako plovidbe, tako i melioracijskih
radova. Za vrijeme ratovanja s Turcima znatno je porastao značaj Save za razvoj mornarice,
koja je bila razmještena uz veće gradove i utvrde. Isto tako, veliki turski pohodi koristili su
Savu za transport ljudstva i oružja. Ratarstvo je u to vrijeme bilo glavna privredna grana i
izvor prihoda stanovništva. Najviše neprilika činile su poplave od neuređenih vodotoka, a
naročito od rijeke Save, koja je plavila velike, potencijalno vrijedne poljoprivredne površine.
Krajevi uz tursku granicu bili su potpuno opustošeni i bez stanovništva. U pogledu radova
obrane od poplava, prvi zapis o izgradnji savskih nasipa datira iz 1500. godine, kada je
kulukom preostalog stanovništva izveden nasip na najugroženijim dionicama nizvodno od
Siska. Slijedeća poznata povijesna zabilješka navodi da je 1607. godine u okolici Siska
izgrađen savski nasip. Očigledno da društvene prilike, uz stalno ratovanje s Turcima, nisu u
cijelom 16. i 17. stoljeću pružale priliku bilo kakvim ozbiljnijim radovima u Lonjskom polju na
obrani od poplava ili odvodnjavanju.
Tek po opadanju snage Osmanlijskog carstva, a naročito nakon izgona Turaka iz Posavine,
javljaju se sve češći pokušaji za obnovu radova na uređenju vodnih tokova. Dolazi do
izgradnje novih nasipa, radova na odvodnjavanju suvišnih voda, i uređenju plovnog puta
Save, čije se nestalno korito poslije svake velike vode mijenjalo. Prvi prijedlozi za rješenje
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
obnove plovidbe Savom i odvodnje zamočvarenih ili poplavnih površina, počinju 1770.
godine. Radi lakšeg i bržeg transporta robe iz centra Austro-ugarske monarhije u njene južne
pokrajine i obratno, razmišljalo se o povezivanju Dunava i Save kod Vukovara, međutim ti
radovi nisu nikada započeti.
Jedno od najstarijih izrađenih rješenja regulacije Save za plovidbu i uređenja zemljišta za
poljoprivredu, datira iz 1793. godine. U njemu je dano odvodnjavanje obradivih površina i
regulacija Save od Rugvice do Stare Gradiške, izvedba prekopa na Savi kod Mahova,
Galdova, Mužilovčice i sela Lonje, spajanje Trebeža u Veliki Strug i dalje spoj s Malim
Strugom, te izgradnja nekoliko ustava i uređenja ušća pritoka Save. Osim ovih radova,
predviđeno je i čišćenje postojećih kanala za potrebe navodnjavanja površina Lonjskog polja
u vrijeme visokih vodostaja Save. Ideja da se Trebež spoji s Velikim Strugom nije nikad
ostvarena, iako je bilo pokušaja i kasnije da se uski prostor između Trebeža i Struga prokopa
i spoji. Iako su ovi prijedlozi rađeni bez poznavanja hidrološko-hidrauličkih parametara,
pripada im zasluga za prvo cjelovito sagledavnje kompleksnih hidrotehničkih rješenja u
Lonjskom polju.
Prema prijepisu niza zapisnika oko 1830. godine, ističe se potreba za uređenjem većih
vodotoka, prekopa Save kod Drenovog Boka i problema odvodnje Lonjskog polja. Nakon
svih prijedloga, sugestija i odluka, od 1840. godine započeli su terenske izmjere kao podloge
za izradu projekata od Rugvice do Stare Gradiške. Naime, svi dotadašnji prijedlozi nisu imali
izrađene odgovarajuće topografske i geodetske podloge, jer su se bazirali samo na crtežima
i skicama. Izmjera doline Save obavljena je od 1840. do 1844. godine. U detaljno
obrazloženom topografsko-hidrografskom opisu, predloženo je niz prekopa na Savi do Stare
Gradiške, a u Lonjskom polju uređenje pritoka s ugradnjom čepova i ustava. Tu se također
predlaže zatrpavanje ušća Trebeža i spajanje s Velikim Strugom, a ovaj spoji s Malim
Strugom. Tim rješenjem se sva voda Lonjskog, Mokrog i Mramornog polja pored Uskoka
uvodi u Savu. Prekopa Save bi bilo 28, ukupne dužine 15,1 km, a time bi se dužina rijeke
skratila za 25,7 km.
Događaji oko burne i revolucionarne 1848. godine potisnuli su u drugi plan sve poslove oko
uređenja Lonjskog polja i regulacije Save. Tek odlukom cara Franje Josipa 1868. godine,
osniva se konzorcij za isušenje Lonjskog i Mokrog polja i izvršenje melioracijskih radova.
Projektima je bilo predviđeno izgraditi nasipe duž lijeve i desne obale Save, izraditi obuhvatni
kanal po rubu poplavnog područja do utoka u Trebež, izvesti regulaciju svih savskih pritoka u
Lonjskom polju, osigurati ruševne savske obale i izgraditi ustavu na Lonji. Kako je u
međuvremenu došlo do nesuglasica u financiranju, radovi na regulaciji nisu provedeni.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Poslije velikih poplava u 1870. i 1872. godini, pristupa se izvedbi prekopa Save kod
Ivanjskog Boka dužine 1000 m, Bobovca i Strmena dužine 750 m, kod Preloščice dužine
2000 m, kod Crnca i Topolovca dužine 700 m i kod Strelečkog dužine 1400 m. Uz
regulacijske radove Save, produbljena su korita Lonje i Velikog Struga.
Tokom 1876. godine objavljen je prijedlog novih rješenja regulacije Save s odvodnjom i
natapanjem, te nastavljeni parcijalni radovi do 1887. godine. Nakon katastrofalnih poplava u
1895. godini, izrađen je novi projekt uređenja Lonjskog i Mokrog polja, na osnovu kojeg su
izvađani djelomični regulacijski radovi do početka prvog svjetskog rata. Izgrađeno je oko 100
km nasipa i regulirano 350 km vodotoka.
Poslije prvog svjetskog rata ponovno se poduzimaju inicijative za novelaciju prethodne
projektne dokumentacije, s prijedlogom da se što hitnije dovrše započeti radovi, kao i radovi
za koje postoje izrađeni projekti. U djelomično izvedene radove spada Lonja i Veliki Strug, a
posebno se naglašava proučavanje rješenja paralelnog kanala Lonja-Veliki Strug-Mali Strug.
Osnovana je 1930. godine tehnička sekcija za Lonjsko polje sa sjedištem u Novskoj, koja je
do 1932. godine izvršila sva geodetska snimanja i izradila izvedbeni elaborat. U to vrijeme
dolazi i do teških gospodarskih prilika, pa se uređenje Lonjskog polja usporilo i odlagalo do
početka drugog svjetskog rata.
Rat i ratne prilike donijele su nove nedaće, tako da sve ono što je izgrađeno, zbog
neodržavanja ili rušenja nije moglo funkcionirati. Takvo stanje prilika u Posavini dočekalo je i
završetak rata. Nakon niza inicijativa za pokretanjem izrada novih projekata plovnog puta
Save, i uređenjem melioracijskih poljoprivrednih površina, izrađena je 1958. godine studija
obrane od poplava i odvodnje Gornjeg Posavlja. Projekt je obuhvatio Odransko, Lonjsko,
Ribarsko i Mokro polje, gdje je odvodnjavano zemljište podjeljeno na 21 kazetu, od kojih
svaka čini zasebnu hidrotehničku cjelinu s mrežom kanala za odvodnjavanje gravitacijom,
ustavama ili crpnim stanicama. Odmah se pristupilo izvođenju radova na izgradnji savskih
nasipa kod Jasenovca, Uštice, Košutarice, Mlake, Krapja i južnog nasipa poplavnog područja
Mokro polje. Radovi su izvedeni radi zatvaranja Bosansko-dubičke ravni.
U međuvremenu, poduzeće “Lonjsko polje” prerasta 1961. godine u “Direkciju za Savu”, s
ciljem jedinstvenog djelovanja na slivu Save u Hrvatskoj, a nadležnog za izgradnju,
održavanje i iskorištavanje melioracijskog sustava. Prelomna, u pogledu ozbiljnog shvaćanja
vodoprivrednih problema, bila je poplava Zagreba 1964. godine, te kasnija poplava gradova
Siska i Karlovca, gdje su štete na industrijskim, stambenim i komunalnim objektima
mnogostruko premašile štete na poljoprivrednim površinama. Upravo u to vrijeme donešen je
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
1965. godine Zakon o vodama, kojim se “Direkcija za Savu” u 1968. godini transformira u
“Opće vodoprivredno poduzeće za vodno područje sliva Save”, koje poduzima mjere za
cjelovito rješavanje vodoprivredne problematike. Izvođenje radova započelo je 1968. godine,
tako da su nastavljeni radovi na oteretnom kanalu Lonja-Strug od Prevlake do Strušca, na
izgradnji južnog i zapadnog nasipa poplavnog područja Lonjsko polje i ostalo.
U međuvremenu je 1969. godine započeo rad na izradi cjelokupnog projekta sliva Save uz
pomoć specijalnog fonda Ujedinjenih naroda. U studiji su suvremenim metodološkim
pristupom, pomoću matematskog modeliranja, analizirane razne sheme izgrađenih sustava i
njihovo djelovanje na vodni režim. Prvo područje koje je s hidrotehničkog stajališta imalo
prioritet, bilo je uređenje melioracijskog područja Črnec polja, s površinom od 612 km2, na
kojem su radovi započeli 1980. godine. Ovo područje je u stvari najzapadniji dio Lonjskog
polja, i izdvojena je cjelina na kojem su do 1985. godine izvedeni svi hidro i agromelioracijski
radovi. Ovim projektom je konačno započeo i period sistematskog rada na kompletnom
uređenju hidromelioracijskog područja u Posavini.
Slijedeći veliki projekt je rješenje Lonjskog polja, za koji je projektna dokumentacija izrađena
1983. godine, a proteže se od Česme do Nove Gradiške na ukupnoj površini od 758 km2.
Područje je podijeljeno na 9 kazeta, a predviđeno je izgraditi zaštitne nasipe, izvršiti
regulaciju vodotoka, izvesti osnovnu i detaljnu kanalsku mrežu, crpne stanice, putnu mrežu,
sistematizaciju tla, izvedbu podzemne cijevne drenaže i druge potrebne radove za kompletno
uređenje ovog područja.
Unutar kazete 1 i 2, izvršena je regulacija vodotoka Sloboštine (1948.god.), a izgradnja
kanala Lonja-Strug s obrambenim nasipima, započeta je 1972. godine. Nakon poplave 1974.
godine, izgrađen je lijevi nasip oteretnog kanala Lonja-Strug i obostrani usporni nasipi potoka
Sloboština. Nastavak nasipa prema kazeti 3 izveden je od 1988. do 1991. godine.
Regulacija potoka u okviru kazete 3 (Borovac, Rajić, Kapljenar, Roždanik, Jazavica,
Voćarica, Paklenica i Grabovac), pratila je radove na izgradnji autoceste i melioracijskih
površina, u periodu između 1982. i 1988. godine.
Na sjevernom obodu kazete 4, od sela Puske do Bročica, izgrađena je dionica kanala Lonja-
Strug s desnim nasipom (od 1975. do 1980.g.). Nakon toga, zaštićeno je selo Plesmo
obrambenim nasipom, koji je izveden 1985. godine (kazeta 5). Unutar iste kazete, izvršena je
regulacija potoka Novske (1968-1975.g.), te Brestače i Subocke (1968-1980.g.).
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Istočni nasip retencije Lonjsko polje počeo se izvoditi 1980. godine, a u toku 1983. godine
nastavljeno je s radovima prema sjeveru. U isto vrijeme preložena je rijeka Ilova u postojeće
korito Trebeža i dalje prema njegovom ušću u Savu. Zapadno od istočnog nasipa izvršen je
spoj Trebeža s ustavom Trebež I.
Deponija fosfor-gipsa unutar kazete 8, obrubljena je nasipima 1983. godine, a regulacija
potoka Kutinice s prevođenjem u Ilovu, završena je do 1996. godine. U toku 1965. godine
izvršeno je uređenje vodotoka Gračenice i Jelenske, a potok Vlahinička je reguliran
1988.godine, s djelomično završenim nasipima. Obrambeni nasip oko sela Stružec završen
je 1993. godine. Dionica sjevernog nasipa Lonjskog polja, između vodotoka Repušnice i
Gračenice, izvedena je do 1986. godine. Nešto poslije, krajem osamdesetih godina,
prokopana je kineta oteretnog kanala Lonja-Strug, dionica od Česme do Lonje, s
pripadajućim lijevoobalnim nasipom.
Južni nasip retencije Lonjsko polje od Palanjka do Gušća, na sjevernom obodu kazete 9,
izgrađen je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina. Prije toga, postojali su
lokalni nasipi u funkciji zaštite naselja. Od 1975. godine, slijedi izgradnja nastavka južnog
nasipa do Trebeža, koji je završen do 1980. godine.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
2.7. KORIŠTENJE VODA
2.7.1. VODOOPSKRBA Prostor Parka prirode Lonjsko polje čini ravničarsko poplavno područje, omeđeno u svom
najvećem dijelu, sa sjevera autocestom Zagreb-Lipovac, a s juga rijekom Savom. Kao
poplavno područje, prirodno je nepogodno za naseljavanje, tako da su se u njemu razvila
samo manja naselja, koja većinom imaju negativne demografske karakteristike. Po rubnom
području, zaštićenom od poplava, nalaze se veća naselja kao što je Sisak (45.792 st.),
Kutina (14.992 st.), Novska (8.053 st.), Popovača (3.596 st.), Lipovljani (2.430 st.) i druga. U
razdoblju od 1981-1991. godine porastao je broj stanovnika u svega 19 % naselja, dok je čak
u 81 % naselja stanovništvo stagniralo ili se broj smanjivao.
Glavne gospodarske djelatnosti na širem području oko Parka prirode su industrija s
posebnim naglaskom na energetiku, petrokemiju i kemijsku industriju, metalurgiju, te
poljodjelstvo i šumarstvo, koje ima veliku važnost i tradiciju. Posebnost područja naglašava
Park prirode Lonjsko polje sa statusom parka prirode i elementima ruralnog turizma. Trend
pada industrijske proizvodnje započeo je još sredinom osamdesetih, a naročito dubok pad
zabilježen je 1992. godine, koja zbog ratnih prilika ne odražava u cjelosti pravu sliku stanja,
naročito u pitanju crne metalurgije i prerade drveta čiji su potencijalni udjeli osjetno viši. To je
prostor koji raspolaže visokim potencijalima u sektoru primarne šumarske djelatnosti, te
udjelom poljoprivrednog zemljišta, koje u određenoj mjeri ima ograničavajući faktor razvitka
radi nižeg boniteta tla. Na drugoj strani postoje izrazite komparativne prednosti za razvitak
stočarstva, pa je za tu djelatnost realno očekivati visoku stopu rasta.
1. RASPOLOŽIVA IZVORIŠTA
1.1. OPĆENITO Opskrba vodom stanovništva šireg područja Parka prirode Lonjsko polje, unutar Sisačko-
moslavačke županije, danas se temelji većinom na zahvatima podzemnih voda iz riječnih
aluvija (Kutina, Novska, Jasenovac) i na zahvatima rijeke Kupe (Sisak). Najistočniji dio
područja, koji spada u prostor Brodsko-posavske županije, napaja se također iz podzemnih
izvorišta (Stara Gradiška,Okučani).
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Izvorišta u središnjem i sjevernom području, koriste podzemne vode iz aluvija Save (Ravnik,
Osekovo, Mužilovčica, Drenov Bok, Jasenovac), značajnije su izdašnosti a redovito ih
karakterizira prekomjerni sadržaj željeza, mangana i amonijaka, tako da bez prethodnog
pročišćavanja, voda nije prikladna za piće.
U nastavku je priložena tablica, u kojoj su prikazani podaci o stanju izvorišta na širem
prostoru Parka prirode koji se koriste za potrebe javne vodoopskrbe, s podjelom po
pojedinim zonama utjecaja. U tablici su za svako izvorište navedeni podaci o količini vode
koja se danas zahvaća (crpi), te o procjenjenoj izdašnosti, tj. o količini koja bi se prema
raspoloživim podacima mogla koristiti iz tih lokaliteta.
Raspoloživa izvorišta
Kapacitet (l/s) Vodoopskrbno područje Sustav Izvorište instalirani procijenje
ni Jasenovac Jasenovac 8 40 Kutina-Popovača Ravnik 80 100 Novska Drenov Bok 50 180
vode iz izvedenog zdenca, izvršio je laboratorij Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo, Osijek.
Analize uzoraka vode iz postojećeg zdenca (prije pročišćavanja) ukazuju na povišenu
mutnoću, povećan sadržaj organskih tvari, prema mjernom utrošku KMnO4 te izrazito
povišenu koncentraciju željeza u vodi: 7000 µg/l (MDK= 300 µg/l). Analizirani uzorci vode
nakon pročišćavanja (na izljevnom mjestu) zadovoljavaju odredbe Pravilnika o zdravstvenoj
ispravnosti vode za piće (NN 46/94 i NN 49/97).
1.3. IZVORIŠTA NA PROSTORU VODOOPSKRBNE ZONE SISAK Od ukupno instaliranih kapaciteta vodoopskrbnog područja (798 l/s) oko 90% čine
površinske vode rijeke Kupe. Trenutačno instalirani kapaciteti na zahvatima podzemnih voda
iznose 110 l/s, a moguće ih je proširiti za dodatnih 30 l/s. Opća karakteristika izvorišta ovog
vodoopskrbnog područje je, da niti jedno nije zaštićeno i nije izdana Odluka o zaštiti izvorišta.
1. Izvorište površinskih voda - Na prostoru vodoopskrbne zone Sisak, koja obuhvaća
prostor južno od rijeke Save, danas se koristi obalni zahvat rijeke Kupe kod Novog
Selišta za opskrbu vodom gradova Sisak i Petrinja. Instalirani kapacitet izvorišta je 840 l/s
(od toga za Sisak 648 l/s), a instalirani kapacitet postrojenja za preradu vode iznosi 810
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
l/s. Za ovaj vodozahvat nije izdana Odluka o zonama sanitarne zaštite. Rijeka Kupa je u
velikoj mjeri izložena zagađivanjima otpadnom vodom iz Karlovca i iz nizvodnih naselja, a
postoji i opasnost od zagađivanja u Sloveniji. Kemijsko-fizikalne i mikro-biološke analize
uzorka vode iz vodozahvata rijeke Kupe u Novom Selištu nakon pročišćavanja (na
izljevnim mjestima u Sisku i Petrinji) vrši se u laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo
Županije sisačko-moslavačke. Analizirani uzorci vode zadovoljavaju odredbe Pravilnika o
zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 46/94 i NN 49/97).
2. Izvorište podzemnih voda vodoopskrbnog sustava Sisak - Izvorište Kopa
instaliranog kapaciteta taložnice 150 l/s u potpunosti koristi procijenjeni raspoloživi
kapacitet. Voda se zahvaća direktno iz rijeke Kupe (80%), te iz nekoliko infiltracijskih
zdenaca (20%). Na temelju informacija dobivenih od distributera ("Vodovod" Sisak),
može se konstatirati, da je za potrebe daljnjih analiza (pri višem nivou obrade pojedinih
objekata) vodocrpilište "Kopa" u uvjetima rada kapacitetom do 150 l/s u mogućnosti
provoditi kondicioniranje na taj način, da se kakvoća proizvedene vode zadržava u
okvirima koji se traže Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Izvorište
"Kopa" od siječnja 1998. g. nije u funkciji, već se zadržava kao pričuvno vodocrpilište.
Vodozahvat "Kopa" nužno je održavati na kvalitetnom režimu pasivne pričuve, kako bi se
pri eventualnim akcidentnim sitaucijama na dovodnom sustavu iz vodozahvata "Novo
Selište" mogao uključiti u sisački vodoopskrbni sustav. Za ovaj vodozahvat nije izdana
Odluka o zonama sanitarne zaštite. Područje vodozahvata "Novo Selište" i "Kopa" nisu
zaštićena od zagađivanja. Analize uzoraka vode na izljevnim mjestima za vrijeme rada
postrojenja Kopa su neujednačene, ali prema informacijama distributera (Vodovod Sisak)
moguće je provoditi kondicioniranje zahvaćane vode, tako da proizvedene vode
zadovoljavaju propisane odredbe uz manje intervencije na postojećem postrojenju.
1.4. IZVORIŠTA PODRUČJA VODOOPSKRBNOG SUSTAVA OKUČANI – STARA GRADIŠKA Vodovod Stara Gradiška – Okučani još uvijek funkcionira kroz dva posebna vodovoda,
vodovod Stare Gradiške i vodovod Okučana. No, povezivanje tih vodovoda već je planirano,
a takvim bi se povezivanjem istodobno riješili problemi vodoopskrbe niza naselja u njihovom
međuprostoru. Ipak, najveće ograničenje za razvitak vodoopskrbe u tom dijelu prostora
Brodsko-posavske županije je nedostatak dostatno kvalitetne vode.
Iako se maksimalna izdašnost izvorišta/zdenaca u Staroj Gradiški procjenjuje i do 70 l/s
(prema krajnje optimističnim procjenama i do 100 l/s), voda iz toga izvorišta sadrži velike
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
količine željeza i mangana. Instalirani kapacitet bušenog zdenca na izvorištu Stara Gradiška
je 40 l/s, a instalirani kapacitet postrojenja za preradu vode je 5 l/s.
Vodovod Okučani opskrbljuje se kroz dva izvorišta u Okučanima, svaki izdašnosti oko 2 l/s,
te izvorištem u Gornjim Bogičevcima kapaciteta 5,5 l/s i s crpnom stanicom instaliranog
kapaciteta 6,3 l/s.
2. VODOOPSKRBNI SUSTAVI
2.1. VODOOPSKRBNO PODRUČJE MOSLAVAČKA POSAVINA 2.1.1. Vodoopskrbni sustav Popovača - Kutina Vodoopskrbni sustav Kutina-Popovača proteže se od Velike Ludine na zapadu do Kutine na
istoku, uključujući sva usputna naselja, a temelji se na zahvaćenoj podzemnoj vodi na
3. Postrojenje za preradu vode, instaliranog kapaciteta 83.3 l/s
4. Distribucijska crpna stanica čiste vode "Ravnik", instaliranog kapaciteta 102.6 l/s
Zahvaćena podzemna voda se iz bušenih zdenaca, uz pomoć vertikalnih višestepenih crpki
doprema u postrojenje za preradu pitke vode udaljeno cca 600-1900 m od izvorišta. Nakon
provedene prerade, voda se iz distribucijske crpne stanice "Ravnik" tlači dijelom u
vodoopskrbnu mrežu, a dijelom u vodospremnik "Veliko Brdo", zapremnine 2x2000 m3, s
kotom preljeva 194.00 m n.m.
Prema jugoistoku, izgrađen je magistralni cjevovod ∅ 400 mm, kojim se voda doprema do
Kutine i kroz gradsku vodovodnu mrežu do vodospremnika Kutina zapremnine 2x1250 m3, s
kotom preljeva 159.00 m n.m. Problemi vodoopskrbe Kutine su nedovoljne količine
dopremljene pitke vode u satima vršne potrošnje i niski pogonski tlakovi u višim gradskim
zonama, zbog nisko smještenog brdskog vodospremnika.
Sjeverozapadno od izvorišta "Ravnik", izgrađen je magistralni cjevovod ∅ 400 mm do naselja
Velika Ludina, gdje je predviđeno povezivanje sa vodoopskrbnim sustavom Ivanić Grada,
kroz naselja Obedišće i Vidrenjak. Prema ranije izrađenoj i usvojenoj tehničkoj koncepciji,
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
predviđeno je povezivanje vodoopskrbnih sustava Ivanić Grada "Popovača-Kutina" sa
vodoopskrbnim sustavom Novske u Regionalni vodovod Moslavačke Posavine.
Iz postojećeg vodoopskrbnog sustava Popovača-Kutina, tijekom 1997. godine opskrbljivalo
se od ukupno 11.316 domaćinstva (prema popisu iz 1991. godine) 4595 domaćinstva (prema
podacima dobivenim od komunalnih poduzeća) pa stupanj opskrbljenosti pitkom vodom u
naseljima koja su obuhvaćena javnim vodovodom iznosi svega 41%. Ukupna potrošnja
stanovništva i industrije iznosila je 1.359.851 m3/godišnje. Godišnja količina crpljene sirove
vode iznosila je 2.397.718 m3, a prerađene vode distribuirane potrošačima 2.015.202 m3. Iz
navedenih podataka može se zaključiti da gubici u vodoopskrbnom sustavu iznose 33%.
2.1.2. Vodoopskrbni sustav Jasenovac Vodoopskrbni sustav Jasenovca obuhvaća naselja Jasenovac, Ušticu i Košutaricu, a temelji
se na zahvatu podzemne vode iz jednog bušenog zdenca, instaliranog kapaciteta 21 l/s.
Probno crpljenje zdenca vršeno je količinom od 27.4 l/s, uz sniženje podzemne vode od 10
m. Instalirana crpka u zdencu je dotrajala i bez automatike.
Izvorište "Jasenovac" sastoji se od:
• crpne stanice nad zdencem instaliranog kapaciteta 21l/s
• postrojenja za preradu vode instaliranog kapaciteta 8 l/s
• distribucijske crpne stanice kapaciteta 12 l/s
• prizemnog vodospremnika zapremnine 110 m3
Zahvaćena sirova podzemna voda se iz zdenca, uz pomoć bunarske crpke doprema u
postrojenje za preradu vode udaljenom oko 300 m od izvorišta. Nakon provedene prerade
zahvaćene podzemne vode, na nivo kakvoće koja odgovara fizikalno-kemijskim zahtjevima
propisanim u Pravilniku o higijensko-tehničkim mjerama za zaštitu vode za piće, voda se iz
distribucijske crpne stanice tlači u vodoopskrbnu mrežu.
Iz crpilišta "Jasenovac" izgrađen je tlačni cjevovod PVC DN225 mm, dužine oko 650 m, kojim
se opksrbljuju naselja Jasenovac i Uštica. Od crpilišta, prema sjeveroistoku, izgrađen je
transportni cjevovod PVC DN 160 mm, dužine oko 3000 m do naselja Košutarice.
Iz postojećeg vodoopskrbnog sustava Jasenovac, tijekom 1997. godine opskrbljivalo se 453
domaćinstava (prema podacima dobivenim od komunalnih poduzeća), od ukupno 705
domaćinstava (prema popisu iz 1991. godine), pa stupanj opskrbljenosti pitkom vodom na
području obuhvata vodovoda iznosi 64%.
Ukupna potrošnja stanovništva i industrije iznosila je 65.000 m3/godišnje. Godišnja količina
prerađene vode distribuirana potrošačima, iznosila je 85.000 m3/godišnje (Qmax.dan = 250
m3/dan). Iz navedenih podataka, može se zaključiti da gubici u vodopskrbnom sustavu
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
iznose 24%. U tijeku su aktivnosti na proširenju kapaciteta postrojenja za praradu vode i
hidrostanice do ukupnog kapaciteta 23 l/s.
2.1.3. Vodoopskrbni sustav Novska Vodoopskrba Novske temelji se na zahvaćenoj podzemnoj vodi izvorišta "Drenov Bok", koje
se nalazi u savskom zaobalju (na lijevoj obali rijeke Save).
Vodoopskrbni sustav "Drenov Bok-Novska-Jamarice" predstavlja jedinstvenu tehnološku
cjelinu i sastoji se iz slijedećih građevina i postrojenja:
1. Crpilište "Drenov Bok" sa zdencima i priključnim cjevovodima
2. Crpna stanica "Drenov Bok"
3. Tlačni cjevovod "Drenov Bok" - Novska
4. Crpna stanica "Novska"
5. Postrojenje za pripremu vode "Novska"
6. Tlačni cjevovod od crpne stanice "Novska" do crpne stanice u industrijskom krugu
Radilište proizvodnje Lipovljani
7. Crpna stanica OS "Jamarice"
Crpilište "Drenov Bok" sastoji se od 6 zdenaca s ugrađenim uronjenim crpkama
pojedinačnog kapaciteta 5x12 l/s i 1x16 l/s, odnosno ukupni instalirani kapacitet izvorišta je
Q= 76 l/s. Maksimalna izdašnost izvorišta "Drenov Bok" iznosi Q= 180 l/s. Godišnja količina
crpljene sirove vode iznosi 361.615 m3 za potrošače u Novskoj i 370.000 m3 za potrebe
Naftaplina.
Iz zdenaca se priključnim cjevovodima ∅ 200 mm, dužine 1.5 km sirova voda otprema do
crpne stanice "Drenov Bok" maksimalnog instaliranog kapaciteta 200 l/s, i dalje tlačnim
cjevovodom Drenov Bok - Novska ∅ 500 mm, dužine 14.7 km do crpne stanice Novska, i
instaliranog kapaciteta 50 l/s. Distribucijska crpna stanica danas nije u funkciji, već se voda iz
zdenca transportira direktno u tlačni cjevovod.
Crpkama iz CS "Novska" sirova voda se kroz tlačni cjevovod prebacuje u OS "Jamarice".
Kapacitet crpne stanice "Novska" i tlačnog cjevovoda Novska-OS Jamarice iznosi Q= 50 l/s.
Trenutna potrebna količina vode za potrebe INA Naftaplina iznosi Q= 12-15 l/s. Cjevovod
Novska-OS Jamarice je ∅ 273 mm, dužine 5.7 km. U crpnoj stanici OS Jamarice se
posebnim centrifugalnim crpkama voda otprema do utisnih mjesta polja Jamarice, Lipovljani i
Kozarice.
Višak tehnološke vode se iz CS "Novska" preko postrojenja za pripremu vode Novska i
vodospremnika Samar Brdo I zapremnine 2x1500 m3, kote preljeva 180 m n.m. doprema do
potrošača u Novskoj. Po projektnoj dokumentaciji, u prvoj fazi postrojenje za preradu vode
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
"Novska" je kapaciteta Q= 50 l/s (koliki je sada instalirani kapacitet), a u drugoj fazi Q= 100
l/s. Trenutno je na vodoopskrbni sustav priključeno 800 domaćinstava (prema podacima
dobivenim od komunalnih poduzeća), od ukupno 2.600 domaćinstava (prema podacima
dobivenim od komunalnih poduzeća), prema tome stupanj opskrbljenosti bi iznosio 30,77%.
Ukupna godišnja potrošnja pitke vode u vodoopskrbnom sustavu Novske iznosi 237.612 m3,
a ukupna godišnja količina proizvedene i prerađene vode iznosi 361.615 m3, što ukazuje na
gubitak od 34%.
Postrojenje za preradu vode "Novska" prerađuje sirovu podzemnu vodu na nivo kakvoće koja
odgovara fizikalno-kemijskim zahtjevima propisanim Pravilnikom za pitke vode. Prerađena
voda dorađuje se u bakteriološko ispravnu vodu u vodospremniku Samar Brdo I., odakle se
transportira gravitacijski potrošačima niske zone Novska, te precrpnom stanicom u
vodospremnik visoke zone Novske "Samar Brdo II.", zapremnine 2x500 m3, kote preljeva
213 m n.m.
Potrebno je napomenuti, da ne postoji ugovor o korištenju viška tehnološke vode crpilišta
"Drenov Bok" između Naftaplina i legalnog distributera vode iz mjesta Novska (JKP
"Novska"). Legalni distributer vode iz mjesta Novska u skladu s propisima kontrolira i
dogovara za higijensku ispravnost pitke vode, jer se točka odvojka vode u Novskoj, gdje je
smještena crpna stanica sirove vode Novska, smatra početak vodovoda za Novsku.
U okviru Studije o vodozaštitnim područjima crpilišta "Drenov Bok" (travanj 1983.g.),
definirane su zaštitne zone izvorišta "Drenov Bok" na temelju ranije izvršenih vodoistržanih
radova, te je propisan način i režim kontrole kvalitete podzemne vode u bunarima i kontrolnim
objektima. Navedena studija vlasništvo je Naftaplina i nedostupna je projektantu.
2.2. VODOOPSKRBNO PODRUČJE SISAK - PETRINJA 2.2.1. Regionalni vodovod “Sisak - Petrinja” Regionalni vodovod Sisak-Petrinja temelji se na zahvatu vode rijeke Kupe, na lokaciji Novog
Selišta.
Vodozahvat "Novo Selište" izgrađen je građevinski za kapacitet od 1600 l/s, a instalirana
strojarska oprema je kapaciteta 840 l/s.
Izvorište Kopa instaliranog kapaciteta taložnice 150 l/s, te distribucijske crpne stanice čiste
vode 350 l/s. Voda se zahvaća iz nekoliko infiltracijskih zdenaca i direktno iz rijeke Kupe, te
se dovodi na postrojenje za preradu vode koje se sastoji od taložnica, brzih filtera i zaključne
dezinfekcije plinovitim klorom. Nakon prerade, voda se posredstvom crpne stanice
transportira u vodotoranj “Viktorovac”, odakle se dalje uvodi u vodoopskrbnu mrežu grada
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Siska. Kapacitet distribucijske crpne stanice iznosi oko 350 l/s, što granično zadovoljava
današnje potrebe promatrano sa stanovišta zahtjevanih količina. Međutim, kakvoća vode
podložna je bitnijim promjenama u ovisnosti od stanja sirove vode koja se zahvaća, tako da
se često događa da ne udovoljava zahtjevima koji se traže Pravilnikom o zdravstvenoj
ispravnosti vode za piće. Na temelju informacija dobivenih od distributera ("Vodovod" Sisak),
može se konstatirati, da je za potrebe daljnjih analiza (pri višem nivou obrade pojedinih
objekata), vodocrpilište "Kopa" u uvjetima rada kapacitetom do 150 l/s u mogućnosti provoditi
kondicioniranje na taj način, da se kakvoća proizvedene vode zadržava u okvirima koji se
traže Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Prednja tvrdnja dobiva na snazi
pogotovo ukoliko se izvrše:
1. manje intervencije na postojećim linijama doziranja,
2. primjena učinkovitijih aditiva, te
3. osigura tehnološka disciplina - izradom i promjenom "Pravilnika o radu"
Zahvaćena sirova voda odvodi se uz pomoć crpki do postrojenja za preradu vode
instaliranog kapaciteta 810 l/s. Iz distribucijske crpne stanice prerađena voda transportira se
čeličnim tlačnim cjevovodom ∅ 800 mm u vodospremnik "SV. Trojstvo", zapremnine 10.000
m3, koji je temeljni objekt za daljnju distribuciju vode prema gradovima Sisku i Petrinji. Od
vodospremnika Sv.Trojstvo do vodotornja Viktorovac u Sisku izgrađen je čelični gravitacijski
cjevovod ∅ 800 mm, ukupne dužine 13.250 m. Odvojak iz gravitacijskog cjevovoda
obskrbljuje vodospremu "Trojstvo", zapremnine 6.000 m3 koja je isključivo u funkciji
petrinjskog vodoopskrbnog sustava.
Sredinom 1991. godine vodom iz Regionalnog vodovoda “Sisak - Petrinja” opskrbljivalo se
oko 90 % stanovništva gradova Sisak i Petrinja. Od sredine rujna 1991. godine vodozahvat i
postrojenje za preradu vode “Novo Selište”, tlačni cjevovod ∅ 800 mm do vodospremnika
“Sveto Trojstvo” i magistralni cjevovodi do gradova Siska i Petrinje, te vodoopskrbna mreža
Petrinje, nalazili su se na okupiranom području, vodovodi Sisak i Petrinja funkcionirali su kao
zasebne cjeline, koristeći vlastita izvorišta.
Od siječnja 1998. godine vodozahvat i postrojenje za preradu vode "Novo Selište" ponovno
je u funkciji, te opskrbljuje vodom gradove Sisak i Petrinju. Do danas su izgrađene i u
pogonu slijedeće građevine:
• Obalni vodozahvat na rijeci Kupi u Novom Selištu, s pripadajućom crpnom stanicom
“sirove” vode, instaliranog kapaciteta I. faze od Q = 840 l/s;
• Postrojenje za preradu vode (kompletno: sedimentacija, filtracija, dezinfekcija, uz
primjenu akivnog ugljena i postupaka ozonizacije) s crpnom stanicom pitke vode, sve
instaliranog kapaciteta Q = 810 l/s;
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
• Tlačni čelični cjevovod od crpne stanice pitke vode do vodospremnika “Sveto Trojstvo”,
dimenzija ∅ 800 mm, dužine L = 3300 m;
• Vodospremnik “Sveto Trojstvo”, zapremnine V = 10.000 m3, s kotom dna H = + 190,15
m.n.m.;
• Magistralni gravitacijski čelični cjevovod ∅ 800 mm od vodospremnika “Sveto Trojstvo”
do vodotornja “Viktorovac” u Sisku”, dužine oko 13,25 km;
• Transportni spojni cjevovod od vodospremnika “Sveto Trojstvo” do vodospremnika
“Petrinja” , promjera ∅ 600 mm, dužine oko 50 m
• Vodospremnik “Petrinja” zapremnine V = 6000 m3, s kotom preljeva H = 183,00 m.n.m.
2.2.2. Vodoopskrbni sustav Siska Vodoopskrbni sustav grada Siska temelji se na dobavi vode iz vodozahvata rijeke Kupe kod
Novog Selišta. Glavni transportni cjevovod ∅ 800 mm iz postrojenja Novo Selište preko
vodospremnika Sveto Trojstvo (K.P. 190 m n.m.), priključuje se na gradsku mrežu i preko nje
na vodotoranj Viktorovac (K.P. ∼ 158 m n.m.).
Budući da se potrošači priključeni na vodoopskrbni sustav nalaze na kotama oko 100 m
n.m., a vodospremnik Sveto Trojstvo (zapremnine 10000 m3) na koti 190 m n.m., postoje
veliki problemi u pogonu postojećeg sustava - visoki tlakovi u noćnim satima, niski tlakovi u
vodoopskrbnoj mreži u vrijeme maksimalne potrošnje, preljevanje iz nisko položenog
vodotornja "Viktorovac". Podizanje vode od Novog Selišta na Sveto Trojstvo i ponovno
sniženje piezometarske linije na kotu vodotornja "Viktorovac" (K.P. 158.00 m n.m.), iziskuje
nepotrebno veliki gubitak energije.
Danas se problemi s visokim tlakovima uglavnom rješavaju reducir ventilima na opskrbnim
cjevovodima, i prigušivanjem zasuna na cjevovodima priključenim na glavni dovodni
cjevovod. No, takvim postupkom nastaju samo dodatni problemi s niskim tlakovima u vršnoj
potrošnji, i visokim tlakovima iznad dopustivih, kod male potrošnje.
Pogonski tlakovi u postojećoj vodoopskrbnoj mreži grada Siska, ne omogućavaju bitna
proširenja vodoopskrbnog sustava u pravcu susjednih naselja, i to naročito ukoliko se uzmu
u obzir zahtjevi za realizaciju protupožarne zaštite.
U trenucima vršne potrošnje, osim užeg gradskog područja oko vodotornja "Viktorovac",
periferni dijelovi grada imaju vrlo niske tlakove, koji ne omogućuju kvalitetnu vodoopskrbu u
područjima grada, koja su svojim visinskim položajem u odnosu na vodotoranj nepovoljno
smještena.
Na području grada Siska izgrađeno je oko 121.889 m opskrbnih cjevovoda (lijevano željezo,
ACC, PVC, PEHD) starosti od 7 do 54 godine.
Valja također istaći, da su pojedini dijelovi gradske mreže stari već preko 50 godina, tako da
se pojavljuju problemi inkrustacije i smanjenja propusne moći, kao i veliki gubici vode iz
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
vodoopskrbnog sustava. Već sama gradska mreža neosporno iziskuje odgovarajuće
sanacije i rekonstrukcije, kako bi se postiglo stanje koje se traži od ovakvih objekata.
Međutim, za verifikaciju pogonskih stanja u tome sustavu nedostaju odgovarajući mjerači
protoke, tako da se teško mogu odrediti kritična mjesta većih lokalnih gubitaka, i sukladno
tome pristupiti njihovoj sanaciji. To je jedan od obveznih zadataka daljnjih aktivnosti, koje je
potrebno provesti u nastavnim fazama rješavanja vodoopskrbne problematike grada Siska.
Iz vodoopskrbnog sustava Siska, od ukupno 6.799 domaćinstava, opskrbljeno je pitkom
vodom 5.970 domaćinstava (prema podacima dobivenim od komunalnih poduzeća) ili 87%,
dok je njih 829 (prema podacima dobivenim od komunalnih poduzeća) ili 12.2%
nepriključeno. Treba napomenuti da je ovaj podatak različit od podataka iz Popisa
stanovništva 1991. godine (15.298 st.).
Na području grada Siska, izgrađeni su lokalni vodovodi:
1. "Velika Gradina-Sunja-Bobovac (ukupne dužine cjevovoda 36.6 km) - održava Sisački
vodovod
2. Staro selo-Blinjski Kut (ukupne dužine cjevovoda oko 23.9 km) - vodovod ne radi
3. "Letovanci-Mađari", ukupne dužine izvedenih cjevovoda oko 6.7 km. Vodovod radi,
održavaju ga mještani
Budući da održavanje lokalnih vodovoda nije organizirano (osim za područje Sunje), već ih
održavaju mještani, vodoopskrbni cjevovodi, kućni priključci te oprema na izvorištima su u
lošem stanju. Niti jedan od navedenih lokalnih vodovoda nema zaštićeno izvorište, a
korištena voda nije podvrgnuta ni osnovnim postupcima kontrole i održavanja kakvoće vode.
2.3. VODOOPSKRBNO PODRUČJE OKUČANI-STARA GRADIŠKA Skupa i još uvijek nedostatno kvalitetna tehnologija pročišćavanja takvih voda za
vodoopskrbu, razlog je traženja i drugih alternativa, poglavito u povezivanju sa skupnim
vodoopskrbnim sustavom Nova Gradiška-Davor, a u novije vrijeme već i sa regionalnim
vodoopskrbnim sustavom Brodsko-posavske i Sisačko-moslavačke županije (vodovod
Novska).
Jer, to i nije problem samo toga dijela Posavine. Generalno, to je problem cijelog prostora
Slavonske Posavine, i vrlo je malo lokacija s vodama zadovoljavajuće kakvoće. To i jest
jedan od razloga sve izrazitijih tendencija povezivanja u skupne vodovode, i sve aktualnijih
planova njihova povezivanja u velike regionalne sustave vodoopskrbe.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
2.4. OPĆE KARAKTERISTIKE VODOOPSKRBNIH SUSTAVNIH CJELINA Izgradnja svih postojećih vodovoda praktički je inicirana zahtjevima gradova i većih naselja,
kao najaktualnijih za rješavanje vodoopskrbne problematike. U toj početnoj fazi projektiranja i
izgradnje često se nije pošlo od kompleksnijeg sagledavanja problema, uzimajući u obzir i
šira gravitirajuća područja, tako da se formiranje tih sustava može u odgovarajućem smislu
deklarirati kao sporadična akcija, kojom su uvažavana pretežito najkritičnija područja.
Razlog postojanosti povoljnih uvjeta za proširivanje pojedinih sustava, treba tražiti i u čestom
predimenzioniranju objekata u odnosu na stvarno prisutna stanja. Naime, u nekadašnjoj
praksi bio je praktički redoviti slučaj da su se potrebe vode procjenjivale znatno iznad realnih
veličina. To je dijelom slijedilo kao rezultat pogrešnog prognoziranja brojnosti stanovništva na
stranu većih vrijednosti, kao i zbog usvajanja prevelikih vodoopskrbnih normi.
Poznato je da je u većini prostornih planova koji su služili kao temeljna podloga za prognozu
potreba vode, predviđen intenzivan napredak, i to kako s gledišta porasta populacije tako i sa
stanovišta razvitka gospodarskih djelatnosti. Budući da se izgradnja vodovoda nekada
smatrala neprivrednom investicijom, kod koje je potrebna sredstva za izgradnju osiguravala
šira društvena zajednica, to se nije pozornost obraćala racionalnosti građenja. S druge
strane, vrlo niska cijena korištene vode doprinjela je povećanju potrošnje iznad realnih
veličina, čime se u rezultatu moglo uspostaviti i fiktivno mišljenje da su projektne prognoze
potreba vode realne, a što je daleko od stvarnog stanja. Takvom razmišljanju (o realnom
prognoziranju potreba vode) doprinjeli su i veliki gubici vode iz vodoopskrbnih mreža, koji su
zbog lošeg održavanja često prekoračivali krajnje tolerentne vrijednosti.
Upravo zbog izloženog, posebna se pozornost obraća prognozi potreba vode, tj. realnoj
procjeni broja i vrste potrošača, te odabiru realne jedinične potrošnje. Kod toga su uzeti u
obzir i gubici vode iz vodovodnih sustava, ali u graničnoj veličini koja se u praksi može
tolerirati, a što upućuje na potrebitost provedbe sanacijskih radova, posebno na onim
sustavima koji su pretrpjeli ratna razaranja, i gdje su gubici vode izrazito potencirani.
Zone utjecaja postojećih vodoopskrbnih sustava određene su na temelju raspoloživih
podataka o postojećim i potencijalnim izvorištima, kao temeljnim čimbenicima razvitka
vodoopskrbe, te uvidom u stanje izgrađenosti zatečenih vodovoda i njihove mogućnosti
širenja, a uz uvažavanje topografskih prilika područja i razmještaja potrošača po prostoru.
Većinu zatečenih većih vodoopskrbnih sustava moguće je širiti na gravitirajuća područja, bez
potrebe za provedbom značajnijih rekonstrukcija, prvenstveno magistralnih cjevovoda, koji
mogu preuzeti i buduće transportne protoke za potrebe novouključivanih korisnika.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Kod većih vodoopskrbnih sustava ("Regionalni vodovod Sisak-Petrinja", "Vodovod Kutina",
"Vodovod Novska") izgrađena je većina kapitalnih, magistralnih građevina, čiji su kapaciteti
dostatni.
3. PLANIRANA IZVORIŠTA U ovom trenutku, teško je procijeniti ukupne zalihe podzemnih voda, te maksimalne
izdašnosti izvorišta na širem prostoru Parka prirode Lonjsko polje. Valja također napomenuti,
da sva izvorišta nisu istražena u podjednakom strupnju, tako da kod nekih, i to posebno onih
koja se još ne koriste za javnu vodoopskrbu (kod tzv. potencijalnih izvorišta), prognoziranu
izdašnost a posebice procjenjenu kakvoću vode, treba primiti s odgovarajućom rezervom.
Upravo zbog toga se u smjernicama razvitka vodoopskrbe na tom području, kao prvo
predlaže provedba dodatnih vodoistražnih radova, kako bi se u rješavanje postavljenog
zadatka (u postupke razvitka vodoopskrbe) ušlo sa sigurnim podacima.
Prema postavljenoj tehničkoj koncepciji, rješenje vodoopskrbe se zasniva na širenju/razvitku
postojećih sustava (javnih vodovoda) prema gravitirajućim naseljima koja nemaju riješenu
vodoopskrbu, sve na temelju korištenja raspoloživih izvorišta (postojećih i planiranih), i uz
uvažavanje već izgrađenih vodovodnih objekata, prvenstveno magistralnih cjevovoda.
S tog gledišta (korištenje postojećih magistralnih objekata) može se konstatirati relativno
povoljno stanje, posebno kod najvećih sustava (kao: “Sisak-Petrinja” i “Moslavačka
Posavina”), a što je rezultiralo iz dosadašnjeg načina rješavanja vodoopskrbne problematike
na tim prostorima. Naime, kod oba ova sustava, već su i znatno prije pristupa izradi
predmetnog plana i programa, postavljene smjernice za formiranje kompleksnih rješenja
vodoopskrbe, a na kojima je provedena i izgradnja većeg dijela magistralnih objekata.
3.1. VODOOPSKRBNA ZONA MOSLAVINA Vodoopskrbna zona Moslavina obuhvaća prostor sjeverno od rijeke Save, tj. gradove Kutina,
Novska, te općine Velika Ludina, Popovača, Lipovljani i Jasenovac. Razvitak regionalnog
vodoopskrbnog sustava izvan granica županije predviđen je u pravcu Ivanić Grada, a moguć
je i u pravcu Garešnice, Daruvara, Lipika, Pakraca i Okučana. Zatečene vodoopskrbne
sustave Kutine moguće je širiti na gravitirajuće područje, bez potrebe za provedbom
značajnijih rekonstrukcija, prvenstveno magistralnih cjevovoda koji mogu preuzeti i buduće
transportne protoke za potrebe novouključivanih korisnika. Kod vodovoda Kutine i Novske
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
izgrađena je većina kapitalnih građevina čiji su kapaciteti dostatni i za razmatranu krajnju
fazu planskog razdoblja.
Na području vodoopskrbne zone Moslavina, predviđeno je formiranje Regionalnog vodovoda
Moslavačke Posavine, povezivanjem postojećih vodovoda Kutina - Popovača i Novska, a
alternativno je predviđeno povezivanje s vodoopskrbnim sustavom Jasenovca, uz korištenje:
a) postojećih izvorišta - "Ravnik", instaliranog kapaciteta 86 l/s, uz moguće povećanje do 100 l/s. Instalirani
kapacitet postrojenja za preradu vode je 83 l/s.
- Izvorište "Drenov Bok", instaliranog kapaciteta 76 l/s, dok je maksimalna izdašnost
izvorišta 180 l/s. Instalirani kapacitet postrojenja za preradu vode Novske je 50 l/s.
b) planiranih izvorišta
- "Osekovo", kapaciteta izvorišta i postrojenja za preradu vode kapaciteta 200 l/s
Vodoopskrbni sustav "Jasenovac" temelji se na postojećem izvorištu "Jasenovac", danas
instaliranog kapaciteta postrojenja za preradu vode 8 l/s. Instaliranjem potrebne opreme,
crpilište može dati, prema istraživanjima, do 40 l/s. Dugoročne potrebe za vodom naselja na
području obuhvata vodoopskrbnog sustava Jasenovac iznose oko 13 l/s, pa je razvitak
vodoopskrbnog sustava uvjetovan razvitkom izvorišta.
U sklopu buduće izgradnje treba provesti i mjere zaštite izvorišta Jasenovac. Provođenje
zaštite izvorišta uključuju troškove izgradnje sustava odvodnje, i pratećih uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda. Predviđena je izgradnja fekalne kanalizacije Jasenovac, dužine
11 km i uređaja za pročišćavanje.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
3.2. VODOOPSKRBNA ZONA SISAK
Na prostoru vodoopskrbne zone Sisak, rješenje vodoopskrbe zasniva se na izvorištu "Novo
Selište" (zahvat rijeke Kupe), kao temeljnom izvorištu za šire područje grada Siska.
Instalirani kapacitet izvorišta “Novo Selište” i njemu pratećih građevina, postrojenja za
preradu vode, iznosi oko 800 l/s. Voda se nakon kondicioniranja doprema u vodospremnik
“Sv. Trojstvo” (10000m3), kao središnjeg objekta za daljnju distribuciju po prostoru obuhvata.
Postojeći vodoopskrbni sustav predviđen je sa širenjem u tri osnovna pravca i to:
- na sjever s položajem trase dovodno-opskrbnog cjevovoda uz lijevu obalu rijeke
Save, obuhvaćajući naselja od Trišine Erdedske do Topolja
- na jugoistok izgradnjom magistralnog cjevovoda od Preloščice lijevom obalom rijeke
Save, do Graduse Posavske, gdje se odvaja u dva pravca i to prema Sunji i prema
Letini do naselja Lonja
- na zapad, s položajem trase od Novog Selišta, odnosno vodospremnika
"Sv.Trojstvo", te produženjem do naselja Žažine i dalje do Lekenika, Peščenice i
Ogulinca u Zagrebačkoj županiji.
U sklopu I faze izgradnje treba provesti i mjere zaštite vodozahvata Novo Selište. Provođenje
zaštite izvorišta uključuje troškove izgradnje sustava odvodnje, i pratećih uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda na području zaštitne zone.
U drugoj fazi razvitka vodoopskrbnog sustava Siska (Sisački vodovod), planirana je izgradnja
oko 118 km magistralnih i transportnih cjevovoda, od kojih:
- transportnog cjevovoda Gradusa Posavska-Bistrač, dužine oko 1020 m, promjera ∅
150 mm
- transportnog cjevovoda Gušće-Veliko Svinjičko, dužine oko 6000 m, promjera ∅ 150 mm
- transportnog cjevovoda Gušće-Lonja, dužine oko 19400 m, promjera ∅ 150 mm
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
2.7.2. KORIŠTENJE VODA – RIBNJAČARSTVO
1. UVOD Jedan od osnovnih činilaca opstanka svih živih bića je voda. Oborina je najčešći izvor voda
tekućica, to je najčišća voda u prirodi, ali i najsiromašnija otopinama. U njoj se u većim
količinama nalaze samo plinovi iz atmosfere, dok su mineralne soli jedva prisutne. Čista,
gotovo destilirana voda dolazi – kraće ili dulje vrijeme u dodir s tlom, te u tom kontaktu otapa
razne soli. Ovaj proces otapanja odlučuje o bogatstvu ili siromaštvu vode i života u njoj.
Intenzivnost životnih procesa ne ovisi samo o količini mineralnih soli u vodi, nego i u tlu,
naročito u plitkim vodama kakvi su šaranski ribnjaci. Te soli ispiranjem prelaze u vodu, a
organske tvari u mulju služe za ishranu bakterija i drugih životinjskih organizama.
Za postojanje svake vrste potrebni su određeni fizikalno-kemijski i biološki uvjeti života, zato
je svaka vrsta u vodenom ekosistemu tijesno vezana za mjesto koje naseljava. Skup
organizama raznih vrsta koje obitavaju određeni biotop, povezan je međusobno sredinom i
biokemijskim utjecajima. U ovisnosti o načinu života, cjelokupno naselje voda može se
podijeliti na dva osnovna biotopa : vodeni stupac i dno, kojima su se različite skupine
organizama i prilagođavale.
Danas je gospodarenje vodom nužnost i potreba, a u isto vrijeme kompleksan zbir aktivnosti
zaštite vodnih resursa. Vodotoci se koriste kao izvorišta vodoopskrbe, ali isto tako egzistiraju
kao prijemnici otpadne onečišćene vode. U klasifikaciji kopnenih voda, uzima se u obzir
nekoliko faktora : gibljivost vode, stupanj i stalnost temperature i kemijski sastav vode. U
suvremenoj etapi razvoja industrije, urbanizacije i drugih pojava koje prate razvoj civilizacije,
idealni vodeni ekosustavi ne postoje. Za ribarstvo se može smatrati upotrebljivom ona voda,
u kojoj nisu narušeni uvjeti za život i razmnožavanje gospodarski vrijednih vrsta riba.
Ribnjaci su čovjekove tvorevine u prostoru, uz glavni limitirajući faktor, to je količina i kvaliteta
vode. To su vodene površine ograđene nasipima, a u kojima se vrši planski i intenzivan
uzgoj ribe. Odlikuju ih velike godišnje oscilacije vodostaja, a na klasifikaciju ribnjaka utječu
razni faktori. Obično se dijele na toplovodne ili šaranske, i na hladnovodne ili salmonidne. Tip
ribnjačarstva određuju klimatski uvjeti i kvaliteta vode, oni utvrđuju specifičnost tehnološkog
procesa i mjera intenzifikacije prinosa. Toplovodni ribnjaci se grade pretežno na ravničarskim
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
terenima, a prema načinu uzgoja se razlikuju ribnjačarstva s punim pogonom i s
polupogonom. Pod punim se pogonom razumijeva obavljanje svih faza uzgoja, počevši od
razmnožavanja, pa sve do uzgoja konzumnih riba. U polupogonima se ne uzgaja i ne
proizvodi riblja mlađ. Kategorije pojedinih proizvodnih kazeta se razlikuju po veličini i dubini
vode, a te dvije veličine određuju dimenzije i funkciju nasipa i vodoopskrbnih objekata.
Vodeni se stupac regulira hidroobjektima, a može se prilagođavati od određenog
tehnološkog maksimuma do potpunog isušivanja.
Prije izgradnje ribnjaka, treba izvršiti istražne radove koji obuhvaćaju utvrđivanje količine
vode, kvalitetu vode i pedološko-fizikalni sastav tla. Površina budućeg ribnjaka ovisi o
dolaznoj protoci u vodotoku, dubini ribnjaka, nepropusnosti tla, klimatskih uvjeta i
tehnološkog procesa. Osim kvalitete samoga zemljišta značajan je i reljef, jer prednost imaju
blago nagnuti tereni s mogućnošću nesmetanog gravitacijskog punjenja i pražnjenja ribnjaka.
Ukupna godišnja potreba vode na našim ribnjacima, čini vodeni stupac visine 3 metra preko
čitave površine ribnjaka. U toku ljetnih mjeseci, za nadoknadu gubitaka, treba osigurati dotok
od 0,5 do 1,0 l/s po hektaru vodene površine za održavanje stalnog vodnog nivoa. Uz sve to,
za izgradnju ribnjaka, bitan je njegov položaj prema urbanim sredinama, prometnicama i
infrastrukturi.
Treba znati, da se godišnja proizvodnja po jednom hektaru na šaranskim ribnjacima mjeri u
tonama, dok ona na pastrvskim ribnjacima iznosi stotine tona. To je razumljivo kada se zna,
da se punjenje šaranskih ribnjaka vrši obično u proljeće, a poslije se uglavnom samo
nadopunjuju gubici nastali procjeđivanjem, isparavanjem, te odgovarajućim tehnološkim
postupcima. Tako se sva voda u ribnjacima ne izmijeni niti dva puta. S druge strane,
kompletna izmjena vode u pastrvskom ribnjaku događa se dva do tri puta, ali u jednom satu.
Ova mnogostruko veća količina vode koja je na raspolaganju pastrvama, presudni je faktor
koji omogućuje njihovu veću proizvodnju po jedinici površine.
Onečišćenja voda ograničavaju ili čak onemogućavaju razvoj ribnjačarstva. Sami ribnjaci
djeluju dvovrsno na vodu s kojom su povezani : s jedne strane šaranski ribnjaci funkcioniraju
kao velike taložnice za mnoge tvari koje u njih dospijevaju, tako da vodu pročišćuju, a s
druge strane voda koja iz njih izlazi u vodotok, iznosi i dio produkata metabolizma riba i
ostalih organizama. Taj proces najčešće ne djeluje štetno, već naprotiv pozitivira produkciju
u odvodnom recipijentu. Naravno, da razina onečišćenja ovisi o intenzitetu proizvodnje.
Šaranski ribnjaci su plitki vodeni ekosistemi, prosječne dubine od 1 do 2 metra.
Karakteriziraju ih specifični fizikalno-kemijski uvjeti, kao rezultat dubine, kvalitete dotočne
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
vode, kvalitete tla ribnjaka, klimatskih uvjeta, bioloških faktora i tehnoloških mjera. U našim
uvjetima, šaran će još dugo biti glavna vrsta uzgoja u toplovodnom ribnjačarstvu. Sudjeluje s
oko 85 % ukupne proizvodnje, dok ostatak čine biljojedne ribe : amur, te bijeli i sivi glavaš, uz
manji postotak smuđa, soma, linjaka i štuke. Šaran, kao glavna riba uzgoja, danas je u
svijetu sve više potiskivan na račun traženijih i ekonomski vrednijih vrsta. Proizvodni ciklus
na ribnjačarstvu završava uzgojem ribe do konzumne veličine, ta se uzgojna faza odvija u
ribnjacima tovilištima, koji zauzimaju daleko najveći prostor ribnjačarskih površina. Od
agrotehničkih mjera u pripremi ovih objekata za proizvodnju, koristi se prosušivanje,
premrzavanje, vapnjenje i gnojidba.
Dodatna hranidba riba ovisi o intenzitetu uzgoja. U ekstenzivnom sustavu, uzgoj riba ovisi
isključivo o produkciji prirodne hrane koja se stimulira odgovarajućom gnojidbom. Kod
poluintenzivnog sustava, kakva je glavnina naših ribnjačarstava, gnojidbom se potiče razvoj
prirodne hrane, a dodatna su hrana uglavnom žitarice. Intenzivni sustav uzgoja,
podrazumijeva veliki broj riba na jedinicu površine, s dobro izbalansiranim krmnim
smjesama. Vrlo je interesantna polikultura ribe s uzgojem pataka, koje ribnjak gnoje
organskim gnojivima, te povećavaju produkciju ribe čak do 50 %. S obzirom na opasnost od
preobilne gnojidbe, uzgaja se od 300-600 pataka po hektaru ribnjaka. Tovno razdoblje
jednog turnusa pataka traje samo 45 do 50 dana, tako da se materijalni efekti vrlo brzo
iskazuju. Uz uzgoj pataka, površine ribnjaka mogu poslužiti za uzgoj kalofornijskih glista i
vinogradskog puža.
U našoj zemlji, ribnjačarstvo je vezano uglavnom za šaranske ribnjake, koji se prostiru na
oko 13.000 ha vodene površine. Kako je privredni ribolov na rijekama i jezerima odumirao,
razvijali su se preduvjeti za kontrolirani uzgoj ribe. Tome je pridonjela prednost našeg reljefa,
izuzetna brojnost nezagađenih vodotoka i odgovarajuća klima. Intenzivniji razvoj počeo je
početkom šezdesetih godina, kad su napretkom tehnologije uzgoja ribe na šaranskim
ribnjačarstvima, omogućeni znatno veći prinosi po jedinici površine. Usprkos primjeni novih
tehnoloških mjera, prinosi su se zaustavili i stagniraju na prosječnih 1000 kg/ha. Razvoj
izgradnje novih ribnjaka, počinje se poslije 1970. godine usporavati. Najpovoljnije lokacije su
već iskorištene, a osvajanje novih, zahtijeva znatno veća ulaganja po jedinici površine,
građevinski radovi su znatno poskupjeli, a i kreditna politika prestaje biti stimulativna.
Proizvodnja šaranskih ribnjaka posljednjih se godina drastično smanjila, od 12.300 tona u
1989. godini, u 1996. godini se smanjila čak na 2.512 tona. Problemi koji su doveli do ovog
stanja su višestruki. To su gubitak tradicionalnog tržišta istočnih zemalja, prelazak na tržišni
način poslovanja, preveliki troškovi proizvodnje i vlasnička pretvorba ribnjaka. Trend pada
šaranske proizvodnje nije uočljiv samo kod nas, on se očituje u cijeloj Evropi.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
2. RIBNJACI LIPOVLJANI I SLOBOŠTINA
Na rubnom području Parka prirode Lonjsko polje, na njegovom sjevernom obodu, izgrađeni
su ribnjaci Lipovljani i Sloboština. Ribnjak Lipovljani, unutar Sisačko-moslavačke županije,
prostire se na 650 ha ukupne površine. Smješten je uz autocestu Zagreb-Lipovac, a između
naselja Piljenice i Velika Kraljeva. Ribnjak je izveden tokom 1969. i 1970. godine prema
projektu “Ribnjačarstvo Piljenice”, Projekt-Zagreb, 1967.g. Dovodni kanal dužine 4.575
metara, spaja ribnjake s vodozahvatom na rijeci Pakri koji omogućuje zahvaćanje vode za
pogon ribnjaka (vrećasta brana), a drugim krakom s akumulacijom Pakra. Ispod autoceste
izgrađen je armiranobetonski sifon. U ribnjačarstvu Lipovljani, koncipiranim za punosistemski
pogon proizvodnje, zastupljene su kazete za sve kategorije uzgoja. To su matičnjaci
mrijestilišta, predgrijališta, rastilišta, mladičnjaci, tovilišta i zimovnici. Gravitacijsko ispuštanje
vode iz izlovnih jama, koje se nalaze na najnižoj koti ribnjaka, vezano je na ispusne objekte
koji su vezani na glavni odvodni kanal, i potok Željan prema vodotoku Trebež.
Postojeći sistem nasipa uz ribnjake, dotrajao je i vrlo oštećen, te ne omogućava visinu
punjenja do optimalne kote koju zahtijeva uzgoj ribe. Nasipi su građeni bez zaštitinih
bankina, i nedovoljne širine krune koja onemogućava pristup i komunikaciju mehanizacije.
Poseban problem ribnjaka je čišćenje mulja u izlovnim jamama i dovodnim kanalima unutar
kazeta, što poskupljuje i otežava tehnologiju izlova. Zabrinjavajuća je procjena, da je veliki
dio proizvodnih kazeta van pogona, uslijed plićaka i otoka.Naravno, da se radi toga javlja niz
teškoća ili čak i nemogućnosti gravitacijskog pražnjenja pojedinih zona ribnjaka.
Investitor JP “Hrvatske šume”, radna jedinica “Ribnjak Lipovljani”, u toku 1994. godine,
financirali su rekonstrukciju tovilišne kazete R-3 veličine 190 ha. Rekonstruirani su obodni
nasipi, a kazeta je pregrađena na dvije zasebne jedinice. Danas, od sveukupne površine
ribnjaka Lipovljani (650 ha), to je jedini ribnjak u pogonu.U organizacijskom smislu, ribnjak je
promijenio nekoliko formi, započeo je unutar šumskog gospodarstva “Josip Kozarac” iz Nove
Gradiške, od 1991.g. JP “Hrvatske šume”, od 1997.g. kao d.o.o. “Ribnjačarstvo Lipovljani”, a
od 2000.g. opet JP “Hrvatske šume” RJ Ribnjačarstvo Lipovljani.
Ribnjak Sloboština, unutar Brodsko-posavske županije, izgrađen je 1968. godine u površini
od 314 ha, u području koje tada nije bilo zaštićeno od poplavnog djelovanja velikih voda
rijeke Save. Izveden je prema projektu “Projekt biroa” iz Slavonskog Broda. Prema istoj
projektnoj dokumentaciji, konačna površina ribnjaka prostirala bi se na oko 840 ha. Tokom
1971. godine izgrađena je još jedna kazeta od 75 ha, tako da se danas ribnjak Sloboština
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
prostire na oko 390 ha. Ribnjak je smješten južno od sela Vrbovljani i Čovac, sa
snabdijevanjem vodom iz potoka Sloboština. Na potoku veličine sliva od 110 km2 izveden je
razdjelni objekt za distribuciju vode prema ribnjaku, te dovodni kanal dužine 1165 m. Prema
načinu uzgoja, spada u kategoriju ribnjaka s polupogonom, s kazetama rastilišta, tovilišta i
zimovnika.
U jesen 1974. godine, velike vode Save preplavljuju ribnjak i oštećuju nasipe, koji su bili
izvedeni bez protuvalnih bankina i od lošeg materijala. Nakon poplave, izvršena je u 1975. i
1976. godini sanacija oštećenih nasipa i pregradnja najvećeg tovilišta. Istih godina izgrađeni
su vodoprivredni objekti kojima se ribnjak štiti od velikih voda rijeke Save. To je lijevi nasip
oteretnog kanala Lonja-Strug i obostrani usporni nasipi potoka Sloboština. Time su stvoreni
uvjeti za proširenjem ribnjaka, na prostor omeđen nasipom postojećih ribnjaka i nasipom
kanala Lonja-Strug. Ispuštanje vode prilikom izlova, vezano je na odvodni kanal uz lijevi
nasip kanala Lonja-Strug, te dalje na automatski čep u istom nasipu.
Ribnjak je započeo djelovanje u okviru “PIK-a Nova Gradiška”, kao radna jedinica “Ribnjak
Sloboština”, da bi sedamdesetih godina bio pripojen kao jedinica OOUR-a “Poljoprivreda i
ribnjačarstvo Okučani”. Zatim je djelovao kao OOUR “Ribnjaci Sloboština” u sastavu “PIK-a
Nova Gradiška”. U domovinskom ratu, ribnjak je okupiran od 1991. do 1995. godine, a danas
je privatiziran i potpuno ispražnjen. Nažalost, njegove uzgojne kazete koriste se isključivo u
svrhu lovnog turizma.
3. ŠARANSKI RIBNJACI U ZAŠTITI BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI
Hrvatska se ističe u raznolikosti svojih ekosustava, što je uvjetovano njenim položajem na
razmeđi nekoliko geografskih regija, reljefom, hidrološkim i klimatskim prilikama. U usporedbi
sa stanjem u drugim zemljama Evrope, Hrvatska se odlikuje s puno većim stupnjem
očuvanosti prirode. U relativno malenom prostoru, prepliće se mozaik izuzetne biološke i
krajobrazne raznolikosti, koja uvjetuje i široku raznolikost biljnih i životinjskih vrsta. Još uvijek
se ne može govoriti o sustavnoj brizi za očuvanjem biološke raznolikosti, iskreno govoreći,
relativna očuvanost je posljedica opće gospodarske situacije i nekih uzroka u prošlosti.
Na području Hrvatske, očuvana su močvarna područja u riječnim dolinama, što su ujedno i
najugroženiji ekološki sustavi u zemlji. Po svojoj prirodi ta staništa nisu trajna, plitke vodene
površine, taloženjem organskih i anorganskih tvari postaju još pliće. Ti prirodni procesi
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
zaraštanja i presušivanja, ljudskim aktivnostima postaju sve ubrzaniji. Većina je vodotokova
regulirana, tako da će opstanak močvara biti vezan za pomoć čovjeka i njegovih
hidrotehničkih zahvata. Močvare su svedene na male dijelove nekadašnjih velikih močvarnih
područja.
Od umjetnih močvarnih staništa, šaranski su ribnjaci danas presudni za opstanak većine
ptica močvarica. Ribnjaci su zbog plitke vode, bogatstva ribom, planktonom i vegetacijom,
daleko bogatiji od svih umjetnih akumulacija. Prestanak proizvodnje na ribnjacima, brzo
dovodi do obraštanja plitkih vodenih površina, te nestanka staništa i hrane za brojnu faunu
vezanu za život u ribnjacima. Interes zaštite prirode je očuvanje takve proizvodnje, uz
usklađivanje profitabilnosti proizvodnje i akcijskih planova zaštite biološke raznolikosti.
Racionalizacijom i intenzivnim uzgojem ribe, također bi došlo do brzih promjena staništa i
životnih uvjeta za ptice. Neprofitabilnost proizvodnje u ribnjacima koji zadrže ekstenzivno
gospodarenje, treba nadoknaditi stimulacijskim mjerama države, uz razvoj specifičnog vida
ekološkog turizma.
Na rubnim dijelovima Parka prirode Lonjsko polje, smješteni su ribnjaci Lipovljani i
Sloboština. Od nekadašnjih proizvodnih površina od ukupno 1040 ha, danas je u uzgoju
svega 190 ha ili 18 %. Razlozi tako drastičnog smanjenja ribnjačarskih površina, kako je već
navedeno, su višeslojni. Smanjenje ili prestanak, poluintenzivnog ili ekstenzivnog
gospodarenja s ribnjacima, izravno utječe na biološku raznolikost i zaštitu prvenstveno ptica
močvarica. Velike vodene površine ribnjaka Lipovljana i Sloboštine, uvijek su služile kao
izuzetno vrijedna ekološka staništa za čitav niz vodenih životinja i ptica.
Posebno je značajna populacija gotovo svih vrsta pataka, koje se gnijezde na ribnjacima.
Patka njorka je globalno ugrožena vrsta, koja je nestankom močvara našla zamjensko
stanište u velikim šaranskim ribnjacima. Ona se gnijezdi na ribnjacima s razvijenim slojem
trske i vodenog bilja. U Hrvatskoj, njena populacija čini oko 13 % od ukupne evropske
populacije. Orao štekavac je ugrožena vrsta, čiji opstanak u Hrvatskoj ovisi o načinu
gospodarenja šumama u kojima gnijezdi, i šaranskim ribnjacima na kojima se hrani.
Propadanjem ili prenamjenom ribnjaka doveo bi se u pitanje opstanak većine vrsti čaplji i
žličarki, čija važnost prelazi nacionalne okvire. Čaplja žličarka svojim hranidbenim navikama
vezana je za vrlo plitka močvarna staništa, pa se postavlja pitanje gdje traži hranu u vrijeme
dugih ljetnih suša, ili u proljeće kod visokih vodostaja. U tom se razdoblju žličarka hrani na
ribnjacima, kad u preostalim lokvama ili plitkim tršćacima hvata sitnu ribu i druge životinje.
Velika bijela čaplja se ne gnijezdi u nizinskom poplavnom području, ta vrsta provodi
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
jesenske i zimske mjesece na ribnjacima, gdje živi od ribljeg korova preostalog nakon
pražnjenja ribnjaka. Ljeti se na plićim dijelovima ribnjaka hrani crna roda, koja svoje gnijezdo
gradi na skrovitim mjastima. Spomenimo ostale vrste čaplji, od kojih su najugroženije žuta čaplja i mala bijela čaplja, koje također svoj opstanak traže na ribnjačarskim površinama.
Tu je prisutna familija gnjuraca, gakova, riječnih galebova i čigri. Osobitu zoološku
vrijednost šaranskih ribnjaka predstavlja populacija vidre. Treba naglasiti, još neistraženi
značaj ribnjaka kao skupljališta, odmorišta i hranilišta najvećeg broja ptica močvarica u
vrijeme selidbe.
Ne može se zanemariti činjenica, da se dio ptica močvarica hrani ribom unutar ribnjaka. To
su prvenstveno veliki vranci (kormorani) i donekle sive čaplje. Ostali dio ptičje populacije tu
sudjeluje u puno manjem broju, jer za hranu uzimaju sitnu ribu, uglavnom vrste nezanimljive
za uzgoj u ribnjacima, ili se hrane biljnom hranom. Kako danas nema detaljnih istraživanja o
brojnosti močvarica na šaranskom ribnjacima, pouzdanost procjene koliko močvarice
smanjuju proizvodnju na ribnjacima, više je nego upitna.
Očigledno, da su danas šaranski ribnjaci u velikim poteškoćama, i nameće se pitanje, kojim
mjerama očuvati njihov opstanak u ekstenzivnim uvjetima proizvodnje. Važnost očuvanja
faune močvarica, treba smatrati djelatnošću od posebnog nacionalnog interesa. Državi to
stvara ugled zemlje koja racionalno koristi prirodne resurse, uz ostale višestruke koristi u
promicanju ekološkog turizma. Prije svega, potrebno je opsežno istraživanje ornitofaune na
šaranskim ribnjacima, a onda uskladiti niz mjera koje bi osigurale njihov daljnji opstanak. To
je smanjenje ili ukidanje vodoprivredne naknade, pojeftinjenje ribe ukidanjem poreza na
promet, i niz ostalih pogodnosti u promicanju posebog vida turizma.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
2.7.3. KORIŠTENJE VODA – PLOVIDBA Riječni promet, kao prometna grana, kod nas je u vrlo lošem stanju. Unutarnja plovidba se
suočava s neuređenošću plovnih putova, zastarjelim i nedovoljnim flotnim kapacitetima,
- Kompleksnost u načinu vlaženja tla (suficitno vlaženje, površinskim,
potpovršinskim i/ili podzemnim vodama).
U razdoblju od 1976 – 1986 godine, izvršena su na najvećem dijelu ovog područja detaljna
hidropedološka istraživanja. Temeljem njih, utvrđena je pedološko – melioracijska
problematika i predložene su mjere za njeno rješenje.
3.2. Propust u izgradnji sustava odvodnje (posebice cijevne drenaže) U pogledu mjera za rješenje detaljne odvodnje, cijelo područje na kojem se prostiru
hidromeliorirana tla, može se aproksimirati u tri pedološko melioracijska rajona (jedinice).
Prvi (I) melioracijski rajon čine aluvijalno – hipoglejna tla, drugi (II) pseudoglej i pseudoglej –
glej i treći (III) rajon pripada vertičnim epiglejno – amfiglejnim tlima.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Za svaki melioracijski rajon predložena su konkretna rješenja detaljne odvodnje- drenaže. Na
temelju predloženih rješenja sačinjeni su u i glavni (izvedbeni) projekti detaljne odvodnje –
drenaže. Treba svakako naglasiti, da su rješenja detaljne odvodnje prema preporučenim
studijsko–projektnim elementima i normativima na području Zagrebačke županije, u
stvarnosti provedena na svega 10 do maksimalno 15 % dreniranih površina. Na najvećem
dijelu dreniranih površina, učinjena su značajna odstupanja pri izvođenju od predloženih
koncepcijskih rješenja detaljne odvodnje. Ova odstupanja, koja s pravom možemo nazvati i
ozbiljnim propustima u izgradnji detaljnih sustava odvodnje, odnose se poglavito na
m3/s. Puštena u rad 1952.g., gravitacijski ispust 2,5x4 m (kapacitet Q = 10,00 m3/s).
5. Crpna stanica Lončarica nalazi se na lijevoobalnom nasipu Save, vrši odvodnju kazete
4 (veličina sliva 1.966 ha), kapacitet 4 m3/s. Puštena u rad 1984.g., visina dobave crpke
5,7 m, gravitacijski ispust 2x2 m (kapacitet Q25 = 11,00 m3/s), režim rada crpke između
kota 89,50 i 90,00 mnm. U domovinskom ratu uništena, poslije je obnovljena.
6. Crpna stanica Košutarica nalazi se na sjevernom nasipu kazete 4a, vrši odvodnju
kazete 4a, sliv Košutarica (veličina sliva 628 ha), kapacitet 0,75 m3/s. Puštena u rad
1978.g., visina dobave crpke 3,4 m, nema gravitacijskog ispusta. U domovinskom ratu
uništena oprema, poslije je obnovljena.
7. Crpna stanica Mlaka nalazi se na sjevernom nasipu kazete 4a, vrši odvodnju kazete 4a,
sliv Mlaka (veličina sliva 867 ha), kapacitet 0,8 m3/s. Puštena u rad 1975.g., nema
gravitacijskog ispusta.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
2.9. OBRANA OD POPLAVE
1. UVOD
Sustav obrane od poplave Srednjeg posavlja, koji zahvaća i Park prirode Lonjsko polje,
predstavlja niz planiranih građevina i zahvata kojima se nastoji osigurati razina zaštite
gradova i naselja, gospodarskih objekata, te uvjeti za stabilnu poljoprivrednu proizvodnju.
Sustav pokriva područje od Zagreba, odnosno Karlovca na zapadu do Nove Gradiške,
preciznije do Mačkovca, kao izlaznog profila na Savi, na istoku.
Osnovni razlog i poticaj za poduzimanje svih ovih djelatnosti, bile su česte i velike poplave
rijeke Save na spomenutom području, koje je obuhvaćeno geografskim pojmom Srednjeg
posavlja. Radovi na obrani od poplave na predmetnom području sežu daleko u prošlost, ali
sustavni pristup i koordinirane aktivnosti uslijedile su nakon katastrofalne poplave
1964.godine, kada je bio poplavljen veliki dio grada Zagreba, pri čemu su izgubljeni i ljudski
životi. Uz to su izazvane materijalne štete iznosile gotovo 9% BDP Hrvatske.
Od tog vremena do danas značajno su se izmijenili prirodni i društveni uvjeti. Stupanj
izgrađenosti projektiranog sustava procjenjuje se na oko 40 posto. U dosadašnjem razdoblju,
djelomično izgrađeni sustav pokazao se učinkovitim, ali je ukazao i na neke propuste.
Činjenica, da projektirani sustav nije u cijelosti izveden, u ovom trenutku ne treba biti
shvaćeno kao veliki nedostatak. Što više, mnogi aspekti i utjecajni elementi, koje nije bilo
moguće sagledati i uključiti ih kao ulazni parametar u vrijeme koncipiranja tako kompleksnog
sustava, čija je utjecajna zona gotovo 300.000 ha, omogućavaju danas revalorizaciju
osnovnih rješenja i modifikaciju u skladu s novim parametrima i rubnim uvjetima. Stoga se
planirani zahvati unutar ovog projekta odnose na radove u realnom planskom razdoblju,
razdoblju važenja planskih dokumenata, tako da konačno rješenje iz 1972.godine, objektivno
i ne predstavlja završetak sustava. To je posebno važno s ekološkog aspekta, koji
predstavlja bitan činitelj za analizu predloženih rješenja, te njihove modifikacije i izmjene.
Ujedno, ta vremenska distanca ostavlja mogućnost izmjena i dopuna rješenja u hodu, kao i
revalorizacije u odnosu na nove uvjete. Održivi razvoj ovih ekološki, ali i ekonomski važnih i
vrijednih prostora, predstavlja skladno i kompromisno rješavanje problema, koji povremeno
mogu biti suprostavljeni i na lokalnim razinama.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
2. POVIJEST SUSTAVA OBRANE OD POPLAVE
Utjecaj čovjeka na prostoru Srednjeg posavlja može se pratiti još iz rimskih vremena,
iskopom Trebeža i Struga koje su zapravo bili odvodni kanali. U ta su se vremena poplave
držale prirodnom pojavom od koje se nije trebalo štititi. Tada se nisu gradili nasipi jer poplave
nisu bile visoke i nisu trajale dugo, no poplavljene su površine bile velike. Rijeka Sava bila je
plovna sve do Zidanog Mosta, s dobro izgrađenim putovima uz rijeku, što je znatno utjecalo
na razvoj trgovine među naseljima uz Savu (Slavonski Brod, Sisak). S propašću Rimskog
carstva ugasilo se i zanimanje za održavanje Save kao plovnog puta. Ima međutim
podataka, da su se Hrvati služili Savom kao plovnim putom već u 11. stoljeću, no nakon
prodora Turaka plovidba Savom posve je prekinuta.
Za vrijeme Austo-Ugarske monarhije, prvi prijedlog za melioraciju poplavnih područja, kao i
za produbljivanje korita rijeke Save radi lakše plovidbe, pojavljuje se u 18. stoljeću.
Projektom se predviđalo regulirati korito rijeke kanalom kod Mahova blizu Tišine, Topolovca i
Mužilovčice, te blizu Lonje. Pokazalo se da nacrti nisu uvažavali topografske elemente, jer
nije bilo nivelmana dolina i potoka. Nakon toga, do polovice 19. stoljeća, izrađeni su elaborati
na osnovu prikupljenih podataka s terena, sa središnjeg dijela doline Save i Lonjskog polja,
koji su poslužili za izradu mjera obrane od poplave. Zaključeno je, da bi u dolini rijeke Save
bilo nužno izgraditi sedam kanala: kod Luke, Mahova, Strelečkog, Topolovca, Preloščice,
Suvoja i Ivanjskog Boka, od kojih su 1878. godine posljednja četri i izgrađena.
Nakon katastrofalnih poplava 1880. godine, dat je nalog za izradu projekta melioracije donje
Lonje i gradnje nasipa. U isto vrijeme dovršen je veći dio radova na zatvaranju postojećeg
ušća Trebeža u Savu, te povezivanja Lonje sa Savom kod Stare Gradiške produžavanjem
korita Velikog Struga.
Nakon Drugog svjetskog rata, započela je izgradnja nasipa na lijevoj obali Save kod
Jasenovca i nizvodno, kao i izgradnja južnog nasipa retencije Mokro Polje, a uvjetovano
zatvaranjem Bosansko-dubičke ravni. U međuvremenu je izrađena vodnogospodarska
osnova srednje i donje Posavine, te izrađena studija obrane od poplave Zagreba, Siska i
Karlovca. Studija je poslužila kao osnovica za izgradnju odvodnih kanala Sava – Odra, Kupa
– Kupa i dijela kanala Lonja – Strug.
Nizinska područja uz Savu uvijek su bila izložena opasnosti od poplava, i koje su katkada
bile ogromne; zbog toga se odavno započelo s provođenjem mjera za zaštitu od poplava.
Prva, djelomična rješenja stara su više od 200 godina, no glavnina radova započela je
krajem 19. stoljeća. Katastrofu treba uglavnom vezati uz samo djelomice izgrađene nasipe,
koji nisu mogli zadržati velike vode. Ozbiljna opasnost od poplava i dalje postoji na području
Karlovca, u dolini rijeke Kupe.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
3. UREĐENJE SLIVA RIJEKE SAVE
Osnovni dokument koji je proizašao iz niza dotadašnjih parcijalnih rješenja je bio “Studija
regulacije i održavanja rijeke Save u Jugoslaviji”, koordinirana i izrađena od strane konzorcija
(Politechna-Hydroprojekt-Carlo Lotti & C. Prag-Rim) 1972. godine, u suradnji s Ujedinjenim
narodima i predstavnicima domaće strane. Studija se zasnivala na nekoliko projekata koji su
bili izrađeni ranije, a dijelom su već bili i realizirani.
Poplave u dolini rijeke Save bile su jedan od velikih gospodarskih problema, a kontrola nad
tom destruktivnom prirodnom pojavom mogla se postići samo postupno, a rezultirala bi
boljom zaštitom stanovništva, materijalnih dobara i ostalih resursa na velikom području. Plan
zaštite od poplava morao se suočiti s nestabilnim hidrološkim uvjetima u porječju Save, kao i
s opasnošću od velikih poplava. U načelu, ciljevi plana za zaštitu od poplava bili su :
• zaštita postojećih gradskih i industrijskih aglomeracija i okolnih područja namijenjenih
njihovom budućem širenju ;
• djelotvornija zaštita već kultiviranih područja stalno ugroženih poplavama;
• zaštita područja s trenutno slabo razvijenim poljoprivrednim mogućnostima, koja su
povremeno ili stalno bila plavljena ;
• odlučnost da se navedeni ciljevi ostvare zaštitnim mjerama koje neće izazvati
nepovoljne učinke na vodni režim nizvodno od zaštićenih područja.
Dolina rijeke Save – poplavna područja
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Predloženi plan vodnogospodarskih mjera predstavljao je praktičnu primjenu cjelokupne
studije, tj. objedinio je preporuke Plana zaštite od poplava i Plana korištenja voda.
Prepoznate su koristi od gospodarske interakcije između tih dvaju osnovnih rješenja.
Elaboratom su dani jasni zaključci, da se poplavna područja mogu zaštititi samo kao
retencijska područja unutar središnjeg dijela doline rijeke Save, na području Republike
Hrvatske.
Tim projektom nisu, gotovo se tako može reći, valorizirane nizinske šumske površine,
obzirom na svoje gospodarsko i ekološko značenje. Dijelom se šume spominju samo vrlo
općenito, a uopće se ne spominju u kontekstu stanja nizinskih predjela. Velike površine
prekrivene vrijednom hrastovom šumom opisuju se kao “degradirane”, a prostorni planovi za
današnje područje Parka prirode Lonjsko polje ne odražavaju stvarno stanje stvari. Uz to,
cjelokupnoj dokumentaciji nedostaje procjena bioloških različitosti porječja Save i utjecaja
predviđenih građevinskih zahvata na biološki sustav.
Također nisu obrađene tradicionalne metode i oblici korištenja zemljišta, korištenja zemljišta
u seljačkim gospodarstvima, ni načini prilagodbe poljoprivredne proizvodnje u poplavnim
uvjetima. Opis poljoprivrednih područja u poplavnim područjima vrlo je kratak, s nedovoljno
podataka o lokalnim pasminama domaćih životinja i načinima njihova uzgoja.
4. PLAN VIŠENAMJENSKOG VODNOGOSPODARSKOG
RJEŠENJA 4.1. OPĆI PODACI
Poplava iz 1964. bila je prijelomna točka u cjelokupnom pristupu problematici zaštite od
poplava, zbog velikih šteta koje je izazvala, napose u Zagrebu. Počelo se s intenzivnim
planiranjem i projektiranjem sustava za zaštitu od poplava: izrađene su brojne studije i
projekti, te definirane glavne smjernice za izvođenje radova i mjere za zaštitu od poplava.
Koncept je započet sa zahtjevom, da zaštitu od poplava treba riješiti na kompleksan,
raznovrstan i sveobuhvatan način koji bi obuhvatio široko područje, te da se zaštita pojedinih
područja ne smije nepovoljno odraziti na situaciju u mjestima nizvodno uz Savu. Svaki
eventualno nepovoljni utjecaj, valja spriječiti gradnjom objekata koji će smanjivati vodni val i
prihvaćati viškove vode. Veličinu zaštitnog sustava diktirala je potreba zaštite i od
katastrofalnih poplava kakve odgovaraju redu pojave jednom u 100 godina; gradove poput
Zagreba, Siska i Karlovca trebalo je osigurati i protiv još većih poplava, koje odgovaraju
povratnom razdoblju od tisuću godina.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Studija o regulaciji i uređenju rijeke Save potvrđuje izvedivost predloženog rješenja, ono je
općenito prihvaćeno i nastavilo se s izgradnjom nekih komponenata sustava. Budući da je
rješenje bilo vrlo složeno i financijski zahtjevno, provodilo se u etapama, uvažavajući mjerila
poput visoke razine kontrole voda, elastičnosti sustava i gospodarskih mogućnosti.
Sabor Republike Hrvatske prihvatio je Studiju regulacije i uređenja rijeke Save, te je postala
sastavnim dijelom Prostornog plana Hrvatske, ali i svih narednih prostorno planskih
dokumenata na razini republike, odnosno države, kao i lokalne samouprave.
Područje uz rijeku Savu prema Gradiški poznato je pod nazivom Srednje posavlje, a projekt
zaštite od poplava toga područja naziva se Sustav obrane od poplave Srednjeg posavlja.
Nizvodno od Gradiške nasipi za zaštitu od poplava građeni su već ranije, pri čemu se njihovo
dimenzioniranje temeljilo na opaženoj visini vode nakon što bi se najveći vodni val rasteretio
u prirodne ekspanzijske površine - Lonjsko polje, Mokro polje, Odransko polje, Opeke, Trstik,
Zelenik - Ribarsko polje.
Pristup s izgradnjom nasipa i zadržavanjem vode unutar uskog pojasa riječnog toka, koji je
primjenjen nizvodno od Gradiške, naprosto nije bio primjenjiv uzvodno. Kad bi se jednake
mjere zaštite od poplave primijenile i uzvodno od Gradiške, zadržavajući vodne količine
unutar nasipa, dovelo bi to do bitnog povećanja protoke u koritu i porasta vodne razine
nizvodno, te bi se voda prelila preko nasipa. Prema proračunima, porast vodostaja kod 100-
godišnje velike vode bio bi:
kod Mačkovca +171 cm,
kod Slavonskog Broda +160 cm,
kod Županje +140 cm.
Stoga je svako rješenje temeljeno na potrebi očuvanja vodnog režima nizvodno od Gradiške.
Tom je zahtjevu udovoljeno tako, što su prirodna poplavna područja duž Save iskorištena za
kontrolirano rasterećenje poplavnih voda.
Proračuni su pokazali, da ti prirodni ekspanzijski prostori osiguravaju traženi kapacitet, a
gradnjom nasipa su im utvrđene konačne konture. Stoga je cijeli projekt zapravo kombinacija
angažiranja velikih retencijskih prostora za zadržavanje viška poplavnih voda koji Sava ne
može kapacitirati, i uobičajenih građevinskih zahvata – izgradnje nasipa i regulacije riječnog
korita.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Tablični prikaz korištenja retencijskih kapaciteta za poplavnu vodu
Naziv retencije Područje odvodnje
(ha)
Plavljene površine
(ha)
Zaštićene površine
(ha)
Poplavna površina
(ha)
Planirani obujam (106 m3)
Lonjsko Polje 144000 132650 106730 25920 915
Mokro Polje 60000 352000 14690 20510 581
Funkcioniranje sustava postiglo bi se kontrolom broja izgrađenih objekata, za njihovu
uporabu definirana su precizna uputstva koja ovise o cjelokupnoj situaciji u sustavu. Mjere
funkcioniranja su takve da omogućavaju optimalno korištenje svih kapaciteta, uz najveću
korist za zaštićena područja.
4.2. KOMPONENTE SUSTAVA OBRANE OD POPLAVE
Uz nasipe, među osnovne komponente sustava koji pruža očekivanu zaštitu od poplava
ubrajaju se:
Odvodni kanali – za evakuaciju viška vodnih količina u Savi u retencijske prostore, čime
se kompenzira nedostatni kapacitet korita rijeke Save.
Distrubucijski objekti za manipulaciju vodnim količinama.
Crpne stanice za regulaciju vodnog režima u zaštićenim područjima (tj. za zaštitu od
unutarnjih voda).
Nastavno slijedi prikaz glavnih komponenata sustava u širem području Parka prirode :
4.2.1. Odvodni kanali Kanal Odra – Temeljna mu je zadaća zaštita Zagreba od poplava smanjenjem opterećenja
vodnih količina na nizvodnoj dionici; kanal prihvaća vodne količine uzvodno od Zagreba, a
ulijeva se u Savu kod Strelečkog, uzvodno od Siska. Duljine je 51,4 km i kapacitet mu je
1000 m3/s pri pojavi vode koja odgovara povratnom razdoblju 100 godina, a 1510 m3/s pri
povratnom razdoblju 1000 godina. Kanal se aktivira automatski pri protoci od oko 1900 m3/s.
Izgradnjom objekta kod Prečkog i ustave Lučko voda će se moći distribuirati prema uvjetima
na nizvodnom području. Izvedena je dionica od cca 31 km, kojom se osigurava transport
vodnih količina kroz pretežno urbanizirano područje, do ekspanzijskih površina Odranskog
polja.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Kanal Lonja – Strug je prema temeljnom konceptu zamišljen na lijevoj obali Save, s
početkom u Prevlaci, uzvodno od Siska, a sa završetkom kod Gradiške, ukupne duljine cca
105 km, gdje mu je ušće u Savu. Može se reći da ima dvostruku zadaću :
• prihvaćajući višak savskih voda transportira ih do retencijskih prostora, pa djeluje kao
rasteretni kanal, no služi i za odvodnju vode iz retencije u nizvodni dio Save;
• služi kao glavni recipijent za prihvat i odvodnju unutarnjih voda s područja pripadajućeg
sliva Lonjskg polja i Mokrog polja.
Dimenzije kanala su takve da mu je uzvodni kapacitet od 450 m3/s, a kasnije se povećava na
650 m3/s prije utoka u Savu.
Kapacitet i trasa kanala projektirani su tako da budu u skladu s parametrima prirodnog
hidrografskog sustava i postojeće mreže kanala, uz neke manje prilagodbe. Jedan od
njegovih nasipa istovjetan je nasipima kojima su omeđene kazete na kojima je izvedena
unutarnja odvodnja, a nalaze se na rubovima retencija. Duž prvih sedam kilometara i
posljednjih pet kilometara svoje dužine (izgrađen početkom 50-tih godina), kanal ima
obostrane nasipe.
Upravo je ovaj kanal u međuvremenu pretrpio najveću promjenu u odnosu na osnovni
koncept iz 1972. godine. Odustaje se od gradnje kanala Lonja-Strug kroz retencijsko
područje, a poslužio bi samo za dovod vode do retencijskih područja, te odvodnju u Savu.
Upravo je taj dio i realiziran, tako da je zadržan kao klasični kanal u dijelu od Prevlake do
prvog retencijskog prostora, Žutice (duljine oko 7 km), i na završnom dijelu u duljini od 5 km,
dok je između tih dijelova funkciju kanala preuzela postojeća hidrografska mreža.
Danas kanal Lonja-Strug na većem dijelu trase djeluje kao prirodni vodotok, odnosno ima
stalni dotok vode, i tu su potrebne samo manje intervencije. To je važno, jer je Lonjsko polje
proglašeno Parkom prirode, što znači da bi u njemu trebalo minimalno utjecati na prirodnu
situaciju.
Kanal Kupa – Kupa dug je 21 km, počinje u Brodarcima uzvodno od Karlovca, a završava
kod Jamničke Kiselice. Temeljna mu je zadaća zaštita Karlovca od poplava, a zajedno s
retencijom Kupčinom smanjuje vodne količine Kupe nizvodno od Jamničke Kiselice. Pri
povratnom razdoblju 100 godina, iz Kupe se rasterećuje u kanal protoka 765 m3/s. Izveden je
u cijelosti, ali bez pratećih objekata, tako da je njegova funkcija bitno umanjena.
Kanal Zelina – Lonja – Glogovnica štiti od poplave, odnosno osigurava povoljan vodni
režim u melioriranom dijelu sliva Lonjskog polja, u Črnec polju. Izveden je u cijelosti sa svim
pratećim objektima.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
4.2.2. Distribucijski objekti
a) Savski podsustav Ustava Prevlaka (lokacija Save: km 656+150) je distribucijski objekt, koji u skladu s
prihvaćenim kriterijima, upušta savske vode u kanal Lonja – Strug. Ustava je nominalnog
kapaciteta 450 m3/s. Izvedena je, a izmjerene količine u današnjem stanju izgrađenosti
kanala, premašuju nominalnu vrijednost i kreću se do 600 m3/s. Ustave Strelečko (km 609+700) i Palanjek (km 619+000) sastavni su dio integralnog
hidrotehničkog sustava. Ustava Strelečko je višenamjenski objekt koji između ostalog, služi
za regulaciju plovidbe i za osiguranje rada hidroelektrane; zadaća joj je održavati željeni
vodostaj uzvodno, uz kontrolu protoke na nizvodnoj dionici. Smještena je na meandru kanala
na Savi. Ustava Palanjek služi upuštanju vode u retenciju Lonjsko Polje. Nalazi se na nasipu
na lijevoj obali Save, a projektiranog je kapaciteta 2370 m3/s. Čvor Trebež uključuje slijedeće objekte : Ustavu Trebež I (km 560+380) smještenu nedaleko sela Lonja na lijevoj obali Save, a koja
služi kao objekt za ispuštanje retencijskih količina iz Lonjskog polja. Kapacitet joj je 500 m3/s.
Ustava je izgrađena, a u sadašnjem stanju funkcionira kao upusno - ispusna građevina.
Ustavu Trebež II koja je planirana za izvedbu u istočnom nasipu retencije Lonjsko polje, a
omogućava ispuštanje vode iz retencije Lonjsko polje prema retenciji Mokro polje. Kapacitet
joj je 250 m3/s. Ova je ustava proizašla kao dopuna osnovnog rješenja, odnosno
odustajanjem od koncepcije s izvedbom kanalom Lonja - Strug u punoj duljini, pokazala se
potreba osiguranja veze između prostora Lonjskog i Mokrog polja.
Ostali objekti predmetnog čvora su upusno-ispusni objekt u savskom nasipu (cjevovod),
spojno-preljevni objekt Trebež-Strug i zaštitni nasipi naselja Trebež i Bukovica. U sklopu
ovog čvora je planirana i izvedba mosta na lokaciji spojnog objekta.
Ustava Košutarica (km 503+400) smještena je na meandru prokopa Save i višenamjenski
je objekt; između ostalog služi regulaciji plovidbe i osiguranju rada hidroelektrane. Ustava
omogućava održavanje željenog vodostaja uzvodno, te kontrolu protoke nizvodno od ustave.
Rasterećenje vode u retenciju Mokro Polje postiže se ustavom Jasenovac, čiji je
projektirani kapacitet 855 m3/s .
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Ustava Lučko, u kombinaciji s pregradom u Savi u sklopu HE Prečko, omogućiti će
kontrolirano upuštanje voda rijeke Save u kanal Odra. Današnja funkcija rasterećenja na toj
lokaciji je osigurana preljevom Jankomir. Ustava Zelenik je planirana na desnoj obali rijeke Save s funkcijom kontrole prostora u
Retencije s djelomičnom kontrolom: Mokro polje, Opeka i Trstik, ukupnog kapaciteta 581
milijuna m3 i površine 20510 hektara.
Stoga, ukupni kapacitet retencija iznosi 1805 milijuna m3, na površini od 58800 hektara.
Treba napomenuti, i da je ovo rješenje izmjenjeno u odnosu na osnovne postavke iz
1972.godine, jer je tim rješenjem samo retencija Mokro polje bila djelomično kontrolirana,
dok su ostale retencije bile potpuno kontrolirane
Crpne stanice – ima ih oko dvadeset, ukupnog su kapaciteta oko 70 m3/s.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
5. ETAPNOST IZGRADNJE
Realizacija sustava obrane od poplava Srednjeg posavlja u cijelosti je opsežan, težak i
dugoročan, te vrlo skup zadatak. Zbog opsežnosti radova predviđene su etape izgradnje.
Radovi se izvode prema ovim kriterijima:
1. prvenstveno se zaštićuju naselja, gradovi i infrastruktura koji su izravno ugroženi
od velikih voda Save i pritoka
2. predloženim radovima ne smije se pogoršati današnji režim velikih voda
3. planom postupne izgradnje objekata obrane od poplava treba osigurati sigurnu
poljoprivrednu proizvodnju
Redoslijed radova uvjetovan je nizom elemenata, jer je očito, da potreba za zaštitom od
velikih voda nema svuda isti stupanj hitnosti, već se ista uvjetuje ekonomskim pokazateljima.
Što je prostor vrijedniji u gospodarskom smislu, to je viši na listi prioriteta.
Kako se radi o dugom vremenskom razdoblju u kojem se sustav izgrađuje, to se i kriteriji o
vrednovanju prostora mijenjaju, te se u skladu s novim postavkama mijenjaju i prioriteti.
Konačno, plan izgradnje ne treba shvatiti kao neko apsolutno i determinističko postavljeno
rješenje. Rješenja i planovi su u principu elastični, i trebaju se prilagoditi aktualnom
gospodarenju, čiji se pojedini aspekti ne mogu unaprijed sagledati, tako je i ova etapa, jedan
od iteracijskih koraka prema optimalnom rješenju koje će zadovoljiti određen stupanj
sigurnosti u odnosu na zaštitu od velikih voda, ali tako da se minimizira utjecaj na okoliš.
Izgradnjom sustava će se izazvati poboljšanje u nekim segmentima, dok će u nekim doći do
pogoršanja, ali ukupna namjera svih sudionika pri rješavanju mora biti u skladu s premisom o
“održivom razvoju”.
U prvoj etapi izgradnje našli su se objekti kojima se štite gradovi Zagreb, Sisak i Karlovac, i
pri tome se računalo na zaštitu od pojave 1000-godišnje velike vode. To su sredine s jakim
trendom porasta stanovništva, industrije; upravna i kulturna središta. U ovoj etapi nastoji se
zaštititi i brojna manja naselja, s tim da je stupanj zaštite niži, odnosno radi se o zaštiti u
odnosu na red 100-godišnje pojave. Također se u ovoj etapi nastoji povećati kapacitet
retencijskih prostora i postići povećan stupanj kontrole voda. Prva etapa izgradnje obuhvatila
je tako: djelomičnu izgradnju kanala Odra i Lonja-Strug, ustave Prevlaka i Trebež, kanal
Kupa-Kupa, formiranje retencije Lonjsko polje izgradnjom većine okvirnih nasipa, rekonstrukciju i izgradnju dijela savskih i kupskih nasipa. Paralelno s ovim radovima vršile su
se intenzivne hidromelioracije na područjima zaštićenim od velikih voda (važan segment
zaštite hidromelioriranih područja je i Spojni kanal Zelina – Lonja – Glogovnica – Česma,
kojim se štiti meliorirano područje sa sjeverne strane).
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Ova je etapa do sada dovršena.
U drugoj etapi nastoji se povećati stupanj kontrole velikih voda. To bi značilo potpuno
dovršenje retencija Lonjsko polje i Kupčine, kao i djelomična intervencija na prostoru Opeke-
Mokro polje, te kontrolirano ispuštanje voda iz retencija Lonjsko polje i Kupčine, što do sada
nije bilo moguće. Ovom fazom potpuno bi se dovršila zaštita Karlovca od velikih voda, a uz
potpuno dovršenje nasipa uz Savu, bila bi zaštićena i brojna manja naselja. Ovom bi se
etapom značajno podigao stupanj zaštite i na području nizvodno od Lonjskog polja.
Upravo su ovi radovi sadržani u prijedlogu ovog projekta, s tim da bi uz navedene objekte
bilo neophodno dovršiti objekte čvora Trebež, kao i I etapu ustave Jasenovac, kojima se
značajno utječe na kontrolu nizvodnog sustava, iako se određenim potezima (poput
miniranja nasipa) može donekle odgoditi potreba izgradnje ustave Jasenovac.
Slijedeće etape odvijat će se prema financijskim mogućnostima, a one obuhvaćaju dovršenje
svih potrebnih objekta. Tu spada izgradnja čvora Strelečko, kojom će se omogućiti potpuna
kontrola rasterećivanja velikih voda u Lonjsko polje, i konačna, potpuna zaštita Siska. Tu se
kao ravnopravni po rangu pojavljuju ostali objekti čvora Jasenovac, kojima će se regulirati
vodni režim na donjem dijelu Save. U ovoj fazi treba u potpunosti dovršiti i obrambene linije
nasipa uz vodotoke i retencije.
6. SADAŠNJE STANJE IZGRAĐENOSTI SUSTAVA
6.1. OPIS IZGRAĐENIH OBJEKATA
Izgradnja sustava obrane od poplava, koja je započela 60.-tih godina, a naročito je
intenzivna bila sedamdesetih i osamdesetih, zahvatila je široki prostor i dala do danas dobre
rezultate. Nažalost, početkom Domovinskog rata, ove su aktivnosti potpune obustavljene.
Nastavno slijedi kratki prikaz do sada realiziranih objekata :
Na dijelu doline Save od Zagreba do Siska do danas je najviše učinjeno. Izveden je
djelomično kanal Odra i potpuno izgrađeni popratni nasipi uz Savu na području Zagreba,
čime je osigurana zaštita ovog milijunskog grada od poplava 1000-godišnjeg reda pojave. Na
nizvodnom dijelu Save djelomično su rekonstruirani nasipi. U lijevom zaobalju izgrađena je
ustava Prevlaka maksimalnog kapaciteta 450 m3/s i dio kanala Lonja - Strug. Pomoću ova
dva objekta vrši se rasterećenje Save uzvodno od Siska, čime se postiže veći stupanj zaštite
tog grada, ali i niza sela koja su smještena nizvodno, jer je kapacitet korita limitirajući
element na toj dionici, a linijski sustav obrane od poplave (nasipi) nije adekvatan. Višak vode
koji se rasterećuje ustavom Prevlakom, transportira se kanalom Lonja - Strug u retenciju
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Lonjsko polje (najprije u prostor Žutice, da bi se putem iskopane kinete kanala Lonja – Strug
na dijelu Žutice i postojećom hidrografskom mrežom preveo u prostor Lonjskog polja).
Tijekom ovih radova koji su vezani na prostor retencija i rijeke Save izvršeni su regulacijski
radovi na nizu vodotoka, kao i iskop glavnih odvodnih kanala koji predstavljaju osnovne
recipijente ovog područja.
Na dijelu doline Save od Siska do Gradiške djelomično su rekonstruirani ili izvedeni novi
nasipi uz Savu, kanal Lonja - Strug izgrađen je u punom profilu od ustave Prevlake do šume
Žutica (7km), te na najnizvodnijem dijelu kod Stare Gradiške (5 km), a od Žutice do Strušca i
od Puske do Bročica je kinetiran, te izgrađen desni nasip. Većim dijelom su izvedeni i nasipi
retencije Lonjsko polje. Izgrađenim nasipima dobro su definirane konture retencije Lonjsko
polje čime je osigurano njeno funkcioniranje, ali ne na razini koja joj je namijenjena, jer njen
aktualni kapacitet odgovara cca 70% od konačne vrijednosti. Izvedena je ustava Trebež I
kapaciteta 500 m3/s, koja može djelovati kao upusno- ispusni objekt, odnosno, osim što služi
za ispuštanje vode iz prostora Lonjskog polja u Savu, moguće je i njeno djelovanje u
suprotnom smjeru, što je danas i slučaj, a uvjetovano stanjem na Savi i pritokama. Ta njena
funkcionalna raznolikost može povoljno djelovati na ekosustav Lonjskog polja kada se izvrši
usklađenje interesa svih korisnika tog prostora (u mjeri u kojoj je osiguran potreban stupanj
zaštite od velikih voda). Treba napomenuti, da se novelacijom postojećeg Pravilnika o režimu
rada ustave Trebež I, a po izgradnji i ustave Trebež II, te upusno-ispusnog objekta na ušću
Trebeža, definiraju interesi i optimalni režim njihova rada. U današnjem stanju je postojeći
Pravilnik na razini kojom se definiraju tehnički elementi upravljanja ustavom, te se
angažiranje ustave odvija prema nalogu iz Službe obrane od poplave, a ustava je aktivirana
u raznim dijelovima godine kada to i nije bilo samo prema zahtjevu Službe, već i drugih
institucija i korisnika tog prostora.
Nadalje, uređeno je niz vodotoka, lateralnih kanala i glavnih recipijenata za odvodnju
zaobalja. Prirodno ušće Trebeža ostaje u ovoj fazi kao mjesto rasterećenja Save u Opeke i
Trstik, i dalje u Mokro polje.
Na dijelu doline Save od Stare Gradiške do Jamene dijelom su rekonstruirani ili izvedeni novi
nasipi uz Savu i usporni nasipi uz pritoke, izvedeni su ili rekonstruirani lateralni kanali i
odvodni sustavi. Tim radovima postignut je viši stupanj zaštite i bolji uvjeti odvodnje
postojećih melioracijskih areala. Na ovom dijelu Save nema objekata koji mogu mijenjati
vodni režim.
6.2. POSTIGNUTI EFEKTI Djelomično izgrađenim kanalima Odra, Lonja-Strug i Kupa-Kupa, izgrađenim kontrolnim
objektima Jankomir, Prevlaka i Trebež I, te zatečenim i formiranim retencijama, postignuti su
pozitivni efekti u režimu velikih voda. Zaštićeni su bitni dijelovi riječnih dolina, pogotovo veliki
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
gradovi, te omogućeno korištenje velikih poljoprivrednih površina. Tako je u jednom dijelu
Lonjskog polja, u Črnec polju, hidrotehničkim melioracijama dobiveno 42000 ha površina za
intenzivno poljoprivredno korištenje.
Nastavno slijedi prikaz efekata izgrađenog sustava na promjenu vodnog režima za 100-
godišnje povratno razdoblje:
Prikaz efekata izgrađenog sustava na promjenu razina u vodotocima za 100-godišnje povratno razdoblje
PROFIL VODNA RAZINA (mnm) RAZLIKA (m) prirodno stanje aktualno stanje Sava ZAGREB 117.14 116.75 -0.39 SISAK 100.75 100.48 -0.27 MACKOVAC 94.13 93.85 -0.28
Prikaz efekata izgrađenog sustava na promjenu protoka u vodotocima za 100-godišnje povratno razdoblje
PROFIL PROTOKA (m3/s) RAZLIKA (m3/s) prirodno stanje aktualno stanje Sava ZAGREB 3145 2657 -488 SISAK 2540 2510 -30 MACKOVAC 3156 2986 -170
Promjena kapaciteta retencije Lonjsko polje - u postojećem stanju zapremina retencije iznosi
oko 733 hm3 ili 78% od projektiranog kapaciteta (915 hm3).
Stanje izgrađenosti zaštitnih objekata na širem području grada Zagreba i funkcioniranje
sustava, provjereno je i tijekom velikog vodnog vala rijeke Save u studenom 1990. godine.
Taj poplavni val nadmašio je svojom visinom i katastrofalni poplavni val iz 1964. godine. I
dok je poplava iz 1964. godine odnijela ljudske živote i gradu nanijela enormne materijalne
štete, vodni val iz 1990. godine, na izgrađenom dijelu sustava, nije ugrozio ljudske živote, a
ni zaobalju nisu nanijete ozbiljnije štete. Bez znatnih šteta poplavni val je protekao i nizvodno
od Zagreba, a i niz vodnih valova koji su uslijedili tijekom 90-tih godina potvrdili su uspješnost
zamišljenog sustava. U ovisnosti o hidrološkoj situaciji, poteškoće se javljaju na nizvodnom
dijelu gdje sustav nije dovršen, i negativni efekti se očituju kroz nepovoljna stanja koja često
imaju za posljedicu znatne materijalne štete u zaobalju (čvor Sisak, čvor Jasenovac).
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
6.3. STANJE IZGRAĐENIH ZAŠTITNIH OBJEKATA
Dugo građenje sustava, uvijek nedovoljna financijska sredstva i nastojanje da se svakom
ugroženom području pruži bar nekakva zaštita, rezultirali su time da su rijetki dijelovi savskog
sliva potpuno zaštićeni. Izvedeni objekti koji u potpunosti služe svrsi i ne zahtijevaju
rekonstrukciju su :
• obostrani nasipi uz Savu na području grada Zagreba, koji imaju projektiranu visinu i
mogu zaštititi grad od 1000-godišnjih voda. Osim gabarita, ti nasipi svojom kvalitetom što
se tiče ugrađenog materijala, u potpunosti udovoljavaju postavljenim kriterijima
• kanal Odra, kojim se vrši transport vodnih količina koje se prelijevaju na preljevu
Jankomir uzvodno od Zagreba i rasterećuje u Odransko polje, a zbog nedovoljnog
kapaciteta nizvodnog korita Save. Iako je izveden u duljini 31 kilometar, što je oko 60%
njegove konačne duljine koja iznosi 51 kilometar, on svoju funkciju vrši vrlo djelotvorno, a
njegovo dovršenje prema konačnom rješenju nije predviđeno u ovoj etapi izgradnje
sustava.
• ustava Prevlaka također predstavlja efikasan i često korišten objekt, a osnovna joj je
funkcija upuštanje dijela savskih voda u kanal Lonja – Strug. Do sada je korištena 14
puta, i to prvi put 1981. god, a od 1990. do 1998. godine 13 puta, što potvrđuje postavku o
promjenama vodnog režima, te je tako naglašen trend upozoravajući o potrebi povećanja
aktivnosti na dovršenju dijela obrambenog sustava. Režim rada ustave temelji se na
prognozi stanja na nizvodnom dijelu Save, odnosno vezan je uz čvornu točku sustava
Sisak, a prognoza se temelji na podacima s uzvodnih i nizvodnih vodomjernih postaja na
Kupi i Savi, kao i značajnijim pritokama.
• ustava Trebež I omogućuje, u današnjem stanju, djelomičnu kontrolu sadržaja Lonjskog
polja, odnosno, moguće je kroz nju upuštati savske vode u Lonjsko polje, ali moguć je i
obrnuti proces, ispuštanje voda u Savu. Osigurano je dakle tečenje kroz ustavu u oba
smjera. Koncepcijski je tom objektu dana samo jedna funkcija, zamišljen je kao isključivo
ispusni objekt (prema osnovnom rješenju), jer se retencija puni uzvodnim ustavama,
Prevlakom (izvedena) i Palanjkom (planiranom kao dio čvora Strelečko). Kad se za to
steknu uvjeti u Savi, tj. razina vode je u Savi niža nego u zaobalju, ispušta se ustavom
Trebež I. Nakon izgradnje ustava Trebež I i Prevlake, ukazala se potreba za rasterećenja
viška voda i na lokaciji ustave Trebež I, te taj objekt danas funkcionira kao upusno –
ispusni. Time se osigurava nekadašnji smjer tečenja vode, tj. prirodna komunikacija voda
koja se oduvijek na tom prostoru kretala u oba smjera preko postojećih vodotoka (Lonja i
Trebež). Obzirom da je izgradnjom istočnog nasipa retencije Lonjsko polje, taj prostor,
nekad jedinstven, podijeljen na dva dijela, te je prekinuta prirodna komunikacija voda
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
koritima Lonje i Trebeža, ova je ustava zajedno s dovodnim kanalom koji spaja prirodno
korito Trebeža s ustavom, osigurala prijašnju komunikaciju voda. Kao što je već prije
navedeno, režim upravljanja ustavom treba riješiti noveliranim Pravilnikom, a koji bi se
bazirao na simulaciji niza stanja dosadašnjih vodnih valova, kao i prognoznih valova nižih
povratnih razdoblja i postavljenih rubnih uvjeta relevantnih institucija i korisnika prostora s
težištem simulacija na području retencija. Time bi se trebalo postići rješenje koje bi
predstavljalo kompromis, jer je vrlo mala vjerojatnost da se mogu svi zahtjevi u potpunosti
uskladiti. Temeljem dosadašnjih iskustava u funkcioniranju ustave, može se konstatirati
da je u svim dosadašnjim slučajevima tijekom vegetacijskog ciklusa (IV - IX mjesec),
moguće značajno uključenje zahtjeva većine korisnika prostora, te je izgledna situacija
kada bi se moglo optimizirati rad ustave što vodi prema zadovoljenju niza ekoloških
zahtjeva:
- osiguranje prolaza ribe za vrijeme mrijesta tijekom svibnja i lipnja
- ublažavanje nepovoljnog djelovanja vode na šumske ekosustave, prilagodbom
razine vode prema zahtjevima šumara, odnosno simuliranjem prirodnog stanja u
postojećim vodotocima
- osvježavanje vode u prostoru retencije kako bi se obogatila kisikom
Nažalost, preostaje mnogo objekata koji ne funkcioniraju na način kako je predviđeno. To se
u principu odnosi na velike dionice nasipa uz vodotoke i uz retencije. Tako se generalno
može govoriti o dva izražena problema :
• nedovoljnoj visini nasipa uz vodotoke, pogotovo uz Savu, i to onih građenih u daljoj
prošlosti. Nedovoljna visina posljedica je ili ranijih drugačijih kriterija projektiranja ili, što je
češći slučaj, rezultat oštećenja i klizanja nestabilnih nasipa
• nedovršenost zaštitne linije nasipa uz retencije, čime one nisu privedene traženoj
funkciji u potpunosti. Veliki dio izgrađenih nasipa uz retencije, pokazao se zbog
ugrađenog lokalnog lošeg materijala nestabilnim, pa su česta klizanja dijelova nasipa
Neizgrađenost nasipa uz retencije i nedovoljne visine nasipa uz njih, uzrok su tome da
retencije ne omogućuju prihvat vodnih masa kod ekstremnih pojava, pa velike vode
nekontrolirano i neracionalno ulaze u njih, ali isto tako i izlaze natrag u Savu. Ovo se smatra i
glavnim nedostatkom današnjeg sustava.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
7. NASTAVAK IZGRADNJE SUSTAVA – PRIORITETNI OBJEKTI
7.1. PRIJEDLOG OBJEKATA I CILJEVI KOJI SE POSTIŽU
S radovima na izgradnji sustava obrane od poplave potrebno je nastaviti, kako bi se spriječile
moguće štete i omogućio sigurniji razvoj ugroženih područja. Potpuno dovršenje savskog
zaštitnog sustava zahtijeva izgradnju još velikog broja objekata, ali su ovim prijedlogom
obuhvaćeni oni koji će imati značajne efekte i zaštititi nekoliko cjelovitih područja, a da pri
tome ostali dijelovi sustava neće biti dodatno ugroženi. Odabrani su uistinu kritični dijelovi
sustava, koji zahtjevaju sanaciju odnosno izgradnju.
7.1.1. Savski podsustav obrane od poplave a) Područje retencije Lonjsko polje
Retencija Lonjsko polje jedan je od ključnih objekata u sustavu obrane od poplave rijeke
Save. Njen planirani kapacitet za prihvat viška velikih voda Save, kao i okolnih vodotoka koji
joj gravitiraju iznosi 915 mil. m3. Za kontrolirano upuštanje i zadržavanje vode u retenciji
predviđeni su obodni nasipi, koji su većim dijelom izgrađeni. Još je preostao za izgradnju dio
južnog nasipa, sjeverni nasip kao i rekonstrukcija jednog dijela postojećih nasipa.
Shematski prikaz sustava obrane od poplave Srednjeg posavlja – prioritetni radovi
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Retenciju presjeca magistralna cesta Sisak - Popovača koja svojom nedovoljnom visinom i
premalim kapacitetom predstavlja smetnju kontinuiranom proticanju kroz retenciju. Zato se
predviđa njeno povišenje, izvedba novih propusta i novog mosta dovoljnog kapaciteta.
Također se predlaže izgradnja ustave Trebež II, koja će u sustavu s već izgrađenom
ustavom Trebež I omogućiti kontrolirano i efikasno pražnjenje reteniranih voda iz Lonjskog u
Mokro polje.
Izvedbom navedenih objekata postiže se:
• stvaranje preduvjeta za prihvat ukupno planiranih rasterećenih voda, što će u
potpunosti moći biti realizirano izgradnjom upusne ustave Palanjek
• stabilnost nasipa, koji zbog neujednačene izvedbe više ne pružaju potpunu sigurnost
• potpuna zaštita okolnih melioracijskih površina i naselja
• zaštita autoceste od visokih razina u retenciji
• rekonstrukcijom ceste Sisak - Popovača omogućit će se dobra protočnost uzduž
retencije, koja je postojećim malim profilom mosta bila ugrožena
• izgradnjom ustave Trebež II postižu se pozitivni efekti na razine u Lonjskom polju,
njegovo brže pražnjenje, pa time i pružanje mogućnosti za prihvat novih velikih
voda, a osigurana je komunikacija voda između ove dvije retencije
7.2. OPIS PRIORITETNIH OBJEKATA
Pojedinačno će se opisati svaki od predloženih objekata. Prikaz je ovisan o stupnju do kojeg
je dovršena projektna dokumentacija, jer, dok je za neke objekte ona dovršena do stupnja
izvedbenog projekta, dotle su neki objekti razrađeni samo na idejnoj razini.
7.2.1. Savski podsustav obrane od poplave a) Ustava Trebež II s objektima čvora Trebež
Za pražnjenje retencije Lonjsko polje predviđen je par ispusnih ustava ugrađenih u južni
(ustava Trebež I) i u istočni nasip retencije ( ustava Trebež II ), i uklopljenih u šire cjelovito
rješenje čvora Trebež - vidi situacijski prikaz. Ovo rješenje, osim izgradnje ustava, predviđa i
zatvaranje starog ušća vodotoka Trebež i onemogućavanje stihijske komunikacije velikih
voda Save sa zaobaljem.
Ustava Trebež I postojeći je objekt, i namijenjena je za ispuštanje reteniranih voda u Savu u
fazi kada u njoj opada vodni val. Karakteristike ove ustave su:
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
• pet otvora širine 5 metara i visine 8 metara
• kota praga 89.50 mnm
• protočni kapacitet 500 m3/s
Ustava Trebež II planirani je objekt, a služit će kontroliranom pražnjenju Lonjskog polja u
retenciju Mokro polje. Ova mogućnost pražnjenja doći će naročito do izražaja u situacijama
kada visoke savske razine to ne omogućuju. Time će se Lonjsko polje kvalitetnije osposobiti
za pouzdanije prihvaćanje uzastopnih velikih voda. Njene tehničke karakteristike su:
• tri otvora širine 5 metara i visine 6 metara
• kota praga 89.60 mnm
• protočni kapacitet 250 m3/s
Ustave se nalaze na zajedničkom odvodnom kanalu.
Principi manipulacije ovim ustavama su slijedeći :
Ustava Trebež I se u načelu zatvara pri pojavi velikih savskih voda koje ugrožavaju sustav,
kako bi se čuvanjem retencijskog prostora osigurala mogućnost upravljanja. Ponovno
otvaranje ustave ovisi o visini Save. U principu, ustava je u normalnim prilikama uvijek
otvorena i omogućava komunikaciju voda retencije i Save, te prolaz riba.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Situacijski plan čvora Trebež prije izgradnje
Ustava Trebež II se otvara kako bi se smanjilo opterećenje retencije Lonjsko polje kad njena
popunjenost dostigne 75% projektiranog kapaciteta. Pritom se kontrolira stanje u Mačkovcu,
gdje ne smije biti prekoračena protoka od 2850 m3/s. Prema prilikama moguće je
manipuliranje ustavom i u slučajevima koji nisu vezani uz visokovodne pojave, na primjer,
radi omogućavanja prolaza riba.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Čvor Trebež - Planirano rješenje
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
b) Ustava Jasenovac
Ustava Jasenovac je locirana na dionici između Jasenovca i Košutarice, s funkcijom zaštite
Jasenovca od velikih voda rijeke Save, bilo da se radi o genezi uvjetovanoj samo velikim
vodnim valom vezanim uz Savu, ili u nepovoljnoj interferenciji vodnih valova Save i Une. Dio
je hidroenergetskog čvora Košutarica, ali može djelovati i samostalno, prije gradnje
predmetne HE stepenice.
Ustava Jasenovac situacija
7.2.2. Područje retencije Lonjsko polje a) Nasipi retencije
Retencija Lonjsko polje oformljena je okvirnim nasipima, koji su većim dijelom završeni. Za
potpuno funkcionalno definiranje retencije, sa svim planskim karakteristikama, potrebno je :
• izgraditi :
- dio južnog nasipa
- sjeverni nasip
- lijevi nasip u Žutici
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
• rekonstruirati :
- dio južnog nasipa
- desni nasip uz Žuticu
- zapadni nasip
- istočni nasip
Nasipi Lonjskog polja dimenzionirani su na 100 godišnju pojavu velike vode u savskom slivu,
za koju je proračunato da će se u retenciji reflektirati nivoom od 98.44 mnm. Nasipi imaju
horizontalnu niveletu, a kota krune je određena tako da ima nadvišenje od cca 1,50 metra
iznad razine vode u retenciji, odnosno u skladu sa standardima koji vrijede za nasute
građevine. U skladu s prethodnim, kota krune nasipa je 100.00 mnm, a poprečni presjek
odgovara uvjetima na terenu, odnosno geomehaničkim svojstvima materijala u pozajmištu, te
je moguća modifikacija ovih rješenja.
Postojeći nasipi zahvaćeni su klizanjima i u vrlo su lošem stanju, kako visinski, tako i u
pogledu stabilnosti. Geotehničkim ispitivanjima ustanovljeno je da su građeni od glina visoke
plastičnosti (CH) s prirodnim sadržajem vlage od 32 do 44 %, što je dvostruko više od
optimalne vlažnosti, pa se zaključuje da su klizanja uzrokovana niskom nedreniranom
posmičnom čvrstoćom. Na nestabilnost utječe i povremeno potapanje kosina, odnosno
djelovanje hidrodinamičkih sila.
Prijedlozi sanacije svode se na uklanjanje kliznutih dijelova nasipa zasijecanjem nizom
stepenica, i njihovu zamjenu zoniranim nasipom različitih geomehaničkih karakteristika. U
pojedine slojeve takvog, novog dijela nasipa, moguće je ugraditi i slabiji materijal iz starog
nasipa. Na taj način dobiva se tzv. armirani nasip. Nakon dovršenja tijela nasipa, pristupa se
humusiranju i hidrosjetvi.
b) Magistralna cesta Sisak - Popovača
Dio ceste Sisak – Popovača, od južnog nasipa retencije Lonjsko polje do Strušca, nalazi se u
prostoru same retencije.
U današnjem stanju izgrađenosti sustava obrane od poplava, cesta predstavlja barijeru za
nesmetano tečenje, a kod vodostaja većih od 97.50 mnm ona je i poplavljena. Kod tih
vodostaja ona se i zatvara za promet, a vrše se i intervencije na nasipu ( zatvaranje prodora
ceste ). Ova se pojava događa dosta često, što izaziva obustavu prometa koja traje nekoliko
dana. Promet se odvija preko Zagreba, što vezu između Slavonije i Banovine čini dužom za
oko 80 kilometara.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Da bi se cesta prilagodila funkciji retencije potrebno je na dužini od 2300 metara izvršiti njenu
rekonstrukciju i izgraditi novi most raspona 230 metara. Profili ceste i mosta odabrani su
prema standardima za takvu vrstu građevina :
• širina planuma ceste iznosi 9.6 m
• ukupna širina mosta 10.70 m
Niveleta mosta na području rekonstrukcije iznosi 100.00 mnm.
c) Ustava Palanjek
Ova je ustava sastavni dio čvora Strelečko, ali joj je osnovna funkcija vezana uz obranu od
poplave, odnosno uz rasterećenje voda Save u prostor retencije Lonjsko polje. U konačnom
rješenju joj je planirani kapacitet 2270 m3/s, a taj je kapacitet uvjetovan izgradnjom kanala
Odra, jer se njim prevode preljevne količine iz čvora Jankomir (Prečko) u retenciju Lonjsko
polje. U ovoj etapi razvoja sustava nije nužna izvedba s punim kapacitetom, već u dijelu koji
je potreban za povećanje sigurnosti Siska, kao i nizvodnog područja.
Ustava Palanjek – situacija
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
8. KONAČNI SUSTAV ZA ZAŠTITU OD POPLAVA
Konačni sustav je već opisan u prethodnom dijelu teksta. U posve dovršenom obliku,
sustavom bi bila kontrolirana sva preostala riječna područja pretvorena u retencije za prihvat
velikih vodnih valova. U Posavini se nalaze tri takva područja: Lonjsko polje (uključujući
Žuticu), Mokro polje (s uključenom Opekom i Trstikom) i Zelenik; a jedno je uz rijeku Kupu
pod nazivom Kupčina. Inundacijske zone su uređene, što znači da su okružene nasipima, a s
glavnim su rijekama povezane samo kanalima i ustavama. To osigurava Hrvatskim vodama,
instituciji u čijoj je nadležnosti (i obvezi) zaštita zaobalja od velikih voda, upravljanje vodnim
masama na najdjelotvorniji način. Volumen vode zadržan u inundacijskim zonama može se
održavati na niskoj razini što je duže moguće, čuvajući tako svoj maksimalni kapacitet za
prihvat voda tijekom opasno visokih povodanja. I razina Save bi se tako održavala na
najvećoj prihvatljivoj razini, omogućavajući kontrolu protoka prema nizvodnom dijelu sliva
tijekom velikih poplavnih epizoda.
Veći vodni valovi koji se sad pojavljuju na Savi, nakon korištenja ekspanzijskih površina
uzvodno od Zagreba, kanalom Odra bi se usmjerili u retenciju Lonjsko Polje / Žutica. Važno
je napomenuti da će ustava hidroelektrane kod Strelečkog, uzvodno od Siska, osigurati
prevođenje vode s desnoobalnog područja, rijekom Savom u retenciju Lonjsko Polje.
Predmijeva se i odvodnja Odranskog polja, čime se travnjaci mogu pretvoriti u kultivirane
poljoprivredne površine (HV, Projekt Sava: Analiza isplativosti 1999).
Većina građevina te etape su višenamjenske, primarno energetskog karaktera, te kao takve i
nisu u ovoj studiji tretirane kao dio sustava obrane od poplave, ali su dimenzije upusnih
građevina (Palanjek, Jasenovac) uvjetovane uspornim kotama u pojedinom čvoru.
Od planiranih građevina sustava obrane od poplave, na širem području Parka prirode, u
konačnoj etapi su:
• kanal Odra, odnosno njegovo dovršenje do čvora Strelečko, a funkcija kanala je već
prethodno definirana
• ustava Odra na rijeci Odri, kojom se osigurava ispuštanje zaobalnih voda iz Odranskog
polja, kao i onemogućavanje ulaska poplavnih voda rijeke Kupe
• Ustava Zelenik - ova ustava omogućava kontrolu i upravljanje vodnim količinama u
prostoru retencije Zelenik
• Novi nasipi, kao i rekonstrukcija nasipa uz vodotoke i retencije u cilju postizanja
potrebnog stupnja sigurnosti zaobalja
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
9. GLAVNE PROMJENE TEMELJNOG DOKUMENTA
Konačno rješenje Sustava za obranu od poplave Srednjeg posavlja vrlo je slično svojoj
izvornoj verziji iz 1972. godine. Najvažnija promjena je da se više ne planira gradnja kanala
Lonja-Strug kroz retencijsko područje. Kanal bi samo osigurao upuštanje vode u retencijska
područja i njeno ispuštanje u Savu, dok bi se za transport vodnih količina kroz retenciju
koristila postojeća hidrografska mreža. Upravo su ti dijelovi kanala i realizirani, odnosno
zadržan kao klasični kanal u dijelu od Prevlake do prvog retencijskog prostora, Žutice (duljine
oko 7 km), i na završnom dijelu u duljini od 5 km (izveden krajem 40-tih godina 20-tog
stoljeća), dok su između tih dijelova funkciju kanala preuzeli postojeći vodotoci. Kanal je bio
ključna komponenta ranijih pristupa.
Shematski prikaz Sustava obrane od poplave Srednjeg posavlja – Konačno rješenje
Naziv retencije GIS (ha) Konačno rješenje iz 1972. (ha)
Lonjsko Polje 23706 25920 Mokro Polje 21733 20510
Usporedba veličine retencijskiih područja predviđenih temeljnim dokumentom 1972.godine i rezultata GIS-a
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
10. MODIFIKACIJE PRETHODNIH ETAPA Zadatak ovog poglavlja je, da uvažavajući osnovne postulate obrane od poplave uz dodatne
kriterije koji proizlaze iz novih spoznaja i utjecajnih elemenata, dade prijedlog najprikladnije
varijante zahvata. Dodatni kriteriji proizlaze iz spoznaja koje su navedene u prethodnim
poglavljima (1. – 9. ), s ciljem, u prvom redu, zaštite i smanjenja utjecaja nastavka gradnje
sustava obrane od poplave na okoliš, unaprijeđenja okoliša obzirom na utjecaj dosadašnjih
radova i stupnja njegove izgrađenosti, te njegove racionalizacije.
Ovdje treba posebno naglasiti, da se ovim projektom nema namjeru uspostaviti neko novo konačno rješenje sustava obrane od poplave Srednjeg posavlja, već osigurati da se neke elemente sustava, koji nisu u skladu s novim uvjetima temeljenim na konkretnim spoznajama, opažanjima i istraživanjima, modificira u cilju njegove optimalizacije u ovoj fazi razvoja. Kao što je već prije nekoliko puta naglašeno, proces prema optimalnom rješenju je iterativan, a ovdje će biti naglašene one promjene i modifikacije osnovnog rješenja koje su realno mogle biti takvima ocijenjene, bez obzira da li se radi o segmentu koji se odnosi na sadašnje stanje, prioritetne zahvate ili konačno rješenje. Analizom osnovnog dokumenta u dijelu koji se odnosi na Sustav obrane od poplave rijeke
Save u Srednjem posavlju (UN - 1972., Direkcija 1975.), očigledno je, da su rješenja
koncentrirana na kontrolu katastrofalnih poplavnih događaja i zaštitu što je moguće većeg
područja za melioracije i urbanizaciju. Obilježje originalnog rješenja je da se u potpunosti
oslanja na tehničko upravljanje vodnim resursima.
Vrijednosti Srednjeg posavlja kao što su šumski ekosustavi, kulturno naslijeđe, tradicionalno
okruženje i raznolikost biljnog i životinjskog svijeta, nisu bile uključene u originalnu studiju
koju su financirali UN, a nije bila uočena i procijenjena vrijednost poplavnih područja.
Svakako da treba razumjeti okolnosti stvaranja tog dokumenta, kao i da je takav pristup u
skladu s vremenom nastanka.
U ovom se poglavlju daje prijedlog modifikacije osnovnog koncepta rješenja obrane od
poplave. Sama ideja apsolutno uvažava osnovne postavke dosadašnjeg rješenja, jer su i
generalne ocjene kvalitete prostora povoljne. Orijentacija u prijedlozima kreće od mogućnosti
poboljšanja predviđenih zahvata s aspekta zaštite okoliša, ali i smanjenja utjecaja prve
etape, odnosno mjera za njegovo ublažavanje.
Koncept za nastavak razvoja sustava za obranu od poplave u Srednjem posavlju mora se
temeljiti na:
--nnoovvoomm nnaacciioonnaallnnoomm ii mmeeđđuunnaarrooddnnoomm ppoolliittiiččkkoomm ookkvviirruu,, ii
--eekkssppeerrttiizzii iizz pprrvvee ffaazzee,,
a mora zadovoljiti i slijedeće kriterije :
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
rreeaalliizziirraallaa uussttaavvaa kkoojjee bbii ddiioo bbiioo ii mmoosstt.. UUssttaavvuu bbii ttrreebbaalloo aannaalliizzrraattii ii uu sskkllooppuu eevveennttuuaallnnee
iizzggrraaddnnjjee HHEESS KKooššuuttaarriiccaa..
Kao što se stalno naglašava u tekstu, u cilju optimalizacije rješenja, potrebno je izraditi
dodatne analize sustava obrane od poplave koji uključuje rješenja iz novog koncepta (veća
retencijska područja, manji vrh vodnog vala, novi objekti), s definiranjem upravljačkog
modela respektirajući nove spoznaje o potrebi zaštite okoliša, a realizaciju bi trebalo započeti
s nespornim građevinama.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
10.4. OPĆENITO Treba naglasiti, da ovim rješenjima i prijedlozima nisu obuhvaćeni samo zahvati, njihova izgradnja i modifikacije, koji su neposredno vezani uz Sustav obrane od poplave Srednjeg posavlja. Radovi kao što je restauracija starih korita u retencijama, propusti na šumskim cestama, umjetne močvare i dr., predstavljaju mjere ekološkog poboljšanja, ali ne predstavljaju dio ukupnog sustava obrane od poplave. Ovdje su one predviđene u cilju rezervacije prostora sa specifičnom namjenom, te se iznose kao ideje za unaprijeđenje sustava. Rješenje treba iznaći u izradi jedinstvenog programa za ovaj prostor koji bi integrirao i optimizirao sve zahtjeve korisnika prostora.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
2.10. MONITORING 1. GENERALNI PROBLEMI AKTUALNOG MONITORINGA
Osnovni problem vezan uz aktualni monitoring jest diskontinuitet temeljnih opažanja u
poplavnim područjima, retencijama, odnosno ekspanzijskim površinama. Kontinuirano
praćenje nalazimo samo u šumarstvu, i to kao dio međunarodnog programa “Čovjek i
biosfera” (MAB).
U prvom se slučaju radi o površinama s mogućnošću upravljanja vodnim količinama, dok to u
drugom slučaju nije moguće, jer veza između vodotoka i zaobalja odgovara prirodnim
uvjetima, bez kontrolno-upusnih građevina.
Opažanja vodostaja unutar retencija su prekinuta zbog različitih razloga, a obnovljena su
zadnjih godina tako da su još nedostatna za značajnije analize. Ključni problem je
nedostatak opažačkih postaja unutar poplavnih područja, tako da nedostaju podaci o
trajnosti, učestalosti i frekvenciji poplava, ključnim čimbenicima prostora. Rat je tu svakako
najznačajniji faktor, kako kao uzrok prekida rada nekih postaja, tako i odgođene uspostave
novih.
Drugi problem je nedovoljna koordiniranost institucija koje su sudionici korištenja ovog
prostora, jer bi se uz racionalizaciju sredstava mogao osigurati učinkovitiji sustav praćenja,
kako u pogledu opsega tako i programa, jer se događaju ponavljanja nekih opažanja, a
druga nisu pokrivena. Kao primjer može poslužiti razvoj mreže piezometara (šumarstvo,
vodno gospodarstvo) pri čemu dolazi do preklapanja lokacija piezometara, a da pri tome nije
usklađen ni opseg programa opažanja. Problem jedinstvenog programa opažanja, te analize
i interpretacije podataka zbog nejedinstvene metodologije vrlo često izaziva nesporazume
oko ocjene utjecaja pojedinih zahvata i građevina.
Treći, dodatni problem je nedostatak specijalista eko-hidrologa, te interdisciplinarnog
pristupa vezanog uz ove vrlo složene sustave, i adekvatno tome, formiranja istraživačkih
timova. Orijentiranost na specijalističke timove vrlo često izaziva nesporazume i različita
tumačenja promjena i utjecaja vezanih uz pojedine zahvate.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
Treba ponovo konstatirati veoma mali opseg podataka o flori i fauni, a i ti su podaci
fragmentarni, vezani usko uz neku vrstu ili na malom prostoru. Posebno je stoga važno
osigurati proširenje opsega opažanja i njihovu sistematizaciju.
Interes stranih stručnjaka i specijalista za istraživanja na ovom, u odnosu na stanje u
mnogim susjednim zemljama pa i šire u Europi, intaktnom prostoru treba iskoristiti za
unaprijeđenje i specijalizaciju domaćih stručnjaka.
Posebno valja istaknuti nedostatak aktualnih podataka o morfologiji područja kao ključnoj
podlozi planiranja i korištenja prostora. Ovakva podloga je važna za procjenu mogućih
utjecaja i promjena vezanih uz bilo koji zahvat ili građevinu, ali temeljem takve podloge
moguće je utjecati na racionalizaciju konačnog rješenja. Najnovije inicijative idu za tim da se
izradom novih podloga i njihovim kontinuiranim noveliranjem (svakih 5 godina) osigura
ažurnost podataka, ali i bitno poboljša njihova preciznost koristeći najnovije tehnologije.
To bi omogućilo izradu modela za točan račun volumena inundacijskih područja, kao i
veličine poplavnih područja, čime bi se povećala sigurnost sustava. Mogla bi se preciznije
predvidjeti i veličina poplava, njihova učestalost i trajanje u odnosu na sadašnje stanje, kao i
na očekivane poplavne događaje. Dobrim terenskim modelom i optimalizacijom trasa nasipa
temeljenim na kvalitetnom visinskom premjeru, mogu se uštedjeti veliki troškovi izvođenja.
U cilju unaprijeđenja stanja u aluvijalnim riječnim dolinama i potrebe osiguranja minimalnih
razina vode tijekom sušnih razdoblja, trebalo bi izvršiti restauraciju tečenja hidrografskom
mrežom koja već dugi niz godina nije u funkciji kod malih voda. Terenski model bi osigurao
kvalitetnu procjenu učinaka restauracije i ukazao na staru mrežu kanala i vodotoka u
aluvijalnim područjima. Kao rezultat bi mogli proizaći i novi propusti ispod šumskih cesta i
ostalih zapreka unutar poplavnih površina, što bi poboljšalo prirodnu komunikaciju vode.
2. RAZVOJ SUSTAVA PRAĆENJA
a) Unaprijeđenje monitoringa
Naprijed iznešeni problemi s postojećim podlogama, njihov nedostatak i fragmentarnost nisu
jedini, uz to su distribuirani iz većeg broja domaćih institucija (a ponekad i iz stranih), te se
učestalo javlja problem njihove dostupnosti. Najčešće se za korištenje takvih podataka koji
se financiraju iz državnog proračuna, posredno ili neposredno, moraju izdvajati dodatna
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
sredstva za pravo njihova korištenja, iako bi ti podaci morali biti javni i publicirani za javnu
upotrebu.
Stoga se predlaže uspostava koordinacijskog tijela vezanog uz ovo područje, u cilju
racionalizacije opažačkih postaja i osiguranja javnosti podataka i opažanja. Na taj bi se način
osigurala koordinacija aktivnosti, istraživanja i razvoja sustava opažanja za različite
djelatnosti.
b) Programsko koordinacijsko tijelo i centar za monitoring Programsko koordinacijsko tijelo za razvoj i unaprijeđenje prostora Srednjeg posavlja, s
težištem na poplavnim područjima, treba uspostaviti u Zagrebu obzirom na najveći broj
institucija i stručnjaka za ovo područje. Hrvatske vode svojim ustrojem, organiziranošću i
tehničkom opremljenošću, trebale bi preuzeti tehničko vođenje takvog tijela.
Operativnu realizaciju za savski podsustav treba locirati u Jasenovcu, u sklopu novih
prostorija Parka prirode Lonjsko polje, u koji su uključene retencije odnosno ekspanzijske
površine Žutica, Lonjsko polje, Opeke, Trstik, Mokro polje i Zelenik. Tu postoje tehničke
mogućnosti realizacije takvog centra, odnosno objekti za smještaj, a ujedno se omogućava i
zapošljavanje lokalnog stanovništva.
Za dugoročni monitoring treba uključiti osoblje Hrvatskih voda, DHMZ-a, Parka prirode,
Hrvatskih šuma, Ministarstva zaštite okoliša, fakultete i ostale znanstvene institucije,
ribolovne i lovačke udruge kao i ostale nevladine organizacije. Moguće je uključivanje i
vanjskih stručnjaka i institucija zainteresiranih za istraživanja na ovom području.
3. OPAŽANJA I ISTRAŽIVANJA a) Hidrometrijska mjerenja
1) Površinske vode Uspostava dopunskog sustava hidrometrijskih opažanja površinskih voda treba obuhvatiti
lokacije na kojima ne postoje ili su prekinuta s težištem na poplavne površine. Planirane
lokacije novih postaja za opažanje vodostaja su vidljive na karti. Planirano je opremanje
postaja hidrometrijskim letvama s automatskom dojavom podataka, a na dijelu postojećih
postaja potrebno je proširiti postojeću opremu tako da se osigura automatska dojava
podataka.
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
2) Podzemne vode Problem opažanja podzemnih voda je posebno osjetljiv, jer su za poplavno područje
Lonjskog i Mokrog polja započeta opažanja na desetak postaja, koja su prekinuta početkom
90-tih godina i nisu obnovljena. Danas su u funkciji tek tri piezometra; Stružec, Gračenica i
Opeke. Stoga je nužno obnoviti opažanja na postavljenim piezometrima i uspostaviti mrežu
novih piezometara. Novopostavljene piezometre koje su postavile Hrvatske šume treba
uključiti u zajednički sustav opažanja, a nastavak razvoja sustava treba koordinirati u cilju
racionalizacije ulaganja sredstava.
3) Kvaliteta voda Program praćenja kvalitete voda je također nedostatan u odnosu na zahtjevane podatke i
podloge, tako da ga je potrebno proširiti opsegom opažanja na nizu vodotoka, a poseban je
problem nedostatak postaja u retencijama, te je težište proširenja upravo na tim područjima.
Planirane postaje su već uključene i u Dunavski program smanjenja zagađenja (DPRP).
Obzirom na predloženo rješenje zaštite Parka prirode od zagađenih voda Kutinice, ova će
opažanja biti potrebno detaljno razraditi u sklopu projektnog rješenja umjetne močvare u
funkciji biološkog uređaja.
Za odlagalište krupnog otpada u Sisku postoje bunari za uzimanje uzoraka, s ispitivanjem
kakvoće podzemnih voda. U Kutini postoje mjesta za uzimanje uzoraka na odlagalištu
krupnog otpada, ali se ispitivanja na provode. Na odlagalištu krupnog otpada u Novskoj
nema monitoringa kakvoće podzemnih voda.
Uzorkovanje i analizu tehnoloških otpadnih voda vrše ovlašteni laboratoriji, a rezultati
ispitivanja dostavljaju se u Hrvatske vode. Mjesta u kojima se vrši monitoring otpadnih
tehnoloških voda u široj okolici Parka prirode Lonjsko polje su: Sisak, Kutina, Novska,
Popovača, Žutica i Stružec.
Periodične analize kanalizacijskih otpadnih voda provode općinske/gradske uprave, kao što
ja zakonom određeno. Uzorkovanje i analizu vrše ovlašteni laboratoriji, a rezultati ispitivanja
dostavljaju se u Hrvatske vode. Sustavi javne odvodnje na kojima se vrši monitoring otpadnih
voda na širem području Parka prirode su u Sisku, Kutini i Novskoj.
4) Mjerenje nanosa Erozija dna rijeke Save je veliki problem zbog velikog utjecaja na režim površinskih i
podzemnih voda, kvalitetu voda, sustav obrane od poplave, odnosno promjene koje mijenjaju
temeljne postavke upravljanja sustavom, bioraznolikost i dr. Uzroci tih promjena su
mnogobrojni, te je stoga nužna obnova starih i uspostava novih profila za mjerenje vučenog i
suspendiranog nanosa. Najvažnije postaje su Podsused i Karlovac, na ulazu u sustav
Srednjeg posavlja, i Mačkovac kao izlazni profil. Uz njih je važno osigurati mjerenja na većim
VPB d.d. Građevina : Park prirode Lonjsko polje VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Investitori : SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA HRVATSKE VODE
Datum : 11/01 Elaborat br. : 12 – 34/1 – 01.
pritokama u Hrvatskoj, ali i u susjednoj Republici Bosni i Hercegovini, u cilju realnog
bilanciranja tih količina i mogućnosti planiranja mjera za smanjenje tih promjena koje se
negativno reflektiraju na okoliš.
b) Meteorološka opažanja Postojeća mreža meteoroloških postaja se nalazi uglavnom oko područja retencija, tako da
je zaključivanje o klimatskom statusu u retencijama vezano za te postaje.
U Opekama, kao dio opažanja za potrebe šumarstva, uspostavljena je klimatološka postaja,
ali s nepotpunim opsegom potrebnih opažanja.
Predlaže se dopuna postojeće meteorološke postaje, tako da bi funkcionirala oprema za
mjerenje : brzine i smjera vjetra, temperature zraka, relativne vlažnosti zraka, količine
oborina (ombrograf), atmosferskog tlaka, globalnog i difuznog sunčevog zračenja, trajanja
sijanja sunca, temperature vode, isparitelja klase A, osjetnika s analognim izlazom i osjetnici
za ostale meteo-parametre, kao što su visina snijega, vidljivost, visina oblačne podnice,
pojave oborina i vlažnost površine lišća.
c) Bio-monitoring
Trajni monitoring poljoprivrednog tla - zemljišta s aspekta provjere promjena vodnog režima,
mora biti programski i izvedbeno u sastavu planova i programa održivog gospodarenja
sustavom obrane od poplava u Posavlju. Kontrolirati treba hidromeliorirano i
nehidromeliorirano zemljište izvan i unutar retencija. Planovi i programi kontrole stanja i
promjena vodnog režima poljoprivrednog tla trebali bi biti operacionalizirani kako tijekom
nastavka, tako i po završetku vodno gospodarskog uređenja sustava obrane od poplava
rijeka Save i Kupe - projekta Sava.
Plan i programi monitoringa vodnog režima poljoprivrednog tla sadržavali bi:
• motrenje dinamike podzemne vode plitkim i dubokim piezometrima;
• kontrolu vlažnosti oraničnog ili/i rizosfernog sloja tla pomoću jedne od metoda -