-
1
VODITELJ BRODICE KATEGORIJE "B" Pravilnikom o brodicama i
jahtama (NN 27/05, 57/06, 80/07, 03/08, 18/09, 56/10 i 97/12)
uspostavljena je nova kategorizacija Uvjerenja o osposobljenosti
za voditelja brodice i to:
- Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije
A;
- Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije B;
i
- Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije
C.
Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije B
moe stei osoba koja ima najmanje 16 godina ivota i poloi ispit
prema propisanom programu.
Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije A
moe stei osoba koja ima najmanje 15 godina ivota i poloi ispit
prema propisanom programu.
Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije C
moe stei osoba koja ima najmanje 18 godina ivota, udovoljava
propisanim zdravstvenim uvjetima, posebice u pogledu vida i sluha,
zavri izobrazbu (25 kolskih sati) i poloi ispit prema propisanom
programu (obratiti se ovlatenom uilitu ili kapetaniji).
Program ispita za Voditelja brodice kategorije B sastoji se od
slijedeih predmeta:
- Pomorska plovidba (navigacija);
- Motoristika i zatitne mjere;
- Pomorstvo, propisi i meteorologija;
- Manevriranje brodicom, sigurnost plovidbe i pruanje prve
pomoi; i - Pomorska radiotelefonska sluba;
Osoba osposobljena za voditelja brodice kategorije B moe:
1.) upravljati brodicama za osobne potrebe u podruju plovidbe
III i IV, 2.) upravljati brodicama za prijevoz tereta i ribolov u
podruju plovidbe III i IV, 3.) upravljati brodicama za prijevoz
putnika u podruju plovidbe III c i IV,
4.) upravljati jahtama do 30 BT za osobne potrebe u podruju
plovidbe III i IV, 5.) upravljati jahtama do 30 BT za gospodarske
namjene, koje se iznajmljuju bez
posade u podruju plovidbe III i IV. 6.) biti lan posade brodice
za osobne potrebe i brodice za gospodarske namjene u podruju
plovidbe III i III a,
7.) biti lan posade brodice za prijevoz putnika u podruju
plovidbe I i II, 8.) biti lan posade jahte od 30 do 100 BT neovisno
o namjeni i podruju plovidbe. Uvjerenje o osposobljenosti za
voditelja brodice kategorije B (bez polaganja ispita)
moe stei osoba koja: a) ima pomorsko zvanje u slubi palube,
ili
b) ima pomorsko zvanje u slubi stroja pod uvjetom da poloi
dopunski ispit iz predmeta: Pomorska radio-telefonska sluba po
ispitnom programu za voditelja brodice kategorije B, ili
c) ima zavrenu doasniku ili asniku kolu na uilitu Hrvatske ratne
mornarice, ili
d) je zavrila srednju, viu ili visoku pomorsku kolu nautikog ili
brodostrojarskog smjera, ili
e) je do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika stekla
Uvjerenje o osposobljenosti za
voditelja brodice sukladno Pravilniku o brodicama (NN 81/94,
77/01, 8/02 i 122/04), ili
f) je stekla Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja amca prije
stupanja na snagu Pravilnika o brodicama (NN 81/94, 77/01, 8/02 i
122/04) pod uvjetom da poloi dopunski ispit iz predmeta: Pomorska
radio-telefonska sluba po ispitnom programu za voditelja brodice
kategorije B, ili
g) je stekla Uvjerenje ili svjedodbu o osposobljenosti za
mornara motoristu, odnosno Potvrdu o poloenom ispitu za stjecanje
uvjerenja o osposobljenosti za mornara motoristu sukladno
Pravilniku o brodicama (NN 81/94, 77/01, 8/02 i 122/04) ili
Pravilniku o zvanjima i
-
2
svjedodbama o osposobljenosti lanova posade na brodovima
trgovake mornarice Republike Hrvatske (NN 103/98, 151/98 i 41/99)
pod uvjetom da poloi dopunski ispit iz predmeta: Pomorska
radio-telefonska sluba po ispitnom programu za voditelja brodice
kategorije B.
Osoba osposobljena za voditelja brodice kategorije A moe
upravljati brodicama za osobne potrebe duljine do 7 (sedam) metara
i snage porivnog ureaja do 15 (petnaest) kW u podruju plovidbe III
a, III b, III c i IV.
Osoba koja pristupa polaganju ispita za Voditelja brodice
kategorije
B neposredno prije ispita mora priloiti tajniku ispitnog
povjerenstva:
dvije male fotografije (veliine 3,5 x 3 cm),
izvornik osobne isprave (osobna iskaznica, putovnica,
domovnica)
cca 480,00 kn gotovine (cijena ispita s upravnim
pristojbama)
Za Voditelja brodice kategorije A isto, jedino cijena ispita
iznosi cca 200,00 kn.
Brodica snage porivnog ureaja vee od 15 kW mora imati osobu koja
upravlja brodicom osposobljenu za voditelja brodice kategorije B
koji mora imati najmanje 18
godina ivota.
Osoba koja je do stupanja na snagu ovoga Pravilnika stekla
Uvjerenje za upravljanje
brodicom (do 5 metara i do 5 kW) ovlatena je upravljati brodicom
ili biti lan posade brodice kojom je ovlatena upravljati ili iji je
lan posade ovlatena biti osoba sa uvjerenjem o osposobljenosti za
voditelja brodice kategorije A.
Osoba koja je do stupanja na snagu ovoga Pravilnika stekla
Uvjerenje o osposobljenosti
za voditelja brodice ovlatena je upravljati brodicom ili biti
lan posade brodice kojom je ovlatena upravljati ili iji je lan
posade ovlatena biti osoba sa uvjerenjem o osposobljenosti za
voditelja brodice kategorije B.
1. POMORSKA PLOVIDBA (NAVIGACIJA)
Navigacija je struno voenje brodice iz luke polazita do luke
odredita, pa stoga osoba koja upravlja brodicom mora biti struno
osposobljena, tj. mora imati "Uvjerenje o osposobljenosti za
voditelja brodice A ili B", ovisno o duini i namjeni brodice,
granicama plovidbe, te o snazi pogonskog stroja (motora).
Sve publikacije za pomorce u Republici Hrvatskoj izrauje i
izdaje "Hrvatski Hidrografski Institut" (HHI) sa sjeditem u Splitu,
a prodaju vre ovlatene firme diljem Hrvatske obale.
Najvanije publikacije su "Pomorske karte", te prirunici: "Peljar
Jadranskog mora", "Popis svjetala i signala za maglu",
"Radio-sluba", "Tablice morskih mijena", "Peljar za male brodove",
"Oglasi za pomorce" (OZP) i dr..
Svaka pomorska karta ima svoj kataloki broj tampan u gornjem
lijevom i donjem desnom kutu i pokriva podruje koje odgovara tom
broju. Karte se moraju aurirati (ispravljati pomou OZP-a), jer inae
nisu za plovidbu. Stoga se preporua kupovati ih u ovlatenim
uredima, koji na svakoj karti peatom i datumom potvruju da je ista
uredno ispravljena s danom prodaje. Karte odabiremo prema podruju
plovidbe iz Kataloga pomorskih karata.
Pri vrhu karte nalazi se "legenda" koja nam kazuje koje podruje
karta pokriva, koliki je razmjer karte tj. koliko puta je podruje
prikazano na karti umanjeno u odnosu na prirodnu veliinu (primjer:
1:200 000 kazuje nam da je 1 mm na karti jednak 200 000 mm ili 200
metara u prirodi), te naznaka da su visine i dubine date u
metrima.
utom bojom na karti oznaeno je kopno, plavom dubine manje od 10
metara, a bijelom dubine vee od 10 metara. Podruje plave boje
omeeno istokanim krugom s kriiem u sredini oznaava dubinu manju od
2 metra. Podruja bijele boje unutar istokanih zatvorenih linija
oznaavaju dubine od 10 do 20 metara, a unutar isprekidanih
zatvorenih linija dubine vee od 20 metara.
-
3
Crvene vijugave linije oznaavaju podmorske kabele (struja,
telefon i dr.), a crvene i crne isprekidane linije oznaavaju
podmorske cjevovode (vodovod, naftovod, plinovod, kanalizacijski
cjevovod i dr.).
Sve nabrojane podmorske instalacije poloene su na morskom dnu,
pa je na mjestima gdje su ucrtane na karti zabranjeno sidrenje,
koarenje i obavljanje slinih radnji koje bi mogle dovesti do
oteenja instalacija. Po nalogu kapetanije na svakom kraju podmorske
instalacije mora se postaviti bijela ploa (pano) odgovarajue
veliine na kojoj je ucrtano "crno naopako postavljeno sidro" koje
se mora vidjeti s mora, a oznaava zabranu sidrenja.
Crveno prekrieno sidro na morskom podruju karte takoer
predstavlja znak zabrane sidrenja na tom mjestu.
Normalno postavljeno sidro crne boje na morskom podruju karte
oznaava "preporuljivo sidrite za sve brodove".
Brojevi na morskom podruju pomorske karte oznaavaju dubinu mora,
a na kopnenom visinu neke toke iznad povrine mora (uvijek u
metrima).
Slova na morskom podruju oznaavaju vrstu morskog dna, a to je
vano poznavati radi sidrenja, koarenja i sl. Tako razlikujemo: M
(mulj), P (pijesak), K (kamen), (ljunak), k (koljke), Kor
(koralji), T (trava), Hr (hrid i dr.).
Sidrenje je vezivanje broda za morsko dno, pa se mora voditi
rauna o njegovoj kvaliteti, jer se sidro mora dobro ukopati, mora
dobro drati i lako se uvitlati (podii na plovilo). Stoga je za
sidrenje najpogodnije muljevito i pjeskovito dno. Preporua se, za
lijepa vremena, ispustiti u more sidrenog lanca ili konopa oko
etiri puta dubina (u metrima).
"Peljar Jadranskog mora" je prirunik vrlo znaajan za navigaciju.
On ima ulogu vodia, jer korisniku prua niz podataka o lukama,
zaljevima, tjesnacima, kanalima i sidritima, kao i razne naputke
vane za plovidbu. Primjerice za luku Split nai ete upute za
uplovljavanje i isplovljavanje za brodove razliitih veliina i
namjena, tone koordinate (zemljopisnu irinu i duinu), glavno i
priuvno sidrite, sidrite za brodove s opasnim teretima, najee
vjetrove i morske struje sa smjerovima i prosjenim brzinama u
vorovima, mogunost uzimanja goriva, vode i ostalih namirnica,
podatke o radu "lukih vlasti", plan luke i raspored vezova,
kapacitet luke, pa sve do broja stanovnika i drugih manje vanih
podataka.
"Popis svjetala i signala za maglu" je takoer vaan prirunik koji
nam daje sve podatke o svim pomorskim svjetlima (luka svjetla,
obalna svjetla, svjetionici i svjetlee plutae) i to: redni broj
svjetla, poziciju, oblik i materijal gradnje, visinu konstrukcije,
visinu svjetla iznad
mora, boju svjetla, period u sekundama, trajanje svjetla i tame,
te trajanje zvunog signala i tiine ukoliko je svjetlo opremljeno
napravom za davanje zvunih signala u magli, domet svjetla u miljama
i dr.
"Radio-sluba" je prirunik koji sadri podatke o Obalnim radijskim
postajama (ORP), upute za rad s VHF radijskim postajama (ugraenim
ili prenosivim), VHF DSC ureajima, te propise iz Meunarodnog radio
prometa.
"Oglasi za pomorce" (OZP) su publikacije pomou kojih se
ispravljaju pomorske karte i prirunici za plovidbu. Ispravke se
mogu odnositi na: postavljanje novog ili trajno gaenje postojeeg
pomorskog svjetla, izmjenu karakteristike postojeeg svjetla,
postavljanje novih ili otklanjanje postojeih podmorskih instalacija
ili plutaa, izgradnju luka, gatova, marina (luica) i drugo. Izdaju
se mjeseno. Ispravke mogu biti privremenog ili trajnog
karaktera.
Pomorska svjetla mogu svijetliti razliitim bojama, pa tako slovo
"B" oznaava svjetlo bijele boje, "Z" zelene, "C" crvene, "" ute
itd.
Luka svjetla smjetena su na ulazima ili prilazima lukama i
obvezno se na lijevoj strani nalazi crveno, a na desnoj zeleno luko
svjetlo (uvijek gledano s morske strane, tj. prema ulazu u
luku).
IALA - (Meunarodno udruenje svjetioniarskih slubi) je tehniki
forum koji usklauje i unapreuje rad nacionalnih organizacija (u R.
Hrvatskoj "PLOVPUT" sa sjeditem u Splitu) za postavljanje i
odravanje objekata sigurnosti plovidbe (balisaa). Postoje dva
sustava pomorskih oznaka i to: Lateralni i Kardinalni sustav.
-
4
Oznakom lateralnog (bonog) sustava oznaava se lijeva, odnosno
desna strana kanala ili prolaza kojom plovni objekt mora ploviti,
te ulazi u luke. Cijela Evropa
ukljuujui Jadransko more spada u "ZONU A". Oznake desne strane
obojene su zelenom bojom (nou zeleno svjetlo), a lijeve strane
crvenom bojom (nou crveno svjetlo).
Oznakom kardinalnog sustava obiljeavaju se sigurne strane
(najdublje vode) kojima treba proi pored opasnosti. Oznaava se
kvadrantalno. Sjeverni (N) kvadrant nalazi se izmeu
interkardinalnih smjerova NW i NE i tako redom (E, S i W) u smjeru
kazaljke na satu. Ostale kratice na pomorskoj karti:
V pl (vidi plan) bez broja upuuje na malo podruje - dio karte
vaan za plovidbu, kojemu je razmjer po deset ili vie puta manji od
razmjera karte (luka, tjesnac, kanal, zaljev i dr.). Najee je
ucrtan na kopnenom dijelu pomorske karte gdje nema nikakvih
podataka vanih za navigaciju ili na pozadini karte (poglavito malih
karata). V pl s naznakom broja - valja kupiti.
Za manji razmjer kaemo da je krupniji, a to znai da je karta
bogatija podacima vanim za navigaciju.
Simbol za pomorsko svjetlo oblika je kapljice vode i crvene je
boje. Ima posebnu
oznaku (takoer crvene boje) ako u magli daje zvune signale (vidi
svjetlo Rt Raanj - O. Bra).
Svako pomorsko svjetlo ima svoju karakteristiku po kojoj ga lako
i jednostavno moemo prepoznati. Ne smijemo doi u situaciju da
zamijenimo svjetla, jer to moe biti vrlo opasno, pa i pogibeljno.
Stoga, karakteristiku pomorskog svjetla, valja dobro znati oitati,
tj. prepoznati ga kako svijetli. Sama karakteristika sadri: boju
svjetla, nain svijetljenja, period u
sekundama, visinu svjetla iznad mora u metrima, te domet svjetla
u nautikim miljama. Broj u zagradama oznaava bljeskove u grupi ili
skupini, a kratica "Pot" sektor zatamnjenja, koji je oznaen s
najmanje dvije isprekidane crte. Pored zatamnjenog sektora postoji
jo i crveni sektor, kao i neki drugi, a najee oznaavaju (pokrivaju)
podruja opasna za plovidbu. Stoga je u plovidbi, poglavito prema
njima (sektorima), potrebno promijeniti kurs broda udesno ili
ulijevo kako bi se iz njih sigurno i brzo izalo. Vidi dva
slijedea primjera karakteristika pomorskih svjetala:
1.) B C Bl (4) 10 s 21 m 15 - 10 M .. ita se: (B) Bijeli i (C)
crveni (Bl) bljesak, (4) etiri u grupi ili skupini, (10 s) svakih
deset sekundi, (21 m) dvadeset i jedan metar iznad povrine mora,
(15) petnaest milja je domet bijelog, a (10) deset milja domet
crvenog svjetla.
2.) B Izo 4 s 12 m 6 M .. ita se: Bijelo izofazno svjetlo, svake
etiri sekunde, dvanaest metara iznad povrine mora, dometa est
milja. Izofazno znai jednako trajanje svjetla i tame.
Vjetar i struja u navigaciji se razlikuju po smjeru za 180
stupnjeva. Vjetar se rauna prema smjeru iz kojega dolazi (sjeverni
vjetar pue iz sjevera), a struja prema smjeru u kojega ulazi
(sjeverna struja dolazi iz juga - ide prema sjeveru). Vjetar i
struja mogu nam
poveati ili smanjiti brzinu ako dolaze ravno u krmu, odnosno u
pramac brodice, ili stvoriti vee ili manje zanoenje ako dolaze u
bok brodice, pa o njihovom utjecaju svakako valja voditi rauna.
KURS (K) je kut kojega zatvara sjeverojunica (meridijan) s
uzdunicom ili pramcem brodice. Odreuje se pomou dva navigacijska
trokuta. Jednim trokutom pokrijemo ucrtanu liniju kursa (zamiljeni
smjer kretanja brodice), te uz pomo drugoga (klizanjem) dovodimo
hipotenuzu u centar najblie rue kompasa. Na obodu rue oitamo
vrijednost naega kursa (u stupnjevima) ovisno o kvadrantu u kojem
plovimo. Kurs moe imati vrijednost od 0 - 360. Rauna se u smjeru
kazaljke na satu.
Rua kompasa podijeljena je na stupnjeve od 0 do 360 i to u
smjeru kazaljke na satu. 0 oznaava Sjever (N), 90 Istok (E), 180
Jug (S) i 270 Zapad (W). Rua kompasa ima i krupniju podjelu - na
kvadrante i to: I kvadrant od 0 do 90, II od 90 do 180, III od 180
do 270 i IV od 270 do 360, odnosno 0.
Pramac brodice uvijek iz centra rue kompasa usmjerimo prema
obodu (paralelno s naim kretanjem) i ne moe se dogoditi da pogreno
odredimo kvadrant odnosno da pogreno oitamo vrijednost naega kursa.
Magnetski kompas na brodici takoer ima kompasnu ruu podijeljenu na
stupnjeve od 0 do 360 ija je 0 odnosno 360 uvijek usmjerena prema
kompasnom Sjeveru (N), pa vrijednost kursa koju smo prethodno
odredili na karti, pomou
-
5
kormila odravamo na kompasu i tako sigurno iz jedne toke
(pozicije) stiemo u drugu toku (poziciju).
Magnetski kompas slui nam za orijentaciju na moru, a poglavito
za odravanje kursa plovidbe. Sastavljen je od nekoliko dijelova, a
najvaniji je kotao, koji mora biti napravljen od nemagnetskog
materijala. U njemu je u tekuini (mjeavina destilirane vode i
alkohola) smjeten jedan ili dva para magnetskih tapia u smjeru
Sjever-jug, koji predstavljaju osjetljivi element i koji 0 na
podjeli rue uvijek dre u pravcu kompasnog sjevera (N). Smjeta se u
uzdunicu brodice ili paralelno s njom. Na unutarnjoj strani kotla
mora na neki uoljivi nain biti oznaena pramanica ispod koje
oitavamo kurs brodice i njegove promjene. Kotao je za brodicu
privren pomou kardanskog sustava, koji mu omoguava da u svim
uvjetima plovidbe rua ostane u ravnom poloaju u odnosu na povrinu
mora, jer bi kompas inae bio neupotrebljiv. Mora imati osvjetljenje
i zatitnu kapu. Danas se na brodicama najee koriste manji kompasi,
koji imaju podjelu na pet stupnjeva, malih su dimenzija, praktini i
jednostavni za oitavanje kursa.
AZIMUT () je kut kojega zatvara sjeverojunica (meridijan) sa
smjerom na neki objekt. Izraava se u stupnjevima, a rauna u smjeru
kazaljke na satu.
Brzinu u navigaciji izraavamo u vorovima ili miljama na sat. Ako
za jedan sat prevalimo npr. 7 milja kaemo da plovimo brzinom od 7
vorova. Brzinu moemo mjeriti ureajem koji se naziva brzinomjer, a
moemo je jednostavno dobiti ako prevaljeni put podijelimo s
proteklim vremenom (Primjer: ako 20 milja prevalimo za 4 sata, naa
prosjena brzina iznosit e 5 vorova).
Dubina se u navigaciji izraava u metrima, a mjeri se ureajem
koji se naziva dubinomjer. Dubinomjer najee radi na principu jeke
koristei ultrazvuk, pa se jo naziva i "ehosonder". Ureaj mjeri
vrijeme za koje jeka prevali put predajnik - morskog dno -
prijamnik, dijeli ga s dva, i mnoi s brzinom irenja ultrazvuka kroz
vodu (cca 1500 m/s), te tako pokazuje dubinu ispod kobilice
plovila.
Udaljenost u navigaciji izraavamo u nautikim miljama. Jedna
nautika milja, na Merkatorovoj (navigacijskoj) karti, predstavljena
je duinom jedne minute zemljopisne irine. Jedna milja ima 10 kabela
ili 1852 metra. Udaljenost u navigaciji uvijek izraavamo u miljama
i kabelima. Jedan stupanj na pomorskoj karti (bilo irine ili duine)
ima 60 minuta, a jedna minuta ima 60 sekunda. Udaljenost na karti
mjerimo navigacijskim estarom tako da jedan krak postavimo na toku
polaska, a drugi na toku dolaska, ili izmeu bilo koje dvije toke na
karti. Ne mijenjajui razmak, postavimo estar na skalu zemljopisne
irine (lijevo ili desno) obino na nula, pet ili deset minuta radi
lakeg brojenja, te oitamo milje i kabele (vidi u privitku). Najee
je milja (minuta irine) podijeljena na pet dijelova (crtica), tako
da svaki od njih iznosi po dva kabela, odnosno dvije desetine
minute kada mjerimo zemljopisnu irinu.. Pozicija brodice ili bilo
koje toke na Zemlji odreena je dvjema koordinatama: zemljopisnom
irinom i zemljopisnom duinom, ije vrijednosti izraavamo u
stupnjevima, minutama i desetinama minute.
Zemljopisna irina kazuje nam koliko smo udaljeni od ekvatora. To
je ustvari luk po meridijanu od ekvatora do paralele nekog mjesta
prema sjeveru ili jugu (N ili S). Njezina
vrijednost na ekvatoru iznosi 0, a na polovima (sjeverni i juni)
90.
Zemljopisna duina kazuje nam koliko smo udaljeni od poetnog ili
nultog meridijana ili Grinvia (zvjezdarnica Greenwich u Londonu).
To je ustvari luk po ekvatoru od poetnog meridijana do meridijana
nekog mjesta prema istoku ili zapadu (E ili W). Njezina
vrijednost na poetnom meridijanu iznosi 0, a na protu-meridijanu
(prema E ili W) 180.
Na pomorskoj karti, kada je pravilno gledamo (od juga prema
sjeveru), skala zemljopisne
irine nalazi se lijevo i desno, a skala zemljopisne duine gore i
dolje. irinu odreujemo tako da u estar uzmemo krai razmak od
pozicije do najblie paralele, ija nam je irina poznata, pa ne
mijenjajui razmak paralelno klizimo estarom prema lijevoj ili
desnoj skali (podjeli) i jednostavno oitamo stupnjeve, minute i
desetine minuta. Za cijeli Jadran irina uvijek ima predznak "N" ili
Sjever. Duinu odreujemo tako da u estar uzmemo krai razmak od
pozicije do najblieg meridijana, ija nam je duina poznata, pa ne
mijenjajui razmak paralelno klizimo
-
6
estarom prema donjoj ili gornjoj skali (podjeli) i jednostavno
oitamo stupnjeve, minute i desetine minuta. Za cijeli Jadran duina
uvijek ima predznak "E" ili Istok. Primjer odreivanja pozicije vidi
u privitku.
Poziciju u obalnoj navigaciji moemo odrediti istovremenim
opaanjem dva ili vie azimuta dvaju ili vie poznatih objekata, a
moemo i opaanjem jednog objekta u razmaku vremena (kada na obzoru
imamo samo jedan vidljivi objekt). Za odreivanje (snimanje)
azimuta moramo imati smjerni aparat koji se postavlja na ruu
kompasa.
Pozicija se moe izraziti i pomou priblinog smjera i udaljenosti
od poznatog objekta. Priblinu (takozvanu zbrojenu) poziciju uvijek
moemo odrediti pomou poznatog kursa, proteklog vremena i prosjene
brzine brodice.
Jadransko more je dakle sjeverno od ekvatora i istono od Grinvia
(upamti).
Radar je elektronski ureaj na plovilu kojemu je osnovna zadaa
otkrivanje objekata u uvjetima slabe vidljivosti, a radi
izbjegavanja sudara na moru. Radi na principu odailjanja
elektromagnetskih valova koji se odbijaju od objekata (ako na njih
naiu) i ponovno se vraaju u antenu. Radar za odailjanje i primanje
elektromagnetskih valova koristi istu antenu. Rezultat svega su
jeke (odrazi) na ekranu (obala, otoci, te ostali nepokretni i
pokretni objekti). Radarski
valovi ire se brzinom svjetlosti (300.000 km/s), pa radar mora
vrijeme mjeriti u mikro-sekundama (miljuntnim dijelovima sekunde).
Jedino se radarom moe mjeriti udaljenost od broda do nekog objekta,
pa je mogunost odreivanja pozicije radarom jedna od najbrih metoda
u obalnoj navigaciji (dovoljan je azimut na jedan objekt i
udaljenost do tog objekta).
GPS - Global Positioning System jest satelitski navigacijski
sustav koji se sastoji od
priblino tridesetak orbitalnih satelita. Na Zemlji je u pripravi
jo nekoliko satelita, koji se u vrlo kratkom roku mogu lansirati u
orbitu. Kontrolni dio ini pet kontrolnih stanica rasporeenih po
Zemlji koje neprekidno prate gibanje GPS satelita. Korisnici na
svojim GPS prijamnicima dobivaju izravno poziciju, tj. zemljopisnu
irinu i duinu.
ECDIS - Electronic Chart Display and Information System jest
sustav karata u
elektronikom obliku koje apliciramo na zaslonima (monitorima).
Mogu se umreavati s drugim elektronskim ureajima na mostu. Potrebno
ih je ispravljati i aurirati kao i klasine (papirnate) karte. Na
tritu ima vie verzija, ali se ne mogu priznati kao propisani dio
navigacijske opreme - ne mogu jo uvijek zamijeniti papirnate
pomorske karte.
2. MOTORISTIKA I ZATITNE MJERE
Na brodicama razlikujemo slijedee motore: Ugraene i
izvanbrodske, dvotaktne i etverotaktne, jednocilindrine i
viecilindrine, benzinske (Otto motore) i dizelske motore.
Dizel (diesel) motor kao gorivo koristi naftu (plinsko ulje), a
benzinski benzin i petrolej
ili mjeavinu benzina i ulja u odreenom omjeru kako je to u
"Naputku za rukovanje motorom" odredio sam proizvoa. Prigodom
kupovine motora dobijemo: "Raun", "Jamevni list" i "Naputak za
rukovanje motorom".
Ukoliko benzinski motor kao gorivo koristi mjeavinu, a to je
dvotaktni motor, tada isti ne mora imati zaseban spremnik ulja za
podmazivanje, ve je tako konstrukcijski izveden da se podmazivanje
vri automatski navedenom mjeavinom. Motor se moe upuivati runo,
elektrino ili komprimiranim zrakom.
Benzinski (Otto) motor radi tako da se zrak i gorivo preko
odnosnih filtera (preistaa) dovode u rasplinja (karburator), gdje
se u odreenom omjeru mijeaju. Navedena mjeavina uslijed podtlaka
ulazi u cilindar motora i pali se iskrom koju baca svjeica kada
klip doe blizu gornje mrtve toke, a to izaziva izgaranje i
ekspanziju i stvara energiju, koja potiskuje klip prema donjoj
mrtvoj toki. Pretvaranje toplinske energije u mehaniki rad izaziva
neprestano gibanje klipa, koji pokree osovinu, odnosno vijak i na
taj se nain ostvaruje propulzija odnosno vonja (kretanje brodice
kroz vodu).
Kod dvotaktnih motora koji troe mjeavinu valja pripaziti da se
svjeica ne zaulji ili da ne nakupi previe garei, jer ista nee moi
baciti iskru i zapaliti mjeavinu.
Dizel (diesel) motor nema rasplinjaa niti svjeice. On radi na
drukijem principu. U cilindar motora, preko preistaa, dovodi se
isti zrak koji se podizanjem klipa sabija i zagrijava
-
7
do temperature od oko 700 i vie stupnjeva Celzija. Pri odreenom
poloaju klipa, visokotlana pumpa kroz rasprska utrca raspreno dizel
gorivo (u vidu magle) u ve zagrijani zrak u cilindru motora, gdje
dolazi do samozapaljenja i ekspanzije. Pretvaranje toplinske
energije u mehaniki rad izaziva neprestano gibanje klipa koji
pokree osovinu, odnosno vijak i tako ostvaruje propulziju odnosno
vonju (kretanje brodice kroz vodu).
etverotakni motori imaju etiri takta i to: Usis (prvi takt),
Kompresija (drugi takt), Ekspanzija (trei takt) i Ispuh (etvrti
takt). Dvotaktni motori imaju samo dva takta. Nemaju ventile, a
imaju usisne kanale.
Na brodici se uvijek mora nalaziti dostatna koliina goriva
(ukljuujui rezervnu koliinu) u spremniku odobrenog tipa, a to ovisi
o duljini putovanja.
Veina motora ima kopu, koja omoguava rad motora u "neutralnom
poloaju" ili "leru", te postavljanje u poloaj za vonju "naprijed" i
za vonju "krmom".
Protupoarni aparat mora biti odobrenog tipa, odreene teine i
sadraja, s obveznim uputama za rukovanje i rokom trajanja. Ako je
rok istekao potrebno je aparat odnijeti na
servisiranje u ovlateni servis. Punjenje moe biti na prah,
pjenu, vodu ili CO 2. Ovlateni servis u Splitu je poduzee
"Antipiros".
Prije upuivanja motora potrebno je provjeriti: koliinu goriva,
dovod goriva od spremnika do motora, koliinu ulja za podmazivanje
(badarenom ipkom), sustav za hlaenje motora, akumulator ako je
upuivanje elektrino i dr. Preporua se, prije isplovljenja,
pregledati brodski vijak i provjeriti da li je slobodan. Ukoliko je
hlaenje zrano provjeriti da li je ventilator slobodan, a ukoliko je
vodeno provjeriti da li je otvoren ventil za ulaz mora u sustav za
hlaenje motora. Isti je ventil preporuljivo zatvoriti nakon
prestanka rada (gaenja) motora, jer u protivnom moe doi do
poputanja brtvi, naplavljivanja, pa ak i potonua brodice, ali ga se
ne smije nikad zaboraviti otvoriti prije upuivanja motora.
Hlaenje moe biti zrano ili vodeno. Vodeno hlaenje moe biti
izravno (direktno) ili neizravno (indirektno). Kod izravnog hlaenja
morska voda ulazi u motor, hladi ga i izlazi iz njega, a kod
neizravnog motor se hladi slatkom vodom iz hladnjaka (kilera),
kojega hladi morska
voda. Izravno hlaenje je jeftinije i ee u uporabi.
Motor se u radu moe kontrolirati oslukivanjem i opipavanjem
izlazne vode ili pomou instrumenata kao to su: manometar (pokazuje
tlak ulja), termometar (pokazuje temperaturu rashladnog medija),
ampermetar, voltmetar, brojilac okretaja, nivokaz goriva i dr.
Ulje se u motoru mijenja nakon odreenog broja sati rada motora,
a to emo nai u "Naputku za rukovanje motorom".
Prije krcanja goriva na benzinskoj postaji potrebno je provesti
slijedee radnje: iskrcati sve osobe s brodice osim posade,
postaviti natpis o zabrani puenja, staviti protupoarni aparat u
pripravu i zatvoriti sve otvore na palubi radi spreavanja mogueg
isticanja goriva u more, tj. oneienja mora uljima s brodice.
Voditelj brodice mora uvijek biti u blizini mjesta za utakanje
goriva.
Za benzinski motor preporua se nositi od rezervnih dijelova:
svjeice, "tift" (osigura) za vijak kod izvanbrodskih motora, i
alat, a za dizel motore rezervne rasprskae i alat, te filtere
zraka, ulja i goriva.
Podnice u strojarskom prostoru brodice moraju biti od rebrastog
(protuklizajueg) lima. Svaku mrlju goriva ili ulja valja im prije
obrisati - posuiti.
Ako nema palubu, brodica za prijevoz putnika, mora imati visinu
bokova od podnica do
razme prema Pravilniku o brodicama.
Ako ima potpunu palubu, brodica za prijevoz putnika, mora imati
ogradu 80 cm iznad
palube s razmakom izmeu preaka do 20 cm ili vrstu mreu.
Prostor ugraenog motora mora biti odvojen zatitnom pregradom ili
sandukom od prostora za putnike. Ribarske brodice moraju imati
vrstu punu ogradu na vratima nadgraa visine 30 cm.
Upuivanje benzinskog motora smjetenog u zatvorenom prostoru mora
biti izvedeno na nain da se motor ne moe pokrenuti, a da prethodno
prostor nije provjetren pomou zranog ventilatora sigurnosne
izvedbe.
-
8
Posude pod tlakom ugraene na brodici moraju imati potvrdu o
nadzoru i ispitivanju izdanu od Registra. Pri izvoenju radova na
brodici bilo na suhom ili u moru potrebno je koristiti zatitna
sredstva kako bi se izbjegle ili barem ublaile mogue nesree
povrede.
Voditelj brodice odgovoran je za sve radnje koje su u
suprotnosti s propisima iz oblasti
pomorstva, te snosi zakonske posljedice.
Na svakoj brodici mora se nalaziti posuda ili kanta (najee
plastina) za smjetaj otpadnih ulja, jer se ista ne smiju odlagati u
more. Ulje je zajedniki naziv za sva goriva. Takoer se u more ne
smije bacati smee, a pogotovo stakleni i plastini otpad, jer se oni
vrlo sporo razgrauju - potrebno je primjerice 400 do 500 godina, te
na taj nain unitavamo floru i faunu mora - biljni i ivotinjski
svijet.
U sluaju isteka ulja u more voditelj brodice mora odmah poduzeti
mjere protiv irenja istog (ograivanje konopom, posuivanje i sl.),
te obvezno izvijestiti najbliu luku kapetaniju ili ispostavu
kapetanije radi utvrivanja nastale tete na okoliu i sanacije
oneienja od ovlatene firme. Protiv voditelja bit e pokrenut
prekrajni postupak za poinjeni pomorski prekraj, a novane kazne su
dosta visoke. Voditelj je takoer duan kapetaniji ili ispostavi
prijaviti svako uoeno oneienje mora uljima, kao i druga slina
oneienja.
Brodicu moemo privezati bokom uz obalu ili uz ve privezanu
brodicu ili u takozvani "etverovez" (krma vezana za obalu, a pramac
usidren) na koji nain se zauzima manje obalnog prostora.
Akumulator slui kao pomoni izvor napajanja radijske postaje, a
na brodicama esto i kao glavni. Daje iskljuivo istosmjernu struju i
mora raditi ispravno najmanje 6 sati bez prekida. Zato ga moramo
paljivo odravati. Moe biti olovni (ee u upotrebi) ili elini (dosta
skuplji). Elektrolit kod olovnog akumulatora je razrijeena sumporna
kiselina, a kod elinog razrijeena kalijeva luina. Odravaju se na
nain da se mora kontrolirati nivo elektrolita, koji mora biti barem
1 cm iznad samih elija. Ukoliko nivo opadne mora se doliti potrebna
koliina destilirane vode. Takoer se spojevi (kleme) moraju odravati
da budu isti (dobro ih je nakon ienja namazati prikladnom mau).
Najee akumulator ima 6 ili 12 elija po 2 V (volta) napona, ukupno
12 ili 24 V. Mogu se spajati u seriju (zbraja se napon) ili
paralelno (zbraja se struja).
Svaku kontrolu, naroito prije isplovljenja upisati u radio
dnevnik, ako se vodi. Danas se na brodicama koriste suhi zatvoreni
akumulatori i oni punjeni elatinom. Nije ih potrebno odravati, a
mogu se i okrenuti (prevrnuti) bez opasnosti od izlijevanja i
oteenja osoba ili plovila.
3. POMORSTVO, PROPISI I METEOROLOGIJA
Brod je plovni objekt namijenjen za plovidbu morem ija je
duljina vea od 12 metara i Bruto Tonaa (BT) vea od 15, ili je
ovlaten prevoziti vie od 12 putnika.
Putniki brod je brod ovlaten prevoziti vie od 12 putnika, a
pomorski teretni brod je brod koji nije putniki.
Bruto tonaa (BT) je zapremnina ili volumen brodice izraena u
neimenovanim jedinicama, koja se dobije badarenjem. Neto tonaa (NT)
je uvijek manja od BT.
Jahta jest plovni objekt za sport i razonodu, neovisno koristi
li se za osobne potrebe ili za
gospodarsku djelatnost, a ija je duljina vea od 12 metara i koji
je namijenjen za dulji boravak na moru, te koji je pored posade
ovlaten prevoziti ne vie od 12 putnika.
Brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji
nije brod ili jahta, ija je duljina vea od 2,5 metara, ili ukupna
snaga porivnih strojeva vea od 5 kW.
Pojam brodica ne obuhvaa: plovila koja pripadaju drugom
pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spaavanja ili obavljanja
radova, plovila namijenjena iskljuivo za natjecanja, kanue, kajake,
gondole i pedaline, te daske za jedrenje i daske za jahanje na
valovima.
Gliser jest brodica koja pomou mehanikog porivnog ureaja klizi
po povrini mora.
Osobno plovilo na vodomlazni pogon (vodeni skuter, i sl.) jest
brodica duljine manje od
4 metra opremljena motorom s unutarnjim izgaranjem i vodomlaznom
pumpom kao glavnim
pogonskim ureajem, projektirana na nain da osoba ili osobe na
njoj sjede, stoje ili klee.
Plovilo na zranom jastuku - neistisninsko plovilo iji je trup
tijekom plovidbe potpuno iznad povrine uslijed djelovanja
aerodinamikih sila generiranih povrinskim efektom.
-
9
Porivni stroj jest svaki motor s unutarnjim izgaranjem s
paljenjem goriva iskrom ili
tlakom, koji se upotrebljava u svrhu poriva plovila, a koji
ukljuuju dvotaktne i etverotaktne ugraene motore, krmene propulzore
sa ili bez integralnog ispuha, te vanbrodske motore.
portska brodica jest plovni objekt iskljuivo namijenjen
sudjelovanju na portskim natjecanjima, a razvrstana je prema
klasama portskih organizacija ili je izvan klase.
Brodica na vesla jest brodica koja kao porivno sredstvo koristi
vesla.
Osobe u brodici su lanovi posade i putnici na brodici.
Posada brodice su osobe koje upravljaju brodicom i druge osobe
koje obavljaju poslove
u svezi s plovidbom brodice.
Posada jahte jest zapovjednik jahte i druge osobe koje obavljaju
poslove u svezi s
plovidbom jahte i upisane su u popis posade jahte.
Putnik jest svaka osoba na pomorskom objektu, osim djece ispod
jedne godine ivota, te osoba zaposlenih na brodu u bilo kojem
svojstvu.
Razlikujemo "brodice za osobne potrebe", "brodice za javne
svrhe" i "brodice za
gospodarske svrhe".
Upisana brodica mora imati oznaku, a moe imati i ime, koje
odreuje vlasnik.
Oznaku ine dva slova iz imena kapetanije ili ispostave kod koje
je brodica upisana i broj koji oznaava redni broj pod kojim je
brodica upisana u odnosni Oevidnik brodica. Oznaka mora biti
ispisana s obje strane slobodnog boka pramanog dijela brodice i to
uoljivom bojom - razliitom od podloge. Primjer: "10 - ST" (broj, pa
oznaka) oznaka je brodice za gospodarske i javne svrhe, a "ST - 10"
za osobne potrebe.
Nakon izvrenog upisa kapetanija ili ispostava koja je brodicu
upisala, izdaje vlasniku "Dozvolu za plovidbu brodice", koja sadri
sve podatke o brodici i vlasniku, kao i naznaku dokle vrijedi
pregled brodice.
"Dozvola za plovidbu brodice" i "Uvjerenje za voditelja brodice
kategorije A ili B"
moraju se stalno nalaziti na brodici u plovidbi. Neposjedovanje
navedenih isprava na brodici u
plovidbi pomorski je prekraj i povlai za sobom propisanu novanu
kaznu. Nadzor (kontrolu) nad brodicom, njezinom opremom, ispravama
i posadom obavljaju ovlateni slubenici kapetanije i ispostava
kapetanije.
Brodica koja se ne upisuje u Oevidnik brodica smije se
udaljavati od obale kopna ili otoka najvie do 500 metara.
Sposobnost brodice za plovidbu utvruje se pregledom, kojega
obavlja kapetanija ili njezina ispostava uz propisanu novanu
naknadu.
Razlikujemo: Osnovni, Redovni i Izvanredni pregled.
Osnovni pregled obavlja se prije upisa brodice u Oevidnik, kao i
poslije svake obnove brodice ili promjene namjene.
Redovni pregled obavlja se u propisanim rokovima i to:
1. Za gospodarske i javne svrhe svake dvije godine.
2. Za osobne potrebe svakih pet godina ako je brodica dulja od 7
metara i ima motor
snage vee od 15 kW. Brodicama kraim od 7 metara s motorom snage
manje od 15 kW "Dozvola za plovidbu" izdaje se s valjanou
"trajno".
3. Za prijevoz putnika svake godine s tim da se trup na suhom
mora pregledati svake tri
godine.
Izvanredni pregled obavlja se kada brodica pretrpi pomorsku
nezgodu (nasukavanje,
sudar, potapanje, oteenje trupa ili opreme, poar i sl.) kao i u
sluaju kada postoji opravdana sumnja da brodica ne ispunjava
propisane uvjete u pogledu sposobnosti za plovidbu.
Pregled jahti vri Hrvatski registar brodova u Splitu (HRB).
Postoje iste vrste pregleda kao i za brodice. Nakon obavljenog
pregleda HRB izdaje Svjedodbu o sposobnosti jahte za plovidbu.
PODRUJA PLOVIDBE JAHTI I BRODICA
Brodica ili jahta ovisno o svojoj veliini, konstrukciji i drugim
tehnikim karakteristikama moe ploviti u sljedeim podrujima
plovidbe:
-
10
1. Podruje plovidbe I - obuhvaa meunarodnu plovidbu svim morima
i vodama koje su pristupane s mora.
U podruju plovidbe I moe postojati sljedee ogranienje: I a - do
20 Nm od obale kopna ili otoka.
2. Podruje plovidbe II - obuhvaa meunarodnu plovidbu Jadranskim
morem.
U podruju plovidbe II moe postojati sljedee ogranienje: II a -
do 12 Nm od obale kopna ili otoka.
3. Podruje plovidbe III - obuhvaa plovidbu unutarnjim morskim
vodama, vodama koje su pristupane s mora i teritorijalnim morem RH,
a za ribarske brodice duljine vee od 7 metara i zatienim
ekoloko-ribolovnim pojasom Republike Hrvatske (ZERP).
U podruju plovidbe III mogu postojati sljedea ogranienja: III a
- do 6 Nm od obale kopna ili otoka;
III b - do 3 Nm od obale kopna ili otoka;
III c - do 1 Nm od obale kopna ili otoka.
4. Podruje plovidbe IV - obuhvaa plovidbu lukama, zaljevima,
rijekama hrvatskoga Jadranskog slijeva u granicama do koje su one
plovne s morske strane, te Prokljanskim jezerom.
Prema tipu gradnje razlikujemo sljedee brodice:
- Pasara ( ima odsjeenu krmu - takozvano zrcalo), - Gaeta ( ima
otar pramac i krmu, iroka i stabilna ), - Guc (slian gaeti samo to
je ui, ima "kaf" na pramcu), - Leut ( ima otar pramac i krmu, kaf
na pramcu i krmi ), - Batana ( ima ravno dno i ravnu krmu ),
- Gliser/jet ski ( posebna izvedba - klizi po povrini mora), -
Jedrilica, portska jedrilica i dr.
Brodice se najee izrauju od stakloplastike i drva. Manje brodice
izrauju se i od nepromoive gume (moe biti kombinirana gradnja - dno
od stakloplastike, a trup od gumenih cijevi ispunjenih zrakom). U
praksi se jo koristi: aluminij, elik, vodonepropusna "perploa",
armirani beton i drugo.
Nain gradnje brodice moe biti: kalupiranje ili lijevanje,
spajanje, lijepljenje, zavarivanje i sl. Kod drvenih brodica
razlikujemo dodirni, preklopni, dijagonalni i dvostruko
dijagonalni nain. Gumene brodice obino se lijepe.
Brodicom kraom od 2,5 metara mogu se istovremeno prevoziti
najvie dvije osobe. Dimenzije brodice su: duljina, irina, visina i
gaz.
Gaz brodice je vertikalna udaljenost od kobilice do neke vodene
linije.
Stabilnost brodice je njezino svojstvo da se uvijek vraa u ravan
poloaj, ako iz njega bude izbaena uslijed djelovanja mora i vjetra.
Brodica u plovidbi mora imati povoljnu stabilnost i ne smije biti
prekrcana ( kako teretom, tako i putnicima).
Brodica se odrava pravilnom zatitom kako po volji vlasnika, tako
i po sili Zakona, a sve da bi se osigurala propisana plovnost i
ljudski ivoti na moru. to se tie opreme ona je propisana Pravilima
za statutarnu certifikaciju brodica i jahti (HRB 2005.).
Svaka brodica ovisno o namjeni i kategoriji plovidbe mora imati
propisanu opremu (vidi
primjer u privitku).
Skuter i jet ski od obvezne opreme moraju imati sigurnosnu
narukvicu i konveksni
retrovizor, a ako se iznajmljuju i mogunost daljinskog
zaustavljanja s obale. Osobe koje se nalaze na skuteru i jet skiu
moraju imati na sebi prsluke za spaavanje i sigurnosne kacige. Na
gliseru koji vue skijaa, padobranca ili osobu na gumenom jastuku
ispunjenom zrakom ili slino, na moru ili nad morem, pored najmanjeg
broja lanova posade propisanim ovim Pravilnikom, mora se nalaziti
jo jedna osoba koja nadzire skijaa, padobranca ili druge osobe i
daje im upute.
Konopi se najee izrauju od raznih plastinih masa. elik-ela
(eline konope) susreemo kod brodica namijenjenih ribolovu i
prijevozu tereta, kao i kod jedrilica. Konopi biljnog podrijetla
rijetko se koriste na brodicama. Uzlove (vorove) vidi u
privitku.
-
11
Posada brodice
Osoba koja upravlja brodicom mora biti osposobljena kao:
- Voditelj brodice kategorije A
- Voditelj brodice kategorije B
- Voditelj brodice kategorije C.
Osposobljenost se dokazuje Uvjerenjem o osposobljenosti za
voditelja brodice.
Primjeri:
Brodica za osobne potrebe u podruju plovidbe III. i IV. mora
imati najmanje sljedei broj lanova posade:
osobu koja upravlja brodicom osposobljenu za voditelja brodice
kategorije B. _____________________________________________
Brodica za osobne potrebe duljine do "7" metara i snage porivnog
ureaja do "15" kW u podruju plovidbe III.a, III.b, III.c i IV. mora
imati najmanje sljedei broj lanova posade:
osobu koja upravlja brodicom osposobljenu za voditelja brodice
kategorije A. ______________________________________________
Iznimno brodica snage porivnog ureaja veeg od 15 kW mora imati
osobu koja upravlja brodicom osposobljenu za voditelja brodice
kategorije B koji mora imati najmanje 18 godina
ivota.
Brodicom za osobne potrebe na vesla moe upravljati osoba starija
od 12 godina. _______________________________________________
Brodice za prijevoz putnika u podruju plovidbe III. i III.a mora
imati najmanje sljedei broj lanova posade:
osobu koja upravlja brodicom osposobljenu za voditelja brodice
kategorije C
jednog lana posade osposobljenog za voditelja brodice kategorije
B.
____________________________________________________________________________
Jahtama do "30" BT za gospodarske namjene koje se iznajmljuju
bez posade, kao i
jahtama za osobne potrebe moe zapovijedati osoba osposobljena
kao voditelj brodice kategorije B.
METEOROLOGIJA
Meteorologija je znanost koja se bavi prouavanjem fizikih
svojstava atmosfere.
Meteoroloki elementi ili elementi vremena su:
- temperatura zraka;
- atmosferski tlak;
- vlanost zraka;
- vidljivost; - oblanost;
- padaline (oborine);
- vjetar;
- stanje mora i dr.
Prva tri elementa su najvanija, jer se na njihovim meusobnim
odnosima odvijaju sve vremenske promjene u atmosferi koje su bitne
za ivot na zemlji. Elementima vremena opisujemo vrijeme, tj.
trenutano stanje atmosfere nad nekim podrujem.
Atmosfera je zrani omota oko zemlje, a najnii sloj (do cca 10
km) zove se troposfera.
Temperatura zraka je njegovo toplotno stanje. Mjeri se
termometrom, a izraava u
stupnjevima Celsiusa (C ).
Atmosferski tlak je sila kojom stupac zraka tlai jedinicu
povrine zemlje (1 cm2). Mjeri se barometrom (na brodu se zove
Aneroid i nije ivin), a izraava u hektopaskalima.
Vlanost zraka jest koliina vodene pare u zraku. Vodena para je
plin (plinovito stanje vode) laki od zraka, bez boje, mirisa i
okusa. Vlanost se mjeri higrometrom, a izraava u postocima
(relativna vlaga).
-
12
Vidljivost je najvea horizontalna udaljenost na kojoj prostim
okom jasno moemo razaznati neki objekt. Procjenjuje se i izraava u
kilometrima. Kada vidljivost padne ispod jednog kilometra kaemo da
je magla i izraavamo je u metrima. Kada je vidljivost od 1 - 10
kilometara kaemo da je sumaglica.
Magla je vidljivi skup vrlo sitnih estica kondezirane vodene
pare pri povrini mora i bitno oteava navigaciju, jer smanjuje
vidljivost.
Vjetar je horizontalno strujanje zraka iz podruja vieg prema
podruju nieg tlaka zraka. Ako izmeu dva mjesta na zemljinoj povrini
nema razlike u tlaku zraka nee biti ni vjetra. Razlika u tlaku
nastaje radi nejednakog zagrijavanja mora i kopna. Kopno se brzo
grije i
brzo hladi, dok se more sporo grije, ali i sporo hladi.
Na Jadranu razlikujemo osam razliitih vjetrova, koji puu iz
slijedeih smjerova: Tramontana iz sjevera ili Norda (N), Bura iz
sjeveroistoka ili Nordista (NE), Levanat iz istoka
ili Ista (E), Jugo ili iloko iz jugoistoka ili Saudista (SE),
Otro iz juga ili Sauda (S), Lebi iz jugozapada ili Saudvesta (SW),
Ponente ili Pulenat iz zapada ili Vesta (W), te Maestral iz
sjeverozapada ili Nordvesta (NW). Smjer vjetra utvruje se na
otvorenom moru gdje nema prirodnih prepreka.
Najopasniji vjetar na Jadranu je bura. Predznak za buru je
pojava kape od bijelih
oblaka iznad primorskih planina (kapa raste - bura jaa i
obrnuto), te suhi zrak, oseka (niska voda), porast tlaka zraka i
dr. Bura je hladan vjetar, pue na "refule" s kopna prema moru,
stvara neugodnu morsku prainu i u vrlo kratkom vremenu dosie
orkansku snagu. im se uoe znakovi preporua se odmah skloniti u
najbliu uvalu ili luku.
Drugi neugodan vjetar je jugo. Predznak za jugo je pojava
sumaglice na jugoistonom dijelu obzora, poveana vlanost zraka,
plima (visoka voda), pad tlaka zraka, poveavanje oblanosti i dr.
Jugo pue ujednaeno s mora prema obali, donosi kiu i jaa postupno,
tako da imamo dovoljno vremena sigurno se zakloniti.
Maestral je ugodni ljetni vjetar, pue iskljuivo danju, osvjeava,
a u uskim kanalima (Hvarski, Peljeki i dr.) zna biti dosta jak, pa
pogoduje ljubiteljima jedrenja, a posebice jedrenja na dasci.
Nevera je ljetna oluja, koja se ne moe sigurno predvidjeti, zna
biti vrlo jaka, ali je kratkotrajna. Dolazi iz smjera NW do SW i
praena je jakom kiom. Skloniti se u najbliu luku, uvalu, zaljev i
sl. Nakon njenog prestanka ubrzo ponovno zavlada lijepo
vrijeme.
Postoje i zatvoreni vrtloni bariki sustavi i to visokog tlaka
zraka (anticiklone) i niskog tlaka zraka (ciklone). Anticiklona
donosi lijepo, a ciklona runo vrijeme. Pribliavanjem anticikloni
tlak zraka raste, a cikloni tlak zraka opada. Na sjevernoj
polukugli (hemisferi)
zrak u cikloni struji u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na
satu, a u anticikloni u
smjeru kazaljke na satu.
"Meteoroloko izvjee" za podruje Jadrana izrauje Dravni
hidrometeoroloki zavod R. Hrvatske - Pomorski meteoroloki centar u
Splitu (DHZ - PMC) barem tri puta dnevno. Prije poetka putovanja
ista se moe pogledati na oglasnoj ploi luke kapetanije. Obalne
radijske postaje emitiraju je na hrvatskom i engleskom jeziku tri
puta dnevno u propisano
vrijeme (konzultirati informativnu kartu HHI-a).
Oblak je vidljivi skup sitnih estica kondezirane vodene pare.
Dijele se na niske oblake (do 2000 metara), srednje oblake (od 2000
do 6000 metara) i visoke oblake (iznad 6000
metara).
U oborine spadaju: kia, tua, snijeg, rosulja, rosa i dr. Oborine
mogu smanjiti vidljivost.
Plima je periodino uzdizanje, a oseka periodino sputanje razine
mora uslijed djelovanja privlanih sila mjeseca, planeta, sunca i
zvijezda. Na Jadranu nemaju znaajniju ulogu, jer su razlike izmeu
visokih i niskih voda male (do cca 0,6 metara), dok na pojedinim
podrujima Zemlje razlika dosie 12 metara i vie. Kada more nadolazi
ili se povlai nastaju vrlo jake struje koje nazivamo "struje plime
i oseke". Tlak zraka takoer uzrokuje plimu i oseku.
Morski valovi predstavljaju ritmiko uzdizanje i sputanje morske
povrine, a ne kretanje vodenih masa (to su morske struje). Najee na
moru susreemo vjetrovne valove
-
13
(ivo more) dok rjee susreemo valove mrtvoga mora (nastaju prije
ili poslije nevremena). Valovi se definiraju elementima vala i to
duinom (horizontalni razmak izmeu brjegova dva susjedna vala),
visinom (vertikalni razmak izmeu najdonje toke dola i najgornje
toke brijega vala) i periodom (vremenski razmak izmeu prolaska dva
uzastopna brijega kroz istu toku). Duina i visina vala izraava se u
metrima, a period u sekundama.
PLOVIDBA UZ OBALU I RED U LUKAMA
Red u lukama provodi tijelo koje upravlja lukom.
Nadzor nad provoenjem reda u lukama i na ostalim dijelovima
unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske
provodi kapetanija.
Opskrba broda ili brodice pogonskim gorivom u luci ne smije
zapoeti prije nego se iskrcaju putnici.
Ukrcavanje putnika na brod ili brodicu moe zapoeti nakon to se
brod odnosno brodica opskrbe pogonskim gorivom.
Brodovi, jahte, brodice i hidroavioni prilikom plovidbe
unutarnjim morskim
vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske ne smiju se
pribliavati obali, i to:
1. brodovi i hidroavioni, na udaljenost manju od 300 m;
2. jahte na udaljenost manju od 150 m;
3. motorne brodice i jedrilice na udaljenost manju od 50 m.
Polijetanje/slijetanje hidroavionom kapetanija moe odobriti na
udaljenosti manjoj od 300 m uz uvjet da mjesto
polijetanja/slijetanja bude objavljeno u Oglasu za pomorce.
lznimno plovila iz stavka 1. ovog lanka mogu ploviti i na manjim
udaljenostima od obale radi uplovljavanja u luku i sidrite ili
pristajanja uz obalu ako to zahtijeva konfiguracija plovnog puta,
ali su pri tome duni smanjiti brzinu u tolikoj mjeri da mogu lako i
brzo obaviti manevar skretanja i zaustavljanja.
Brodice na vesla, daske za jedrenje i jahanje na valovima,
kanui, kajaci, gondole,
sandoline i pedaline smiju ploviti i na udaljenosti manjoj od 50
m od obale.
U vodenom prostoru pored plae jahte i brodice moraju ploviti na
udaljenosti veoj od 50 m od ograde ureene plae, odnosno 150 m od
obale prirodne plae.
Gliseri i brodice na mlazni pogon (skuteri, jet ski, brodica na
zranom jastuku i sl.) mogu glisirati samo na udaljenosti veoj od
300 metara od obale i to na podruju na kojem istima nije zabranjeno
glisirati.
Podruja na kojima je gliserima i brodicama za mlazni pogon
zabranjeno glisirati, odreuje kapetanija.
Zabranjeno je, bez odobrenja kapetanije, kupanje i plivanje u
lukama i prilazima
luka, uskim vodenim prolazima i kanalima i u kojima se obavlja
plovidba.
Zabranjeno je jedrenje na dasci u podruju ulaza u luku, u uskim
prolazima gdje se odvija plovidba brodova i brodica, te unutar
ureene plae.
Osobe koje obavljaju podvodni ribolov ili neku drugu aktivnost
pod morem moraju
za vrijeme ronjenja po morskoj povrini za sobom povlaiti uti ili
naranasti balon iji promjer ne smije biti manji od 30 cm.
Ako se odrava portsko natjecanje u podvodnom ribolovu ili nekoj
drugoj aktivnosti pod morem, nain oznaavanja natjecatelja i
prostora za natjecanje odreuje kapetanija.
Zabranjeno je kupaima plivati izvan ograenog vodenog prostora
ureene plae.
Zabranjeno je kupaima plivati na udaljenosti veoj od 100 m od
obale prirodne plae.
Iznimno od odredbe stavka 2. ovog lanka kupai mogu plivati i na
udaljenosti veoj od 100 m u vodenom prostoru prirodne plae koja po
svojoj konfiguraciji onemoguuje plovidbu (pliaci, sprudovi, hridi,
grebeni i sl.).
Brodovi koji izlaze iz luke imaju prednost pred onima koji ulaze
u luku (imaju manje
manevarskog prostora).
-
14
U kanalima i tjesnacima brodovi krai od 20 metara moraju se
sklanjati veim brodovima s puta, a ako ele prijei kanal moraju to
initi najkraim putem, tj. okomito na smjer pruanja kanala ili
tjesnaca.
U luci je zabranjeno:
1) onemoguiti pristup napravama za privezivanje;
2) premjetati, mijenjati i uklanjati vezove, sidra i ureaje
drugog plovnog objekta osim kad je to potrebno radi spreavanja
neposredne i oite tete ili kad je to potrebno zbog dolaska ili
odlaska plovnog objekta;
3) vezivati plovne objekte za plovidbene i druge oznake, naprave
i ureaje koji nisu namijenjeni za privezivanje i kretati se po
njima;
4) neovlateno postavljati, premjetati, mijenjati, uklanjati ili
oteivati plovidbene i druge oznake ili naprave za privezivanje;
5) oteivati operativne obale tekim vozilima, smjetanjem tekih
predmeta preko doputenog optereenja, zabijati u obalu klinove,
grede i sl., te dizati kamenje s obalnih zidova obavljati bilo koju
drugu radnju kojom se nanosi teta operativnim obalama;
6) zavarivati, loiti vatru na otvorenom ognjitu na obali ili na
plovnom objektu i na napravama za privezivanje;
7) istiti i strugati i bojati nadvodni ili podvodni dio oplate
plovnog objekta;
8) zagaivati zrak isputanjem praine, dima i drugih plinova iznad
dozvoljenih koliina utvrenih posebnim propisima;
9) drati u pogonu brodski propeler, osim zbog obavljanja
potrebnog manevra broda,
10) kupati se, roniti, glisirati, jedriti na dasci, vui ili uiti
skijanje na vodi;
11) na istezalitu drati brodicu ili jahtu na kojoj se ne
obavljaju radovi drati bilo kakav materijal;
12) obavljati na plovnom objektu radove popravka i
rekonstrukcije oplate, palube, opreme i stroja izvan uobiajenih
poslova;
13) spaljivanje otpada na plovnom objektu;
14) na bilo koji nain ugroavati sigurnost plovidbe, ljudskih
ivota i okolia.
Radnje iz toaka 6., 7., 8., 10., 12., 13. i 14. stavka 1. ovog
lanka zabranjeno je obavljati i na sidritu luke.
Radnje iz toaka 2., 6., 7., 9., 10. i 12. stavka 1. ovog lanka
mogu se obavljati u brodogradilitima, a u ostalim lukama samo na
osnovi odobrenja tijela koje upravlja lukom uz suglasnost
kapetanije.
4. MANEVRIRANJE BRODICOM, SIGURNOST PLOVIBDBE I PRUANJE PRVE
POMOI
U sluaju pada osobe u more, u plovidbi, kada smo to osobno
vidjeli, ili nam je netko dojavio, odmah kormilo moramo postaviti
"sve u stranu" pada osobe u more, kako bi sprijeili da istu zahvati
vijak (propeler) brodice. Nakon tako izvrenog manevra vraamo se
kruno na mjesto pada osobe u more i vrimo spaavanje. Ako je mogue
treba odmah osobi dobaciti kolut ili prsluk za spaavanje. Ako ju ne
uspijemo pronai, zatrait emo pomo i zapoeti s potragom, te
obavijestiti najbliu Kapetaniju ili ispostavu, koja e preuzeti
rukovoenje akcijom potrage i spaavanja. Takav okret nazivamo "obini
okret".
Desnokretni vijak okree se udesno, a lijevokretni ulijevo pri
vonji naprijed. Kod brodica s ugraenim motorom pri vonji krmom,
krma jako izbija u suprotnu stranu, tj. udesno kod lijevokretnog, a
ulijevo kod desnokretnog vijka. Navedeni uinak koristimo prigodom
pristajanja bokom uz obalu naroito kod veih brodica. Valja uzeti u
obzir mogue djelovanje vanjskih sila (vjetar, struja valovi id
r.).
Pored vijaka na plovilima se koriste i propulzori na mlazni
(jet) pogon i jedra.
Neke brodice danas imaju ugraene "bau trastere" (vijci u
pramanom dijelu trupa), koji ovisno o smjeru vrtnje pomiu pramac
udesno, odnosno ulijevo i olakavaju manevriranje.
-
15
Kod brodica s dva vijka potrebno je manje prostora za okretanje
preko desnog ili lijevog
boka i lake je pristati uz obalu.
Brodica se moe usidriti, privezati lijevim ili desnim bokom uz
obalu ili se moe privezati u etverovez (pramac usidren, a krma
privezana uz obalu - zauzima se manje mjesta).
IZBJEGAVANJE SUDARA NA MORU
Definicije:
Jarbolno svjetlo je bijele boje, postavljeno na jarbolu i
osvjetljava luk obzora od
225 po pramcu. Bona svjetla su: zeleno na desnom, a crveno na
lijevom boku. Osvjetljavaju luk
obzora od po 112,5 (skupa pokrivaju sektor jarbolnog
svjetla).
Krmeno svjetlo je bijele boje, postavljeno na krmi broda i
osvjetljava luk obzora od
135 po krmi. Kruno svjetlo se postavlja na najvidljivijem mjestu
na brodu i osvjetljava luk
obzora od 360. Svjetlo za tegljenje je ute boje, postavljeno
iznad krmenog svjetla i osvjetljava luk
obzora od 135. Jedan dugi signal (zvukom ili svjetlom) traje 4 -
6 sekundi;
Jedan kratki signal traje jednu sekundu.
Dnevni znakovi (kugla, unj s vrhom prema dolje, unj s vrhom
prema gore, dvounj spojen s vrhovima, dvounj spojen s bazama,
valjak, koara, i dr.) su crne boje, promjera 60 cm, a istiu se samo
za dnevnog svjetla i to na najvidljivijem mjestu na plovilu.
Svjetla se pokazuju u plovidbi od zalaska do izlaska sunca, a danju
u uvjetima slabe
vidljivosti (magla, oborine i sl.). U takvim uvjetima potrebno
je pojaati osmatranje, smanjiti brzinu i oglaavati se prema ovim
Pravilima.
Svjetla za plovila na mehaniki pogon
Motorna brodica kraa od sedam metara i brzine manje od sedam
vorova mora stalno pokazivati jedno bijelo kruno svjetlo. Ako ima
kabinu pokazivat e i bona svjetla, ako je to mogue.
Motorna brodica duljine do 12 metara pokazivat e bona i bijelo
kruno svjetlo.
Brod duljine do 50 metara pokazivat e jedno jarbolno, bona i
krmeno svjetlo.
Brod dulji od 50 metara pokazivat e dva jarbolna svjetla (na dva
jarbola) od kojih je prednje na manjoj visini, bona i krmeno
svjetlo.
Svjetla za plovila na vesla i jedra
Brodica na vesla i jedra duljine manje od 7 (sedam) metara ne
mora stalno pokazivati
nikakva svjetla, ali mora u pripremi imati runu svjetiljku ili
"fenjer" s bijelim svjetlom radi oznaavanja pozicije u sluaju kada
postoji rizik od sudara. Brodica (brod) na jedra duljine do 20
metara moe pri vrhu jarbola pokazivati samo kombiniranu svjetiljku
(bona svjetla i krmeno u jednoj svjetiljci). Brod na jedra dulji od
20 metara mora stalno pokazivati bona i krmeno svjetlo, a pored
njih pri vrhu jarbola moe (ali ne mora) pokazivati dva kruna
svjetla u okomici i to crveno iznad zelenog.
Napomena: Jedrenjaci krai od 20, pa ak i oni krai od 7 metara
mogu pokazivati sva svjetla jedrenjaka duljeg od 20 metara, ali ne
moraju.
Motorni jedrenjak je brod ili brodica koja se istovremeno kree
kroz vodu pomou mehanikog porivnog ureaja i jedara i smatra se
brodom na mehaniki pogon, pa je duan pokazivati sva svjetla broda
na mehaniki pogon u odnosu na svoju duljinu.
Svjetla za ostale brodove
Usidreni brod pokazivat e jedno kruno bijelo svjetlo na pramanom
dijelu. Ako je dulji od 50 metara jo jedno kruno bijelo svjetlo na
krmenom dijelu broda, ali na manjoj visini, a ako je dulji od 100
metara upalit e jo i sva radna (palubna) svjetla.
-
16
Brod nesposoban za manevriranje pokazivat e dva crvena kruna
svjetla u okomici.
___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Nasukani brod pokazivat e dva kruna crvena svjetla u okomici i
svjetla usidrenog broda ovisno o duljini (dobro je usidren i
potpuno nesposoban za manevriranje).
Brod ograniene sposobnosti manevriranja pokazivat e tri kruna
svjetla u okomici i to: crveno - bijelo - crveno. Brod ogranien
svojim gazom pokazivat e tri crvena kruna svjetla u okomici.
Brod koji isti mine pokazivat e tri zelena kruna svjetla
postavljena u kri pri vrhu jarbola. Takvom se brodu nije doputeno
pribliavati 1000 metara po krmi i 500 metara po bokovima. Teglja
zauzet tegljenjem pokazivat e dva jarbolna svjetla u okomici na
prednjem jarbolu, bona svjetla, krmeno i iznad njega uto svjetlo za
tegljenje. Kada je duljina teglja vea od 200 metara (raunajui od
krme tegljaa do krme zadnjeg objekta u teglju), umjesto dva, na
prednjem jarbolu pokazivat e tri jarbolna svjetla u okomici.
Tegljeni brod (objekt) pokazivat e bona i krmeno svjetlo. Ako nije
mogue treba ga osvijetliti na neki drugi nain da se oznai njegova
prisutnost u teglju (reflektorom s tegljaa). Brod zauzet ribolovom
pokazivat e dva kruna svjetla u okomici i to zeleno iznad bijelog
kada koari, odnosno crveno iznad bijelog kada je zauzet bilo kojom
vrstom ribolova osim koarenja. Peljarski brod (pilotina) kada je u
slubi pokazivat e dva kruna svjetla u okomici i to bijelo iznad
crvenog.
____________________________________________________________________________________________________________________
Dnevni znakovi
Usidreni brod istaknut e jednu crnu kuglu na pramanom dijelu bez
obzira na duljinu.
Brod nesposoban za manevriranje istaknut e dvije crne kugle u
okomici.
___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Nasukani brod istaknut e tri crne kugle u okomici. Motorni
jedrenjak kada plovi, istaknut e crni unj s vrhom nadolje. Brod
ograniene sposobnosti manevriranja istaknut e tri signalna crna
tijela u okomici i to: kugla - dvounj spojen s bazama - kugla.
Brod ogranien svojim gazom istaknut e crni valjak
(cilindar).
Brod koji isti mine istaknut e tri crne kugle postavljene u kri.
Teglja i tegljeni objekt (brod) istaknut e po jedan crni dvounj
spojen s bazama samo ako je duljina teglja vea od 200 metara.
Peljarski brod u slubi istaknut e zastavicu H (bijelo - crvene
boje) po Meunarodnom signalnom kodeksu.
Brod zauzet bilo kojom vrstom ribolova istaknut e crni dvounj
spojen s vrhovima. Ako je krai od 20 metara moe istaknuti samo znak
oblika koare.
____________________________________________________________________________________________________________________
Zvuni signali plovila koja se meusobno vide
Jedan kratki signal ( . ) oznaava promjenu kursa udesno. Dva
kratka signala ( .. ) oznaavaju promjenu kursa ulijevo. Tri kratka
signala ( ... ) oznaavaju vonju krmom.
Najmanje pet kratkih signala ( ..... ) ili vie oznaavaju
upozorenje drugom brodu kada se ne razumiju njegove namjere.
___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Kada brod nailazi iza Rta (punte) ili iza zavoja u rijeci ili
kanalu i ne moe vidjeti drugu stranu, oglasit e se jednim dugim ( -
) signalom. Brod koji se nae s druge strane i uje navedeni signal,
oglasit e se takoer jednim dugim zvunim signalom kao znak odgovora.
U uskim kanalima i tjesnacima u pravilu nije doputeno pretjecanje.
Ako brod ipak eli pretjecati brod ispred sebe pitat e ga za
doputenje i to s dva duga i jednim kratkim zvunim signalom ako ga
eli pretjecati s njegove desne strane, odnosno s dva duga i dva
kratka zvuna signala ako ga eli pretjecati preko njegove lijeve
strane. Ako se upitani brod slae odgovorit e jednim dugim, jednim
kratkim, jednim dugim i jednim kratkim zvunim signalom. Ukoliko pak
nita ne odgovori pretjecanje se ne smije poduzeti. Pored zvunih
signala preporua se koristiti VHF radijsku postaju - kanal 16.
____________________________________________________________________________________________________________________
Napomena: Kada je to mogue signali se mogu davati i svjetlom.
Zvuni signali pri ogranienoj vidljivosti (u magli)
Prema Pravilniku o brodicama sredstvo za zvuno oglaavanje dune
su imati brodice bez obzira na namjenu, ako im je plovidba
dozvoljena u granicama unutranjih morskih voda i teritorijalnog
mora Republike Hrvatske.
Svi brodovi oglaavat e se u magli sirenom u vremenskim razmacima
od dvije minute, osim usidrenog i nasukanog broda, koji e se
oglaavati zvonom i/ili gongom u razmacima od jedne minute. Gong
moraju imati brodovi dulji od 100 metara.
Brod na mehaniki pogon u plovidbi oglaavat e se jednim dugim
zvunim signalom.
___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Brod koji plovi na jedra, brod zauzet tegljenjem, brod zauzet
ribolovom, brod nesposoban za manevriranje, brod ograniene
sposobnosti manevriranja i brod ogranien svojim gazom oglaavat e se
jednim dugim zvunim signalom popraenim s dva kratka.
Peljarski brod u slubi oglaavat e se s etiri kratka zvuna
signala.
-
17
Usidreni brod oglaavat e se brzom zvonjavom na pramanom dijelu
broda u trajanju od 5 (pet) sekundi, a dulji od 100 m i gongom na
krmi i to odmah nakon zvonjave.
Nasukani brod oglaavat e se isto kao usidreni, samo to prije i
poslije brze zvonjave mora dati po tri odvojena udarca zvonom.
___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
Pravila za izbjegavanje sudara na moru
Kada se dva plovila na mehaniki pogon pribliavaju iz suprotnog
smjera, svaki mora promijeniti kurs udesno. Radnja mora biti
izvrena pravovremeno i odluno.
Kada se kursovi dvaju plovila na mehaniki pogon presijecaju tako
da postoji opasnost od sudara, izbjegavat e onaj brod, koji vidi
drugoga preko svoje desne strane. Brod s pravom puta zadrat e svoj
kurs i brzinu i stalno pratiti kretanje broda koji ustupa put.
Brod koji pretjee brod ispred sebe, na otvorenom moru,
(pribliava mu se po krmi) moe tu radnju obaviti promjenom kursa
udesno ili ulijevo vodei rauna o brodovima koji dolaze iz suprotnog
smjera, s tim da nikada ne smije presijecati kurs brodu kojega
pretjee.
Kada dva jedrenjaka plove tako da primaju vjetar u razliiti bok
(jedan u lijevi, a drugi u desni) izbjegavat e onaj koji prima
vjetar u lijevi bok (s lijeve strane).
Kada dva jedrenjaka plove tako da primaju vjetar u isti bok (oba
u lijevi ili oba u
desni) izbjegavat e onaj koji se nalazi u privjetrini (ima jai
vjetar).
Signali pogibli (pogibelji)
Koriste se iskljuivo u situacijama kada se brod (brodica) i sve
osobe na njemu (njoj) nalaze u ivotnoj opasnosti - praktiki prije
naputanja plovila. Odluku o proglaavanju pogibli donosi zapovjednik
broda (voditelj brodice), koji nakon toga odailje jedan ili vie
meunarodnih signala za oznaavanje pogibli. Svaki brod (brodica)
kada uje ili vidi jedan od signala pogibli duan je odmah krenuti u
pomo osobama u pogibli, izvijestiti najbliu Luku kapetaniju ili
ispostavu, koja ga moe i osloboditi obveze pruanja pomoi na moru i
koja e preuzeti rukovoenje akcijom.
Signale pogibli (pogibelji) dijelimo na: radio, vizualne i zvune
signale.
Nabrojit emo neke najee u uporabi: Tri puta izgovaranje rijei
"MAYDAY" (MEJDEJ) na VHF kanalu 16, rakete sa crvenim zvjezdicama,
rakete s padobranom, rune buktinje, dimne kutije koje isputaju dim
ute ili naranaste boje, ritmiko dizanje i sputanje rairenih ruku,
improvizirana vatra koja stvara gusti crni dim (ne smije se
koristiti benzin), davanje (SOS) "ES O ES" signala (tri kratka, tri
duga, tri kratka)
prikladnom svjetiljkom, davanje istog signala zvunom napravom,
neprekidan zvuk proizveden bilo kojom zvunom napravom, pojedinana
pucnjava iz vatrenog oruja u razmacima od po jedne minute i dr.
___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
to se tie Pruanja prve pomoi u sklopu ovog programa ista se
priznaje uz predoenje "Vozake dozvole" ili bilo koje druge potvrde
ili isprave iz koje se vidi da je kandidat istu poloio.
Inae gradivo obuhvaa:
- Sredstva za pruanje prve pomoi;
- Izvori povreda na brodici;
- Umjetno disanje;
- Pruanje prve pomoi u sluaju hipotermije (gubitka tjelesne
topline), smrzavanja i visokih atmosferskih temperatura;
___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________
SIGURNOST PLOVIDBE
Pomorska nesrea je dogaaj ili slijed dogaaja koja ukljuuje poar,
eksploziju, sudar, nasukavanje, udar, oteenje od nevremena,
napuknue trupa ili pretpostavljeni nedostatak na trupu, nemogunost
rada glavnih strojeva, vee oteenje nadgraa, ozbiljno oteenje
podvodnog dijela trupa to ini brod nesposobnim za nastavak
plovidbe, oneienje pomorskog okolia i kvar/oteenje koje zahtijeva
tegljenje ili pomo s obale.
-
18
Osoba koja upravlja brodicom ili zapovjednik jahte koja je
doivjela pomorsku nesreu duan je u roku ne duljem od 3 dana od
trenutka nesree prijaviti istu lukoj kapetaniji ili ispostavi.
Prijava se podnosi u pisanom obliku na propisanom obrascu.
Luka kapetanija ili ispostava kojoj je prijavljena pomorska
nesrea duna je provesti istragu nesree u sluajevima i na nain
utvren posebnim propisom, te o rezultatima istrage sainiti
zapisnik.
Vlasnik brodice ili jahte koja je doivjela pomorsku nesreu duan
je prije nastavka plovidbe zatraiti provoenje izvanrednog pregleda
brodice radi utvrivanja njene sposobnosti za plovidbu.
U sluaju sudara na moru ne smije se napustiti mjesto sudara dok
se sigurno ne utvrdi da su osobe na drugoj brodici u sigurnosti.
Brodica s manjim oteenjima duna je pruiti svaku moguu pomo drugoj
brodici. Prvenstveno se moraju spaavati osobe, a zatim i brodica
ako je to mogue. Obvezno razmijeniti podatke. Moraju se spaavati i
neprijateljske osobe i osobe koje se opiru spaavanju. Za spaavanje
osoba ne pripada naknada. Imovina, ako je to mogue, takoer se mora
spaavati ako se radi o imovini koja je hrvatske dravne pripadnosti
ili strane dravne pripadnosti, a u vlasnitvu je hrvatske pravne ili
fizike osobe. Za spaavanje imovine pripada takozvana pravina
naknada (iznos ne smije biti vei od vrijednosti spaene
imovine).
U sluaju kada sve poduzete mjere radi spaavanja plovila nisu
urodile plodom, zapovjednik plovila nastojat e maknuti plovilo s
plovnog puta, te ga pokuati nasukati na pogodno tlo vodei rauna o
spaavanju osoba na plovilu.
U sluaju nasukavanja potrebno je utvrditi: vrstu dna na kojega
smo se nasukali, veliinu oteenja i kojom smo duinom sjeli na dno,
te da li more prodire u brodicu.
U sluaju prodora mora moramo svim raspoloivim sredstvima pokuati
izbaciti more iz brodice i privremeno sanirati (zatvoriti) otvore.
U sluaju poara, bitno ga je im prije uoiti, kako bi se to prije
pristupilo gaenju svim raspoloivim sredstvima na brodici. Kada smo
kod jednog i drugog sluaja uinili sve da spasimo plovilo i osobe na
njemu, a radnje nisu dale uspjean rezultat, tada e voditelj brodice
narediti naputanje plovila i zatraiti pomo svim raspoloivim
Meunarodnim signalima za oznaavanje pogibli (radio, zvuni i
vizualni signali).
Sredstva za spaavanje dijelimo na: osobna i zajednika sredstva
za spaavanje.
Osobna sredstva su: prsluk za spaavanje, kolut (pojas) za
spaavanje, odijelo za spaavanje i termo-zatitna sredstva).
Zajednika sredstva su: brodica (amac) za spaavanje, splav za
spaavanje (kruta i/ili pneumatska), spasilaka brodica ili brodica
za prikupljanje i brza spasilaka brodica (na ro-ro putnikim
brodovima u meunarodnoj plovidbi).
Koliinu sredstava za spaavanje za brodice odreuje Luka
kapetanija ili ispostava Luke kapetanije, a za jahte HRB (Hrvatski
registar brodova) u Splitu.
SAR sluba - Sluba za potragu i spaavanje proizala je iz odredbi
SAR konvencije (Meunarodna konvencija za potragu i spaavanje na
moru) koju je Republika Hrvatska potpisala i ratificirala, te
donijela:
- Zakon o lukim kapetanijama, i
- Nacionalni plan traganja i spaavanja ljudskih ivota na
moru.
Prema navedenim propisima u Republici Hrvatskoj sluba potrage i
spaavanja na moru ustrojena je na slijedei nain:
- Stoer slube potrage i spaavanja (zapovjednik - obvezno iz
Ministarstva mora, zamjenik i pet lanova iz ostalih
Ministarstava),
- Nacionalna sredinjica za usklaivanje potrage i spaavanja
(Rijeka),
- Pod-sredinjica potrage i spaavanja (luke kapetanije Pula,
Rijeka, Senj, Zadar, ibenik, Split, Ploe i Dubrovnik),
- Obalne promatrake jedinice (ispostave lukih kapetanija), i
- jedinice traganja i spaavanja (kopnene, pomorske i zrane).
-
19
5. POMORSKA RADIOTELEFONSKA SLUBA
Prema Pravilniku o brodicama i jahtama (NN 27/2005, 57/2006,
80/2007, 03/2008,
18/2009 i 56/2010) svaka brodica namijenjena za gospodarske i
javne svrhe ima obvezu u svojoj
opremi imati brodsku VHF radijsku postaju odobrenog tipa, te
rezervnu bateriju za radijsku
postaju.
Osoba koja rukuje brodskom VHF radijskom postajom na brodici
mora imati barem
"Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice kategorije B",
a moe imati i "Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice
kategorije C" (konzumira kategoriju B), jer je u programu za
polaganje navedenih ispita kao zaseban predmet ukljuena i
"Pomorska radiotelefonska sluba".
Brodska radijska telefonska postaja (VHF), da bi se legalno
mogla ugraditi i koristiti na
brodici, mora imati "Dozvolu za radijsku postaju na plovilu",
koju izdaje HAT (Hrvatska
Agencija za telekomunikacije) u Zagrebu. Bez nje se radijska
postaja ne moe nabaviti, bez obzira da li je obvezna ili ne, ne moe
se prodati niti dati u zakup, ako novi korisnik ne ishodi novu
"Dozvolu". Dozvola ima trajni karakter i vrijedi do otpisa brodice
ili postaje, a u njoj su
upisani podaci o oznaci i imenu brodice, pozivni znak, podaci o
vlasniku, vrsta slube, tip ureaja i dozvoljene frekvencije
(kanali).
Nakon to vlasnik dobije "Uvjerenje o osposobljenosti za
voditelja brodice kategorije B" i "Dozvolu za radijsku postaju na
plovilu" mora sklopiti ugovor s PLOVPUT-om iz Splita
radi koritenja radijske postaje u komercijalne svrhe.
PLOVPUT sa sjeditem u Splitu ima tri obalne radijske postaje
(ORP) i to: "Split radio", "Dubrovnik radio" i "Rijeka radio".
Vlasnik ili voditelj brodice koja ima radijsku postaju duan je
voditi knjigu "Radio dnevnik", koja se moe kupiti u ovlatenim
uredima uzdu obale Hrvatskog Jadrana. Radio dnevnik se mora voditi
za cijelo vrijeme rada radijske postaje (od poetka do kraja
putovanja bez prekida) i u njega se unose svi vaniji podaci kao:
vrijeme ukljuivanja ureaja, pregled napajanja, kontrola rada
ureaja, vrijeme iskljuivanja ureaja, kao i svi podaci vezani za
signale i poruke pogibli, urnosti i sigurnosti. Prije poetka voenja
Radio dnevnik se mora ovjeriti u kapetaniji ili ispostavi
kapetanije i svaka stranica mora biti numerirana i peatirana.
Eventualni pogreni upisi moraju se precrtati tako da ostanu itki,
jer imaju pravnu snagu dokazivanja na sudu. Dnevnik voditi prema
naputku ispisanom na poetku knjige.
Za vrijeme plovidbe na brodici se stalno mora nalaziti:
- "Dozvola za plovidbu brodice",
- "Uvjerenje o osposobljenosti za voditelja brodice" i
- "Dozvola za radijsku postaju na plovilu" (ako brodica mora
imati ili ima postaju).
VHF radijska postaja mora biti ukljuena za cijelo vrijeme
plovidbe, tj. od isplovljenja do uplovljenja ili od poetka do kraja
putovanja. Obalne radijske postaje vre neprekidnu slubu bdijenja na
meunarodnom kanalu za pogibelj, poziv i sigurnost, a to je VHF
kanal 16 (156,8 MHz - megaherca).
Luke kapetanije vre neprekidnu slubu bdijenja na VHF kanalu 10,
a ispostave kapetanije takoer na VHF kanalu 10, ali samo u radno
vrijeme.
Marine i luice vre neprekidnu slubu na VHF kanalu 17 (izlazna
snaga ne smije biti jaa od jednog W).
Luka uprava Split - Luki operativni centar (LOC) vri neprekidnu
slubu bdijenja na VHF kanalu 09, a peljarsko drutvo "Split Pilot"
na VHF kanalu 12.
Na brodicama koje nisu dune imati radijsku postaju, a imaju je,
sluba bdijenja vri se prema nahoenju voditelja.
Koritenje VHF radijske postaje u luci nije dozvoljeno, osim za
luke operacije, manevar ili za sluaj pogibelji, urnosti i
sigurnosti. Svaka drava propisuje nain rada VHF radijskom postajom
u luci i na sidritu.
-
20
Pokraj radijske postaje preporua se drati "Naputak za rukovanje"
i "Meunarodnu tablicu za govorno sricanje slova i brojeva", koja se
mora koristiti u sluaju slabe ujnosti, kompliciranih i teko
razumljivih rijei, kratica, brojeva i sl.
Nadzor nad radio ureajima na brodicama i jahtama obavljaju Luke
kapetanije i njihove ispostave.
Pregled moe biti osnovni (obavlja se prije upisa brodice u
oevidnik kao i poslije svake obnove ili promjene namjene brodice),
redovni (svake godine, svake dvije ili svakih pet godina
ovisno o namjeni brodice) i izvanredni, kojemu podlijeu sve
brodice upisane u oevidnik brodica i sve jahte upisane u upisnik
jahti bez obzira na namjenu kada pretrpe pomorsku nezgodu
(nasukavanje, sudar, poar, potonue i sl.), tj. tetu koja bitno
utjee na njihovu sposobnost za plovidbu. Redovnim pregledom utvruje
se izmeu ostalog stanje i broj ureaja koji spadaju u obveznu opremu
brodice, odnosno jahte.
Inspekciju obavljaju Republiki inspektori sigurnosti plovidbe
(najee radio-inspektor), koji je slubenik Luke kapetanije. On
kontrolira: ispravnost radio ureaja, valjanost dozvole za radijsku
postaju na plovilu, urednost voenja radio dnevnika, valjanost
dozvole za plovidbu brodice i ovlast voditelja brodice (operatera)
za rukovanje radiotelefonskom postajom. Ukoliko
inspektor sigurnosti plovidbe utvrdi bitne nedostatke zabranit e
daljnju plovidbu dok se isti ne otklone u zadanom roku. Provjeru
ispravnosti rada radiotelefonske postaje i svih njezinih
sastavnih dijelova vri vlasnik ili voditelj brodice, a preporua
se uiniti prije svakog isplovljenja. Provjera ispravnosti rada
ureaja ne smije se vriti na VHF kanalu 16.
Brodska radijska postaja smjeta se u blizini mjesta odakle se
upravlja brodicom na nain da bude nadohvat voditelju, na najviem
moguem mjestu na brodici radi visine antene, veeg dometa, blizine
izvoru napajanja, te da u sluaju potonua to due ostane iznad mora i
da na tom mjestu ima to manje smetnji od ostalih elektroureaja na
brodici. Ista mora biti propisno uzemljena, a pogotovo na brodicama
izraenim od izolirajuih materijala (stakloplastika, guma, drvo i
sl.).
Radijska postaja na brodici identificira se oznakom ili imenom i
vrstom brodice, a obalna
radijska postaja (ORP) imenom grada i rijei "radio" (primjerice
"Split radio"). I jedna i druga moraju imati pozivni znak ili znak
raspoznavanja, kojega im dodjeljuje HAT (obvezno stoji u
"Dozvoli za radijsku postaju na plovilu").
Obalne radijske postaje imaju slijedee pozivne znakove: 9AD
(Dubrovnik radio), 9AS (Split radio) i 9AR (Rijeka radio), gdje
"9A" oznaava dravnu pripadnost (u naem sluaju Hrvatsku), a slijedee
slovo je ustvari poetno slovo imena ORP-a. Pozivni znak za brodicu
takoer se sastoji od znakova "9A" iza kojih slijede etiri razliita
broja, a to je ustvari ifrirano (kodirano) ime brodice.
U radiotelefoniji veza se najee uspostavlja na VHF kanalu 16, a
zatim se prelazi na jedan od raspoloivih radnih kanala. Veza se moe
izravno uspostaviti na radnom kanalu ako se isti zna. Pozivanje,
radi uspostave veze, na VHF kanalu 16 ne smije trajati due od jedne
minute, jer je on rezerviran za pogibelj, urnost i sigurnost.
Nepotivanje navedene odredbe pomorski je prekraj i protiv
prekritelja podnijet e se zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka
povjerenstvu za pomorske prekraje pri nadlenoj Lukoj kapetaniji, a
posljedica je novana kazna i/ili oduzimanje Uvjerenja o
osposobljenosti za voditelja brodice. To je ustvari zatitna mjera
za VHF kanal 16, jer kod VHF radiotelefonije ne postoji takozvani
"period ili vrijeme utnje".
VHF radio-frekvencijsko podruje nalazi se izmeu 156 i 174 MHz-a.
Ukupno je izvedeno 56 kanala i to od 1 - 28 i od 60 - 88.
Meunarodni kanal bdijenja (pogibelji, sigurnosti i pozivanja) je
kanal 16 ili 156,8 MHz-a. Kanali su podijeljeni na grupe: brod -
brod, peljarska
sluba, slobodan govor, javna korespondencija i dr. Kanali mogu
biti "simpleksni" i "dupleksni". Simpleksni je kada prijamnik i
odailja rade na istoj frekvenciji, to bukvalno znai da sugovornici
ne mogu jedan drugome upadati u rije kao primjerice kod telefona,
ve mogu naizmjence razgovarati na nain da svaki od njih izgovori
rije "Prijam" ili "Over" (engleski) to znai da onaj drugi moe
govoriti. Kada je razgovor potpuno zavren svaki od
-
21
sugovornika izgovorit e rijei "Gotovo i prekid rada" ili "Over
and out" (engleski). Kod dupleksa razgovor je mogu kao s
telefonom.
1. Signal za oznaavanje pogibelji "MAYDAY" (engl. MEJDEJ ili
franc. MEDE) daje se iskljuivo u situaciji kada brodici i svim
osobama na njoj prijeti ivotna opasnost radi sudara, udara, poara,
nasukavanja, prodora mora, eksplozije i sl. - u pravilu prije
naputanja brodice ili pada osobe ili osoba u more. Odluku o
odailjanju signala pogibelji donosi iskljuivo voditelj brodice.
Odailje se svim radijskim postajama. Iza signala pogibelji daje se
poruka pogibelji koja mora biti kratka i jasna, a treba sadravati
barem:
- oznaku ili ime brodice ili pozivni znak,
- poziciju,
- vrstu opasnosti, i
- vrstu pomoi koja se trai.
"Mejdej" signal ili poruka pogibelji imaju najvei prioritet u
radio prometu. Kada voditelj brodice primi signal i poruku
pogibelji duan je potvrditi prijam, odmah krenuti u pomo, javiti
brodici u pogibelji da kree prema njoj i priblino vrijeme dolaska
na poziciju pogibelji, a zatim o svemu izvijestiti izravno ili
putem ORP-a najbliu Luku kapetaniju. Voditelj brodice nee krenuti u
spaavanje ako bi tim inom svoju brodicu i osobe na njoj takoer
doveo u pogibeljnu situaciju, a to mora uvjerljivo dokazati (radio
dnevnikom, svjedocima i sl.). Cijeli tijek akcije spaavanja i
eventualnog traganja odvijat e se na VHF kanalu 16 i svako drugo
pozivanje osim "MAYDAY-a" je zabranjeno. Voditelj brodice u
pogibelji postupit e na slijedei nain: tri puta izgovorit e rije
"Mejdej", jedan put rije "ovdje", tri puta oznaku, ime ili pozivni
znak brodice, nakon ega slijedi poruka pogibelji. Ako brodica u
pogibelji nije bila u mogunosti zatraiti pomo putem radija, a neka
druga "RADIJSKA POSTAJA" (brodska ili ORP) na siguran nain doe do
saznanja o njenoj pogibelji (uoi vizualni ili uje zvuni signal
pogibelji), tada e potonja na VHF kanalu 16 odaslati signal "Mayday
relay" (mejdej rilej) i podatke o priblinoj poziciji brodice u
nevolji. Radijska postaja (obalna ili brodska) koja sudjeluje u
akciji traganja i spaavanja zatrait e prestanak rada bilo koje
druge radijske postaje na VHF kanalu 16 rijeima: "Silans mejdej", a
kada se akcija potpuno privede kraju izgovorit e rijei "Silans
fini" (prestanak utnje), nakon ega se VHF kanal 16 ponovno moe
koristiti i za pozivanje radi uspostave veze. 2. Signal za urnost
ili "PAN PAN" drugi je po prioritetu u radio prometu i daje se
neposredno prije predaje neke urne poruke kao: gubitak vijka ili
kormila, manji poar na brodici, teka povreda, bolest ili smrt osobe
na brodici, traenje lijenikog savjeta i sl. To je situacija kad ne
prijeti pogibelj za brodicu i sve osobe na njoj. Moe biti upuena
svim radiotelefonskim postajama ili samo odreenoj o emu odluku
donosi voditelj brodice. Za traenje lijenikog savjeta (opisati
osobu i njezino zdravstveno stanje) koristi se rije "MEDICO"
(Mediko). Odailje se na VHF kanalu 16, a zatim se odmah prelazi na
neki radni kanal. Postupak je isti kao i kod odailjanja signala
pogibelji.
3. Signal za sigurnost "SECURITE" (sekurite) trei je po
prioritetu u radio prometu i daje se kada je na bilo koji nain
ugroena sigurnost plovidbe na moru (pluta vei predmet, balvan,
mina, otkinuta plutaa, olupina brodice, ne gori neko pomorsko
svjetlo, ili se brodica nala u nevremenu bitno loijem od slubene
prognoze i sl.). Odailje se svim brodovima i ORP-ima na VHF kanalu
16, a zatim se odmah prelazi na neki radni kanal. Bitno je dati
priblinu poziciju, vrijeme uoavanja i vrstu ugroze, jer je takva
obavijest podjednako vana za sva plovila. Ako je opasnost takva da
moe trajati vie dana nadlena Luka kapetanija objavit e radio oglas
preko HHI-a (Hrvatski Hidrografski Institut), kojega e emitirati
sve ORP-e prema priruniku "Radio sluba". ORP Split-radio emitira
radio oglase i vremenska (meteoroloka) izvjea na VHF kanalima 07 i
21 i to tri puta dnevno: u 0645, u 1345 i u 2045 sati po lokalnom
vremenu (u ljetnim mjesecima treba dodati jedan sat). ORP
Split-radio koristi 23. kanal kao
radni i obvezno VHF kanal 16 (Meunarodni kanal bdijenja -
pogibelji, sigurnosti i poziva).
Luka kapetanija Split, neprekidno putem raunala, vri kontrolu
odailjanja vremenskog izvjea kojega sastavlja Pomorski meteoroloki
centar (PMC) u Splitu, a koje se svakih desetak
-
22
minuta (preko repetitora na otoku Visu) emitira na VHF kanalu 67
i pokriva cijelo podruje srednjeg Jadrana.
Izvjee se emitira na Hrvatskom, Engleskom, Njemakom i
Talijanskom jeziku.
Ponovimo: Prema prioritetu u radio prometu signale (poruke)
dijelimo na:
- MAYDAY - signal pogibelji,
- PAN PAN - signal urnosti ili hitnosti,
- SECURITE - signal sigurnosti,
- MEDICO - lijeniki savjeti,
- Poruke u vezi s traganjem i spaavanjem,
- Meteoroloki telegrami i drugo. Radio telegram se sastoji od:
slubenog dijela, plaene oznake, adrese primatelja, teksta, adrese
poiljatelja i potpisa. Slubeni dio popunjava operater, a sadri:
naziv polaznog mjesta, broj (svaki dan prvi telegram poinje s
brojem 1), broj rijei, dan i vrijeme predaje. Potpis nije obvezan.
Adresa mora sadravati barem dvije rijei primjerice "Kapetanija
Split" (ime primatelja i grad). Svaka rije moe sadravati najvie 10
znakova. Dua rije rauna se kao dvije. Tekst je najee otvoren, a moe
biti i tajan. U svakom sluaju, svojim sadrajem ne smije vrijeati
osobu niti ustavne odrednice drave. Dijelimo ih na ulazne i
izlazne. Obraun telegrama vri Plovput iz Splita obino mjeseno, a
cijenu kotanja pojedinog razgovora daje odnosna ORP-a. Tajnost u
radio prometu obvezuje operatera i voditelja brodice da sadraj ne
smiju prenositi drugim osobama.
Brodska radiotelefonska postaja sastoji se od slijedeih
dijelova:
- Primopredajnik (ili "Prijamnik-odailja"),
- Mikrotelefonska kombinacija,
- Izvor napajanja, i
- Antena.
Ukoliko se napajanje vri iz izvora izmjenine struje (gradska
mrea ili alternator na brodici) postaja mora biti prikljuena preko
ispravljaa, koji je ujedno i transformator (pretvara izmjeninu
struju u istosmjernu i sputa napon s 220 na 12 ili 24 V), jer se
VHF radijska postaja na brodici mora napajati istosmjernom strujom
(rezervni izvor je akumulator, a on daje
iskljuivo istosmjernu struju). Vanije kontrole na
prijamnik-odailjau su:
Volume (voljum) slui za ukljuivanje/iskljuivanje ureaja, kao i
za regulaciju jaine tona. Kada postaju ukljuimo ona e se automatski
postaviti na VHF kanal 16 (Meunarodni kanal bdijenja). Na pokazivau
kanala ima najmanje 11 brojeva i to od 0 do 9 i zasebno kanal 16
koji je crvene boje da bude uoljiviji i da ga se moe bre
izbirati.
Dimmer (dimer) slui za regulaciju jaine osvjetljenja ureaja, a
posebice pokazivaa kanala. Kanali se mogu izbirati na vie naina, a
najraireniji nain je utipkavanjem (vidi skicu).
Squelch (skvel) slui za otklanjanje smetnji (umova). S njim
valja paljivo rukovati i nikada se ne smije postaviti (na bilo koji
nain da je izveden) na maksimum, jer tada smanjujemo ukupni ulazni
signal koji moe sadravati daleke i slabe signale pogibelji, ve ga
valja regulirati tako da jedva otkloni smetnje - umove koji nas
ometaju. Kod slabog prijama valja ga postaviti na minimum, jer su
tada i prijam i predaja najbolji.
Antena se postavlja na najviem dijelu brodice radi postizanja to
veeg dometa. tapnog je oblika (neusmjerena) to znai da isijava i
prima radio valove sa svih strana.
1W (jedan vat) ili "L/H" (lou/haj) slui za podeavanje izlazne
snage odailjaa. Najjaa dozvoljena izlazna snaga za VHF radijske
postaje iznosi 25 W. Postaja mora imati mogunost prebacivanja s 25
na 1 W i obrnuto. Prijenosne radijske postaje imaju snagu od 1 do 5
W. Slabiju
snagu koristimo na manjim udaljenostima, a jau na veim, te u
sluajevima pogibelji, urnosti i sigurnosti. Domet VHF radijske
postaje iznosi oko 25 nautikih milja.
-
23
Dual watch (djuel vo) nam omoguava istovremeno sluanje kanala 16
i bilo kojeg drugog kanala unutar frekvencije VHF radijske postaje,
primjerice kanala broj 10, u kojem e sluaju treperiti kontrolna
lampica "Ch 16".
Mikrotelefonska kombinacija sastoji se od: slualice (pretvara
radio valove primljene preko antene u glas kojega ujemo), mikrofona
(pretvara na glas