VODIČ ZA PISANJE ISHODA UČENJA U
VISOKOM OBRAZOVANJU
Sarajevo, 2016.
2
UVOD ................................................................................................3
Definicija i karakteristike ishoda učenja ..........................................5
Koncept ishoda učenja ....................................................................5Ishodi učenja na razini programa ....................................................6Ishodi učenja na razini modula/predmeta/kolegija .........................7Preporuke za oblikovanje ishoda učenja(Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva) ....................................7Pisanje ishoda učenja ......................................................................7
KOGNITIVNI ISHODI .........................................................................8PSIHOMOTORIČKI ISHODI ................................................................9AFEKTIVNI ISHODI ............................................................................11
Značajke ishoda učenja ...................................................................12
Ishodi učenja kao alat za planiranje, podučavanje i procjenu znanja ..............................................................................13
Povezivanje ishoda učenja i ocjenjivanja .........................................13
Dobra praksa i korištenje ishoda učenja ..........................................15
KAzA
lO
3
UVOD
Ishodi učenja (Learning outcomes) opisuju što učenik/student/ osoba koja uči zna, razumije i može obavljati nakon završenog procesa učenja, definiranih kroz znanje, vještine i kompetencije (EQF, 2008).
Preporuka Europskog kvalifikacijskog okvira (EQF) nalaže da je veza između državnih kvalifikacijskih razina i razina EQF-a definirana na temelju ishoda učenja. Osim toga, preporuka također inzistira na tome da standard kvalifikacije treba biti opisan i definiran ishodima učenja.
Vijeće Ministara BiH je uspostavilo „Osnove kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini“ (OKO), koje se temelje na ishodima učenja pozivajući se na EQF“, koji treba povezati prethodne, sadašnje i buduće rezultate učenja, te ih postaviti u međusobne odnose unutar Bosne i Hercegovine, ali i Europskog kvalifikacijskog okvira i europskog obrazovnog prostora.
Ovim okvirom se uvodi novi pristup dodjele diploma u kojemu se prepoznaju ishodi učenja – što učenik/student/ osoba sa stečenom diplomom zna, razumije i može obavljati, a ne što je bio sadržaj studijskog programa ili provedeno vrijeme utrošeno na pohađanje studijskog programa. Kvalifikacije temeljene na kompetencijama su ustvari potvrda kako je ta osoba kvalificirana raditi u određenoj oblasti ili zanimanju.
BiH OKO ima strukturu od osam razina kvalifikacija. Sveučilišta nude programe za šestu, sedmu i osmu razinu.
Svaka od kvalifikacijskih razina označava složenost stečenih kompetencija, a opisuje se skupom deskriptora prema ishodima učenja: znanje (činjenično i teorijsko), vještine (spoznajne, psihomotoričke i društvene) i kompetencije (samostalnost i odgovornost).
Razina 6. - Ishodi učenja na ovoj razini pokazuju da osoba znanjem pokazuje znanje i razumijevanje u području studija, koje se nadovezuje na njihovo srednjoškolsko obrazovanje i koje je uobičajeno za tu razinu, uz potporu odgovarajućih resursa za učenje (tekstova i informacijskih i komunikacijskih tehnologija), koje uključuje neke aspekte koji će se temeljiti na poznavanju najnaprednijih postignuća u danom području studija.
Stečenim vještinama pokazuje sposobnost da može primijeniti detaljno znanje i kritičko razumijevanje načela vezanih za dano područje studija/discipline; primijeniti na način koji pokazuje profesionalan pristup radu ili struci, te posjeduje kompetencije koje se obično pokazuju oblikovanjem i potkrjepljivanjem argumenata i rješavanjem problema unutar danog područja studija; da može primijeniti osnovne metode stjecanja znanja i istraživanja u danoj disciplini, te je u stanju odlučiti o tome koji pristup upotrijebiti za rješavanje određenog problema, i svjesna je toga u kojoj mjeri je odabrani pristup primjeren rješavanju takvog problema; da može komunicirati koristeći znanje jednog ili više stranih jezika, i komunikacijskih tehnologija, informacije, ideje, probleme i rješenja, i to stručnoj i nestručnoj publici u danom području izučavanja.
Stečenim kompetencijama osoba ima sposobnost prikupljati i tumačiti bitne podatke (obično unutar danog područja studija) na temelju kojih donosi sudove koji sadrže razmišljanja o bitnim društvenim, znanstvenim ili etičkim pitanjima. Stečenim kompetencijama osoba je izgradila vještine učenja nužne za daljnji studij, uz visok stupanj samostalnosti i akademskih vještina i značajki nužnih za istraživački rad, shvaćanje i procjenu novih informacija, koncepata i dokaza iz različitih izvora; posjeduje temelj za buduće samousmjeravanje i cjeloživotno učenje; stekla je međuljudske vještine i vještine timskoga rada, primjerene za zapošljavanje i/ili budući studij.
Razina 7. Ishodi učenja na ovoj razini pokazuju da osoba znanjem može pokazati sustavno razumijevanje i svladavanje znanja u svom području studija/disciplini, koje se temelji na, odnosno proširuje i/ili nadograđuje s razinom preddiplomskog studija (prvi stupanj), i što predstavlja temelj ili mogućnost za originalnost pri razvoju i/ili primjeni ideja, obično u kontekstu istraživačkog rada.
Stečenim vještinama može primijeniti svoje znanje i razumijevanje, kao i sposobnosti rješavanja problema, na nove i nepoznate sredine unutar šireg (ili interdisciplinarnog) konteksta u svezi s njihovim područjem studija; može primijeniti konceptualno i apstraktno razmišljanje, uz visoku razinu sposobnosti i kreativnosti, čime se
UVO
D
4
omogućuje: kritička ocjena trenutnog istraživačkog i akademskog rada na najvišoj razini u danoj disciplini, ocjena različitih metodologija, stvaranje kritičkog mišljenja i ponuda alternativnih rješenja.
Stečenim kompetencijama osoba ima sposobnost integrirati znanje i baviti se složenim problemima, te donositi sudove na osnovu nepotpunih ili ograničenih informacija, ali uz razmišljanje o društvenim i etičkim odgovornostima vezanim za primjenu njihovog znanja ili sudova; može prenositi svoje zaključke, znanje i razmišljanja na kojima se oni temelje, uz korištenje odgovarajućeg/ odgovarajućih jezika, stručnom i nestručnom auditoriju jasno i nedvosmisleno. Stečenim kompetencijama osoba je u stanju svoje znanje podignuti na višu razinu, produbiti razumijevanje svog područja studija ili discipline, i kontinuirano razvijati vlastite vještine, kroz samostalno učenje i razvoj, te imati vještine učenja koje joj omogućuju nastavak studija na način koji će uglavnom biti samousmjeren i samostalan; osoba je također stekla međuljudske vještine i vještine timskoga rada, primjerene različitim kontekstima učenja i zaposlenja, te pokazuje sposobnost vođenja i/ili pokretanja inicijative i daje doprinos promjeni i razvoju
Razina 8. - Ishodi učenja na ovoj razini pokazuju da osoba znanjem pokazuje sustavno razumijevanje područja studija i vladanje vještinama i metodama istraživačkog rada u svezi sa zadanim područjem.
Stečenim vještinama pokazuje sposobnost definirati studijski projekt istraživanja, a zatim provesti istraživanje u skladu s metodologijom dane znanosti; originalnim istraživanjem daje vlastiti znanstveni doprinos koji proširuje granice spoznaje u danoj oblasti; sa stečenim vještinama će nastaviti znanstvena istraživanja i razvoj te biti pokretač i nositelj napretka u društvu temeljenom na znanju, doprinoseći stalno razvoju novih tehnika, ideja ili pristupa.
Stečenim kompetencijama osoba je sposobna za kritičku analizu, vrjednovanje i sintezu novih i složenih ideja, te može u svezi sa svojim područjem stručnog i znanstvenog znanja komunicirati s kolegama, širom znanstvenom zajednicom i društvom.
Ovim standardima definiraju se ishodi učenja koje treba postići učenik/student/ osoba koja uči nakon stečene kvalifikacije i stjecanja diplome na svakoj razini OKO-a.
UVO
D
5
Definicija i karakteristike ishoda učenja
Definicija i karakteristike ishoda učenja
KOncept iShODa Učenja Jedan od najvažnijih temeljnih elemenata Bolonjske obrazovne reforme su svakako ishodi učenja koji s jedne strane predstavljaju praktični izum, s druge strane predstavljaju metodološki pristup koji je usvojen kako bi promicao kompetitivnost, transparentnost u visokom obrazovanju, prepoznavanje kvalifikacija i prohodnost. Sam pojam ishodi učenja pojavljuje se kako u dokumentima koji su povezani s Bolonjskim procesom, tako i u različitim državnim i međunarodnim dokumentima.
Adam (2007.) navodi kako ishodi učenja imaju primjenu na tri različite razine: na lokalnoj razini pojedine visokoškolske ustanove (na razini nastavnih jedinica/modula, studijskih programa i kvalifikacija); na državnoj razini (na razini kvalifikacijskog okvira i osiguravanja kvalitete); i na međunarodnoj razini (za šire prepoznava-nje i transparentnost).
Mnoge ustanove visokoga obrazovanja stavljaju naglasak na unose, aktivnosti i rezultate istraživanja u kojima ovi pokazatelji ne daju nikakvu naznaku o stupnju do kojega sveučilišta zapravo razvijaju znanja i vještine svo-jih studenata (Nusche, 2008.).
Nusche (2008.) definira ishode učenja kao osobne promjene ili koristi koje slijede kao rezultat učenja, gdje se one mogu mjeriti u pojmovima sposobnosti ili postignuća. Europski kvalifikacijski okvir definira ishode učenja «kao izjave što se od studenata očekuje da znaju, razumiju ili su u stanju uraditi na kraju procesa učenja» (Eu-ropean Qualifications Framework Series 2011:12), dok Otter (1992.) ishode učenja vidi kao „što student zna ili može raditi kao rezultat učenja“.
Koncept ishoda učenja vodi podrijetlo od obrazovanja temeljenog na ishodima (Spady, 1988.; Allan, 1996.; Andrich, 2002.; Adam, 2004.), koje organizira programe oko jasnih i detaljnih izjava o ishodima studenata što se od njih očekuje da znaju, razumiju i/ili su u stanju pokazati na kraju procesa učenja (Adam, 2004.).
Van den Akker, Bannan, Kelly, Nieveen i Plomp (2010.) navode kako je jako važno prigodom učenja razmotriti jesu li ishodi namijenjeni (ali nisu primijenjeni), primijenjeni (ali nisu uspješno postignuti) ili postignuti. Ovo nam pokazuje kako su namijenjeni ishodi početni ishodi koji su planirani (prije procesa učenja), provedeni is-hodi su ishodi koji su provedeni (tijekom procesa učenja) i postignuti ishodi su ishodi koje je student postigao na kraju učenja (promatrani ili mjereni nakon procesa učenja).
Biggs (2003.) navodi da proces učenja sadrži tri važne komponente: ishode učenja, pristup podučavanju i proces procjene.
Ishodi i aktivnosti procjene trebaju biti uključeni u ishode učenja na način da oni uvode ili povežu studente s odabranim zanimanjem, jer kako naglašavaju Reeves, Herrington i Oliver (2004.) različitost ishoda treba biti promovirana i integrirana s aktivnostima procjene na način da imaju stvarnu važnost za studente.
Ishodi učenja (Learning outcomes) opisuju što učenik/student/ osoba koja uči zna, razumije i može obavljati na temelju završenog procesa učenja, definiranih kroz znanje, vještine i kompe-tencije. (Ref: Osnove KO u BiH; Akcijski Plan za izradu i provedbu KO u BiH 2014-2020
Ishodi učenja trebaju biti primjetni i mjerljivi, trebaju biti dizajnirani s odgovarajućim smjernicama i pretpo-stavljati visoke razine tri područja učenja na način da promoviraju intelektualno razmišljanje i primjenu od strane studenata.
Ishodi učenja se mogu promatrati kao elementi nekog programa ili podučavanja i kao ključ koji osigurava da svi aspekti programa-metode učenja, procjena i osiguravanje kvalitete budu povezani zajedno. Također, uloga nastavnika je osigurati da se svaki dio integrira s cijelim programom osiguravanjem mogućnosti za studente kako bi postigli zadane ciljeve i bili u stanju položiti ispit. Nastavnom osoblju pomažu definirati što bi učenici
6
morali znati učiniti, izvršiti na kraju određenog razdoblja učenja, a prije nisu znali (preusmjeravanje od pri-stupa usmjerenog na sadržaj prema pristupu usmjerenom na učenika). Studentima pomaže shvatiti što se od njih očekuje i olakšava proces učenja; praćenje vlastitog napretka u gradivu dok poslodavce i buduće učenike informira o vještinama i kompetencijama stečenim tijekom podučavanja, olakšava vidljivost i razlikovanje aka-demskih programa.
Procesi učenja, podučavanja i vrjednovanja stečenog znanja moraju biti usklađeni s ishodima učenja i isprav-nom primjenom ovog koncepta, ishodi učenja neće biti samo zadovoljavanje forme već alat koji olakšava nastavnom osoblju i studentima definiranje cijeloga procesa učenja i njegovog krajnjeg ishoda.
IshoDI učenja na razInI programa Postoji jasna razlika u razinama detalja korištenih kod ishoda učenja, kada se primjenjuju na cijeli studijski program (kada su ishodi učenja uopćeni/generički) i modula (kad su ishodi učenja specifični). Ishodi učenja na razini programa su izjave o tome što se od učenika/studenta očekuje da znaju i mogu učiniti na okončanju cijeloga programa i stoga su napisani u širem i sveobuhvatnijem načinu koji uzima u obzir sve ishode učenja koji su povezani s elementima ili modulima u okviru cijelog studijskog programa.
Iz ciljeva studijskog programa proizlazi njegov sadržaj, samim time i njegovi pojedini moduli ili skupovi pred-meta koji čine ukupni studijski program. Šire definirani ishodi učenja (na programskoj razini) usklađeni su s državnim kvalifikacijskim okvirom. Ishodi učenja omogućuju izbor odgovarajućih metoda vrjednovanja i krite-rija vrjednovanja potrebnih za procjenu postignuća. Stvaranjem odgovarajuće strategije učenja i podučavanja omogućuje učeniku/studentu dostizanje ciljeva definiranih u ishodu učenja, a samo procjenom ovog procesa se usavršava i uspostavlja konačni nastavni plan i program. Potrebno je naglasiti kako uspostavom specifičnih ishoda učenja uz prikladno ostvarivanje ishoda učenja na modularnoj/predmetnoj razini doprinosi se pobolj-šanju ishoda učenja cijelog studijskog programa.
Defin
icija
i ka
rakt
eristi
ke is
hoda
uče
nja
pIsanje KrITerIja za proCjenu znanja(KrITerIjI ImpLICIranI IshoDIma učenja
piSanje iShODa učenja
sTanDarDI KVaLIFIKaCIje
razVIjaTI sTraTegIju poDučaVanja Koja omoguĆaVa učenIKu/sTuDenTu posTIzanje IshoDa
učenja/KrITerIja za proCjenu znanja
CILj programa
oDgoVarajuĆe razIne DesKrIpTora KoBIh
IshoDe učenja na razInI sTuDIjsKog programa usKLaDITI sa generIčKIm DesKrIpTorIma
KVaLIFIKaCIjsKIh razIna
razVIjaTI sTuDIjsKI program, IshoDe učenja na razInI moDuLa, KoLegIja, preDmeTa, Te KonTInuIrano
usugLašaVaTI s programsKIm IshoDIma učenja
razVoj meToDe za proCjenu znanja u sVrhuTesTIranja DosTIgnuĆa
KrITerIja za proCjenu znanja
7pIsanje IshoDa učenja
Ishodi učenja se povezuju s jednim od tri područja opisana od strane Blooma (1956.):
1. kognitivno (intelektualna sposobnost ili znanje ili mišljenje)
2. afektivno (osjećaji ili odnos ili stav)
3. psihomotoričko (tjelesne vještine ili ono što osoba može činiti)
Oni su napisani u budućem vremenu jasnim jezikom, te su povezani s eksplicitnim postignućima i uvijek sa-drže glagol jasno naglašavajući prirodu i/ili razinu učenja za određena postignuća izbjegavajući nejasnoće ili presloženosti. Ishodi učenja su uvijek SMART: specifični, mjerljivi, ostvarivi, realni i vremenski ograničeni.
Rauhvagers (2011.) i Kennedy, Hyland i Ryan (2012.) su opisali kriterije za definiranje mjerljivih i ostvarivih ishoda učenja:
preporuKe za oBLIKoVanje IshoDa učenja (BLoomoVa TaKsonomIja oBrazoVnIh CILjeVa)
Ishodi učenja su generirani prema Bloom-ovim područjima učenja (Adam, 2006.). To znači kako svaki ishod učenja potiče od jedne ili više razina ovih područja: pamćenje/znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sin-teza, vrjednovanje/stvaranje; imitacija, manipulacija, točnost, artikulacija, naturalizacija; primanje, odgova-ranje, vrjednovanje, organiziranje s konceptualizacijom i okarakterizirati po vrijednosti ili koncept vrijednosti (Ferris i Aziz, 2005.).
IshoDI učenja na razInI moDuLa/preDmeTa/KoLegIja Modul ishoda učenja (engl. Module of Learning Outcomes) označava jedan ili više
jediničnih skupova ishoda učenja s unaprijed određenim i usklađenim obujmom ishoda učenja. Nakon uspješ-no okončanog modula očekuje se od studenta da je sposoban pokazati svoje znanje, razumijevanje, vještine i/ili kompetencije iz proučavane oblasti/modula.
Predmet/kolegij studijskog programa (engl. Course of the Study Programme) koji označava cjeloviti skup po-vezanih ishoda učenja kao dio jednog ili više studijskih programa usredotočuje se na učenje, a ne na preda-vanje i ne precizira što nastavnik može predavati već što studentu treba kako bi postigao ishode učenja iz te oblasti.
Potrebno je da ishodi budi definirani i što student mora biti u stanju učiniti kako bi prošao određeni modul. Važno je imati na umu prigodom izrade ishoda učenja da svi ishodi budu ocjenjivi. Drugim riječima, da je za postignuto znanje studenta moguća procjena postignutih ishoda učenja.
Isto tako, prigodom pisanja ishoda učenja za pojedine module, važno je razmotriti kako se modul uklapa u ukupni kurikulum.
Kurikulum (engl. Curriculum) označava niz planiranih postupaka s ciljem stjecanja kompetencija pojedinca, a u što su uključeni: ciljevi; ishodi učenja; sadržaj i metode rada; oblici učenja, vrjednovanje ishoda učenja, te sustav osiguravanja kvalitete.
Međutim, ishodi učenja koji su izraženi u modulima, trebaju jasno doprinositi u širem smislu ishodima učenja za cijeli program. Za ishode učenja pojedinih modula, naravno može se očekivati da budu dio ishoda i na programskoj razini.
Definicija i karakteristike ishoda učenja
8
1. Ishod učenja počinje s aktivnim glagolom, nakon čega slijedi objekt praćen rečenicom koja daje kontekst:
2. Koristi se samo jedan glagol po ishodu učenja3. Ishodi učenja su definirani na način da su provjerljivi, odnosno da osiguravaju način na koji će
student pokazati što on ili ona znaju, razumiju ili mogu uraditi.4. Nema kompliciranih rečenica, i može se koristiti još jedna rečenice za obrazlaganje. 5. Ishodi učenja se mogu procijeniti.6. Ishodi učenja se mogu realno postići tijekom određenog vremena i u okviru raspoloživih resursa. 7. Ishodi učenja kolegija su povezani s cjelokupnim ishodima programa.8. Ishodi učenja su specifični, vidljivi, mjerljivi i ne parafraziraju ciljeve programa9. Ishodi učenja karakteriziraju studentove ishode učenje prije nego nastavnikove zadatke ili namjere10. Ishodi učenja su oblikovani na način da ne dupliraju sadržaj kolegija11. Ishod učenja proizlazi iz cilja12. Svaki cilj je povezan s najmanje jednim ishodom učenja13. Ishodi učenja trebaju biti smisleni za studenta.14. Broj ishoda učenja ovisi o obujmu sadržaja i vremena potrebnog za podučavanje, te je prijedlog
da se raspon ishoda učenja kreće od 4-8 ishoda učenja na razini predmeta ili na razini studij-skog programa.
Na kraju faze učenja (studijskog programa, kolegija učenja/modula/predmeta), student može (demonstracijom)…
+kako, na koji način?
(pod mentorstvom, samostalno, u skupini….),
+ glagol (što?) pokazuje razumijevanje, daje primjere; analizira, uspoređuje, opisuje, stvara, dizajnira, organizira…
+obrazloženje (ukoliko je potrebno)
KognITIVnI IshoDI
Prigodom pisanja ishoda koji se odnose na znanje, postoji niz korisnih glagola koji se mogu koristiti za mapi-ranje ishoda učenja na odgovarajućoj razini Bloomove taksonomije.
Tabela 1. Razine postignuća na kognitivnom području podučavanja – REVIDIRANA VERZIJA (prema Anderson i Kratwohl, 2001.)
KognITIVno poDručje
Ciljevi za pojedinu razinu opisani kao ciljevi (ishodi) učenja
glagoli kojima se opisuje očekivana izvedba! student će moći…
I. razina
DosjeTITI se (znanje)
mogućnost reprodukcije naučenog u izvornom obliku
definirati, nabrojati, opisati, poredati, ponoviti, imenovati, ispričati, zapamtiti, izvijestiti…
Defin
icija
i ka
rakt
eristi
ke is
hoda
uče
nja
9Poželjna društvena razina – razina primjene (U zagradi su stariji nazivi za pojedinu razinu prema Bloomu)
II. razina
shVaTITI (razumIjeVanje)
uočavanje i povezivanje glavnih ideja, opisivanje tijeka događaja ili procesa
klasificirati, prepoznati, izdvojiti, sažeti, preoblikovati, izraziti, objasniti, identificirati, izraziti, raspravljati
III. razina
prImIjenITI (prImjena)
rješavanje problema u novoj situaciji primjenom stečenog znanja i pravila na nov način
primijeniti, izabrati, pokazati, upotrijebiti, izvesti, riješiti, isplanirati, prikazati, protumačiti, ilustrirati, vježbati, izložiti, prevesti
IV. razina
anaLIzIraTI (anaLIza)
raščlanjivanje informacija kako bi se utvrdili uzroci i posljedice, izveli dokazi i zaključci i podržale generalizacije
analizirati, procijeniti, usporediti, razlikovati, komentirati, zaključiti, proračunati, provjeriti, preispitati, usporediti, raspravljati, riješiti, razlikovati
V. razina
prosuĐIVaTI (proCjena, VrjeDnoVanje)
mogućnost vrjednovanja i kritičkog odnosa prema činjenicama, mogućnost procjene valjanosti ideja i/ili uratka
procijeniti, zastupati mišljenje, izabrati opciju, poduprijeti, vrjednovati, obraniti stav, prosuditi, rangirati, predvidjeti, odrediti prioritet
VI. razina
sTVaraTI (sInTeza)
mogućnost stvaranja novih ideja, rješenja, sintetiziranje bitnoga, uočavanje novih obrazaca
preurediti, skupiti, stvoriti, predložiti, planirati, organizirati, razviti, oblikovati, predložiti, sačiniti, sastaviti, klasificirati, povezati
psIhomoTorIčKI IshoDI U okviru pishomotoričkog područja, Bloom predlaže kako bi ovi ishodi trebali biti napisani u pojmovima kompetencija:
1. Imitacija (promatra vještinu i pokušava ju reproducirati)2. Manipulacija (izvodi vještinu prema uputama)3. Preciznost (reproducira vještinu točno i proporcionalno)4. Artikulacija (kombinira jednu ili više vještina u slijedu skladno i dosljedno)5. Naturalizam (završava uspješno zadatke kompetentno i automatski).
Definicija i karakteristike ishoda učenja
10
Ciljevi za pojedinu razinu opisani kao ciljevi (ishodi) učenja
glagoli kojima se opisuje očekivana izvedba! student će moći…
I. razina
perCepCIja / moĆ zapaŽanja
student rabi osjetila koja ga vode u motoričkim aktivnostima
izabrati, prepoznati, izdvojiti, povezati, čuti, slušati, primijeniti, vidjeti, osjetiti, gledati, pratiti
II. razina
spremnosT
student je mentalno, emotivno i tjelesno spreman za aktivnost
početi, objasniti, pokrenuti, nastaviti, reagirati, odgovoriti
III. razina
VoĐenI razgoVor
student oponaša i razvija vještine (vježba), često diskretnim koracima
oponašati, kopirati, izvršiti uz nadzor, vježbati, pokušati , ponoviti, prirediti, rastaviti, sastaviti
IV.razina
auTomaTIzIranI oDgoVor
student s povećanom učinkovitošću, sigurnošću i okretnošću izvršava radnje
izvesti, konstruirati, podići, provesti, voditi, izvršiti, ubrzati, proizvesti
V. razina
sLoŽena operaCIja-auTomaTIzaCIja
student automatizirano izvršava radnje
popraviti, izgraditi, upravljati, demonstrirati, kontrolirati, upravljati, voditi, ovladati
VI. razina
prILagoDBa
student prilagođava vještine problemskoj situaciji
prilagoditi, uskladiti, preokrenuti, revidirati, promijeniti
VII. razina
organIzaCIja/sTVaranje
student stvara nove obrasce za posebne situacije ili slučajeve
izgraditi, konstruirati, urediti, sastaviti, izumiti, kombinirati, inovirati
Tabela 2. Razine postignuća na psihomotoričkom području podučavanja – revidirana verzija
Prihvatljiva društvena razina – razina za samostalno-precizno izvođenje operacije ili manipulacije (sporo)
Defin
icija
i ka
rakt
eristi
ke is
hoda
uče
nja
11
Prihvatljiva razina – razina usvajanja vrijednosti.
aFeKTIVnI IshoDI
U okviru afektivnog područja također razlikujemo pet razina:
1. Prijam (svjestan je vanjskih poticaja npr. slušanje)2. Odgovor (u skladu s očekivanjima u odgovoru na poticaje)3. Vrjednovanje (pokazuje ponašanje u skladu s jednim uvjerenjem, bez prisile)4. Organiziranje (pokazuje predanost sklopu vrijednosti ponašanjem)5. Karakteriziranje (ponaša se dosljedno sustavu vrijednosti).
Tabela 3. Razine postignuća na afektivnom području podučavanja
Ciljevi za pojedini nivo opisani kao ciljevi (ishodi) učenja
glagoli kojima se opisuje očekivana izvedba (student će moći…)
I.razina prIhVaĆanje
pažljivo praćenje nastave, uviđanje važnosti učenja, osjetljivost za društvene probleme, prihvaćanje različitosti i tolerancija
pitati, izabrati, opisati, slijediti, dati, prepoznati, imenovati, pokazati, upotrijebiti, odabrati, identificirati, ukazati, izabrati, odgovoriti, koristiti
II. razinareagIranje
izvršavanje obveza, poštivanje školskih pravila, sudjelovanje u razrednoj raspravi, dragovoljno javljanje za zadatke, pomaganje drugima, zanimanje za predmete
odgovoriti, pomoći, složiti se, pozdraviti, raspraviti, pročitati, izvijestiti, reći, napisati, izvesti, označiti, izvoditi, prakticirati, predstaviti, čitati, izdvojiti
III. razina KrITIčKo VrjeDnoVanje
podržavanje demokratskih procesa, sklonost dobroj literaturi, prihvaćanje znanstvenih načela u svakodnevnom životu, uvažavanje potrebe za društvenim napretkom
dovršiti, opisati, razlikovati, objasniti, oblikovati, započeti, potaknuti, pridružiti se, opravdati, pročitati, izvijestiti, proučiti, raditi, uključiti, prosuditi, predložiti, izraditi
IV. razina organIzIranje
uvažavanje ravnoteže između slobode i odgovornosti, prepoznavanje potrebe za sustavnim rješavanjem problema, preuzimanje odgovornosti, prihvaćanje vlastitih jakih i slabih strana
objediniti, sakupiti, urediti, prirediti, obraniti, objasniti, zastupati, prilagoditi, organizirati, sintetizirati, usporediti, integrirati, slijediti, prihvatiti, mijenjati, dopuniti, generalizirati, integrirati, modificirati, staviti u odnos
V. razinaVrIjeDnosno prosuĐIVanje
izražavanje samopoštovanja i poštovanja prema drugima, spremnost za suradnju, mogućnost utvrđivanja objektivnih kriterija procjene, marljivost i samodisciplina, pozitivna slika o sebi
djelovati, razlikovati, poštovati, utjecati, pokazivati, izvesti, predložiti, procijeniti, riješiti, uporabiti, potvrditi, provjeriti, prikazati, utjecati, slušati, modificirati, ispitati, koristiti, vrjednovati
Definicija i karakteristike ishoda učenja
12
značajKe IshoDa učenja
Ustanove visokoga obrazovanja trebaju povremeno razviti mehanizme za razvoj, analizu i procjenu svojih obrazovnih programa kako bi odredili kvalitetu, relevantnost i učinkovitost programa. Programi moraju biti razvijeni na način da osiguraju ciljeve i ishode učenja, instrukcijske materijale i aktivnosti, te same metode procjene i procedure. Sve je to povezano sa stalnom organizacijskom i sadržajnom reformom visokoga ob-razovanja u samoj namjeri prijelaza ka definiranju ostvarivih i mjerljivih ishoda učenja. Prijelaz na korištenje ishoda učenja je više izražen u sustavima koji su usredotočeni na studente i njihovo iskustvo, pri čemu dobro definirani ishodi učenja obrazlažu postignuća učenja studenata, u odnosu na tip, prirodu i trajanje učenja.
Na taj način ishodi učenja promoviraju promjene u visokom obrazovanju i ishodi učenja postaju jedan od naj-važnijih čimbenika u organizaciji i pružanju ciljeva, programa i sustava procjene.
Jasno definirani i poznati ishodi učenja, za razliku od ciljeva učenja omogućuju stvaranje dijaloga između svih zainteresiranih strana u visokom obrazovanju: studenata, poslodavaca, društva i obrazovnog sustava na međunarodnoj razini.
Cilj podučavanja: Obrazložiti studentima identificiranje, oblikovanje i definiranje predmeta istraživanja.
Ishod učenja/studiranja: Nakon uspješno završenog programa studenti će moći prepoznati, oblikovati i defi-nirati problem istraživanja iz područja …. (korištena tri aktivna glagola → tri ishoda učenja).
Defin
icija
i ka
rakt
eristi
ke is
hoda
uče
nja
13
Legender (2005.) i Miller i suradnici (2013.) ističu kako ishodi učenja navode postignuća koja student mora postići tijekom ili do kraja studijskog programa, odnosno izražavaju trajne promjene koje se moraju ostvariti. Drugim riječima ishodi učenja predstavljaju pojavnosti koje rezultiraju učenjem i koje pokazuju trajne promje-ne. To su ustvari pokazatelji koji pokazuju preobrazbu ili promjene u odnosu na ponašanja povezana s ciljanim učenjem.
Ishodi učenja koji nisu jasno navedeni imaju negativan učinak na kvalitetu uputa, učenje i procjenu. Prégent (1994.) navodi kako jasno definirani ishodi učenja daju niz prednosti kako na razini ustanove, tako i za same studente. Jedna od prvih prednosti povezana s transparentnošću u procesu podučavanja, učenja i procesu procjene, gdje ishodi ili upute dane u programu za studente na jasan, planski i precizan način pomažu da se specificira priroda samih tema koje se podučavaju, ali i priroda očekivanog učenja. Nadalje, prednost se ogle-da u tome što se ustanove moraju odlučiti samo za obrazovni pristup i strategije podučavanja koje mogu po-moći ostvarivanju zadanih ciljeva. I jedna od možda najvažnijih prednosti jeste što ustanova mora uspostaviti izravan odnos između specifičnih ishoda učenja i procjene učenja, tj. kada se specifični ishodi učenja napišu, potrebno je definirati i ispitna pitanja ili kriterije procjene za njihovu provjeru.
Ishodi učenja kao alat za planiranje, podučavanje i procjenu znanja
poVezIVanje IshoDa učenja I oCjenjIVanja
Lončar-Vicković i Dolaček-Alduk (2009.) navode da je konstruktivno povezivanje postignuti stupanj podudar-nosti između definiranih ishoda učenja, planiranih aktivnosti studenata (u odnosu na dodijeljeni broj ECTS bodova), načina podučavanja i načina ocjenjivanja, gdje povezanost ishoda učenja, metoda podučavanja i metoda ocjenjivanja čine proces obrazovanja transparentnim svim njegovim sudionicima.
Drugim riječima, ishodi učenja predstavljaju sadržaj naučenog, a bodovi količinu. Bodovi se dodjeljuju studen-tu kada postigne određene (definirane) ishode učenja.
Kod planiranja nastave i predavanja potrebno je odabrati one metode koje osiguravaju postizanje zadanih ishoda učenja.
Ishodi učenja kao alat za planiranje, podučavanje i procjenu znanja
14
RAZINA postignuća metoda podučavanja
pamćenje činjeničnog znanja predavanja, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, suradničko učenje, rad na tekstu, e-učenje, seminarski radovi
razumijevanje činjeničnog stanja traženje i analiziranje primjera, organizacija skupnih rasprava, usporedba pojmova i teorija, rasprave (traženje argumenata)
primjena izraditi program, izraditi projekt, riješiti problem, prezentirati, prepoznavanje preparata, prikaz slučaja, sastaviti zadatke, napraviti skulpturu, konstruirati prema uputama
analiza rasprave, analiza, prikaz slučaja, eseji, seminarski radovi
vrjednovanje izdvojiti prednosti i nedostatke, napisati prikaz (istraživanja, metode, teorije)
sinteza provjera (istraživanje) pojmova i teorija
Razina postignuća metoda ocjenjivanja
pamćenje eseji, pismeni ispiti, usmeni ispiti
razumijevanje eseji, seminarski radovi, pismeni ispiti, usmeni ispiti
primjena zadatci izvedbe, izlaganja i prezentacije, pismena izvješća, eseji
analiza rasprave, eseji, seminarski radovi
vrjednovanje rasprave, eseji, seminarski radovi
sinteza zadatci izvedbe, eseji, seminarski radovi, diplomski rad
Tabela 4. Povezivanje razina postignuća i metoda podučavanja
Tabela 5. Povezivanje razina postignuća i metoda ocjenjivanja
Procjena znanja ima svrhu utvrditi i pokazati je li planirana razina ishoda učenja ostvarena ili na kojoj se ra-zini nalaze usvojena znanja, vještine i kompetencije studenta. Rezultati procjene znanja mogu se koristiti u svrhu razvoja studentovog znanja ili u svrhu procjene, gdje je ocjenjivanje vrjednovanje svih važnih činjenica o postignućima studenta tijekom trajanja nastave i izražava se ocjenom koja mora biti u skladu s ishodima učenja. Dobro definiran ishod učenja sadrži u sebi manje ili više eksplicitno definirane metode ocjenjivanja. Sam način oblikovanja ishoda učenja, korištenjem aktivnih glagola, upućuje na metodu provjere postignuća poželjnih ishoda učenja. Različitim ishodima učenja odgovaraju različite metode ocjenjivanja, a kada se pišu ishodi učenja, glagol je obično naznaka tehnike ocjenjivanja. U tablici su prikazane metode ocjenjivanja znanja za svaku razinu postignuća studenata (Lončar-Vicković i Dolaček-Alduk, 2009.).
Isho
di u
čenj
a ka
o al
at za
pla
nira
nje,
pod
učav
anje
i pr
ocje
nu zn
anja
15
Dobra praksa i korištenje ishoda učenja
Primjeri ishoda učenja za studijske programe i module/predmete prikazani su za područja šest različitih znan-stvenih oblasti, dobivenih tijekom provedbe BHQFHE projekta i izrade pilot studijskih programa na šest javnih BiH sveučilišta.
Većina navedenih primjera odnosi se na ishode učenja na razini programa. Primjeri su navedeni samo kao pomoć i smjernice za pisanje ishoda učenja. Kako bi se upotpunio proces uvođenja ishoda učenja u nastavne programe potrebno je voditi računa o svim preporukama koje su iznesene u prethodnim poglavljima.
Korištenje aktivnih glagola za opis kvalifikacijskog profila
prvi ciklus (Bsc) Drugi ciklus (ma) Treći ciklus (phD)
Prirodne znanosti geo InFormaTIKa
Analizirati Prikupljati
Komunicirati Demonstrirati/Pokazivati
Razvijati
Raspravljati
Procjenjivati
Ocjenjivati
Obrazlagati
Pratiti
Proizvesti
Rukovati
Provoditi
Sudjelovati
Predstavljati
Prepoznavati
Bilježiti
Odabirati
Poduzimati
Shvaćati
Koristiti
Raditi
KemIja
Prilagođavati Analizirati Primjenjivati Uređivati Procjenjivati Odabirati
Komunicirati
Obavljati
Stvarati
Definirati
Isporučivati
Opisivati
Razvijati
Razlikovati
Ocjenjivati Obrazlagati
Provoditi
Integrirati
Tumačiti
Voditi
Motivirati
Opažati
Organizirati
Planirati Prepoznavati Selektirati
Rješavati
Podučavati
Testirati
Razumijevati
Koristiti
Pisati
FIzIKa
Promicati
Analizirati
Primjenjivati
Komunicirati
Provoditi
Stvarati
Braniti
Demonstrirati/Pokazivati Dizajnirati
Raspravljati
Uključivati
Istraživati
Izražavati
Poboljšavati
Prosuđivati
Pripremati
Prezentirati
Objavljivati
Odražavati
Koristiti
Raditi
Pisati
Dobra praksa i korištenje ishoda učenja
16
Biomedicina i zdravstvo
sesTrInsTVo
Demonstrirati/Pokazati
Tumačiti
Planirati
Djelovati
Pristupati
Surađivati
Rješavati probleme
Posjedovati
Poticati
Uspostavljati
sesTrInsTVo
Vršiti
Komunicirati
Oblikovati
Ocjenjivati
Integrirati
Kritičko razmišljanje
Identificirati
meDICIna
Kritički pristupati
Kreativnost
Sintetizirati
Analizirati
Prezentirati i raspravljati
Izumiti
Tehničke znanosti proIzVoDno sTrojarsKo
InŽenjersTVo
Identificirati
Oblikovati
Riješiti
Povezati
Demonstrirati/Pokazati
Komunicirati
Pripremiti
proIzVoDno sTrojarsKo
InŽenjersTVo
Razvijati
Povezati
Predložiti
Organizirati
Analizirati
Preporučiti
Planirati
Odabrati
proIzVoDno sTrojarsKo
InŽenjersTVo
Sintetizirati
Ocjenjivati
Razvijati
Integrirati
Predložiti
Sačiniti
Dobr
a pr
aksa
i ko
rište
nje
ishod
a uč
enja
17
Biotehničke znanosti zašTITa oKoLIša
Primjenjivati
Razumijevati
Usvajati
Upotrijebiti
Izračunavati
Koristiti
Ovladati
Razlikovati
Podizati (svijest)
Stjecati (znanja)
Identificirati
Definirati
Pokazati
Analizirati
Ocijeniti
Prepoznati
Upoznavati
Odrediti
Tumačiti (izvoditi, prezentirati, prijenos
znanja)
zašTITa oKoLIša
Primijeniti
Detektirati
Oblikovati
Uvoditi
Upravljati
Preporučati
prehramBena TehnoLogIja
Pokazati
Istraživati
Sagledavati
Unaprijediti
Razvijati
Komunicirati (timski i rad u skupinama)
Organizirati
Društvene znanosti speCIjaLna eDuKaCIja I rehaBILITaCIja
Demonstrirati/Pokazivati
Razumijevati
Integrirati
Primijeniti
Riješiti
Odlučiti
Moći primijeniti
Koristiti
praVo
Demonstrirati/
Pokazivati
Moći primijeniti
Imati sposobnost
Steći
Obrazložiti
Kritički analizirati
Izraziti
Prepoznati
Ocjenjivati
eKonomIja
Ocjenjivati
Demonstrirati
Dati znanstveni doprinos
Kritički analizirati
Sintetizirati
Samostalno planirati
Izvesti
Dobra praksa i korištenje ishoda učenja
18
Humanističke znanosti
engleski jezik i književnost
Ovladati
Razviti
Usvojiti
Primijeniti
Analizirati
Integrirati
Usavršiti
Osposobiti
Unaprijediti
Konsolidirati
Izgraditi
Demonstrirati
Identificirati
Kategorizirati
Upotrijebiti
Izvesti
Usporediti
Planirati
Organizirati
Prilagoditi
Sintetizirati
engleski jezik i književnost
Kritički analizirati
Kreativno rješavati
Samostalno istraživati
Planirati
Samostalno voditi
Klasificirati
Raspravljati
Zastupati mišljenje
Preispitati
Usporediti
Raspravljati
Riješiti
Oblikovati
Ovladati
Voditi
Kombinirati
Inovirati
Vrjednovati
Modificirati
engleski jezik i književnost
Procijeniti
Istraživati
Inovirati
Vrjednovati
Načiniti
samostalno Istraživati
Kritički promišljati
Selektirati
Sintetizirati
Prilagoditi
Usavršavati
Dobr
a pr
aksa
i ko
rište
nje
ishod
a uč
enja
19
LITeraTura 1. Adam, S. (2004). Using Learning Outcomes. A consideration of the nature, role, application and impliA-
dam, S. (2004) .Using Learning Outcomes. A consideration of the nature, role, application and implica-tions for European education of employing learning outcomes at the local, national and international levels., Paper prepared for the United Kingdom Bologna Seminar, 1-2 July 2004, Heriot-Watt University, Edinburgh. Scotland.
1. Adam, S. (2006). An introduction to learning outcomes, in EUA Bologna Handbook, Froment E., Kohler J, Purser L, Wilson L (Eds), article B.2.3-1. Berlin, Raabe.
2. Allan, J. (1996), .Learning Outcomes in Higher Education., Studies in Higher Education, Vol. 21, No.1
3. Andrich, D. (2002). .A Framework Relating Outcomes Based Education and the Taxonomy of Educational Objectives., Studies in Educational Evaluation, Vol. 28, p.35-59
4. Biggs, J. (2003). Teaching for Quality Learning at University. Buckingham: Open University Press.
5. Deborah Nusche (2008) Assessment of Learning Outcomes in Higher Education A COMPARATIVE REVIEW OF SELECTED PRACTICES. OECD Education Working Paper No. 15
6. European Qualifications Framework Series: Note 4 (2011). Using Learning Outcomes. Luxembourg: Pu-blications Office of the European Union, http://ec.europa.eu/education/lifelong-learning-policy/doc/eqf/note4_en.pdf
7. Ferris, T. & Aziz, S. (2005). A psychomotor skills extension to Bloom’s Taxonomy of Education Objectives for engineering education. Exploring Innovation in Education and Research, March 2005.
8. Kennedy, D., Hyland, Á., Ryan, N. (2012): Writing and Using Learning Outcomes: a Practical Guide. In: Implementing Bologna in Your Institution.http://sss.dcu.ie/afi/docs/bologna/writing_and_using_lear-ning_outcomes.pdf.
9. Otter, S. (1992), .Learning Outcomes in Higher Education., A Development Project Report, Unit for the Development of Adult Continuing Education (UDACE
10. Rauhvargers, A. (2011). Eiropas kvalifikaciju ietvarstrukturas 5.-8.limenis: augstakas izglitibas atbilstiba Bolonas procesa kriterijiem. http://www.nki- latvija.lv/content/files/Rauhvargers-27.04.2011.pdf.
11. Reeves, T.C., Herrington, J. & Oliver, R. (2004). A development research agenda for online collaborative learning. Educational Technology Research & Development, 52(4), 53-65.
12. Spady, W. G. (1988), .Organizing for Results: The Basis of Authentic Restructuring and Reform.,Educational Leadership, Vol. 46, No.2
13. Van den Akker, J., Bannan, B., Kelly, A.E., Nieveen, N., Plomp, T., (2010). An introduction to Educational Design Research. Enschede: Axis Media Ontwerpers also available on www.slo.nl
14. Muhić,H., Dizdarevic, A., Dzelalija, M. (2014) LINKING LEARNING OUTCOMES ON PROGRAMME, MODU-LE AND COURSES LEVEL IN BASELINE OF THE B&H QUALIFICATIOINS FRAMEWORK; Proceedings of the International Professional Conference ME4CataLOgue. ISBN 978-953-6048-76-2
15. Official Journal of the European Union 2008/C 111/01 , “The European Qualifications Framework for Lifelong Learning (EQF)” 2008.
16. “Baseline of the Qualifications Framework in Bosnia and Herzegovina“ Council of Ministers of Bosnia and Herzegovina, Official Gazette of Bosnia and Herzegovina no. 15/31 (April. 2011).
Literatura