-
3
Sadraj PREDGOVOR
..................................................................................................
7
PRAVA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG OSIGURANJA
....................... 9
STAROSNA PENZIJA
....................................................................................
9
1) PENZIJSKI STA, STA OSIGURANJA I POSEBAN STA
........................................ 9 2) USLOVI ZA STICANJE
PRAVA NA STAROSNU PENZIJU
.......................................... 10 3) USLOVI ZA STICANJE
PRAVA NA STAROSNU PENZIJU U PRELAZNOM PERIODU ...... 10 4)
ODREIVANJE VISINE STAROSNE PENZIJE
.......................................................... 13 5)
POKRETANJE POSTUPKA ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA STAROSNU PENZIJU
......... 15 6) DOKUMENTACIJA POTREBNA ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA
STAROSNU PENZIJU . 15
PRIJEVREMENA STAROSNA PENZIJA
................................................... 15
1) USLOVI ZA STICANJE PRAVA NA PRIJEVREMENU STAROSNU PENZIJU
.................. 15 2) ODREIVANJE VISINE PRIJEVREMENE STAROSNE
PENZIJE ................................... 16 3) ODREIVANJE VISINE
PRIJEVREMENE STAROSNE PENZIJE OSIGURANIKU MUKARCU U PRELAZNOM
PERIODU OD 2011. DO 2024. GODINE ............................ 16 4)
ODREIVANJE VISINE PRIJEVREMENE STAROSNE PENZIJE OSIGURANIKU ENI U
PRELAZNOM PERIODU OD 2022. DO 2040. GODINE
................................................. 17 5) POKRETANJE
POSTUPKA ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA PRIJEVREMENU STAROSNU PENZIJU
...............................................................................................................
18 6) DOKUMENTACIJA POTREBNA ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA PRIJEVREMENU
STAROSNU PENZIJU
..............................................................................................
18
INVALIDSKA PENZIJA
..............................................................................
18
1) INVALIDNOST - POTPUNI I DJELIMINI GUBITAK RADNE SPOSOBNOSTI
................ 18 2) PUNA I DJELIMINA INVALIDSKA PENZIJA
......................................................... 19 3)
USLOVI ZA STICANJE PRAVA NA INVALIDSKU PENZIJU
....................................... 19
a) Uslov za sticanje prava na invalidsku penziju ako je
invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom boleu
......................... 19 b) Uslovi za sticanje prava na
invalidsku penziju ako je invalidnost prouzrokovana povredom van
rada ili boleu ................................................ 20
c) Uslovi za sticanje prava na invalidsku penziju lica mlaih od 30
godina kod kojih je invalidnost prouzrokovana boleu ili povredom
van rada .................. 24
4) ODREIVANJE VISINE INVALIDSKE PENZIJE
.................................................... 25 a)
Odreivanje visine pune invalidske penzije
................................................. 25 b) Odreivanje
visine djelimine invalidske penzije
......................................... 26
5) KONTROLNI PREGLED
......................................................................................
26 6) POKRETANJE POSTUPKA ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA INVALIDSKU
PENZIJU ...... 27 7) DOKUMENTACIJA POTREBNA ZA OSTVARIVANJE PRAVA
NA INVALIDSKU PENZIJU
...........................................................................................................................
27
-
4
PORODINA PENZIJA
...............................................................................
27 1) LANOVI PORODICE KOJI MOGU OSTVARITI PRAVO NA PORODINU PENZIJU
....... 27 2) USLOVI ZA STICANJE PRAVA NA PORODINU PENZIJU
........................................ 28 3) USLOVI KOJI SE
ODNOSE NA UMRLOG OSIGURANIKA, ODNOSNO KORISNIKA PRAVA (OPTI USLOVI)
....................................................................................................
28 4) USLOVI KOJI SE ODNOSE NA LANOVE PORODICE (POSEBNI USLOVI)
.................. 29
a) Uslovi pod kojim udovica stie pravo na porodinu penziju
......................... 29 b) Uslovi pod kojim udovica stie pravo
na porodinu penziju u prelaznom periodu
..........................................................................................................
29 c) Uslovi pod kojim udovac stie pravo na porodinu penziju
.......................... 30 d) Uslovi pod kojim udovac stie pravo
na porodinu penziju u prelaznom periodu
..........................................................................................................
31 e) Uslovi pod kojim dijete stie pravo na porodinu penziju
............................. 32 f) Odreivanje visine porodine
penzije ..........................................................
33
5) POKRETANJE POSTUPKA ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA PORODINU PENZIJU
....... 34 6) DOKUMENTACIJA POTREBNA ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA
PORODINU PENZIJU
..............................................................................................................
34
NAJNIA PENZIJA
......................................................................................
34
NAJVIA PENZIJA
......................................................................................
35
PONOVNO ZAPOSLENJE ILI OBAVLJANJE SAMOSTALNE DJELATNOSTI
KORISNIKA PENZIJE
...................................................... 36
NOVANA NAKNADA ZA TJELESNO OTEENJE
............................... 36 1) TJELESNO OTEENJE
......................................................................................
36 2) USLOVI ZA STICANJE PRAVA NA NOVANU NAKNADU ZA TJELESNO
OTEENJE .. 37 3) ODREIVANJE VISINE NOVANE NAKNADE ZA TJELESNO
OTEENJE ................. 37 4) POKRETANJE POSTUPKA ZA OSTVARIVANJE
PRAVA NA NOVANU NAKNADU ZA TJELESNO OTEENJE
...........................................................................................
38 5) DOKUMENTACIJA POTREBNA ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA NOVANU
NAKNADU ZA TJELESNO OTEENJE
......................................................................................
38
PRAVO NA NAKNADU POGREBNIH TROKOVA
.................................. 38
USKLAIVANJE VRIJEDNOSTI PENZIJE ZA JEDAN LINI BOD, PENZIJA I
NOVANE NAKNADE ZA TJELESNO OTEENJE ............ 39 PRAVO ODREENIH
KATEGORIJA OSIGURANIKA NA PENZIJU POD POSEBNIM USLOVIMA
..............................................................................
39
OSTVARIVANJE PRAVA PRIMJENOM MEUNARODNIH UGOVORA O SOCIJALNOM
OSIGURANJU
................................................................
41
-
5
1) MEUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU KOJE PRIMJENJUJE
CRNA GORA
.......................................................................................................
41 2) OSNOVNA NAELA NA KOJIMA SE TEMELJE MEUNARODNI UGOVORI O
SOCIJALNOM OSIGURANJU KOJE PRIMJENJUJE CRNA GORA
................................ 42 3) OBLASTI SOCIJALNOG
OSIGURANJA KOJE SE UREUJU MEUNARODNIM UGOVORIMA O SOCIJALNOM
OSIGURANJU KOJE PRIMJENJUJE CRNA GORA ......... 43 4)
ADMINISTRATIVNO PRAVNA POMO
.............................................................. 43
5) PODNOENJE ZAHTJEVA
.................................................................................
44
NADLENOST ZA RJEAVANJE O PRAVIMA IZ PENZIJSKOG I INVALIDSKOG
OSIGURANJA
...................................................................
45
PRAVNA REGULATIVA KOJA SE PRIMJENJUJE U OBLASTI PENZIJSKOG I
INVALIDSKOG OSIGURANJA .......................................
47
-
6
-
7
Predgovor
Donoenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i
invalidskom osiguranju (Slubeni list CG, br. 78/10), koji je stupio
na snagu 6. januara 2011. godine, nastavljena je reforma sistema
penzijskog i invalidskog osiguranja u Crnoj Gori zapoeta 2004.
godine. Znaajne su novine koje se uvode u penzijski sistem Crne
Gore od kojih su najvanije: postepeno izjednaavanje ena i mukaraca
u pogledu uslova za sticanje prava na starosnu penziju; postupno
podizanje starosne granice za sticanje prava na starosnu penziju na
67 godina do 2025. godine (za mukarce), odnosno do 2041. godine (za
ene); omoguavanje penzionisanja sa 40 godina staa osiguranja bez
obzira na navrene godine ivota; uvoenje instituta prijevremene
starosne penzije; postepeno podizanje starosne granice za sticanje
prava na porodinu penziju na 52 godine za udovca i udovicu;
promjena naina usklaivanja penzija; raunanje posebnog staa enama po
osnovu roenja djece est mjeseci po djetetu; vee vrjednovanje staa
osiguranja iznad 40 godina i druga rjeenja. Pojedina zakonska
rjeenja primjenjuju se odmah nakon stupanja na snagu zakona, dok
rjeenja koja se tiu podizanja starosne granice za sticanje prava na
starosnu i porodinu penziju poinju da se postupno primjenjuju od
2014. godine.
U cilju informisanosti svojih osiguranika i korisnika prava,
Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore, kao
organizacija koja, u skladu sa zakonom, vri javna ovlaenja prilikom
rjeavanja o pravima iz penzijskog i invalidskog osiguranja i
sprovodi ovo osiguranje, pripremio je brouru o uslovima i nainu
ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, u skladu
sa novim zakonskim rjeenjima. Zbog postojanja prelaznog perioda i
postupne primjene pojedinih zakonskih rjeenja, uslovi za sticanje,
kao i nain odreivanja visine prava se u prelaznom periodu mijenjaju
svake kalendarske godine. Radi preglednosti uslova za ostvarivanje
prava i pojednostavljenja primjene Zakona, u brouri su date tabele
sa uslovima penzionisanja koji vae u pojedinim kalendarskim
godinama, kako bi osiguranici koji planiraju penzionisanje u
narednim godinama, na jednostavan nain, sagledali kada ispunjavaju
uslove za penziju i na koji nain e im se odrediti njena
-
8
visina. Takoe je objanjeno gdje se podnosi zahtjev za
ostvarivanje prava, koja dokumentacija se podnosi uz zahtjev, date
su adrese i kontakt telefoni organizacionih jedinica Fonda
penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore i popis kompletne
pravne regulative iz ove oblasti, sve u cilju brzog i efikasnog
ostvarivanja prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i
dobijanja potrebnih informacija.
U reformskim procesima koji se odvijaju u penzijskom sistemu i
Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore, svakako je
veoma znaajno miljenje osiguranika i korisnika prava o naem radu,
odnosno o radu organizacionih jedinica Fonda. Zbog toga je, na
kraju broure, dat listi za sugestije osiguranika, odnosno korisnika
prava. Pozivamo ih da popune listi i dostave nam ga, ukoliko imaju
bilo kakva zapaanja, miljenja, pritube ili predloge za unaprjeenja
rada u Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore.
Nadamo se da smo izradom ove broure, koja je besplatna i
dostupna na internet prezentaciji (website) Fonda, ispunili njen
glavni cilj da saeto na jednom mjestu, jednostavno i pregledno
obezbijedimo sve neophodne informacije za ostvarivanje prava iz
penzijskog i invalidskog osiguranja. Duan Perovi
-
9
Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja
Prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su:
za sluaj starosti: - pravo na starosnu penziju i - pravo na
prijevremenu starosnu penziju;
za sluaj invalidnosti pravo na invalidsku penziju; za sluaj
smrti: - pravo na porodinu penziju i - pravo na naknadu pogrebnih
trokova; za sluaj tjelesnog oteenja prouzrokovanog povredom na radu
ili
profesionalnom boleu pravo na novanu naknadu za tjelesno
oteenje.
Starosna penzija
1) Penzijski sta, sta osiguranja i poseban sta
Da bi osiguranik ostvario pravo na starosnu penziju potrebno je
da ispunjava uslove u pogledu navrenih:
- godina ivota i - penzijskog staa, odnosno staa osiguranja.
Radi objanjenja uslova koje osiguranik treba da ispuni da bi
stekao pravo
na starosnu penziju, neophodno je prethodno pojasniti termine
penzijskog staa i staa osiguranja. Penzijski sta je iri pojam od
staa osiguranja. Penzijski sta obuhvata:
- Sta osiguranja pod kojim se podrazumijeva vrijeme provedeno na
radu poslije navrene petnaeste godine ivota, po osnovu koga je
osiguranik bio osiguran na penzijsko i invalidsko osiguranje, za
koje je uplaen doprinos za ovo osiguranje; i
- Poseban sta pod kojim se podrazumijeva vrijeme provedeno van
rada, za koje nije uplaen doprinos za penzijsko i invalidsko
osiguranje, a koje se iz drutveno opravdanih razloga, priznaje u
penzijski sta za
-
10
sticanje i odreivanje visine prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja1.
2) Uslovi za sticanje prava na starosnu penziju
Osiguranik stie pravo na starosnu penziju kada navri: - 67
godina ivota i najmanje 15 godina penzijskog staa (osiguraniku
kome
se sta osiguranja rauna sa uveanim trajanjem, ova starosna
granica se sniava zavisno od stepena uveanja staa2), ili
- 40 godina staa osiguranja, ili - 30 godina staa osiguranja, od
ega najmanje 20 godina efektivno
provedenih na radnim mjestima na kojima se u rudnicima sta
osiguranja rauna sa uveanim trajanjem.
3) Uslovi za sticanje prava na starosnu penziju u prelaznom
periodu
U prelaznom periodu do 31. decembra 2024. (za mukarca), odnosno
do 31. decembra 2040. godine (za enu) propisani su i povoljniji
uslovi za sticanje prava na starosnu penziju koji su navedeni u
tabeli 1:
1 Po vaeem Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju,
osiguraniku eni za djecu koju
je rodila, uraunava se u poseban sta est mjeseci po djetetu.
Osim po sada vaeem Zakonu, poseban sta se raunao i po propisima
koji su bili na snazi
prije poetka primjene ovog zakona (uee u ranijim ratovima,
odnosno revolucionarnom radu i vrijeme vrenja vojnih dunosti
provedeno u oruanim akcijama i zarobljenitvu, kao i vrijeme
provedeno na lijeenju i medicinskoj rehabilitaciji usled bolesti
ili povreda zadobijenih u oruanim akcijama i zarobljenitvu poslije
17. avgusta 1990. godine).
2 Starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju se
sniava prema tabeli a: Tabela a.
Sniavanje starosne granice za sticanje prava na starosnu penziju
po osnovu staa osiguranja sa uveanim trajanjem
Starosna granica se sniava za Zbog rada (efektivno) na
radnom mjestu, odnosno poslu sa stepenom
uveanja
Za period proveden na tom radnom mjestu,
odnosno poslu u trajanju od
jednu godinu 12/14 est godina jednu godinu 12/15 pet godina
jednu godinu 12/16 etiri godine jednu godinu 12/18 tri godine
-
11
Tabela 1. - Uslovi za sticanje prava na starosnu penziju u
prelaznom periodu
Kalend. godina
Uslovi u pogledu godina ivota za sticanje prava na starosnu
penziju Potreban penzijski sta za sticanje prava na starosnu
penziju
Mukarac ena
2011. 64 godine 59 godina 16 godina 2012. 64 godine i est
mjeseci 59 godina i est mjeseci 15 godina i est mjeseci 2013. 65
godina 60 godina 15 godina 2014. 65 godina i dva mjeseca 60 godina
i tri mjeseca 15 godina 2015. 65 godina i etiri mjeseca 60 godina i
est mjeseci 15 godina 2016. 65 godina i est mjeseci 60 godina i
devet mjeseci 15 godina 2017. 65 godina i osam mjeseci 61 godinu 15
godina 2018. 65 godina i deset mjeseci 61 godinu i tri mjeseca 15
godina 2019. 66 godina 61 godinu i est mjeseci 15 godina 2020. 66
godina i dva mjeseca 61 godinu i devet mjeseci 15 godina 2021. 66
godina i etiri mjeseca 62 godine 15 godina 2022. 66 godina i est
mjeseci 62 godine i tri mjeseca 15 godina 2023. 66 godina i osam
mjeseci 62 godine i est mjeseci 15 godina 2024. 66 godina i deset
mjeseci 62 godine i devet mjeseci 15 godina 2025. 63 godine 15
godina 2026. 63 godine i tri mjeseca 15 godina 2027. 63 godine i
est mjeseci 15 godina 2028. 63 godine i devet mjeseci 15 godina
2029. 64 godine 15 godina 2030. 64 godine i tri mjeseca 15 godina
2031. 64 godine i est mjeseci 15 godina 2032. 64 godine i devet
mjeseci 15 godina 2033. 65 godina 15 godina 2034. 65 godina i tri
meseca 15 godina 2035. 65 godina i est mjeseci 15 godina 2036. 65
godina i devet mjeseci 15 godina 2037. 66 godina 15 godina 2038. 66
godina i tri mjeseca 15 godina 2039. 66 godina i est mjeseci 15
godina 2040. 66 godina i devet mjeseci 15 godina
Osiguraniku kome se sta osiguranja rauna sa uveanim trajanjem,
starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju iz tabele 1
sniava se zavisno od stepena uveanja staa3.
U 2011. i 2012. godini pravo na starosnu penziju osiguranik stie
i kad navri 15 godina penzijskog staa i 65 godina ivota (mukarac),
odnosno 60 godina ivota (ena). Osiguraniku kome se sta osiguranja
rauna sa uveanim trajanjem, ova starosna granica sniava se zavisno
od stepena uveanja staa4.
3 Sniavanje starosne granice za sticanje prava na starosnu
penziju vri se prema tabeli a. 4 Sniavanje starosne granice za
sticanje prava na starosnu penziju vri se prema tabeli a.
-
12
Prema propisima koji su se primjenjivali do 5. januara 2011.
godine osiguranik ena mogla je da ostvari pravo na starosnu penziju
i kad navri 35 godina staa osiguranja uz navrene odreene godine
ivota5. Kako od 6. januara 2011. godine ena stie pravo na starosnu
penziju sa navrenih 40 godina staa osiguranja, bez obzira na
navrene godine ivota, propisan je prelazni period u kom ona moe da
ostvari pravo na starosnu penziju ako ispunjava uslove iz tabele 2:
Tabela 2. - Uslovi za sticanje prava na starosnu penziju za enu, u
prelaznom
periodu Kalendarska godina Uslov u pogledu minimalnih
godina ivota za enuPotreban
sta osiguranja 2011. 54 godine 35 godina 2012. 54 godine i est
mjeseci 35 godina 2013. 55 godina 35 godina 2014. 55 godina i tri
mjeseca 35 godina i tri mjeseca 2015. 55 godina i est mjeseci 35
godina i est mjeseci 2016. 55 godina i devet mjeseci 35 godina i
devet mjeseci 2017. 56 godina 36 godina 2018. 56 godina i tri
mjeseca 36 godina i tri mjeseca 2019. 56 godina i est mjeseci 36
godina i est mjeseci 2020. 56 godina i devet mjeseci 36 godina i
devet mjeseci 2021. 57 godina 37 godina 2022. 57 godina i tri
mjeseca 37 godina i tri mjeseca 2023. 57 godina i est mjeseci 37
godina i est mjeseci 2024. 57 godina i devet mjeseci 37 godina i
devet mjeseci 2025. 58 godina ivota 38 godina 2026. 58 godina i tri
mjeseca 38 godina i tri mjeseca 2027. 58 godina i est mjeseci 38
godina i est mjeseci 2028. 58 godina i devet mjeseci 38 godina i
devet mjeseci 2029. 59 godina 39 godina 2030. 59 godina i tri
mjeseca 39 godina i tri mjeseca 2031. 59 godina i est mjeseci 39
godina i est mjeseci 2032. 59 godina i devet mjeseci 39 godina i
devet mjeseci
5 U 2010. godini bilo je potrebno da ena koja je navrila 35
godina staa osiguranja ima
navrene 53 godine i est mjeseci ivota.
-
13
4) Odreivanje visine starosne penzije
Starosna penzija (P) izraunava se tako to se lini bodovi
osiguranika (LB) pomnoe sa vrijednou penzije za jedan lini bod na
dan ostvarivanja prava (VPLB), to se izraava formulom:
P = LB x VPLB Lini bodovi (LB) utvruju se mnoenjem linog
koeficijenta osiguranika
(LK) i njegovog penzijskog staa (PS), to se izraava
formulom:
LB = LK x PS Lini koeficijent osiguranika utvruje se tako to se
zbir godinjih linih
koeficijenata podijeli sa razdobljem za koje su obraunati.
Godinji lini koeficijent predstavlja odnos izmeu osiguranikove
zarade,
odnosno osnovice osiguranja u odreenoj kalendarskoj godini prema
prosjenoj godinjoj zaradi u Crnoj Gori za tu kalendarsku godinu. On
se utvruje na osnovu zarada, odnosno osnovica osiguranja ostvarenih
poev od 1. januara 1970. godine, tako to se osiguranikova zarada,
odnosno osnovica osiguranja utvrena za svaku kalendarsku godinu
podijeli sa prosjenom godinjom zaradom u Crnoj Gori za istu
kalendarsku godinu6. Zarada, odnosno osnovica osiguranja iz godine
u kojoj se ostvaruje pravo na penziju ne uzima se u obzir za
odreivanje njene visine.
Poev od 2019. godine, kada istie prelazni period postupnog
produenja obraunskog perioda iz koga se uzimaju zarade, odnosno
osnovice osiguranja za odreivanje visine penzije, lini koeficijent
e se raunati na osnovu godinjih linih koeficijenata (odnosno zarada
i osnovica osiguranja) koje je osiguranik ostvario tokom cijelog
perioda osiguranja. U prelaznom periodu (od 2004. do 2018. godine)
lini koeficijent se rauna na osnovu godinjih linih koeficijenata
koje je osiguranik ostvario: u 2004. godini u najpovoljnijih
uzastopnih 12 godina, a
6 Na primjer, osiguraniku ija je zarada u odreenoj kalendarskoj
godini bila jednaka
prosjenoj zaradi u Crnoj Gori godinji lini koeficijent za tu
godinu iznosi jedan, a ukoliko mu je zarada u odreenoj kalendarskoj
godini bila dvostruko vea od prosjene zarade za tu kalendarsku
godinu, godinji lini koeficijent iznosi dva.
-
14
svake sljedee kalendarske godine se jo po dvije godine ukljuuju
u obraun7. Tako se u 2011. godini lini koeficijent rauna na osnovu
godinjih linih koeficijenata koje je osiguranik ostvario u
najpovoljnijih uzastopnih 26 godina.
Za period u kome su zarade, odnosno osnovice osiguranja
iskazivane i u matinoj evidenciji Fonda penzijskog i invalidskog
osiguranja Crne Gore utvrene u neto iznosima (od 1. januara 1970.
godine do 31. decembra 2003. godine), prilikom izrauna godinjeg
linog koeficijenta one se dijele sa prosjenom godinjom neto-zaradom
u Crnoj Gori, a za period u kome su u matinoj evidenciji utvrene u
bruto iznosu (od 1. januara 2004. godine i ubudue), dijele se sa
prosjenom bruto-zaradom u Crnoj Gori. Za utvrivanje godinjeg linog
koeficijenta ne uzimaju se zarade, odnosno osnovice osiguranja iz
1992. i 1993. godine.
Vrijednost penzije za jedan lini bod (VPLB) je utvreni iznos
penzije za jedan lini bod koji se usklauje nakon isteka svake
kalendarske godine8.
Za izraun visine penzije se uzima cjelokupan penzijski sta
osiguranika, bez limitiranja u pogledu njegove duine.
Osiguraniku - eni koja ima manje od 40 godina penzijskog staa,
prilikom odreivanja visine penzije, sta osiguranja navren do 31.
decembra 2003. godine, uveava za 15%, s tim to ukupan penzijski sta
ne moe prei 40 godina.
Osiguraniku koji sa tzv. punim staom osiguranja od 40 godina
prvi put ostvaruje pravo na starosnu penziju, kod utvrivanja broja
linih bodova, odnosno odreivanja visine penzije, sta osiguranja
preko 40 godina uveava se za 40%.
7 U tabeli b je, po kalendarskim godinama, naveden broj
uzastopnih godina (obraunski period)
iz kojih se, u prelaznom razdoblju (od 2004. do 2018. godine),
uzimaju zarade, naknade zarada, odnosno osnovice osiguranja za
izraun najpovoljnijeg linog koeficijenta:
Tabela b. Obraunski period u prelaznom razdoblju
Kalendarska
godina Obraunski
period Kalendarska
godinaObraunski
periodKalendarska
godinaObraunski
period 2004. 12 godina 2009. 22 godine 2014. 32 godine 2005. 14
godina 2010. 24 godine 2015. 34 godine 2006. 16 godina 2011. 26
godina 2016. 36 godina 2007. 18 godina 2012. 28 godina 2017. 38
godina 2008. 20 godina 2013. 30 godina 2018. 40 godina
8 Od 1. januara 2011. godine vrijednost penzije za jedan lini
bod iznosi 6,47350 EUR -a i vai
za 2011. godinu. Ova vrijednost penzije za jedan lini bod
usklauje se od 1. januara 2012. godine na osnovu statistikih
podataka, sa kretanjem potroakih cijena i prosjenih zarada
zaposlenih na teritoriji Crne Gore u prethodnoj godini u odnosu na
godinu koja joj prethodi, u procentu koji predstavlja zbir 75%
procenta rasta, odnosno pada potroakih cijena i 25% procenta rasta,
odnosno pada zarada.
Akt o usklaivanju penzija i vrijednosti penzije za jedan lini
bod donosi Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore.
-
15
5) Pokretanje postupka za ostvarivanje prava na starosnu
penziju
Postupak za ostvarivanje prava na starosnu penziju pokree se na
zahtjev osiguranika. Pravo na starosnu penziju ostvaruje se poslije
prestanka osiguranja (zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne ili
poljoprivredne djelatnosti), s tim to se zahtjev za ostvarivanje
prava moe podnijeti i prije prestanka osiguranja, uz pruanje
odgovarajuih dokaza o izvjesnosti njegovog prestanka.
Zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu penziju podnosi se
podrunom odjeljenju Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne
Gore na ijem podruju je osiguranik bio posljednji put osiguran.
6) Dokumentacija potrebna za ostvarivanje prava na starosnu
penziju
Uz zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu penziju podnosi se
sljedea dokumentacija:
- radna knjiica (zakljuena), - izvod iz matine knjige
roenih.
Prijevremena starosna penzija
1) Uslovi za sticanje prava na prijevremenu starosnu penziju
Osiguranik stie pravo na prijevremenu starosnu penziju kad navri
62 godine ivota i najmanje 15 godina penzijskog staa. Prijevremena
starosna penzija primjenjuje se na osiguranika mukarca od 6.
januara 20119. godine, a na osiguranika enu od 1. januara 2022.
godine10.
9 Ovo iz razloga to je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
penzijskom i invalidskom
osiguranju (Slubeni list CG, br. 78/10), kojim je u penzijski
sistem Crne Gore uveden institut prijevremene starosne penzije,
stupio na snagu 6. januara 2011. godine.
10 Ovo iz razloga to se osiguraniku eni, u prelaznom periodu
koji traje do 2040. godine,
postepeno podie starosna granica za sticanje prava na starosnu
penziju i ona je tek od 2022. godine via od 62 godine.
-
16
2) Odreivanje visine prijevremene starosne penzije
Prijevremena starosna penzija odreuje se na nain kako se odreuje
starosna penzija, s tim to se iznos te penzije trajno umanjuje za
svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju prije navrenih 67 godina
ivota za 0,35%. Taj iznos penzije zadrava se i poslije navrenih 67
godina ivota.
3) Odreivanje visine prijevremene starosne penzije osiguraniku
mukarcu u prelaznom periodu od 2011. do 2024. godine
Kako prelazni period postepenog podizanja starosne granice za
sticanje prava na starosnu penziju za mukarca traje do 2024.
godine, u tom periodu osiguraniku mukarcu se prijevremena starosna
penzije odreuje na nain kako se odreuje starosna penzija, s tim to
se iznos te penzije trajno umanjuje za 0,35% za svaki mjesec
ranijeg odlaska u penziju prije navrenih godina ivota iz tabele 3
(sa kojima osiguranik mukarac u prelaznom periodu stie pravo na
starosnu penziju): Tabela 3. Umanjenje prijevremene starosne
penzije osiguraniku mukarcu,
u prelaznom periodu od 2011. do 2024. godine, za 0,35% za svaki
mjesec ranijeg odlaska u penziju prije navrenih
u 2011. godini 64 godine u 2012. godini 64 godine i est mjeseci
u 2013. godini 65 godina u 2014. godini 65 godina i dva mjeseca u
2015. godini 65 godina i etiri mjeseca u 2016. godini 65 godina i
est mjeseci u 2017. godini 65 godina i osam mjeseci u 2018. godini
65 godina i deset mjeseci u 2019. godini 66 godina u 2020. godini
66 godina i dva mjeseca u 2021. godini 66 godina i etiri mjeseca u
2022. godini 66 godina i est mjeseci u 2023. godini 66 godina i
osam mjeseci u 2024. godini 66 godina i deset mjeseci
Utvreni iznos prijevremene starosne penzije zadrava se i poslije
navrenih
godina ivota iz tabele 3.
-
17
4) Odreivanje visine prijevremene starosne penzije osiguraniku
eni u prelaznom periodu od 2022. do 2040. godine
Prijevremena starosna penzija se na osiguranika enu primjenjuje
od 1. januara 2022. godine. Kako prelazni period postepenog
podizanja starosne granice za sticanje prava na starosnu penziju za
enu traje do 2040. godine, u tom periodu osiguraniku eni se
prijevremena starosna penzije odreuje na nain kako se odreuje
starosna penzija, s tim to se iznos te penzije trajno umanjuje za
0,35% za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju prije navrenih
godina ivota iz tabele 4 (sa kojima osiguranik ena u prelaznom
periodu stie pravo na starosnu penziju): Tabela 4. Umanjenje
prijevremene starosne penzije osiguraniku eni, u
prelaznom periodu od 2022. do 2040. godine, za 0,35% za svaki
mjesec ranijeg odlaska u penziju prije navrenih
u 2022. godini 62 godine i tri mjeseca ivota u 2023. godini 62
godine i est mjeseci ivota u 2024. godini 62 godine i devet mjeseci
ivota u 2025. godini 63 godine ivota u 2026. godini 63 godine i tri
mjeseca ivota u 2027. godini 63 godine i est mjeseci ivota u 2028.
godini 63 godine i devet mjeseci ivota u 2029. godini 64 godine
ivota u 2030. godini 64 godine i tri mjeseca ivota u 2031. godini
64 godine i est mjeseci ivota u 2032. godini 64 godine i devet
mjeseci ivota u 2033. godini 65 godina ivota u 2034. godini 65
godina i tri mjeseca ivota u 2035. godini 65 godina i est mjeseci
ivota u 2036. godini 65 godina i devet mjeseci ivota u 2037. godini
66 godina ivota u 2038. godini 66 godina i tri mjeseca ivota u
2039. godini 66 godina i est mjeseci ivota u 2040. godini 66 godina
i devet mjeseci ivota
Utvreni iznos prijevremene starosne penzije zadrava se i poslije
navrenih
godina ivota iz tabele 4.
-
18
5) Pokretanje postupka za ostvarivanje prava na prijevremenu
starosnu penziju
Postupak za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu penziju
pokree se na zahtjev osiguranika. Pravo na prijevremenu starosnu
penziju ostvaruje se poslije prestanka osiguranja (zaposlenja,
odnosno obavljanja samostalne ili poljoprivredne djelatnosti), s
tim to se zahtjev za ostvarivanje prava moe podnijeti i prije
prestanka osiguranja, uz pruanje odgovarajuih dokaza o izvjesnosti
njegovog prestanka.
Zahtjev za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu penziju
podnosi se podrunom odjeljenju Fonda penzijskog i invalidskog
osiguranja Crne Gore na ijem podruju je osiguranik bio posljednji
put osiguran.
6) Dokumentacija potrebna za ostvarivanje prava na prijevremenu
starosnu penziju
Uz zahtjev za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu
penziju podnosi se sljedea dokumentacija:
- radna knjiica (zakljuena), - izvod iz matine knjige
roenih.
Invalidska penzija
1) Invalidnost - potpuni i djelimini gubitak radne
sposobnosti
Invalidnost u smislu propisa o penzijskom i invalidskom
osiguranju postoji kad kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom
stanju, koje se ne mogu otkloniti lijeenjem ili medicinskom
rehabilitacijom, nastane potpuni gubitak radne sposobnosti.
Invalidnost postoji i kad kod osiguranika zbog promjena u
zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti lijeenjem ili
medicinskom rehabilitacijom, nastane djelimini gubitak radne
sposobnosti od 75%11. Uzrok invalidnosti moe biti: povreda na radu,
profesionalna bolest, povreda van rada ili bolest.
11 Osiguranik kod koga je utvren djelimini gubitak radne
sposobnosti moe biti zaposlen
jednu etvrtinu punog radnog vremena. Kod njega postoji radna
sposobnost da radi sa jednom etvrtinom punog radnog vremena.
-
19
2) Puna i djelimina invalidska penzija
Pravo na punu invalidsku penziju stie, uz ispunjenje drugih
zakonskih uslova, osiguranik kod koga nastane potpuni gubitak radne
sposobnosti.
Pravo na djeliminu invalidsku penziju stie, uz ispunjenje drugih
zakonskih uslova, osiguranik kod koga nastane djelimini gubitak
radne sposobnosti od 75%. Djelimina penzija iznosi 75% od pune
invalidske penzije.
Od stepena invalidnosti (puni ili djelimian gubitak radne
sposobnosti) zavisi da li e osiguranik ostvariti pravo na punu ili
djeliminu invalidsku penziju, dok su drugi zakonski uslovi za
sticanje prava isti za obije vrste invalidskih penzija i zavise od
uzroka invalidnosti.
3) Uslovi za sticanje prava na invalidsku penziju
a) Uslov za sticanje prava na invalidsku penziju ako je
invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom
boleu
Osnovni uslov za sticanje prava na invalidsku penziju je da kod
osiguranika
postoji invalidnost. Ako je invalidnost prouzrokovana povredom
na radu12 ili profesionalnom boleu13, osiguranik stie pravo na
invalidsku penziju bez obzira
12 Povredom na radu smatra se povreda osiguranika koja se dogodi
u direktnoj, uzronoj, prostornoj i vremenskoj povezanosti sa
obavljanjem posla po osnovu koga je osiguran, prouzrokovana
neposrednim i kratkotrajnim mehanikim, fizikim ili hemijskim
dejstvom, naglim promjenama poloaja tijela, iznenadnim optereenjem
tijela ili drugim promjenama fiziolokog stanja organizma. Povredom
na radu smatra se i povreda prouzrokovana na navedeni nain koju
osiguranik pretrpi: pri obavljanju posla na koji nije rasporeen,
ali koji obavlja u interesu poslodavca kod koga je zaposlen; na
redovnom putu od stana do mjesta rada ili obratno, na putu
preduzetom radi izvrenja slubenih poslova i na putu preduzetom radi
stupanja na rad; u vezi s korienjem prava na zdravstvenu zatitu i u
drugim sluajevima utvrenim zakonom. Povredom na radu smatra se i
oboljenje osiguranika koje je nastalo neposredno ili kao iskljuiva
posljedica nekog nesrenog sluaja ili vie sile za vrijeme obavljanja
posla po osnovu koga je osiguran ili u vezi sa njim. Takoe,
povredom na radu smatra se i povreda: koju lice pretrpi na strunom
osposobljavanju, dokvalifikaciji ili prekvalifikaciji na koje je
upueno od strane Za-voda za zapoljavanje; uenika i studenata kada
se, u skladu sa zakonom, nalaze na obaveznom proizvodnom radu,
profesionalnoj praksi ili praktinoj nastavi; lica koja se nalaze na
izdravanju kazne zatvora, dok rade u ustanovi za izdravanje kazne
zatvora (radionica, radilite i sl.); koju pretrpe osiguranici,
odnosno lica uestvujui u akcijama spasavanja ili odbrane od
elementarnih nepogoda ili nesrea, u vojnoj vjebi ili u vrenju
drugih obaveza iz oblasti odbrane zemlje utvrenih zakonom, kao i na
drugim poslovima i zadacima za koje je zakonom utvreno da su od
opteg interesa.
13 Profesionalne bolesti imaju identian znaaj na sticanje i
ostvarivanje prava na invalidsku penziju kao i povreda na radu, jer
se, u sluaju kada je invalidnost prouzrokovana profesionalnom
boleu, pravo na invalidsku penziju, takoe, stie bez obzira na duinu
penzijskog staa osiguranika. Profesionalne bolesti su odreene
bolesti nastale u toku osiguranja, prouzrokovane duim neposrednim
uticajem procesa i uslova rada na radnim mjestima, odnosno
poslovima koje je osiguranik obavljao. Profesionalne bolesti, radna
mjesta, odnosno poslovi na kojima se te bolesti pojavljuju i uslovi
pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvreni su
Pravilnikom o utvrivanju profesionalnih bolesti ("Slubeni list
RCG", br. 66/04).
-
20
na duinu penzijskog staa i navrene godine ivota u momentu
nastanka invalidnosti.
b) Uslovi za sticanje prava na invalidsku penziju ako je
invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu
Ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili
boleu,
osiguranik stie pravo na invalidsku penziju pod uslovom: da je
gubitak radne sposobnosti nastao prije navrenja godina ivota
propisanih za sticanje prava na starosnu penziju i da je imao
navren penzijski sta koji mu pokriva najmanje jednu
treinu radnog vijeka.
Godine ivota do kojih se moe stei pravo na invalidsku penziju
ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu
Ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu,
pravo na invalidsku penziju stie se pod uslovom da je gubitak radne
sposobnosti nastao prije navrenja opte starosne granice za sticanje
prava na starosnu penziju (67 godina) i da je osiguranik imao
navren penzijski sta koji mu pokriva najmanje jednu treinu radnog
vijeka. Dakle, pravo na invalidsku penziju, u sluaju da je
invalidnost prouzrokovana boleu ili povredom van rada, stie se samo
ako je invalidnost nastupila prije navrenja godina ivota sa kojima
se stie pravo na starosnu penziju. Kako je propisan prelazni period
postupnog podizanja starosne granice za sticanje prava na starosnu
penziju (za mukarca do 2024. a za enu do 2040. godine), to se u
prelaznom periodu pravo na invalidsku penziju, po osnovu
invalidnosti prouzrokovane povredom van rada ili boleu, stie ako je
gubitak radne sposobnosti nastao prije navrenja propisanih godina
ivota sa kojima se, u prelaznom periodu, stie pravo na starosnu
penziju14.
U tabeli 5 navedene su godine ivota prije ijeg se navrenja, u
prelaznom razdoblju, stie pravo na invalidsku penziju, u sluaju
invalidnosti koja je prouzrokovana povredom van rada ili boleu:
14 Tako, na primjer, u 2011. godini osiguranik stie pravo na
invalidsku penziju, po osnovu
invalidnosti prouzrokovane povredom van rada ili boleu, ako je
gubitak radne sposobnosti nastao prije navrenih 64 godine ivota (za
mukarca), odnosno 59 godina ivota (za enu) i da ima navren
penzijski sta koji mu pokriva najmanje jednu treinu radnog
vijeka.
-
21
Tabela 5. - Uslovi za sticanje prava na invalidsku penziju ako
je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu u
prelaznom periodu
Kalend. godina
Godine ivota prije ijeg navrenja se stie pravo na invalidsku
penziju po osnovu invalidnosti prouzrokovane povredom van rada ili
boleu
Uslov u pogledu pokrivenosti radnog
vijeka penzijskim staom
Mukarac ena
2011. 64 godine 59 godina da penz. sta pokriva 1/3 radnog
vijeka
2012. 64 godine i est mjeseci 59 godina i est mjeseci
da penz. sta pokriva 1/3 radnog vijeka
2013. 65 godina 60 godina da penz. sta pokriva 1/3 radnog
vijeka
2014. 65 godina i dva mjeseca 60 godina i tri mjeseca da penz.
sta pokriva 1/3 radnog vijeka
2015. 65 godina i etiri mjeseca
60 godina i est mjeseci
da penz. sta pokriva 1/3 radnog vijeka
2016. 65 godina i est mjeseci 60 godina i devet mjeseci
da penz. sta pokriva 1/3 radnog vijeka
2017. 65 godina i osam mjeseci
61 godinu da penz. sta pokriva 1/3 radnog vijeka
2018. 65 godina i deset mjeseci
61 godinu i tri mjeseca da penz. sta pokriva 1/3 radnog
vijeka
2019. 66 godina 61 godinu i est mjeseci
da penz. sta pokriva 1/3 radnog vijeka
2020. 66 godina i dva mjeseca 61 godinu i devet mjeseci
da penz. sta pokriva 1/3 radnog vijeka
2021. 66 godina i etiri mjeseca
62 godine da penz. sta pokriva 1/3 radnog vijeka
2022. 66 godina i est mjeseci 62 godine i tri mjeseca da penz.
sta pokriva 1/3 radnog vijeka
2023. 66 godina i osam mjeseci
62 godine i est mjeseci
da penz. sta pokriva 1/3 radnog vijeka
2024. 66 godina i deset mjeseci
62 godine i devet mjeseci
da penz. sta pokriva 1/3 radnog vijeka
2025. 63 godine da penz. sta pokriva 1/3 radnog vijeka
2026. 63 godine i tri mjeseca da penz. sta pokriva 1/3 radnog
vijeka
2027. 63 godine i est mjeseci
da penz. sta pokriva 1/3 radnog vijeka
-
22
2028. 63 godine i devet mjeseci
da penz. sta pokriva 1/3 radnog vijeka
2029. 64 godine da penz. sta pokriva 1/3 radnog vijeka
2030. 64 godine i tri mjeseca da penz. sta pokriva 1/3 radnog
vijeka
2031. 64 godine i est mjeseci
da penz. sta pokriva 1/3 radnog vijeka
2032. 64 godine i devet mjeseci
da penz. sta pokriva 1/3 radnog vijeka
2033. 65 godina da penz. sta pokriva 1/3 radnog vijeka
2034. 65 godina i tri meseca da penz. sta pokriva 1/3 radnog
vijeka
2035. 65 godina i est mjeseci
da penz. sta pokriva 1/3 radnog vijeka
2036. 65 godina i devet mjeseci
da penz. sta pokriva 1/3 radnog vijeka
2037. 66 godina da penz. sta pokriva 1/3 radnog vijeka
2038. 66 godina i tri mjeseca da penz. sta pokriva 1/3 radnog
vijeka
2039. 66 godina i est mjeseci
da penz. sta pokriva 1/3 radnog vijeka
2040. 66 godina i devet mjeseci
da penz. sta pokriva 1/3 radnog vijeka
Kod propisivanja zakonskog rjeenja da se, u sluaju
invalidnosti
prouzrokovane povredom van rada ili boleu, pravo na invalidsku
penziju stie pod uslovom da je gubitak radne sposobnosti nastao
prije navrenja starosne granice za sticanje prava na starosnu
penziju, polo se od opredjeljenja da kada osiguranik navri starosnu
granicu za sticanje prava na starosnu penziju, kod njega je
nastupio osnovni rizik (osigurani sluaj) penzijskog i invalidskog
osiguranja starost, na osnovu koga se stie pravo na starosnu
penziju. Stoga taj osiguranik ne moe da ostvari pravo na
invalidsku, ve samo pravo na starosnu penziju, ako uz propisane
godine ivota ispunjava uslov u pogledu potrebnog penzijskog
staa.
Od pravila da se, u sluaju invalidnosti prouzrokovane povredom
van rada ili boleu, pravo na invalidsku penziju stie pod uslovom da
je gubitak radne sposobnosti nastao prije navrenja starosne granice
za sticanje prava na starosnu penziju koja vai u toj kalendarskoj
godini, postoji izuzetak koji se primjenjuje u 2011. i 2012.
godini. Osiguranici koji u 2011. godini imaju navrenih 64
-
23
(mukarac), odnosno 59 (ena) godina ivota, a nemaju navren
penzijski sta u trajanju od 16 godina, stiu pravo na invalidsku
penziju ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili
boleu nastala prije navrenih 67 godina ivota, uz uslov da imaju
navren penzijski sta koji im pokriva najmanje jednu treinu radnog
vijeka. Osiguranici koji u 2012. godini imaju navrenih 64 godine i
est mjeseci (mukarac), odnosno 59 godina i est mjeseci (ena) ivota,
a nemaju navren penzijski sta u trajanju od 15 godina i est
mjeseci, stiu pravo na invalidsku penziju ako je invalidnost
prouzrokovana povredom van rada ili boleu nastala prije navrenih 67
godina ivota, uz uslov da imaju navren penzijski sta koji im
pokriva najmanje jednu treinu radnog vijeka.
Radni vijek
Radni vijek je broj punih godina u periodu od dana kad je
osiguranik navrio 20 godina ivota, odnosno 23 godine ivota, ako je
redovnim kolovanjem stekao viu strunu spremu, odnosno 26 godina
ivota, ako je redovnim kolovanjem stekao visoku strunu spremu, do
dana nastanka invalidnosti.
Osiguraniku koji je poslije navrenih 20 godina ivota bio na
odsluenju vojnog roka skrauje se radni vijek za onoliko vremena
koliko je proveo na odsluenju vojnog roka.
U tabeli 6 dat je nain izraunavanja jedne treine radnog vijeka,
prilikom ocjene uslova za sticanje prava na invalidsku penziju:
Tabela 6. Izraun jedne treine radnog vijeka
Radni vijek
(godine)
Treina radnog vijeka
Radni vijek
(godine)
Treina radnog vijeka
Radni vijek
(godine)
Treina radnog vijeka
Godina Mjeseci Godina Mjeseci Godina Mjeseci 1 - 4 16 5 4 31 10
4 2 - 8 17 5 8 32 10 8 3 1 - 18 6 - 33 11 - 4 1 4 19 6 4 34 11 4 5
1 8 20 6 8 35 11 8 6 2 - 21 7 - 36 12 - 7 2 4 22 7 4 37 12 4 8 2 8
23 7 8 38 12 8 9 3 - 24 8 - 39 13 - 10 3 4 25 8 4 40 13 4 11 3 8 26
8 8 41 13 8 12 4 - 27 9 - 42 14 - 13 4 4 28 9 4 43 14 4 14 4 8 29 9
8 44 14 8 15 5 - 30 10 - 45 15 -
46 15 4
-
24
c) Uslovi za sticanje prava na invalidsku penziju lica mlaih od
30 godina kod kojih je invalidnost prouzrokovana boleu ili povredom
van rada
Za osiguranika mlaeg od 30 godina, kod koga je invalidnost
prouzrokovana
boleu ili povredom van rada propisani su povoljniji uslovi za
sticanje prava na invalidsku penziju. Osiguranik kod koga je
invalidnost prouzrokovana boleu ili povredom van rada nastala prije
navrenja 30 godina ivota stie pravo na invalidsku penziju:
- kad je invalidnost nastala do navrenih 20 godina ivota - bez
obzira na
duinu staa osiguranja; - kad je invalidnost nastala od 20.
godine do navrenih 30 godina ivota -
ako do nastanka invalidnosti ima ukupno najmanje godinu dana
staa osiguranja, ako je to za njega povoljnije od uslova propisanih
za druge osiguranike.
Kao to se vidi, u sluaju invalidnosti prouzrokovane boleu ili
povredom
van rada, kad je ona nastala od navrenih 20 do navrenih 30
godina ivota, za ispunjenje posebnih uslova za sticanje prava na
invalidsku penziju potrebno je da je osiguranik navrio propisani
sta osiguranja (najmanje godinu dana), dok je za ispunjenje optih
uslova za sticanje prava na invalidsku penziju koji vae za sve
osiguranike (kod kojih je gubitak radne sposobnosti prouzrokovan
boleu ili povredom van rada nastao prije navrenja opte starosne
granice za sticanje prava na starosnu penziju) potrebno da
osiguranik ima penzijski sta koji mu pokriva jednu treinu radnog
vijeka.
Posebni uslovi koji omoguavaju osiguranicima mlaim od 30 godina
ivota da, u sluaju invalidnosti prouzrokovane povredom van rada ili
boleu, ostvare pravo na invalidsku penziju, bez uslovljavanja
pokrivenou radnog vijeka penzijskim staom, primjenjuju se ukoliko
su ti uslovi, u konkretnom sluaju, povoljniji od optih uslova za
sticanje prava na invalidsku penziju. U suprotnom, primijenie se
opti uslovi za sticanje prava na invalidsku penziju, odnosno
cijenie se da li penzijski sta pokriva jednu treinu radnog
vijeka15.
15Na primjer, ako kod osiguranika koji je stekao visoku strunu
spremu nastane gubitak radne
sposobnosti sa navrenih 27 godina ivota, njegov radni vijek se
rauna od navrenih 26 godina do dana nastanka invalidnosti i iznosi
godinu dana, a jedna treina radnog vijeka iznosi etiri mjeseca.
Stoga je tom osiguraniku povoljnije da mu se uslovi za invalidsku
penziju cijene prema penzijskom stau koji pokriva najmanje jednu
treinu radnog vijeka, nego prema uslovima koji vae samo za
osiguranike mlae od 30 godina, jer bi u tom sluaju bilo neophodno
da osiguranik ima najmanje godinu dana staa osiguranja.
-
25
4) Odreivanje visine invalidske penzije
Visina invalidske penzije odreuje se na nain kako se odreuje
visina starosne penzije, pa emo navesti samo specifinosti koje se
odnose na nain njenog odreivanja, u odnosu na odreivanje visine
starosne penzije.
a) Odreivanje visine pune invalidske penzije Puna invalidska
penzija zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, koji je
prouzrokovan povredom na radu ili profesionalnom boleu, odreuje
se u visini starosne penzije koja bi osiguraniku pripadala za 40
godina penzijskog staa.
Ako je potpuni gubitak radne sposobnosti prouzrokovan povredom
van rada ili boleu, prilikom odreivanja visine invalidske penzije
kod utvrivanja linih bodova, ako osiguranik nije navrio 60 godina
ivota, njegovom penzijskom stau dodaje se penzijski sta - radi
povoljnijeg izrauna penzije. Dodati sta se rauna od starosne dobi
osiguranika na dan nastanka invalidnosti do navrenih 55 godina
ivota u trajanju od dvije treine tog razdoblja, a od 55 do 60
godina ivota u trajanju od jedne polovine, s tim to se sta moe
dodati najvie do 40 godina16.
Osiguraniku koji je navrio sta osiguranja sa uveanim trajanjem,
po osnovu koga mu se sniava starosna granica za sticanje prava na
starosnu penziju, prilikom odreivanja invalidske penzije za sluaj
povrede van rada, odnosno bolesti, sniava se i starosna granica do
koje se dodaje penzijski sta, za period koliko se po osnovu
navrenog staa osiguranja sa uveanim trajanjem sniava starosna
granica za sticanje prava na starosnu penziju17.
Osiguraniku koji ispunjava uslove za sticanje prava na
invalidsku penziju u pogledu penzijskog staa kod koga je
invalidnost prouzrokovana djelimino povredom na radu ili
profesionalnom boleu, a djelimino boleu ili povredom van rada
odreuje se jedna invalidska penzija koja se sastoji od srazmjernih
djelova odreenih po osnovu povrede na radu ili profesionalne
bolesti, odnosno po osnovu
16 Na primjer, ako osiguranik ostvaruje invalidsku penziju sa 28
godina starosti, dodaje mu se penzijski sta od navrenih 28 do 55
godina ivota - u trajanju od dvije treine tog razdoblja (18 godina)
i penzijski sta od 55 do 60 godina ivota - u trajanju od jedne
polovine tog razdoblja (dvije godine i est mjeseci). Dakle, u
navedenom primjeru osiguraniku se dodaje 20 godina i est mjeseci
penzijskog staa.
17 Na primjer, osiguraniku koji je deset godina efektivno radio
na radnom mjestu na kome se efektivno provedenih 12 mjeseci rauna
kao 15 mjeseci, za koji period je plaen doprinos za penzijsko i
invalidsko osiguranje, a kod kog je invalidnost nastupila sa 28
godina starosti, kod odreivanja visine invalidske penzije dodaje se
dvije treine penzijskog staa od 28 do 53 godine (a ne do 55 godina)
i jedna polovina penzijskog staa od 53 do 58 godina (a ne do 60
godina). Ovo iz razloga to mu se za dvije godine sniava starosna
granica za sticanje prava na starosnu penziju po osnovu navrenog
staa osiguranja sa uveanim trajanjem, pa mu se po tom osnovu i
sniava starosna granica do koje se kod odreivanja visine invalidske
penzije dodaje penzijski sta.
-
26
bolesti ili povrede van rada prema njihovom uticaju na ukupnu
invalidnost, s tim to tako obraunata penzija ne moe iznositi vie od
penzije odreene za 40 godina penzijskog staa18.
Osiguraniku kod koga je invalidnost prouzrokovana djelimino
povredom na radu ili profesionalnom boleu, a djelimino povredom van
rada ili boleu i koji ispunjava uslove za sticanje prava na
invalidsku penziju samo po osnovu invalidnosti prouzrokovane
povredom na radu ili profesionalnom boleu invalidska penzija se
odreuje u procentu sa kojim je na ukupnu invalidnost uticala
povreda na radu ili profesionalna bolest19.
b) Odreivanje visine djelimine invalidske penzije Djelimina
invalidska penzija odreuje se u visini od 75% iznosa pune
invalidske penzije.
5) Kontrolni pregled Rjeenjem kojim se utvruje pravo na
invalidsku penziju odreuje se
obavezan kontrolni pregled korisnika prava, najkasnije u roku od
tri godine od dana utvrivanja invalidnosti, osim u sluajevima tekih
bolesti, kao i kada se radi o starijim osiguranicima koji e na dan
kada bi trebalo obaviti kontrolni pregled imati navrene godine
ivota propisane za sticanje prava na starosnu penziju.
18Na primjer, ako je povreda na radu uticala na ukupnu
invalidnost sa 60%, a bolest sa 40%,
prvo e se odrediti iznos invalidske penzije koji bi osiguraniku
pripadao kao da je invalidnost u potpunosti prouzrokovana povredom
na radu (u visini starosne penzije koja bi osiguraniku pripadala za
40 godina penzijskog staa), pa od tog iznosa, srazmjerno stvarnom
uticaju povrede na radu na ukupnu invalidnost, osiguraniku pripada
60%. Drugi srazmjerni dio koji osiguraniku pripada po osnovu
bolesti odredie se tako to e se prethodno odrediti iznos koji bi
osiguraniku pripadao kao da je invalidnost u potpunosti
prouzrokovana boleu, pa od tog iznosa, srazmjerno stvarnom uticaju
bolesti na ukupnu invalidnost, osiguraniku pripada 40%. Zbir ta dva
srazmjerna dijela invalidske penzije, odreena prema uticaju povrede
na radu i bolesti na ukupnu invalidnost, koji ne moe iznositi vie
od penzije odreene za 40 godina penzijskog staa, ini ukupan iznos
invalidske penzije.
19U navedenom sluaju, poto osiguranik ne ispunjava uslove sa
sticanje prava na invalidsku
penziju po osnovu povrede van rada ili bolesti (jer nema
penzijski sta koji mu pokriva najmanje jednu treinu radnog vijeka
ili je invalidnost nastupila poslije navrenja godina ivota do kada
se moe ostvariti pravo na invalidsku penziju po osnovu povrede van
rada ili bolesti) odredie mu se invalidska penzija samo srazmjerno
ueu povrede na radu ili profesionalne bolesti na ukupnu
invalidnost. Po osnovu uticaja bolesti ili povrede van rada na
ukupnu invalidnost, osiguraniku se nee utvrivati srazmjerni dio
invalidske penzije jer, po tom osnovu, ne ispunjava zakonske uslove
za sticanje prava na invalidsku penziju.
-
27
Kontrolni pregled se, takoe, ne vri kada je uzrok potpunog
gubitka radne sposobnosti, u cjelosti ili djelimino, profesionalno
oboljenje ili povreda na radu.
6) Pokretanje postupka za ostvarivanje prava na invalidsku
penziju Postupak za ostvarivanje prava na invalidsku penziju pokree
se na zahtjev
osiguranika, odnosno poslodavca kod kojeg je osiguranik
zaposlen, kao i na predlog zdravstvene organizacije koja je
osiguraniku pruala zdravstvenu zatitu. Uz zahtjev, odnosno predlog
obavezno se podnosi medicinska dokumentacija propisana Pravilnikom
o obimu i sadrini medicinske dokumentacije potrebne u postupku za
ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ("Slubeni
list RCG", br. 60/04).
Zahtjev, odnosno predlog za ostvarivanje prava na invalidsku
penziju podnosi se podrunom odjeljenju Fonda penzijskog i
invalidskog osiguranja Crne Gore na ijem podruju je osiguranik bio
posljednji put osiguran.
7) Dokumentacija potrebna za ostvarivanje prava na invalidsku
penziju Uz zahtjev, odnosno predlog za invalidsku penziju podnosi
se sljedea
dokumentacija: - medicinska dokumentacija koju sainjavaju:
predlog za vjetaenje
ordinirajueg ljekara na obrascu br. 1 i nalazi ljekara
specijalista, otpusne liste, dokazi o lijeenju i sl,
- potvrda o radnom mjestu, opis posla na obrascu br. 1a, - izvod
iz matine knjige roenih, - fotokopija radne knjiice, a nakon
utvrivanja invalidnosti originalna, - prijava o povredi na radu
(ako je osiguranik pretrpio povredu na radu).
Porodina penzija
1) lanovi porodice koji mogu ostvariti pravo na porodinu penziju
lanovi porodice koji, uz ispunjenje zakonskih uslova, mogu
ostvariti pravo
na porodinu penziju su: - brani drug;
-
28
- djeca (roena u braku ili van braka ili usvojena i pastorad
koje je osiguranik, odnosno korisnik prava izdravao).
Pravo na porodinu penziju moe, uz ispunjenje zakonskih uslova,
ostvariti i razvedeni brani drug, ako mu je pravnosnanom presudom
dosueno pravo na izdravanje.
2) Uslovi za sticanje prava na porodinu penziju Da bi lan
porodice mogao da ostvari pravo na porodinu penziju,
neophodno je da su ispunjeni: - uslovi koji se odnose na umrlog
osiguranika, odnosno korisnika prava -
takozvani opti uslovi i - uslovi koje treba da ispune lanovi
porodice umrlog osiguranika, odnosno
korisnika prava da bi ostvarili pravo na porodinu penziju -
takozvani posebni uslovi.
Za sticanje prava na porodinu penziju potrebno je da kumulativno
budu
ispunjeni i opti i posebni uslovi.
3) Uslovi koji se odnose na umrlog osiguranika, odnosno
korisnika prava (opti uslovi)
Pravo na porodinu penziju mogu ostvariti lanovi porodice: -
umrlog osiguranika koji je navrio najmanje pet godina staa
osiguranja ili
najmanje deset godina penzijskog staa ili ispunio uslove za
starosnu ili invalidsku penziju;
- umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije. Ako je smrt
osiguranika ili lica koje je na prava iz penzijskog i
invalidskog
osiguranja osigurano za sluaj invalidnosti i tjelesnog oteenja
prouzrokovanih povredom na radu ili profesionalnom boleu20 nastala
kao posledica povrede na
20 Lica koja su osigurana za sluaj invalidnosti i tjelesnog
oteenja prouzrokovanih povredom na radu ili profesionalnom boleu
su: lica koja se nalaze na strunom osposobljavanju, dokvalifikaciji
ili prekvalifikaciji, koja uputi Zavod za zapoljavanje Crne Gore;
uenici i studenti kada se, u skladu sa zakonom, nalaze na obaveznom
proizvodnom radu, profesionalnoj praksi ili praktinoj nastavi i
lica koja se nalaze na izdravanju kazne zatvora, dok rade u
ustanovi za izdravanje kazne zatvora (radionica, radilite i sl.).
Za sluaj invalidnosti i tjelesnog oteenja prouzrokovanih povredom
na radu osigurani su i: lica koja uestvuju u akcijama spasavanja
ili odbrane od elementarnih nepogoda ili nesrea; lica koja uestvuju
u vojnoj vjebi ili u vrenju drugih obaveza iz oblasti odbrane
zemlje utvrenih zakonom i na drugim poslovima i zadacima za koje je
zakonom utvreno da su od opteg interesa.
-
29
radu ili profesionalne bolesti, lanovi njegove porodice stiu
pravo na porodinu penziju, bez obzira na duinu penzijskog staa
osiguranika, odnosno tog lica.
4) Uslovi koji se odnose na lanove porodice (posebni uslovi) a)
Uslovi pod kojim udovica stie pravo na porodinu penziju Udovica
stie pravo na porodinu penziju, ako je: - do smrti branog druga
navrila 52 godine ivota; - do smrti branog druga ili u roku od
jedne godine od dana smrti branog
druga postala potpuno nesposobna za rad; - poslije smrti branog
druga ostalo jedno dijete ili vie djece koja imaju
pravo na porodinu penziju po tom branom drugu, a udovica obavlja
roditeljsku dunost prema toj djeci. Udovica kod koje, u toku
trajanja prava po tom osnovu, nastupi potpuna nesposobnost za rad,
zadrava pravo na porodinu penziju dok postoji ta nesposobnost.
Udovica koja, u toku trajanja prava na porodinu penziju steenog
po
osnovu potpune nesposobnosti za rad ili po osnovu vrenja
roditeljske dunosti prema djeci, navri 52 godine ivota trajno
zadrava pravo na porodinu penziju.
Pravo na porodinu penziju ima i udovica kod koje je utvrena
trudnoa, kao i udovica koja je dijete umrlog osiguranika, odnosno
korisnika prava rodila poslije njegove smrti i to pravo joj pripada
od dana smrti osiguranika, odnosno korisnika prava.
Ako je dijete mrtvo roeno ili ako umre prije nego to navri est
mjeseci ivota, udovici pripada pravo na porodinu penziju do isteka
est mjeseci poslije poroaja.
b) Uslovi pod kojim udovica stie pravo na porodinu penziju u
prelaznom periodu
Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju predvien je
prelazni
period (od 2011. do 2016. godine) u kom udovica koja nije
navrila 52 godina ivota moe pravo na porodinu penziju ostvariti pod
povoljnijim uslovima, u pogledu godina ivota, koji su navedeni u
tabeli 7:
-
30
Tabela 7. - Godine ivota koje u prelaznom periodu predstavljaju
uslov za udovicu za sticanje prava na porodinu penziju
Kalendarska godina Godine ivota navrene do smrti branog druga sa
kojima udovica stie pravo na porodinu penziju
2011. 49 godina 2012. 49 godina i est mjeseci 2013. 50 godina
2014. 50 godina i est mjeseci 2015. 51 godinu 2016. 51godinu i est
mjeseci
Udovica koja, u prelaznom periodu (od 2011. do 2016. godine), u
toku
trajanja prava na porodinu penziju steenog po osnovu potpune
nesposobnosti za rad ili po osnovu vrenja roditeljske dunosti prema
djeci, navri godine ivota iz tabele 8 trajno zadrava pravo na
porodinu penziju:
Tabela 8. - Godine ivota koje, u prelaznom periodu, u toku
trajanja prava na porodinu penziju steenog po osnovu potpune
nesposobnosti za rad ili po osnovu vrenja roditeljske dunosti prema
djeci, treba da navri udovica za sticanje prava na porodinu
penziju.
Kalendarska godina Godine ivota 2011. 49 godina 2012. 49 godina
i est mjeseci 2013. 50 godina 2014. 50 godina i est mjeseci 2015.
51 godinu 2016. 51godinu i est mjeseci
c) Uslovi pod kojim udovac stie pravo na porodinu penziju Udovac
stie pravo na porodinu penziju, ako je: - do smrti branog druga
navrio 52 godine ivota; - do smrti branog druga ili u roku od jedne
godine od dana smrti branog
druga postao potpuno nesposoban za rad;
-
31
- poslije smrti branog druga ostalo jedno dijete ili vie djece
koja imaju pravo na porodinu penziju po tom branom drugu, a udovac
obavlja roditeljsku dunost prema toj djeci. Udovac kod koga, u toku
trajanja prava po tom osnovu, nastupi potpuna nesposobnost za rad,
zadrava pravo na porodinu penziju dok postoji ta nesposobnost.
Udovac koji, u toku trajanja prava na porodinu penziju steenog
po osnovu
potpune nesposobnosti za rad ili po osnovu vrenja roditeljske
dunosti prema djeci, navri 52 godine ivota trajno zadrava pravo na
porodinu penziju.
d) Uslovi pod kojim udovac stie pravo na porodinu penziju u
prelaznom periodu
Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju predvien je
prelazni
period (od 2011. do 2016. godine) u kom udovac koji nije navrio
52 godina ivota moe pravo na porodinu penziju ostvariti pod
povoljnijim uslovima, u pogledu godina ivota, koji su navedeni u
tabeli 9:
Tabela 9. - Godine ivota koje u prelaznom periodu predstavljaju
uslov za udovca za sticanje prava na porodinu penziju
Kalendarska godina Godine ivota navrene do smrti branog druga sa
kojima udovac stie pravo na porodinu penziju
2011. 50 godina 2012. 50 godina 2013. 50 godina 2014. 50 godina
i est mjeseci 2015. 51 godinu 2016. 51 godinu i est mjeseci
Udovac koji, u prelaznom periodu (od 2011. do 2016. godine), u
toku
trajanja prava na porodinu penziju steenog po osnovu potpune
nesposobnosti za rad ili po osnovu vrenja roditeljske dunosti prema
djeci, navri godine ivota iz tabele 10 trajno zadrava pravo na
porodinu penziju:
-
32
Tabela 10. - Godine ivota koje, u prelaznom periodu, u toku
trajanja prava na porodinu penziju steenog po osnovu potpune
nesposobnosti za rad ili po osnovu vrenja roditeljske dunosti prema
djeci, treba da navri udovac za sticanje prava na porodinu
penziju.
Kalendarska godina Godine ivota 2011. 50 godina 2012. 50 godina
2013. 50 godina 2014. 50 godina i est mjeseci 2015. 51 godinu 2016.
51 godinu i est mjeseci
e) Uslovi pod kojim dijete stie pravo na porodinu penziju Dijete
stie pravo na porodinu penziju i ona mu pripada: - do navrenih 19
godina ivota; - poslije navrenih 19 godina ivota ako je na
kolovanju21, do zavretka
kolovanja, ali najkasnije do navrenih 24 godine ivota, ako pohaa
fakultet. Izuzetno, ukoliko dijete pohaa fakultet ije je trajanje
due od etiri godine porodina penzija mu pripada do navrenih 25
godina ivota;
- dok traje nesposobnost za samostalan ivot i rad, nastala do
uzrasta do koga se djeci obezbjeuje pravo na porodinu penziju;
- dok traje nesposobnost za samostalan ivot i rad, nastala
poslije uzrasta do koga se djeci obezbjeuje pravo na porodinu
penziju, a prije smrti osiguranika, odnosno korisnika prava, pod
uslovom da ga je osiguranik, odnosno korisnik prava izdravao22 do
svoje smrti.
21 Kada je kolovanje uslov za korienje prava na porodinu
penziju, pod istim se ne smatra
kolovanje koje dijete nastavi u koli istog ili nieg ranga od one
koju je ve zavrilo.
22 Kada je izdravanje uslov za sticanje prava na porodinu
penziju, smatra se da je umrli osiguranik, odnosno korisnik prava
na penziju izdravao lana porodice, ako sopstveni prosjeni mjeseni
prihod lana porodice u prethodnoj godini ne prelazi iznos od 25%
prosjene mjesene zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini. Za ocjenu
izdravanja se ne uzimaju u obzir: novana davanja po osnovu
socijalne i djeije zatite, novana naknada za pomo i njegu, novana
naknada za tjelesno oteenje, primanja po osnovu nagrada, otpremnina
zbog odlaska u penziju, kao i primanja po osnovu uenikog i
studentskog standarda.
-
33
Invalidno dijete, u skladu sa propisima o razvrstavanju djece
ometene u razvoju, stie pravo na porodinu penziju i ona mu pripada
od prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne
djelatnosti.
Djetetu kome je kolovanje prekinuto zbog bolesti pravo na
porodinu penziju pripada i za vrijeme bolesti do navrenih godina
ivota do kojih se pravo na penziju moe koristiti po osnovu
kolovanja, kao i iznad tih godina, ali najvie za onoliko vremena
koliko je zbog bolesti izgubilo od kolovanja.
f) Odreivanje visine porodine penzije Porodina penzija odreuje
se od starosne ili invalidske penzije koja bi
osiguraniku pripadala u asu smrti, odnosno od penzije koja je
korisniku pripadala u asu smrti, u procentu koji se utvruje prema
broju lanova porodice koji imaju pravo na tu penziju, i to:
- za jednog lana 70%; - za dva lana 80%; - za tri lana 90%; - za
etiri ili vie lanova 100%. Ako pravo na porodinu penziju imaju
brani drug i razvedeni brani drug
umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava, odreuje se jedna
porodina penzija u visini koja pripada za jednog lana porodice i
dijeli se u jednakim iznosima.
Kao najmanji osnov za odreivanje porodine penzije uzima se
starosna penzija umrlog osiguranika odreena za penzijski sta od 20
godina.
Djeci bez oba roditelja, pored porodine penzije po jednom
roditelju, pripada i porodina penzija po drugom roditelju, i
to:
- za jedno dijete 20%, - za dva djeteta 40%, - tri djeteta 60%,
- za etvoro ili vie djece 100% starosne ili invalidske penzije
drugog
roditelja. Ako djeci, pored penzije po jednom roditelju, pripada
i dio penzije po
osnovu drugog roditelja, porodina penzija se odreuje kao jedna i
njen iznos ne moe prei iznos najvie starosne penzije za penzijski
sta od 40 godina.
-
34
5) Pokretanje postupka za ostvarivanje prava na porodinu penziju
Postupak za ostvarivanje prava na porodinu penziju pokree se na
zahtjev
lana porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava.
Zahtjev za ostvarivanje prava na porodinu penziju podnosi se
podrunom
odjeljenju Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore
na ijem podruju je umrli osiguranik, odnosno korisnik prava bio
posljednji put osiguran.
6) Dokumentacija potrebna za ostvarivanje prava na porodinu
penziju Uz zahtjev za ostvarivanje prava na porodinu penziju
podnosi se sljedea
dokumentacija: - izvod iz matine knjige umrlih, - prijava o
nesrei na poslu ako je smrt nastupila usljed povrede na radu, -
radna knjiica, - izvod iz matine knjige roenih za sve lanove
porodice za koje se podnosi
zahtjev za porodinu penziju, - izvod iz matine knjige vjenanih
za udovicu/udovca koja/koji ostvaruje
pravo na porodinu penziju, - kolske potvrde za djecu stariju od
19 godina koja pravo na porodinu
penziju ostvaruju po osnovu kolovanja, - medicinska
dokumentacija za lanove porodice koji ostvaruju pravo na
porodinu penziju po osnovu potpune nesposobnosti za rad, odnosno
nesposobnosti za samostalan ivot i rad,
- izjava da lanovi porodice koji ostvaruju pravo na porodinu
penziju nijesu u radnom odnosu, ne bave se samostalnom djelatnou i
nijesu korisnici neke druge penzije.
Najnia penzija Osiguranik ima pravo na najniu penziju ako je
njegova penzija, ostvarena
prema sopstvenom linom koeficijentu (prema njegovim zaradama,
odnosno osnovicama osiguranja) primjenom bodovnog sistema, nia od
najnie penzije koja se garantuje zakonom. Visina najnie penzije
(starosne ili pune invalidske) odreuje se mnoenjem penzijskog staa
osiguranika sa koeficijentom 0,5 to znai da se, kod izrauna visine
penzije, osiguraniku garantuje lini koeficijent 0,5, odnosno da je
tokom radnog vijeka ostvarivao zaradu u visini 50% prosjene
-
35
zarade u Crnoj Gori. Osim ovako odreene najnie penzije (starosne
ili pune invalidske) osiguraniku se, ako je to za njega povoljnije,
garantuje najnia penzija u nominalnom iznosu koja usklaena od 1.
januara 2011. godine iznosi 97,86 EUR-a23 (nominalni iznos najnie
penzije usklauje se na nain kako se vri usklaivanje vrijednosti
penzije za jedan lini bod).
Dakle, prilikom odreivanja visine penzije uporeuje se koja je od
dvije najnie penzije vea, da li najnia penzija sa linim
koeficijentom 0,5 ili najnia penzija u nominalnom iznosu.
Osiguraniku pripada povoljniji iznos.
Najnia djelimina invalidska penzija odreuje se u visini od 75%
najnie pune invalidske penzije.
Najnia prijevremena starosna penzija odreuje se na nain kako se
odreuje najnia starosna penzija, s tim to se iznos te penzije
trajno umanjuje za 0,35% za svaki mjesec ranijeg odlaska u penziju
prije navrenih godina ivota propisanih za sticanje prava na
starosnu penziju. Umjesto na ovaj nain odreene najnie prijevremene
starosne penzije, osiguraniku, ako je to za njega povoljnije,
pripada najnia prijevremena starosna penzija u nominalnom iznosu
koja usklaena od 1. januara 2011. godine iznosi 97,86 EUR-a.
Najnia porodina penzija odreuje se od najnie starosne ili
invalidske penzije koja bi osiguraniku pripadala u asu smrti,
odnosno od najnie penzije koja je korisniku pripadala u asu smrti,
u procentu koji se utvruje zavisno od broja lanova porodice koji
imaju pravo na porodinu penziju. Umjesto na ovaj nain odreene
najnie porodine penzije, lanovima porodice, ako je to za njih
povoljnije, pripada najnia porodina penzija u nominalnom iznosu
koja usklaena od 1. januara 2011. godine iznosi 97,86 EUR-a.
Najvia penzija Najvia penzija se odreuje mnoenjem penzijskog
staa osiguranika sa
koeficijentom 4, to znai da se za izraun visine penzije limitira
visina linog koeficijenta. Dakle, ukoliko se u postupku odreivanja
visine penzije utvrdi da bi lini koeficijent osiguranika - prema
ostvarenim zaradama, odnosno ostvarenim osnovicama osiguranja -
iznosio preko 4, on se limitira, tako da lini koeficijent
osiguranika moe iznositi najvie 4.
23 Najnia penzija u nominalnom iznosu, koja od 1. januara 2011.
godine iznosi 97,86 EUR-a,
ne pripada korisniku srazmjerne penzije ostvarene primjenom
meunarodnih ugovora. Ovo iz razloga to se radi o penzijama sa
kratkim penzijskim staom koji je nedovoljan za ispunjenje uslova za
sticanje prava na starosnu penziju, pa se za ispunjenje uslova
uzima u obzir i period osiguranja navren u dravi sa kojom Crna Gora
ima zakljuen, odnosno primjenjuje bilateralni ugovor o socijalnom
osiguranju. Meutim, za odreivanje visine penzije uzima se samo
penzijski sta i zarade ostvarene po domaim propisima.
-
36
Ponovno zaposlenje ili obavljanje samostalne djelatnosti
korisnika penzije
Korisnik starosne penzije, kao i korisnik prijevremene starosne
penzije koji
se zaposli, odnosno obavlja samostalnu djelatnost ima pravo, po
prestanku tog zaposlenja, odnosno obavljanja te djelatnosti, na
ponovno odreivanje penzije, ako je bio u osiguranju po Zakonu o
penzijskom i invalidskom osiguranju najmanje godinu dana. Ponovno
odreivanje penzije se vri, uz primjenu odredbi Zakona o penzijskom
i invalidskom osiguranju, kao kada se osiguranik prvi put
penzionie. Osiguranik ima pravo da bira, zavisno od injenice koja
je penzija povoljnija, da li eli da zadri ranije ostvarenu penziju
ili ponovno odreenu penziju.
Korisniku starosne, odnosno prijevremene starosne penzije, u
sluaju ponovnog zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti,
ne vri se obustava isplate penzije, ve ima pravo da, za vrijeme
novog zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti prima
ostvarenu penziju.
Meutim, ovo pravo nema korisnik porodine penzije. Korisniku
porodine penzije koji se zaposli ili obavlja samostalnu djelatnost
na teritoriji Crne Gore ili u inostranstvu obustavlja se isplata
penzije. Obustava porodine penzije ne vri se djeci korisnicima
porodine penzije koji se zaposle ili obavljaju samostalnu
djelatnost dok imaju pravo na porodinu penziju. Isto tako, ne vri
se obustava porodine penzije korisnicima koji obavljaju poslove po
osnovu ugovora o djelu, odnosno poslove po osnovu autorskog
ugovora, kao i poslove po osnovu drugih ugovora, kod kojih za
izvren posao ostvaruju naknadu (ugovorenu naknadu).
Novana naknada za tjelesno oteenje
1) Tjelesno oteenje Tjelesno oteenje postoji kad kod osiguranika
nastane gubitak, bitnije
oteenje ili znatnija onesposobljenost pojedinih organa ili
djelova tijela, to oteava normalnu aktivnost organizma i iziskuje
vee napore u ostvarivanju ivotnih potreba, bez obzira na to da li
prouzrokuje ili ne prouzrokuje invalidnost.
-
37
2) Uslovi za sticanje prava na novanu naknadu za tjelesno
oteenje Pravo na novanu naknadu za tjelesno oteenje stie osiguranik
kod koga
nastupi tjelesno oteenje prouzrokovano povredom na radu ili
profesionalnom boleu koje iznosi najmanje 50%. Lista tjelesnih
oteenja i procenti tih oteenja propisani su Pravilnikom o
utvrivanju tjelesnih oteenja ("Slubeni list RCG", br. 45/04 i
50/04).
3) Odreivanje visine novane naknade za tjelesno oteenje Radi
odreivanja visine novane naknade, tjelesna oteenja su, prema
teini, razvrstana u est stepena (grupa). Visina novane naknade
za tjelesno oteenje odreuje se, u zavisnosti od stepena tjelesnog
oteenja, u odgovarajuem procentu od propisanog osnova, prema tabeli
11:
Tabela 11. - Odreivanje visine novane naknade za tjelesno
oteenje
Za tjelesno
oteenje od StepenNaknada iznosi u
procentu od osnova100% 1 40% 90% 2 36% 80% 3 32% 70% 4 28% 60% 5
24% 50% 6 20%
Osnov za odreivanje novane naknade za tjelesno oteenje je utvren
u
nominalnom iznosu koji se usklauje nakon isteka svake
kalendarske godine24.
24 Od 1. januara 2011. godine osnov za odreivanje novane naknade
za tjelesno oteenje
iznosi 249,20875 EUR-a i vai za 2011. godinu. Osnov za
odreivanje novane naknade za tjelesno oteenje se usklauje od 1.
januara 2012. godine sa kretanjem potroakih cijena i prosjenih
zarada zaposlenih na teritoriji Crne Gore u prethodnoj godini u
odnosu na godinu koja joj prethodi, u procentu koji predstavlja
zbir 75% procenta rasta, odnosno pada potroakih cijena i 25%
procenta rasta, odnosno pada zarada.
-
38
4) Pokretanje postupka za ostvarivanje prava na novanu naknadu
za tjelesno oteenje
Postupak za ostvarivanje prava na novanu naknadu za tjelesno
oteenje
pokree se na zahtjev osiguranika, odnosno korisnika prava, na
osnovu medicinske dokumentacije koja se obavezno podnosi uz
zahtjev.
Postupak za ostvarivanje prava na novanu naknadu za tjelesno
oteenje pokree se i po slubenoj dunosti, na osnovu miljenja organa
vjetaenja datog prilikom vjetaenja o invalidnosti u postupku
ostvarivanja prava na invalidsku penziju.
Zahtjev za ostvarivanje prava na novanu naknadu za tjelesno
oteenje podnosi se podrunom odjeljenju Fonda penzijskog i
invalidskog osiguranja Crne Gore na ijem podruju je osiguranik bio
posljednji put osiguran.
5) Dokumentacija potrebna za ostvarivanje prava na novanu
naknadu za tjelesno oteenje
Uz zahtjev za ostvarivanje prava na novanu naknadu za
tjelesno
oteenje podnosi se sljedea dokumentacija: - medicinska
dokumentacija (kao kod invalidske penzije), - potvrda o radnom
mjestu, opis posla na obrascu br. 1a, - prijava o povredi na radu
(ako je tjelesno oteenje nastupilo usljed
povrede na radu), - fotokopija radne knjiice.
Pravo na naknadu pogrebnih trokova U sluaju smrti korisnika
penzije, licu koje izmiri trokove sahrane pripada
naknada pogrebnih trokova. Naknada pogrebnih trokova pripada u
visini tri prosjene penzije u Crnoj
Gori isplaene u mjesecu prije smrti korisnika penzije. Zahtjev
za naknadu pogrebnih trokova podnosi se u roku od 60 dana od
dana smrti korisnika penzije. Zahtjev se podnosi podrunom
odjeljenju Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore na
ijem podruju je osiguranik (umrli korisnik penzije) bio posljednji
put osiguran, odnosno koje je umrlom korisniku priznalo pravo na
penziju. Uz zahtjev za naknadu pogrebnih trokova se podnosi:
-
39
- izvod iz matine knjige umrlih, - raun o pogrebnim trokovima
(izdat od strane komunalnog, odnosno
pogrebnog preduzea).
Usklaivanje vrijednosti penzije za jedan lini bod, penzija i
novane naknade za tjelesno oteenje
Usklaivanje penzija, kao i vrijednosti penzije za jedan lini bod
vri se od 1. januara tekue godine, na osnovu statistikih podataka,
sa kretanjem potroakih cijena i prosjenih zarada zaposlenih na
teritoriji Crne Gore u prethodnoj godini u odnosu na godinu koja
joj prethodi, u procentu koji predstavlja zbir 75% procenta rasta,
odnosno pada potroakih cijena i 25% procenta rasta, odnosno pada
zarada25.
Dakle, usklaivanje penzija, kao i vrijednosti penzije za jedan
lini bod vri se jedanput godinje od 1. januara tekue godine. Kako
se na isti nain i prema istim parametrima vri usklaivanje penzija i
vrijednosti penzije za jedan lini bod, obezbjeuje se jednak poloaj
osiguranika i korisnika penzija u sistemu penzijskog i invalidskog
osiguranja.
Novana naknada za tjelesno oteenje usklauje se na nain predvien
za usklaivanje penzija.
Akte o usklaivanju penzija, vrijednosti penzije za jedan lini
bod i novane naknade za tjelesno oteenje donosi Fond penzijskog i
invalidskog osiguranja Crne Gore.
Pravo odreenih kategorija osiguranika na penziju pod posebnim
uslovima
Za odreene kategorije osiguranika propisani su, do 31. decembra
2012. godine, posebni uslovi za sticanje prava na penziju i
odreivanje njene visine, koji su povoljniji od optih uslova koje
vae za ostale osiguranike. U te kategorije
25 Izuzetno, penzije, vrijednost penzije za jedan lini bod i
novane naknade za tjelesno
oteenje od 1. januara 2011. godine usklauju se na osnovu
statistikih podataka, sa kretanjem potroakih cijena i prosjene
zarade zaposlenih na teritoriji Crne Gore u drugom polugoditu 2010.
godine u odnosu na polugodite koje mu prethodi, u procentu koji
predstavlja zbir 75% procenta rasta, odnosno pada potroakih cijena
i 25% procenta rasta, odnosno pada zarada.
-
40
osiguranika spadaju zaposleni koji rade na poslovima na kojima
se sta osiguranja rauna sa uveanim trajanjem, i to:
1) ovlaeni slubenici u smislu propisa o vrenju unutranjih i
policijskih
poslova; 2) ovlaeni slubenici Agencije za nacionalnu
bezbjednost; 3) profesionalna vojna lica na slubi u Vojsci Crne
Gore; 4) zaposleni u organima i organizacijama koji, u smislu
propisa o odbrani,
rade na poslovima na kojima se sta osiguranja rauna sa uveanim
trajanjem;
5) ovlaena slubena lica u smislu propisa o izvrenju krivinih
sankcija. Ovi osiguranici stiu pravo na starosnu penziju ako su
navrili najmanje 50
godina ivota i 20 godina staa osiguranja, od ega najmanje 10
godina efektivno provedenih na radnim mjestima na kojima se sta
osiguranja rauna sa uveanim trajanjem. U period od 10 godina
efektivno provedenih na radnim mjestima na kojima se sta osiguranja
rauna sa uveanim trajanjem, kumulativno se rauna period proveden na
radnim mjestima na kojima se sta osiguranja rauna sa uveanim
trajanjem po gore navedenim osnovima.
Lica koja u momentu podnoenja zahtjeva za penziju nemaju status
ovlaenih slubenika u smislu propisa o vrenju unutranjih i
policijskih poslova, ovlaenih slubenika Agencije za nacionalnu
bezbjednost, profesionalnih vojnih lica na slubi u Vojsci Crne
Gore, zaposlenih u organima i organizacijama koji u smislu propisa
o odbrani rade na poslovima na kojima se sta osiguranja rauna sa
uveanim trajanjem ili ovlaenih slubenih lica u smislu propisa o
izvrenju krivinih sankcija, pravo na starosnu penziju prema
posebnim uslovima mogu ostvariti ako su na tim poslovima proveli
najmanje 20 godina.
Posebnim kategorijama osiguranika, koji ispunjavaju uslove za
sticanje prava na starosnu penziju pod posebnim uslovima, visina
penzije se odreuje po optim propisima, primjenom bodovnog sistema,
kao i drugim osiguranicima u smislu propisa o penzijskom i
invalidskom osiguranju. Meutim, u pogledu odreivanje visine penzije
(starosne ili invalidske), njima se obezbjeuje i povoljniji nain
njenog odreivanja, koji se primjenjuje do 31. decembra 2012.
godine. Njima se, ako je to za njih povoljnije, lini koeficijent
utvruje na osnovu zarade, odnosno naknade zarade ostvarene u
kalendarskoj godini koja prethodi godini ostvarivanja prava.
U svakom konkretnom sluaju se cijeni da li je povoljnije da se
osiguraniku visina penzije odredi od jednogodinjeg ili viegodinjeg
uzastopnog prosjeka zarade, odnosno naknade zarade. Osiguraniku se
obezbjeuje povoljniji iznos penzije.
Kalendarska godina iz koje se uzima zarada, odnosno naknada
zarade, prilikom odreivanja visine penzije od jednogodinjeg
prosjeka, je poslednja kalendarska godina u kojoj je osiguranik
itave godine bio osiguran po propisima iz penzijskog i invalidskog
osiguranja na poslovima na kojima se sta osiguranja
-
41
rauna sa uveanim trajanjem (ije obavljanje predstavlja uslov za
sticanje prava na starosnu penziju pod posebnim uslovima) i
ostvario zaradu, odnosno naknadu zarade za svih 12 mjeseci staa
osiguranja.
Ukoliko osiguranik u godini koja prethodi godini ostvarivanja
prava na penziju nije bio osiguran na penzijsko i invalidsko
osiguranja i nije ostvario zaradu, odnosno naknadu zarade za svih
12 mjeseci staa osiguranja, u tom sluaju za odreivanje visine
penzije uzima mu se posljednja kalendarska godina provedena na
poslovima na kojima se sta osiguranja rauna sa uveanim trajanjem
(ije obavljanje predstavlja uslov za sticanje prava na starosnu
penziju pod posebnim uslovima) u kojoj je itave godine bio osiguran
po propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja i ostvario
zaradu, odnosno naknadu zarade za svih 12 mjeseci staa
osiguranja.
Osiguraniku koji u momentu ostvarivanja prava na penziju nema
status ovlaenog slubenika u smislu propisa o vrenju unutranjih i
policijskih poslova, ovlaenog slubenika Agencije za nacionalnu
bezbjednost, profesionalnog vojnog lica na slubi u Vojsci Crne
Gore, zaposlenog u organima i organizacijama koji u smislu propisa
o odbrani rade na poslovima na kojima se sta osiguranja rauna sa
uveanim trajanjem ili ovlaenog slubenog lica u smislu propisa o
izvrenju krivinih sankcija, kalendarska godina koja prethodi godini
ostvarivanja prava iz koje se uzima zarada, odnosno naknada zarade
za odreivanje visine penzije (od jednogodinjeg prosjeka) je
poslednja kalendarska godina u kojoj je osiguranik itave godine bio
u osiguranju na tim poslovima i ostvario zaradu, odnosno naknadu
zarade za svih 12 mjeseci staa osiguranja.
Odreene kategorije osiguranika koje pod posebnim uslovima
ostvaruju pravo na penziju imaju jo jednu pogodnost prilikom
odreivanja visine penzije koja se ogleda u tome to im se penzija
koja im pripada po optim propisima ili od jednogodinjeg prosjeka
(zavisno od injenice ta je za njih povoljnije) uveava za jo 20%, s
tim to tako odreena penzija ne moe biti vea od najvieg iznosa
penzije za penzijski sta koji je uzet u obzir za odreivanje visine
penzije. Takoe, tako odreena penzija ne moe biti nia od najnie
penzije za penzijski sta koji je uzet u obzir za odreivanje visine
penzije.
Ostvarivanje prava primjenom meunarodnih ugovora o socijalnom
osiguranju
1) Meunarodni ugovori o socijalnom osiguranju koje primjenjuje
Crna Gora
Crna Gora trenutno primjenjuje 24 meunarodna bilateralna ugovora
o
socijalnom osiguranju sa drugim dravama. Crna Gora je, na osnovu
odredaba meunarodnog prava o sukcesiji drava u pogledu meunarodnih
ugovora,
-
42
Odlukom o proglaenju nezavisnosti Republike Crne Gore od 3. juna
2006. godine26, preuzela i primjenjuje meunarodne ugovore i
sporazume o socijalnom osiguranju koje je primjenjivala prethodna
drava u ijem sastavu je bila Crna Gora. To su sporazumi sa sljedeim
dravama: Austrijom, Belgijom, Bosnom i Hercegovinom, Bugarskom,
bivom ehoslovakom (radi se o starom ugovoru koji se primjenjuje
samo na Slovaku), ekom, Danskom, Francuskom, Italijom, Makedonijom,
Holandijom, Hrvatskom, Norvekom, Poljskom, Rumunijom, Njemakom,
vedskom, vajcarskom, Velikom Britanijom, Libijom i Egiptom.
Nakon proglaenja nezavisnosti Crna Gora je zakljuila sporazume o
socijalnom osiguranju sa Republikom Srbijom27, Republikom
Maarskom28 i sa Velikim Vojvodstvom Luksemburg29 30.
Zakljuivanjem meunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju
uspostavlja se meunarodnopravni sistem u socijalnom osiguranju
izmeu drava ugovornica, odnosno uspostavlja se koordinacija izmeu
sistema socijalnog osiguranja tih drava. Osnovna svrha ovih ugovora
je da omogue ostvarivanja prava iz socijalnog osiguranja na osnovu
rada i osiguranja u inostranstvu.
2) Osnovna naela na kojima se temelje meunarodni ugovori o
socijalnom osiguranju koje primjenjuje Crna Gora
Meunarodni ugovori koje primjenjuje Crna Gora temelje se
sljedeim
naelima: - naelo osiguranja prema kome se davanja obezbjeuju na
teret nosioca
osiguranja one drave ugovornice kod koga je lice osigurano,
odnosno kod koga su uplaeni odgovarajui doprinosi;
26 Slubeni list RCG, br. 36/06 27 Sporazum izmeu Republike Crne
Gore i Republike Srbije o socijalnom osiguranju
(Slubeni list RCG, br. 17/07) 28 Sporazum izmeu Crne Gore i
Republike Maarske o socijalnom osiguranju i pojedinim
pitanjima socijalne sigurnosti (Slubeni list CG Meunarodni
ugovori, br. 6/08) 29 Sporazum izmeu Crne Gore i Velikog Vojvodstva
Luksemburg o socijalnom osiguranju
(Slubeni list CG Meunarodni ugovori, br. 6/08) 30 Potpisani su
novi sporazumi o socijalnom osiguranju sa Austrijom, Belgijom,
vajcarskom i
Makedonijom, ali nijesu stupili na snagu, pa se, jo uvijek,
primjenjuju stari sporazumi iz perioda postojanje Jugoslavije.
Potpisan je i Sporazum o socijalnom osiguranju sa Republikom
Slovenijom, koji takoe nije stupio na snagu jer jo uvijek nije
izvrena njegova ratifikacija. Oekuje se da primjena ovog sporazuma
otpone tokom 2011. godine.
-
43
- naelo sabiranja perioda osiguranja ili drugih relevantnih
perioda za sticanje prava na davanja;
- naelo jednakosti postupanja prema stranim dravljanima kao
prema svojim dravljanima;
- naelo isplate steenih penzijskih davanja na teritoriji druge
drave ugovornice.
3) Oblasti socijalnog osiguranja koje se ureuju meunarodnim
ugovorima o socijalnom osiguranju koje primjenjuje Crna Gora
Ugovorima o socijalnom osiguranju, uglavnom, se ureuju sljedee
oblasti socijalnog osiguranja: -prava iz zdravstvenog osiguranja,
-prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, - prava u sluaju
povrede na radu ili profesionalne bolesti, - prava po osnovu
materinstva, -prava za sluaj nezaposlenosti, -prava na djeji
dodatak.
Takozvanim potpunim ugovorima o socijalnom osiguranju reguliu se
sve navedene oblasti socijalnog osiguranja31. Svakako da ovi
ugovori omoguavaju najvei obim zatite osiguranicima, odnosno
dravljanima drava ugovornica, kao i lanovima njihovih porodica.
Meutim, pojedini ugovori reguliu samo neke od grana socijalnog
osiguranja32.
4) Administrativno pravna pomo Meunarodnim ugovorima o
socijalnom osiguranju ureuju se i pitanja
administrativno-pravne pomoi koju pruaju organi i nosioci
osiguranja drava ugovornica. Administrativno-pravna pomo je, po
pravilu, besplatna. Ona obuhvata:
- postupanje po zahtjevima u vezi sa pribavljanjem odreenih
podataka i
obavjetavanje organa koji ih je zatraio;
31 Primjeri potpunog ugovora o socijalnom osiguranju su
sporazumi sa Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom, Luksemburgom,
Srbijom i sl.
32 Nepotpuni ugovori o socijalnom osiguranju su sporazumi sa
Rumunijom, Libijom,
Egiptom koji reguliu oblast zdravstvenog osiguranja.
-
44
- isplatu novanih davanja na teret nosioca osiguranja druge
drave ugovornice;
- obavjetavanje o izmjenama i dopunama u nacionalnim propisima;
- obavjetavanje nadlenih organa o svim preduzetim mjerama za
sprovoenje sporazuma, - davanje informacija o vaeim propisima u
konkretnim sluajevima; - izvrenje sudskih i drugih odluka; - vrenje
kontrolnog ljekarskog pregleda i dr.
5) Podnoenje zahtjeva
Zahtjevi, izjave ili pravna sredstva koja su u primjeni
sporazuma o socijalnom osiguranju ili pravnih propisa jedne drave
ugovornice podnijeta organu, nosiocu ili nekoj drugoj nadlenoj
instituciji jedne drave ugovornice, smatraju se zahtjevima,
izjavama ili pravnim sredstvima podnijetim organu, nosiocu ili
nekoj drugoj nadlenoj instituciji druge drave ugovornice. Zahtjev
za davanje, podnijet prema pravnim propisima jedne drave
ugovornice, smatra se istovremeno i zahtjevom za odgovarajue
davanje prema pravnim propisima druge drave ugovornice, koje dolazi
u obzir primjenom sporazuma.
Tako, zahtjev podnesen za ostvarivanje prava na penziju prema
pravnim propisima Crne Gore smatra se i zahtjevom za penziju prema
pravnim propisima druge drave ugovornice. U tom sluaju na nosilac
osiguranja (Fond penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore) e
po slubenoj dunosti pokrenuti postupak i dostaviti obradu zahtjeva
i nadlenom nosiocu penzijskog i invalidskog osiguranja u drugoj
dravi ugovornici u kojoj je osiguranik bio zaposlen. Na isti nain
postupa nosilac osiguranja u drugoj dravi ugovornici pokree
postupak i prema nadlenom nosiocu