STUDIJSKE GRUPE - FILOZOFIJA - SOCIOLOGIJA - PEDAGOGIJA - PSIHOLOGIJA - ANDRAGOGIJA - ETNOLOGIJA I ANTROPOLOGIJA - ISTORIJA - ISTORIJA UMETNOSTI - KLASIČNE NAUKE - ARHEOLOGIJA ZAŠTO FILOZOFSKI? ZAŠTO FILOZOFSKI? F ilozofski fakultet je najstariji fakultet Uni- verziteta u Beogradu, ĉiji poĉeci seţu u 1838. godinu kada je aktom kneza Miloša u Kraguje- vcu osnovan Licej. Danas je Filozofski fakultet moderna škola koja prati sve sa- vremene tokove evropskog akademskog prostora. Filozofski fakultet ima 255 saradnika u nasta- vi, a na njemu studira oko 6000 studenata na svim nivoima, od osno- vih do doktorskih studija. Filozofski fakultet je danas ne samo mesto na kome se odvija nas- tava i razvija nauka već i mesto okupljanja stu- denata, mesto na kome se odrţavaju tribine i sportska takmičenja, na kome se promovišu nove knjige i odrţavaju stručni i naučni skupovi, mesto na kome se polemiše i na kome se razvijaju ideje. VODIČ ZA BRUCOŠE FILOZOFSKOG FAKULTETA 2011/2012 STUDIRAJ NA FILOZOFSKOM! STUDIRAJ NA FILOZOFSKOM! STUDIJSKE G R U P E P L A N SPRATOVA REČNIK ZA BRU COŠ E BIBLIOTEKA STUDENTSKE ORGANIZACIJE ŢIVOT VAN FAKULTETA ADRESAR STUDENTSKE POVLASTICE KREDITI I STIPENDIJE
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
STUDIJSKE
GRUPE
- FILOZOFIJA
- SOCIOLOGIJA
- PEDAGOGIJA
- PSIHOLOGIJA
- ANDRAGOGIJA
- ETNOLOGIJA I
ANTROPOLOGIJA
- ISTORIJA
- ISTORIJA
UMETNOSTI
- KLASIČNE NAUKE
- ARHEOLOGIJA
ZAŠTO FILOZOFSKI?
ZAŠTO FILOZOFSKI?
F i l o z o f s k i
f a k u l t e t j e
n a j s t a r ij i
fakultet Uni-
verziteta u Beogradu,
ĉiji poĉeci seţu u 1838.
godinu kada je aktom
kneza Miloša u Kraguje-
vcu osnovan Licej.
Danas je F i lozofski
fakultet moderna škola
k o j a p r a t i s v e s a -
v r e m e n e t o k o v e
evropskog akademskog
prostora.
Filozofski fakultet ima
255 saradnika u nasta-
vi, a na njemu studira
oko 6000 studenata na
svim nivoima, od osno-
v i h d o d o k t o r s k i h
studija.
Filozofski fakultet je
danas ne samo mesto
na kome se odvija nas-
tava i razvija nauka već
i mesto okupljanja stu-
denata, mesto na kome
se odrţavaju tribine i
sportska takmičenja,
na kome se promovišu
nove knjige i odrţavaju
s t r u č n i i n a u č n i
sk u p o v i , m e s t o n a
kome se polemiše i na
kome se razvijaju ideje.
VODIČ ZA BRUCOŠE FILOZOFSKOG FAKULTETA
2011/2012 STUDIRAJ NA FILOZOFSKOM!
STUDIRAJ NA
FILOZOFSKOM!
S T U D I J S K E
G R U P E
P L A N
S P R A T O V A
R E Č N I K Z A
B R U C O Š E
B I B L I O T E K A
S T U D E N T S K E
O R G A N I Z A C I J E
Ţ I V O T V A N
F A K U L T E T A
A D R E S A R
S T U D E N T S K E
P O V L A S T I C E
K R E D I T I I
S T I P E N D I J E
Mnogi od Vas su moţda upoz-
nati sa ovim terminima, ali za
one koji nisu baš najupućeniji,
skripta je reč koja potiče od
latinske reči scriptum, i pred-
stavlja predavanja profesora
namenjena potrebama studena-
ESPB je najbitnija karakteristi-
ka Bolonjskog sistema. Ovi
bodovi se izračunavaju na os-
novu obima gradiva i broja sati
koji su ti bili potrebni da to
gradivo savladaš. Svaki pred-
met nosi određen broj bodova,
a sakupljajući poene (polaţući
ispite) u n, broj ESPB bodova
koji moţeš ostvariti u jednoj
studijskoj godini je 70, dok je
za status budţetskog studenta
neophodno skupiti 60 ESPB
bodova.
Ocenu stičeš na osnovu pre-
dispitnih aktivnosti i samog
ispita. Kao što smo već naveli,
u okviru svakog predmeta
postoj i niz obaveza koje
moraš da ispuniš – predispit-
ne obaveze (seminarski, ak-
tivnost, kolokvijumi…). Ocena
je prolazna ako se nalazi u
opsegu od 6 – 10, dok se sa
5 pada, ali se ona po pravilu
ne upisuje u indeks. Dobijena
ocena ne utiče na broj ESPB
bodova.
SKRIPTA I HRESTOMATIJA
OCENA ESPB INFORMACIJE
Dobar student je informisan
student . Sve informacije
vezane za studiranje moţeš
nać i na sa j t u fak u l t e ta
(www.f.bg.ac.rs), na oglasnim
tablama, studentskim forumi-
ma, na konsultacijama kod
profesora, ali i od kolega.
SEMESTAR I OVERA SEMESTRA
odeljenja na kom studiraš ako
su u pitanju predmeti sa tvoje
studijske grupe, a izborne pred-
mete, u slučaju da nisu sa tvog
odeljenja, overavaš na odeljen-
ju na kojem ih polaţeš. Jezike
overavaš u kabinetu za jezike
kod profesora kod koga polaţeš
ispit. Ne zaboravi bez overenih
semestara i pečata o izvršenom
sistematskom pregledu ne
moţeš upisati sledeću godinu.
Semestar je nešto slično polu-
godištu - u okviru svake
godine te čekaju dva semes-
tra. Neki predmeti su jednose-
mestralni, neki dvosemestral-
ni, ali ono što je najbitnije je
da te na kraju svakog semes-
tra čekaju ispitni rokovi. Oba
semestra se overavaju prili-
kom upisa naredne godine.
Pod overenim semestrom,
podrzumeva se da ti svaki
ispit bude overen pečatom
STUDIRAJ NA FILOZOFSKOM!
REČNIK
ZA
BRUCOŠE
U t
ok
u s
tud
iran
ja s
rešć
eš s
e sa
dost
a n
epo
znati
h
pojm
ova,
a n
aša
id
eja j
e d
a t
e u
po
znam
o s
a n
ekoli
ko
najb
itn
ijih
koji
čin
e osn
ovu
živ
ota
na f
ak
ult
etu
. ŠV 20 Ovaj obrazac, neophodan je
za upis pre svega prve, ali i
svake naredne godine. Svake
g o d i n e k u p u j e š p o d v a
o b r a s c a u s k r i p t a r n i c i
Filozofskog fakulteta uz koje
t r e b a d o n e t i i s v o j u
fotografiju, veliĉine 3x4 cm.
ŠV obrazac se popunjava
tako što osim unošenja
osnovnih podataka o sebi,
unosiš i podatke o fakultetu,
naĉinu i finansiranju studija,
kao i o osnovne podatke o
radnom statusu i spremi
svojih roditelja.
nog domena na naznačenu
temu (romani, eseji, stručna
literatura, novinarski članci,
slogani, kontraverze...). Stu-
dentskim jezikom rečeno,
predstavlja kolekciju odn.
zbirku odabranih tekstova,
poglavlja, delova poglavlja,
ĉlanaka raznih pisaca koji
n a o d r e đ e n i n a č i n
zaokruţuju temu određenog
predmeta koji slušate. Sve
ovo vrlo često moţeš naći u
fotokopirnicama kao što su
Flash, Antika i najčešće u
Leptiriću.
ta i sluţi za pripremanje ispi-
ta. Studenti često govore o
skripti kao kopiji knjige, ali
nju ipak treba razlikovati od
knjige odn. njene kopije, jer
upravo čini skraćenu verziju
literature. Hrestomatija je
takođe pojam sa kojim ćeš se
susresti tokom studija. Hres-
tomatija u nešto širem
značenju predstavlja ukupan
skup pisane reči određene
nekim predznakom ( npr.
hrestomatija religije) i sama
reč obuhvata sve verzije pisa-
ISPITI I ISPITNI ROKOVI KONSULTACIJE
U toku svake godine postoje
ispitni rokovi tokom kojih
polaţeš ispite. Postoji šest
glavnih ispitnih rokova: janu-
arski, februarski, majski, jun-
ski, avgustovski i septembar-
ski. Prijava ispita je najčešće
par nedelja pre početka ispit-
nog roka. Prijavu kupuješ u
skriptarnici, popunjavaš je i
ubacuješ u sanduče na svom
spratu. Posle svake prijave
ispita, proveri da li je prijava
―prošla‖, jer u slučaju da nije,
nećeš moći da polaţeš ispit.
To moţeš uraditi tako što ćeš
pogledati spisak odobrenih i
neodobrenih ispita na oglas-
noj tabli na odeljenju na ko-
jem si ili na sajtu fakulteta.
Ako na vreme znaš da ti
prijava nije prošla, moţeš da
se obratiš studentskoj sluţbi, i
uz njihovu pomoć rešiš prob-
lem vezan za prijavu i polaţeš
ispit.
N a k o n s u l -
tacijama ti se
p r u ţ a
mogućnost da
r a z j a sn i š s v e
nedoumice koje
se tiču gradiva.
K o n s u l t a c ij e
drţe i profesori i
asistenti u od-
ređenom termi-
nu . Na n j ima
moţeš da post-
aviš konkretno pitanje, raspitaš
se o dodatnoj literaturi, dobiješ
korisne informacije vezane za
seminarski rad koji pišeš, ali i
pogledaš svoj kolokvijum u
slučaju da nisi zadovoljan oce-
nom. Još jedna dobra stvar
vezana za konsultacije je to što
će profesori ceniti tvoje do-
datno angaţovanje i upamtiće
te kao vrednog i posvećenog
studenta.
izradom upitnika, sa grup-
nim ili individualnim radom
na nekom istraţivanju.
Seminarski radovi, ko-
lokvijumi i istraţivanja nose
određen broj poena i čine
predispitne obaveze zajed-
no sa aktivnošću na
veţbama, pa se trudi da ih
odradiš najbolje što moţeš
jer su oni, pored redovnog
pohađanja predavanja,
uslov za izlazak na ispit.
KOLOKVIJUMI I
SEMINARSKI
RADOVI
va) ili poluesejskog tipa
(pitanja koja zahtevaju odgo-
vor od nekoliko rečenica;
kratko objašnjenje, argu-
mentacija, navođenje defin-
icija i popunjavanje rečenica),
ali mogu biti i kombinovani
(malo na zaokruţivanje,
popunjavanje i objašnjavan-
je). Seminarski radovi su ra-
dovi na zadatu temu u okviru
gradiva, a njih pišeš koristeći
originalnu literaturu ili
istraţujući određen problem.
Neki od Vas susrešće se i sa
Kolokvijumi su nešto slično
pismenim veţbama. U okviru
skoro svakog predmeta post-
oje kolokvijumi, a ponekad
preko njih moţeš dati deo ili
ĉak i ceo ispit. Kolokvijumi
mogu biti zatvorenog tipa (na
zaokruţivanje jednog ili više
tačnih odgovora), da/ne tipa
(pitanja sa korekcijom, gde za
svaki netačan odgovor dobi-
ješ negativan bod), otvorenog
tipa tj. esejskog tipa (pišeš
sve što znaš, a tiče se od-
ređene teme ili jedinice gradi-
PREDAVANJA I VEŢBE u manje grupe. Predavači će
ponekad biti i osobe koje
rade u praksi ili usko speci-
jalizovani stručnjaci koji su
upućeni u temu koja je
namenjena tom predavanju.
Na veţbama ćeš najčešće
raditi konkretnije stvari koje
se tiču gradiva i diskutovati o
problemima koje se tiču ob-
lasti koju proučavate. Pon-
ekad ćete gledati i kratkotra-
jne filmove vezane za temu o
U okviru većine predmeta, od
tebe se zahteva da prisustvu-
ješ predavanjima i veţbama.
Tvoje prisustvo je jako bitno,
jer je ono uslov za izlazak na
ispit. Predavanja i veţbe
najčešće traju oko 90 minu-
ta, a ponekad ćeš imati i
pauzu u toku predavanja.
Predavanja drţi profesor, koji
na njima prezentuje suštinu
gradiva, dok veţbe drţe asis-
tenti i na njima ste podeljeni
STUDIRAJ NA FILOZOFSKOM!
kojoj govorite ili raditi za-
datke ili testove koji ća se
ocenjivati. Za većinu veţbi
se od tebe očekuje da
pročitaš određene jedinice
iz obavezne literature. Ovo
je veoma bitno, jer ti poz-
n a v a n j e l i t e r a t u r e
omogućava aktivno učešće
u diskusijama, a na taj
način dobijaš određen broj
poena koji ulaze u tvoju
zaključnu ocenu.
Malo ispod nivoa zemlje i prizem-
lja Filozofskog fakulteta nalazi se
Laboratorija za eksperimentalnu
psihologiju (LEP), gde se često
odrţavaju eksperimenti, kao i
sastanci istraţivačkih grupa. Za
pojedine predmete je to mesto
gde neki od Vas mogu dobiti
korisne informacije, pogledati svoj
kolokvijum ili pismeni ispit, ali i
mesto gde se ponekad odrţavaju
usmeni ispiti. Takođe, postoji i
kolekcija instrumenata koji su se
koristili ili se i dalje koriste u
različitim istraţivanjima i koje će
neki od Vas biti u prilici da vide. U
SUTERENI ovom delu fakulteta, na samo
par metara od Laboratorije za
eksperimentalnu psihologiju,
nalazi se sala sa svlačionicama, u
kojoj se često odrţavaju tak-
mičenja među studentima našeg
fakulteta, ali i sportska takmičen-
ja koja uključuju i ostale fakulte-
te. Postoje i sportske sekcije
kojima se moţeš priključiti preko
sportskog udruţenja, koje pred-
stavlja jednu od studentskih or-
ganizacija Filozofskog fakulteta.
Međutim, ovo nisu jedina
skrivena mesta na fakultetu.
Odmah preko puta glavne zgrade
Filozofskog fakulteta nalazi se
ulaz kojim stiţeš do kopirnice
šaltera je svakog radnog dana od 12:30-15:30h. Na šalterima se
moţeš informisati o tome koliko je poena potrebno na upis
naredne godine na budţetu, šta ti je sve potrebno ukoliko ţeliš da
konkurišeš za smeštaj u studentski dom, za stipendiju ili kredit.
Na ovim šalterima se odvija isplata stipendija i kredita, kao i upis
u narednu godinu studija. Takođe, u prizemlju se nalazi i amfitea-
tar „Georgije Ostrogorski― u kome ćeš često slušati predavanja,
veţbe i polagati ispite.
PRIZEMLJE
U prizemlju se nalaze šalteri i amfiteatar. Svaki smer ima
svoj šalter. Na šalterima moţeš uzeti potvrdu o redovnom
školovanju, a nju moţeš kupiti u Stilosu, Savremenoj admin-
istraciji ili sluţbenom glasniku. Ova potvrda ti je, na primer,
potrebna prilikom izdavanja povlastice za gradski prevoz ili
dobijanja ili overavanja zdravstvene knjiţice. Radno vreme
STUDIRAJ NA FILOZOFSKOM!
GD
E J
E Š
TA
NA
FA
KU
LT
ET
U?
Stilos, gde moţeš kupiti prijave
za ispit, ponekad i neophodnu
literaturu, ali i dosta drugih
stvari koje bi ti mogle zatrebati
tokom studiranja. Par stepeni-
ka od kopirnice, moţeš naći
računarsku učionicu koja ti je
na raspolaganju tokom cele
školske godine u određenim
vremenskim terminima koji se
menjaju u zavisnosti od potre-
ba fakulteta. U blizini
računarske učionice, niz hod-
nik, nalaze se sutereni u koji-
ma se odrţavaju predavanja i
veţbe, kao i prostorije nekih
studentskih organizacija koje
postoje na fakultetu.
KAPETAN MIŠINO ZDANJE
Kapetan-Mišino zdanje je jedna od najpoznatijih
građevina u Beogradu, u kojoj je smešten Rektorat
Univerziteta u Beogradu i deo Filozofskog Fakulteta.
Nastava klasiĉnih jezika koja se odrţava upravo u
ovom zdanju, ima svoju predistoriju u ustaniĉkoj
Velikoj školi i Liceju od poĉetka XIX veka. Godine
1875. osnovana je Katedra za klasiĉne jezike i
knjiţevnost, a 1900. je klasiĉna filologija izdvojena u
posebnu grupu. Danas se na Odeljenju za klasiĉne
nauke na osnovnim, master i doktorskim studijama
predaju predmeti iz oblasti grĉke i latinske lingvistike,
grĉke i rimske knjiţevnosti, vizantijske filologije,
poznolatinske filologije i kulturne istorije antike. Na
odeljenju za klasiĉne nauke predaje 15 nastavnika i
studira oko 120 studenata. Svakog radnog dana u
periodu od 11-13h sekretar radi sa strankama.
PLAN FILOZOFSKOG FAKULTETA
školarinu. Posle svake prijave
ispita, na svakom spratu, kod
kancelarije sekretara odeljen-
ja, obajvljuje se lista odbrenih
i neodobrenih prijava. U
slučaju da im je prijava od-
bijena, studenti imaju pravo
na ţalbu u roku od 2 dana.
SAVET: ukoliko morate da
posetite ovaj odsek u vreme
ţalbi, izbegnite celodnevnu
guţvu i ustanite ranije.
Na međuspratu se nalaze
odsek za studentske poslove
i odsek za tehničke poslove.
Radno vreme odseka za
tehničke poslove je od 11-
14h, a odseka za studentske
poslove je od 10-14h i stu-
denti ga najčešće koriste
prilikom reklamacije nepri-
hvaćenih prijava za ispit, ali i
u slučaju tehničkih problema
prilikom plaćanja rata za
MEĐUSPRAT
PRVI SPRAT
Na prvom spratu se nalaze kabineti za jezike, a na kraju hola se
nalazi oglasna tabla sa informacijama vezanim za predavanja i
ispite iz stranih jezika, kao i rezultati ispita (ove informacije se ne
nalaze na odeljenskim oglasnim tablama). Takođe, prefesore
jezika moţeš naći u njihovim kabinetima na ovom spratu. Bitno je
da znaš, da iako se oglasne table nalaze na prvom spratu, prijavu
jezika vršiš na svom spratu tako što prijavu ubacuješ u odgova-
rajuće sanduče. Na ovom spratu postoji računarska učionica (broj
106) u kojoj studenti mogu besplatno koristiti kompjutere, a prili-
kom rišćenja, koriste šifre koje su namenjene svakom računaru i
nalaze se na vrhu monitora, pa je privatnost zagarantovana.
Takođe se na prvom spratu nalazi dekanat i arhiva, kao i svečana
sala „Dragoslav Srejović―. Radno vreme arhive je 10-16h.
STUDIRAJ NA FILOZOFSKOM!
DRUGI SPRAT
PSIHOLOGIJA
Nastava psihologije u Srbiji
započinje na Liceju, 1854
godine, i nastavlja se za vreme
Velike škole i Univerziteta od
1905. godine. Izborom dr
Borislava Stevanovića za do-
centa i formiranjem Seminara
za eksperimentalnu psi-
hologiju, Grupa za psihologiju
počinje sa radom 1928.
godine. Danas se na Odeljenju
za psihologiju na osnovnim,
master i doktorskim studijama
predaje veliki broj predmeta iz
raznih oblasti opšte i eksperi-
zitetu u Beogradu. Od
1927. godine postoji
k a o s a m o s t a l n a
naučna grupa. Danas u
okviru studijske grupe
za pedagogiju postoje
Katedra za opštu peda-
gogiju, metodologiju i
istoriju pedagogije,
Katedra za didaktiku sa
metodikom, Katedra za
predškolsku pedagogiju
i Katedra za školsku
pedagogiju. Programi
osnovnih, master i
doktorskih studija na
Grupi za pedagogiju
obuhvataju veći broj
predmeta iz oblasti
opštih i posebnih peda-
goških disciplina: opšte
pedagogije, istorije
pedagogije, metod-
ologije pedagoških
istraţivanja, didaktike,
metodike, školske,
predškolske, porodične
pedagogije i dr. Na
Grupi za pedagogiju
radi 11 nastavnika i 9
saradnika i studira oko
400 studenata. Rad
sekretara odeljenja sa
strankama je u interval
od 12-14h, svakim
radnim danom sem
petka.
ANDRAGOGIJA
Studijska grupa za
andragogiju nastala je
iz istoimenog smera na
Odeljenju za peda-
gogiju 1979. godine.
Na Grupi za an-
dragogiju postoje os-
novne, master i
doktorske studije zas-
novane na izučavanju
većeg broja an-
dragoških disciplina
koje se bave opštim i
specifičnim problem-
ima učenja i obrazovan-
ja odraslih. Na Grupi za
andragogiju radi 7 nas-
tavnika i 4 saradnika, a
studira oko 200 stu-
denata. Sekretar odel-
jenja radi sa strankama
od ponedeljka do
ĉetvrtka u intervalu od
12-14h.
mentalne psihologije,
socijalne psihologije, klin-
ičke psihologije, razvojne i
pedagoške psihologije,
psihologije rada i metod-
o l o g ij e p s i h o l o š k i h
istraţivanja. Na Odeljenju
za psihologiju predaje 44
nastavnika i studira oko
550 studenata. Sekretar
odeljenja radi sa stranka-
ma od ponedeljka do
ĉetvrtka u terminu od 12-
14h.
PEDAGOGIJA
Izučavanje pedagogije kao
akademske discipline
počinje u Liceju, nastavalja
se na Velikoj školi i Univer-
STUDIRAJ NA FILOZOFSKOM!
FILOZOFIJA
Nastava filozofije u Srbiji započinje na
Liceju 1853. godine, i kontinuirano se
odvija na Velikoj školi i Univerzitetu od
1905. godine. Danas je Odeljenje za
filozofiju Filozofskog fakulteta u
Beogradu organizovano u tri seminara:
Seminar za istoriju filozofije, Seminar
za etiku, estetiku i filozofiju politike i
Seminar za logiku, epistemologiju i
filozofiju nauke. Na Odeljenju za
filozofiju na osnovnim, master i
doktorskim studijama predaje se veliki
broj obaveznih i izbornih predmeta iz
raznih oblasti filozofije: logike, etike,
estetike, epistemologije, metodologije,
tradicionalne i savremene metafizike,
filozofije politike, filozofije jezika,
filozofije prava itd. Poseban značaj se
pridaje nastavi iz Istorije filozofije, koja
je obavezan predmet na svim
godinama osnovnih studija. Na
Odeljenju za filozofiju predaje 25
nastavnika i studira oko 500
s tudenata . Rad sekretara sa
strankama je svakog radnog dana u
period od 12-14h.
SOCIOLOGIJA
Nastava sociologije u Srbiji započinje
na Pravnom fakultetu u Beogradu, gde
je 1935. osnovana Katedra za
sociologiju. Nakon Drugog svetskog
rata ta katedra se, iz političkih razloga,
gasi, da bi se 1959. godine dozvolilo
obrazovanje Katedre za sociologiju na
Filozofskom fakultetu u Beogradu. To
je bila prva takva katedra na celoj
teritoriji tadašnje SFRJ. Odeljenje za
sociologiju je danas kadrovska i
naučna baza sociologije u Srbiji. Na
Odeljenju se, na osnovnim, master i
doktorskim studijama, predaje veliki
broj predmeta iz opšte i posebnih
sociologija, socijalne patologije,
socijalne antropologije i socijalne
istorije, a istraţivanja se vrše na
odeljenskom Institutu za sociološka
istraţivanja. Na Odeljenju za sociologiju
predaje 30 nastavnika i studira oko
450 studenata. Sekretar radi sa
strankama od 12-14h svakog radnog
dana.
TREĆI SPRAT
ĈETVRTI SPRAT
ISTORIJA UMETNOSTI
Katedra za istoriju umetnosti
osnovana je 1905. Godine 1927.
Katedra je prerasla u deo posebne
studijske grupe sa istorijom umetnosti
kao glavnim predmetom, a reformom
iz 1963. formirano je Odeljenje za
istoriju umetnosti. Danas na Odeljenju
za istoriju umetnosti postoje Seminar
za uvodne studije istorije umetnosti,
Seminar za studije muzeologije i
heritologije, Seminar za studije istorije
arhitekture, Seminar za studije
srednjovekovne umetnosti,
Seminar za studije umetnosti i
vizuelne kulture novog veka i Seminar
za studije moderne umetnosti. Na
Odeljenju se u okviru nastavnih
programa izuĉava istorija umetnosti
od antike do današnjih dana. Nastava
je organizovana u okviru osnovnih,
master i doktorskih studija, a
obuhvata pre davan ja , ve ţbe ,
seminare, praktiĉnu nastavu na
terenu, rad sa mentorom, studijski
is traţ ivaĉki rad , konsultacije ,
prezentacije i projekte. Sekretar radi
sa strankama u periodu od 10-12h od
ponedeljka do ĉetvrtka.
ARHEOLOGIJA
Katedra za arheologiju na Velikoj školi
u Beogradu formirana je 1881. godine
izborom Mihajla Valtrovića za prvog
profesora arheologije u Srbiji. Seminar
za arheologiju izdvojen je kao
samostalna nastavna i nauĉna
jedinica 1920. godine, dok se od
1962. nastava na Filozofskom
fakultetu odvija u okviru Odeljenja za
arheologiju. Nastava iz arheologije
danas se izvodi na tri nivoa studija -
osnovnim, master i doktorskim.
Tokom studija, studenti prate osnovne
i specijalistiĉke kurseve iz razliĉitih
oblasti arheologije i pratećih disciplina
– arheozoologije i fiziĉke antropologije.
Predmeti tematski pokrivaju podruĉja
Evrope, istoĉnog Mediterana, Bliskog
istoka i Egipta, kao i vreme od rane
praistorije do srednjeg veka. U sastavu
Odeljenja za arheologiju nalaze se
Arheološka i Paleoantropološka
zbirka, Centar za teorijsku arheologiju i
Laboratorija za bioarheologiju. Na
Odeljenju radi 16 predavaĉa i 8
istraţivaĉa i studira oko 400
studenata . Rad sekretara sa
strankama je u period od 10-12h
svakog radnog dana.
PETI
SPRAT
ISTORIJA
Nastava iz Opšte istorije
počela je na Liceju 1838. i
nastavila se na Filozofskom
Fakultetu Velike škole u Be-
ogradu od 1863. i Univerzitetu
od 1905. godine. Odeljenje za
istoriju osnovano je statutom
Filozofskog fakulteta iz 1963.
godine.Na Odeljenju za istoriju
zastupljena su sva tri nivoa
studija – osnovne, master i
doktorske studije. Nastava i
proučavanje istorije odvijaju
se na osnovu podele na devet
STUDIRAJ NA FILOZOFSKOM!
ETNOLOGIJA I
ANTROPOLOGIJA
Odeljenje za etnologiju i
antropologiju obeleţilo
je 2006. godine 125
godina od uvođenja
etnologije u nastavu na
Velikoj školi i 100 godi-
na od o sn ivanja
Etnološkog seminara na
Filozofskom fakultetu.
Odeljenje je 1990.
dopunilo svoj naziv u
Odeljenje za etnologiju i
antropologiju, adminis-
t rat ivno obeleţ ivši
značajne teorijsko -
metodološke promene
koje su disciplinu iz tradi-
cionalno orijentisanog
proučavanja isključivo
nacionalne kulture trans-
formisale u savremenu
socio-kulturnu analizu
društvene stvarnosti i
kulturne raznovrsnosti na
nacionalnom, regional-
nom i globalnom nivou.
Zbog specifične interdis-
ciplinarne otvorenosti i
unutardisciplinarne pov-
ezanosti antropologije,
nastavnici, saradnici i
istraţivači sarađuju na
temama kao što su kul-
turni identiteti, politička i
kulturna tranzicija, ma-
terijalna i nematerijalna
kulturna baština, mul-
tikulturalizam, globaliza-
cija, novi religijski pokreti
i dr. Odeljenje izdaje
ĉasopis Etnoantropološki
p r o b l e m
(www.anthroserbia.org) i
suizdavač je Etnološke
b i b l i o t e k e
(www.etnoloskabibliotek
a.co.rs). Rad sekretara sa
strankama je u intervalu
od 11-13h svakog radnog
dana.
uţih naučnih oblasti: Istorija
stare Grčke i Starog istoka,
Istorija Rima, Opšta istorija
s r e d n j e g v e k a s a
pomoćnim istorijskim
naukama, Istorija srpskog
naroda u srednjem veku sa
staroslovenskim jezikom i
istorijskom geografijom,
Vizantologija, Opšta istorija
novog veka, Istorija srpskog
naroda u novom veku,
Istorija Jugoslavije i Opšta
savremena istorija. Na
Odeljenju predaje 36 nas-
tavnika i studira oko 450
studenata. Rad sekretara
sa strankama je u period
od 12-14h svakog radnog
dana.
GDE JE ŠTA NA FAKULTETU?
DETALJNE MAPE ZGRADE FAKULTETA PO SPRATOVIMA MOŽEŠ NAĆI NA SAJTU FAKULTETA
PITAJ STARIJE KOLEGE U SLUČAJU DA NE MOŽEŠ DA NAĐEŠ ODGOVARAJUĆI KABINET
PORTIRI FAKULTETA SU UVEK SPREMNI DA TI DAJU PRAVU INFORMACIJU O TOME GDE JE