-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 114
8. INVERTORISADRAJ:
1. Definicija:
2. Podela-vrste
3. Tranzistorski invertori-pravougaoni tranzistorski
invertor-princip rada
-analiza rada-kvazi-pravougaoni invertor-PWM invertor-objanjenje
PWM tehnike-analiza monofaznog PWM invertora-delta modulac
4. Trofazni tranzistorski invertor5. Strujni invertor6.
Rezonantni invertor7. Izlazni filtri
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 115
8.1. DEFINICIJA:
Invertor su direktni pretvarai jednosmerne u naizmeninu struju
(AC/DC). Koriste snaneelektronske prekidae punoupravljivog tipa
tranzistore. To su ureaji kojima se povezuju dvaenergetska sistema
uestanosti f=0 i f=f, s tim to snaga ide sa jednosmerne strane na
naizmeninu.Razlika u odnosu na invertorski rad ispravljaa je to to
se ovde komutacija radi prinudno.
Koriste se i kao indirektni u konfiguraciji AC/DC +
DC/ACTiristorski invertori se vie ne proizvode, zbog sloenije
konstrukcije i slabijih performansi,
osim za invertore najveih snaga, za koje ne postoje odgovarajui
tranzistori.Danas se sve vie koriste u industrijskim
elektromotornim pogonima i saobraaju, jer se
jednosmerni pogon zamenjuje naizmeninim.
8.2. VRSTE:
a) Po prekidakoj komponenti1. Tiristorski invertori (vie se ne
koriste)2. Tranzistorski invertori
b) prema optereenju:1. zavisni (sa prirodnom komutacijom)2.
nezavisni (autonomni, sa prinudnom komutacijom)
c) prema vrsti komutacije:Komutacija se obavlja prisilno pomou
komutatora ili drugaijePodela:1. sa prirodnom komutacijom2. sa
prinudnom komutacijom:
-paralelni-redni(rezonantni)-ostali
d) po principu rada:1. naponski2. strujni
e) po konfiguraciji:- prosti-sa srednjom takom:
-na transformatoru-na izvoru jednosmerne struje
-mostnif) po broju faza
- monofazni- trofazni- viefazni (polifazni, n-fazni)
g) po broju komutacija:-dvopulsni-tropulsni-estopulsni
h) po nainu upravljanja (regulacije)- pravougaoni- kvazi
pravougaoni
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 116
- sa impulsno-irinskom modulacijom (IM=PWM)
esto se nalaze kao sastavni delovi kaskada JS JS: INV + ISP OP
=> Napajai sagalvanskom izolacijom. Ovo se radi kada se eli
galvansko odvajanje ugradnjom u naizmenino kolotransformatora.
i) NS NS: ISP + INV, ova kombinacija esto se koristi i to za:1.
za dobijanje vee uestanosti2. pretvaranje uestanosti ili broja
faza3. stabilnost napona sa rezervom u sluaju nestanka struje
mrea f = fmree
SBN sistem za besprekidno napajanjej) regulacija brzine kaveznog
AM:
f = varijab
AM
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 117
8.3. TRANZISTORSKI INVERTORI
Danas su potpuno potisnuli tiristorske invertore osim za najvee
snage gde se korist GTOinvertori i u sluaju mreom komutovanih
invertora. U najrairenijm aplikacijama se koristetranzistorski
invertori i to sa MOSFET tranzistorima pri manjim snagama odnosno
sa VRT i IGBTtranzistorima za vee snage. Po principu regulacije tj.
obliku izlaznog napona dele se na:
1. pravougaone invertore2. kvazi pravougaone3. impulsno irinski
modulisane (PWM)
Pravougaoni tranzistorski invertor
S2
Ud
S1id
+S3 S4 RpUp
ip
d
T
dpeff UdtUTU 2/
0
212 , pdpeff RUI , constRU
IRP dpeffpR 2
2 , Rdeffdd PIUP
1d
R
PP
- idelani invertor
ip =Ud/Rp
Up
S1 S4 S2 S3 S1 S4 S2 S3
ip
id id=Ud/Rp
Ud
-Ud
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 118
S2
Ud
S1id
+
S3 S4
Rp
LpUp
ip
D3 D4
D1 D2
dpeff UU , ddef UUU 9,0221 ,
2/0
212T
ppeff dtiTI ,
20, Tt
dtdi
LiRU ppppd t
p
dM
p
dp eR
UI
RUi
,
tp
dM
p
dMp eR
UI
RU
ITi
2
2
2
11
T
T
p
dM
e
e
RU
I
,
20,
121 2
Tt
e
e
RUi T
t
p
dp
ispr. inv. ispr. inv.D1D4 S1S4 D2D3 S2S3
Ud
S1 S4 S2 S3
-UdT/2 T
Up
ip IM
-IM id
Zbog faznog kanjenja struje invertor mora da ima mogunost
dvokvadratnog rada tj. mora da imaparalelne diode. Problemi koji se
javljaju su:
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 119
1. vii harmonici2. komutacija (mrtvo vreme)3. nema regulacije
izlaznog napona4. povratna struja u jednosmernom kolu
8.3.1 REAVANJE PROBLEMA VIIH HARMONIKA U IZLAZNOM NAPONU
UdUiz
Dobija se pravougaoni napon, a potrebna je sinusoida.
Harmonijska analiza daje sledee rezultate:
dpef UU ddef1p U9,0U22U 1U22
U1UU
THDU 2d
2d
2ef1p
2pef
p
=48,3%
...3,2,1k,)tT2)1k2sin(()1k2(
U4U1k
dp
U harmonijskom spektru postoje samo neparni harmonici reda
n=2k-1, k=1,2,3:
...9,7,5,3,1n,n
1U4
21
n
U42
1
UU
HDUd
d
1p
pnpn
1 3 5
1/3
1/5
n red harmonika
HDu/HD1
Simusoida se moe dobiti ako se filtrira izlazni napn pomou
jednostavnog LC filtra.
C
L Ip
211)(LCs
sW
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 120
-40 d B/dek.
Realn i LC filtar
1 fg 3
Da bi se uspeno filtrirali vii harmonici, potreban je filtar sa
graninom uestanou iznad osnovnogharmonika.Primer: Neka je L=10 H,
fg=100Hz. Izraunati vrednost kapacitivnosti LC filtra i potrebnu
snagu.
LC1 => F25,0
L)f2(1C 2
Uc= 2 220V, f=50Hz, => kVAr23,1XU c2 Qc
Realni problem je to za dobru filtraciju treba veliki i skup
kondenzator. Takoe, reaktivna snagakondezatora je Qc je
proporcionalna sa Ppot, to znai da e struja kroz tranzistor biti
mnogo vea.
Da bi se ovaj problem otklonio, moe se probati metodom N
komutacija u periodi.
Impulsno-irinska modulacija (IM) N komutacija u periodi
N~50
Ui
-E
E
Tk Tn
T1 T2
11
1
Srednja vrednost napona u k-tom odseku:kAVU
k EU 1k EU 1
kkk T E
TU
k
kkkAV
Ako je k = 1N, tada odreujemo na sledei nain:
2sinNk
Tkkk .
Za sinusni PWM, tada je
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 121
2Nk
sinEU kAV , k = 1NVidi se da je sinusoida predstavljena sa N
stepenica amplitude UkAV, k=1,,N.
Cilj uvoenja IM je pomeranje dominantnih viih harmonika na
frekvencije, koje je moguelako i ekonomino eliminisati prostim (LC)
filtrima. esto se induktivnost filtera zamenjuje
parazitniminduktivnostima elektrinog kola i potroaa, tako da se
filtar svodi na paralelno postavljanjekondenzatora.
8.3.2. PROBLEM KOMUTACIJE
U realnom invertoru potrebno je posebno analizirati proces
komutacije.Pretpostavke:1. potroa je induktivan2. induktivnost
potroaa je takva da se struja tokom komutacije moe smatrati
konstantnom.Postoje dve vrste komutacije i to:1. sa diode na
tranzistor2. sa tranzistora na dioduProces rada invertora:a)
pravougaoni:
D1S1D3S3D1S1D4S4D2S2D4S4
b) PWMS3D1S1D3S1 D3 S3D1S3 D1..S1
D4S4D2S4 D2 S2D4S2 D4..S4Vae jednaine Bulove algebre:
D1+S1+D3+S3 = 1D2+S2+D4+S4 = 1
tj. da u jednoj grani uvek vodi samo jedna komponenta.
S2
Ud
S1id
+S3 S4
Rp
LpUp
ip
D3 D4
D1 D2
a) PRAVOUGAONIKomutacija dioda tranzistor nije kritina jer se
vri prilkom prolaska struje kroz nulu.
D3 S3
1.
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 122
D3S3
Ip
Struja tee kroz D32.
D3S3
Ip
IB3
Ukljuujemo S3 pre nego ID3 padne na nulu jer ne znamo kad
nastupa taj trenutak. Struja IB3 tee krozPN spoj tranzistora ali
nema IC3.3.
D3S3
Ip
IB3
Struja ID3 pada na nulu i D3 se gasi. Ui poraste i tranzistor
postaje pozitivno polarisan. Struja IB3 postojipa se tranzistor
odmah ukljuuje pri nultoj struji pa nema preoptereenja.4.
D3S3 IC3
Ip
IB3
Vodi samo S3
b) PWM
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 123
D3 S1
1.
D3S3
Ip
IB3
UiE
+
Struja tee kroz D3. IB3 postoji jer ne znamo taan smer ip.2.
D3S3
IpUi
Iskuljuimo S3 i pravi se pauza od ts da se ne napravi kratak
spoj.3.
D3S3
IB1
Ui
Pravimo pauzu i posle toga dovodimo IB1. Kolektorska struja S1
raste. Struja D3 opada.4.
D3S3
IB1
Ui
Vodi samo S1.
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 124
ts
IB30,5-1*ts
S3 20s
IB1
-0,7V vodi D3
Eprenapon
QB2
tf
QRR100-300 s = tRR brza dioda
ID3
Ip30%
kratak spoju mostu
QB2 su nagomilani nosioci u bazi. Prenapon se javlja zbog pika
struje koji je vei ako su veeparazitne induktivnosti. QRR su
nagomilani nosioci u diodi. T2 i D2 su u istom kuitu.
ID3
IB3
UDUCES
Ui
IC3
KOMUTACIJA TRANZISTOR DIODA
S3 D1
1.
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 125
IC3
IB3
Ip
Vodi samo S32.
D1
S3
IB3=0
Ui
Prekidamo stuju baze IB3. Struja kolektora S3 polako opada. Zbog
debalansa struje u voru A raste naponUi i dioda D1 poinje da
vodi.
3.
D1
S3IB3=0
IB1=0
Struju pruzima dioda D14.
IB1 0
Ukljuujemo S1. Struju vodi D1. Struja IB1 tee kroz oba PN spoja
tranzistora ali nema Ic1.
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 126
ts
IB30,5-1*ts
IB1t
tfIS3
ID1
mrtvo vreme
Ui
Pojava prenapona:a) Zbog spore diode u komutaciji tipa A.
b)
t
iDC
di/dt
di/dt je jako veliko i na rasipnoj induktivnosti vodova izmeu
kondezatora i invertora se javlja
prenapon. Otklanjaju se RCD zatitom na celom mostu.dt
diLEU DCrasM
UM
LrasE
S1Lras+S2
S3S4
R EUc
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 127
8.3.3. REGULACIJA IZLAZNOG NAPONA
Zasniva se na istim principima kao i kod tiristorskog
invertora.a) u invertoru:1. Kvazi prvougaoni invertor2. PWM
invertorb) van invertora
8.3.4. KVAZI - PRAVOUGAONI INVERTOR
+
-
T1Ud
T3
T2
T4
A
B
N
T1UAN T3T1
1800
UBN T4t
Ud
T2
1800
1800- d
d
Up
T4
d
2
cos4
nUn
U dpn , 0 : dobija se pravougaoni invertor dpn Un
U4
1
0,253
7
THD
d
ph
U
U
4
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 128
8.3.5. PWM INVERTOR
Realni inertori obino imaju na ulazu diodne isparvljae, koji
zajedno sa kondezatorom C, dajukonstantni jednosmjerni napon. Da bi
se obezbjedio konstantan odnos U/f izlaznog napona, to je uslovza
rad sa stalnim momentom kod asinhronog motora, invertor mora da
regulie napon i frenkfenciju. Tose omoguuje impulsno irinskom
modulacjom prekidaa invertora PWM invertor.Ima raznih tehnika PWM
sa ciljem da se dobije inusni izlazni napon, a najpoznatija je
sinusna PWM(SWPM). Kod PWM tehnika razlikujemo:
1. Moduliui ili kontrolni signal vcontr. On se koristi da
modulie vreme voenja prekidaa tako daizlazni napon bude to blii
sinusoidnom fundamentalne frekvencije f1 (0< f1
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 129
Izlazni napon u taki A nezavisno od smjera struje je:
OFFTONTU
OFFTONTU
contr
d
ccontr
d
A
1
3
3
1
0
,2
,2
, Posmatra se napon UA0
jer se tu prikljuuje potroa u polu mostnoj emi.Pretpostavka:1.
fs > f12. unutar Ts smatra se da je vcontr = const3. vcontr
Vc
-Ud/2
2Vc
vc
Ud/2
Ts/2
UA0sr
vcontr= Vcountrsinw1t
UA0
Ts
tk tk+1
Posmatra se srednja vrednost (osnovni harmonik) unutar jednog
intervala, a cilj nam je da tevremenski nedovezane srednje
vrednosti saine sinusoidu, to je u stvari digitalna
rekonstrukcijasinusoide. Za proizvoljni k-ti interval vai:
221
21
21
0
d
s
kT
t
d
s
td
s
AsrkU
TtdtU
TdtU
TU
k
k
k
,
ccontrc
s
k
c
s
contrc
k
Vvv
Tt
VT
vVt
tg22
22
22221 d
c
contrd
c
contrcAsr
UV
vUVvvU
Ako je vcontr sinusna funkcija, tada je to i osnovni harmonik
UA0(t)tVv contrcontr 1sin ,
N
k
N
k
d
c
contrd
c
contrksrkAA
Utw
VVU
VvUU
1 11001 2
sin....2
201d
AU
MU Ovaj postupak se naziva usrednjavanje u prostoru stanja i
koristi se u matematikoj analizi (simulaciji)rada invertora.
Izlazni napon je skupimpulsa i on varira izmeu Ud/2 i Ud/2. Nas
interesujefundamentalni harmonik pa je potrebno analizirati
spektar:
twUMtU dA 10 sin2
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 130
0
1
1
0,8
UAonUd/2
3F-6.. 3F-2 3F 3F+2.. 3F+62F-3 2F 2F+3 2F-1 2F+1
F-2 F F+2
Osobine spektra:1. maksimalna amplituda osnovnog harmonika je
MUd/2 za 0100
Ali pri veoma velikim snagama F < 9 kvazi pravougaoni
invertorMalo F ako je F 21Veliko F ako je F > 21
4. Moduliui i nosei signal treba da su sinhronizovani sinhrona
PWM, odnosno F mora biti ceobroj. Ako to nije (to se esto deava kao
greka u regulacionom kolu) onda se javljaju sub harmonici.Meutim
ovaj problem je znaajan samo za malo F tj, F 21. Kod velikog F
amplitude subhrmonika sumale, pa se mora voditi rauna o
sinhronizaciji. Obino se uzima fc = const, a f1 se varira. Ipak
kada je f1blizu nule male amplitude subharmonika e izazvati velike
struje, to nije poeljno. Zbog toga trebaizbegavati
asinhronizam.
Nadmodulacija (M>1)Za 0 < M < 1 linearna regulacija.
PWM gura harmonike u oblast visokih frenkfencija to je
poeljno, ali vrednost osnovnog harmonika mala 0 < UA01 <
Ud/2. Da bi se poveala amplitudaosnovnog harmonika ide se na
nadmodulaciju M > 1. Meutim tada broj i nivo niih harmonika
raste.Dalje poveanje M dovodi do zasienja tj. do prelaska u
pravougaoni oblik.
24
2 01d
Ad UUU
)15(24,31 FM
1 3,24
4/p1
pravougaoni oblik
UA01Ud/2
linearni oblik
nad modulac
Za F = 15M
Polu-mostna ema jednofaznog PWM invertora
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 131
-
+
Ud
T1
T3
0
Ud/2
AUd/2
N
ipC Rp
LpUp
+
ONTOFFTvvU
OFFTONTvvU
UUccontr
d
ccontrd
Aop
21
21
2
2
1
sinn
pnp nnwtUU ,22nnpn baU
n
nn b
atg an, bn - koeficijenti furijevog redaUAo je neparna funkcija
i simetrina u odnosu na T/4, odnosno: tUtU AoAo i tUTtU AoAo 2/ pa
je:
02 kk ba 4/0
12212sin8
T
Aok dtttktU
Tb , k=0,1,2..Za prvi harmonik uzima se k=0 pa je:
4/0
2/
0001 2
sin282sin8
Td
AAU
MwtwtdwtUdtT
ttU
Tb
, pa je
21d
pU
MU Problemi koji se javljaju su:1. mala amplituda osnovnog
harmonika2. naprezanje komponenata UT = Ud, IT = ipmax
Mostna ema jednofaznog PWM invertora
a) Sa bipolarnim prekidanjem:1. amplituda osnovnog harmonika
Ud2. naprezanje UT = Ud, IT = ipmax
+
-
T1Ud
T3
T2
T4
A
B
N
Ud/2
Ud/2
id
Up=UA0-UB0ip
iA0iB0
Grane A i B se upravljaju inverznim signalima: UB0 = -UA0. Na
bazi prethodne analize vidi se da je: tUtUtUtU
tUTtUtU
ABAp
AAB
000
000
22/
dakle izlazni napon varira izmeu Ud, odnosno amplituda osnovnog
harmonika je:
1410
1
1
MUUU
MMUU
dpd
dp
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 132
Jednaina invertora:
220
0 d
B
AdT
B
Aac
UTTU
TUU
U
(1)
00 BAp UUU (2) T je prekidaka matrica odnosno prenosna funkcija
invertora, a TA i TB su prekidake funkcije granaA i B. Ovaj tip
invertora se naziva PWM invertor sa bipolarnim prekidanjem.
titi
TtiTtiB
Aacd
0
0
pAAAAAAABBAAd iTtiTtiTtiTtiTtiTti 22 000000 Ako je ip=ipsinwt a
spektar TA dat na prethodnoj slici tada je id=Id + id2 + idVF ,
idVF 0. Najizraeniji jedrugi harmonik dok se VF mogu lako
filtrirati.
Problemi koji se javljaju su:1. drugi harmonik u id2. trenutno
prekidanje tranzistora
b) PWM sa unipolarnim prekidanjemGrana A i B se upravljaju
nezavisno poreenjem vc sa vcontr (grana A) i vcontr (grana B), pa
posmatramonapone grana u odnosu na (N) kraj izvora:
Grana A:03
1
ANccontr
dANccontr
UiONTvvUUiONTvv
Grana B:04
2
BNccontr
dBNccontr
UiONTvvUUiONTvv
Poto ima povratne diode napon ne zavisi od smera
struje.dBdABNANp UTUTUUU
dBAp UTTU
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 133
Izlazni napon se dobija iz kombinacije napona grana. Ima etiri
kombinacije:
000,0,
0,0
43
21
23
4,1
pBNAN
pdBNdAN
dpdBNAN
dpBNdAN
UUUONTTUUUUUONTT
UUUUUONTTUUUUUONTT
Kada je napon Ud struja tee ili kroz par tranzistora (T1, T4)
ili par dioda (D2, D3) razliitih grana ipolovina mosta. Kada je
napon 0 struja tee izmeu razliitih grana ali iste polovine mosta
(T1, D2) ili(D1, T2) i tada je id=0.Ovaj nain prekidanja daje
efekat u duplo veeoj prekidakoj frenkfenciji u izlaznom naponu,
tako da seharmonici pojavljuju samo oko parnih multipla osnovne
uestanosti (ali F mora biti parno).
VcVcontr
UAN
2p
UBN
Up
UAN = TAUd, UBN =TBUd, Up=UAN UBNFaza: N BN = 180 F = 0, F je
parno zato se ponitavaju svi dominatni harmonici kao i boniopsezi
oko F, 3F
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 134
0
1
1
0,8
UphUd
4F 2F 2F-1 2F+1
F
Ui=0
Ui=E/2
+
EUi=E
UkAK=0
E/2
UkAk=E/2 UkAk=E
Tk
-
Ako se ovako radi spektar e biti:
f Nf 3Nf
2E
Ako je N veliko, moemo da smanjimo LC faktor. Ovo je princip PWM
modulac. Nedostaci koji sejavljaju: 1. Bazira se ne pretpostavci da
mogu da se precizno odrede i to je teko postii, pa sePWM radi sa
brzim tranzistorima kod kojih je mali ts.
Delta modulacijaPrincip koji se koristi za upravljanje
bipolarnim tranzistorom.
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 135
S1
S2
+E/2
-E/2
1/s- Ui Uii - U Uih=1
integrator U=Uref - Uii komparator sa histerezisom
Uref +
Ovaj signal koristimo za upravljanje prekidaima S1 i S2.
ihu
ih UAH
AUU
dUi
-
+ +
-
Uii Uref Uref
Ui
H
-H
iii sUU , s iz integratora wtA
dtd
sUsUUwtAU RiiiR sinsin wtAwU i cos
8.4. TROFAZNI PRAVOUGAONI INVERTOR:
+
-
T1
Ud
T3
T2
T4
A
B
N
Ud/2
Ud/2
id
ipiA0
C
ABC
T5
T6
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 136
Trofazni PWM invertor:UAB = UAN - UBNUAC = UAN - UCNUBC = UBN -
UCN
AN BN = 120 0 F =0Ako je F neparno i multipla od 3! tada se
harmonici ponitavaju i ostaju samo boni opsezi oko kF!
24,3,78,06
0.1,612.022
3
1
1
MUUU
MMUMUU
ddAB
ddAB
0
1
1
0,8
UABhUd
3F-4 3F-2 3F 3F+2 3F+4 2F-1 2F 2F+1F-2 F F+2
8.5. STRUJNI INVERTORI
Do sad razmatrani invertori su bili naponskog tipa.Razlika je to
je kod naponskog jednosmerni napon konstatan dok je kod strujnog
ulazna struja
konstantna. To podrazumeva (obino imamo naponski izvor)
dodavanje rendne prigunice ijainduktivnost je dovoljno velika da se
struja moe smatrati konstantnom tokom jedne poluperiode.Naponski
invertor:L rasipne imduktivnosti ili dodate da se izvor oslobodi
harmonika.Cd za povratne struje daje neprekidan napon na ulazu i
invertor
Strujni invertor:Ld za peglanje struje id = IdJednostavniji je,
monogo prostija ema, ali je znatno vei. Ekonomski nema prednosti.
Meutim ulaznastruja je mirna pa ne treba element pre invertora.
Izlazne veliine su manje izobliene i ema je prostijatj. pouzdanija,
takoe postoji mogunost reverzibilnosti bez premoavanja(dobar za
pogone sakoenjem)Uslov za komutaciju:
> wtq >0
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 137
Rad invertora: Ukupno optereenje i C mora biti kapacitivno da bi
napon prednjaio za . C preuzimaakumulisanu energiju iz L2 tj. ne
trebaju diode.Nedostaci:1. Ako je R optereenje naponse priblii
pravouglom tako da je sve manje ne komutira se. Zbogtoga mora
automatski regulator napona.2. Tekoe sa radom motora zbog
postojanja oscilacija nestabilan je rad sprege invertor i AM
reavase sloenijom spregom (nepovoljnije u odnosu na naponski
invertor).
T3 T4
T1 T2
Ud
Naponski
Ud
Ld
id IdiC C
iU
Strujni
U
iUd
iC + i = id
UId
id
naponski strujni
U
I
U
I
dURidtdiL
2Ttiti
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 138
d
d
Iidt
dUC
IURdt
dUC
1
UdtdiLiR 22 mora 0 qwt
- + - + - +-
+ - +
8.6. IZLAZNI FILTRI
Cp Lp
Lr Cr
r
rr
wCL
1 ppp
wCL
1
ili
C3 C5 C7 CL3 L5 L7
Lr Cr
r
rr
wCL
1 , 333
1w
CL , 5
55
1w
CL
UDC
invertor
- idealni invertor (monofazni)
S2E
S1iDC+S3 S4
Rp
LpUi
Ako se ukljue S1 i S4 => Ui = -E, iDC = -ipS2 i S4 => Ui =
E, iDC = ip
-
V.Kati ENERGETSKA ELEKTRONIKA 139
ip ip =Ui/R
Ui
S1 S4 S2 S3
L=0
iDC
ip
L ? 0
iDC
PR = RI2 = constPDC = EiDC