VJETROELEKTRANA MRAVINJAC, DUBROVAKO …puo.mzopu.hr/UserDocsImages/Sazetak_22_11_2011_1.pdf · U ovom tipu vjetroagregata koristi se sinkroni generator s permanentnim magnetima.

VJETROELEKTRANA MRAVINJAC, DUBROVA�KO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

NE-TEHNI�KI SAŽETAK

GEOTEHNI�KI FAKULTET SVEU�ILIŠTA U ZAGREBU Listopad 2011.

1

SADRŽAJ:

A. UVOD ......................................................................................................................................2

B. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA .......................................................................................11

C. OPIS LOKACIJE ZAHVATA.....................................................................................................11 C.1 PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG URE�ENJA ................................................11

C.1.1 PROSTORNI PLAN DUBROVA�KO - NERETVANSKE ŽUPANIJE ............................... 11 C.1.2 PROSTORNI PLAN URE�ENJA OP�INE DUBROVA�KO PRIMORJE ......................... 16 C.1.3 PROSTORNI PLAN URE�ENJA GRADA DUBROVNIKA ............................................. 17

C.2 GEOGRAFSKI POLOŽAJ LOKACIJE ZAHVATA..............................................................18 C.3 METEOROLOŠKE I KLIMATSKE ZNA�AJKE .................................................................21 C.4 BIOLOŠKA RAZNOLIKOST ...........................................................................................22 C.5 KRAJOBRAZNE ZNA�AJKE..........................................................................................27 C.6 KULTURNO – POVIJESNA BAŠTINA .............................................................................30

D. OPIS UTJECAJA ODABRANE VARIJANTE ZAHVATA NA OKOLIŠ ...........................................35 D.1 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA .............................39 D.2 PROGRAM PRA�ENJA STANJA OKOLIŠA S PLANOM PROVEDBE ...............................42

2

A. UVOD

Predmetni zahvat je vjetroelektrana Mravinjac, ukupno instalirane snage do 87 MW, u Dubrova�ko - neretvanskoj županiji, na podru�ju Op�ine Dubrova�ko primorje i Grada Dubrovnika (Slika 1.).

Vjetroelektrana Mravinjac planirana je Idejnim rješenjem kako slijedi:

- 29 vjetroagregata (svaki do 3 MW) s odgovaraju�om trafostanicom i platoom

- trafostanica 30(20)/110 kV sa zgradom SN postrojenja

- podzemni elektroenergetski kabelski rasplet za povezivanje vjetroagregata

- pristupne ceste od postoje�eg puta do posljednjeg vjetroagregata.

Prostor planiranog zahvata se nalazi u zale�u Op�ine Dubrova�ko primorje, uz lokalnu cestu koja od Slanog vodi prema Orašcu, izme�u mjesta Ri�ica i Mr�evo.

Od mjesta Slanoga lokacija je udaljena 7 – 8 km zapadno, a od Dubrovnika oko 50 km u smjeru sjeverozapada.

Lokacija se nalazi na podru�ju sljede�ih katastarskih op�ina: Majkovi gornji, Majkovi donji i Mravinjac.

Nositelj zahvata je tvrtka Vjetroelektrana Mravinjac d.o.o.

Idejno rješenje zahvata vjetroelektrane Mravinjac prikazano je na slici 2.

Gaus Krügerove koordinate vjetroagregata prikazane su u tablici 1.

3

Slika 1. Geografska karta sa ozna�enom lokacijom

zahvata

4

TABLICA 1. Gaus Krügerove koordinate vjetroagregata Opis

koordinate X-os koordinate

(North) Y-os koordinate

(East) VTG 1 4737583 6494201 VTG 2 4736991 6494966 VTG 3 4737214 6495548 VTG 4 4737152 6496024 VTG 5 4736778 6495318 VTG 6 4736818 6495850 VTG 7 4736878 6496441 VTG 8 4736736 6497185 VTG 9 4736730 6497760 VTG 10 4736142 6495735 VTG 11 4736195 6496186 VTG 12 4736087 6496662 VTG 13 4736042 6497455 VTG 14 4735732 6496400 VTG 15 4735788 6497073 VTG 16 4735295 6496529 VTG 17 4735478 6496892 VTG 18 4734799 6497442 VTG 19 4735205 6497848 VTG 20 4735966 6498029 VTG 21 4736289 6498407 VTG 22 4738101 6494769 VTG 23 4737725 6495063 VTG 24 4738147 6495303 VTG 25 4738830 6494783 VTG 26 4738760 6495234 VTG 27 4738127 6495807 VTG 28 4737517 6496313 VTG 29 4737540 6497313

5

Slika 2. Idejno rješenje zahvata vjetroelektrana

Mravinjac

6

Za predmetnu lokaciju, uvidom u prostorno-plansku dokumentaciju, uvi�ajem na terenu, stru�nom procjenom karakteristika lokacije i uvjeta transporta te preliminarnom analizom mogu�nosti priklju�ka na elektroenergetsku mrežu, odabrana je varijanta vjetroagregata snage od 2 MW do 3 MW. Procjenom situacije na tržištu i uvjetima nabave u razmatranje su uzeti sljede�i tipovi vjetroagregata: Enercon E82: 2,0 MW, Nordex N90: 2,5 MW, Siemens SWT93: 2,3 MW i Vestas V112:3,0 MW (Tablica 2.).

TABLICA 2. Usporedni prikaz tehni�kih karakteristika vjetroagregata

Vjetroagregat tip Vestas V112 Za projekt vjetroelektrane Mravinjac najizglednija je ugradnja vjetroagregata tip Vestas V112 s reguliranim zakretanjem lopatica (pitch) sa aktivnim zakretnim sustavom i rotorom s tri lopatice. Vjetroagregat tip Vestas V112 ima rotor promjera 112 m i generator nazivne snage 3,0 MW. Ovaj tip vjetroagregata predstavljen je 2010. godine i nov je na tržištu a baziran je na vjetroagregatu tip Vestas V90 koji je do sada proizveden i instaliran u više od 1.300 komada širom svijeta.

Vjetroagregat tip Vestas V112 koristi novu GridStreamerTM tehnologiju koja uklju�uje sinkroni generator s permanentnim magnetima da bi se osigurao širok raspon rada i smanjeni gubitak snage, te pružanje pomo�nih usluga i podrške elektroenergetskom sustavu. Tako�er, omogu�ava proizvodnju jalove energije. Gondola je ve�a i ergonomski oblikovana radi lakšeg pristupa u svrhu održavanja. Otvor na

Op�i podaci Nordex N90: 2,5 MW

Vestas V112: 3,0 MW

Siemens SWT93: 2,3 MW

Enercon E82: 3,0 MW

Dijametar rotora

90 m 112 m 93 m 82 m

Radna površina 6.362 m2 9.852 m2 6.800 m2 5.281 m2 Broj lopatica 3 lopatice 3 lopatice 3 lopatice 3 lopatice

Snaga vjetroagregata

2.500 kW 3.000 kW 2.300 kW 3.000 kW

Visina stupa 70 do 120 m 84 m, 94 m, 119 m

80 m i po potrebi 78 m do 138 m

Duljina lopatica 38,8 m 56 m 46,5 m 41 m

Promjer vrtnje lopatica

90 m 112 m 93 m 82 m

Min. i max. brzine vjetra adekvatne za

rad vjetroagregata

Min.: 3 m/s Max.: 25 m/s

Min.: 3 m/s Max.: 25 m/s

Min.: 4 m/s Max.: 25 m/s

Min.: 2,5 m/s Max.: 22 m/s do

28 m/s

Tip generatora

Dvostrano napajani asinkroni

Sinkroni s permanentnim

magnetima

Asinkroni s kaveznim rotorom

Enercon izravno pogonjeni sinkroni

prstenasti

7

podu osigurava pristup gondoli iz tornja. Krovni dio je opremljen prozorima koji se mogu otvoriti kako bi se osigurao pristup krovu i senzorima vjetra. Vjetroagregat je opremljen novim ColerTopTM sustavom hla�enja koji osigurava hla�enje strujanjem vjetra, te time štedi energiju i pove�ava iskoristivost vjetroagregata. Senzori vjetra montirani su na krovu gondole. Ako je potrebno, sigurnosna svjetla tako�er se mogu postaviti na gornjem dijelu gondole. U ovom tipu vjetroagregata koristi se sinkroni generator s permanentnim magnetima. GridStreamerTM sustav omogu�ava ispunjavanje raznih zahtjeva na mrežu. Permanentni magnet i pretvara� mu omogu�avaju da ispuni i najzahtjevnije zahtjeve mreže na današnjem tržištu. GridStreamerTM tehnologija tako�er omogu�ava pogon u trajanju od pola sekunde u slu�aju pada mreže, proizvodnju jalove energije i rad prilikom propada napona od ± 20%.

Glav�ina rotora montirana je izravno na mjenja�ku kutiju, eliminiraju�i tako glavnu osovinu koja se tradicionalno koristi za prijenos snage vjetra do generatora kroz reduktor.

Vjetroagregat tipa Vestas V112 opremljen je mikroprocesorskim regulacijskim sustavom kretanja lopatica. Lopatice se kontinuirano pozicioniraju u optimalni nagibni kut, ovisno o prevladavaju�im uvjetima vjetra. Mehanizam zakretanja lopatica smješten je u glav�ini. Promjene kuta zakretanja lopatica obavljaju se pomo�u hidrauli�kih cilindara koji mogu zakretati lopatice do 95°. Svaka lopatica ima vlastiti hidrauli�ki cilindar za zakretanje.

Lopatice su izra�ene od stakloplastike i epoksidne smole oja�ane uglji�nim vlaknima. Svaka se lopatica sastoji od dvije ljuske (dva sloja) spojene na potporni nosa�. Lopatice su dizajnirane za optimalnu proizvodnju te minimalnu buku i refleksiju svjetlosti. Svaka lopatica ima sustav za zaštitu od udara groma koji se sastoji od receptora za udar groma na vrhu lopatice i vodica od bakrene žice unutar lopatice. Mrežni transformator (step-up transformator) smješten je u posebnom odjeljku u stražnjem dijelu gondole. To je trofazni suhi transformator �iji su namotaji izolirani epoksidnom smolom. Ovaj transformator je posebno dizajniran za primjenu na vjetroagregatima.

Vjetroagregat tip Siemens SWT93 Vjetroagregat Siemens SWT93 dizajniran je za vjetrove srednjih brzina. U vjetroagregatu se nalazi asinkroni generator s kaveznim rotorom nazivne radne snage 2.300 kW, sa mjenja�kim mehanizmom s planetarnim prijenosnikom snage i priklju�kom na srednjenaponsku mrežu preko pretvara�a i blok transformatora 0,4/x kV. Pogonske karakteristike s obzirom na utjecaj na mrežu zadovoljavaju ve�inu mrežnih pravila, budu�i da koriste Siemensov jedinstveni NetConverter® sustav. Lopatice su izra�ene o fiberglasa i imaju sustav zakretanja (pitch control) za upravljanje izlaznom snagom. Pristup gondoli osiguran je kroz stup vjetroagregata. Radno podru�je vjetroagregata je izme�u 4 i 25 m/s. Nakon 25 m/s se gasi iz sigurnosnih razloga. Vjetroagregat tako�er ima ugra�en sustav za kontrolu emisije buke kada u slu�aju potrebe može raditi u reduciranom na�inu rada.

Pristupni putevi i transport

Platoi s vjetroagregatima me�usobno �e biti povezani pristupnim putevima. Glavna uloga pristupnih putova je doprema komponenti, te se projektiraju (širina, nagibi i minimalni radijus) sukladno dimenzijama tih komponenti, odnosno sukladno uputama proizvo�a�a. Putevi se u na�elu ne asfaltiraju, osim ako potrebni nagib prelazi grani�ni, tada je dijelove potrebno asfaltirati. Na podru�ju planiranog zahvata izgradit �e se novi putevi uz povremenu upotrebu postoje�ih staza te njihovo proširenje i(li)

8

stabilizaciju do postizanja potrebne nosivosti. Pojedina�ni pristupi se sukladno idejnom rješenju povezuju novim putovima od najbližeg postoje�eg.

Pristupni putevi koristit �e se kao pristupno - servisni putevi do vjetroelektrane i pripadaju�ih vjetroagregata, a me�usobno �e povezivati trafostanicu i vjetroagregate sa postoje�im prometnicama. Putevi �e tako�er služiti za dopremu opreme, redovno održavanje i servisiranje vjetroelektrane tijekom cijelog perioda korištenja (Slika 3.).

Pristupni putevi izvest �e se kao makadamske ceste širine do 5 m, maksimalnog uzdužnog nagiba imax<17,5%, minimalnim radijusom krivina Rmin=15 m, maksimalnim radijusom Rmax=200 m. Ukupna duljina pristupnih puteva iznosi oko 22.000 m. Navedeni maksimalni uzdužni nagibi i radijusi zadovoljavaju uvjete transporta i montaže elemenata vjetroelektrane, te kasnijeg pristupa servisnih vozila zbog održavanja postrojenja. Kretanje specijalnih vozila za transport opreme predvi�en je kao jednosmjerni u �iju su svrhu na nekim mjestima predvi�ena okretališta.

Zastor pristupnih puteva bit �e izveden kao makadam od zbijenog tucanika s dodatkom kamene sitneži, izveden s propisnim nabijanjem u slojevima do postizanja potrebnog modula stišljivosti.

Slika 3. Primjer situacije pristupnih puteva

Na širem podru�ju zahvata prometna mreža je razvijena te �e se, ovisno o stanju i planiranim aktivnostima, koristiti i kod dovoza opreme i materijala za projekt vjetroelektrane Mravinjac. Okosnicu �ini državna cesta D8 Jadranska magistrala (Jadranska turisti�ka cesta), županijska cesta Ž6228 Gr. BiH - Rudine - Slano - Trsteno (D8), kao i lokalna cesta L-69046 Ž6228-Mravinjac-Mr�evo-Kliševo-Ljuba� (duljina 12,7 km) (Slika 4.). Prostorno planskim odredbama lokalna cesta bi se produžila do Osojnika, te bi u tom slu�aju bi bila potrebna prekategorizacija ove ceste u županijsku cestu. U budu�nosti je kroz prostor Dubrova�kog primorja predvi�ena izgradnja dionice autoceste A1 Zagreb-Split-Plo�e-Dubrovnik i dalje, ali i izgradnja brze ceste dužine oko 60 km od cestovnog �vora Plo�e, preko Opuzena te mostom preko Malostonskog zaljeva do Dubrovnika.

9

Slika 4. Cestovna mreža na širem podru�ju zahvata

Interno kabliranje i mrežni priklju�ak

Vjetroagregati �e biti povezani s trafostanicom kabelskom elektroenergetskom vezom. Kabelska trasa se vodi u koridoru uz pristupne puteve u kanalu dubine 1 m i širine oko 0,6 m. Uz elektroenergetski kabel u zajedni�kom kanalu, polagat �e se i PEHD cijev Ø50 mm za polaganje opti�ke veze izme�u pojedinih vjetroagregata.

Priklju�ak �e se izvesti radijalnim priklju�nim vodom od budu�e TS Mravinjac 20(30)/110 kV unutar prostora vjetroelektrane Mravinjac do TS Slano u Slanom.

Podru�je Op�ine Dubrova�ko primorje snabdijeva se elektri�nom energijom preko trafostanice "Slano" 35(20) kV putem 10 kV dalekovoda. Ova trafostanica je spojena na državni elektroenergetski sustav 35(20) kV dalekovodima sa trafostanicama "Ston" 110/35(20) i "Mokošica" 35/20 kV. Podru�jem Op�ine prolazi 110 kV dalekovod i to na potezu od TS "Neum", do TS "Ston" i od TS "Ston" do TS "Plat".

Priklju�ak vjetroelektrane „Mravinjac“ predlaže se izvesti radijalnim priklju�nim vodom od budu�e TS Mravinjac 20(30)/110 kV unutar prostora VE do TS Slano. Duljina priklju�nog voda je oko 3,5 km. TS Slano u današnjem pogonu vrši transformaciju 35 kV na 10 kV za zadovoljenje opskrbe i distribucije elektri�nom energijom lokalnog konzuma. Za potrebe izgradnje i dovršetka autoceste A1 na dionici do Dubrovnika, ova trafostanica se proširuje i prelazi na viši naponski nivo te postaje TS 10/35/110 kV te se priklju�uje na postoje�i 110 kV vod Ston - Komolac ili se priklju�uje na potpuno novi 110 kV vod, ovisno o realizaciji planiranih elektroenergetskih objekata u širem okružju.

10

Trafostanica

Transformatorska stanica 30 (20)/110 kV u sklopu zahvata planira se u svrhu transformacije i prijenosa elektri�ne energije proizvedene iz vjetroelektrane u postoje�u elektroenergetsku mrežu Republike Hrvatske. Proizvedena elektri�na energija �e se prenijeti 110 kV dalekovodom u elektroenergetsku mrežu HEP-a (110 kV). Predvi�eno postrojenje trafostanice je u skladu sa tipskom „H“ shemom iz tipske 110 kV stanice.

Planirana trafostanica �e biti ogra�ena ogradom (visine oko 2,00 m od okolnog terena), na površini oko 80 x 40 m (3.200 m2).

Za polaganje i provla�enje elektroenergetskih kabela u postrojenju je predvi�ena izgradnja kabelskih kanala i postavljanje betonskih šahtova. Gra�evinski dio projekta obuhva�a objekte temelja svih modula, temelja svjetiljki javne rasvjete, temelja transformatora, uljne jame, kabelskih kanala, cijevi za provla�enje kabela, zgrade SN postrojenja i sekundarne opreme, te ograde postrojenja i pripadaju�e prometnice.

Transport opreme unutar postrojenja vjetroelektrane, kao i kasnija servisna manipulacija, omogu�en je unutrašnjim prometnicama. Glavna prometnica širine je 5,0 m predvi�ena je ispred temelja energetskih transformatora i dimenzionirana je u skladu sa propisima i zahtjevima za transport velikih transformatora. Unutar TS MRAVINJAC predvi�ena je i kružna prometnica kojom je omogu�en pristup svakom energetskom polju.

Zgrada SN postrojenja i pomo�nih pogona namijenjena je za smještaj postrojenja 30 (20) kV koji se nalazi u posebnoj prostoriji s kabelskim prostorom za ranžiranje i spajanje kabela. Pomo�ni pogoni (razvodi istosmjernog i izmjeni�nog napona, ure�aji za upravljanje i nadzor TS-a) nalaze se u zasebnim prostorijama. Cijelo postrojenje �e biti daljinski nadzirano i upravljano tako da se ne predvi�a stalni boravak osoblja ve� povremena prisutnost interventnog osoblja zbog održavanja i servisiranja.

Zgrada SN postrojenja je prizemnica dimenzija 20 x 8 m, bruto površine oko 160 m2, svijetle visine oko 3,5 m. U zgradi je predvi�en ulazni prostor, prostor za SN postrojenje, prostorija sa sekundarnom opremom, prostor za smještaj te sanitarni �vor. Upravlja�ka oprema OPS-a smještena je u zasebnoj zgradi lociranoj uz zgradu SN postrojenja. Tlocrtne dimenzije zgrade su oko 7 x 5 m, bruto površine 35 m2, svijetle visine 3,5 m.

Obje gra�evine su zidane konstrukcije sa AB horizontalnim i vertikalnim serklažima, krovište je dvostrešno, nagiba oko 20 stupnjeva sa pokrovom od kanalice. Pro�elja �e biti obra�ena silikatnom fasadnom žbukom ili kamenom oblogom. Unutarnje površine zidova su ožbukane te premazane disperzivnom bojom. U prostorijama sa opremom predvi�a se dvostruki pod, dok se u ostalim prostorijama predvi�a industrijski pod (epoxi premazi).

Od instalacija unutar zgrade TS MRAVINJAC predvi�a se slijede�e:

1. Snabdijevanje sanitarnom vodom iz spremnika za kišnicu, dok �e se voda za pi�e dovoziti u bocama jer nije predvi�en stalni boravak osoblja, ve� povremeni obilazak interventnog osoblja.

2. Odvodnja sanitarnih voda osigurat �e se priklju�kom na vodonepropusnu sabirnu jamu, dok �e se dio oborinskih �istih voda odvoditi na okolni teren a dio u spremnik za kišnicu.

3. Snabdijevanje elektri�nom energijom izvesti �e se priklju�kom na lokalni izvor energije a sve prema posebnim uvjetima priklju�enja HEP-a.

4. Za potrebe rada kompleksa izvesti �e se priklju�ak na telekomunikacijsku mrežu. 5. Grijanje prostorija predvi�eno je elektri�nim grijalicama.

11

B. VARIJANTNA RJEŠENJA ZAHVATA

Elaboratom utjecaja na kulturnu baštinu obra�eni su lokaliteti i zone kulturne baštine koji �e se na�i u blizini ili u okviru gradnje vjetroelektrana Mravinjac. S obzirom na specifi�nost predmetnog podru�ja i njegov razvoj kroz povijest kroz Elaborat su obra�ena samo arheološka nalazišta i zone (uklju�uju�i speleološke objekte), pojedini sakralni lokaliteti, ruralne cjeline i dijelovi kulturnog krajolika (lokve za vodu). Ukupno gledaju�i obra�ena su 33 lokaliteta i zona kulturne baštine, od kojih je tek dva lokaliteta izravno ugrožena, dva neizravno, a jedno izravno no ne direktno vjetroelektranama nego budu�om trasom dalekovoda – dakle samo indirektno vezano uz predmetni zahvat. Me�utim, i opisane izravne i neizravne utjecaje mogu�e je kvalitetno riješiti kroz provo�enje sustava mjera zaštite za svako pojedino nalazište kako je opisano u poglavlju Mjera zaštite.

U mjerama zaštite propisano je da se Idejno rješenje vjetroelektrane Mravinjac izmijeni na na�in da se izmjesti trasa prilaznog puta za vjetroagregat 9, iz razloga što je predloženom trasom izravno ugrožena Mala lokva iznad Mravinjca. Takvo rješenje je nužno zbog o�uvanja kulturnog krajolika, ali i vode kao izvora života kako u prošlosti tako i danas.

C. OPIS LOKACIJE ZAHVATA

C.1 PODACI IZ DOKUMENATA PROSTORNOG URE�ENJA Vjetroelektrana Mravinjac planira se na podru�ju Op�ine Dubrova�ko primorje i Grada Dubrovnika na potencijalnoj lokaciji odre�enoj �lankom 143 (160) Odluke o izmjenama i dopunama Prostornog plana Dubrova�ko - neretvanske županije („Službeni glasnik Dubrova�ko - neretvanske županije“, broj 7/10).

C.1.1 PROSTORNI PLAN DUBROVA�KO - NERETVANSKE ŽUPANIJE Prema korištenju i namjeni površina, �lanak 3., odredba 9. Prostornog plana Dubrova�ko - neretvanske županije („Službeni glasnik Dubrova�ko - neretvanske županije“, broj 6/03, 3/05, 3/06 i 7/10) podru�je Županije razgrani�eno je za razvoj i ure�enje na: I Razvoj i ure�enje prostora/površina naselja i II Razvoj i ure�enje prostora/površina izvan naselja koji obuhva�a sljede�e: a) Gra�evinska podru�ja izdvojene namjene i b) Prostori/površine izvan gra�evinskih podru�ja u koje spadaju - površine infrastrukturnih sustava (energetski sustavi….).

Energetske gra�evine za proizvodnju, transformaciju i prijenos energenata (elektri�na energija, plin, ugljen, nafta, vjetar, sunce) definirane su kao površine infrastrukturnih sustava (�lanak 3., odredba 13.): Infrastrukturne gra�evine (promet, energetika, vodno i pomorsko gospodarstvo i dr.), kao zahvati u prostoru, mogu se planirati izvan gra�evinskog podru�ja prema smjernicama i kriterijima utvr�enim u prostornim planovima ure�enja op�ine/grada (�lanak 3., odredba 17.).

Odredbom 30. (Glava 2 UVJETI ODRE�IVANJA PROSTORA GRA�EVINA OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU) vjetroelektrane su odre�ene kao gra�evine od važnosti za Županiju.

Podto�kom 6.2. Energetski sustavi (Glava 6. UVJETI (FUNKCIONALNI, PROSTORNI, EKOLOŠKI) UTVR�IVANJA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA U PROSTORU) propisane su odredbe kojima je regulirana gradnja vjetroelektrana.

12

U PPDNŽ se podržava razvitak energetike u kojem se promovira �ista tehnologija, plinofikacija, energetska u�inkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, razvitak poduzetništva i zaštita okoliša (odredba 150.)

Programu korištenja obnovljivih izvora energije se daje poseban zna�aj zbog velikog potencijala prostora Županije obnovljivim izvorima energije (sunce, vjetar. biomasa) i pogodnosti s obzirom na zaštitu prirode i okoliša (odredba 159a.).

Odredbom 160. predlažu se potencijalne makrolokacije vjetroelektrana na manje izloženim vizurama u zale�u kopnenog dijela Županije i na poluotoku Pelješcu (Tablica 3.).

TABLICA 3. Potencijalne makrolokacije vjetroelektrana na podru�ju Dubrova�ko - neretvanske županije

Op�ina/Grad Naselje Lokalitet Površina (ha)

Dubrovnik Mravinjac Glave*1 193,92 Plina Jezero, Šari� Struga Plina 92,79 Plo�e Plina Jezero Rujnica* 122,88 Viso�ani, Podimo�, Doli Rudine 481,28 Topolo, Stupa, Ošlje Vrtog 257,27 To�ionik, Trnovica Grabova gruda* 294,23 Podgora, Mravica, �epiku�e Štrbina 185,77 Trnova Vjetreno 1 50,52 Trnova Vjetreno 2 40,48 Trnovnica, �epiku�e Trštenovo* 98,05

Dubrova�ko primorje

Majkovi Glave* 374,70 Konavle Jasenice/ Strav�a/ Duba Konavoska brda 672,56

Borovci, Desne Rujnica* 450,93 Kula norinska Borovci, Nova Sela Zve� - Šubir - Raotina 57,28

Trstenik, Potomje, Pijavi�ino �u�in 195,76 Orebi� Potomje, Donja Banda, Podobu�e Bila plo�a 80,48

Pojezerje Pozla Gora, Dubrava, Bre�i�i, Mali Prolog, Kobilja�a Zve� - Šubir - Raotina 130,72

Ston Dan�anje, Zabr�e, Sparagovi�i, Boljenovi�i Ponikve 690,35

Zažablje Vidonje, Badžula �ukovica 188,45 UKUPNO 4.392,79

Smjernice za odre�ivanje lokacija vjetroelektrana propisane su odredbom 160a. kako slijedi:

- smjestiti vjetroelektrane:

� izvan obalnog podru�ja,

� izvan zašti�enih i predloženih za zaštitu dijelova prirode,

1 * Makrolokacija je utvr�ena kao potencijalna i za smještaj solarne elektrane.

13

� izvan planiranih gra�evinskih podru�ja, infrastrukturnih koridora, visokih šuma i poljoprivrednog zemljišta,

� izvan zona izloženih vizurama vrijednog krajolika, te s mora i zašti�enih kulturno-povijesnih cjelina,

� izvan poznatih koridora preleta ptica i migracija šišmiša

- udaljiti zonu vjetroelektrane od naselja i drugih objekata najmanje 500 m, odnosno razina buke za najbliže objekte ne smije prelaziti 40 dB(A),

- uskladiti smještaj vjetroelektrana u odnosu na telekomunikacijske ure�aje (radio i TV - odašilja�i, navigacijski ure�aji) radi izbjegavanja elektromagnetskih smetnji,

- voditi ra�una u odabiru veli�ine i boje lopatica i stupa o mogu�oj vizualnoj degradaciji prostora,

- izraditi za karakteristi�ne lokacije kompjutorsku vizualizaciju radi ocjene utjecaja vjetroelektrana na fizionomiju krajobraza.

Odredbom 161. propisano je da �e se kona�ne lokacije vjetroelektrana i solarnih elektrana odrediti na temelju prethodnih istraživanja, studija podobnosti, strateške procjene utjecaja na okoliš i provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš.

Makrolokacije planiranih vjetroelektrana ozna�ene su na kartografskom prikazu 2.3. Infrastrukturni sustavi - Energetski sustavi (Slika 5.).

14

15

Slika 5. Uve�ani izvadak iz kartografskog prikaza 2.3. Infrastrukturni sustavi - Energetski sustavi PPDNŽ („Službeni glasnik Dubrova�ko -

16

neretvanske županije“, broj 6/03, 3/05, 3/06 i 7/10)

C.1.2 PROSTORNI PLAN URE�ENJA OP�INE DUBROVA�KO PRIMORJE Zahvat se planira na podru�ju Op�ine Dubrova�ko Primorje za koju je važe�i Prostorni plan ure�enja Op�ine Dubrova�ko primorje („Službeni glasnik Dubrova�ko - neretvanske županije“, broj 6/07).

Prostornim planom ure�enja Op�ine Dubrova�ko primorje iskazane su sve zajedni�ke potrebe, razvojne opcije i njihova operacionalizacija kroz smjernice za re�ivanje i zaštitu prostora na ukupnom podru�ju jedinice lokalne samouprave, Op�inu Dubrova�ko primorje u ukupnoj površini (ozemlje i akvatorij) od 23.009 ha.

Sukladno razgrani�enju površina po namjeni, �lankom 7. odre�ene su slijede�e osnovne namjene površina prikazane na kartografskom prikazu, br. 1 "Korištenje i namjena površina": površine za razvoj i ure�enje naselja i površine za razvoj i ure�enje izvan naselja.

Vjetroelektrane kao energetski objetki spadaju u infrastrukturne sustave koji se, sukladno �lanku 10., planiraju na površinama za razvoj i ure�enje izvan naselja i to na površinama za razvoj i ure�enje izvan gra�evinskih podru�ja.

�lankom16. površine za razvoj i ure�enje prostora izvan gra�evinskih podru�ja definirane su slijede�im planskim kategorijama:

- površine gospodarske namjene:

� površina uzgajališta školjaka – istražni centar (oznaka IC),

� površina poslovne pretežito reciklažne namjene (oznaka K4)

- površine infrastrukturnih sustava (oznaka IS)

- poljoprivredno tlo isklju�ivo osnovne namjene:

� vrijedno obradivo tlo (oznaka P2),

� ostala obradiva tla (oznaka P3).

- šume isklju�ivo osnovne namjene:

� gospodarske i zaštitne šume (oznaka Š1).

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (oznaka PŠ).

- vodne površine (oznaka V).

�lanak 18.

Površine infrastrukturnih sustava (oznaka IS) prikazane na kartografskom prikazu, br. 1."Korištenje i namjena površina" namijenjene su smještaju infrastrukturnih prometnih (zra�na luka Lisa�ke rudine) i energetskih gra�evina; vjetroelektrana i TS 400 kV Imotica, s time da su razlu�ene potencijalne od planiranih lokacija, tako da su planirane prikazane punom ispunom površine.

Osim površinama iz prethodnog stavka, smještaj infrastrukturnih gra�evina kako izvan, tako i unutar gra�evinskih podru�ja odre�en je lokacijom, koridorom ili trasom koji su nazna�eni na kartografskim prikazima, br. 1. "Korištenje i namjena površina" i br. 2 "Infrastrukturni sustavi".

17

U to�ki 5.2. Infrastrukturni i komunalni sustavi, 5.2.1. Energetika, �lankom 140. odre�eno je da osnovu energetskog sustava koji je prisutan na podru�ju op�ine Dubrova�ko primorje �ini elektroenergetski sustav, te planirani plinoopskrbni sustav. Osim navedenih energetskih sustava, Planom se u pogledu racionalnog korištenja energije preporu�a i omogu�uje korištenje dopunskih izvora energije ukoliko su takve mogu�nosti dostupne. Dopunski izvori energije su obnovljivi izvori energije vode, sunca, vjetra, te toplina iz industrije, otpada i okoline. Gra�evine koje se izgra�uju u svrhu iskorištavanja dopunskih izvora energije mogu�e je smjestiti kako unutar gra�evinskih podru�ja, tako i izvan njih pod uvjetom da ne ugrožavaju okoliš, te vrijednosti kulturne baštine i krajolika.

To�kom 5.2.1.1. Elektroenergetska mreža, �lankom 141. propisano je da se Planom osiguravaju:

- lokacije i površine za smještaj proizvodnih ure�aja – vjetroelektrana i transformatorskih i rasklopnih postrojenja naponskog nivoa 35kV i ve�eg, te

- koridori za smještaj prijenosnih ure�aja – dalekovoda naponskog nivoa 35 kV i ve�eg.

�lanak 142. propisuje da je mogu�i smještaj vjetroelektrana odre�en unutar nazna�enih podru�ja na kartografskim prikazima, br. 1. i 2. s time da površina na lokaciji Rudine predstavlja površinu za smještaj planirane vjetroelektrane, dok ostale površine predstavljaju potencijalne lokacije vjetroelektrana.

Kona�ne lokacije vjetroelektrana unutar potencijalnih lokacija odredit �e se temeljem prethodnih istraživanja, studija podobnosti i provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš uz slijede�e osnovne uvjete da se stupovi sa lopaticama smjeste:

- izvan šumskih površina (oznaka Š1),

- na udaljenosti od najmanje 500 m od granice gra�evinskog podru�ja (osim gra�evinskih podru�ja proizvodnih namjena), odnosno na dovoljnoj udaljenosti kako u gra�evinskim podru�jima razina buka ne bi prelazila 40 dB(A),

- na na�in da se izbjegnu elektromagnetske smetnje (uskladiti smještaj sa telekomunikacijskim ure�ajima).

Kona�na lokacija odre�ena na na�in iz prethodnog stavka mora biti utvr�ena Prostornim planom Županije i ovim Planom kao zona predvi�ena za smještaj planirane vjetroelektrane.

C.1.3 PROSTORNI PLAN URE�ENJA GRADA DUBROVNIKA Prostorni plan ure�enja Grada Dubrovnika („Službeni glasnik Grada Dubrovnika“, broj 07/05, 06/07, ispravak 10/07) sadrži uvjete i smjernice za ure�ivanje i zaštitu prostora, mjere za unapre�ivanje i zaštitu okoliša, podru�ja s posebnim i drugim istaknutim obilježjima te granice gra�evinskih podru�ja naselja i izdvojenih gra�evinskih podru�ja izvan naselja. Granica obuhvata Prostornog plana pruža se na sjeverozapadu od zapadnih granica KO Dubravica i KO Mravinjac (granica s op�inom Dubrova�ko primorje), na sjeveru se poklapa s državnom granicom s Bosnom i Hercegovinom sve do isto�ne granice KO Šumet i KO Dubrovnik, obuhva�aju�i sve katastarske op�ine unutar tog obuhvata i otoke: Lokrum, Daksu, Kolo�ep, Lopud, Šipan, Jakljan, Sv. Andriju i Olipu.

Prostornim planom ure�enja Grada Dubrovnika na predloženoj lokaciji nije planirana vjetroelektrana.

18

C.2 GEOGRAFSKI POLOŽAJ LOKACIJE ZAHVATA

Lokacija zahvata se nalazi na podru�ju Op�ine Dubrova�ko primorje (dio) i Grada Dubrovnika (dio), Dubrova�ko - neretvanska županija (Slika 6.). Od mjesta Slanoga lokacija je udaljena 7 – 8 km zapadno, a od Dubrovnika oko 50 km u smjeru sjeverozapada.

Slika 6. Lokacija zahvata

Prostor se nalazi na visokom brdovitom podru�ju isto�nih obronaka masiva koji se izdiže iznad Slanog, uz granicu sa susjednom Bosnom i Hercegovinom (Slika 7., 8..). To je prostor submediteranske vegetacijske zone, izrazito krškog reljefa, brdovito – planinskog karaktera u kojemu visinom dominiraju

19

vrhovi Neprobi�a (965 m) i Opaljenika (953 m). Na tom podru�ju se isti�u brojna brda gdje je antropogenom djelovanjem došlo do degradacije mješovitih šuma hrasta medunca u kamenjarske

travnjake, koji su u danas u postupnoj sukcesiji prema šikarama hrasta medunca. Nadmorska visina podru�ja zahvata kre�e se od 530 m nv do 888 m nv. Dužina planirane lokacije, u smjeru sjeverozapad - jugoistok iznosi 5.200 m, a u smjeru sjeveroistok - jugozapad 2.400 m.

Lokacija zahvata se nalazi u visokom brdovitom krškom prostoru neposrednog zale�a slanskog obalnog pojasa i sa južne se strane izdiže iznad udoline Donjih Majkova. S južne je strane ome�ena cestovnom prometnicom koja ide od Orašca i preko gornjih dubrova�kih sela izlazi kod Slanog, dok je sa sjeverne strane ome�ena državnom granicom prema Bosni i Hercegovini. Položena je u smjeru sjeverozapad – jugoistok i zauzima prostor na nadmorskoj visini izme�u 700 - 900 m, od mora je udaljena oko 3 km zra�ne linije. Površina planiranog zahvata sastoji se iz jedinstvenog polja površine oko 15 km2. Zapadna granica ovog prostora ome�ena je prostorom Crvene grede sa kotom Torac (774 m) iznad Majkova, od kuda se uz grani�ni pojas sa Bosnom i Hercegovinom prostire na istok preko najviših vrhova zone zahvata; Pijev grad (888 m), Velja gora (886 m) i Veliko želenje (807 m), prema Velikom vrhu (724 m) i Petrovoj glavi (709 m) iznad naselja Mravinjac. Reljefna granica je najizrazitija na južnom dijelu gdje strme padine Crvene grede, Hiljevog krsta (597 m), Motoruge (859 m), Ivanove lazine (776 m) i Velikog vrha (724 m) razdvajaju visoki brdoviti reljef istraživane lokacije od uske udoline gdje su smještena naselja Gornjih sela Dubrova�kog primorja. Izme�u pojedina�nih uzvišenja razmještenih na zoni zahvata prostiru se manji udolinski prostori s malim vrta�ama ispunjenim obradivim zemljištem i livadama, koji se djelomi�no izmjenjuju s prirodnom vegetacijom. Na uzvišenim kotama navedenog prostora planirano je postavljanje ukupno 29 vjetroagregata.

U neposrednom se zale�u znatnije izdiže zna�ajan planinski masiv hercegova�kog gorja Bjelasnice sa vrhovima Siljevac (1.297 m) i Motka (1.395 m) što uvjetuje izvjesne klimatske razlike izme�u pojedinih dijelova ovog podru�ja. Klimatske prilike ovoga prostora uvjetovane su zemljopisnim položajem, blizinom mora i oblicima kopnenog reljefa. Ovi predjeli imaju obilježja mediteranske klime s blagim i vlažnim zimama i suhim ljetima, pod utjecajem �estih i na momente vrlo snažnih vjetrova sjevernih i južnih smjerova. Premda se nalazi u blizini mora, nadmorska visina i reljefni karakter niza primorskih grebena svojim pravcem pružanja i nadmorskom visinom umanjuje njegov utjecaj. Ostali terestri�ki �imbenici koji utje�u na stvaranje mikroklimatskih osobitosti obuhva�aju nadmorsku visinu, budu�i se najve�i dio ovog prostora nalazi u visinskom pojasu od 300 do 850 m, te pravac pružanja grebena i udolina (istok – zapad) što utje�e na stvaranje mikroklimatskih osobina na prisojnim i osojnim stranama reljefa i ima transverzalan položaj na glavne pravce strujanja maritimnog i kontinentalnog zraka. Osim toga, na oblikovanje mikroklimatskih osobitosti utjecaja svakako ima i vapnena�ka ogoljelost ve�eg dijela ovog prostora uslijed �ega dolazi do poja�avanja termi�kih oscilacija. Veliko zna�enje za biljni pokrov imaju neravnomjeran raspored padalina tijekom godine, znatna odstupanja mjese�nih padalina od višegodišnjeg prosjeka u vegetacijskom razdoblju, jake ljetne žege, bura koja isušuje tlo, brzo i lako nestajanje površinske vode u krško podzemlje, te plitak sloj tla na kamenitoj podlozi. Tako�er, treba istaknuti da današnji izgled biljnog pokrova zna�ajno odre�uju i antropogeni �imbenici.

20

Slika 7. Mjerni stup na lokaciji zahvata

Slika 8. Pogled na lokaciju zahvata i mjerni stup

21

C.3 METEOROLOŠKE I KLIMATSKE ZNA�AJKE Šire podru�je zahvata karakterizira umjereno topla kišna klima. Ono se nalazi cijele godine u cirkulacijskom pojasu umjerenih širina gdje je stanje atmosfere vrlo promjenjivo uz �este izmjene vremenskih situacija. Ljeti dominiraju bezgradijentna polja tlaka zraka s povremenim razvojem konvektivne naoblake i pljuskovima kiše. Hladno doba godine od studenog do ožujka karakteriziraju �este ciklonalne aktivnosti i prolasci hladnih fronti pra�eni jakim, a �esto i olujnim vjetrom.

Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, koja uvažava bitne odlike srednjeg godišnjeg hoda temperature zraka i oborine, ovo podru�je ima Cfs'a klimu. C je oznaka za umjereno toplu kišnu klimu kakva vlada u velikom dijelu umjerenih širina. Njoj odgovara srednja temperatura najhladnijeg mjeseca viša od –3 ºC i niža od 18 ºC. Srednja mjese�na temperatura viša je od 10 ºC tijekom više od 4 mjeseca u godini. Tijekom godine nema suhih mjeseci (f), a minimum oborine je ljeti. Oznaka s' pokazuje da je kišovito razdoblje u jesen. Oznaka a ukazuje na vru�e ljeto sa srednjom temperaturom najtoplijeg mjeseca ve�om od 22 ºC, a uz to bar �etiri uzastopna mjeseca imaju srednju temperaturu ve�u od 10 ºC.

Temperatura zraka Godišnji hod temperature zraka u Dubrovniku karakterizira maksimum u srpnju i kolovozu (25.3 º.) i minimum u sije�nju (9.3 ºC). Temperatura zraka se iz godine u godinu najviše mijenjala u velja�i, ožujku i svibnju (najve�a standardna devijacija). Srednja godišnja temperatura zraka u razdoblju 1981. – 2010. godina iznosila je 16.6 ºC. Prosje�no najtoplija godina u promatranom razdoblju bila je 1994. s 17.8 ºC, a najhladnija godina bila su bile 1984. i 1991. s 15.8 ºC. Apsolutna maksimalna temperatura zraka na meteorološkoj postaji u Dubrovniku iznosila je 37.0 ºC i izmjerena je 7. kolovoza 2003. godine. Apsolutni minimum temperature zraka od –5.2 ºC zabilježen je 1. velja�e 1991. godine.

U prosje�nim vremenskim prilikama temperatura zraka se s visinom smanjuje. Budu�i da raspolažemo mjerenjima temperature zraka na 10 m iznad tla na lokaciji mjernog stupa MS50, mogu�e je usporediti temperaturu zraka na lokaciji vjetroelektrane Mravinjac i na meteorološkoj postaji u Dubrovniku. U razdoblju od 14. 2. do 1. 8. 2011. temperatura zraka je u Dubrovniku u prosjeku bila za 4.6 ºC ve�a od one izmjerene na lokaciji MS50. Ukoliko pretpostavimo istu razliku u temperaturi zraka, možemo o�ekivati na lokaciji vjetroelektrane Mravinjac prosje�nu temperaturu zraka od 12.0 ºC, s maksimumima do 33 ºC i minimumima do -10 ºC.

Oborina Prosje�na godišnja koli�ina oborine u razdoblju 1981. – 2010. u Dubrovniku iznosi 1060.6 mm. Maksimum je zabilježen 2010. godine kada je tijekom godine palo 1721.8 mm oborine, a minimum od 726.1 mm izmjeren je 1991. godine. Ovakve razlike u godišnjim koli�inama oborine nastaju uslijed neregularnosti �estih prodora frontalnih sistema vezanih uz ciklonalnu aktivnost u Genovskom zaljevu i sjevernom Jadranu. Prema karakteristikama godišnjeg hoda oborine šire podru�je Dubrovnika ima obilježje maritimnog režima. U 30-godišnjem razdoblju 1981. – 2010. godina najve�e koli�ine oborine zabilježene su u prosjeku u studenom (150.0 mm), a najmanje u srpnju (27.1 mm).

Planine, ali i manja brda, u pojedinim vremenskim situacijama prisiljavaju zra�ne mase na dizanje, pri �emu dolazi do kondenzacije i intenziviranja oborine što utje�e na režim promjene koli�ine oborine s nadmorskom visinom i daje razli�ite vertikalne gradijente oborine i na malim horizontalnim udaljenostima. Na osnovi izmjerenih godišnjih koli�ina oborine na meteorološkim postajama i pripadnih nadmorskih visina dobiveni su vertikalni gradijenti koji opisuju promjenu koli�ine oborine s visinom na odre�enom podru�ju (Gaji�-�apka i dr., 2003). Tako se za podru�je na kojem se nalazi vjetroelektrana Mravinjac pokazalo da

22

se godišnja koli�ina oborine pove�ava za 53 mm za 100 m porasta nadmorske visine. Uzimaju�i u obzir navedenu vertikalnu promjenu koli�ine oborine s visinom i poznavaju�i godišnju koli�inu oborine u Dubrovniku na podru�ju vjetroelektrane Mravinjac može se o�ekivati u prosjeku 280-320 mm ve�e godišnje koli�ine oborine od onih u Dubrovniku. Me�utim, kako je oborina veoma promjenjiv meteorološki element mora se naglasiti da njena promjena s visinom može varirati ovisno o vremenskoj situaciji i položaju promatrane to�ke u odnosu na smjer nailaska zra�ne mase i vlazi koju ona donosi.

Vjetar - Analiza podataka mjerenja s mjernog stupa Mravinjac Vjetrovne prilike nekog podru�ja odre�ene su geografskim položajem, razdiobom bari�kih sustava op�e cirkulacije, utjecajem mora i kopnenog zale�a, dobom dana i godine i dr. Svakako da su pojedini lokaliteti pod utjecajem i drugih �imbenika kao što su izloženost, konkavnost i konveksnost reljefa, nadmorska visina i sl.

Mjereni podaci vjetra (brzine i smjera) u meteorološkoj službi prikupljaju se u relativno rijetkoj mreži to�aka. Postoje�a mreža mjernih to�aka odabrana je tako da omogu�uje dobivanje op�ih karakteristika strujanja ve�ih razmjera na visini od 10 m iznad tla kako bi se smanjio utjecaj trenja zbog hrapavosti podloge. Me�utim, reprezentativnost vrijednosti u nekoj to�ki za šire podru�je ovisi o konfiguraciji terena, hrapavosti terena i blizini zaklona (prepreka) oko mjernog mjesta. Stoga je reprezentativnost rezultata analize mjerenih podataka to bolja što je lokacija s mjerenjima bliža lokaciji analize. Analiza smjera i brzine vjetra na lokaciji Mravinjac zasniva se na podacima mjerenja na 40 m iznad tla na mjernom stupu MS40 na podru�ju vjetroelektrane u razdoblju srpanj 2004. – studeni 2005. godina.

Pokazuje se da su srednje mjese�ne brzine vjetra na visini 40 m iznad tla bile ve�e od 4.5 m/s u svim mjesecima u kojima je provo�eno. Prosje�na brzina vjetra na 40 m iznad tla ve�a od 7 m/s izmjerena je u studenom i prosincu 2004. godine. Najmanja srednja mjese�na brzina vjetra na toj lokaciji i visini zabilježena je u srpnju 2005. godine i iznosila je 4.8 m/s. Sli�ne prosje�ne brzine vjetra zabilježene su i na lokaciji MS50 na 50 m iznad tla u razdoblju velja�a – srpanj 2011. godine. Naj�eš�e zabilježeni smjerovi vjetra (su NNE (bura) i SSE (jugo). Zbog utjecaja okolne orografije i položaja planina u zale�u Dubrovnika ljeti je na lokaciji vjetroelektrane Mravinjac �est i vjetar NW smjera. Uz to što su naj�eš�i, bura (7.6 m/s u prosjeku) i jugo (6.8 m/s u prosjeku) su i vjetrovi najve�ih brzina. Maksimalna trenutna brzina vjetra na 40 m iznad tla zabilježena je u prosincu 2004. godine za vrijeme jake bure i iznosila je 35.8 m/s.

C.4 BIOLOŠKA RAZNOLIKOST Prema fitogeografskoj regionalizaciji podru�je zahvata pripada stenomediteranskoj vegetacijskoj zoni sredozemne fitogeografske regije. Op�a zna�ajka ove fitogeografske regije je znatno smanjeni intenzitet ili potpuni prekid vegetacije uzrokovan visokim ljetnim temperaturama, te izrazitim sušama. Raslinstvo �ine uglavnom brojne eumediteranske vrste, ali ima i više vrsta submediteranskih, te uvezenih tropskih i suptropskih vrsta. Šumskog pokrova je malo, a najve�e površine zauzimaju niže zajednice makije, gariga i šikare.

Na lokaciji zahvata obavljena su, u ljeto 2011. godine, terenska istraživanja vegetacije na temelju kojih se, u nastavku poglavlja, daje pregled podataka. Tipi�na klimazonalna šumska zajednica submediteranske vegetacijske zone, koja prekriva šire istraživano podru�je, su mješovite šume i šikare hrasta medunca (duba) i bjelograba As. Carpino orientali-Quercetum virgilianae. Ova zajednica je prisutna u svom degradiranom obliku, kao šikara i submediteranski suhi travnjaci i kamenjarski pašnjaci

23

te dra�ici. Na širem podru�ju Mravinjca kroz duža vremenska razdoblja odvijala se degradacija šumske vegetacije razli�itim antropogenim djelovanjima, kao što su: intezivna sje�a, poljodjelske aktivnosti, što je rezultiralo stvaranjem kamenjarskih pašnjaka i travnjaka te obradivih površina. �itavo podru�je za izgradnju vjetroelektrana Mravinjac je krškog karaktera.

Unutar šireg prostora nalazi se šest osnovnih kategorija: B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine; C. Travnjaci, cretovi i visoke zeleni; D. Šikare; E. Šume i I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom; J. Izgra�ena i industrijska staništa.

Lokacija zahvata se ne nalazi na podru�ju ekološke mreže. Na udaljenosti izme�u 1,5 km i 3 km, u smjeru zapada, nalaze se �etiri važna podru�ja za divlje svojte i stanišne tipove: HR2000947 Gornji Majkovi – lokve, HR2000950 Slano – oleandri, HR2000555 Lokva u Prljevi�ima i HR3000165 Uvala Slano. Na udaljenosti oko 5 km, u smjeru istoka, nalazi se važno podru�je za divlje svojte i stanišne tipove HR2000169 Špilja za Groma�kom vlakom, dok se na udaljenosti od oko 5 km u smjeru juga nalazi važno podru�je za divlje svojte i stanišne tipove HR2000745 Trsteno.

Ornitofauna Za potrebe Studije o utjecaju na okoliš na užem i širem podru�ju planirane lokacije vjetroelektrana Mravinjac provedena su sustavna terenska istraživanja ornitofaune u svrhu utvr�ivanja postoje�eg kvalitativno – kvantitativnog sastava i prostorno – vremenske dinamike, a s ciljem odre�ivanja i procjene mogu�eg utjecaja zahvata vjetroelektrana na ornitofaunisti�ke komponente, te prijedlogom potrebnih mjera za ublažavanje negativnih utjecaja i pra�enje u�inkovitosti propisanih mjera zaštite.

Terenska istraživanja ornitofaune provedena su u razdoblju od rujna 2010. do rujna 2011. godine. Tijekom istraživanja obuhva�ene su sve sezone tijekom godine, odnosno cijeli godišnji ciklus ptica; jesenska i proljetna selidba, gnijež�enje i poslijegnijezde�e disperzije, te zimovanje. Obavljeno je 38 terenskih izlazaka; za svakog terenskog izlaska na lokaciji je proveden jedan dan i no�, tako da su istraživanjima obuhva�ene i dnevne i no�ne vrste ptica.

Tijekom terenskih istraživanja ornitofaune na užem i širem prostoru planirane lokacije zabilježeno je 87 vrsta ptica tijekom svih sezona. U popis vrsta su unesene i one koje nisu opažene neposredno na užem i širem prostoru planirane lokacije vjetroelektrane, nego na širokom okolnom podru�ju, ali su izdvojene kao vrste od posebnog zna�enja za zaštitu prirode (Radovi� i sur. 2005), �ije bi populacije na tom podru�ju bile presudne za zaklju�ke studije, kao i zbog �injenice da su staništa u širem okolnom podru�ju potencijalno odgovaraju�a kao njihov lovni/gnijezdilišni teren. To je pet vrsta grabljivica – crna lunja, eja mo�varica, zmijar, suri orao i sivi sokol, što pove�ava popis na ukupno 92 vrste.

Grabljivice su vrste koje se posebno prate na poljima vjetroelektrana budu�i su zbog svojih aktivnosti najviše izložene nepovoljnim utjecajima i vrlo �esto stradavaju prilikom izravnih sudara s elisama vjetroagregata. U širem okolnom podru�ju daleko izvan zone zahvata opaženi su eja mo�varica i suri orao (EN), crna lunja, zmijar, škanjac osaš i sivi sokol (VU). Premda nisu opažene neposredno na užem i širem prostoru planirane lokacije vjetroelektrane, unesene su u popis kao vrste od posebnog zna�enja za zaštitu prirode (Radovi� i sur. 2005), �ije bi populacije na tom podru�ju bile presudne za zaklju�ke studije, kao i zbog �injenice da su staništa u širem okolnom podru�ju potencijalno odgovaraju�a kao njihov lovni/gnijezdilišni teren. Crna lunja i eja mo�varica su zabilježene u letu iznad livadnih površina u Popovom polju u susjednoj Bosni i Hercegovini, a kako prema literaturnim podacima (Tutman I, 1980) u

24

široj dubrova�koj okolici nisu pouzdano zabilježene (crna lunja) ili su vrlo rijetke prolaznice (eja mo�varica), pretpostavlja se da planirana vjetroelektrana ne�e imati negativni utjecaj na ove vrste.

Prisustvo surog orla, zmijara, škanjca osaša i sivog sokola tako�er nije zabilježeno u neposrednom okružju planirane lokacije vjetroelektrana, ali su staništa u širem okolnom podru�ju potencijalno odgovaraju�a kao njihov lovni/gnijezdilišni teren, odnosno lokacija se nalazi na njihovom migracijskom putu (škanjac osaš).

Po jedan primjerak surog orla zabilježen je 08. svibnja i 23. lipnja 2011. u kružnom letu iznad južnih padina planine Bjelasnice iznad sela Drijenjani odnosno kod vrha Motka, u Popovom polju (BiH), odakle je odletio u pravcu sjeveroistoka. Postoji vjerojatnost da se suri orao gnijezdi na ovoj planini. Suri orao je kriti�no ugrožena vrsta u Hrvatskoj (Radovi� i sur., 2003, 2004; Luka�, 2007). Malobrojna je gnjezdarica stanarica šireg podru�ja jadranske obale i neposrednog zale�a, gdje je od strane drugih autora zabilježen u potrazi za hranom i na preletu. Suri orao je postao prava rijetkost ovog podru�ja (Tutman I, 1980), dok za podru�je susjedne Hercegovine nema novijih literaturnih podataka. Obratil je 1969. zabilježio gnijež�enje surog orla na Kozjim stijenama kod Hutovog blata.

Sivi sokol je zabilježen 04. lipnja 2011. u letu nad južnim padinama Bjelasnice kod vrha Siljevac iznad sela Veli�ani u Popovom polju (BiH). Ima status osjetljive vrste (VU) u Hrvatskoj (Radovi� i sur., 2003, 2004; Luka�, 2007). U prošlosti je bio dosta �est na širem dubrova�kom podru�ju, me�utim danas je postao vrlo rijedak (Tutman I, 1980).

Skupini osjetljivih (VU) pripadaju zmijar i škanjac osaš koji su opaženi u bližoj okolici potencijalne vjetroelektrane tijekom širokog kliznog preleta preko okolnog podru�ja. Zmijar je zabilježen u tri navrata; 28. svibnja, 23. lipnja i 10. srpnja 2011. prilikom kruženja visoko iznad širokog prostora sjeverno od predmetnog zahvata na visini oko 100 metara. Na prostoru Dalmacije i širokom okolnom prostoru izvan istraživane zone boravi manje od 1% nacionalne populacije, no kada se uzmu u obzir sve planirane lokacije vjetroelektrana na podru�ju Dalmacije, vrsta �e biti ugrožena u mnogo ve�em postotku. Zmijar je nekada bio dosta obi�na, ali ne odve� brojna ptica ovog podru�ja, gdje se vjerojatno i gnijezdio u malom broju. Uglavnom je opažan od travnja do kolovoza. Pretpostavlja se da se gnijezdio u brdskom pojasu dubrova�ke okolice, naro�ito kod Majkova i na podru�ju Gornjih sela dubrova�kog primorja od Groma�e do Ri�ice (Tutman I, 1980), me�utim tijekom ovih istraživanja to nije potvr�eno.

Prelet tri primjerka škanjca osaša zabilježen je 08. svibnja 2011. izvan predmetne zone , iz pravca jugoistoka odakle su odletjele prema sjeverozapadu. Visina preleta je iznosila oko 150 – 200 m, opažanje je izvedeno u blizini granice sa BiH. Ova je vrsta ugrožena na isti na�in kao i prethodna.

Obzirom da pra�enjem ornitofaune na planiranoj lokaciji vjetroelektrane Mravinjac nisu zabilježene zna�ajnije brojnosti osjetljivih (strogo zašti�enih vrsta ptica u Republici Hrvatskoj koje pripadaju skupini vrsta s pove�anim rizikom sudara s vjetroagregatima) ili osobito osjetljivih vrsta (ugroženih vrsta ptica prema Crvenoj knjizi ptica Hrvatske i kolonijalnih vrsta), procjenjuje se da rad zahvata ne�e imati zna�ajnijeg negativnog utjecaja na njihovu brojnost i aktivnosti. Obzirom na utjecaja na ptice grabljivice surog orla, zmijara, škanjca osaša, sivog sokola, crnu lunju i eju mo�varicu, iz razloga što ove vrste grabljivica nisu opažene na predmetnom zahvatu, nego u širokom okolnom podru�ju u susjednoj Bosni i Hercegovini i nisu bilježene u njegovoj blizini, a njihovi su preleti, kao i preleti škanjca osaša na migracijskom putu bili malobrojni i odvijali se na visinama ve�im od visine dohvata elisa vjetroagregata, procjenjuje se da vjetroelektrana Mravinjac kakva je planirana ne�e imati zamjetan negativni utjecaj niti na jednu vrstu od posebnog interesa za zaštitu prirode.

25

Fauna šišmiša Na temelju postoje�ih podataka i terenskih istraživanja na lokaciji zahvata analizirana je fauna šišmiša kako slijedi u nastavku.

Pregledom dosad prikupljenih podataka o porodiljnim kolonijama šišmiša na istraživanom podru�ju u krugu od 20 kilometara od potencijalne lokacije vjetroelektrana "Mravinjac" najbliža porodiljna kolonija nalazi se u špilji Aragonka kod Ljuba�a koja je udaljena 6 kilometara, a u kojoj je zabilježena porodiljna kolonija vrste veliki potkovnjak. Idu�e najbliže su porodiljne kolonije malog potkovnjaka i južnog potkovnjaka u staroj mlinici kod Ljuba�a koja je udaljena 6,5 kilometara. Idu�e najbliže porodiljne kolonije nalaze se u Zatonskoj špilji koja je udaljena manje od 10 kilometara, a u kojoj se nalaze vrste veliki potkovnjak i južni potkovnjak. U Vilinoj špilji koja je udaljena 16,5 kilometara zabilježene su porodiljne kolonije vrsta veliki potkovnjak, južni potkovnjak, dugokrili pršnjak, ri�i šišmiš i oštrouhi šišmiš.

Pregledom poznatih zimskih kolonija šišmiša u krugu od 20 kilometara od potencijalne lokacije vjetroelektrana "Mravinjac" osim pojedina�nih i starih nalaza nema zabilježenih kolonija.

Pregledom poznatih kolonija u doba migracije u krugu od 20 kilometara od potencijalne lokacije vjetroelektrana Mravinjac najbliža je kolonija malog potkovnjaka u Jami za Groma�kom vlakom koja je udaljena 5,5 kilometara. Idu�e najbliže kolonije u doba migracije nalaze se u Vilinoj špilji koja je udaljena 16,5 kilometara, a u kojoj se nalaze kolonije vrsta veliki potkovnjak i oštrouhi šišmiš.

Osim ovih poznatih skloništa za šišmiše na samoj lokaciji postoji još nekoliko podzemnih objekata za koje tijekom terenskih istraživanja treba utvrditi eventualno korištenje od strane šišmiša.

Izdvajanjem važnih podru�ja za šišmiše (sam lokalitet i podru�je oko lokaliteta �ija veli�ina radijusa ovisi o vrsti na koju se važno podru�je odnosi) u krugu do 20 km prema Znanstvenoj analizi dvanaest vrsta šišmiša s dodatka II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore za potrebe prijedloga potencijalnih Natura 2000 podru�ja za šišmiše najbliža odre�ena važna podru�ja za šišmiše su:

- Zatonska špilja je važno podru�je za razmnožavanje velikog potkovnjaka i južnog potkovnjaka. Udaljena je manje od 10 kilometara od potencijalne lokacije vjetroelektrane dok je radijus zašti�enog podru�ja oko same špilje udaljen manje od 5 kilometara.

- Vilina špilja je važno podru�je za razmnožavanje velikog potkovnjaka, južnog potkovnjaka, dugokrilog pršnjaka i ri�eg šišmiša te za migraciju oštrouhog šišmiša. Od potencijalne lokacije vjetroelektrane udaljena je 16,5 kilometara dok je radijus zašti�enog podru�ja oko same špilje najve�i za dugokrilog pršnjaka i udaljen je 6,5 kilometara.

Terenska istraživanja U periodu od 01. listopada do 31. studenog 2010. godine napravljena su dva terenska izlaska (28-30.10.2010 i 15-18.11.2010) tijekom kojih su snimani transekti.Tijekom transekata nije zabilježena nikakva aktivnost šišmiša.

Tijekom perioda 15. velja�e do 15.svibnja obavljena su dva terenska izlaska. Transekt 14.03 – 16.03 je sniman samo tijekom prve dvije no�i s obzirom da je na lokalitetu tijekom no�i 16. ožujka padala kiša sa jakim vjetrom. Rezultati dobiveni tijekom dvije no�i jasno pokazuju aktivnost šišmiša duž �itavog transekta.

14.03 – 16.03.2011 18.04 – 20.04. Vrsta broj

preleta broj

signala broj

preleta broj signala

26

Pipistrellus kuhlii 9 488 3 65

Miniopterus schreibersii 4 172 1 22

Pipistrellus pygmaeus 10 756

Eptesicus serotinus 3 550 2 89

Hypsugo savii 4 112

Nyctalus noctula 2 29

U periodu od lipanj – srpanj 2011. godine obavljena su dva terenska izlaska na podru�ju potencijalne lokacije VE Mravinjac. Transekti bat -detektorom ra�eni su tijekom oba terenska izlaska.

13.06 – 15.06.2011 18.07 – 20.07. Vrsta broj

preleta broj

signala broj

preleta broj signala Pipistrellus kuhlii 8 145 16 321

Miniopterus schreibersii

Pipistrellus pygmaeus 2 32 1 14

Eptesicus serotinus

Hypsugo savii 12 312 12 187

Nyctalus noctula 2 29 2 43

Tijekom ovog perioda napravljene su dvije važne promjene u terenskim istraživanjima: ukupna dužina transekta pove�ana je za 5,9 km te su po prvi puta tijekom srpnja, uz metodu transekta, korišteni ure�aji za automatsko kontinuirano pra�enje aktivnosti šišmiša tijekom �itave no�i. Rezultati kontinuiranog pra�enja u srpnju pokazuju veliku aktivnost šišmiša na samoj lokaciji predvi�ene vjetroelektrane te daju jasan uvid u periode aktivnosti šišmiša tijekom no�i pra�enja. Ukupno je kontinuiranim pra�enjem tijekom srpnja zabilježeno 7 vrsta i 4 skupine šišmiša od kojih je najve�a aktivnost zabilježena za vrste H. savii i P. kuhlii. Kontinuiranim pra�enjem aktivnosti utvr�eno je da se ove dvije vrste tijekom �itave no�i zadržavaju u neposrednoj blizini planirane VE “Mravinjac” dok su ostale zabilježene vrste šišmiša u ovom periodu potencijalno podru�je VE koristile samo za prelet. Ukupna zabilježena aktivnost tijekom srpnja jasno se može podijeliti na dva glavna perioda aktivnosti– prvi period najve�e aktivnosti od 21:00 do 23:30 i drugi period od 04:00do 05:00.

Rezultati kontinuiranog pra�enja u kolovozu pokazuju zna�ajno smanjenje aktivnosti šišmiša na samoj lokaciji predvi�ene vjetroelektrane u odnosu na srpanj. Ukupno je kontinuiranim pra�enjem tijekom kolovoza zabilježeno 5 vrsta šišmiša. od kojih je najve�a aktivnost zabilježena za vrstu P. nathusii. Kontinuiranim pra�enjem aktivnosti utvr�eno je da se samo ova vrsta tijekom �itave no�i zadržava u neposrednoj blizini planirane VE “Mravinjac” dok su ostale zabilježene vrste šišmiša u ovom periodu potencijalno podru�je VE koristile samo za prelet. Ukupna zabilježena aktivnost tijekom kolovoza jasno

27

ukazuje na smo jedan period pove�ane aktivnosti - 20:50 do 23:30, dok je drugi period izostao osim kod vrste P. nathusii.

Rezultati kontinuiranog pra�enja u rujnu pokazuju isti trend aktivnosti šišmiša na samoj lokaciji predvi�ene vjetroelektrane kao i tijekom kolovoza. Ukupno je kontinuiranim pra�enjem tijekom kolovoza zabilježeno 4 vrsta šišmiša od kojih je najve�a aktivnost zabilježena za vrstu P. nathusii. Kontinuiranim pra�enjem aktivnosti utvr�eno je da se dvije vrsta tijekom �itave no�i zadržavaju u neposrednoj blizini planirane VE “Mravinjac” – P. nathusi i P. kuhlii, dok su ostale zabilježene vrste šišmiša u ovom periodu potencijalno podru�je VE koristile samo za prelet. Ukupna zabilježena aktivnost tijekom kolovoza jasno ukazuje na smo jedan period pove�ane aktivnosti - 19:30 do 21:10, dok je drugi period gotovo izostao osim kod vrsta P. nathusii i P. kuhlii.

C.5 KRAJOBRAZNE ZNA�AJKE Prema krajobraznoj regionalizaciji Hrvatske podru�je zahvata pripada krajobraznoj jedinici obalno podru�je srednje i južne Dalmacije (Strategija prostornog ure�enja Republike Hrvatske, 1997) koju �ini uski priobalni pojas koji se proteže uz planinski lanac od Trogira do Makarskog primorja pa s prekidima sve do krajnjeg juga Hrvatske, zajedno s oto�nim nizom. Po ovom krškom podru�ju mjestimi�no su razbacani flišni pojasevi koji �ine plodna polja poput Kaštelanskog i Konavoskog ili su pak šumoviti kao u Makarskom primorju. Otoci su izražene krške morfologije, a izme�u dominantnih vapnenaca vrlo je malo flišnih naslaga. Polja su rijetka, a �eš�e su zastupljene manje krške depresije: uvale, doci i vrta�e. Šumsku vegetaciju �ine šume alepskoga ili crnoga dalmatinskog bora te šume hrasta crnike. Uzroci ugroženosti i degradacije ovog podru�ja su �esti šumski požari, neplanska gradnja duž obalnih linija i narušavanje fizionomije starih naselja.

Lokacija zahvata se nalazi na podru�ju op�ine Dubrova�ko primorje (dio) i Grada Dubrovnika (dio), Dubrova�ko - neretvanska županija. Prostor se nalazi na visokom brdovitom podru�ju isto�nih obronaka masiva koji se izdiže iznad Slanog i prostire uz granicu sa susjednom Bosnom i Hercegovinom Ovo je prostor submediteranske vegetacijske zone, izrazito krškog reljefa, brdovito planinskog karaktera u kojemu visinom dominiraju vrhovi Neprobi�a (965 m) i Opaljenika (953 m). Na tom podru�ju se isti�u brojna brda gdje je antropogenom djelovanjem došlo do degradacije mješovitih šuma hrasta medunca u kamenjarske travnjake, koji su u danas u postupnoj sukcesiji prema šikarama hrasta medunca. Nadmorska visina podru�ja zahvata kre�e se od 530 m nv do 888 m nv. Dužina planirane lokacije, u smjeru sjeverozapad - jugoistok iznosi 5.200 m, a u smjeru sjeveroistok - jugozapad 2.400 m.

Glavnu reljefnu osobitost lokacije predstavlja upravo njen razmjerno visoki reljef kojim se izdvaja od okolnog prostora. Op�i izgled reljefa predložene lokacije isti�e se izrazitom brdovitoš�u terena s brojnim stjenovitim grebenima i dubokim vrta�ama. Mjestimi�no vrlo strmi sjeverni i južni obronci brda na nekoliko su mjesta ispresijecani blagim udolinama, dijele�i lokaciju na nekoliko odvojenih dijelova. Udoline su ispunjene zemljom s primiješanim kamenjima i mjestimi�no ve�im stijenama.

28

Slika 9. Pogled na lokaciju zahvata

U neposrednom se zale�u znatnije izdiže zna�ajan planinski masiv hercegova�kog gorja Bjelasnice sa vrhovima Siljevac (1.297 m) i Motka (1.395 m) ) što uvjetuje izvjesne klimatske razlike izme�u pojedinih dijelova ovog podru�ja.

U geomorfološkom smislu podru�je se odlikuje karakteristi�nim „dinarskim“ smjerom pružanja (sjeveroistok – jugozapad) što je tipi�na osobina reljefnih struktura uzduž jugoisto�nog dijela naše obale, a rasprostire se na povišenim prostorima izme�u 700 i 900 metara nad morem. Primorski lanac brda, koji se nalazi u neposrednom zale�u uskog obalnog pojasa, zahva�a izohipsu od 400 metara i nastavak je gorskog niza, koji s uš�a Neretve zalazi u Stonsko primorje i te�e dalje prema jugoistoku.

Geološku podlogu najve�im dijelom �ine kredni visokopropusni vapnenci, dok je tlo uglavnom plitko i kamenito. Osim manjih lokava koje služe za napajanje stoke, smještenih u blizini naselja u podnožju, na užem i širem podru�ju zone zahvata nema razvijene površinske hidrografske mreže. Postoje samo buji�ni potoci koji se aktiviraju u nadolasku velikih kiša, te izvori i bunari sa procjednom vodom koji gotovo svi presuše tijekom ljetnog razdoblja. Oborinske vode kratko otje�u površinski i poniru u podzemlje.

29

Slika 10. Izgled središnjeg dijela lokacije zahvata sa planinskim masivom hercegova�ke

Bjelasnice u zale�u

Slika 11. Karakteristi�ni reljef zapadnog dijela lokacije zahvata

30

Klimatske prilike ovoga prostora uvjetovane su zemljopisnim položajem, blizinom mora i oblicima kopnenog reljefa. Ovi predjeli imaju obilježja mediteranske klime s blagim i vlažnim zimama i suhim ljetima, pod utjecajem �estih i na momente vrlo snažnih vjetrova sjevernih i južnih smjerova. Premda se nalazi u blizini mora, nadmorska visina i reljefni karakter niza primorskih grebena svojim pravcem pružanja i nadmorskom visinom umanjuje njegov utjecaj.

Ostali terestri�ki �imbenici koji utje�u na stvaranje mikroklimatskih osobitosti obuhva�aju nadmorsku visinu, budu�i se najve�i dio ovog prostora nalazi u visinskom pojasu od 300 – 850 m, te pravac pružanja grebena i udolina (istok – zapad) što utje�e na stvaranje mikroklimatskih osobina na prisojnim i osojnim stranama reljefa i ima transverzalan položaj na glavne pravce strujanja maritimnog i kontinentalnog zraka. Osim toga, na oblikovanje mikroklimatskih osobitosti utjecaja svakako ima i vapnena�ka ogoljelost ve�eg dijela ovog prostora uslijed �ega dolazi do poja�avanja termi�kih oscilacija. Veliko zna�enje za biljni pokrov imaju neravnomjeran raspored padalina tijekom godine, znatna odstupanja mjese�nih padalina od višegodišnjeg prosjeka u vegetacijskom razdoblju, jake ljetne žege, bura koja isušuje tlo, brzo i lako nestajanje površinske vode u krško podzemlje, te plitak sloj tla na kamenitoj podlozi. Tako�er, treba istaknuti da današnji izgled biljnog pokrova zna�ajno odre�uju i antropogeni �imbenici.

U fitogeografskom pogledu ovo podru�je pripada eumediteranskoj zoni jadranske provincije mediteranske regije u kojoj se kao klimazonalna vegetacija razvija šumska zajednica hrasta �esvine i crnog jasena (Fraxino orni - Quercetum ilicis). Ova je zajednica naj�eš�e razvijena u obliku makije na dubokim i slabo posme�enim crvenicama. Pove�anjem nadmorske visine pove�ava se udio listopadnih elemenata, pa prethodno spomenutu zajednicu postupno smjenjuje hrastovo – grabova šuma (Querco-Carpinetum orientalis croaticum), koja uglavnom nigdje nije sa�uvana kao visoka šuma. U ovim su podru�jima požari �esti, naro�ito ljeti, za vrijeme turisti�ke sezone. Stolje�ima je bila pod snažnim antropogenim utjecajem i danas je najve�im dijelom uništena, odnosno degradirana, a tlo je erodirano. Na taj su na�in nastali razli�iti degradacijski stadiji vegetacije; makija, šikara i garig. Potencijalnu lokaciju vjetroelektrana Mravinjac zbog brojnih požara u poslijednjih nekoliko desetlje�a, karakterizira krška golet s rijetkom vegetacijom. Najve�i dio lokacije nalazi se pod vegetacijom raznih trajnih degradacijskih stadija, sa�injenih od zajednica suhih eumediteranskih kamenjarskih travnjaka i ogoljelih pašnjaka, razvijenih u regresivnom smjeru nakon uništenja prvobitne klimatogene vegetacije. Rijetki šumski i makijski elementi svedeni su na malu površinu, hrastove šikare su ostale sa�uvane po dubljim, zaklonjenim uvalama ili u ve�im vrta�ama, gdje tvore sastojine drve�a, dok su obradiva polja i livade vrlo rijetki i uglavnom zapušteni. Osim toga, na ovoj je lokaciji snažno izraženo i djelovanje �estih i jakih vjetrova.

C.6 KULTURNO – POVIJESNA BAŠTINA Tijekom ljeta 2011. godine obavljena su terenska istraživanja, na temelju kojih je izra�ena Studija utjecaja na kulturnu baštinu vjetroelektrana „Mravinjac“, op�ina Dubrova�ko primorje. U studiji se obra�uju spomenici kulturne baštine koji se nalaze u okviru zahvata vjetroelektrana Mravinjac, u Op�ini Dubrova�ko primorje, Dubrova�ko – neretvanska županija.

Tijekom izrade Studije utjecaja na kulturnu baštinu provodi se identifikacija svih sa�uvanih kulturno-povijesnih vrijednosti u ukupnom koridoru zahvata kako je to prikazano na kartografskoj podlozi 1:25.000. Cilj Studije je uo�avanje svih pozitivnih i negativnih utjecaja budu�ih vjetroelektrana na

31

prostor s aspekta kulturne baštine, odnosno njena zaštita u skladu sa Zakonom o zaštiti i o�uvanju kulturnih dobara.

S obzirom na specifi�nost predmetnog podru�ja i njegov razvoj kroz povijest u elaboratu su obra�eni postoje�i sakralni objekti i arheološki lokaliteti, prije svega kamene grobne gomile i pojedina gradinska naselja, te speleološki objekti kao potvr�eni ili potencijalni arheološki lokaliteti. Navedeno je posljedica nepostojanja bilo kakvih kulturno povijesnih krajolika, ruralnih cjelina ili nekih drugih pojedina�nih kulturno-povijesnih, memorijalnih ili dr. gra�evina u direktnoj zoni utjecaja predmetnog zahvata.

U daljnjem tekstu prikazani su spomenici kulturne baštine u zoni gradnje. Uglavnom je rije� o prapovijesnim kamenim grobnim gomilama i gradinskim naseljima, pojedinim sakralnim objektima, speleološkim objektima kao potvr�enim ili potencijalnim arheološkim lokalitetima, te izvjesnim dijelovima kulturnog krajolika u smislu prisustva �ovjeka u prostoru – lokve i kamenice.

1. Arheološko nalazište Gomila 3 u Slanom (Goli�), Slano (E2), (izvan zahvata, oko 225 južno od dalekovoda)

Nalazi se na vrhu brda Goli� (kota 188), neposredno uz prirodnu komunikaciju prema unutrašnjosti. Rije� je o kamenoj gomili, vjerojatno prapovijesnom groblju iz bron�anog ili željeznog doba. Veli�ina gomile je 26 x 26 m

2. Arheološko nalazište Gomila 6 u Slanom, Slano (E), (330 m jugozapadno od dalekovoda)

Nalazi se izme�u naselja Slano i Gradine, uz prirodnu komunikaciju prema unutrašnjosti, ispod današnjeg puta. Rije� je o kamenoj gomili, vjerojatno prapovijesnom groblju iz bron�anog ili željeznog doba. Veli�ina gomile je 13 x 13 m.

3. Arheološko nalazište Gradina, Slano (E), (na trasi dalekovoda) Nalazi se na istoimenom brdu Gradina (kota 289), gdje je na vrhu zaravnati plato. Njen položaj,

osim što dominira okolnim podru�jem nalazi se neposredno uz prirodnu, a vjerojatno i komunikaciju korištenu od prapovijesti, preko antike do danas. Takva komunikacija povezuje priobalje sa zale�em (današnja cesta Slano – Zavala). Na površini se nalaze brojni ulomci prapovijesnih i anti�kih posuda, anti�ke opeke, ali i ostaci suhozidne prapovijesne i žbukane anti�ke arhitekture.

4. Arheološko nalazište Gomila 20 u Majkovima, Donji Majkovi (E), (260 m jugozapadno od dalekovoda) Nalazi se na vrhu manjeg brijega, neposredno uz cestu prema Slanom, sjeveroisto�no od vrha brda sv. Ilija. Rije� je o kamenoj gomili, vjerojatno prapovijesnom groblju iz bron�anog ili željeznog doba. Veli�ina gomile je 11 x 11 m.

5. Arheološko nalazište Gomila 19 u Majkovima, Donji Majkovi (E), (550 m jugozapadno od dalekovoda) Nalazi se na sjeveroisto�nim padinama brda sv. Ilija, sjeveroisto�no od prethodne gomile 18. Rije� je o kamenoj gomili, vjerojatno prapovijesnom groblju iz bron�anog ili željeznog doba. Veli�ina gomile je 13 x 13 m.

6. Arheološko nalazište Gomila 18 u Majkovima, Donji Majkovi (E), (775 m jugozapadno od dalekovoda) Nalazi se na sjeveroisto�nim padinama brda sv. Ilija. Rije� je o kamenoj gomili, vjerojatno prapovijesnom groblju iz bron�anog ili željeznog doba. Veli�ina gomile je 20 x 20 m.

7. Arheološko nalazište Gomila 17 u Majkovima, Donji Majkovi (E), (900 m jugozapadno od dalekovoda)

2 E=evidentirano, PZ=preventivno zašti�eno, R=registrirano kulturno dobro

32

Nalazi se na isto�nim padinama brda sv. Ilija, isto�no od prethodne gomile 16. Rije� je o kamenoj gomili, vjerojatno prapovijesnom groblju iz bron�anog ili željeznog doba. Veli�ina gomile je 15 x 15 m.

8. Arheološko nalazište Gomila 16 u Majkovima, Donji Majkovi (E), (925 m jugozapadno od dalekovoda), (kartografska oznaka 7, MA G16)

Nalazi se na isto�nim padinama brda sv. Ilija. Rije� je o kamenoj gomili, vjerojatno prapovijesnom groblju iz bron�anog ili željeznog doba. Veli�ina gomile je 10 x 10 m 9. Arheološko nalazište Crkva sv. Trojstva sa ste�cima, Gornji Majkovi (E), (750 m

jugozapadno od dalekovoda) Nalazi se u polju sjeverno od D. Majkova i zapadno od G. Majkova. Postoje�a crkva izgra�ena je na mjestu starije (goti�ki natpis s nadvratnika starije crkve kao spolia). Kraj crkve nalazi se nekoliko ste�aka. Pregledom terena utvr�eno ih je 5 i to 1 sanduk i 4 plo�e. Na groblju se nalazi i ve�i broj starijih grobnih kamenih plo�a od kojih su neke možda prera�eni ste�ci. 10. Arheološko zona Kraj�in dolac, Gornji Majkovi (E), (1 – 1,5 km zapadno od VTG 10), Na širem prostoru zvanog Kraj�in dolac nalazi se 9 kamenih gomila, vjerojatno prapovijesnih groblja iz bron�anog ili željeznog doba. O�igledno je rije� o jedinstvenom pogrebnom prostoru izvjesne prapovijesne zajednice pa se u tom smislu širi prostor može promatrati kao arheološka zona. 11. Arheološko nalazište Pijev grad, Gornji Majkovi (E), (75 do 200 m isto�no od VTG 3),

Nalazi se oko 2 km sjeveroisto�no od G. Majkova, na istaknutom vrhu brda (kota 888), iznad lokve zvane Korita. Ve� sam toponim, ali i konfiguracija terena te blizina vode, upu�uju na potencijalno prapovijesno gradinsko naselje. Isto je mogu�e provjeriti tek probnim istraživanjima.

12. Arheološko nalazište Teparina pe�, Gornji Majkovi (E), (200 m zapadno do jugozapadno od VTG 3), Špilja Teparina pe� nalazi se oko 250 m zapadno od vrha brda Pijev grad. Rije� je o manjoj špilji dužine dvadesetak metara. Sastoji se od predvorja s urušenim kamenim zidom i unutarnje prostorije koja tako�er ima kameni zid. Vidljivo je ljudsko djelovanje unutar špilje (suhozidi), a obzirom na blizinu Pijev grada mogu�e je pretpostaviti i nalazište iz prapovijesnog razdoblja.

13. Arheološko nalazište Vilenska pe�, Gornji Majkovi (E), (825 m sjeverozapadno od VTG 25) Špilja Vilenska pe� nalazi se na jugoisto�nim padinama brda Ogra�enica (kota 930 i 849), iznad prostora zvanog Gumanci, oko 2,7 km sjeverno od G. Majkova. Špilja se sastoji od više kanala koji po�inju manjim ulazom. Na površini su na�eni ulomci kerami�kih posuda koji svjedo�e kako je špilja korištena u bron�anom razdoblju, a vjerojatno i ranije.

14. Ruralne cjeline Osredina i Kljunak, Gornji Majkovi (E), (375 do 400 m južno od dalekovoda i 1250m jugozapadno od VTG 2) Naselje Gornji Majkovi sastoje se od niza zaselaka koji su smješteni na jugozapadnim padinama brdskog vijenca što nadvisuje Majkove i pripadaju�e polje. Me�u njima su i predmetni zaselci Osredina i Kljunak. Nizovi stambenih i gospodarskih objekata smješteni su uz komunikaciju koja vodi izme�u Slanog i Ri�ice, odnosno Trstenog. Zbog brojnih recentnih intervencija u prostoru izgubljeno je svojstvo izvorne ruralne cjeline.

15. Ruralna cjelina Ri�ica, Ri�ica (E), (575 m jugozapadno od VTG 16) Nalazi se s južne i sjeverne strane komunikacije što vodi iz G. Majkova prema Mravinjcu. Sastoji se od niz stambenih i gospodarskih objekata, od kojih su kod nekih sa�uvana gumna. Zbog brojnih recentnih intervencija u prostoru izgubljeno je svojstvo izvorne ruralne cjeline.

16. Crkva sv. Stjepana, Ri�ica (E), (650 m jugozapadno od VTG 16) Nalazi se u samom naselju Ri�ica, neposredno iznad ceste koja vodi kroz naselje dalje prema Majkovima. Postoje�a crkva je novovjeke je gradnje bez karakteristika kulturnog dobra, no nije isklju�eno postojanje starije crkve koja za sada nije poznata u izvorima i literaturi.

17. Arheološko nalazište Gomila 4 u Ri�ici, Ri�ica (E), (1000 m južno do jugozapadno od VTG 16

33

Nalazi se oko 700 m južno do jugoisto�no od Ri�ice, izme�u brda Bu�enova�a i Debela ljut, na vrhu manjeg brijega. Djelomi�no je devastirana po sredini. Rije� je o kamenoj gomili, prapovijesnom groblju iz bron�anog ili željeznog doba, a vidljivi su i ostatci groba. Veli�ina gomile je 9 x 9 x 1,5 m. Koordinate položaja su:

18. Arheološko nalazište Gomila 5 u Ri�ici, Ri�ica (E), (1150 m južno do jugozapadno od VTG 16)

19. Nalazi se u sjevernim podnožjima brda Debela ljut, uz vrta�u, ve�im dijelom devastirana zakloništem po sredini gomile. Rije� je o kamenoj gomili, vjerojatno prapovijesnom groblju iz bron�anog ili željeznog doba. Veli�ina gomile je 9 x 9 x 1 m

20. Arheološko nalazište Gomila 1 u Mravinjcu, Mravinjac (E), (1250 m južno od VTG 18) Nalazi se na vrhu manjeg brda zvanog Ivanova glavica, južno od Mravinjca. Rije� je o kamenoj gomili - gradini, odnosno ostatcima prapovijesnog gradinskog naselja s gomilom, vjerojatno iz bron�anog ili željeznog doba. Veli�ina gomile je 25 x 20 x 3,5 m, a gradina je i znatno šira.

21. Arheološko nalazište Gomila 12 u Mravinjcu, Mravinjac (E), (925 m južno od VTG 18), Nalazi se na vrhu brda (kota 450), jugoisto�no od crkve sv. Ivana. Rije� je o kamenoj gomili, vjerojatno prapovijesnom groblju iz bron�anog ili željeznog doba. Veli�ina gomile je 15 x 15 x 2,5 m.

22. Arheološko nalazište Gomila u Mravinjcu 15, Mravinjac (E), (1400 m južno do jugozapadno od VTG 18) Nalazi se na vrhu brda, oko 250 m sjeverozapadno od vrha brda Klenova glavica (kota 421). Rije� je o kamenoj gomili, vjerojatno prapovijesnom groblju iz bron�anog ili željeznog doba. Veli�ina gomile je 15 x 15 m.

23. Arheološko nalazište Gomila 13 u Mravinjcu, Mravinjac (E), (950 m južno do jugozapadno od VTG 18) Nalazi se na padinama brda Osoje, jugozapadno od Mravinjca i isto�no od sv. Ivana. Rije� je o kamenoj gomili, vjerojatno prapovijesnom groblju iz bron�anog ili željeznog doba. Veli�ina gomile je 20 x 20 x 3 m.

24. Arheološko nalazište Gomila 14 u Mravinjcu, Mravinjac (E), (900 m južno do jugozapadno od VTG 18) Nalazi se na zaravni, neposredno uz cestu Mravinjac – Ri�ica, s njene južne strane, a sjeverno od prethodne gomile na Osoju. Rije� je o kamenoj gomili, vjerojatno prapovijesnom groblju iz bron�anog ili željeznog doba. Veli�ina gomile je 11 x 11 x 1,5 m.

25. Zaselak Osoje, Mravinjac (E), (550 m južno do jugozapadno od VTG 18), ( Mravinjac je naselje tipa ruralne cjeline ambijentalne vrijednosti. Smjestilo se na sjevernim padinama brda na osun�anoj strani kao i ve�ina starijih sela. Jedno od zaselaka Mravinjca je Osoje, a nalazi se južno od ceste i isto�no od crkve sv. Ivana, na manjem brijegu. Zbog novogradnji izgubilo je ruralnu cjelovitost.

26. Arheološko nalazište Crkva sv. Nikole, Mravinjac (E), (750 m južno do jugozapadno od VTG 18) Crkva je smještena uz put koji vodi kroz selo prema Ri�ici. Jedan ve�i fragment nadgrobne plo�e ukrašen motivom užeta, te štita i ma�a upotrijebljen je u unutrašnjosti za oltarnu menzu, a na bo�nim fasadama je ugra�ena jedna cjelovita i šest ulomaka neukrašenih nadgrobnih plo�a.

27. Arheološko nalazište Crkva sv. Ivana sa ste�cima, Mravinjac (E), (780 m južno od VTG 18)

Nalazi se južno od naselja Mravinjac i oko 100 m južno od ceste koja prolazi kroz naselje. Uokolo crkve nalazi se 9 neukrašenih nadgrobnih plo�a, s tim da se na jednoj od njih nazire u potpunosti ne�itki motiv. Prema literaturi nekada ih je bilo 15, a jedna je bila ukrašena cik-cak bordurom i štitom s ma�em. Na ulazu u groblje i crkvu ugra�ena su dva ulomka koja možda potje�u od ste�ka u obliku sanduka, bez ukrasa.

34

28. Potencijalno arheološko nalazište Za Diljke jama, Mravinjac (E), (125 m sjeverozapadno od VTG 20) Nalazi se izme�u prostora Kruške i Selišta, oko 2 km sjeverno od Mravinjca. Ulaz u jamu, veli�ine 60 x 80 cm, neposredno je uz stazu koja vodi do Male lokve i Fotnje. Kao i ve�ina speleoloških objekata predstavlja potencijalno arheološko nalazište što je potrebno provjeriti probnim istraživanjem. naime, pregledom površine nisu na�eni površinski arheološki nalazi.

29. Arheološko nalazište Ogra�enica, G. Majkovi (E), (1300 m sjeverozapadno od VTG 25), Istaknuto brdo Ogra�enica (kota 930) nalazi se oko 3 km sjeverno od G. Majkova. Ve� sam toponim upu�uje na potencijalno arheološko nalazište, a pokretni arheološki nalazi to i potvr�uju. Vjerojatno je rije� o fortifikacijskom položaju iz prapovijesnog, anti�kog i srednjovjekovnog razdoblja, iz jednostavnog razloga što zajedno s brdom Neprobi� u potpunosti nadzire prirodnu komunikaciju od priobalja ka unutrašnjosti, odnosno od Slanog prema Zavali. 30. Arheološko nalazište Gradine, Gumanci, G. Majkovi (E), (750 m sjeverozapadno od VTG

22), Oko 1,2 km južno od vrha Ogra�enice, neposredno iznad manje kotline zvane gumanci nalazi se brdo zvano Gradine. Zbog samog toponima, ali i konfiguracije terena te smještaju iznad obradivih površina može se pretpostaviti kako je rije� o potencijalnom gradinskom naselju iz vremena bron�anog ili željeznog doba. 31. Arheološko nalazište Gomila 16 u Mravinjcu, Mravinjac (E), (270 m izvan zahvata), (

Nalazi se na položaju „Kruške“, oko 1,5 km sjeveroisto�no od Mravinjca. Rije� je o kamenoj gomili, vjerojatno prapovijesnom groblju iz bron�anog ili željeznog doba. Veli�ina gomile je 22 x 22 m.

32. Arheološko nalazište Gomila 17 u Mravinjcu, Mravinjac (E), (240 m izvan zahvata), Nalazi se u neposrednoj blizini prethodno opisane gomile MCG 16. Rije� je o kamenoj gomili, vjerojatno prapovijesnom groblju iz bron�anog ili željeznog doba. Veli�ina gomile je 8 x 8 m.

33. Mala lokva iznad Mravinjca, Mravinjac (E), (15 m isto�no od prilaznog puta prema VTG 9) Nalazi se u zapadnom podnožju „Jevog brda“ (kota 847), oko 2,25 km sjeverno od Mravinjca, neposredno uz manji lokalni puteljak. Rije� je o suhozidno gra�enoj lokvi, oko 5 m u promjeru, kao dijelu kulturnog krajolika koja svjedo�i o nekadašnjem ali i današnjem �ovjekovu prisustvu u prostoru. Uz lokvu se nalaze i dvije obra�ene kamenice za vodu, jedna ve�a (oko 70 x 50 cm) i jedna manja (30 x 20 cm).

34. Lokva Fotnja iznad Mravinjca, Mravinjac (E), (75 m izvan zahvata) Nalazi se oko 650 m sjeveroisto�no od Male Lokve, uz isti lokalni puteljak koji se nastavlja dalje. Lokva je smještena u donjem dijelu padine koja je djelomi�no sastavljena od ilova�e, s gornje strane je obzidane masivnim zidom a s donju stranu je pli�a i ima plitke stepenice. Lokva je ovalnog oblika, veli�ine oko 15 x 10 m. I ovdje je rije� o dijelu kulturnog krajolika, s tim da je ova lokva znatno ve�a od prethodne i kvalitetnije gra�ena. Koordinate položaja su: X = 47 36 459 N, Y = 64 98 251 E

35. Ruralna cjelina Gumanci, G. Majkovi, (E), (650 m zapadno od VTG 25) U podnožju brda Ogra�enica nalazi se manja kotlina – zaravan zvana Gumanci. U okviru geografski ograni�enog prostora ima nekoliko manjih lokvi, stambenih i gospodarskih objekata koji su vjerojatno korišteni samo sezonski, odnosno u vrijeme visinskih ispaša i to stanovnika s podru�ja Gornjih Majkova. Danas je prostor Gumanca u potpunosti zapušten, objekti su urušeni a prilazni putevi iz G. Majkova u potpunosti zarasli i nepristupa�ni.

35

D. OPIS UTJECAJA ODABRANE VARIJANTE ZAHVATA NA OKOLIŠ

Aktivnosti na pripremi gradilišta i izvo�enje gra�evinskih radova utjecat �e na tlo, kakvo�u zraka i razinu buke u bližoj okolici zahvata. Tako�er, zbog nepažnje može do�i do izlijevanja strojnih ulja ili goriva, a nastajat �e neopasni i opasni otpad od ostataka gra�evnog materijala i ambalaže te komunalni otpad kao posljedica rada i boravka osoba na gradilištu.

Na istraživanom podru�ju Mravinjca utvr�ena je odre�ena raznolikost flore. Utvr�eno je 6 biljnih svojti koje pripadaju kategoriji strogo zašti�enih biljnih svojti i 7 biljnih svojti koje pripadaju kategoriji zašti�enih svojti. Rasprostranjene su na kamenjarskim travnjacima i u sastavu nižih šikara, s ve�im brojem jedinki u populaciji. Antropogeni zahvati na ovom podru�ju u manjoj mjeri smanjit �e areal ovih vrsta. Planirana izgradnja �e smanjiti ukupno stanište vegetacije suhih travnjaka i šikara hrasta medunca.

Utjecaji na faunu tijekom gra�enja o�ituju se i u tome da �e ve�e životinje privremeno napustiti podru�je gradilišta tijekom izvo�enja radova. Oko vjetroelektrane nije predvi�eno postavljanje umjetnih prepreka (ograda i sl.) tako da �e svi migracijski putevi kopnenih životinja ostati otvoreni, odnosno ne�e biti prostornih ograni�enja za njihovo kretanje što �e omogu�iti i njihov povratak na lokaciju.

Mogu�i nepovoljni utjecaji na ornitofaunu koji se mogu javiti tijekom gra�enja bit �e ograni�eni na razmjerno kratko razdoblje, odnosno do završetka gra�enja zahvata. Ovi se utjecaji odnose na direktni gubitak staništa prilikom izgradnje temelja za vjetroagregate, pristupnih putova i servisnih površina, kao i na mogu�e uznemiravanje ptica tijekom ovih radnji koje mogu dovesti do privremenog napuštanja podru�ja. Tijekom izvo�enja radova (prvenstveno pristupnih puteva) mogu�e je utjecati na lovno stanište pojedinih vrsta šišmiša. Temeljem postoje�ih podataka za šišmiše tijekom gra�enja nisu potrebne posebne mjere pra�enja stanja. Eventualni utjecaj tijekom gra�enja vezan je i uz uznemiravanje zimuju�ih ili porodljnih kolonija ukoliko se tijekom izvo�enja radova takve prona�u (npr. nalaz novog speleološkog objekta i sl.). U tom slu�aju radove treba odmah prekinuti i obavijestiti tijelo državne uprave nadležno za zaštitu prirode.

Tijekom terenskih istraživanja ornitofaune na užem i širem prostoru planirane lokacije vjetroelektrana Mravinjac zabilježeno je 87 vrsta ptica tijekom svih sezona. U popis vrsta su unesene i one koje nisu opažene neposredno na užem i širem prostoru planirane lokacije vjetroelektrana, nego na širokom okolnom podru�ju, ali su izdvojene kao vrste od posebnog zna�enja za zaštitu prirode (Radovi� i sur. 2005), �ije bi populacije na tom podru�ju bile presudne za zaklju�ke studije, kao i zbog �injenice da su staništa u širem okolnom podru�ju potencijalno odgovaraju�a kao njihov lovni/gnijezdilišni teren. To je pet vrsta grabljivica – crna lunja, eja mo�varica, zmijar, suri orao i sivi sokol, što pove�ava popis na ukupno 92 vrste. Od ukupnog broja, 44 vrste su gnjezdarice i/ili vjerojatne gnjezdarice koje se gnijezde neposredno na prostoru zahvata ili u njegovom širem podru�ju. Zabilježeno je 87 vrsta preletnica koje migriraju preko ovog podru�ja tijekom selidbe ili ga samo povremeno nadlije�u, te 37 vrsta koje prezimljavaju na ovom prostoru. Me�u vrstama postoje i one koje se gnijezde na podru�ju zone zahvata, u vrijeme selidbe im se pove�ava brojnost, a pojedine vrste u manjem broju ovdje i prezimljavanju. Prema u�estalosti pojavljivanja, zadržavanja i opaženom broju jedinki grabljivica, sumra�nih i no�nih vrsta ptica, �ije aktivnosti nose potencijalnu opasnost od pove�anih sudara sa turbinama vjetroagregata, �ini se da potencijalna lokacija nema posebnog zna�aja u njihovom preletu i aktivnostima. Nije zamije�eno da jedinke ugroženih vrsta više borave u zoni zahvata u odnosu na susjedna podru�ja.

Procjenjuje se da bi aktivnosti oko izgradnje i sami rad vjetroelektrane mogao utjecati na vrste koje su zabilježene na zadržavanju i preletu preko prostora predvi�enih za postavljanje vjetroagregata. Jedan

36

odre�eni broj jedinki �e vjerojatno napustiti ovaj prostor i zauzeti nova susjedna podru�ja, dok �e se neke vjerojatno prilagoditi novonastalim promjenama. Glavnina lokalnih selidbenih aktivnosti i smjer zabilježenih kretanja ptica uglavnom se odvijala se u nižim dijelovima u odnosu na položaj predmetne lokacije i gotovo usporedno sa smjerom pružanja vjetroagregata. Stoga nije vidljiv mogu�i zna�ajan utjecaj na populaciju ptica ovog podru�ja. Osim gnjezdarica otvorenih kamenjarskih staništa koje su dijelom rasprostranjene i na podru�jima predvi�enim za postavljanje vjetroagregata, nije opaženo da ostale vrste više borave u zoni zahvata u odnosu na okolna podru�ja. Kako su spomenute gnjezdarice dijelom rasprostranjene po staništima u užem prostoru lokacije, jedan �e dio njih vjerojatno biti izravno utjecano ovim zahvatom.

Prema u�estalosti pojavljivanja, zadržavanja i opaženom broju jedinki �ini se da potencijalna lokacija nema posebnog zna�aja za ptice grabljivice i sovke. Iako se pretpostavlja da rad zahvata ne�e imati zna�ajnijeg utjecaja na njihovu brojnost i aktivnosti, potrebno je tijekom projektiranja zahvata koristiti najnovije spoznaje o dizajnu vjetroagregata, lopatica, signalnih svjetala i sli�no kojim se smanjuju negativni utjecaji na populacije ptica te drugim mjerama zaštite koje se primjenjuju i imaju pozitivan utjecaj na smanjivanje stradavanja ptica. Tako�er, na lokaciji nije uo�ena važnost pojedinih brežuljaka u hvatanju uzgona i zra�nih struja za ptice grabljivice. Ovi podaci imaju poseban zna�aj budu�i da su grabljivice uz sumra�ne i no�ne ptice (sove i ostale) od posebnog zna�aja na poljima vjetroelektrana jer vrlo �esto stradavaju prilikom izravnih sudara s elisama vjetroagregata. Nisu ustanovljene zna�ajne populacije o�ekivanih ugroženih vrsta ptica na koje bi predložena vjetroelektrana imala veliki negativan utjecaj. Uzevši u obzir nekoliko �imbenika poput zemljopisnog položaja potencijalne lokacije, vegetacijskog pokrova, brojnosti pti�jih populacija, te njihovih dnevnih i no�nih aktivnosti u odnosu na tehni�ke osobitosti i predvi�eni raspored vjetroagregata, može se pretpostaviti da predvi�eno korištenje vjetroelektrana na navedenoj lokaciji, u smislu zaštite ptica, ne�e imati zna�ajnijeg negativnog utjecaja na autohtonu ornitofaunu, kao ni na selice u vrijeme jesenske i proljetne selidbe.

Ukupno je tijekom istraživanja šišmiša zabilježeno 2758 signala, odnosno ukupno 85 preleta šišmiša od kojih najviše vrste P. kuhlii. Analizom sastava vrsta po periodima istraživanja) zabilježenih transektima tri vrste se pojavljuju u gotovo svim periodima pa ih stoga smatramo rezidentnima – P. kuhlii, H. savii i N. noctula. Vrsta E. serotinus pojavljuje se samo po�etkom sezone kao i vrsta M. schreibersii. Kontinuiranim pra�enjem na samoj je lokaciji M. schreibersii zabilježen samo tijekom srpnja i to najvjerojatnije samo u preletu. Od ostalih vrsta kontinuiranim pra�enjem je zabilježena vrsta P. nathusii koju tako�er možemo smatrati rezidentnom. S obzirom na rezultate terenskog istraživanja aktivnosti šišmiša na samoj lokaciji VE Mravinjac postoji mogu�nost negativnog utjecaja na odre�ene vrste i obavezna je primjena mjera ublažavanja.

Utjecaj na ostalu faunu tijekom korištenja vjetroelektrane ograni�en je samo na buku. Prema svjetskim iskustvima, životinje raznoliko reagiraju na buku vjetroelektrane. Pojedine vrste je podnose i zadržavaju se u blizini (npr. krupna divlja� i stoka), dok ostale životinjske vrste izbjegavaju blizinu vjetroelektrana. Po dovršetku izgradnje oko vjetroelektrane ne�e biti umjetnih prepreka (ograda i sl.) tako da �e svi migracijski putevi kopnenih životinja ostati otvoreni, odnosno ne�e biti prostornih ograni�enja za njihovo kretanje što �e omogu�iti i njihov povratak na lokaciju. Na temelju tih spoznaja i podataka o fauni ne o�ekuje se negativan utjecaj na faunu koja ina�e obitava ili povremeno dolazi u potragu za hranom na predmetnu lokaciju.

Lokacija zahvata se ne nalazi na podru�ju ekološke mreže. S obzirom na ciljeve o�uvanja i udaljenost podru�ja ekološke mreže od podru�ja predmetnog zahvata, prethodnom ocjenom prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu isklju�ena je mogu�nost zna�ajnog negativnog utjecaja na podru�ja

37

ekološke mreže u blizini zahvata o �emu je izdana Potvrda nadležne Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture.

U granicama planiranog zahvata nema postoje�ih niti planiranih zašti�enih podru�ja u nekoj od kategorija zaštite prema Zakonu o zaštiti prirode (NN, broj 70/05, 139/08 i 57/11).

Planirani zahvat u zoni Mravinjac, sa ukupno 29 vjetroagregata s pristupnim putevima, fizi�ki �e promijeniti sliku krajobraza jer �e biti u kontrastu s okolnim prirodnim krajobrazom te �e promijeniti njegov strukturni uzorak i narušiti slikovitost i dojam prirodnosti. Izgradnjom vjetroelektrane degradirat �e se reljefni elementi geomorfoloških oblika izvedbom temelja i platoa vjetroagregata. Nestat �e dio krških oblika mikroreljefa na toj površini (stjenoviti i pokriveni krš). Visinski odnosi, nagibi i ekspozicije �e se zbog ravnanja terena na površinama temelja i platoa, visinski odnosi neznatno izmijeniti dok se nagibi i ekspozicije ne�e izmijeniti. Uslijed veli�ine i prostornog obuhvata, ve�i utjecaj �e biti na fizi�ku strukturu krajobraza, prvenstveno na reljef padine.

Elaboratom utjecaja na kulturnu baštinu obra�eni su lokaliteti i zone kulturne baštine koji �e se na�i u blizini ili u okviru gradnje vjetroelektrana Mravinjac. S obzirom na specifi�nost predmetnog podru�ja i njegov razvoj kroz povijest kroz Elaborat su obra�ena samo arheološka nalazišta i zone (uklju�uju�i speleološke objekte), pojedini sakralni lokaliteti, ruralne cjeline i dijelovi kulturnog krajolika (lokve za vodu). Ukupno gledaju�i obra�ena su 33 lokaliteta i zona kulturne baštine, od kojih je tek dva lokaliteta izravno ugrožena, dva neizravno, a jedno izravno no ne direktno vjetroelektranom nego budu�om trasom dalekovoda – dakle samo indirektno vezano uz predmetni zahvat. Me�utim, i opisane izravne i neizravne utjecaje mogu�e je kvalitetno riješiti kroz provo�enje sustava mjera zaštite za svako pojedino nalazište

Zbog uvijek prisutne mogu�nosti na otkrivanje nepoznatih kulturnih slojeva koje je nemogu�e uo�iti na površini tijekom pregleda terena potrebno je:

� provoditi povremeni arheološki nadzor tijekom obavljanja pripremnih radova i tijekom izvo�enja gradnje vjetroagregata i prilaznih cesta

� te navesti i zakonsku odredbu (�lanak 45. Zakona o zaštiti i o�uvanju kulturnih dobara (“NN” br. 69/99, 151/03 157/03, 87/09 i 88/10)) da «Ako se pri izvo�enju gra�evinskih ili bilo kojih drugih radova koji se obavljaju na površini ili ispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru nai�e na arheološko nalazište ili nalaze, osoba koja izvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odga�anja obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel»

Izmiještanje trase dalekovoda kod Arheološkog nalazišta Gradina (kartografska oznaka 3) odnosi se na zahvat koji ne ulazi direktno u okvir zahvata Vjetroelektrana Mravinjac, no bilo ga je nužno obraditi zbog kasnijih planiranja i projektiranja koji su indirektno povezani s predmetnim zahvatom. Izmiještanje trase prilaznog puta za VTG 9 nužno je zbog o�uvanja kulturnog krajolika, ali i vode kao izvora života kako u prošlosti tako i danas. Ostale mjere zaštite odnose se na stalni ili povremeni arheološki nadzor tijekom gradnje predmetnog zahvata, te �e se eventualno daljnja sustavna arheološka istraživanja nalazišta, dokumentiranje i konzervaciju nalaza i nalazišta provesti tek ako se ukaže potreba za tim. Naime, zbog relativne udaljenosti VTG-a od nalazišta, nije potrebno optere�ivati zahvat, osim ako se tijekom nadzora ne pokaže druk�ije.

Slijedom navedenog, sa stajališta zaštite kulturne baštine, odnosno utjecaja predmetnog zahvata na lokalitete i zone kulturne baštine, mogu�e je zaklju�iti kako je planirana izgradnja vjetroelektrane Mravinjac u potpunosti prihvatljiva pod uvjetom ispoštivanja navedenih mjera zaštite.

38

U okviru analize utjecaja razina buke tijekom korištenja zahvata proveden je prora�un razina buke prema podacima iz idejnog rješenja te podacima investitora o planiranim karakteristikama izvora buke. Temeljem navedenih podataka nisu uo�ena bilo kakva prekora�enja dopuštenih razina buke za kriti�no razdoblje no�i, uz preporu�ene vrste vjetroagregata. S obzirom da u podru�ju planiranog zahvate nema naselja s stambenom namjenom, ne postoji potreba za dodatnim mjerama za zaštitu od buke. Uz korištenje jednog od navedenih vjetroagregata osigurati �e se zadovoljavanje svih zakonskih zahtjeva u pogledu najviših dopuštenih razina buke. S obzirom da u podru�ju planiranog zahvate nema naselja s stambenom namjenom, ne postoji potreba za dodatnim pra�enjem razina buke tijekom korištenja zahvata.

Vijek trajanja opreme predvi�a se na oko 20 godina, a nakon toga se oprema može obnoviti ili potpuno ukloniti sa lokacije. U tom slu�aju �e se, obzirom na tada važe�u zakonsku regulativu i stanje okolnog podru�ja, prilagoditi mjere i aktivnosti na zaštiti okoliša. Do ekološke nesre�e pri radu može do�i uslijed otkidanja lopatice ili rušenja vjetroagregata, izlijevanja ulja, maziva ili zapaljivih teku�ina, kao i udara munje i pojave požara te zale�ivanja lopatica vjetroagregata. Preventivna zaštita od ekološke nesre�e uzeta je u obzir pri projektiranju zahvata i tehnologije, a kroz mjere zaštite okoliša propisani su mehanizmi za njeno spre�avanje.

Zahvate vjetroelektrana nužno je sagledati i u segmentu mogu�ih u�inaka na lokalnu zajednicu i stanovništvo neposrednog i šireg okruženja, kao i na promjenu njihovih ve� uobi�ajenih životnih obrazaca.

Vjetroelektrane, kao obnovljivi izvori energije mogu doprinijeti održivom razvitku lokalne zajednice i to kroz:

- lokalnu proizvodnju energije �ime se može posti�i ve�a sigurnost dostupnosti energije

- stvaranje ugodnije životne sredine od energetskih objekata na fosilne izvore energije

- uz ekološku poljoprivredu, predstavljaju zaokruženi proizvod ekoturizma

- prihode od naknada na �ijem su podru�ju proizvodni objekti vjetroelektrana, geotermalnih i hidroelektrana.

Zna�aj za lokalnu zajednicu je i u prora�unskim prihodima koji su odre�eni �lankom. 7. Zakona o tržištu elektri�ne energije (NN, broj 177/04, 76/07, 152/08) a kojim je propisano da za prostore na kojima su gra�evine za proizvodnju elektri�ne energije, energetski subjekti vlasnici tih objekata pla�aju naknadu jedinicama lokalne samouprave na �ijem podru�ju su objekti. Vlada Republike Hrvatske propisuje visinu naknade i na�in njene raspodjele.

Negativni utjecaji na stanovništvo se o�ituje kroz pojavu nove prostorne aktivnosti koja utje�e u njihovom postoje�em životnom okruženju. Naro�ito je tu izraženo zauzimanje površina i utjecaj buke.

S obzirom na konstrukciju zahvata vjetroelektrana od zna�aja je da se na podru�ju zahvata i dalje omogu�ava kretanje i djelatnosti a s obzirom na utjecaj buke po puštanju zahvata u rad obavit �e se mjerenje na terenu i to na referentnim to�kama koje uklju�uju postoje�e ku�e i životni prostor stanovnika.

39

D.1 PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PLAN PROVEDBE MJERA

MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM PRIPREME ZAHVATA Op�e mjere

1. Zahvat izvesti prema projektnoj dokumentaciji.

2. Pristupne puteve projektirati u širini do 5 metara (bankine sa svake strane od 0,5 m), u koridoru do 10 m, osim na mjestima gdje je zbog potrebe transporta potrebna ve�a širina.

3. U okviru izrade projektne dokumentacije sukladno zakonskim odredbama kojima je regulirano prostorno ure�enje i gradnja (Idejni projekt/Glavni projekt), izraditi Projekt organizacije gradilišta.

4. Projektom organizacije gradilišta odrediti mjesta za privremeno razvrstavanje i odlaganje iskopanog materijala, te parkiralište za vozila i strojeve na kojem poduzeti mjere zaštite od one�iš�enja tla zauljenim teku�inama.

Mjere zaštite krajobraza 1. U okviru izrade projektne dokumentacije sukladno zakonskim odredbama kojima je

regulirano prostorno ure�enje i gradnja (Idejni projekt/Glavni projekt), izraditi Projekt krajobraznog ure�enja cijele lokacije, pri �emu glavni projektant mora biti stru�njak krajobrazni arhitekt (dipl. ing. ur. kraj. ili mag. ing. kraj. arh.), �iji je osnovni cilj uskladiti sve �imbenike u prostoru te dati smjernice za ure�enje krajobraza nakon prestanka izvo�enja gra�evinskih radova i puštanja vjetroelektrane u rad.

2. Predvidjeti sadnju isklju�ivo autohtonih vrsta šireg podru�ja zahvata.

3. Prilikom daljnje razrade projekata pristupnih puteva i platoa vjetroagregata, projektirati ih tako da se što bolje prilagode postoje�em terenu, uz izbjegavanje dubokih zasjeka i nasipa. Neizbježne pokose projektirati sa što manjim nagibom.

Mjere zaštite kulturno – povijesne baštine 1. Izmijeniti Idejno rješenje na na�in da se trasa prilaznog puta izmjesti najmanje 50 m od

Male lokve iznad Mravinjca, Mravinjac (E), (15 m isto�no od prilaznog puta prema VTG 9), (kartografska oznaka 31)

2. Svu projektnu dokumentaciju: Idejni projekt/Glavni projekt) treba dostaviti nadležnom Konzervatorskom odjelu radi izdavanja posebnih uvjeta (za Idejni projekt) tj. prethodne suglasnosti (za Glavni projekt).

Mjere zaštite ornitofaune i faune šišmiša 1. Tijekom projektiranja zahvata koristiti najnovije spoznaje o dizajnu vjetroagregata, lopatica,

signalnih svjetala i sli�no kojim se smanjuju negativni utjecaji na populacije ptica/šišmiša te drugim mjerama zaštite koje se primjenjuju i imaju pozitivan utjecaj na smanjivanje stradavanja ptica/šišmiša.

MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM GRA�ENJA ZAHVATA

Op�e mjere

40

1. Zabranjeno je u vrta�e, koliševke, dolce i sitaste ponore odlagati iskopani materijal i otpad ili iz njih vaditi mati�ni supstrat (šljunak, pijesak, jalovinu i sl.).

2. S materijalom od iskopa gospodariti na na�in da se razvrsta i iskoristi za potrebe gradnje a preostali materijal od iskopa, u dogovoru s predstavnicima Op�ine Dubrova�ko Primorje, iskoristiti za izgradnju planiranih zahvata odre�enih od strane lokalne samouprave.

3. Materijal koji se ne može upotrijebiti prikupiti, odvesti s lokacije i odložiti na lokaciju odre�enu od strane Op�ine Dubrova�ko Primorje, a u skladu s važe�im propisima i planskim dokumentima.

Mjere zaštite tla 1. Prilikom izvo�enja zemljanih radova odvojiti površinski sloj tla bolje kvalitete, posebno ga

odložiti, zaštititi od one�iš�enja i po završetku radova upotrijebiti za sanaciju i vra�anje lokacije u doprirodno stanje.

2. Ukoliko se spremnici s gorivom postavljaju na gradilištu, postaviti ih u prihvatne posude ili izvesti s dvostrukom stjenkom prema posebnim propisima i vodozaštitnim uvjetima.

3. Na gradilištu osigurati priru�na sredstva (materijali za upijanje: piljevina i sl.) za brzu intervenciju u slu�aju izlijevanja motornog ulja ili ulja iz hidraulike strojeva.

4. Za sve vrste otpada koje �e nastati osigurati postupanje sukladno zakonskim i podzakonskim aktima kojima je obuhva�eno gospodarenje otpadom.

Mjere zaštite staništa i flore 1. Probijanje i kr�enje pristupnih puteva izvoditi tako da u što manjoj mjeri narušava prirodni izgled

staništa.

2. Strogo ograni�iti kretanje mehanizacije radi što boljeg o�uvanja prirodnih staništa i autohtone flore i vegetacije.

Mjere zaštite faune 1. Grube radove izvoditi od srpnja do ožujka da se ptice ne ometa u razdoblju gnijež�enja.

2. U slu�aju pronalaska gnijezda ugroženih vrsta ptica sprije�iti svako uznemiravanje ovih vrsta za vrijeme gnijež�enja, a o pronalasku (posebice ukoliko se radi o gnijezdima ptica grabljivica) obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode.

3. Gra�evinske radove izvoditi u predvi�enoj zoni zahvata.

4. U slu�aju pronalaska nepoznatog speleološkog objekta (jame, špilje, kaverne) na lokaciji zahvata, odmah obustaviti radove i obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode.

5. U slu�aju pronalaska kolonije ili skloništa šišmiša sprije�iti svako uznemiravanje ili rastjerivanje, a o nalazima obavijestiti središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode.

Mjere zaštite krajobraza 1. Prema potrebi zaštititi i ograditi posebno osjetljive lokalitete prema Projektu krajobraznog

ure�enja.

2. Lokaciju zahvata urediti prema Projektu krajobraznog ure�enja.

41

Mjere zaštite kulturno - povijesne baštine 1. Kod arheološkog nalazišta Pijev grad, Gornji Majkovi (E), (75 – 200 m isto�no od VTG 3),

(kartografska oznaka 11) provoditi stalni arheološki nadzor tijekom gradnje. U slu�aju nailaska na kulturne slojeve potrebno je provesti sustavna arheološka istraživanja nalazišta, dokumentiranje i konzervaciju nalaza i nalazišta.

2. Kod arheološkog nalazišta Teparina pe�, Gornji Majkovi (E), (200 m zapadno do jugozapadno od VTG 3), (kartografska oznaka 12) provoditi povremeni arheološki nadzor tijekom gradnje, te dokumentirati speleološki objekt.

3. Kod potencijalnog arheološkog nalazišta Diljke jama, Mravinjac (E), (125 m sjeverozapadno od VTG 20), (kartografska oznaka 27) provoditi povremeni arheološki nadzor tijekom gradnje.

4. U slu�aju pronalaska arheoloških nalaza ili nalazišta prekinuti radove i o tome obavijestiti nadležni Konzervatorski odjel.

Mjere zaštite od buke 1. Bu�ne radove obavljati tijekom dana, a samo u izuzetnim slu�ajevima, ukoliko to zahtjeva

tehnologija, tijekom no�i.

2. Ukoliko se tijekom izgradnje pojavi potreba za miniranjem smije ga obavljati samo za to ovlaštena tvrtka prema pravilima struke. Miniranje se smije obavljati u vremenu do 08:00 do 17:00 h.

MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA TIJEKOM KORIŠTENJA ZAHVATA Op�e mjere

1. Korištenje pristupnih puteva dogovoriti s nadležnom šumarijom temeljem Pravilnika o korištenju šumskih puteva.

2. Ulaz na pristupne puteve osigurati na na�in da se sprije�i njihovo neovlašteno korištenje.

Mjere zaštite tla 1. Za sve vrste otpada osigurati postupanje sukladno zakonskim i podzakonskim aktima kojima je

propisano gospodarenje otpadom.

2. Otpad ne smije ostati na lokaciji zahvata.

Mjere zaštite šišmiša 1. Na �itavom podru�ju obavezna je primjena uklju�ivanja vjetroagregata na brzinama vjetra iznad

5.5 m/s u periodu od 15. ožujka do 30.srpnja.

2. Tijekom �itavog mjeseca srpnja 8 planiranih vjetroagregata (VTG 20, VTG 21, VTG 19, VTG 18, VTG 9, VTG 13, VTG 15 i VTG 17) bi trebali biti pokretani iznad brzine vjetra od 6.5 m/s.

3. Nakon prve godine monitoringa i analize rezultata potrebno je, u suradnji s središnjim tijelom državne uprave nadležnom za poslove zaštite prirode, revidirati preložene mjere ublažavanja.

Mjere zaštite faune 1. Na lokaciji zahvata ne smiju se postavljati ograde, osim ograde oko trafostanice, kako bi svi

prirodni koridori i migracijski putovi kopnene faune ostali slobodni.

42

Mjere zaštite od buke 1. U cilju provjere modeliranjem procijenjenog prostiranja buke, tijekom probnog rada

vjetroelektrane obaviti mjerenje buke na referentnim to�kama. Temeljem rezultata mjerenja, utvr�ene ocjenske razine buke usporediti s zakonski propisanim dopuštenim vrijednostima za dnevno i no�no razdoblje. Za slu�ajeve prekora�enja propisanih razina buke poduzeti mjere zaštite te regulirati zvu�nu snagu vjetroagregata kako bi ocjenske razine buke bile u granicama propisanim Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN; broj 145/04).

2. Vjetroagregate kontrolirati i održavati prema uputama proizvo�a�a kako pri radu ne bi došlo do pove�ane emisije buke.

3. Nakon puštanja u rad nove opreme, mjerenjem provjeriti utjecaj buke koja se javlja u okolišu kao posljedica njena rada.

Mjere zaštite kulturno-povijesne baštine 1. Omogu�iti pristup postoje�im lokalitetima kulturne baštine u cilju njihovog eventualnog

istraživanja, dokumentiranja i sli�no.

MJERE ZA SPRE�AVANJE I UBLAŽAVANJE POSLJEDICA EKOLOŠKE NESRE�E 1. Trafostanicu izvesti s nepropusnom uljnom jamom.

2. U slu�aju istjecanja ulja u nepropusnu uljnu jamu, uzrok istjecanja ulja otkloniti, a isteklo ulje zbrinuti putem tvrtke ovlaštene za prikupljanje opasnog otpada.

3. U slu�aju pojave požara isklju�iti napajanje elektri�nom energijom i obavijestiti Županijski centar za obavješ�ivanje, policiju i profesionalnu, odnosno dobrovoljnu vatrogasnu postrojbu koja se nalazi najbliže požaru.

MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA NAKON PRESTANKA KORIŠTENJA ZAHVATA

1. Prilikom demontaže, odnosno uklanjanja vjetroelektrane s lokacije, izraditi potrebnu dokumentaciju, uklju�uju�i i Krajobrazni projekt sanacije sukladno tada važe�im propisima i zate�enoj situaciji na lokaciji.

2. Prostor sanirati prema izra�enoj dokumentaciji.

D.2 PROGRAM PRA�ENJA STANJA OKOLIŠA S PLANOM PROVEDBE E.6.1. Buka

Program pra�enja buke tijekom rada zahvata provoditi prema planu upravljanja bukom okoliša.

Mjerenje je potrebno provoditi od strane ovlaštene pravne osobe uz korištenje ISO 17025 umjerene mjerne opreme, po mogu�nosti od akreditiranog ispitnog laboratorija.

43

E.6.2. Program pra�enja ornitofaune Pra�enje utjecaja rada zahvata na populacije ptica provoditi najmanje tijekom dvije godine nakon puštanja zahvata u rad. Motrenje se mora zasnivati na rezultatima i metodama ornitološkog dijela studije utjecaja na okoliš, a treba se sastojati od motrenja lokalne zajednice ptica gnjezdarica i motrenja preletni�kih i zimuju�ih populacija ptica kroz minimalno deset terenskih istraživanja.

1. Motrenje lokalne zajednice ptica gnjezdarica se sastoji od izvo�enja transekata na potpuno istoj trasi i na isti na�in kao za vrijeme istraživanja u svrhu Studije o utjecaju na okoliš. Transekte obavljati najmanje dva puta, i to prvi sredinom travnja (od 10. do 20. travnja) i drugi sredinom svibnja (od 10. do 20. svibnja). Transekti se trebaju obaviti po stabilnom vremenu bez oborina i ja�eg vjetra. Ukoliko se tijekom izvo�enja transekta vrijeme pokvari, potrebno je cijeli transekt ponoviti drugi dan, opet u jutarnjim satima. Rezultate transekata treba usporediti s rezultatima transekata provedenih tijekom terenskih istraživanja nultog stanja za potrebe Studije o utjecaju na okoliš i utvrditi postoje li bitne razlike. Na osnovi toga treba utvrditi postoji li stvarni utjecaj zahvata na lokalnu zajednicu ptica, ako postoji kakav je i koliki te na koje vrste ptica djeluje.

2. Motrenje preletni�kih i zimuju�ih populacija ptica se obavlja tijekom cijele godine što zna�i da se tijekom cijele godine, sukladno godišnjem ciklusu ptica, mora rasporediti minimalno deset terenskih istraživanja kako bi bili obuhva�eni jesenja i proljetna migracija, gnijež�enje i poslijegnijezde�a disperzije te zimovanje. Svaki terenski izlazak mora biti najmanje dvodnevni, a mora uklju�ivati i no�ne vrste ptica. Tijekom tih istraživanja, u jutarnjim satima, treba provesti transekt u dužini od najmanje dva kilometra. Nakon transekta je potrebno posjetiti i pregledati sva podru�ja kroz koja nije prošao transekt. Plohu je potrebno pregledati i tijekom no�i kako bi se utvrdila prisutnost no�nih vrsta. Isti postupak treba provesti na svakom od najmanje deset dvodnevnih terenskih izlazaka. Pri planiranju transekta i ostalih obilazaka treba paziti da budu pokrivena sva staništa.

Drugi dio monitoringa obuhva�a bilježenje aktivnosti ptica oko vjetroagregata. Kod svakog pojedinog vjetroagregata aktivnost se bilježi kroz pola sata. U tom se razdoblju za svaku opaženu pticu bilježi vrsta, broj primjeraka i ponašanje (leti, hoda, miruje) a u slu�aju leta, smjer leta, udaljenost od vjetroagregata te visina u odnosu na vjetroagregat (ispod nivoa elisa, u visini elisa, na rubu dohvata elisa, iznad vrha elise). Podru�je oko vjetroagregata pretražuje se u potrazi za povrije�enim ili uginulim pticama, te se za svaku pticu bilježi vrsta, položaj, stanje, procijenjeno vrijeme ugibanja i dr.

Rezultate i analizu svih aktivnosti monitoringa ornitofaune treba uredno bilježiti i dostaviti središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite prirode. Ovisno o rezultatima, ukoliko bude potrebno odrediti �e se da li je potrebno nastaviti monitoring ili poduzeti dodatne zaštitne mjere.

E.6.3. Program pra�enja šišmiša

Nakon puštanja vjetroelektrane u rad, pratiti stanje populacije šišmiša od strane stru�ne osobe (biolog, zoolog) u trajanju od dvije godine, kako bi se utvrdio direktan utjecaj (smrtnost) na postoje�u populaciju šišmiša kao i eventualne promjene na širem podru�ju, a koje bi mogle nastati stavljanjem vjetroagregata u pogon.

44

Monitoring je potrebno provoditi minimalno u periodu od ožujka do listopada sa minimalno 4 terenska dana mjese�no.

Na potencijalnoj lokaciji za potrebe monitoringa predlažemo: 1. Redovite transekte bat-detektorom koji bi se provodili paralelno kako na dosadašnjim

lokacijama tako i u neposrednoj blizini samih vjetroagregata. Vremensko razdoblje koje je potrebno obuhvatiti odnosi se na periode migracija šišmiša (prolje�e i jesen) te na period najve�e aktivnosti i razmnožavanja (prolje�e i ljeto). Transekti se mogu provoditi u kombinaciji s hvatanjem mrežama, a mogu�e je koristiti i telemetrijsko pra�enje i druge metode.

2. Provo�enje kontinuiranog cjelono�nog monitoringa na najmanje dvije lokacije VE Mravinjac. 3. Utvrditi eventualnu aktivnost šišmiša duž novonastalih linearnih elemenata kao što su

šumske ceste i prosjeke. Šumske sastojine na predloženoj lokaciji su u najve�oj mjeri degradirane i ne predstavljaju idealno stanište vrstama šišmiša koji love u šumama što se jasno o�ituje iz rezultata terenskih istraživanja prilikom kojih nisu zabilježene šumske vrste.

4. Utvr�ivanje smrtnosti šišmiša u radijusu jednakom visini vjetroagregata, a svakako ne manjem od 70 m oko pojedinog vjetroagregata na na�in da se pretražuje podru�je ispod svakog vjetroagregata (kombinirati s pra�enjem aktivnosti šišmiša pomo�u ultrazvu�nog detektora koje je potrebno provesti u no�i prije pretraživanja). U slu�aju pronalaska mrtvog šišmiša zabilježiti vrstu šišmiša, GPS poziciju svake stradale jedinke, položaj i udaljenost u odnosu na okolne vjetroagregate.

Ovisno o rezultatima pra�enja stanja nakon stavljanja vjetroelektrana u pogon, odrediti �e se da li jei potrebno nastaviti monitoring ili poduzeti dodatne mjere zaštite. U slu�aju da se utvrdi smrtnost šišmiša predvidjeti provedbu svih mogu�ih mjera zaštite, uklju�uju�i i prilago�avanje i/ili ograni�avanje rada vjetroagregata u vrijeme najve�e aktivnosti šišmiša, osobito za vrijeme proljetnih i jesenskih sezonskih migracija kao i dnevnih migracija prema lovnom staništu. Rezultate iz perioda proljetne migracije (01.03 - 15.05) potrebno je nakon analize preventivno interpretirati i predvidjeti eventualno ublažavanje primjenjivanja mjere smanjenja negativnog utjecaja (uklju�ivanje iznad 5.5 m/s) u periodu jesenske migracije (01.10 – 15.11.) teku�e godine. Nakon prve godine monitoringa i analize rezultata potrebno je revidirati preložene mjere ublažavanja.

Rezultate i analizu svih aktivnosti pra�enja stanja faune šišmiša treba uredno bilježiti i dostaviti središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite prirode.