VJETAR U LE\A PRIVREDI - Glas Srpske

$Page 1: VJETAR U LE\A PRIVREDI - Glas Srpske$
Broj 11.014, cijena 0,8 KM

Bawa Luka Godina LXIII www.glassrpske.com

zz

Na deùrni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapaàwa, nedoumice i potraìti odgovore na postavqena pitawaDeùrni telefon 212-848�

17. i 18. jun 2006.

MINISTAR MILAN JELI] POSJETIO PRIJEDOR

9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1

I S S N 1 8 4 0 - 1 1 5 5

PRIJEDOR - Prijedor pokazuje

novu filozofiju u poslovawu i novi

model privre|ivawa, posebno sa sta-

novi{ta brze vlasni~ke transfor-

macije i uspostavqawa moderne orga-

nizacione strukture i krajwe efi-

kasnog menaxmenta, koji je najdefi-

citarniji u zemqama u okruèwu, ka-

zao je u petak u ovom gradu podno Ko-

zare ministar privrede, energetike

i razvoja u Vladi Republike Srpske

Milan Jeli}.

Nakon razgovora sa na~elnikom

op{tine Prijedor Markom

Pavi}em o trenutnoj privred-

noj situaciji u ovoj op{tini

i wenom budu}em razvoju, Je-

li} je posjetio privatno pred-

uze}e "Elker# u Qubiji, koje

se bavi proizvodwom indu-

strijske i tehni~ke keramike,

i otvorio novi proizvodni po-

gon.

- Ovo preduze}e se bavi

proizvodwom koja ne postoji u

Republici Srpskoj, odnosno

proizvoda koji su namijeweni

"Elektroprivredi Srpske# i

zemaqa u okruèwu - kazao je

ministar Jeli} u "Elkeru#,

izraàvaju}i zadovoqstvo

ovim ~inom u vremenu kada ve-

liki broj preduze}a ide u li-

kvidaciju ili pod ste~aj.

Vlasnik "Elkera# Goran

Boji} pojasnio je da je rije~ o

pogonu silikonskih izolato-

ra, prvom pogonu takve vrste

na prostoru BiH. Vrijednost

ove investicije iznosi preko

milion maraka.

- Ovim }emo potpuno supsti-

tuisati uvoz u oblasti silikonskih

izolatora, kao nove i napredne teh-

nologije u odnosu na kerami~ku - is-

takao je Boji}, navode}i da }e se 70

odsto "Elkerovih# proizvoda na}i na

inostranom trì{tu.

Posjetu Prijedoru ministar Je-

li} ocijenio je veoma va`nom.

- Ciq nam je stvarawe povoqni-

jeg ambijenta i prepoznatqivog pri-

vrednog sistema u Republici Srpskoj,

koji }e pomo}i da se pridruìmo

sredwe razvijenim zemqama Evrope

i svijeta - kazao je Jeli} novinarima.

Ministar je podsjetio da je ve} sada

sasvim izvjesno da }e {vajcarska vla-

da u izgradwu i rekonstrukciju pri-

jedorskog vodovoda uloìti 12,5 mi-

liona maraka i da }e op{tina Prije-

dor, kroz kreditno zaduèwe, obez-

bijediti dodatnih pet miliona mara-

ka i tako rije{iti pitawe vodosnab-

dijevawa prijedorske op{tine.

Milan Jeli} je, ovom prilikom,

pomenuo i proizvodne kapacitete

nekada{weg prijedorskog giganta -

fabrike celuloze i papira "Cel-

pak# - koji bi, po ministrovim ri-

je~ima, uz pomo} stranih ulaga~a

mogao ponovo da dobije na zna~aju.

Na~elnik op{tine Prijedor

Marko Pavi} podsjetio je da je pri-

je rata u prijedorskoj op{tini bi-

lo 27.000 zaposlenih radnika, od ~e-

ga je dvije tre}ine radilo u indu-

striji. Danas, rekao je Pavi}, na

podru~ju op{tine Prijedor zapo-

sleno je tek 16.000 radnika.

- U Prijedoru smo stvorili

povoqan ambijent za ulagawa i na

tome }emo neprekidno raditi - is-

takao je Pavi}, tvrde}i da je mini-

stra Jeli}a upoznao sa brojnim ak-

tivnostima oko oìvqavawa pri-

vrede na ovom prostoru. S tim u ve-

zi, u Prijedoru je formirana i Fon-

dacija za razvoj malih i sredwih

preduze}a, a Marko Pavi} je zatra-

ìo pomo} Vlade Republike Srp-

ske prilikom realizacije sli~nih

programa.

- Upoznao sam ministra i sa

preduze}ima koja su u ste~aju, kao

{to su "Mrakovica# i prijedorska

Ciglana, i predloìo da se stave

na raspolagawe stranim investito-

rima - podvukao je na~elnik prije-

dorske op{tine.

Posjetu Prijedoru ministar Mi-

lan Jeli} upotpunio je posjetom

preduze}u "Novi rudnici Qubija#,

koje je pro{le godine progla{eno

najuspje{nijim preduze}em u Repu-

blici Srpskoj. Menaxment "Novih

rudnika Qubija# upoznao je Jeli}a

sa poslovawem ovog preduze}a, te

najnovijim aktivnostima oko ot-

varawa novog rudokopa "Buva~#. Na

kraju svog jednodnevnog boravka u

Prijedoru, ministar privrede, ener-

getike i razvoja posjetio je i Op-

{tinski odbor Savez nezavisnih so-

cijaldemokrata.

¥ D. BULI]

Ovaj proizvodni pogon potpuno }e supstituisati

uvoz u oblasti silikonskih izolatora, istakao

ministar privrede, energetike i razvoja otvaraju}i

savremeno opremqeni dio preduze}a

"

Elker"

VJETAR U LE\A PRIVREDI

SAD USD 1 1.530925 1.545988 1.560922V. Britanija GBP 1 2.833125 2.864006 2.893282[vajcarska CHF 1 1.242455 1.256799 1.268837Japan JPY 100 1.318552 1.345045 1.372371Australija AUD 1 1.128770 1.146845 1.155632Kanada CAD 1 1.364645 1.387015 1.397120Danska DKK 1 0.259082 0.262387 0.265248Norve{ka NOK 1 0.245548 0.248818 0.251391EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830[vedska SEK 1 0.208402 0.211010 0.213469Hrvatska HRK 100 26.446885 26.944261 27.443864Srbija i Crna Gora CSD 100 2.157042 2.263692 2.336795Slovenija SIT 100 0.799864 0.816187 0.832511Turska TRY 1 0.932041 0.970876 1.009711

78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-239 i 051/243-228, telefaks 051/243-343, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info›novablbanka.com Web: www.novablbanka.com

KURSNA

LISTA

Zemlja Oznaka za devize i efekt.

valutu

Jedinica za devize

Kupovni za devize

Srednji

za devize

Prodajni za devize

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 17.6.2006. godineKursevi u konvertibilnimmarkama (BAM)

Ministar Jeli} (desno)

u razgovoru sa Markom

Pavi}em (lijevo)

i Goranom Boji}em

U proizvodnom pogonu "Elkera"

BR^KO

Odgo|ena

deloàcija

Jovanovi}a

BR^KO - Za petak zakazana deloàci-

ja porodice Jovanovi}, nastawene u br~an-

skom prigradskom nasequ Gredice, iz imo-

vine u kojoj se nalaze ve} deset godina, a

koju su legalno zamijenili, odgo|ena je.

Ovu informaciju za na{ list potvrdio je

{ef pododjeqewa za povrat imovine u

Vladi Br~ko distrikta Enes [erifovi}.

- Deloàcija je odgo|ena do ponedjeq-

ka, kada }emo donijeti kona~nu odluku i

vidjeti {ta i kako daqe - rekao je [eri-

fovi}.

Na na{e pitawe koji su razlozi za ova-

kvu odluku, [erifovi} je rekao "da su

prethodnih dana dobili pismo supervizo-

ra Suzan Xonson, u kojem im je skrenuta

pa`wa da neke stvari provjere prije pre-

duzimawa konkretnih koraka#.

Porodica Jovanovi} je 1996. godine svu

svoju imovinu, koja se nalazila u Ra~inov-

cima, op{tina @upawa, zamijenila za imo-

vinu Marjana Pavi}a u Gredicama kod Br~-

kog. Zamjena imovine ovjerena je i u Repu-

blici Srpskoj i u Hrvatskoj. Me|utim,

pet godina nakon zamjene, Pavi}i su pred

sudom u Br~kom pokrenuli postupak za po-

vrat imovine.

Odjeqewe za izbjeglice i raseqena li-

ca Br~ko distrikta 2004. godine ukinulo

je izbjegli~ki status Jovanovi}ima na osno-

vu revizije, te ~iwenice da ìve u svojoj

imovini. Me|utim, kona~nom sudskom pre-

sudom i odlukom CRPC-a iz marta 2003. go-

dine, Pavi}ima je potvr|eno pravo na imo-

vinu u Gredicama, {to je bilo i najva`ni-

je za dono{ewe Zakqu~ka o izvr{ewu de-

loàcije porodice Jovanovi}, koja je -

prakti~no - ostala bez igdje i~ega.

¥ M. \.

KOMISIJA ZA TRA@EWE

NESTALIH

Trag vodi

do

"

Bubwa"!

Strana 4.

FUDBALSKA reprezentacija

Srbije i Crne Gore doìvjela je

pravu rezultatsku katastrofu na

Svjetskom prvenstvu u Wema~koj,

porazom od reprezentacije Argen-

tine sa ~ak 6:0. Tako su "plavi#,

mimo o~ekivawa, neslavno okon~a-

li svoje takmi~ewe na najve}oj

svjetskoj smotri fudbala.

Qubiteqima ove igre ostaje da

se okrenu onim reprezentacijama

koje igraju najqep{i fudbal. ¥

(Op{irnije u sportskom dodatku)

SVJETSKO PRVENSTVO U WEMA^KOJ

Dejan Stankovi}:

O~aj poraènog

Debakl "plavih"Debakl

"plavih"Debakl "plavih"Debakl "plavih"Debakl

"plavih"Debakl

"plavih"Debakl

"plavih"Debakl

"plavih"Debakl

"plavih"Debakl "plavih"

NEDJEQNI DODATAK

17. i 18. jun 2006.NOVOSTI

2

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa

1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi

kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike

Srpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine

Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.

godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.

Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.

Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: [email protected]; [email protected]

Tomo MARI], glavni i odgovorni urednik Rajko RADOVANOVI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

VISOKO obra-

zovawe se ve} godi-

nama nalazi na pre-

kretnici i pred pi-

tawem kako iz pe-

rioda stagnacije

pre}i u period raz-

voja. Na to pitawe

je neprestano uka-

zivano, ali nije

blagovremeno dat

odgovor u obliku

strategija razvoja i kao po-

sqedica toga nastali su broj-

ni problemi i devijacije.

Da nedostaje odgovor na to

pitawe, ukazuje i ~iwenica da

je jo{ na snazi Zakon o Uni-

verzitetu iz 1993. godine, ia-

ko su okolnosti u kojima je do-

nesen davno prestale. U aka-

demskoj sredini preovladava

mi{qewe da se sistematske

promjene ne mogu odga|ati,

zbog toga {to se javnosti po-

znati problemi i devijacije,

ubrzano umnoàvaju i to do

mjere da dovodi u pitawe i sa-

mu djelatnost.

îwenica, da je sli~na ne-

blagovremenost prisutna i u

drugim djelatnostima od po-

sebnog dru{tvenog interesa,

nije opravdawe, niti razlog

za odga|awe promjena. O~i-

gledno, vrijeme pasivnog od-

nosa prema nepovoqnoj stvar-

nosti u visokom obrazovawu

i nau~noj djelatnosti isti~e

i neophodno je donijeti zakon

kojim }e se pokrenuti promje-

ne. Od novog zakona se o~eku-

je mnogo - da u ciqu reforme

i razvoja visokog obrazovawa,

ustanovi principe i standar-

de u skladu sa strate{kim ci-

qevima evropskog podru~ja vi-

sokog obrazovawa izraènim

u Deklaraciji evropskih mi-

nistara obrazovawa iz Bolo-

we (1999. god.). To objektivno

zna~i, da se traì blagovreme-

no rje{ewe za kadrovske, fi-

nansijske i druge probleme,

budu}i da je ovom deklaraci-

jom odre|ena krajwa godina da

se ova djelatnost dovede u red

i to prema evropskim krite-

rijumima. To je 2010. godina

kada se o~ekuje uspostavqawe

pomenutog prostora, ~iji smo

prirodni dio. To je uslov da bi

diplome koje se mogu ste}i na

visoko{kolskim ustanovama

kod nas, bile priznate na tom

prostoru. Istovremeno, i vi-

soko{kolske ustanove u dru-

gim zemqama se nalaze pred

pitawem kako da se prilagode

"bolowskom procesu#. U toku

je ubrzana promjena sistema

visokog obrazovawa u zemqa-

ma potpisnicama ove deklara-

cije, u ciqu da se obezbjedi

primjena principa i zahtjeva

koje ona sadrì.

Zakon o visokom obrazo-

vawu ~iji je Nacrt usvojen u

Narodnoj skup{tini Republi-

ke Srpske, jeste u funkciji

promjena na koje smo se oba-

vezali prihvatawem ove De-

klaracije i ratifikacijom

Lisabonske konvencije. Zako-

nom se uvode promjene koje se

odnose na: organizaciju i uslo-

ve obavqawa djelatnosti, od-

govornost nadle`nih vlasti,

ustanovqavaju novi organi za

provo|ewe zakona i me|una-

rodnih obaveza, utvr|uje na-

~in osigurawa kvaliteta, itd.

To nije samo promjena sistema

studirawa, ve} istovremeno i

promjena odnosa prema ovoj

djelatnosti koja nikada nije

mogla da po~iva na prosje~no-

sti i nekreativnosti. Novi

Zakon o visokom

obrazovawu je obje-

ktivno, kvalitetna

normativna osnova

za akademsko oso-

bqe da kreira ove

promjene. Novi Za-

kon ne donosi rje-

{ewe problema sam

po sebi, ve} je za to

neophodna profesi-

onalna aktivnost

kreativnih li~nosti, pojedi-

na~no i zajedno. Zakon nije za-

mjena za stvarnost i traì ak-

tivne i odgovorne kreatore

promjena me|u akademskim

osobqem i studentima. U pro-

tivnom, moè se dogoditi da

promjene kreiraju oni koji ni-

su kompetentni za ovu djelat-

nost i dovedu ih u poziciju po-

smatra~a.

U profesionalnoj raspra-

vi oko novog Zakona je skoro

neizbje`no, postavqeno pita-

we: da li je visoko obrazova-

we i dru{tvo pored na~elnog

opredjeqewa i stvarno sprem-

no za promjene koje donosi "bo-

lowski proces# ili samo za

promjene koje }e biti predsta-

vqene kao dio tog procesa, a

kojima se u osnovi, zadràva

postoje}e stawe? Da li }e to

biti vi{e formalne promje-

ne koje li~e na stvarne promje-

ne ili stvarne promjene koje

o~ekuje ve}ina akademskog

osobqa i traè sada{we i

trebaju budu}e generacije stu-

denata? Odgovor je neizvjestan

i pored jasnih i nepodijeqe-

nih profesionalnih opredje-

qewa za promjene. Osnovni

razlog za ovu neizvjesnost je u

tome {to je poznat odgovor na

pitawe: koja su to vidqiva po-

boq{awa donijele reforme

provedene u drugim dru{tve-

nim djelatnostima i oblasti-

ma? Pesimisti }e konstato-

vati da je ovo pitawe suvi{no

u vrijeme kada je va`niji for-

malni pristup promjenama, i

da vlastite probleme treba

prepustiti drugima da ih ri-

je{e. Optimisti }e nasuprot,

ista}i da je vrijeme pasiv-

nog odnosa prema vlastitim

problemima vjerovatno pro-

{lo i da postoji ve}ina ko-

ja ho}e i moè provesti

stvarne promjene, a da isto-

vremeno nije prepu{tena ne-

povoqnim okolnostima? Op-

timisti }e se pozvati na

principe na kojim se prema

novom Zakonu o visokom

obrazovawu zasniva ova dje-

latnost. Od pomenutih prin-

cipa koje treba ugraditi u

univerzitetski ìvot da bi

se provele promjene, mogu se

bez sumwe izdvojiti: akadem-

ske slobode i akademska sa-

mouprava; autonomija viso-

ko{kolske ustanove; uvaà-

vawe humanisti~kih i demo-

kratskih vrijednosti evrop-

ske i nacionalne tradicije;

u~e{}e studenata u upravqa-

wu i odlu~ivawu; ravnoprav-

nost visokoobrazovanih usta-

nova bez obzira na oblik svo-

jine; afirmacija konkuren-

cije obrazovnih i istraì-

va~kih usluga radi pove}awa

kvaliteta i efikasnosti vi-

soko{kolskog sistema.

Sude}i po principima na

kojima se zasniva tekst Za-

kona i odnosu prema wima u

profesionalnoj raspravi, iz-

gleda da se visoko obrazova-

we kao djelatnost od poseb-

nog dru{tvenog interesa,

kre}e ka prekretnici. ¥

NA[ GOST

VISOKO OBRAZOVAWE

NA PREKRETNICIPi{e dr @eqko MIRJANI], redovni profesor

bawolu~kog Univerziteta

"GLAS Srpske#

pisao je u nekoliko

navrata o dugovawu

(i potraìvawu) Ra-

finerije nafte u

Brodu. Me|utim,

oko svega toga jo{

uvijek se plete mre-

à intriga i miste-

rija, tako da je i naj-

noviji podatak (ako

je uop{te novi, jer

se o tome govorilo

po kuloarima) kom-

panije "Vitol# o potraìva-

wu od{tete od Rafinerije u

visini od 115 miliona dola-

ra, samo dokaz vi{e da taj mi-

steriozni krug ne}e uskoro

biti zatvoren.

I sam ministar privrede,

energetike i razvoja u Vladi

Republike Srpske Milan Je-

li}, kojeg, ina~e,

smatraju jednim od

boqih poznavalaca

balkanskih - pa i

sredwoevropskih -

prilika u naftnoj

industriji, ostao je

zgranut ~iwenicom

da dug prema "Vito-

lu# nije registrovan

u ukupnoj masi zadu-

ènosti giganta iz

Broda. Ostaje i ve-

liko pitawe: ko je

prikrio taj podatak!?

Biv{i gigant, danas div

na staklenim nogama, po mno-

go ~emu trebao bi da bude

glavni adut u procesu priva-

tizacije, jer bi wegovom pro-

dajom na svjetskom trì{tu

Republika Srpska trebala da

do|e do svjeìh sredstava za

buxetsku akumulaciju. Me|u-

tim, ako se ova misterija oko

dugovawa rafinerije nastavi

i po~nu javqati nove kompa-

nije i novi pojedinci sa svo-

jim potraìvawima, pitawe

je da li }e Rafinerija nafte

u Brodu biti velika radost

ili velika tuga za na{u Repu-

bliku.

Ministar Jeli}, koji je i

zbog Rafinerije stalno u po-

kretu - od Pariza, preko Be-

~a, do Zagreba i Beograda - i

koristi svoje li~ne veze, te

zavidan ugled u ovoj oblasti,

ve} je na ivici strpqewa zbog

svega {to se posqedwih godi-

na de{avalo u ovoj kompaniji.

Ne pretjerujemo ako kaè-

mo da Rafinerija vrlo lako

moè da postane "kamen oko

vrata# Republici Srpskoj, te

da postoji realna opasnost da

joj se godinama vra}aju reci-

divi pro{losti bez ikakvog

ciqa i smisla. Jer, po Jeli}e-

vim rije~ima, ugovor sa "Vi-

tolom#, koji je - po odobrewu

tada{we Vlade - potpisao ge-

neralni direktor Rafineri-

je nafte Ilija Drpa, je doku-

ment sa elementima krivi~-

nog djela, koji moè da ima

fatalne posqedice za ovo

preduze}e. Navodno, Ilija Dr-

pa, potpisnik ugovora, tvrdi

da se ne sje}a ko ga je sasta-

vio!?

Ukoliko se slu~aj Rafi-

nerije u Brodu pretvori u

privrednu pri~u "o Alajbego-

voj slami#, dobi}emo jo{ jed-

nu politi~ku i privrednu

farsu, sagu o naivnima i pre-

varantima, u kojoj }emo besko-

na~no tragati za "mangupima

u na{im redovima#.

Do neke nove afere... ¥

PODVUÊNO

NAIVNI I PREVARANTIRafinerija nafte u Brodu vrlo lako moè da postane

"

kamen oko vrata" Republici Srpskoj... Ko je za to kriv?

Pi{e Goran

BARA]

VLADA Republike Srpske

stvorila je u prvih 100 dana

rada osnove za korjenite dru-

{tvene promjene neophodne za

realizaciju postavqenih ci-

qeva, stvarawe moderne, pro-

speritetne Srpske kao boqeg

dijela BiH u kojoj }e weni gra-

|ani èqeti da ìve.

Ovo se navodi u pregledu

rezultata Vlade Republike

Srpske na ~elu sa premijerom

Miloradom Dodikom za prvih

100 dana rada.

- Vlada premijera Milora-

da Dodika uspjela je da u ovom

kratkom periodu stvori nor-

mativni okvir za temeqne pro-

mjene u oblastima upravqawa

kapitalom u vlasni{tvu Repu-

blike Srpske i wegovog sta-

vqawa u funkciju razvoja. Do

rezultata se do{lo sprovo-

|ewem aktivnosti na realiza-

ciji zadataka definisanih

ekspozom premijera Dodika i

dokumentima Narodne skup-

{tine Republike Srpske.

Na inicijativu Vlade RS u

skup{tinsku proceduru je upu-

}eno, usvojeno ili se u odgova-

raju}oj fazi usvajawa nalazi

vi{e od 40 zakona, a donesen je

i set zakona o Investiciono-

razvojnoj banci. U ovom doku-

mentu se dodaje da je donesen

set zakona s ciqem borbe pro-

tiv kriminala i korupcije i da

je, uprkos problemima koji su

se pojavili u wihovoj imple-

mentaciji, Vlada odlu~na da

stvori institucionalni okvir

i formira specijalna odjeqe-

wa Tuìla{tva i Suda u Repu-

blici Srpskoj.

"Giqotinom propisa# po-

krenut je pregled svih propi-

sa i uklawawa administrativ-

nih prepreka radi pojednos-

tavqivawa procedura i stv-

arawa povoqnijeg poslovnog

ambijenta.

Prvi rezultati o~ekuju se

u septembru ove godine i Vla-

da je uvjerena da }e u tom po-

gledu Republika Srpska biti

lider u regionu, navodi se u

pregledu.

U pregledu su nabrojani i

rezultati Vlade RS po poje-

dinim oblastima kao {to su

posebni programi za socijal-

ne kategorije stanovni{tva,

obrazovawe, poqoprivreda,

te uprava i lokalna samou-

prava.

¥ @. M.

PRVIH STOTINU DANA RADA SADA[WE VLADE REPUBLIKE SRPSKE

\Vlada na ~elu sa Miloradom Dodikom: Ciq - stvarawe moderne,

prosperitetne Srpske

BAWA LUKA - Narodna skup-

{tina Republike Srpske podrà-

va aktivnosti Mitropolije dabro-

bosanske koje se odnose na inici-

jativu za vra}awe imovine Srp-

ske pravoslavne crkve u Sarajevu,

a posebno zgrade Bogoslovije ko-

ju trenutno koristi Ekonomski

fakultet.

Ovo je jedan od zakqu~aka ko-

ji je, na prijedlog Saveza nezavi-

snih socijaldemokrata, usvojio re-

publi~ki parlament uz Godi{wi

izvje{taj o radu Ombudsmena Re-

publike Srpske za 2005. godinu.

Sjednica je potom prekinuta,

a predsjednik Narodne skup{ti-

ne Igor Radoji~i} saop{tio po-

slanicima da }e o datumu nastav-

ka ove, 36. sjednice, biti naknad-

no obavije{teni.

Na dnevnom redu ovog skup-

{tinskog zasijedawa preostale su

jo{ dvije ta~ke: Izbor i imeno-

vawa i Prijedlog zakona o pravi-

ma i du`nostima narodnih posla-

nika u Narodnoj skup{tini i de-

legata u Vije}u naroda Republike

Srpske. Usvojen je Izvje{taj o

saradwi sa Ha{kim tribunalom

od 1. januara do 31. marta 2006. go-

dine u kome se navodi da je repu-

bli~ko Ministarstvo unutra{wih

poslova nastavilo sa aktivnosti-

ma na pronalaèwu, locirawu,

hap{ewu ili dobrovoqnoj preda-

ji Radovana Karaxi}a, Ratka Mla-

di}a i Stojana @upqanina.

Skup{tina je obavezala Vladu

da za naredno skup{tinsko zas-

jedawe pripremi informaciju o

po~iwenim ratnim zlo~inima nad

srpskim stanovni{tvom na pod-

ru~ju Broda, Dervente, Bir~a,

Krajine i cijele teritorije BiH.

Republi~ki parlament je oba-

vezao Sekretarijat za saradwu sa

Ha{kim tribunalom da za nared-

nu sjednicu dostavi informaciju

o sudbini dokumentacije koja je u

vi{e navrata dostavqena is-

traìteqima Tribunala o str-

adawu derventskih Srba 1992. go-

dine u logorima u Derventi.

¥ G. D. - @. M.

NARODNA SKUP[TINA REPUBLIKE SRPSKE

Zgradu Bogoslovije

vratiti crkvi

NARODNA skup{tina

Republike Srpske usvoji-

la je Nacrt zakona o viso-

kom obrazovawu koji je, ka-

ko je re~eno, najve}im di-

jelom utemeqen na Okvir-

nom zakonu o visokom

obrazovawu BiH.

- Ovaj zakon se bavi

stvarawem osnova za im-

plementaciju Bolowske

dekleracije i stvarnu re-

formu visokog obrazo-

vawa. To je potrebno da bi

studenti sticali zvawa i

znawa po evropskim stan-

dardima - rekao je repu-

bli~ki ministar prosvje-

te i kulture Anton Kasi-

povi}.

On je naglasio da za-

kon ne proteìra ni pri-

vatne ni dràvne fakul-

tete, ali da obezbje|uje da

se i na jednim i na drugim

u~i po propisanim krite-

rijumima.

- Zakon se, izme|u osta-

log, bavi uslovima rada

privatnih fakulteta, in-

spekcijskim nadzorom u vi-

sokom obrazovawu i anga-

`manom studenta u orga-

nima upravqawa visoko-

{kolskih ustanova. Ciq

mu je stvarawe integrisa-

nog univerziteta, nagla-

sio je Kasipovi} i dodao

da je zakon ra|en u konsul-

taciji sa univerzitetima i

studentima.

Kada je rije~ o akredi-

taciji fakulteta kao jed-

nom od spornih pitawa,

Kasipovi} je rekao da Re-

publika Srpska smatra da

agencija na nivou BiH tre-

ba da utvr|uje zajedni~ke

kriterijume, a da sam pro-

ces akreditacije vodi nad-

le`no ministarstvo Repu-

blike Srpske.

On je pojasnio da novi

zakon, u skaldu sa princi-

pima bolowskog procesa,

utvr|uje tri ciklusa stu-

dija i da u nastavni pro-

ces unosi su{tinske izmje-

ne, te predvi|a izmjene u

organima upravqawa viso-

ko{kolskih ustanova.

¥ G. D. - @. M.

Evropska zvawa i znawa

Promjene za sre}niju budu}nostPromjene za sre}niju budu}nostPromjene za sre}niju budu}nostPromjene za sre}niju budu}nostPromjene za sre}niju budu}nostPromjene za sre}niju budu}nostPromjene za sre}niju budu}nostPromjene za sre}niju budu}nostPromjene za sre}niju budu}nostPromjene za sre}niju budu}nost

17. i 18. jun 2006. NOVOSTI

3

MNOGI vlasnici svojih ~etvorono`nih qubimcima ne vo-

de mnogo ra~una o wima i ne posve}uju im dovoqno pa`we. Na

sre}u, ima i onih koji ne samo da maze i paze svoje miqenike,

ve} im obezbje|uju i "prevoz# kao {to je to u~inila i ova dje-

vojka na Kopaoniku. ¥ Tekst i foto Momir ZUBOVI]

FOTO-VIJEST

BAWA LUKA -

Prosje~ni prinos

ovogodi{weg roda

p{enice u Republi-

ci Srpskoj vjerovat-

no }e biti ne{to ni-

ì od pro{logo-

di{weg usqed nepo-

voqnih vremenskih

uslova tokom sjetve,

a kasnije i u fazi

klasawa i nalije-

vawa zrna.

Ako se u obzir

uzme i ~iwenica da

su ovom glavnom

hqebnom ̀ itaricom

protekle jeseni za-

sijane imawe povr-

{ine nego godinu da-

na ranije, onda je sa-

svim izvjesno da }e i

ukupni rod biti

umawen.

Ovo je re~eno u

petak u Bawoj Luci,

na manifestaciji

"Dan poqa strnih

ìta#, koju pred po~e-

tak ètvenih poslova,

ve} jedanaestu godinu zaredom,

organizuje Poqoprivredni in-

stitut Republike Srpske u Ba-

woj Luci.

Stru~waci ove poznate na-

u~no-istraìva~ke instituci-

je ju~e su na oglednim parcela-

ma Instituta u Deliba{inom

selu nadomak Bawe Luke broj-

nim poqoprivrednicima, agro-

nomima i drugim gostima pred-

stavili rezultate vlastitog se-

lekcijskog rada i razne sorte

strnih ìta.

Stru~wak za selekciju i

oplemewivawe dr Dragan Man-

di} je kazao da se genetski po-

tencijal kvalitetnih sorti

p{enice, koje su stvorili upra-

vo stru~waci bawolu~kog In-

stituta, iznosi deset i vi{e

tona po hektaru.

On je dodao da je to za 60 do

80 odsto vi{e od genetskog po-

tencijala starijih sorata p{e-

nice.

[ef Zavoda za strna ìta

ovog Instituta prof. dr Sto-

jan Nikoli} izjavio je za na{

list da se u predstoje}oj ètvi

p{enice, koja bi u pojedinim

podru~jima Srpske mogla da

po~ne za ne{to vi{e od dvade-

setak dana, moè da o~ekuje pro-

sje~an prinos od oko tri tone

po hektaru.

On je dodao da Republika

Srpska, iako raspolaè sa

zemqi{nim i drugim uslovima za

uspje{nu proizvodwu p{enice,

jo{ uvozi oko 53 odsto potrebnih

koli~ina ovog hqebnog ìta.

- Kod nas se prosje~an pri-

nos p{enice nekako ustalio

na oko tri i po tone po hekta-

ru, a kada bi se u ve}oj mjeri

koristilo kvalitetno sortno

sjeme i primijenila odgovara-

ju}a agrotehnika, si-

gurno je da bi prosje-

~an prinos dostigao

najmawe pet tona po

hektaru. Kada bi se

na taj na~in sijalo

oko stotinu hiqada

hektara, ukupan rod

bi bio toliki da bi

mogao da podmiri po-

trebe ne samo Repu-

blike Srpske, ve} i

cijele BiH - rekao je

dr Nikoli}.

Pomo}nik repu-

bli~kog ministra po-

qoprivrede Milorad

Jovanovi} je naglasio

da se Republika Srp-

ska sa godi{wom

potro{wom od oko

150 kilograma p{e-

ni~nih proizvoda po

glavi stanovnika na-

lazi u samom evrop-

skom vrhu, Me|utim,

sada{wa proizvodwa

ovog hqebnog ìta,

po kvalitetu i kvan-

titetu pokriva tek

oko polovine potre-

ba stanovni{tva, {to pokazu-

je da je Republika Srpska jo{

zna~ajno zavisna od uvoza ì-

ta i bra{na.

- Zbog toga i Poqopri-

vredni institut u Bawoj Lu-

ci, kao jedina nau~no-istra-

ìva~ka institucija u toj

oblasti u Republici Srpskoj

ima ogroman zna~aj u stvarawu

i oplemewivawu sorti strnih

ìta - rekao je, izme|u ostalog

Milorad Jovanovi}.

¥ M. MIQU[

MANIFESTACIJA

"

DAN POQA STRNIH @ITA" U BAWOJ LUCI

KI[A OTELA REKORDE

U predstoje}oj ètvi p{enice, koja bi u pojedinim podru~jima

Srpske mogla da po~ne za ne{to vi{e od dvadesetak dana,

o~ekuje se prosje~an prinos od oko tri tone po hektaru.

Jo{ u velikoj mjeri zavisimo od uvoza

\@itno poqe: Potencijal i za izvoz (Snimio R. OSTOJI])

SARAJEVO - Kretawa

radnika, pravda, sloboda i si-

gurnost bile su teme posqed-

we runde pregovora, oko Spo-

razuma o stabilizaciji i

pridruìvawu, izme|u pred-

stavnika BiH i Evropske uni-

je koja je u petak odràna u Sa-

rajevu.

- Razgovarali smo o pravu

kretawa radnika, a bilo je ri-

je~i i o odre|enim oblicima

socijalnih prava i za{tite.

Jedno od wih je i pravo na za-

poslewe, koja bi se trebalo

po~eti primjewivati nakon

potpisivawa Sporazuma o sta-

bilizaciji i pridruìvawu -

rekao je glavni pregovara~

BiH o Sporazumu o stabili-

zaciji i pridruìvawu sa

Evropskom unijom Igor Davi-

dovi}.

On je dodao da blokada

Parlamenta BiH, u ovom tre-

nutku, ne uti~e na dinamiku

pregovora, te da }e wegova ulo-

ga biti bitna tek kada se ka-

da do|e do ratifikacije Spo-

razuma.

- Reforma policije nije

predmet pregovora o stabili-

zaciji i pridruìvawu, ve} sa-

mo jedan od uslova za wegovo

potpisivawe. Reforma poli-

cije moè dovesti do kompli-

kacija tek kada se pregovori

okon~aju, a ona ne bude spro-

vedena - kazao je Davidovi} i

istakao je da je zadatak dosa-

da{wih pregovora uskla|-

ivawe propisa BiH, sa onim u

Evropskoj uniji.

- Da bi do kraja godine pot-

pisali Sporazum, trebamo vi-

djeti napredak u reformama

koje su zapo~ete u ovoj zemqi.

To je neophodno, jer Evropska

unija mora biti sigurna da

BiH moè ispuniti sve zahtje-

ve Sporazuma o stabilizaciji

i pridruìvawu. Tokom pre-

govora moramo imati i uvid u

sprovo|ewe reformi, prije

svega u reformu policije, jav-

ne uprave i "RTV# servisa ali

i u druge ekonomske reforme

koje su u toku - rekao je direk-

tor Generalnog direktorata

Evropske komisije za pro{i-

rewe, Rajnhard Pribe.

On je jo{ poru~io da pred-

stoje}i izbori ne bi smjeli

poremeti pregovore i refor-

me u BiH, i da se nada da }e sve

te}i po planu.

Nakon sqede}e runde, koja

je zakazana za 28. juli, do no-

vembra je planirano odrà-

vawe jo{ nekoliko susreta

predstavnika dvije strane.

¥ @. D.

PREGOVORI O SPORAZUMU O STABILIZACIJI

I PRIDRU@IVAWU SA EVROPSKOM UNIJOM

Reforme, pa potpisSARAJEVO - Parlament

je u demokratiji najvi{e zako-

nodavno tijelo i ako on presta-

ne sa radom i demokratija pre-

staje da funkcioni{e.

Ovim rije~ima visoki

predstavnik za BiH Kristi-

jan [varc [iling obratio se

u petak novinarima u Saraje-

vu, komentari{u}i blokadu

Parlamenta BiH koja traje ve}

tri sedmice, odnosno od 24. ma-

ja kada se upravo on obratio

poslanicima.

- Nakon toga uslijedio je

bojkot poslanika jednog kon-

stitutivnog naroda {to je za

mene, a posebno za gra|ane i

narode BiH, neprihvatqivo.

Dejtonski Ustav sadrì meha-

nizme kojima se {tite prava

svih naroda BiH, a oni obu-

hvataju i pravo veta na zakone

za koje se smatra da ugroàva-

ju vitalni interes Srba, Hrva-

ta ili Bo{waka. Veto se mo-

è koristiti samo na osnovu

argumenata u svakom pojedi-

na~nom slu~aju, a ne kako bi

se sprije~ilo odràvawe sjed-

nica Parlamenta, opstruisa-

la demokratija i blokirao di-

jalog. Kori{}ewe veta na taj

na~in ugroàva vitalne inte-

rese ne jednog nego svih kon-

stitutivnih naroda u BiH -

konstatovao je visoki pred-

stavnik.

Nastavak rada Parlamen-

ta, koji je najavqen za poned-

jeqak, ocijenio je kao korak u

pravom smjeru ali i dodao da

se tim ne rje{ava pitawe po-

slanika koji blokiraju rad ove

institucije.

- Ovaj Parlament treba da

usvoji niz zakona koji su od su-

{tinskog zna~aja za dobrobit

svih gra|ana ove zemqe. Neki

smatraju da bih ja trebao isko-

ristiti svoja bonska ovla{-

}ewa i nametnuti ih, te kazni-

ti ili smijeniti pojedince ko-

ji blokiraju rad Parlamenta.

I ovom prilikom ponavqam da

ja ne}u raditi posao koji mo-

raju obavqati institucije i

izabrani lideri ove zemqe -

kazao je Kristijan [varc [i-

ling i dodao da }e savjetima i

pronalascima rje{ewa pomo}i

ovoj zemqi da postane "nor-

malna, evropska dràva#.

Visoki predstavnik je za-

traìo da predsjedavaju}i

Parlamenta sa svojim zamjeni-

cima predloè sankcije koje

}e biti donesene ukoliko se

ponovi bojkot zbog kojeg ova

institucija nije radila vi{e

od tri sedmice. Dobio je

obe}awe da }e wihove prepo-

ruke dobiti u roku od mjesec

dana.

¥ V. B.

VISOKI PREDSTAVNIK NEZADOVOQAN PREKIDOM RADA PARLAMENTA BiH

Blokade ne ~ine demokratiju

NA Tjenti{tu je sve sprem-

no za dana{we (subota) obiqe-

àvawe 63. godi{wice bitke

na Sutjesci i kraha pete nepri-

jateqske ofanzive, koja je, po

mnogima, bila jedna od najte-

ìh i najstra{nijih, vo|enih

na prostoru biv{e Jugoslavije

u Drugom svjetskom ratu.

Potvrdila je to za na{ list

slu`benik za odnose sa javno-

{}u republi~kog Ministar-

stva rada i bora~ko - invalid-

ske za{tite Branka [qivar,

nagla{avaju}i da }e se na Tjen-

ti{tu okupiti sigurno neko-

liko hiqada gra|ana iz Repu-

blike Srpske, Srbije, Crne Go-

re i Hrvatske.

Put Tjenti{ta krenuli su

autobusi iz svih krajeva Repu-

blike Srpske, ali i iz Crne

Gore, Srbije i Hrvatske. Nai-

me, kazala je Branka [qivar,

delegacije boraca Narodnoo-

slobodila~kog rata iz pomenu-

tih zemaqa ve} su potvrdile

svoj dolazak na obiqeàvawe

godi{wice bitke na Sutjesci.

Prema wenim rije~ima, sje-

nima poginulih junaka na Su-

tjesci pokloni}e se i brojne

li~nosti iz politi~kog, jav-

nog i kulturnog ìvota Srp-

ske, BiH, Srbije i Crne Gore.

Svoje prisustvo ve} su potvr-

dili predstavnici zajedni~kih

organa BiH, Vlade Srpske, ko-

ja je ujedno i pokroviteq mani-

festacije i Vlade Srbije.

- Program obiqeàvawa

po~iwe u 11 ~asova prijemom

gostiju, dok je u 12 ~asova pred-

vi|eno polagawe vijenaca na

spomenik poginulim borcima.

U 13 ~asova po~iwe kulturno -

umjetni~ki dio programa - pre-

cizirala je Branka [qivar.

Po ve} utvr|enom progra-

mu, gostima }e se obratiti

predsjednik Vlade Srpske Mi-

lorad Dodik, ministar spo-

qnih poslova BiH Mladen

Ivani}, na~elnik op{tine Fo-

~a Zdravko Krsmanovi} i na

kraju jedan od u~esnika Narod-

nooslobodila~kog rata, narod-

ni heroj Jo{o Durbaba.

Bilo je predvi|eno da o te-

{kim, ali slavnim junskim da-

nima 1943. godine prisutnima

ne{to vi{e kaè jedan od u~e-

snika bitke na Sutjesci Mi-

lan Daqevi}, ali ga je bolest

sprije~ila da prisustvuje ovo-

godi{wem skupu na Sutjesci.

Daqevi} se, podsjetimo, nala-

zi na lije~ewu u Vojno - medi-

cinskoj akademiji u Beogradu.

Wegovo ime ovih dana pomi-

wali su i predstavnici fede-

ralnog Saveza udruèwa bora-

ca Narodonooslobodila~kog i

antifa{isti~kog rata, navo-

de}i da su govori Daqevi}a,

premijera Srpske Milorada

Dodika i ministra spoqnih po-

slova BiH Mladena Ivani}a

razlozi zbog kojih oni ne è-

le da prisustvuju dana{wem

okupqawu na Tjenti{tu. Biv{i

borci iz Federacije BiH, pod-

sje}awa radi, okupili su se na

Tjenti{tu pro{le nedjeqe,

otvoreno bojkotuju}i manife-

staciju, koju organizuju SUB-

NOR Republike Srpske, Naci-

onalni park Sutjeska i op{ti-

na Fo~a.

¥ D. MAJSTOROVI]

Sjenima poginulih junaka na Sutjesci pokloni}e

se brojne li~nosti iz politi~kog, javnog i kulturnog

ìvota Republike Srpske, BiH, Srbije i Crne Gore

SVE SPREMNO ZA OBIQE@AVAWE 63. GODI[WICE BITKE NA SUTJESCI

\Tjenti{te: Rijeke qudi sli}e se u Dolinu heroja

PONOVO U ISTOM STROJUPONOVO U ISTOM STROJUPONOVO U ISTOM STROJUPONOVO U ISTOM STROJUPONOVO U ISTOM STROJUPONOVO U ISTOM STROJUPONOVO U ISTOM STROJUPONOVO U ISTOM STROJUPONOVO U ISTOM STROJUPONOVO U ISTOM STROJU

17. i 18. jun 2006.DOGA\AJI

4

NI MANDAT, a ni ~lanovi

Komisije, nisu ni izdaleka ono

{to smo traìli i o~ekivali!

Ovako bi, u najkra}em, gla-

sila poruka porodica nestalih

iz Republike Srpske na odluku

Savjeta ministara BiH o imeno-

vawu ~lanova Komisije za ispi-

tivawe istine o stradawu Sr-

ba, Hrvata, Bo{waka i Jevreja

i ostalih u Sarajevu od 1992. do

1995. godine.

Predsjednik republi~ke Or-

ganizacije porodica zarobqe-

nih i poginulih boraca i nesta-

lih civila Nedeqko Mitrovi}

mi{qewa je da je rije~ "o na-

mjernom razvodwavawu wihove

izvorne ideje da se utvrdi isti-

na o stradawu Srba#.

Prije svega zbog ~iwenice

da je jedan od ~lanova ove komi-

sije i predsjednik federalne

Komisije za nestale Amor Ma-

{ovi}, "~ovjek koji je sve ovo

vrijeme ometao otkrivawe isti-

ne o wihovom stradawu#, i ~ije

izuze}e iz Kolegijuma direkto-

ra Instituta za nestale osobe

BiH porodice odavno traè.

Sada se, smatra Mitrovi},

Ma{ovi}u pruìla prilika da

ono {to je do sada radio na {te-

tu Srba, nastavi i kroz zvani~-

ne institucije.

- Prihvatili smo da se ofor-

mi mje{ovita komisija, samo da

se ne{to pokrene sa mrtve ta~-

ke, ali nismo o~ekivali da }e i

mandat Komisije biti pro{i-

ren na druge oblasti koje nema-

ju veze sa onim {to smo traì-

li - rekao je on, napomiwu}i da

porodice imaju primjedbe i na

imenovawe ~lanova iz Srpske.

Mitrovi} je najavio da }e,

kada dobije odluku, rukovodstvo

Organizacije odlu~iti kakve }e

korake daqe preduzeti.

Predsjednik Saveza udruè-

wa porodica zarobqenih i ne-

stalih lica Srpske Milijana

Boji} sli~nog je

mi{qewa, mada,

napomiwe, ovaj

Savez je i ranije

upozoravao da je

protiv formira-

wa neke zajedni~-

ke komisije.

- Izbor ~la-

nova Komisije je

poniàvawe i

nas, i na{ih `r-

tava. Traìli

smo ranije da se

formira komisi-

ja za Sarajevo po

uzoru na onu za

Srebrenicu jer,

pokazalo se, ova-

ko moèmo samo

o~ekivati daqe

prikrivawe zlo-

~ina nad Srbima

- dodala je ona.

Boji}eva je

kazala da je sada

sasvim jasno da

glas udruèwa po-

rodica, o~igledno,

niko nije po{to-

vao. Zbog svega, rekla je ona, jo{

vi{e treba insistirati na osni-

vawu instituta za istraìvawe

zlo~ina nad Srbima u Republi-

ci Srpskoj.

Potpredsjednik Saveza lo-

gora{a Srpske Slavko Jovi~i}

tako|e je podsjetio da su se biv-

{i zato~enici ogradili od ra-

da zajedni~ke komisije za Sara-

jevo, jer su, kaè, znali ~emu sve

to vodi. On je ponovio da }e sa-

~ekati odluku Ustavnog suda

BiH i reakciju Kancelarije vi-

sokog predstavnika, pa }e, onda,

u ime porodica koje zastupa, kod

me|unarodnih institucija za-

traìti od{tetu za naneseni

du{evni bol i patwu.

U ponovqenom zahtjevu, od

Ustavnog suda BiH Slavko Jovi-

~i} je u ime porodica nestalih

Srba zatraìo da donese novu

odluku, kojom bi obavezao fe-

deralnu Vladu da formira komi-

siju za ispitivawe stradawa i

nestanak svih Srba na podru~ju

Sarajeva, koje je u ratu bilo pod

kontrolom federalnih vlasti.

¥ G. KLEPI]

REAGOVAWA U SRPSKOJ NA IMENOVAWA I MANDAT KOMISIJE ZA SARAJEVO

PONI@EWE UMJESTO ISTINE

TU@BA

Slavko Jovi~i} je podsje-

tio da su logora{i nedavno

Tuìla{tvu BiH podnijeli

prijavu protiv federalnog

premijera Ahmeta Haxipa{i-

}a i Amora Ma{ovi}a jer su

oni svjesno ignorisali odlu-

ku Ustavnog suda BiH od 27.

maja pro{le godine#.

- Zahvaqujem Savjetu mi-

nistara i predsjedavaju}em

Adnanu Terzi}u {to me nisu

imenovali u tu Komisiju, jer

bi se mojim imenovawem de-

valvirao proces traèwa ne-

stalih - kaè ~lan republi~-

ke Kancelarije za traèwe

nestalih Slobodan [krba i

dodaje da imenovani sastav

Komisije ne moè odgovori-

ti zadatku, jer su weni ~lano-

vi "bili daleko od procesa

traèwa i daleko od Repu-

blike Srpske#.

U Komisiji su i lica, do-

daje on, koja nisu zaposlena, a

predlaga~ je, izgleda, razmi-

{qao samo kako da ih uhqebi,

bez obzira na teìnu proble-

ma i ne uvaàvaju}i stav poro-

dica stradalih i nestalih.

- Dobro je da nisam u Ko-

misiji u kojoj su i lica koja

su neposredno povezana sa zlo-

~inima po~iwenim nad sara-

jevskim Srbima i koja su di-

rektno umije{ana u wihov ne-

stanak - isti~e [krba.

¥ N. Z.

UHQEBQEWE

Jedan od ~lanova Komisije je i Amor Ma{ovi},

"

~ovjek koji

je sve ovo vrijeme ometao otkrivawe istine o stradawu

Srba u Sarajevu", upozorio Nedeqko Mitrovi}

Nedeqko Mitrovi}: Namjerno

razvodwavawe

TREBIWE - Vlada Republi-

ke Srpske ~ini ogromne napore

kako bi se zadràla dinamika

isplate penzija.

Ovo je u petak u Trebiwu iz-

javio ministar rada i bora~ko-

invalidske za{tite Republike

Srpske Bo{ko Tomi}.

On je dodao da }e ministar-

stvo u~initi sve kako bi se do

septembra u potpunosti po{to-

vali rokovi, odnosno penzije is-

pla}ivale do desetog u mjesecu.

Poslije sjednice Upravnog

odbora Fonda penzijsko-inva-

lidskog osigurawa, ministar To-

mi} je naglasio da je Vlada Re-

publike Srpske, prepoznavaju-

}i potrebe penzionera, u ovoj

godini izdvojila 140 miliona

maraka za Fond PIO, 19 mili-

ona za socijalno zbriwavawe

radnika koji }e ostati bez posla

na osnovu ste~aja i likvidacije

preduze}a, 21 milion za amor-

tizovawe negativnog uticaja po-

reza na dodatu vrijednost na pen-

zionere koji imaju penziju is-

pod 160 maraka.

To, kaè on, zna~i da }e ove

godine Vlada Republike Srpske

za ovu kategoriju stanovni{tva

izdvojiti 180 miliona maraka,

{to je znatno pove}awe u odno-

su na 2005. godinu.

Prema Tomi}evim rije~ima,

u pripremi je izrada vi{e za-

kona - zakona o PIO i zakona o

doprinosima, a neo-

phodno je, kako je

rekao, u {to skori-

jem roku obaviti

procjene radnih mje-

sta, pove}ati ispla-

tu doprinosa i su-

zbiti rad na crno.

Ministar rada i

bora~ko-invalidske

za{tite Republike

Srpske naglasio je

da je do 1. maja ove

godine zaposleno

1.230 radnika vi{e u

odnosu na isti peri-

od pro{le godine.

Direktor Fonda

PIO Slavko Ba-

{i} istakao je stal-

ne te{ko}e u priku-

pqawu sredstava za

penzije, da je prvi

kvartal donio odre-

|eni zaostatak, kao

da se i broj penzionera

pove}ava brè od pri-

liva sredstava.

Prema rije~ima predsjedni-

ka Upravnog odbora Fonda PIO

Tomice Stojanovi}a, na sjedni-

ci je raspravqano o prihodima,

sa prijedlogom mjera za wihovo

pove}awe.

Usvojen je set mjera koje vo-

de pove}awu uplata za penzije,

uz izmjene Zakona o PIO, uskla-

|ivawe zakona o doprinosima sa

zakonima o poreskoj upravi i

drugim mjerama koje }e omogu-

}iti vi{e novca u kasi Fonda

PIO. ¥ M. BE[TI]

MINISTAR BO[KO TOMI] U TREBIWU

PENZIJE NA VRIJEME

U~ini}emo sve kako bi se u potpunosti po{tovali

rokovi, odnosno penzije ispla}ivale do desetog

u mjesecu, rekao ministar Tomi}

Trebiwe: Bo{ko Tomi} sa predstavnicima Fonda PIO

(Snimio P. MUCOVI])

BR^KO - Supervizor za

Br~ko Suzan Xonson uputila je

pismo direktoru "Projekta#

Bawa Luka Miroslavu Vujato-

vi}u i gradona~elniku Br~kog

Mirsadu \api od kojih traì

po{tovawe struke i urbani-

sti~ka rje{ewa bez uplitawa

politike.

Pismo je uslijedilo nakon

opre~nih stavova i reakcija iza-

zvanih Prijedlogom urbanisti~-

kog plana istorijskog gradskog

jezgra Br~kog, kojim je predvi-

|ena gradwa spomenika poginu-

lim Bo{wacima i Hrvatima na

Trgu mladih u Br~kom.

- U finalizaciji projekta

trebalo bi da se rukovodite is-

kqu~ivo svojim profesional-

nim standardima i onim {to je

najboqe sa arhitektonskog,

estetskog i urbanisti~kog sta-

novi{ta za dio grada od koga

gra|ani Br~kog o~ekuju da bude

sastajali{te koje svi qudi mo-

gu ravnopravno koristiti, bez

obzira na wihovo razli~ito na-

cionalno i kulturno porijeklo

- navodi se u pismu supervizora.

Podsje}amo, srpske partije

nemaju ni{ta protiv podizawa

spomenika, ali ne prihvataju

wihovo locirawe na Trgu mla-

dih, dok se bo{wa~ke partije

zalaù upravo za to.

Projekat istorijskog grad-

skog jezgra radila je firma

"Projekt# iz Bawe Luke, a na

sporne lokacije ucrtala je spo-

menike na osnovu zahtjeva iz

Vlade.

- Dokument koji ste dobili

iz Odjeqewa za javne poslove

Vlade distrikta od 19. novem-

bra 2004. godine, a koji je pot-

pisao Kasim Delali}, nije ni-

{ta drugo ve} zapisnik sa in-

ternog sastanka. Prisutni na

tom sastanku nisu imali ovla-

{}ewa da donesu odluku koja je

obavezuju}a - stoji u pismu super-

vizora upu}enom Vujatovi}u.

Suzan Xonson od stru~waka

"Projekta# o~ekuje prijedloge

u vezi s lokacijama budu}ih spo-

menika, a u ciqu prevazilaè-

wa stawa.

Od gradona~elnika Mirsa-

da \ape zatraìla je formira-

we radne grupe koja }e po istom

pitawu pribaviti vi{e stru~-

nih mi{qewa, u skladu sa Za-

konom o spomenicima i obiqe`-

jima distrikta Br~ko.

¥ M. \UR\EVI]

SUPERVIZOR ZA BR^KO SUZAN XONSON

Struka ispred politike

KANCELARIJA za traè-

we nestalih Republike Srpske u

nasequ Bu}a potok u Sarajevu is-

kopala je tijelo mu{karca za ko-

jeg se pretpostavqa da je `rtva

logora smje{tenog u nekada{woj

kasarni Jugoslovenske narodne

armije "Viktor Bubaw#.

- Prema kazivawu svjedoka,

uz ~iju pomo} smo prona{li po-

smrtne ostatke, tijelo ubijenog

najprije je preba~eno u hitnu slu-

`bu na Dolac Malti, a onda od-

vezeno u Bu|a potok i tu bez ika-

kve oznake sahraweno - kaè za

na{ list slu`benik Kancelari-

je Slobodan [krba i dodaje da su

iskopani posmrtni ostaci dopre-

mqeni u Centar za obdukciju i

identifikaciju u Lukavici.

On isti~e da pored posmrt-

nih ostataka nisu prona|eni ni-

kakvi li~ni dokumenti.

- Saznawa govore da su ubije-

ni Srbi bez dokumenata namjer-

no odvoèni na nepoznate loka-

cije i sahrawivani bez oznaka,

dok su oni ubijeni koji su posje-

dovali li~na dokumenta odvoè-

ni na grobqe "Lav#, u pojedina~-

ne ili masovne grobnice - nagla-

{ava [krba.

Tako sudbina mnogih nesta-

lih, dodaje on, ne}e bi razja{we-

na, pogotovo onih iz logora "Vik-

tor Bubaw#.

- Sistematski je prikrivan

zlo~in, jer kako objasniti da je,

recimo, obavqen uvi|aj na mje-

stu zlo~ina, pravqeni zapisnici,

a tijela su nestala - kaè [kr-

ba i dodaje da se nada da }e se bar

saznati ko je sve bio zatvoren u

logor "Viktor Bubaw#, ko je u

wemu umro ili ubijen.

¥ N. Z.

KANCELARIJA ZA TRA@EWE NESTALIH

Trag vodi do

"

Bubwa"?

BAWA LUKA - Predsjed-

nik Narodne skup{tine Repu-

blike Srpske Igor Radoji~i},

zamjenik predsjedavaju}eg Pred-

stavni~kog doma Parlamentar-

ne skup{tine BiH Nikola

[piri} i predstavnici kabi-

neta predsjednika Republike i

Vlade razgovarali su u petak u

Bawoj Luci sa predstavnicima

Bora~ke organizacije Bir~a.

Tom prilikom borci Bir~a

su izrazili veliku zabrinutost

i uznemirenost gra|ana zbog ma-

sovnog sumwi~ewa za ratne zlo-

~ine lica sa podru~ja ove regi-

je i istrage koje sprovodi Kan-

tonalno tuìla{tvo iz Tuzle.

Bila je to prilika da se izrazi

ogor~ewe povodom postupaka i

zlostavqawa osumwi~enih lica

srpske nacionalnosti u zatvoru

u Tuzli.

Na sastanku je dogovoreno

da predsjednici Republike,

Parlamenta i Vlade Republi-

ke Srpske upute zahtjev Sudu i

Tuìla{tvu BiH da u {to kra-

}em roku prime delegaciju Bo-

ra~ke organizacije regije Bi-

ra~, advokate osumwi~enih i

narodne poslanike sa tog pod-

ru~ja i razgovaraju o ovim pro-

blemima.

Od ministra pravde BiH

Slobodana Kova~a traì se da

u okviru svojih nadle`nosti

preduzme mjere u vezi sa istra-

gama i doga|ajima u zatvoru u

Tuzli, zakqu~eno je na sastan-

ku, uz napomenu da ratni zlo~i-

ni ne smiju biti prikriveni i

da sva lica koja su za wih odgo-

vorna moraju da iza|u pred li-

ce pravde.

Jedino {to se zahtijeva je

fer i pravi~no su|ewe, uz ot-

klawawe konfuzije u zakono-

davstvu BiH u pogledu odre|i-

vawa stvarne i mjesne nadle-

`nosti sudova u BiH.

¥ M. Mi.

APEL BORACA BIRÂ

Stop zlostavqawu

SARAJEVO - Zamjenik mi-

nistra odbrane BiH Marina

Pende{ izjavila je da je u NATO

fond za zbriwavawe vi{ka za-

poslenih u Ministarstvu odbra-

ne BiH do sada prikupqeno ne-

{to vi{e od osam miliona evra.

Ona je na ju~era{woj konfe-

renciji za novinare u Sarajevu

kazala da, imaju}i u vidu koli~i-

nu prikupqenog novca, za sada

nije izvjesno da li }e biti do-

voqno sredstava za zbriwavawe

svih radnika koji su ostali bez

posla od 2002. godine naovamo.

Rije~ je o oko 8.000 qudi, oko

4.000 iz ranijeg perioda, a osta-

tak }e dobiti radnu kwiìcu

krajem ove godine.

Pende{ je istakla da fond

ostaje otvoren, {to zna~i da po-

stoje uslovi da se prikupi do-

voqno novca za sve one koji su ne-

kada radili u vojsci.

Niko od otpu{tenih radni-

ka ne}e dobiti pare, ve} }e im se

pomo}i tako {to }e im biti omo-

gu}eno {kolovawe ili sredstva

za rad, ako im budu odobreni pro-

jekti.

Samo }e onima koji }e tek

ostati bez posla biti ispla}eno

od {est do 12 bruto plata, zavi-

sno od godina radnog staà.

Zemqe koje su do sada doni-

rale novac u NATO fond su Ve-

lika Britanija, Holandija, Hr-

vatska, Bugarska, Turska i Slo-

venija.

Na~elnik Zajedni~kog {ta-

ba BiH, general Sifet Poxi},

rekao je da je u toku istraga u ve-

zi s padom helikoptera Oruà-

nih snaga BiH, koji se prekju~e

sru{io kod Jablanice.

Prema wegovim rije~ima, pr-

vi rezultati se o~ekuju danas (su-

bota).

Podsjetimo, u ovoj nesre}i

niko nije stradao, osim {to su

dva pripadnika Vojske lak{e po-

vrije|ena. ¥ M. X.

MINISTARSTVO ODBRANE BiH

U kasi osam miliona

ISKOPAVAWA

BROD - Kancelarija za

traèwe nestalih Republike

Srpske u ~etvrtak i petak je

na teritoriji op{tine Brod

ekshumirala ~etiri srpske

`rtve iz posqedweg rata.

Predsjednik op{tinskog

Udruèwa za traèwe zaro-

bqenih boraca i nestalih ci-

vila iz Broda Marko Grabovac

rekao je da su posmrtni osta-

ci jedne `rtve prona|eni u

obodnom kanalu u blizini rib-

waka u Gorwim Kolibama, a

druge u rijeci Savi.

Kosti dvije `rtve prona-

|ene su u porti Srpske pravo-

slavne crkve u Lije{}u i bi-

le su nagorjele. ¥ B. T.

17. i 18. jun 2006. POLITIKA

5

PA@QIVO sam na

stranicama "Glasa Srp-

ske# pratio sva de{ava-

wa oko obiqeàvawa

istorijske bitke na Su-

tjesci, reagovawa i go-

vore ~elnika SUBNOR-

a Federacije BiH, ~i-

tao sje}awa velikog par-

tizanskog junaka Mila-

na Daqevi}a, analizirao

osvrte i komentare o bi-

ci na Sutjesci, a istovreme-

no pratio sve {to se govo-

rilo, podràvalo ili ospo-

ravalo oko eventualnog re-

ferenduma u Republici Srp-

skoj.

Moj op{ti utisak je da

oba doga|aja, kako komenta-

ri tako i reakcije na wih,

pokazuju koliko je lako de-

stabilizovati BiH, koja u

svakom dru{tvenom i poli-

ti~kom isku{ewu pokazuje

svoje slabosti.

Meni je jasno zbog ~ega

su i danas toliko sna`ne na-

cionalne podjele u BiH. One

su produkt dugogodi{weg

ratnog i poratnog uticaja na

svijest obi~nog ~ovjeka naci-

onalnih stranaka i wihovih

ideologija.

U BiH postoje dvije kate-

gorije stanovnika - jedni ko-

ji prièqkuju i politi~ki

podsti~u wen svaki neuspjeh

i raspad, i oni koji to ne è-

le, ali su u mawini, a opet

svjesni svih posqedica even-

tualnog raspada dru{tveno

i politi~ki zajedni~ke dr-

àve. Ovi drugi nastoje da

budu glas razuma, a taj "glas

razuma# èli da se BiH raz-

vija kao stabilno dru{tvo

sa organizacijom dràve i

vlasti u woj, koji }e biti ga-

rant te stabilnosti.

Wihova je èqa, te gru-

pacije koja ~ini "glas razu-

ma#, da ìvot u BiH bude

obojen realnim

stawem, a ne

imaginarnim

èqama. Dosa-

da{wa isku-

stva pokazuju da

oni ostaju u ma-

wini!

Oni su stal-

no mawina, ia-

ko im svi pri-

znaju dobre na-

mjere i uop{te ne spore da

oni govore istinu, zastupa-

ju}i, na taj na~in, realnu po-

litiku koja ima upori{ta na

ovim prostorima.

Ne treba mnogo mudrosti

da se zakqu~i da je BiH opa-

sana sna`nim uticajem me-

|unarodne zajednice na wenu

ukupnu politiku. Me|utim,

postavqam otvoreno pitawe:

Moè li BiH preuzeti taj

obru~ od me|unarodne zajed-

nice da bi se odràla kao

zajednica?

Moè li BiH opstati na

osnovu mi{qewa jedne grupe

koja nastoji, u svakom tre-

nutku i na svakom mjestu, na-

metnuti jedino i iskqu~ivo

svoje mi{qewe i to po sva-

ku cijenu?

Kada je rije~ o budu}no-

sti BiH, mnogo je vi{e otvo-

renih pitawa i velikih di-

lema, nego ocjena koje bi bi-

le utemeqene na realnosti,

na ìvotnoj svakodnevici i

nau~no promi{qenim pred-

vi|awima. Koje su to sve oba-

veze da bi BiH bila dio

evropske zajednice, imamo

prilike da ~ujemo gotovo

svakodnevno od ~elnika me-

|unarodne zajednice, ali ni-

sam siguran da to i ìvi sa

na{om svije{}u i doìvqa-

jem realnog budu}eg mjesta.

¥

(Autor je predsjednik

Socijalisti~ke partije)

Pi{e Petar

\OKI]

STAV

Pri~a o Sutjesci, istina o nama

BAWA LUKA - Predsjed-

nik Srpske radikalne stranke

Republike Srpske Milanko

Mihajlica izjavio je preksi-

no} da }e predstoje}i op{ti

izbori u Bosni i Hercegovini

1. oktobra istovremeno pred-

stavqati i referendum u Srp-

skoj, odnosno posqedwu {ansu

za opstanak Republike i Srba

u woj.

Mihajlica je na tribini u

Bawoj Luci, pod nazivom "Ko

ukida Republiku Srpsku#, re-

kao da su izbori, u stvari, re-

ferendum, na kojem }e bira~i

re}i da li podràvaju promje-

ne Ustava, reformu policije

bez Ministarstva unutra{wih

poslova i policije u granica-

ma Srpske i daqi prenos nad-

le`nosti.

On je rekao da je dobro {to

u Srpskoj postoje politi~ke

stranke koje su sve vrijeme po-

{tovale voqu naroda i bile

protiv promjene Ustava i pre-

nosa nadle`nosti na BiH.

Predsjednik Srpske stran-

ke Republike Srpske Predrag

Lazarevi} rekao je ovom pri-

likom da je centralizacija

BiH obrnuto proporcionalna

wenoj stabilnosti, ocjewuju}i

da je na sceni ve} duè vrije-

me potkopavawe Republike

Srpske.

Predsjedavaju}i Srpskog

pokreta nevladinih organiza-

cija - SPONA, Branislav Du-

ki} saop{tio je da je pokret

uputio pismo predstavnicima

vlasti i politi~kim stranka-

ma u kojem traè da se u usta-

ve BiH i Republike Srpske

ugradi pravo naroda na samoo-

predjeqewe do otcjepqewa pu-

tem referenduma. On je rekao

da srpski narod traì da bude

konstitutivan i da ima legal-

no i legitimno pravo na samo-

opredjeqewe.

Predsjednik Glavnog odbo-

ra Narodne stranke "Radom za

boqitak# poru~io je politi-

~arima da dokaù svoju lojal-

nost i ozbiqnost tako {to

}e inicijativu o sprovo|ewu

referenduma iznijeti pred po-

slanike Narodne skup{tine.

¥ D. MOMI]

TRIBINA U BAWOJ LUCI -

"

KO UKIDA REPUBLIKU SRPSKU"

IZBORI SU [ANSASrpski narod traì da bude konstitutivan i da ima

legalno i legitimno pravo na samoopredjeqewe, rekao

je predsjedavaju}i Srpskog pokreta nevladinih

organizacija Branislav Duki}

U~esnici tribine: Potkopavawe Srpske traje ve} duè vrijeme

(Snimio R. OSTOJI])

STRANA^KA HRONIKA

BAWA LUKA - Savez

nezavisnih socijaldemo-

krata pozdravio je odluku

Savjeta ministara Bosne

i Hercegovine o izboru

~lanova i kona~nom for-

mirawu Komisije za ispi-

tivawe istine o stradawi-

ma naroda u Sarajevu, naja-

viv{i povratak srpskih

poslanika u Parlament

BiH.

Ovo je u petak, na kon-

ferenciji za novinare u

Bawoj Luci, izjavio ~lan

Izvr{nog i Glavnog odbo-

ra SNSD-a Nikola [pi-

ri}, istakav{i da }e ova

stranka nastaviti pa`qi-

vo da prati rad pomenute

komisije i ispuwavawe ro-

kova i zadataka koji su po-

stavqeni pred wu, i da ne-

}e dozvoliti opstrukciju

uskra}ivawem materijalne

i druge podr{ke. On je po-

zvao sve organe, pojedince

i me|unarodnu zajednicu da

pruè punu podr{ku radu

Komisije za Sarajevo.

- Zajedni~kim napori-

ma ispunili smo obe}awe

koje je predsjednik Vlade

Milorad Dodik dao udru-

èwima nestalih i pogi-

nulih i gra|anima.

Isti~emo i pozdravqa-

mo jedinstveni stav stra-

naka iz Republike Srpske

koje su insistirale na is-

puwavawu ove izuzetno va-

`ne obaveze - rekao je

[piri}. ¥ M. X.

SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA

Ispuweno obe}awe MOSTAR

Nikola [piri} sma-

tra nevjerovatnim da

niko nije osjetio potre-

bu da zbog nereda u Mo-

staru, nakon fudbalske

utakmice Brazil - Hr-

vatska, zakaè vanred-

nu sjednicu federalnog

Parlamenta, pa da se vi-

di odakle oru`je i to-

liko povrije|enih de-

set godina poslije rata.

Da je to bilo u Bawoj

Luci, kaè on, ve} bi

uslijedio zahtjev za ko-

lektivno iseqewe Sr-

ba iz BiH.

BAWA LUKA - Partija de-

mokratskog progresa pozdravqa

odluku Savjeta ministara o for-

mirawu Komisije za ispitivawe

istine o stradawima u Sarajevu,

poru~io je u petak ~lan Pred-

sjedni{tva ove partije Perica

Bundalo.

- Nadamo se da }e se kona~no

utvrditi istina o stradawu Sr-

ba u Sarajevu, {to }e doprinije-

ti pomirewu naroda u BiH, a

formirawem ove komisije ste-

kli su se uslovi za nastavak ra-

da oba doma Parlamentarne skup-

{tine BiH - rekao je na konfe-

renciji za novinare Bundalo.

Bundalo je dodao da }e u petak,

23. juna, biti odràna sjednica

Glavnog odbora PDP-a, na kojoj

}e biti utvr|ene kona~ne kan-

didatske liste ove partije za ok-

tobarske izbore.

¥ D. Mo.

PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA

Doprinos pomirewu

PALE - Pod sloganom "Dolazi na{e

vrijeme - mladi da se pitaju#, u Palama

je u ~etvrtak uve~e odràn skup Parti-

je demokratskog progresa, na kojem su we-

ni ~elni qudi podijelili i 300 ~lan-

skih kartica mladim ~lanovima.

Obra}aju}i se okupqenim ~lano-

vima i simpatizerima, predsjednik

PDP-a Mladen Ivani} rekao je da je

to jedina partija na ovim prostori-

ma koja je u svoj Statut ugradila i

obavezu da ~etvrtina ~lanova partij-

skih organa moraju da budu qudi mla-

|i od 30 godina. On je naglasio da to

jasno ukazuje da je PDP uvijek davao

{ansu mladima, koji sada trebaju, is-

takao je Ivani}, "pomo}i svojim sta-

rijim partijskim kolegama, kako bi

svi zajedno ostvarili jo{ boqi usp-

jeh na izborima#.

¥ S. [.

SKUP PDP-a U PALAMA

Mladi se pitaju

17. i 18. jun 2006.EKONOMIJA

6

DOBOJ - Preduze}e "Trud-

benik#, ~ije jedno akcionarsko

dru{tvo radi u Doboju, a dva

dru{tva sa ograni~enom odgo-

vorno{}u u Barama i Tesli}u,

jo{ uvijek nije privatizovano,

jer predstavqa "krupan zalo-

gaj# za ve}inu kupaca.

- To kaù potencijalni kup-

ci, boqe re}i proizvo|a~i kom-

presora iz svijeta, koji smatra-

ju da su na{i kapaciteti ogrom-

ni. Ovakve izjave nisu slu~ajne,

jer "Trudbenik# je gra|en za tr-

ì{te biv{e Jugoslavije i za

{iri izvoz. Zato su najvjero-

vatnije oba tendera za priva-

tizaciju i progla{ena neuspje-

lim - kaè direktor "Trudbe-

nika# Vojko [uji} i dodaje da

}e privatizacija ovog giganta

morati sa~ekati, po{to je iza-

{ao novi Zakon o privatizaci-

ji dràvnog kapitala, a 57 od-

sto "Trudbenika# je u dràv-

nom vlasni{tvu. U i{~ekiva-

wu privatizacije, koja bi, kako

se nadaju u "Trudbeniku#, mo-

gla da se realizuje do polovi-

ne sqede}e godine, oko 340 za-

poslenih radi}e sa smawenim

kapacitetom, jer to diktira tr-

ì{te.

U postrojewima, u Doboju,

gdje se proizvode kompresori

zaposleno je 240 radnika, po pe-

deset ih radi u Barama gdje se

proizvode pneumatski alati i

u Tesli}u gdje se izra|uje kom-

presorska oprema.

- Dodatne pote{ko}u stva-

ra nam ~iwenica da je na pro-

storu biv{e Jugoslavije dozvo-

qen uvoz polovnih kompresora

iz zapadnoevropskih zemaqa.

Na raznim sastancima istica-

li smo potrebu da se taj uvoz

ograni~i na vremenski rok, kao

i za automobile, ali nismo na-

i{li na razumijevawe. Polov-

ni kompresori su jeftini, ali

wihovi rezervni dijelovi su iz-

uzetno skupi i na taj na~in stra-

ni proizvo|a~i zara|uju - isti-

~e [uji}.

On dodaje da doma}i kupci

polako prepoznaju prednost do-

ma}ih kompresora i navodi pri-

mjer fabrike namje{taja "Da-

las# iz Sarajeva koja je prije

par dana od "Trudbenika# ku-

pila jedan veliki vij~ani kom-

presor.

- Nadamo se da }e ovako po-

~eti da razmi{qaju i u drugim

firmama, jer bi to bilo dobro

i za wih, i za nas. U posqedwe

vrijeme ne{to je pove}ano in-

teresovawe trì{ta za na{e

proizvode, a pove}an je i izvoz

- nagla{ava [uji}. On podsje-

}a da je za proteklih pet mjese-

ci fabrika u Tesli}u ostvari-

la izvoz od 383 hiqade maraka.

- Za isto vrijeme fabrike u

Doboju i Barama izvezle su pro-

izvoda u vrijednosti od 238 hi-

qada, odnosno 112 hiqada ma-

raka tako, pa je na{ izvoz za de-

setak puta ve}i od prodaje na

doma}em trì{tu - kaè Vojko

[uji}. ¥ S. PUHALO

DOBOJSKI

"

TRUDBENIK" U I[ÊKIVAWU PRIVATIZACIJE

KRUPAN ZALOGAJ ZA KUPCEDok se ne obavi privatizacija 340 radnika

"

Trudbenika" radi}e smawenim kapacitetom.

Privatizacija }e sa~ekati po{to je iza{ao novi Zakon

o privatizaciji dràvnog kapitala

Vojko [uji}: Doma}i kupci se bude

TR@I[TE

Proizvodi "Trudbenika# plasiraju se na trì{te Srbije

preko firme "Stan# iz Novog Sada, na Hrvatsko trì{te pre-

ko zagreba~kog "Kon~ara#, dok je za Makedoniju zaduèn skop-

ski "Trudbenik-prom#, a izvozi se i u Crnu Goru.

- Moè se konstatovati da ovog proqe}a boqe radimo, ali

konkurencija na trì{tu je zaista jaka, prisutna je nesta{i-

ca novca, a ima mnogo drugih problema. O~ekujemo da }e fir-

ma i daqe ostati stabilna, ciq nam je da je u takvom stawu do-

vedemo do privatizacije - zakqu~uje Vojko [uji}.

PRWAVOR - Privatizaci-

ja peradarske farme "Vetpro-

dukt#, jednog od najve}ih bosan-

skohercegova~kih proizvo|a~a

jednodnevnih pili}a, koja je

obavqena prije {est godina, ni-

je zna~ajnije uticala na poslo-

vawe ovog uspje{nog prwavor-

skog preduze}a.

Naime, ova farma u kojoj je za-

posleno trideset radnika, posti-

è konstantno dobre rezultate.

I ovogodi{wi plan, kojim

je predvi|ena isporuka milion

jednodnevnih tovnih pili}a,

trebao bi biti ispuwen bez ve-

}ih problema. Na uspje{no po-

slovawe farme nije zna~ajnije

uticala ni pojava pti~ijeg gri-

pa na teritoriji BiH.

- Dodu{e, na trì{tu je ne-

ko vrijeme osjetno bila smawe-

na potra`wa za pile}im mesom,

ali smo i taj problem premo-

stili bez ve}ih posqedica.

Istina, morali smo smawiti

cijenu piletine na 2,90 maraka

po kilogramu. Tako smo sa~uva-

li stalne poslovne partnere i

kupce, pa sa optimizmom ~eka-

mo i naredne mjesece - kaè di-

rektor "Vetprodukta# Dragica

Planin~i}.

Ona dodaje da u savremenim

inkubatorskim stanicama do-

bre rezultate daje i eksperi-

mentalna proizvodwa mladih

}uri}a, za koje na trì{tu vla-

da veliko interesovawe.

Preduze}e ima dovoqno

stru~nih kadrova koji se brinu

da za{tita podmlatka bude oba-

vqena maksimalno profesio-

nalno.

Uz to, na ovoj farmi se mo-

gu pohvaliti i sa visokim po-

stotkom leèwa rasplodnih ja-

ja i praksom doma}inskog po-

slovawa koja omogu}ava stalnu

modernizaciju procesa proiz-

vodwe.

U poslovodstvu "Vetproduk-

ta# sa zadovoqstvom isti~u da

su prosje~ne mjese~ne plate za-

poslenih na ovoj farmi, iznad

prosjeka ostalih prwavorskih

preduze}a.

Poslovni rezultati prwa-

vorskih peradara pokazuju da su

na ovoj farmi odavno prona{li

pravi recept za uspje{no po-

slovawe.

¥ B. RADULOVI]

DOBRI REZULTATI PRWAVORSKE PERADARSKE FARME

"

VETPRODUKT "

IZ JAJA LEGU NOVAC

Ovogodi{wi plan, kojim je predvi|ena isporuka milion

jednodnevnih tovnih pili}a, trebao bi biti ispuwen bez

ve}ih problema

Farma: Pili}i pod budnim nadzorom

OD novoimenovanih ambasa-

dora BiH privrednici o~ekuju

da svojim radom doprinesu po-

boq{awu ekonomske saradwe iz-

me|u Republike Srpske i zema-

qa u koje odlaze.

Ovo je zakqu~eno, u petak,

nakon sastanka u Privrednoj ko-

mori Srpske, izme|u predstavni-

ka Privredne komore i novoime-

novanih ambasadora BiH u Ar-

gentini, Kataru, Poqskoj i Ru-

muniji.

Ovom prilikom budu}im am-

basadorima predstavqene su po-

tencijali i mogu}nosti doma}e

privrede i ukazani na~ini pre-

ma kojima bi se saradwa mogla

unapre|ivati.

Na~elnik Odjeqewa za di-

plomatsku obuku u Ministarstvu

spoqnih poslova BiH Hrvoje

Kanta ukazao je na slu`benu za-

branu saop{tavawa imena novo-

imenovanih ambasadora do po-

tvr|ivawa agremana iz zemaqa u

kojima je planirano da obavqa-

ju posao.

On je naglasio da je ovo dru-

ga grupa ambasadora koje je ime-

novalo Predsjedni{tvo BiH i

da su u Bawoj Luci obavqeni ko-

risni razgovori sa doma}im pri-

vrednicima.

Potpredsjednik Privredne

komore Republike Srpske Jovo

Mari} rekao je da Srpska ima

dobru privrednu saradwu sa

Poqskom i Rumunijom, te da je na

osnovu izvoza doma}ih roba i

usluga, u ove dvije zemqe, u ovoj

godini zara|eno 50 miliona ma-

raka, a u pro{loj godini 90 mi-

liona maraka.

Prema Mari}evim rije~ima,

budu}im ambasadorima u pome-

nutim zemqama ostaje da odrè

ve} uspostavqenu saradwu, dok

}e pred ambasadorima u Argeti-

ni i Kataru biti vi{e posla,

jer za sada ne postoji ni jedan

oblik saradwe sa privrednici-

ma iz ove ju`noameri~ke, odno-

sno azijske zemqe.

- Od novoimenovanih ambasa-

dora smo ~uli da su spremni sa-

ra|ivati. Dogovorili smo se da

zajedno radimo na privrednim

aran`manima, koje }e mo}i po-

nuditi u zemqama u koje dolaze

kako bi unaprijedili doma}u

privredu - dodao je Jovo Mari}.

Sastankom sa privrednicima

u petak novoimenovani ambasa-

dori zavr{ili su dvodnevnu po-

sjetu Bawoj Luci u okviru koje

su razgovarali i sa predsjedni-

kom Republike Srpske Draga-

nom ̂ avi}em, predsjednikom Na-

rodne skup{tine Igorom Rado-

ji~i}em i predsjednikom Skup-

{tine grada Bawe Luke Slobo-

danom Gavranovi}em.

¥ D. T.

NOVOIMENOVANI AMBASADORI BiH POSJETILI

PRIVREDNU KOMORU REPUBLIKE SRPSKE

Boqe veze ja~aju privredu

Budu}im ambasadorima predstavqeni

su potencijali i mogu}nosti

doma}e privrede

PRIJEM

Predsjednik Skup{tine

grada Bawe Luke Slobodan

Gavranovi} sa saradnicima

uprili~io je u petak prijem

za novoimenovane ambasado-

re BiH u Poqskoj, Rumuniji

i Kotaru, saop{tili su iz

Administrativne slu`be

grada.

Predsjednik Gavranovi}

je upoznao novoimenovane am-

basadore BiH o rezultatima

me|unarodne saradwe Bawe

Luke i rekao da se nada da }e

ambasadori svojim radom i

angaòvawem doprinijeti

ugledu grada u zemqama u ko-

jima }e nas predstavqati.

¥ M. M. [.

RADNICI

Peradarska farma "Vet-

produkt# najboqi je primjer

kako dobro organizovana

proizvodwa moè da donese

rezultate.

- U na{em kolektivu ra-

di dobro uhodana ekipa rad-

nika, koja redovno dobija

plate, naknade za topli

obrok i prevoz, regres i dru-

ga primawa. To je u ostalim

prwavorskim preduze}ima

prava rijetkost - kaè tehni-

~ar u "Vetproduktu# Milo-

mir Kraji{nik.

BR^KO - Vlada distrik-

ta Br~ko nije servis privred-

nika i ne zadovoqava wiho-

ve brojne zahtjeve.

Ovakvu ocjenu iznio je u

~etvrtak predsjednik Pri-

vredne komore distrikta Je-

lenko Ili}.

On je poslije susreta

predstavnika Komore i Vla-

de distrikta rekao da je ne-

sporno, da je do{lo do veli-

kog zastoja u razvoju privre-

de i nagomilavawu problema.

Ili} je naglasio da od po-

menutog sastanka nisu o~ekiva-

li konkretne zakqu~ke, ali da

privrednici zahtijevaju brzo

rje{avawe wihovih problema.

- U suprotnom bi}e zausta-

vqen privredni razvoj, do}i

}e do otpu{tawa velikog bro-

ja radnika, a to }e onda dodat-

no oteàti ionako lo{u pri-

vrednu situaciju - istakao je

Ili}. Ina~e, kao najve}i pro-

blem privrednika u Br~kom

istaknut je, kako je re~eno,

nezakonit rad tenderskih ko-

misija koji se odvija uz podr-

{ku sada{we vlasti i wena

nebriga o potencijalima

privrednika.

- Takvo stawe za posqe-

dicu je imalo ogroman odliv

dohotka iz distrikta, od oko

600 miliona maraka - rekao je

u svojoj diskusiji Radan Spa-

sojevi}, ~lan Privredne ko-

more. On je napomenuo da za

ovakve tvrdwe privrednici

imaju konkretne dokaze koje

}e uskoro dostaviti Vladi.

On je napomenuo da za ova-

kve tvrdwe privrednici ima-

ju konkretne dokaze koje }e

uskoro i dostaviti Vladi di-

strikta. Privrednici su na-

glasili da je "nesporno da sto-

tine miliona maraka odlaze iz

Br~kog i da te pare dobijaju

firme iz drugih gradova, a pri-

vrednici distrikta ostaju bez

posla#. U ciqu prevazilaè-

wa postoje}eg stawa Privred-

na komora je ponudila part-

nerski odnos Vladi po svim

pitawima koja direktno uti-

~u na rad privrednika.

[ef Odjeqewa za urba-

nizam i privredni razvoj u

Vladi distrikta Adnan Dra-

pi} naglasio je da je Vlada

spremna da sa privrednici-

ma usaglasi stavove.

- Tvrdwe da tenderska ko-

misija radi na nezakonit na-

~in su pau{alne. U Vladi ra-

de odgovorni qudi. Vjerovat-

no ima stvari koje ukazuju na

neke sumwe kada se radi o po-

jedina~nim slu~ajevima, ali

to treba ostaviti za neke po-

sebne analize, da se sve pre-

ispita i donesu posebne mje-

re. Duboko smo svjesni pro-

blema koje privreda ima i

spremni smo da pomognemo -

rekao je Adnan Drapi}.

¥ M. \.

PRIVREDNICI BR^KOG NEZADOVOQNI RADOM VLADE DISTRIKTA

Kuda odo{e milioni?

ZVORNIK - Na podru~ju

op{tine Zvornik vi{e od 500

zaposlenih "radi na crno#.

Najve}i broj wih zaposlen

je u trgovini, ugostiteqstvu,

medijima i gra|evinarstvu, iz-

javila je u petak predsjednik

Sindikata op{tine Zvornik

Milena Vimi}, a prenosi Srna.

Vimi}eva je istakla da }e

imena zvorni~kih poslodavaca

i preduze}a u kojima radnici

nisu prijavqeni biti objavqe-

na u kwizi Saveza sindikata

Republike Srpske.

Ona je navela da su od po-

~etka akcije "Stop radu na cr-

no# u Zvorniku poslodavci ili

legalizovali rad ve}ine rad-

nika ili otpustili one koji

nisu bili prijavqeni.

Milena Vimi} je naglasi-

la da op{tinski Sindikat ima

saznawa da su neki radnici do-

bili otkaze samo zato {to su

potpisima podràli ovu ak-

ciju i podsjetila da je u ak-

ciji "Stop radu na crno# u

Zvorniku prikupqeno vi{e od

hiqadu potpisa radnika i gra-

|ana.

Podsje}amo da je Savez sin-

dikata Republike Srpske 1. ma-

ja pokrenuo akciju prikupqa-

wa potpisa protiv "rada na cr-

no#, koja }e trajati do kraja

godine. ¥

PET STOTINA RADNIKA U ZVORNIKU RADI NA CRNO

Posao ili otkaz

PRIJEDOR - Prijedorski p~e-

lari nezadovoqni su ovogodi{wim

prinosima bagremovog meda koji

se kre}u oko 15 kilograma po ko-

{nici, {to je za oko pet kilogra-

ma mawe nego pro{le godine, pre-

nosi Srna.

Predsjednik Udruèwa p~ela-

ra "Prva p~ela# Radovan Ke~an ka-

è da su niske temperature, poseb-

no no}u, "ulijenile# p~ele, zbog

~ega je smawen unos bagrema u ko-

{nice.

Ke~an je kazao da do nove ispa-

{e, kada ve}ina vlasnika svoje p~e-

liwake seli na terene bogate li-

pom i kestenom, p~elari obavqaju

tretirawe p~ela mravqom kiseli-

nom, kako bi je za{titili od varoe.

Prijedorsko Udruèwe p~ela-

ra "Prva p~ela# ima 56 ~lanova

koji posjeduju ukupno 2.040 p~eli-

wih dru{tava. P~elarstvom se na

prijedorskom podru~ju bavi oko

300 lica. ¥

PODBACILA PROIZVODWA

MEDA U PRIJEDORU

P~ele se

ulijenile

17. i 18. jun 2006. DRU[TVO

7

KOSJERI] - Miloje Je-

zdi}, poznatiji kao Mi}a, iz Ko-

sjeri}a u Srbiji, nikad nije bio

èwen i nema svojih potomaka.

Ali je i te kako zasluàn za po-

ve}awe nataliteta u svom okru-

èwu.

Ovaj ~etrdeset{estogodi-

{wak nije ginekolog ni travar

ni bioenergeti~ar. Po sopstve-

nom priznawu, nije se

pretjerano okretao ni

za ènama. Zato, kao lo-

gi~no, name}e se pitawe

{ta je to toliko va`no

u~inio u borbi protiv

bijele kuge.

U najkra}em, ovaj sa-

da ve} penzionisani tra-

fikant, upotrebqavaju-

}i potajno neobi~an

"alat#, kumovao je dola-

sku na svijet nekoliko

stotina, mo`da ~ak i hi-

qadu beba.

Na pitawe kako, Je-

zdi} priznaje da je, ra-

de}i u kiosku nedaleko

od kosjeri}kog hotela

"Skrape`#, jednostav-

no tankom iglicom sva-

kodnevno bu{io prezer-

vative, prodaju}i ih po-

tom "unaprijed ciqa-

nim mu{terijama#. I

sve ovo, kune se, radio

je sa najboqim namjera-

ma, zarad pove}awa nata-

liteta.

Bu{io bi Miloje i daqe da

pro{le godine wegova firma

"Duvan# ne ode u ste~aj, nakon

~ega ostade i bez kioska i bez

posla, a neke nove "ciqane mu-

{terije# bez neplaniranih be-

ba.

- Kad sam tankom iglicom

bu{nuo posqedwi prezervativ

ili kondom, kako ga ve} ko na-

ziva, koji sam prodao jednom

mladom Kosjeri}kom gazdi, {to

je pune dvije godine oklijevao

da se oèni djevojkom, rije{ih

da kona~no priznam dugogodi-

{wa (ne)djela - otkriva svoju

tajnu Miloje - Mi}a Jezdi}.

I pu~e pri~a gradom. Sve se

saznalo i po~elo potanko pre-

pri~avati. Imao je s po~etka

Mi}a i problema, ~ak i po koju

prijetwu. Nakon toga, jedni su ga

po~eli hvaliti, drugi kuditi,

tre}i predlagati da "ide na sud#,

a neki su, opet, tvrdili da "ni-

je ~itav# i da bi se trebao lije-

~iti.

- Istina je, kriv sam {to vi-

{e rupa nisam izbu{io na kon-

domima, ~ime bih pomogao da

jo{ pametne djece do|e na svi-

jet - brani se Mi}a od optu`bi.

A kako je sve po~elo i zbog

~ega se odlu~io na neobi~an

korak?

Desilo se to, kako tvrdi, kad

mu se smrklo pred o~ima, gleda-

ju}i i àle}i pojedine mlade,

dobrostoje}e, bra~ne parove sa

samo jednim djetetom. Neki mla-

di i lijepi parovi, opet, predu-

go su se zabavqali i nisu ulazi-

li u brak, zbog ~ega je bilo sve

mawe |aka i vojnika, a sve vi{e

penzionera.

- Nikako nisam mogao da ra-

zumijem da se vi{e kupovalo

kondoma nego pelena. Gledaju-

}i sve to, svakodnevno, kroz iz-

log kioska, evidentirao sam,

zapaào, biqeìo, ta~no utvr-

|ivao ko se s kim i koliko du-

go zabavqa, ko koga vara - pri-

~a Jezdi}.

Bila je to, veli, kompliko-

vana strategija, koju je doveo do

savr{enstva, poput najsavreme-

nijih kompjuterskih programa.

- Bija{e to krajem osamdese-

tih pro{log vijeka. "Snimao#

sam tako iz kioska nekog Peru

i izvjesnu Micu kako se zaba-

vqaju ve} punih pet godina i jed-

nostavno zaboravili da im je

vrijeme za brak. Do|e, tako, sed-

mi~no bar jednom, Pera i kupi

pakovawe kondoma. Jednom pri-

likom dobacim mu, onako u {a-

li: "Za{to se, bre, ne èni{

ve} jednom?!#.

Primijetim potom, do pono-

}i se zabavqa s Micom, a od po-

no}i potajno sa dvjema konoba-

ricama, pa kaèm u sebi: "E, ne-

}e{ vi{e tako! Natjera}u te da

se kona~no oèni{ Micom#,

prisje}a se Jezdi}. Nakon toga

uzme jedno pakovawe kondoma i

po{teno ga izbu{i tankom igli-

com.

I tako, kaè, ne pro|o{e ni

~etiri mjeseca, kad eto ti svad-

be. Svatovska kolona vozila

krenula put op{tine, pa nazad

u hotel, i to tik uz wegovu tra-

fiku.

- Kad grunu{e truba~i, iza-

|em, zatvorim trafiku i u kolo.

Nakon nekoliko mjeseci Pera

i Mica dobili sin~inu, grmje-

le ~estitke na lokalnoj radio

stanici - veli Mi}a.

I danas, mada vi{e ne radi

u svom kiosku, ~esto zastane i u

ve~erwe ~asove posmatra broj-

ne {eta~e u svom Kosjeri}u. Za-

gleda djecu, mnoge sada ve} sta-

sale momke i djevojke, tvrde}i

kako su mnogi od wih do{li na

svijet zahvaquju}i wegovom bu-

{ewu kondoma. ¥ S. HELETA

KAKO JE TRAFIKANT IZ KOSJERI]A POVE]AVAO NATALITET

U SVOM KRAJU

BU[IO MILOJE...

Miloje Jezdi}:

"

Pomagao" qudima da steknu djecu

Rade}i u kiosku, nedaleko od kosjeri}kog hotela

"

Skrape`", Mi}a tankom iglicom svakodnevno

"

dora|ivao"

prezervative, prodaju}i ih potom

"

unaprijed ciqanim

mu{terijama"

[VALERI

- îst sam pred Bogom, jer

sam sve to radio iz najboqe

namjere - kaè Miloje Jezdi}

i dodaje kako je tokom dvije

decenije bu{ewa kondoma vo-

dio ra~una da "wegova# djeca

ne budu vanbra~na, a to je po-

stizao zahvaquju}i preciznoj

statistici, pomo}u koje mu se

nikada nije desilo da {vale-

rima proda izbu{ene prezer-

vative.

UDRU@EWE iseqenih Srba iz sredwe

Bosne - Vi{egrad smatra da nadle`ni tre-

baju da {to prije pomognu stanovnicima ko-

lektivnih centara Novo Zoranovo i Nezu-

ci u ovoj op{tini.

Prema rije~ima predsjednika udruèwa

Boìdara [kobi}a, u barakama u naseqima

ìvi 197 porodica, odnosno 405 qudi.

- Me|u wima ima starih, bolesnih, kao

i socijalno ugroènih porodica, o kojima,

naàlost, niko ne vodi ra~una. Ve}ina je

nezaposlena ili s minimalnim primawima

- kaè [kobi}.

On dodaje da je stanove u novoizgra|e-

nom nasequ Gar~a dobila 51 porodica. Oni

}e se u ovo naseqe preseliti kad bude zavr-

{ena izgradwa infrastrukture.

- Nekoliko porodica }e same obezbije-

diti smje{taj, a u barakama }e ostati da ì-

vi 140 porodica. Barake bi trebalo obnovi-

ti i adaptirati, ali prije toga treba jasno

utvrditi status ovih qudi i kakva sve pra-

va imaju - dodaje [kobi}.

On veli da je malo onih koji pomaù sta-

novnicima baraka u Novom Zoranovu i Ne-

zucima.

- Op{tina Vi{egrad pro{le je godine u

buxetu imala 260.000 maraka za pomo} izbje-

glim i raseqenim licima. Ove godine za te

namjene predvi|eno je samo 20.000 maraka,

{to nije dovoqno da se rije{e ovi proble-

mi - smatra [kobi}.

Prema wegovim rije~ima, jedinu pomo}

dobiju od Eufora.

- Nedavno smo dobili hranu i madrace, a

poku{a}e da nam obezbijede i qekarsku po-

mo}, koju smo i ranije imali. Neophodno je

da se ovim qudima stvore boqi uslovi za

ìvot, jer za sada nemaju gdje da odu - isti-

~e Boìdar [kobi}. ¥ S. Mi.

U KOLEKTIVNIM CENTRIMA VI[EGRADSKE OP[TINE

Problemima nema kraja

BAWA LUKA - Vr{ilac du`nosti pred-

sjednika Upravnog odbora Saveza defekto-

loga Republike Srpske, Grozdan Jankovi}

kazao je, nakon godi{we sjednice Skup{ti-

ne ovog udruèwa, da }e se u narednom peri-

odu raditi na za{titi defektolo{ke dje-

latnosti.

- Zakonske norme nadle`ne obavezuju na

ukqu~ivawe djece sa posebnim potrebama u

redovnu nastavu. Ukoliko ̀ elimo da {to pri-

je prevazi|emo postoje}e probleme u tom pro-

cesu i da imamo efikasno obrazovawe ove dje-

ce, neophodno je ukqu~ivawe defektolo{kih

kadrova na sve nivoe vaspitno-obrazovnog si-

stema - istakao je Jankovi}.

On smatra da postoje dva na~ina da se de-

fektolozi ukqu~e u vaspitno-obrazovni si-

stem.

- Jedan na~in je da se omogu}i da defekto-

lozi budu stalno zaposleni u {kolama i vr-

ti}ima, a drugi je da u {kolama budu prisut-

ni putem servisa, koji }e raditi prema po-

traìvawu i potrebi vaspitno-obrazovnih

ustanova - rekao je Jankovi}.

Na sjednici je istaknuto i da je Savez de-

fektologa tokom protekle godine sproveo ve-

}i broj programa ~iji je ciq pomo} mali{a-

nima sa posebnim potrebama.

- Izme|u ostalog, organizovali smo savje-

tovali{te, okrugle stolove, predavawa, a

sproveli smo i program "Otvorena vrata# -

naglasio je Jankovi}.

On je rekao da su sjednici Skup{tine Sa-

veza defektologa prisustvovali i predstav-

nici Centra za mentalno zdravqe, humani-

tarne organizacije "Partner#, Udruèwa za

pomo} mentalno nedovoqno razvijenim lici-

ma grada Bawa Luka, Xender centra republi~-

ke Vladei drugih ustanova sa kojima je prote-

klih godina veoma uspje{no sara|ivano.

Stru~waci Saveza defektologa pomaù

djeci koja imaju o{te}ewa vida, sluha, poreme-

}aje u govoru, tjelesna o{te}ewa i mentalno

nedovoqno razvijenim mali{anima. ¥ S. Mi.

SAVEZ DEFEKTOLOGA REPUBLIKE SRPSKE

Ukqu~ivawe u redovnu nastavu

BAWA LUKA - U Narodnom pozori-

{tu Republike Srpske, u Bawoj Luci, u sa-

radwi sa {vajcarskom farmaceutskom ku-

}om "Hofman - La Ro{#, u ~etvrtak je

preduze}e "Bosnalijek# predstavilo li-

jekove "inhibejs#, "inhibejs plus# i "to-

rem#, koji je jedan od najja~ih diuretika.

Produkt menaxer "Hofman - La Ro-

{a# - predstavni{tvo za BiH, dr Kenan

Vrca kazao je da je proizvodwa ovih lije-

kova u kooperaciji "Hofman - La Ro{a#

i "Bosnalijeka#.

- "Inhibejs# i "torem#, lijekovi za

pritisak koji su najnovija linija u bor-

bi protiv hipertenzije (povi{enog krv-

nog pritiska) zna~ajno su unapre|ewe u te-

rapiji. Ono {to je bitno to je da smo eks-

kluzivni zastupnik za BiH ovih "Ro{o-

vih# lijekova - kazao je rukovodilac kan-

celarije farmaceutske ku}e "Bosnali-

jek# u Bawoj Luci dr Branislav Loli}.

Ovaj skup je odràn u saradwi sa re-

publi~kom Komorom doktora medicine i

Dru{tvom doktora medicine, a prisustvo-

vali su mu qekari i farmaceuti iz {ire

bawolu~ke regije, koji su ovom prilikom

dobijali i bodove za licencu.

U okviru promocije, stru~na preda-

vawa "Inhibejs i inhibejs plus u terapi-

ji kardiovaskularnih oboqewa# i "To-

rem u terapiji kardiovaskularnih obo-

qewa# odràli su prof. dr Aleksandar

Lazarevi} i dr sci. med. Du{ko Vuli}.

- Istraìvawa koja smo radili na na-

{im prostorima pokazala su da je hiper-

tenzija jedan od najprisutnijih faktora

rizika nastanka kardiovaskularnih bo-

lesti - kazao je dr Vuli}.

Lazarevi} je ovom prilikom istakao

da je "inihibejs# mo}na grupa lijekova,

koji predstavqaju kamen temeqac u lije-

~ewu sr~ane slabosti i znatno redukuju

smrtnost kod pacijenata.

¥ R. [.

"

BOSNALIJEK" PREDSTAVILA

NOVE PROIZVODE

Da srce kuca duè

17. i 18. jun 2006.SRBIJA I CRNA GORA

8

ÊLNICI Evropske

unije poru~ili su da je "miro-

qubiva i napredna Srbija, sa-

vr{eno ukqu~ena u porodicu

evropskih nacija, veoma va-

`na za stabilnost regiona#.

Evropske vo|e su u Dekla-

raciji o zapadnom Balkanu

podsjetile da je EU spremna

da obnovi pregovore sa Srbi-

jom o sporazumu o stabiliza-

ciji i pridruìvawu, ~im sa-

radwa Beograda sa Ha{kim

sudom bude potpuna i cjelo-

vita.

U dokumentu se navodi se

da je EU rije{ena da region

zapadnog Balkana podrì

"prikladnom finansijskom

podr{kom, naro~ito kroz in-

strument pomo}i za pripre-

mu pristupawa u ~lanstvo EU,

koji }e biti izgra|en idu}e

godine#.

Samit Unije je zatraìo

da se {to brè pokrenu pre-

govori o viznim olak{icama

EU za zemqe zapadnog Balka-

na i sklope sporazumi o read-

misiji - prihvatawu povrat-

ka lica koja bi ilegalno iz

zapadnobalkanskih dràva

do{la na teritoriju evrop-

ske dvadeset petorice.

Tako|e je nagla{eno da su

se Evropska unija i wene ~la-

nice ve} dogovorile da razvi-

jaju odnose sa Crnom Gorom,

kao suverenom i nezavisnom

dràvom.

- Evropski savjet poziva

i Srbiju i Crnu Goru da uspo-

stave neposredan i konstruk-

tivan dijalog o budu}im od-

nosima - navodi se u deklara-

ciji.

U dokumentu usvojenom na

samitu se, tako|e, kaè da

"Evropska unija, uz tijesne kon-

sultacije s kqu~nim me|una-

rodnim ~iniocima, izraàva

spremnost da oja~a svoje pri-

sustvo na Kosmetu, po{to sta-

tus bude odre|en, i to posebno

na podru~jima policije, prav-

ne dràve i ekonomije.

Zamjenik direktora Kan-

celarije Vlade Srbije za pre-

govore sa EU Sr|an Majsto-

rovi} ocijenio je u petak da

je na zavr{enom samitu Ev-

ropske unije u Briselu Srbi-

ji poslat pozitivan signal.

- Evropska komisija pre-

uzima izuzetno konstruktiv-

nu ulogu u na{im odnosima,

percipiraju}i Srbiju kao ze-

mqu bez ~ijeg ure|ewa u ovom

regionu ne moè biti stabil-

nosti - rekao je Majstorovi}

agenciji Beta.

Prema wegovim rije~ima,

akcenat poruka iz Brisela je

na stabilnosti regiona, kao

jednom od prioriteta u proce-

su pridruìvawa dràva za-

padnog Balkana EU.

Majstorovi} je rekao da je

na samitu u Briselu EU prvi

put ponudila Srbiji da zajed-

ni~ki rije{e pitawe sarad-

we Beograda sa Ha{kim tri-

bunalom. ¥

MINISTRI EVROPSKE UNIJE RASPRAVQALI O SRBIJI

HAG GLAVNA KO^NICA

LIPQAN - Srbi u selima

Lepina, Radevo, Skulanevo i

Suvi Do na centralnom Kosme-

tu, u petak oko 14 ~asova dobi-

li su vodu i struju, koje nisu

imali dva dana, potvrdio je

Tanjugu predstavnik Srba iz

Lipqana Borivoje Vigwevi}.

On je podsetio da je u ~etvr-

tak do{lo do kvara na elek-

tromreì u selu Lepina, po-

slije ~ega je ekipa EPS-a ot-

klonila kvar, ali radnici

KEK-a do petka su odbijali da

snabdiju sela strujom.

Prema rije~ima Vigwevi-

}a, gotovo kompletno stanovni-

{tvo u tim srpskim selima vo-

dom se snabdijeva pomo}u hi-

drofora, pa su poslije nestan-

ka elektri~ne energije osta-

li i bez vode.

Kako je saop{teno iz Pres-

centra Koordinacionog cen-

tra u Kosovskoj Mitrovici,

predstavnici komunalnog

preduze}a u Lipqanu traè od

Srba da za utro{enu vodu pla-

}aju ra~une u visini od 15 do

150 evra, u zavisnosti od ko-

li~ine potro{ene vode.

Vigwevi} je ocijenio da je

potez KEK-a da ne snabdijeva

srpska doma}instva elektri~-

nom energijom bio "jo{ jedan

potez zvani~nih institucija,

koji ve} sedmu godinu putem

razli~itih pritisaka poku-

{avaju da otjeraju Srbe sa Ko-

sova#. ¥

Evropske vo|e su podsjetile da je EU spremna da obnovi

pregovore sa Srbijom o sporazumu o stabilizaciji

i pridruìvawu, ~im saradwa Beograda sa Hagom bude

potpuna i cjelovita

DEKLARACIJA

[efovi dràva i vlada

Evropske unije usvojili su

u petak u Briselu Deklara-

ciju o zapadnom Balkanu, u

kojoj se navodi da je EU ri-

je{ena da taj region podrì

"prikladnom finansijskom

podr{kom, naro~ito kroz

instrument pomo}i za pri-

premu pristupawa u ~lan-

stvo EU, koji }e biti izgra-

|en idu}e godine#.

Vo|e EU ponovo su po-

tvrdile da se Unija "bez

ograda# podràva program

utvr|en u Solunu 2003. godi-

ne i proces stabilizacije i

pridruìvawa za zemqe za-

padnog Balkana.

OSJE]AJ

Evropska unija je "u pot-

punosti# svjesna osje}aja

"frustriranosti i ogor~e-

nosti# koji postoji u Srbi-

ji i èli da joj konkretnim

mjerama pomogne u prevazi-

laèwu sada{we situaci-

je, izjavila je u Briselu au-

strijski ministar spoqnih

poslova Ursula Plasnik.

Plasnik, koja je predsje-

davaju}i EU, rekla je da su

ministri EU imali "iscrp-

nu debatu o Srbiji# i da su

razgovarali o tome "{ta mo-

è biti ura|eno od strane

EU da se pomogne Srbiji#.

- To je bilo veoma bit-

no pitawe za sve koji su bi-

li za stolom - naglasila je

ona.

PREDSJEDNIK Institu-

ta za religiju i javnu politi-

ku u Va{ingtonu Xozef Gribo-

ski ocijenio je u ameri~kom

Kongresu da zbog nepostojawa

"demokratske infrastruktu-

re# na Kosmetu, nezavisnost

pokrajine ne moè i ne smije

biti opcija.

U iscrpnom pisanom svjedo-

~ewu o stawu vjerskih sloboda

u ju`noj i centralnoj Evropi,

Griboski je pred Helsin{kom

komisijom ameri~kog Kongresa

istakao da je stawe vjerskih

sloboda na Kosovu i Metohiji

zakonodavno i fakti~ki nepod-

no{qivo, po bilo kojim me|u-

narodnim standardima.

On je podsjetio da je od

1999. godine oko 200 hiqada

Srba pobjeglo sa Kosmeta iz

straha od nasiqa, a da su Srbi

koji su ostali prakti~no sve-

deni na ìvot u getima.

- Uz podr{ku mirovnih

snaga, ova praksa omogu}ava

me|usobnu izolaciju etni~-

kih grupa i tako prigodno

stvara vje{ta~ko okruèwe u

kome se etni~ke tenzije mogu

ograni~iti - naveo je Gribo-

ski u svjedo~ewu dostavqenom

Tanjugu.

On smatra da problem in-

terno raseqenih, nesposobnost

kosmetskih institucija da

sprije~e nasiqe i zakonodavne

i socio-politi~ke zloupotre-

be koje one vr{e nad vjerskim

mawinama, ukazuju na neposto-

jawe demokratske infrastruk-

ture, koja bi onemogu}ila po-

novno izbijawe me|uetni~kog

i vjerskog nasiqa.

- Dok to ne bude garantova-

no, nezavisnost Kosmeta ne mo-

è i ne smije da bude opcija -

iznio je Griboski.

Potpredsjednik Ameri~kog

instituta za mir Danijel Ser-

ver ocijenio je u svjedo~ewu

pred Helsin{kom komisijom

ameri~kog Kongresa da je ovo

godina odluke, koja }e Balka-

nu donijeti trajan mir ili ne-

stabilnost.

Va{ingtonski analiti~ar

je ukazao da je neuspjeh privre-

menih institucija samouprave

na Kosmetu u obezbje|ivawu

povratka raseqenih Srba naj-

ve}a prepreka na putu rje{ava-

wa kona~nog statusa pokraji-

ne. Server je naglasio da odgo-

vornost za taj neuspjeh snosi

rukovodstvo Kosmeta, ali da

jo{ nije kasno da predsjednik

Fatmir Sejdiju i premijer Ag-

im ̂ eku isprave gre{ke svojih

prethodnika.

- U protivnom, odluka o ko-

na~nom statusu bi}e mnogo ma-

we jasna i nedvosmislena nego

{to bi trebalo da bude - ista-

kao je Server u svjedo~ewu.

Sve vi{e se "govori o mo-

gu}nosti da se Kosmetu da ne-

zavisnost, ali ne i mjesto u

Ujediwenim nacijama, dok ne

ispuni dodatne standarde - re-

kao je on i ocijenio da bi ta-

kvo rje{ewe vodilo ja~awu eks-

tremizma, a vjerovatno i izbi-

jawu nasiqa u pokrajini. ¥

PREDSJEDNIK VA[INGTONSKOG INSTITUTA ZA RELIGIJU XOZEF GRIBOSKI

KOSMETSKO VJERSKO NASIQE

Od 1999. godine oko 200 hiqada Srba pobjeglo sa Kosmeta

iz straha od nasiqa, dok su Srbi koji su ostali

prakti~no svedeni na ìvot u getima, rekao Griboski

SUBOTICA - Kona~no je

stiglo lijepo vrijeme, a sa

wim i poqoprivredni rado-

vi. @ena uz pomo} mehaniza-

cije {parta kukuruz, a pri-

tom se i sun~a, na poqu u su-

boti~kom ataru.

Po{to nema "vremena za

bacawe#, spojila je lijepo s

korisnim.

FOTO-VIJEST

Lijepo i korisno

PODGORICA - Crno-

gorski predsjednik Filip

Vujanovi} u petak je, u pismu

predsjedniku Srbije Borisu

Tadi}u, izrazio zahvalnost

zbog odluke Beograda da pri-

zna Crnu Goru kao nezavisnu

dràvu, prenosi Tanjug.

Vujanovi} je podsjetio da

ga je Tadi} obavijestio da je

"Vlada Srbije priznala neza-

visnost Crne Gore, uz spre-

mnost da sa wom odmah uspo-

stavi diplomatske odnose na

nivou ambasada#.

- Uvaàvaju}i tu odluku i

visoko vrednuju}i odluke

Vlade Srbije da gra|anima

Srbije, koji

su dràvqa-

ni Crne Go-

re, omogu}i

dvojno drà-

vqanstvo, a

studentima

iz Crne Go-

re tretman

doma}ih stu-

denata, mo-

lim Vas da

Vladi Srbi-

je prenesete

moju zahval-

nost - naveo

je Vujanovi}

u pismu Ta-

di}u.

On je is-

takao i da,

po{to je

"Vlada Cr-

ne Gore 13.

aprila svo-

jom Dekla-

racijom ga-

rantovala u Crnoj Gori gra-

|anima Srbije sva ste~ena

prava, osim izbornog, i jed-

nakopravnost budu}ih pra-

va, sada imamo sve uslove za

maksimalnu bliskost dvije

dràve i wihovih gra|ana#.

¥

CRNOGORSKI PREDSJEDNIK PISAO SRPSKOM KOLEGI

Vujanovi} zahvalio Tadi}u

JAPAN

BEOGRAD - Japan je u

petak priznao nezavisnu i

suverenu Crnu Goru, a kao

specijalni izaslanik pre-

mijera, zamjenica mini-

stra spoqnih poslova

Akiko Jamanaka posjeti}e

Crnu Goru 21. i 22 juna,

prenosi Beta.

\Filip Vujanovi} i Boris Tadi}:

Maksimalna bliskost dvije dràve

\Lipqan: Dva dana u mraku

CENTRALNI DIO JU@NE POKRAJINE

Srbi dobili struju

IMENOVAN DIREKTOR

POLICIJE

Veqovi}

na ~elu

BEOGRAD - Vlada Srbije po-

stavila je dosada{weg na~elnika

Uprave Kriminalisti~ke polici-

je Milorada Veqovi}a za prvog di-

rektora policije, prenosi B92.

Veqovi} je prije UBPOK-a, do

2005, bio na mjestu pomo}nika na-

~elnika Odjeqewa u Generalnom

inspektoratu, a mediji ga pomiwu

i kao jednu od osoba koja je u~e-

stvovala u istrazi protiv {efa

beogradske policije Milana Obra-

dovi}a.

Funkcija direktora policije

uvedena je jesenas Zakonom o po-

liciji. Direktor policije je na

~elu Direkcije policije, koja je

svojevrstan institucionalan na-

sqednik Javne bezbjednosti. Di-

rektor policije je neka vrsta ope-

rativnog komandanta policije, sa

izuzetkom specijalnih jedinica,

za ~ije angaòvawe mora dobiti

dozvolu ministra unutra{wih po-

slova. Direktora policije, na pri-

jedlog ministra unutra{wih po-

slova, postavqa Vlada Srbije, s

mandatom od pet godina. ¥

PODGORICA - Crnogor-

ski mladi}i u septembru ne}e

dobiti poziv za sluèwe voj-

nog roka, a vojne jedinice }e,

ubudu}e, biti sastavqene is-

kqu~ivo od profesionalaca,

javile su podgori~ke "Vijesti#,

pozivaju}i se na izvore u Vla-

di Crne Gore, prenosi Tanjug.

List navodi da se odluka o

ukidawu regrutne obaveze pri-

prema u dràvnom vrhu i da }e,

prakti~no, biti realizovana

po~etkom avgusta, kada mar-

tovska klasa uz sve dopuste re-

dovno zavr{i {estomjese~ni

vojni rok.

Odluka o ukidawu vojne oba-

veze, kako prenose "Vijesti#,

logi~an je slijed de{avawa na-

kon progla{ewa nezavisnosti

i najavqenih promjena u vojsci.

I na~elnik crnogorske Up-

rave za odbranu Borislav Lale-

vi} smatra da je mogu}e da se

odluka o ukidawu regrutne oba-

veze "donese veoma brzo#.

On je naveo da je ukidawe

sluèwa vojnog roka korak ka

potpunoj profesionalizaciji

kompletnog sistema odbrane

u Crnoj Gori, "{to je prokla-

movani ciq crnogorskih vla-

sti#. ¥

NAJAVQENE PROMJENE U CRNOGORSKOJ VOJSCI

U stroju samo profesionalci

BEOGRAD - Predsjednik

Skup{tine Srbije Predrag

Markovi} izjavio je u petak

Tanjugu da ga je ministar po-

qoprivrede, vodoprivrede i

{umarstva Ivana Duli} -

Markovi} obavijestila da je

podnijela ostavku na tu funk-

ciju.

Markovi} je rekao da je on

o tome obavijestio poslanike,

koji na prvoj narednoj sjedni-

ci, ve} u ponedjeqak, treba da

konstatuju wenu ostavku. Pred-

sjednik Vlade Vojislav Ko-

{tunica nakon toga moè da

predloì kandidate za izbor

novih ~lanova Vlade.

Koalicioni partner u Vla-

di, stranka G17 plus, nedavno

je predloìla da za potpred-

sjednika Vlade bude izabrana

Duli} - Markovi}, a za mini-

stra poqoprivrede wen dosa-

da{wi zamjenik Goran @iv-

kov. ¥

BEOGRAD

Ostavka Ivane Duli} - Markovi}

17. i 18. jun 2006. SVIJET

9

FRANCUSKI

stru~waci za Balkan,

kao i ve}ina wiho-

vih evropskih kolega

koje prate razvoj si-

tuacije, pribojavaju

se da bi eventualna

nezavisnost Kosova

mogla da ima posle-

dice po Bosnu i Her-

cegovinu.

Novinar i isto-

ri~ar @an Arno De-

ran, koji je upravo

objavio iscrpnu kwi-

gu o evoluciji "kosovskog pro-

blema#, "Kosovo, godine nul-

te#, smatra da je "tenzija u Bo-

sni i Hercegovini ve}a nego

u Makedoniji#, povodom mogu-

}eg ishoda pregovora o budu-

}em statusu ju`ne srpske pro-

vincije u Be~u.

- Razgovor o ustavnim re-

formama je propao, situacija

je na mrtvoj ta~ki. Kosovo mo-

è da ima opasne posledice

po razvoj situacije u BiH uko-

liko se ne napravi koherent-

na strategija - rezimirao je

Deran, odgovaraju}i na pita-

we Tanjuga.

- Imamo posla sa nezavr-

{enim poslom raspada Jugo-

slavije - u istom duhu je oce-

nio i @ak Rupnik, direktor

istraìva~kog tima pri pa-

riskom Centru za me|unarod-

ne studije, na nedavnom sastan-

ku Komiteta za pravna pita-

wa i qudska prava Saveta

Evrope u Parizu.

- To }e biti problem uko-

liko se ne re{i na odgovara-

ju}i na~in - zakqu~io je.

Upravo iz ovog straha, ko-

ji je zajedni~ki, kao {to su,

gotovo bez izuzetka, zajedni~-

ki i zvani~ni stavovi izra-

èni na razli~itim krajevi-

ma EU, me|unarodna zajedni-

ca, ili Kontakt grupa u ovom

slu~aju je protiv podele Ko-

sova na ju`ni albanski i se-

verni srpski deo.

Ova podela, koja bi odra-

zila realno stawe na terenu,

ali i formalno ozna~ila krah

modela multietni~kog dru-

{tva koji je godinama prokla-

movala me|unarodna zajedni-

ca kao ciq svog prisustva u

ju`noj srpskoj pokrajini, is-

kqu~ena je upravo zbog toga

{to bi, ukoliko bi se ustano-

vio princip podele jednog re-

giona po etni~koj osnovi, to

moglo da zna~i ozbiqan pre-

sedan.

Primena ovog principa bi

onda mogla da se traì i u Ma-

kedoniji, za podelu izme|u Al-

banaca i slovenskih ìteqa,

ali i u BiH.

Analiziraju}i razli~ite

scenarije budu}eg statusa Ko-

smeta, Rupnik je pomenuo i

ideju o me|unarodnom protek-

toratu, po modelu BiH.

- Kada ne znate {ta da ra-

dite, gledajte da kupite vreme

- rekao je na pomenutom sa-

stanku malobrojnim predstav-

nicima parlamenata u SE, na

koji je pozvan kao stru~wak

za Balkan.

Brzo je, me|u-

tim, odbacio ovu

mogu}nost kao po-

èqnu, zbog bojazni

od reakcije kosov-

skih Albanaca, ko-

ji predstavnike me-

|unarodne zajedni-

ce drè u stalnom

strahu da }e se

okrenuti protiv

wih ukoliko ne do-

biju bezuslovnu ne-

zavisnost.

Zato je me|una-

rodna zajednica spremna da

prihvati novi egzodus oko 100

hiqada preostalih Srba na

Kosovu, o ~emu, ne bez cini-

zma, ve} govore weni predstav-

nici, nego da se suo~i sa situ-

acijom da se oni koje su ju~e

spasavali danas okrenu pro-

tiv wih.

"Uslovnu# nezavisnost, o

kojoj naj~e{}e govore kao o

poèqnom ishodu pregovora,

vide kao najmawe {tetnu po

wih.

Za{to "uslovnu#? Zato

{to bi ona zna~ila da for-

malno nema promene granica,

{to je va`na stavka u situa-

ciji u kojoj se kreira opasan

presedan u me|unarodnom pra-

vu.

Nema promene granica, da-

kle ne}e mo}i drugi da se po-

zivaju na wen slu~aj. Bar ne

dok traje "uslovnost#. Sti~e

se utisak da me|unarodna za-

jednica, po{to se na{la u

zamci sopstvenih praznih

proklamacija, poku{ava da

na|e izlaz koji je po wu naj-

bezbolniji, makar i kratko-

ro~no, ako ne i u interesu

onih kojima se bavi.

Svoje zalagawe za uslovnu

nezavisnost Kosova Rupnik je

objasnio neo~ekivanim argu-

mentom:

- Po{to se Jugoslavija, ko-

ja je bila zami{qena kao dr-

àva Ju`nih Slovena, raspa-

la - rezonuje on - za{to tra-

ìti od jedinih neslovena -

Albanaca - da ostanu#.

I ovde, me|utim, me|una-

rodna zajednica pokazuje ne-

doslednost. Dok se ovaj prin-

cip priznaje Albancima, stra-

huje se da bi ga mogli prime-

niti drugi, me|u wima i Sr-

bi u Republici Srpskoj. Jer,

za{to bi, uop{te, bilo ko bio

nateran da ostane u dràvi

koju ne èli, sledi logi~no

pitawe.

Pritom se ne misli samo

na efekat koji bi eventualna

nezavisnost imala u drugim

balkanskim dràvama, ve} i

na posledice koje bi mogla da

proizvede i unutar same

Evropske unije.

Tako se, ne bez osnova,

strahuje od domino efekta na

Kipru, gde Turci vide svoju

budu}nost u nezavisnosti, ili

u Baskiji, koja sawa da se

odvoji od [panije, ili pak u

Belgiji, gde su flamanske

stranke iza{le sa predlogom

o podeli zemqe, kome su se

usprotivile frankofonske

partije. ¥

[ANGAJ - Iranski pred-

sjednik Mahmud Ahmadinexad

izjavio je ju~e u [angaju da pri-

jedlog {est zemaqa, koji pred-

vi|a da Teheran obustavi obo-

ga}ivawe uranijuma, predsta-

vqa korak naprijed u rje{ava-

wu spora oko iranskog nuklear-

nog programa, prenose agenci-

je, prenosi Beta.

- Generalno, na ovu ponudu

gledamo kao na korak naprijed

i uputio sam svoje kolege da je

pa`qivo razmotre - rekao je

Ahmadinexad nakon susreta sa

kineskim predsjednikom Huom

\intaom.

Iranski predsjednik bora-

vi u Kini na samitu [angajske

organizacije za saradwu. Ta or-

ganizacija, formirana u junu

2001. godine, obuhvata {est dr-

àva - Kinu, Rusiju, Kazahstan,

Kirgiziju, Taxikistan i Uzbe-

kistan - dok Iran, zajedno sa

Indijom, Pakistanom i Mongo-

lijom, ima status posmatra~a.

Izjava Ahmadinexada

predstavqa potvrdu sa najvi-

{eg mjesta o spremnosti Ira-

na da pregovara o prijedlogu

koji su sa~inili Kina, Rusi-

ja, SAD, Francuska, Britani-

ja i Wema~ka. Wihova inici-

jativa predvi|a pregovore, uz

u~e{}e SAD, i druge pogod-

nosti pod uslovom da Iran za-

mrzne program oboga}ivawa

uranijuma.

Iran, Kina i Rusija sagla-

sne su oko mnogih pitawa, re-

kao je iranski predsjednik na-

kon susreta sa liderima tih

zemaqa, naglasiv{i da ne mo-

è da govori o detaqima, ali

da su wihovi "pogledi i stavo-

vi sli~ni ili ~ak istovetni#.

Ahmadinexad je jo{ rekao da

sankcije ne bi trebalo da budu

sredstvo pritiska na neku zemqu.

- Mislim da bi trebalo da

izbacimo rije~ "sankcije# iz po-

liti~kog rje~nika.

Iranski predsjednik je po-

novio da je holokaust i daqe ne-

dovoqno istraèna istorijska

~iwenica.

- Mislim da je bilo dovoqno

govora o tom pitawu i da te do-

ga|aje o holokaustu treba da is-

traì i prou~i nepristrasna i

nezavisna strana - rekao je Ahma-

dinexad.

U ranijim istupawima, iran-

ski lider je masovni pogrom Je-

vreja u Drugom svjetskom ratu na-

zvao "mitom# i rekao da bi Izra-

el trebalo da bude "izbrisan sa

mape#. ¥

POZITIVAN STAV IRANSKOG PREDSJEDNIKA O PRIJEDLOGU

[EST ZEMAQA

KORAK NAPRIJEDIzjava Ahmadinexada predstavqa potvrdu sa najvi{eg

mjesta o spremnosti Irana da pregovara o prijedlogu

koji su sa~inili Kina, Rusija, SAD, Francuska,

Britanija i Wema~ka

\ Mahmud Ahmadinexad: Ni{ta o detaqima

TEL AVIV - Izraelski

vicepremijer [imon Peres

upozorio je u petak da }e se

Iran suo~iti s produbqewem

siroma{tva i izolacije, ako

odbaci me|unarodne apele da

zaustavi svoju nuklearnu ak-

tivnost.

Peres je tako|e izrazio

uvjerewe da }e Iran na kraju

sara|ivati u pregovorima s ko-

alicijom nacija koja poku{ava

da navede tu zemqu da odustane

od programa razvoja nuklear-

nog oru`ja za koji se sumwi~i.

On je tako|e istakao da se

broj iranskog stanovni{tva

uve}ao vi{e od dva puta za po-

sqedwu deceniju i po, i da se

pove}ava nezaposlenost i za-

visnost od droge, dok zemqa

mnogo ulaè u vojni razvoj,

ocijeniv{i da Iranci "nema-

ju mnogo izbora#.

SIROMA[TVO

NAFTA

SINGAPUR - Nafta se

ponovo popela iznad 70 dolara

za barel, gurana nejasnim na-

govje{tajima iz Irana oko pa-

keta inicijativa koje je Zapad

ponudio Teheranu da odustane

od oboga}ivawa uranijuma.

Neki trgovci strahuju da

bi Iran, ~etvrti svjetski pro-

izvo|a~ petroleja, mogao da

smawi izvoz kao rezultat su-

koba sa me|unarodnom zajed-

nicom oko svojih nuklearnih

ambicija.

Analiti~ari kaù da tr-

ì{te ~eka odgovor Irana, a da

bi pomirqiviji tonovi obiju

strana svakako donijeli olak-

{awe na trì{tima nafte.

PISMO IZ PARIZA

Opasan presedan

Pi{e

Ana OTA[EVI],

dopisnik Tanjuga

iz Pariza

MOSKVA - Ruski predsjed-

nik Vladimir Putin izjavio je

u petak da bi wegov nasqednik

na poloàju najvi{e funkcije

u Kremqu mogao da bude do sa-

da autsajder, prenosi Srna.

Identitet Putinovog na-

sqednika na poloàju predsjed-

nika dràve, poslije isteka we-

govog drugog mandata 2008. go-

dine, dominantna je politi~ka

tema u Rusiji.

Ministar odbrane Sergej

Ivanov i prvi potpredsjednik

Vlade Dmitri Medvedev najvi-

{e se pomiwu kao mogu}i kan-

didati za novog predsjednika

Rusije.

Putin je tokom boravka u

[angaju rekao novinarima da

bi wegov nasqednik mogao da

bude "neko ko nije veoma po-

znat# i da novi predsjednik ne

mora da bude neko od dvije oso-

be ~ija se imena naj~e{}e po-

miwu.

On je nedvosmisleno stavio

do znawa da ne}e poku{ati da

osvoji tre}i uzastopni mandat,

{to bi zahtijevalo izmjenu

Ustava.

Putin, koji je biv{i agent

KGB, ranije je najavio da }e

imenovati èqenog nasqedni-

ka, u interesu o~uvawa konti-

nuiteta i stabilnosti. ¥

VLADIMIR PUTIN O SVOM NASQEDNIKU

Neznanac u

predsjedni~koj foteqi

B A G -

DAD - U pe-

tak, u napa-

du bomba{a

samoubice

na {iitsku

xamiju u sje-

vernom dije-

lu Bagdada,

poginulo je

najmawe sed-

moro qudi,

a vi{e od

18 je rawe-

no, prema pr-

vim polici-

jskim izvje-

{tajima.

Napada~, sa pojasom sa eksplozivom,

pje{ke je do{ao u xamiju Burata zbog ~e-

tvoro~asovne zabrane automobilima da

se kre}u u gradu iz bezbjednosnih razlo-

ga, i aktivirao eksploziv u vrijeme ka-

da se vjernici skupqaju na podnevnu mo-

litvu, javile su svjetske agencije.

Saobra}aj je zabrawen u Bagdadu da

bi se, po{to je tradicionalni islam-

ski dan za molitve, sprije~ili inciden-

ti, jer se smatra da ira~ka "Al-Kaida#

napada {iitske xamije s ciqem da iza-

zove gra|anski rat izme|u ve}inskih

{iita i mawinskih sunita.

U toj istoj xamiji, Burati, tri na-

pada~a samoubice, obu~eni kao ène,

izveli su 7. aprila napad eksplozivom

u kome je ubijena najmawe 71 osoba. ¥

\ Bagdad: Smrt pred molitvu

NAPAD BOMBA[A SAMOUBICE U SJEVERNOM DIJELU BAGDADA

Sedam

mrtvih

Sedam

mrtvih

Sedam

mrtvih

Sedam

mrtvih

Sedam

mrtvih

Sedam

mrtvih

Sedam

mrtvih

Sedam

mrtvih

Sedam

mrtvih

POSLIJE ESKALACIJE NAPADA

U AVGANISTANU

NATO upozorava

talibane

OTAVA - NATO je ocijenio da eskalacija

napada talibana u Avganistanu ima za ciq da

"testira# javno mwewe zapadnih zemaqa, i upo-

zorio da }e biti o{tar prema svima koji è-

le da sprije~e obnovu zemqe, prenosi Beta.

Generalni sekretar NATO-a Jap de Hop [e-

fer to je rekao prilikom posjete Otavi u ~e-

tvrtak, kada je u napadu u Kandaharu poginulo

10 civila, a 16 je raweno.

Koalicione snage, koje predvode SAD, po-

krenule su najve}u ofanzivu jo{ od pada tali-

bana 2001. godine.

Jap de Hop [efer je ponovio da misija NA-

TO-a, koji }e idu}eg mjeseca preuzeti kontro-

lu nad ju`nim dijelom Avganistana, ima za ciq

da sprije~i da ta zemqa postane "dràva koja

izvozi terorizam#.

- Nemojmo se zavaravati, talibani upravo

testiraju javno mwewe Kanade i drugih zema-

qa koje ~ine koaliciju - dodao je generalni se-

kretar NATO-a na zajedni~koj konferenciji

za novinare sa kanadskim ministrima spoqnih

poslova i odbrane, Piterom Makejom i Gor-

donom O'Konorom.

Jap de Hop [efer je upozorio da }e NATO

umjeti da se suo~i sa onima koji èle da spri-

je~e proces obnove Avganistana. ¥

BE^ - Simbol mirovnog

pokreta u SAD Sindi [ihen,

u intervjuu be~kom dnevniku

"Prese#, o{tro je kritikova-

la ameri~ku vladu i predsjed-

nika Xorxa Bu{a, nazvav{i ga

teroristom, prenosi Tanjug.

- Bu{a ni u Americi ne vo-

le, ali u svijetu je wegova po-

pularnost veoma mala. Svugde

gdje sam bila u Evropi posto-

ji snaàn otpor prema Bu{u.

Nije u pitawu antiameri~ko

raspoloèwe, ve} se radi sa-

mo o Bu{u - naglasila je ona,

dodaju}i da su Evropqani mno-

go boqe informisano o poli-

tici u SAD nego {to su mno-

gi Amerikanci.

Upitana za{to je Bu{ za-

po~eo rat protiv Iraka, [i-

hen je odgovorila da se radilo

prije svega o nafti, kao i da

bi ameri~ka ratna ma{ineri-

ja nastavila rad, a firme se

bogatile.

- Sto hiqada Ira~ana bez

razloga je ubijeno, samo da bi

se punili xepovi Bu{a i wego-

vih prijateqa. Vjerujem da su

SAD reìm koji tla~i narod.

Gra|ani Iraka su mi rekli da

su ranije bili tla~eni, ali za-

to su barem imali struju i vo-

du, i osje}ali se bezbjedno na

ulicama - kazala je [ihen.

- Osama bin Laden je tero-

rista, zato {to je ubio nedu-

`ne mu{karce, ène i djecu.

Xorx Bu{ je 30 puta vi{e qu-

di ubio. On je terorista pre-

ma sopstvenoj definiciji da

je terorista onaj koji ubija ne-

du`ne. Stanovni{tvo Iraka

nije bilo nikakva prijetwa, i

oni nisu èqeli ni{ta lo{e

SAD, ali je Bu{ i pored toga

upao u wihovu zemqu. On je

znao da tamo nema oru`ja za

masovno uni{tewe, kao i da ne

postoje veze Sadama Huseina

i teroristi~kog napada na Wu-

jork od 11. septembra 2001 - na-

glasila je ona. ¥

SINDI [IHEN O[TRO KRITIKOVALA AMERI^KU VLADU

XORX BU[ TERORISTA

Xorxa Bu{a ni u Americi ne vole, ali u svijetu je wegova

popularnost veoma mala. Svugdje u Evropi postoji snaàn

otpor prema wemu. Nije u pitawu antiameri~ko

raspoloèwe, ve} se radi samo o wihovom predsjedniku

Sedam

mrtvih

17. i 18. jun 2006.CRNA HRONIKA

BAWA LUKA - Gotovo tri

godine poslije tragi~ne pogibi-

je Daniela Mihajlovi}a (1984)

iz Bawe Luke, wegov otac An-

|elko Mihajlovi} traga za isti-

nom i traì odgovore za sumwi-

ve okolnosti saobra}ajne ne-

sre}e u kojoj je izgubio sina.

Kobnog 8. septembra 2003.

godine porodica Mihajlovi}

zavijena je u crno. U Zaluà-

nima na magistralnom putu Ba-

wa Luka - Kla{nice u slu`be-

nom automobilu sa puta je sle-

tio devetnaestogodi{wi Dani-

el. Sat i po vremena poslije ne-

sre}e wegovo srce nije izdrà-

lo i preminuo je u bawolu~kom

Klini~kom centru.

Od tog dana pa sve do danas,

kako tvrdi An|elko Mihajlo-

vi}, istraga nije dala odgovore

na mnoge nejasno}e vezane za ovu

nesre}u. Ogor~en na vo|ewe is-

tra`nog postupka i razo~aran

u pravni sistem, on zahtijeva

od okru`nog tuìla{tva Bawa

Luka da ponovo pokrene istra-

gu i odgovori na pitawe kako je

i za{to do{lo do saobra}ajne

nesre}e u kojoj je Daniel na-

stradao...

- Dijete je vozilo slu`be-

ni "golf# od preduze}a "Sof-

teks# iz Bawe Luke. Po nalogu

direktora firme Drage Blaì-

}a, prtqa`nik, suvoza~evo i

zadwa sjedi{ta bila su natova-

rena papirom za {tampa~e. To

je putni~ko, a ne teretno vozi-

lo i smatram da tolika kilaà

nije bila dozvoqena - govori

An|elko Mihajlovi}.

On dodaje da ima i dokaze

da je navedeni "golf# prije ne-

sre}e nekoliko puta bio hava-

risan, a popravqan je gotovo

svaki mjesec.

- To zna~i da je taj automo-

bil bio tehni~ki neispravan.

Me|utim, tuìlac Milenko De-

li}, koji je radio na slu~aju,

nije naloìo da se uradi vje-

{ta~ewe "golfa#. [tavi{e,

nije ni iza{ao na uvi|aj nego je

ovlastio policiju da ga uradi,

a automobil je odmah preuzeo

direktor "Softeksa#. Od{le-

pali su ga u privatnu automeha-

ni~arsku radwu, a ne u polici-

ju ili auto-moto savez - pri~a

Mihajlovi}.

On smatra da okru`ni tu-

ìlac Milenko Deli} nije

sproveo istragu na pravi na-

~in, a predmet je zakqu~en i ar-

hiviran. Kada je An|elko sa-

znao da je taj predmet zavr{io

u arhivi, odlu-

~io je da se zbog

povrede qudskih

prava i sloboda

àli bawolu~-

kom Okru`nom

t u ` i l a { t v u ,

glavnom repu-

bli~kom tuìo-

cu Amoru Buki-

}u, a navodi da

}e pokrenuti i

gra|ansku par-

nicu protiv di-

rektora "Sof-

teksa# Drage

Blaì}a.

- Niko me

nije obavijestio

ni usmeno ni pi-

smeno da je is-

traga zavr{ena.

Niko mi nije sa-

op{tio rezulta-

te istrage. Traìm pokretawe

disciplinskog postupka protiv

tuìoca Deli}a, jer smatram

da je nesavjesno radio na ovom

slu~aju, a postoji mogu}nost i

da je primio mito - kazao je An-

|elko Mihajlovi}. On dodaje da

mu nije jasno kako je direktor

"Softeksa# uop{te dozvolio

da tako mlad i neiskusan voza~

dobije slu`beni automobil na

kori{}ewe. Automobil je ~ak

"no}io# pred ku}om Mihajlo-

vi}a i An|elko smatra da je di-

rektor "Softeksa# Drago Bla-

ì} djelimi~no odgovoran za

Danielovu pogibiju. U bawo-

lu~kom Okru`nom tuìla{tvu

kaù da im je dobro poznat ovaj

slu~aj, ali navode da nije bilo

nikakvih neispravnosti u vo-

|ewu istrage.

- U nesre}i nije bilo drugih

u~esnika, automobil je bio teh-

ni~ki ispravan za javni saobra-

}aj. Jednostavno, pokojni Daniel

izgubio je kontrolu nad vozilom

i sletio je sa puta. Ni{ta sum-

wivo nije prona|eno u ovom slu-

~aju - rekao je zamjenik glavnog

okru`nog tuìoca Sead @eri}.

On je dodao da razumije da je sva-

kom roditequ te{ko kada izgubi

dijete, ali isti~e da nijedan tu-

ìlac tu ni{ta nije mogao da

uradi i u takvim okolnostima ne-

sre}e vje{ta~ewe nije potrebno.

¥ Ogwen MATAVUQ

TRI GODINE AN\ELKO MIHAJLOVI] TRA@I ODGOVOR NA PITAWE KAKO MU JE U UDESU POGINUO SIN

HO]U SAMO ISTINU Smatram da okru`ni tuìlac Milenko Deli} nije

sproveo istragu na pravi na~in, a predmet je zakqu~en

i arhiviran. Kada se desio udes nije naloìo da se

uradi vje{ta~ewe

"

golfa" u kojem je poginuo moj sin,

kaè An|elko Mihajlovi}

An|elko Mihajlovi}: Razo~aran u pravni sistem

(Snimio M. [UKALO)

TU@ILAC

Okru`ni tuìlac Milen-

ko Deli} potvrdio je da je ra-

dio na tom slu~aju, ali kaè da

nije prona{ao ni{ta sumwivo.

- Policija me obavijesti-

la o toj nesre}i. Me|utim, sje-

}am se da nisam izlazio na li-

ce mjesta, nego sam ovlastio

uvi|ajnu ekipu da uradi uvi-

|aj. Konstatovano je da nema

drugih u~esnika u nesre}i, a

vozilo je bilo tehni~ki is-

pravno za javni saobra}aj. Oci-

jenili smo da u takvim okolno-

stima nije bilo potrebno vje-

{ta~ewe - rekao je Deli}.

DRAGO BLA@I]

Preduze}e "Softeks# posluje i dan-danas, ali mnogo mawim

intenzitetom nego ranije. Nekada{wi direktor "Softeksa# Dra-

go Blaì} danas je zaposlen u "Po{tama Srpske# i kaè da se

dobro sje}a pogibije Daniela Mihajlovi}a.

- To je bio dobar i vrijedan de~ko. Nije bio prijavqen u fir-

mi, jer je jo{ uvijek i{ao u {kolu. Primqen je na praksu i ~im

bi dobio diplomu, dali bismo mu stalno zaposlewe. Tog dana vo-

zio je papir u Trn. Me|utim, nesre}a se dogodila kada se vra}ao

za Bawu Luku, {to zna~i da je istovario po{iqku i u automobi-

lu su bile samo dvije kutije papira - pri~a Blaì}. On kaè da

nije ta~na tvrdwa An|elka Mihajlovi}a da je automobil bio ne-

ispravan.

- Policija je uradila uvi|aj i re~eno je da je automobil teh-

ni~ki ispravan. Ne bih èlio da uti~em na Danielovog oca, mo-

è slobodno da me tuì. Spreman sam i da snosim sve posqedice

ukoliko se dokaè da sam ja odgovoran za tu nesre}u, a ne prebr-

za vo`wa - isti~e Blaì}.

10

BAWA LUKA - Na nastav-

ku su|ewa Nikoli Kova~evi}u

(38) i Milo{u Maksimovi}u

(33), optuènim za ubistvo de-

vet Hrvata, u petak su u bawo-

lu~kom Okru`nom sudu pro~i-

tani wihovi iskazi iz istrage.

U wima su priznali da su po~i-

nili te{ko krivi~no djelo. Ta-

da se Kova~evi} zvao Danilu-

{ka Kajtez, a ime je promije-

nio u septembru 1996. godine.

- Iskaze smo dali 1992. go-

dine pred policijom u Sanskom

Mostu. Na to smo bili prisi-

qeni. Samo smo prepisali ra-

nije otkucanu izjavu koju su nam

predo~ili policajci - izjavili

su u petak Kova~evi} i Maksi-

movi} pred Vije}em petorice,

kojem je predsjedavao sudija

@elimir Lepir.

Advokat Dra{ko Zec tvr-

di da se ova izjava ne moè uze-

ti kao dokaz jer je to u suprot-

nosti sa zakonom.

Optuènima je zatim pre-

do~eno i wihovo priznawe ko-

je su u januaru 1993. godine da-

li pred istra`nim sudijom Voj-

nog suda u Bawoj Luci.

- To je samo prepisana na{a

izjava iz policije - rekao je

Maksimovi}.

- Ali ova izjava pred is-

tra`nim sudijom Vojnog suda

je mnogo duà, sa vi{e deta-

qa nego ona iz policije. Ka-

ko to obja{wavate - pitao je

sudija Lepir.

Maksimovi} je kazao da ne-

ma komentar na to.

Optu`nicom bawolu~kog

Okru`nog tuìla{atva Kova-

~evi}u (Kajtezu) i Maksimovi-

}u stavqeno je na teret da su

te{ko krivi~no djelo po~ini-

li 2. novembra 1992. godine u

Glamo~ici kod Sanskog Mosta.

Oni su optuèni da su naoruà-

ni automatskim pu{kama sa~e-

kivali mu{ke stanovnike sela

[krqevica, saslu{avali ih,

navodno interesuju}i se ko od

wih posjeduje oru`je i kako su

organizovani. Potom su, navo-

di se u optu`nici, likvidira-

li devet lica (hrvatske nacio-

nalnosti). Tad su ubijeni: Ivo

Tuti} (ro|en 1937. godine) i

wegov sin Anto Tuti}, Bono

Tuti} (1937), Tomo Potalec, Jo-

sip Banovi} (1971), @are Ni-

ki} (u dobi od 30 godina), Pe-

ro Niki} (1959), Drago Tadi} i

Marko Tadi} (1952), svi iz se-

la [krqevica.

U Sudu BiH protiv Kova~e-

vi}a, koji je bio nastawen u Do-

wem Pr~inovi}u kod [apca u

Srbiji i Crnoj Gori, vodi se

proces zbog optu`be da je po~i-

nio zlo~ine protiv ~ovje~nosti.

On se u oktobru pro{le godine

sam predao Tuìla{tvu BiH.

Milo{ Maksimovi} nala-

zi se u pritvoru od juna pro-

{le godine, a uhapsili su ga

pripadnici Agencije za istra-

ge i za{titu.

Su|ewe je prekinuto.

¥ M. DIZDAR

SU\EWE OPTU@ENIMA ZA UBISTVO DEVET LICA

IZJAVE POD PRISILOM

Iskaze smo dali 1992. godine pred policijom u Sanskom

Mostu. Na to smo bili prisiqeni. Samo smo prepisali

ranije otkucanu izjavu koju su nam predo~ili policajci,

kazali su Nikola Kova~evi} i Milo{ Maksimovi}

BAWA LUKA - Nepoznati

mu{karac opqa~kao je u petak

ujutro sportsku kladionicu

"Astra# iz koje je odnio 900

maraka, saznajemo u Centru jav-

ne bezbjednosti Bawa Luka.

Prema podacima iz polici-

je, razbojni{tvo se dogodilo u

9.40 ~asova u Vo`dova~koj ulici

u bawolu~kom nasequ Rosuqe.

Razbojnik je upao u kladionicu

i prijete}i pi{toqem od rad-

nice I. D. oteo 900 maraka.

Policija je uradila uvi|aj

i za razbojnikom se traga.

- Prema prvim informaci-

jama, razbojnik nije bio maski-

ran, ali je na glavi nosio cr-

ni ka~ket. Odmah poslije uvi-

|aja policija je pokrenula is-

tragu i rad na otkrivawu po~i-

nioca je u toku. Vi{e detaqa

saop{ti}emo po okon~awu is-

trage - rekao je portparol ba-

wolu~kog Centra javne bezbjed-

nosti Rade

Muti}.

Nedugo

p o s l i j e

pqa~ke po-

ku{ali smo

da razgova-

ramo sa za-

poslenima

u navedenoj

kladioni-

ci, ali ra-

z u m q i v o ,

nije im bi-

lo do pri~e.

Radnica I.

D. bila je

prepla{e-

na i zamo-

lila nas je

da je ni{ta

ne ispitujemo.

"Glas Srpske# saznaje da u

trenutku pqa~ke nikoga osim

radnice nije bilo u kladioni-

ci. Ina~e, ova poslovnica na-

lazi se u prizemqu stambene

zgrade na poprili~no naseqe-

noj lokaciji. Pored kladioni-

ce nalazi se jo{ nekoliko lo-

kala, ali niko nije vidio raz-

bojnika u akciji.

¥ O. M.

OPQA^KANA SPORTSKA KLADIONICA "ASTRA"

Oteto 900 maraka

Kladionica "Astra": Ukraden pazar

ISTO^NO SARAJEVO -

Kriminalisti~ka policija iz

Pala uhapsila je tri lica ko-

ja su u ~etvrtak zate~ena u kra-

|i elektro i telefonskog ka-

bla na podru~ju Jahorine. Pri-

vedeni su S. V. (20), M. C. (49)

i B. C. (24), svi nastaweni u

Palama. Oni su pomo}u volov-

ske zaprege izvla~ili podzem-

ne kablove i poku{ali da ukra-

du 19,5 metara aluminijumske

ìce, 7,5 metara telefonskog

kabla i 12 metara bakarne ì-

ce. Nakon zavr{ene krimina-

listi~ke obrade, navedena li-

ca su istog dana pu{tena iz

pritvora, a u toku je rad na do-

kumentovawu ovog krivi~nog

djela, saop{teno je iz Centra

javne bezbjednosti Isto~no Sa-

rajevo.

Na poziv Z. S. (51) nastawe-

ne u Isto~noj Ilixi, policij-

ska patrola je u porodi~noj ku-

}i zatekla H. G. (44) sa noèm

u ruci koji je, u pijanom stawu,

razbijao stvari i prijetio su-

pruzi R. G. da }e je ubiti. H. G.

je priveden u policijsku stani-

cu, a deùrni tuìlac je odre-

dio pritvorsku mjeru u traja-

wu od 24 ~asa. Trenutno se ra-

di na dokumentovawu ovog kri-

vi~nog djela.

Policijskoj stanici Is-

to~na Ilixa, R. M. (51), koja je

nastawena u ovoj op{tini, pri-

javila je da ju je prije dva dana

fizi~ki napao D. M. Tom pri-

likom nanio joj je fizi~ke po-

vrede u predjelu glave i tije-

la {to je dokazala qekarskim

nalazom Klini~kog centra Ka-

sindo. Nakon kompletirawa i

uzimawa izjava, nadle`nom tu-

ìla{tvu }e protiv D. M. bi-

ti podnesen izvje{taj o po~i-

wenom krivi~nom djelu.

¥ V. B.

ISTO^NO SARAJEVO

Trojica uhva}ena na djelu

BAWA LUKA - Fahro ]a-

ji} (36) iz Prwavora pritvo-

ren je zbog poku{aja silovawa

M. S. (23) u selu Mravica nado-

mak ovog mjesta, potvrdio je su-

dija za prethodni postupak

Okru`nog suda u Bawoj Luci

@elimir Lepir.

- Poslije saslu{awa, a na

zahtjev tuìoca, odredio sam

pritvor do mjesec dana kako bi

istraga mogla da se sprovede

neometano - objasnio je Lepir.

Poku{aj silovawa dogodio

se u srijedu oko 3.30 ~asova u

Mravici. ]aji} se qestvama

popeo i u{ao kroz prozor u ku-

}u gdje je M. S. bila sama. On-

da je napao i tukao letvom, pri-

jete}i joj da }e je zaklati. Ona

se uspjela otrgnuti i pobje}i

iz ku}e. Zbog povreda zadrà-

na je u bolnici.

]aji}a je policija uhapsi-

la isti dan oko 14 ~asova, a u ~e-

tvrtak ga uz izvje{taj predala

tuìla{tvu gdje ga je saslu{a-

la okru`ni tuìlac Sweàna

@ivkovi} i zatraìla pri-

tvor. ¥ V. J.

OKRU@NI SUD U BAWOJ LUCI

Pritvoren napasnik

VLASENICA - Inspektorima Policijske stanice u Vlase-

nici, mje{tanka J. K. (54) iz Vlasenice predala je falsifikova-

nu nov~anicu od 200 maraka, koju je primila od nepoznatog lica

za prodato jagwe, saop{teno je u petak iz Centra javne bezbjed-

nosti Bijeqina.

U saop{tewu se navodi da je J. K, kako je navela, primila

nov~anicu prije pet dana. ¥

VLASENICA

Otkriven falsifikat

BR^KO - êtiri mladi}a

su povrije|ena u petak kada su

u mjestu Gorwe Dubravice kod

Br~kog, traktorom kojim su

prevozili drva nagazili na

protivpje{adijsku odsko~nu

minu zaostalu iz proteklog

rata.

Sanel Hoxi} (24) je naj-

gore pro{ao, jer je te{ko

rawen gelerima u glavu. Lak-

{e su povrije|eni Esad

Hoxi} (27), Ha{im Me{i}

(27) i Salmir Me{i} (19), sa-

znaje "Glas Srpske# u br~an-

skoj bolnici.

Hoxi}i su iz [atorovi-

}a kod Br~kog, dok su Me{i-

}i iz sela Brezik kod Sre-

brenika.

Hirurg u br~anskoj Bol-

nici, Fikret Hela} kaè da

su povrije|eni u bolnicu do-

vezeni u petak oko 10.30 ~a-

sova.

- Hoxi} je zbog te{ke po-

vrede glave upu}en na daqe

lije~ewe u Tuzlu. On je u kri-

ti~nom stawu. Ha{im Me{i}

kojem su povrije|eni glava,

lijeva nadlaktice, desne po-

dlaktica i desne natkoqeni-

ca, te Salmir Me{i} sa te-

ìm povredama po grudima za-

dràni na lije~ewu u Br~-

kom. Nakon ukazane prve po-

mo}i na ku}no lije~ewe pu-

{ten je Esad Hoxi} ima neko-

liko mawih povreda glave i

desne ruke - rekao je hirurg

Fikret Hela}.

Povrije|eni Ha{im Me-

{i} pri~a da su on i ro|aci

u Dubravicama sjekli {umu,

koju su kupili. Do nesre}e je

do{lo kada je traktor koji je

on vozio nagazio na minu na

izlasku iz {ume.

- U susret mi je i{ao

traktor na kome su bili ro-

|aci. To~kom sam nagazio na

minu. Kada se ~ula eksplozi-

ja sko~io sam i vi{e se ni~e-

ga ne sje}am. Ne znam {ta je

poslije bilo - kaè Ha{im

Me{i}.

Kako kaè u bolnicu su

ih dovezli ro|aci koji su sa

wima radili i koji su se u

trenutku nesre}e nalazili u

{umi.

Ha{im kaè da im je re-

~eno da se u blizini nalazi

minsko poqe. Kako kaè, zna-

li su za to, ali su mislili da

se ono nalazi u jednom }o{ku

{ume u koji nisu zalazili. U

"BH Maku# u Br~kom tvrde

da se znalo za minsko poqe i

da je ono bilo obiqeèno.

Prema podacima "BH Maka#

od zavr{etka rata do danas

na podru~ju Br~kog nastrada-

lo je 26 lica od kojih {est

smrtno.

¥ M. \UR\EVI]

U DUBRAVICAMA KOD BR^KOG TE[KO POVRIJE\ENA ÊTIRI MLADI]A

DOBOJ - Centar javne bez-

bjednosti Doboj dostavio je do-

bojskom Okru`nom tuìla{tvu

tri izvje{taja protiv ukupno de-

vet odgovornih lica u Rafine-

riji nafte u Brodu, zbog posto-

jawa osnova sumwe da su po~ini-

li nekoliko krivi~nih djela.

To je u petak za "Glas Srp-

ske# pismeno saop{tila slu-

`benik za odnose sa javno{}u

Okru`nog tuìla{tva u Dobo-

ju Slobodanka Luki}.

U dopisu "Glasu Srpske# se

navodi da je tuìla{tvo 20. ja-

nuara ove godine dobilo izvje-

{taj Glavne slu`be za revizi-

ju javnog sektora Republike

Srpske o obavqenoj reviziji u

Rafineriji nafte u Brodu, a u

vezi sa poslovawem od 1. janua-

ra 2003. do 31. decembra 2004.

godine.

Tokom istrage, na zahtjev

Okru`nog tuìla{tva koje je

traìlo potrebne informaci-

je, dobojski Centar javne bez-

bjednosti je dostavio pomenu-

ta tri izvje{taja.

Prvi izvje{taj podnesen je

ve} 8. februara ove godine pro-

tiv tri lica zbog sumwe da su

po~inili krivi~na djela za-

kqu~ewa {tetnog ugovora, zlo-

upotrebe slu`benog poloàja

i zloupotrebe ovla{}ewa u

privredi.

Dva izvje{taja protiv ukup-

no {est lica, poslata su iz Cen-

tra u tuìla{tvo 2. marta ove

godine, zbog sumwe da su po~i-

nili krivi~na djela zloupotre-

be slu`benog poloàja ili

ovla{}ewa i zloupotreba

ovla{}ewa u privredi.

- Poslije razmatrawa pome-

nutih izvje{taja, Tuìla{tvo

je od dobojskog Centra zatra-

ìlo dopunu izvje{taja, koji

jo{ nisu podneseni. Tek posli-

je ocjene dopuwenih izvje{ta-

ja, bi}e donesena odgovaraju}a

tuìla~ka odluka - podvu~eno

je u pismenom odgovoru na{em

listu iz Okru`nog tuìla{tva

koje je potpisala Slobodanka

Luki}.

¥ S. PUHALO

OKRU@NO TU@ILA[TVO DOBOJ

PRIJAVE PROTIV DEVETORKE

Poslije istrage o reviziji poslovawa Rafinerije nafte Brod,

policija podnijela izvje{taje protiv devet lica zbog sumwe

da su po~inili zakqu~ewe {tetnog ugovora, zloupotrebu

slu`benog poloàja i ovla{}ewa u privredi

U susret mi je i{ao traktor na kome su bili ro|aci. To~kom

sam nagazio na minu. Kada se ~ula eksplozija sko~io sam

i vi{e se ni~ega ne sje}am, kaè Ha{im Me{i}. Te{ko

povrije|eni Sanel Hoxi} preba~en u tuzlansku bolnicu

TRAKTOROM NA MINU

17. i 18. jun 2006. CRNA HRONIKA

11

Salmir Me{i}: Te{ke povrede grudi

ÊTIRI UDESA NA

PODRU^JU DOBOJA

"Mercedesom"

na pje{ka

DOBOJ - Dva lica su po-

vrije|ena u ~etiri saobra}aj-

ne nesre}e koje su se dogodile

na podru~ju Dervente i u Pe-

trovu.

Povrije|en je voza~ "mer-

cedesa# S.M. (32) iz Velike

So~anice u op{tini Derven-

ta kada se wegov automobil

na magistralnom putu u mje-

stu Da`nica sudario sa kami-

onom sa prikolicom "man# za

~ijim upravqa~em se nalazio

S.D. (25) iz Poqica.

Na lokalnom putu u Pe-

trovu kamion "mercedes#, ko-

jim je upravqao D.D. (42) iz

Porje~ine u toj op{tini, uda-

rio je pje{aka D.D. (18) iz

Porje~ine, koji je te{ko po-

vrije|en.

Dogodile su se jo{ dvije

saobra}ajne nezgode, ali u

wima nije bilo povrije|e-

nih lica, ve} je na vozili-

ma pri~iwena materijalna

{teta.

¥ Sl. P.

SRBAC - Hrvatska pogra-

ni~na slu`ba u ~etvrtak je na

rijeci Savi kod Srpca uhapsi-

la radnike srba~ke firme "Ko-

teks komerc# Dejana Pejakovi-

}a i Miodraga Simi}a i odve-

la ih u Policijsku stanicu No-

va Gradi{ka. Razlog priv-

o|ewa, kako smo saznali od vla-

snika firme "Koteks komerc#,

Gojka Mileti}a je, navodno, po-

vreda me|udràvne granice Hr-

vatske i BiH na rijeci Savi.

Pejakovi} i Simi} su iz ove

rijeke vadili {qunak, gdje ih

je zatekla patrola Pograni~-

ne slu`be Hrvatske i zajedno

sa brodi}em, kojim su prevozi-

li {qunak, odvela na hrvatsku

stranu.

Vi{e podataka o ovom slu-

~aju potraìli smo u kancela-

riji Grani~ne slu`be BiH u

Gradi{ci, ali smo dobili od-

govor da ih o tome jo{ uvijek

zvani~no nije obavijestila hr-

vatska policija i da ni{ta o

tome ne znaju.

Ni u srba~koj Policijskoj

stanici o ovom slu~aju nisu nam

mogli ni{ta re}i, jer je to

iskqu~iva nadle`nost Grani~-

ne slu`be BiH.

Ipak, iz nezvani~nih izvo-

ra saznajemo da su radnici "Ko-

teks komerca# u petak izvede-

ni pred Sud za prekr{aje u No-

voj Gradi{ci. Ovo je drugi slu-

~aj da hrvatski grani~ari pri-

vode dràvqane Republike

Srpske. Ranije su nov~anim ka-

znama ka`wena dvojica srba~-

kih ribara zbog istog prekr-

{aja - povrede me|udràvne

granice. ¥ S. K.

HRVATI UHAPSILI DVA RADNIKA SRBA^KOG "KOTEKS KOMERCA"

Zbog {qunka pred sudiju

DOBOJ - Nepoznato lice

je u Koùhama u op{tini Doboj

iz neobezbije|ene pomo}ne

zgrade, prema izjavi vlasnika

@.S, ukralo frezu, motor za

"opel kadet#, mjewa~ za "BMV#

i oko 500 kilograma raznih me-

talnih dijelova.

Policijska stanica Derven-

ta dostavila je Okru`nom tu-

ìla{tvu u Doboju izvje{taj

protiv S.P. (21) iz Dervente

zbog osnova sumwe da je po~inio

vi{e krivi~nih djela te{ke

kra|e. On je od 30. marta do 2.

maja ove godine izvr{io sedam

provalnih kra|a u privatne ku-

}e na podru~ju op{tine Der-

venta. Iz ku}a je krao elektri~-

ni alat i druge predmete.

Sumwa se da je S.P. ukrao

i bakarne slivnike sa zgrade

@upnog ureda katoli~ke crkve

u nasequ Bijelo Brdo kod Der-

vente.

Izvje{taj je podnijela i Po-

licijska stanica Tesli} i to

protiv E.R. (31) iz Te{wa zbog

postojawa osnovane sumwe da je

po~inio kra|u.

Policija iz Tesli}a zate-

kla je E.R. 5. maja prilikom uto-

varawa 35 metara telefonskog

kabla koji je ukrao prethodnog

dana. Kabl je vlasni{tvo "Te-

lekoma#, Radna jedinica Te-

sli}.

Policijska stanica iz Do-

boja dostavila je izvje{taj pro-

tiv D.D. (19) iz Jelawske koji

je iz ku}e V.D. u tom nasequ

ukrao pi{toq marke "M-57# ka-

libra 7,62 milimetra koji je

kasnije prodao.

¥ Sl. P.

IZ DOBOJSKE POLICIJE

Dolijao provalnik

PRIJEDOR - Mje{tanin

Jutrogo{te M.M. (64) u petak

poslijepodne poku{ao je da iz-

vr{i samoubistvo sjekirom,

saop{tila je policija.

Prema saznawima iz poli-

cije M.M. kod porodi~ne ku}e

uzeo sjekiru kojom je sebi za-

dao udarac u glavu i tom pri-

likom te{ko se povrijedio.

Nakon {to je, po pozivu rod-

bine, zbrinut na Odjeqewu hi-

rurgije prijedorske bolnice,

M.M. je preba~en na neuropsi-

hijatriju. Na ovom odjeqewu

nisu èqeli da komentari{u

stawe pacijenta smatraju}i da

se to kosi sa propisom o za-

{titi pacijenata.

Motiv ovog poku{aja samo-

ubistva nije poznat, ali pre-

ma pretpostavkama rije~ je o

osobi koja se nalazi u te{kom

du{evnom stawu. ¥ P. [.

JUTROGO[TA KOD PRIJEDORA

Poku{ao samoubistvo sjekirom

ZAGREB - Glavni tuìlac

Ha{kog tribunala Karla del

Ponte odustala je od krivi~nog

gowewa tri hrvatska novinara

Stjepana [e{eqa, Domagoja

Margeti}a i Marijana Kriì-

}a kako bi smawila broj optu-

`nica i poboq{ala efikasnost

rada Ha{kog suda, prenose elek-

tronski mediji i agencije

saop{tewe Del Ponteove.

[e{eq, Margeti} i Kri-

ì}, izdava~ i dvojica biv{ih

glavnih urednika nedeqnika

"Hrvatsko slovo#, terete se da

su u decembru 2004. objavili

identitet i iskaz za{ti}enog

svjedoka Stjepana Mesi}a sa

su|ewa generalu bosanskih Hr-

vata Tihomiru Bla{ki}u. Mar-

geti}a je optuèn i za objavqi-

vawe transkripta Mesi}evog sv-

jedo~ewa u procesu Bla{ki}u

1998. godine u "Novom hrvat-

skom slovu#, za {ta je postupak

tako|e obustavqen.

Za isto krivi~no djelo,

nepo{tovawa suda, ostaje optu-

èn Josip Jovi}, koji je isti

transkript objavio u decembru

2000. u "Slobodnoj Dalmaciji#.

Optu`nica protiv [e-

{eqa i Margeti}a za nepo{to-

vawe suda podignuta je 25. janu-

ara 2005, a posebne optu`nice

protiv Kriì}a i Jovi}a 9. sep-

tembra 2005.

U uvodnom saslu{awu pred

Ha{kim sudom sva ~etvorica

odbacila su optu`be. ¥

ODLUKA KARLE DEL PONTE

Odustala od novinara

VIDIN - Su|ewe gra|anima BiH

Miralemu Hercegu i Munibu Kalbi}u

pred Okru`nim sudom u Vidinu, u Bu-

garskoj, nije po~elo danas, kako je bi-

lo najavqeno, jer se wihov advokat ni-

je pojavio u sudnici.

Prema optu`nici, Herceg i Kal-

bi} su 27. juna 2005. godine preko pre-

laza "Vr{ka ~uka# na granici Bugarske

sa Srbijom poku{ali da pro{vercuju

8,7 kilograma heroina. Narkotici su

bili sakriveni u minibusu sa priko-

licom marke "mercedes#, registrova-

nom u BiH. Ukupna vrijednost zapli-

jewenog heroina iznosi 783.000 leva,

odnosno 392.000 evra. Miralem Herceg

je optuèn i zato {to je preko grani-

ce poku{ao da prenese 12.000 evra ko-

je nije prijavio. Su|ewe je prolongira-

no za 11. jul. ¥

NIJE POÊLO SU\EWE DILERIMA IZ BiH

Ni advokata, ni ro~i{ta

SOLUN - Polici-

ja je na severu Gr~ke

zaplijenila 173 kilo-

grama marihuane u za-

ba~enom planinskom

podru~ju prema grani-

ci sa Albanijom, saop-

{tile su, u petak, vla-

sti u Solunu. Poli-

cija je saop{tila da je

droga prona|ena u os-

am xakova kod Pre-

spanskog jezera, na mje-

stu koje sluì kao

glavni prelaz za al-

banske krijum~are nar-

kotika.

U toj akciji poli-

cije niko nije uhap-

{en. ¥

SOLUN

Zaplijewena marihuana

ZAGREB - Branimir Glava{

bio bi prvi poslanik u Saboru

nakon ostvarewa wene samostal-

nosti koji bi zavr{io u zatvo-

ru, jer bi prijedlog dràvnog tu-

ìla{tva, da mu se odredi pri-

tvor, podràla ve}ina poslani-

ka u Saboru, javio je Tanjug.

Ako dràvno tuìla{tvo

zatraì pritvor za Glava{a ko-

ji se tereti da je li~no naredio

ubistvo dvoje i mu~ewe troje srp-

skih civila u Osijeku tokom

1991. godine o tome moè odlu-

~ivati mandatno-imunitetna ko-

misija, a Sabor bi na narednoj

sjednici koja }e najverovatnije

biti sazvana 28. juna, tu odluku

i potvrdio. Ve}ina Glava{evih

kolega odobrila bi skidawe imu-

niteta, kao {to je tu u~inila u

maju kad je to bilo potrebno za

nastavak postupka, nakon ~ega je

Glava{ saslu{an pred istra-

`nim sudijom koji je odobrio

pokretawe istrage.

Odobravawe zahtjeva stvar

je tehni~ke prirode, jer su se i

do sada zahtjevi tuìla{tva uvi-

jek prihvatali.

Poslanici bi glasali za uki-

dawe imuniteta, jer je s obzirom

na djelo za koje se vodi istraga

zahtjev za pritvor logi~an, ali

to po rije~ima po-

slanika ne preju-

dicira Glava{evu

krivicu.

Branimir Gl-

ava{ bio je 1991.

rukovodilac od-

brane Osijeka i

komandant para-

vojne jedinice ko-

ja se dovodi u ve-

zu sa zatvaraw-

ima, mu~ewima

ubistvima ve}ine

od 40 srpskih ci-

vila koji su pobi-

jeni ili nestali u

tom periodu. Uz

Glava{a se tere-

ti i wegov sabo-

rac Krunoslav

Fehir kome je

Glava{ naredio

da nakon mu~ewa

ubije jednog zatvo-

renika, a koji je s

tim upoznao jav-

nost, a tuìla-

{tvo je pripremi-

lo i 45 svjedoka. Sam Glava{

istragu ocewuje kao montira-

ni postupak koji su pokrenuli

Hrvatska demokratska zajedni-

ca i wegov biv{i prijateq,

{ef kriznog {taba za Slavo-

niju 1991. i sada{wi predsjed-

nik Sabora Vladimir [eks ko-

ga Glava{ naziva mizerijom i

pijandurom. ¥

POSLANICI HRVATSKOG SABORA PODR@AVAJU ISTRAGU O ZLOÎNIMA U OSIJEKU

Glava{ uskoro u pritvoru?

Branimir Glava{: Ve} mu

ukinut imunitet

17. i 18. jun 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

12

ZVORNIK - Kako stati

u kraj problemu odlagawa ko-

munalnog otpada u zvorni~-

kim selima jedno je od pita-

wa koje mu~e nadle`ne u ovoj

op{tini.

Zato su o ovoj temi, u

okviru programa "Rje{ava-

we problema komunalnog

~vrstog otpada u seoskim

podru~jima u op{tinama sje-

veroisto~ne Bosne i Herce-

govine# stru~waci zvorni~-

kog Tehnolo{kog fakulteta

organizovali seminar.

- Ovim projektom poku-

{a}emo da odgovorimo na pi-

tawe na~ina prikupqawa ot-

pada i daqeg tretirawa pu-

tem takozvanih transfer-

stanica. U wima bi se priku-

pqao otpad i razvrstavao uz

izdvajawe sekundarnih siro-

vina koje bi se daqe proda-

vale zainteresovanim kup-

cima. Ostali otpad bi se vo-

zio na lokalne ili regional-

ne deponije - rekao je ruko-

vodilac programa prof. dr

Jovan \ukovi}.

Osim tehnolo{kih rje-

{ewa, dodaje, program }e

imati i obrazovni karakter.

Naime, o ovoj temi odrà}e

se dva ciklusa seminara u pet

op{tina.

- Pripremi}emo i bro-

{ure o na~inu rje{avawa

pitawa otpada i podijeliti

ih gra|anima - istakao je

\ukovi}.

Prema wegovim rije~i-

ma, po stanovniku tokom go-

dine nastane 350 kilograma

otpada.

- Otpad se odlaè na svim

mjestima, livadama, {umama,

pored puteva, rijeka. To je

veliki problem. Zemqi{te

mora biti potpuno ~isto ako

se èli proizvoditi ekolo-

{ki zdrava hrana i plasira-

ti na evropsko trì{te. Os-

im toga, divqe deponije mo-

gu da uti~u i na zdravqe sta-

novni{tva - naglasio je \u-

kovi}.

Programom je planirano,

objasnio je on, da svako nase-

qe ima svoju transfer-sta-

nicu sa posebnim kontejne-

rima u kojim bi se razvrsta-

vao otpad.

- Na{ je zadatak da ponu-

dimo rje{ewa u vezi sa zbri-

wavawem otpada. Na osnovu

toga, nadle`ni bi trebalo

da obezbijede novac za kon-

kretne poslove - dodao je \u-

kovi}.

Na~elnik Komunalne po-

licije op{tine Zvornik Ro-

sa Maksimovi} govorila je

o Zakonskoj legislativi u

oblasti upravqawa komunal-

nog ~vrstog otpada.

- Strategiju upravqawa

otpadom i regionalne pla-

nove donosi Vlada, dok lo-

kalne planove upravqawa ot-

padom usvajaju op{tine. Tre-

nutno imamo samo Odluku o

komunalnom redu - naglasila

je Maksimovi}eva uz ocjenu

da planirawe upravqawa ot-

padom mora pratiti lokal-

ni ekonomski razvoj, {to sa-

da nije slu~aj.

Seminaru su prisustvo-

vali predstavnici lokalne

uprave i mjesnih zajednica

op{tine Zvornik.

Nosilac projekta je Teh-

nolo{ki fakultet u Kara-

kaju, a saradnici su predstav-

nici lokalnih uprava, i Teh-

nolo{kog i Rudarskog fa-

kulteta u Tuzli.

Novac za ostvarivawe

programa "Rje{avawe pro-

blema komunalnog ~vrstog

otpada u seoskim podru~ji-

ma u op{tinama sjeveroi-

sto~ne Bosne i Hercegovi-

ne# obezbijedila je Evrop-

ska unija, a pomaù ga jo{

op{tine Zvornik, Mili}i,

Srebrenica, Gra~anica i

@ivinice.

¥ S. SAVI]

Planirano je da svako naseqe ima svoju transfer-stanicu

sa kontejnerima u kojim bi se razvrstavao otpad.

Nudimo rje{ewa, a nadle`ni treba da obezbijede novac

za konkretne poslove, rekao je Jovan \ukovi}

BILE]A - Direktor Osno-

vne {kole "Petar Petrovi}

Wego{# u Bile}i Milan Rado-

vanovi} i uru~io poklone i pri-

znawa najboqim u~enicima za-

vr{nih razreda ove {kole. Ra-

dovanovi} je odlika{ima ~esti-

tao na postignutim uspjesima

tokom {kolovawa i naglasio da

su wihove petice u |a~kim kwi-

ìcama ponos {kole.

Najboqi me|u najboqima je

Marko Babi}, koji je progla-

{en za |aka generacije. Me|u

brojnim odlika{ima nastavni-

cima nije bio lak posao da se od-

lu~e kome da dodijele najve}e

priznawe. Ali, Babi} je pobi-

jedio zahvaquju}i osvojenim na-

gradama na brojnim takmi~ewi-

ma, posebno iz matematike i fi-

zike.

Po znawu iza Marka ne za-

ostaju ni wegove {kolske dru-

garice Sawa Vukovi}, Nevena

Dutina i Aleksandra [ekari}.

Ima jo{ mnogo odlika{a u wi-

hovoj generaciji, ali su samo

wih ~etvoro, od prvog do zavr-

{nog razreda, iz svih predmeta

imali samo petice,

pa su im dodijeqene i

diplome "vukovaca#.

Od preostalih

odlika{a nagrade i

priznawa direktor

Radovanovi} uru~io

je i Dajani Vujovi},

tako|e odli~noj

u~enici, sa svega ne-

koliko ~etvorki to-

kom cijelog osnov-

nog {kolovawa.

Osim {to se po-

kazala kao vrijedan

|ak, Dajana je kao

~lanica reprezen-

tacije Srpske u ka-

rateu, ostvarila

najve}i uspjeh u isto-

riji bile}kog sporta.

Ona je, prije ne{to

vi{e od godine, na Svjetskom

kupu u wema~kom gradu Darma-

{tatu, u svome uzrastu uspjela

da osvoji srebrenu medaqu, a vi-

{estruka je prvakiwa Srpske

i BiH i pobjednica brojnih tak-

mi~ewa organizovanih prote-

klih godina na Balkanu.

¥ [. ALEKSI]

U~enikom generacije progla{en je Marko Babi}, a pohvale

su dobile Sawa Vukovi}, Nevena Dutina, Aleksandra

[ekari} i Dajana Vujovi}

\Bile}a:

"

Vukovci" sa direktorom

Milanom Radovanovi}em

BILE]A - U organizaci-

ji Sportsko-ribolovnog dru-

{tva "Bile}a#, protekle ne-

djeqe na Bile}kom jezeru odr-

àno je tradicionalno takmi-

~ewe u lovu ribe udicom na

plovak pod nazivom "Troji~in-

danski ribolovni kup#,

U~estvovalo je devet tro-

~lanih ekipa od ~ega tri iz

Nik{i}a, po dvije iz Poège

i Bile}e i po jedna iz Trebi-

wa i Kotora. Najuspje{nija je

bila ekipa Sportsko-ribolov-

nog dru{tva "Trebiwe# u sa-

stavu Pero Kolak, Risto Guro-

vi} i Borivoje Bendera}, koji

su, za tri ~asa koliko je takmi-

~ewe trajalo, iz Bile}kog jeze-

ra izvukli devet kilograma i

100 grama ribe.

Drugo mjesto pripalo je

ekipi Sportsko-ribolovnog

dru{tva "Bile}a#, koja je ulo-

vila osam kilograma i 200 gra-

ma ribe, a ~inili su je ~lano-

vi tog dru{tva Milan Vu~i-

ni}, Milo{ Kula{ i @eqko

Trkqa.

Tre}i su bili ~lanovi

Sportsko-ribolovnog dru{tva

"Skrape`# iz Poège u Srbi-

ji @ivojin Karaji~i}, Milo-

van Udov~i} i Marinko Mi-

trovi}. Na wihovim udicama

za tri ~asa zaka~ilo se ukupno

sedam kilograma i 700 grama

ribe.

Pojedina~no najboqi je bio

Trebiwac Pero Kolak, koji je

ve} tre}i put uspio da se pop-

ne na pobjedni~ko postoqe, pa

sa pravom trenutno nosi pri-

znawe najboqeg isto~noherce-

gova~kog ribolovca.

Uslijedio je zajedni~ki ru-

~ak i podjela pehara, medaqa,

diploma i drugih priznawa po-

bjednicima koja je uru~io pred-

sjednik Sportsko-ribolovnog

dru{tva "Bile}a# Obrad Ba-

tini}.

- Va`nije od svega bilo je

druèwe. Sa ribolovcima iz

Nik{i}a, Kotora i Poège

odavno imamo odli~nu saradwu

koja je prerasla u prijateqstvo,

a sa Trebiwcima pogotovu, a

Bile}ko jezero nam je zajedni~-

ko ribolovno podru~je - isti-

~e sekretar Sportsko-ribolov-

nog dru{tva "Bile}a# Dragan

Ili}.

¥ [. A.

\Zvornik: Dva ciklusa predavawa u pet op{tina

RIBOLOVNI KUP NA BILE]KOM JEZERU

Trebiwci najboqi

NEVESIWE - Udru-

èwe gra|ana oboqelih

od multiple skleroze re-

gije Isto~ne Hercegovi-

ne obi{lo je sve koji bo-

luju od ove te{ke bole-

sti u op{tinama Neve-

siwe, Trebiwe, Bile}a,

Qubiwe, Gacko, Berko-

vi}i i Fo~a.

U okviru trodnevne

akcije, podijeqena su or-

topedska pomagala obo-

qelim, a osim ~lanova

Udruèwa, posjetili su

ih i predstavnici neve-

siwskog Crvenog krsta.

Qekar Savo Bjelogr-

li} na{ao se pri ruci

bolesnima i time, po mi-

{qewu ostalih u~esnika

akcije, doprinio da ova

posjeta bude od velike

koristi za oboqele od

multiple skleroze.

Kada je rije~ o pomo-

}i iz Hercegovine, bole-

snici su do sada mogli da

ra~unaju jedino na podr-

{ku op{tine Nevesiwe.

Predsjednik pomenu-

tog Udruèwa Branimir

Taminxija, koji se ve} go-

dinama bori protiv ove

te{ke bolesti, nije bio

zadovoqan tretmanom

ovih qudi u op{tinama

Trebiwe i Qubiwe.

- Obi{li smo petna-

est oboqelih i vidjeli

pravu istinu. Ovi su qu-

di potpuno zapostavqeni

i prepu{teni sami sebi.

Ne mogu ~ak sami da na-

bave prijeko potrebne

lijekove, a kamoli da

vr{e pritisak na op-

{tinske i druge vlasti.

Poraàvaju}e je da ve-

}ina oboqelih nema ni-

kakvo primawe, medicin-

sku pomo} i ne poznaje

svoja prava - rekao je Ta-

minxija.

On se nada da }e se

ovakve akcije i ubudu}e

nastaviti.

- Sama posjeta zna~i

da nismo zaboravili bo-

lesne. Pri~e u novinama

o sudbinama ovih qudi su

blijede u pore|ewu sa wi-

hovim stvarnim ̀ ivotom

- naglasio je Branimir

Taminxija.

¥ S. K.

UDRU@EWE OBOQELIH OD MULTIPLE

SKLEROZE

Obi{li bolesne

ZBRIWAVAWE KOMUNALNOG OTPADA NA PODRU^JU OP[TINE ZVORNIK

DA SELA BUDU ÎSTIJA

SRBAC -

Poslije neko-

liko odga|awa,

u Srpcu je na-

pokon uprili-

~en maskenbal

u okviru pro-

grama "Dani

proqe}a 2006#.

U razli~itim

maskama i ko-

stimima, od

cvjetova qubi-

~ice, bijele ra-

de i masla~ka,

do p~elica,

leptira i buba-

mara, u~enici

niìh razreda

Osnovne {kole

"Jovan Jovano-

vi} Zmaj# Sr-

bac i mali{ani

srba~kog vrti}a

"Na{a radost# pro{etali su gradom. [et-

wa vesele mladosti pozdravili su rodite-

qi, prijateqi i ostali gra|ani.

Razigrane mali{ane nakon toga is-

pred zgrade op{tinskog parlamenta po-

zdravio je na~elnik Odjeqewa za op{tu

upravu i predsjednik Organizacionog od-

bora "Dana proqe}a Srbac 2006# Slavko

Male{evi}.

On je mali{anima poèlio sre}no od-

rastawe, mnogo lijepih, razdraganih i bez-

bri`nih proqe}a.

Za uspje{nu manifestaciju pohvalu za-

sluùju i weni organizatori, vaspita~i

Dje~ijeg vrti}a "Na{a radost# @eqka No-

vakovi}, Dijana Milankovi}, Bogdana De-

vi} i Dragica Maksimovi}.

¥ S. K.

MANIFESTACIJA

"

DANI PROQE]A SRBAC 2006"

\Maskenbal: Pozdrav proqe}u

PRIJEDOR - Planove

razvoja u mjesnim zajedni-

cama osmi{qava}e savje-

ti, koji }e na zborovima

gra|ana u 48 prijedorskih

mjesnih zajednica biti iza-

brani od 16. do 25. juna.

Ovo je izjavio na~el-

nik op{tine Prijedor

Marko Pavi}. Izbori sa-

vjeta mjesnih zajednica bi-

}e odràni u skladu sa Za-

konom o lokalnoj samou-

pravi i odlukama Skup-

{tine op{tine Prijedor.

- Savjeti }e imati veo-

ma va`nu ulogu u funkci-

onisawu lokalne samoupra-

ve i odre|ivawa razvojnih

i drugih planova u mjesnoj

zajednici - rekao je Pavi}

podsje}aju}i da je sada-

{wim savjetima istekao

mandat i da je ovo prilika

da se izaberu novi.

On je napomenuo da

ovim izborima i novim

pravilima rada sekretar

mjesne zajednice postaje

samo administrativni rad-

nik te da }e savjeti mesnih

zajednica biti zaduèni

za komunikaciju sa op{ti-

nom. Oni }e biti nosioci

poslova od interesa za gra-

|ane.

U ovogodi{wem buxe-

tu op{tine Prijedor, os-

im 380.000 maraka planira-

nih za rad mjesnih zajedni-

ca, za wihov razvoj predvi-

|eno je dodatnih pola mi-

liona maraka.

- Od uspjeha najavqe-

nih izbora savjeta zavisi-

}e i ostvarivawe ovih

sredstava jer }e novac u

mjesna podru~ja biti odo-

bravan na osnovu predlo-

ènih programa - kazao je

novinarima koordinator

izbora u prijedorskim mje-

snim zajednicama Mi{o

Rodi}.

Prema novim zakonima,

mjesnim zajednicama }e 31.

decembra 2006. godine pre-

stati status pravnog su-

bjekta, tako da u wima ne-

}e biti profesionalno za-

poslenih osoba.

¥ D. B.

IZBORI SAVJETA PRIJEDORSKIH MJESNIH

ZAJEDNICA

"Kroja~i" razvoja

[etali razigrani mali{ani

POKLONI ODLIKA[IMA BILE]KE OSNOVNE [KOLE

"

PETAR PETROVI] WEGO["

PETICE SE ISPLATILE

GRADI[KA - Da psi ima-

ju osje}awa i dobro pam}ewe

pokazuje pri~a o gradi{kom

psu, sibirskom haskiju, po

imenu Ar~i. On se poslije dva

mjeseca ~ak iz Kneèva vratio

svojim prvim vlasnicima,

porodici Babi} u Gradi{ku.

Prije godinu i po Milan

Babi}, zvani Mika, kupio je

{tene sibirskog haskija, dao

mu ime Ar~i i uredio mu ku}icu

u dvori{tu.

Svako jutro {etali su Gra-

di{kom. Kod ku}e se sinovi

Milo{ i Nikola igrali sa

Ar~ijem, a potom je vlasnik Mi-

lan Babi} odlu~io da proda

svog qubimca.

- Nisam imao uslove da ga

drìm prema propisanim prav-

ilima pa sam se morao odre}i

Ar~ija - pri~a Milan Babi}.

Prije dva mjeseca pozvao je

kupca, koji je preko oglasa

traìo da kupi mladog

sibirskog haskija. Ar~ija su

Babi}i preselili novom vlas-

niku u Kneèvo.

Sinovi Milo{ i Nikola

takvom odlukom svog oca bili

su razo~arani.

- Milo{u je bilo ào, ali

Nikoli je bilo jo{ teè. Niko-

la je danima plakao zbog ras-

tanka sa qubimcem, jedva smo

ga utje{ili - pri~a Milan

Babi}.

Me|utim, prije petnaestak

dana, nastavqa Milan, pozvao ga

je kupac i poàlio mu se da je

Ar~i oti{ao od ku}e.

- Poznaju}i navike pasa

pitao me da mo`da Ar~i nije

do{ao u Gradi{ku. Rekao sam

mu da je to prosto nevjerovano

da pas iz Kneèva do|e u Gra-

di{ku - veli Milan Babi}.

Nevjerovatna pri~a je

postala istinita. Ar~ija je Mi-

lanov prijateq vidio u Novoj

Topoli i pozvao Milana.

Ni u tu pri~u Milan Babi}

nije povjerovao. Ima, pomislio

je, mnogo sli~nih pasa, ali se

ipak uputio da provjeri.

- Obi{ao sam polako autom

podru~je Nove Topole i nisam

nigdje vidio Ar~ija. Parkirao

sam se, stao i razmi{qaju}i o

svemu i lagano zvi`dukao -

prisje}a se Babi} doga|aja pri-

je nekoliko dana.

U jednom trenutku, veli, is-

pred wega je isko~io Ar~i. Po-

javio se, kaè, iz trave pored

ceste gdje je bilo parkirano

vozilo.

- Po~eo je da se skriva oko

mene kao da se ne~ega upla{io,

otvorio sam vrata auta, a on je

veselo u{ao. Dovezao sam ga

ku}i. Bio je vjerovatno umoran

i legao je na pijesak ispred ku}e

- veli Babi}.

Ar~ijevom povratku ku}i

najvi{e se obradovao Nikola.

- ôvjeku kojem sam prodao

psa ne{to para sam vratio, a

ostatak }u mu dati ~im budem

imao. Uglavnom, on mi je rekao

da je na{ qubimac cijela dva

mjeseca zavijao u Kneèvu - za-

vr{ava Milan Babi} uz pod-

sje}awe da je wegov qubimac

"povratnik# dobitnik pro{lo-

godi{we medaqe za najper-

spektivnijeg psa iz razreda

mladih takmi~ara na me|unar-

odnom takmi~ewu odrànom u

Gradi{ci.

¥ B. VELENDEÎ]

PUT JEDNOG PSA IZ KNE@EVA DO GRADI[KE

Po{to nisu imali uslova da ga zadrè, Babi}i su morali da

prodaju svog qubimca. Ali, on se poslije dva mjeseca vratio iz

Kneèva svojim starim doma}inima u Gradi{ku

Milan i Milo{ Babi} sa Ar~ijem: Ponovo zajedno

17. i 18. jun 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

13

ARÎ SE VRATIO KU]I

îtaoce na{eg lista iz

Gradi{ke danas ~eka izne-

na|ewe. Naime, pripremqe-

ne kupone treba {to prije

da dostave u dopisni{tvo

"Glasa Srpske# u ovom gra-

du (Prvog kraji{kog korpu-

sa 2 C) i tako osvoje jednu

od vrijednih nagrada. Resto-

ran "MB Kotur# u Gradi{ci

obezbijedio je ve~eru za dvo-

je, Bazeni "Novakovi}# 10

mjese~nih ulaznica za kupa-

li{te, a "Glas Srpske# isto

toliko mjese~nih pretplata

na na{ list. Apotekarska

ustanova# iz ovog grada po-

kloni}e na{im ~itaocima

tri paketa ~ajeva.

QUBIWE - Stawe u pri-

vredi qubiwskog kraja nije ni-

malo lako. Na ovo su upozori-

li odbornici Skup{tine op-

{tine Qubiwe na posqedwoj

sjednici.

Na~elnik Odjeqewa za pri-

vredu ove nerazvijene isto~no-

hercegova~ke op{tine êdo-

mir ]uk predstavio je Infor-

maciju o stawu u oblasti qubi-

wske privrede, koju su odbor-

nici usvojili bez zna~ajnijih

primjedbi.

Kada je rije~ o problemu ne-

zaposlenosti, ]uk je naglasio

da se na evidenciji qubiwskog

biroa za zapo{qavawe nalazi

570 osoba, me|u kojima je 229

nekvalifikovanih radnika i

166 tehni~ari sa sredwom

stru~nom spremom.

- Broj starijih od

27 godina u eviden-

ciji biroa, u odnosu

na decembar pro{le

godine, pove}ao se za

54. Jedan od razloga

tome je pokretawe

ste~ajnog postupka

nad preduze}em "Ra-

doviwa metal#, oda-

kle je na biro stigao

21 radnik. Drugi raz-

log je ostvarivawe

drugih prava, poput

nov~ane naknade,

zdravstvenog osigu-

rawa, dje~ije i soci-

jalne za{tite - re-

kao je ]uk, podsje}a-

ju}i da su na birou

sada 22 korisnika

nov~ane naknade, kao

i da 326 lica ovim

putem ostvaruje zdra-

vstveno osigurawe.

\uk je naglasio da

je ove godine sa evi-

dencije biroa izbrisano 50

radnika. Od toga, wih 30 je po-

sla na{lo u tekstilnoj indu-

striji, a 20 se posvetilo uslu-

`nim djelatnostima. Lani je

zbog rada na crno sa evidenci-

je biroa brisano 18 radnika.

Iz istog razloga, po nalogu re-

publi~ke inspekcije rada, sa

evidencije su izbrisana tri

imena.

Prema podacima iznesenim

u Informaciji o stawu u

qubiwskoj privredi, od 37

uglavnom malih i sredwih

preduze}a, devet wih se bavi-

lo poqoprivredom. Osam je za

osnovnu djelatnost uzelo tr-

govinu, ~etiri proizvodwu

standardnih metalnih proiz-

voda, dok su se po tri bavila

gra|evinarstvom i proizvod-

wom prehrambenih proizvoda

a po dva preradom drveta i ko-

munalnom djelatno{}u. Po jed-

no preduze}e opredijelilo se

za proizvodwu odje}e, proiz-

voda od gume i plasti~nih ma-

sa, saobra}aj i ostale poslove.

Ova preduze}a ukupno su za-

po{qavala 472 radnika, ~ija

je prosje~no ispla}ena mjese~-

na bruto zarada bila 288. Uze-

to u cjelini, ova preduze}a

ukupno su na gubitku od 297.550

maraka.

¥ @. JAWI]

POSKUPQEWE

Mje{tani Qubiwa ubudu-

}e }e za odvoz sme}a izdvaja-

ti vi{e para. Naime, op{tin-

ski parlamentarci su dali ze-

leno svjetlo direktoru Jav-

nog preduze}a "Komunalac#

Ne|eqku Turawaninu da po-

digne cijene svojih usluga. Ta-

ko }e Qubiwci odvoz sme}a

pla}ati 3,5 a preduze}a 7,02

maraka mjese~no. Doma}in-

stva prikqu~ena na kanaliza-

ciju mjese~no }e izdvajati 20

odsto vi{e para.

IN@EWERI

Me|u qubiwskim predu-

ze}ima, najvi{e ih se bavi po-

qoprivredom. Me|utim, po-

malo paradoksalno zvu~i po-

dataka da se na spisku nezapo-

slenih me|u 11 visoko{kola-

ca nalazi ~ak pet poqo-

privrednih inèwera.

SKUP[TINA OP[TINE QUBIWE O STAWU U PRIVREDI

NEZAPOSLENOST GLAVNI PROBLEMBroj starijih od 27 godina, u odnosu na decembar pro{le

godine, pove}ao se za 54. Jedan od razloga tome je pokretawe

ste~ajnog postupka nad preduze}em

"

Radoviwa metal", odakle

je na biro stigao 21 radnik, kaè êdomir ]uk

BIJEQINA - Zapra-

{ivawe komaraca na pod-

ru~ju Semberije, koje je

po~elo pro{log mjeseca,

prekinuto je zbog obilnih

ki{a, kaè na~elnik

Odjeqewa za privredu u

op{tini Bijeqina Cvi-

jan Kokanovi}.

Komaraca najvi{e

ima uz Savu, u vikend nase-

qima, ~emu pogoduje mo-

~varni teren. Op{tinska

uprava je za ovogodi{we

zapra{ivawe ovih inse-

kata planirala oko 200

hiqada maraka.

- Veliki problem nam

zadaju neo~ekivane pada-

vine. Avionsko prskawe

je zavr{eno na 18 hiqada

"larvicidno# na {est, a

na 15 hiqada hektara pr-

skawe su obali stru~waci

na terenu. Ovaj posao po-

vjeren je preduze}u "Eko bel# iz

Lakta{a. [to se ti~e grada, tu

je ova akcija dala najboqe re-

zultate. Me|utim, problem je

zapadni dio Semberije, ali o~e-

kujemo da se i to privede kraju

kada stanu ki{e - rekao je Ko-

kanovi}.

Prema wegovim rije~ima,

mje{tani Bijeqine su zadovo-

qni poslom radnika lakta{kog

preduze}a, koji su ih spasili

nemilih "napasnika#.

- êkamo zvani~ni izvje-

{taj op{tinske komisije u ~i-

joj je nadle`nosti ovaj posao -

dodaje Kokanovi}. Me|utim,

zbog ki{ovitog proqe}a o~eki-

vati je novu najezdu insekata.

- Izgleda da }emo morati

pokrenuti {iru akciju. Uputi-

li smo dopis i republi~koj

Vladi da nam u tome pomogne.

Razmi{qamo da u prikupqawe

novca za zapra{ivawe ukqu~-

imo i stanovnike mjesnih zajed-

nica koji to èle - nagla{ava

prvi ~ovjek Odjeqewa za pri-

vredu u op{tini Bijeqina.

Kokanovi} podsje}a da je,

zbog svoje toksi~nosti, zabr-

aweno kori{}ewe preparata

"malation#. ¥ D. G.

ZVORNIK - Na qetovawe

u Bijelu u Crnoj Gori krajem

nedjeqe otputovalo je deveto-

ro djece iz Doma za djecu i

omladinu iz Kiseqaka kod

Zvornika.

- Djeca }e biti smje{tena u

srodnoj ustanovi u Bijeloj i

osta}e do 27. juna - rekao je di-

rektor kiseqa~kog Doma Vu-

~i} Drobwak.

On je podsjetio da je ovo ve}

druga godina kako nekoliko dje-

ce odlaze u ovaj crnogorski

grad na qetovawe. Mali{ani

iz Doma u Bijeloj dolaze u uz-

vratnu posjetu u kiseqa~ki dom

na zimovawe. Prema rije~ima

Drobwaka, devetoro malih put-

nika }e, u organizaciji repu-

bli~kog Javnog fonda dje~ije

za{tite u okviru projekta "So-

cijalizacija i rekreacija djece

Republike Srpske# iz Bijele

produìti na qetovawe u Kum-

bor, gdje }e ostati do 7. jula.

Jo{ dvadesetoro djece iz

Doma za djecu i omladinu u

Kiseqaku uzrasta od 7 do 13 go-

dina otputova}e 24. juna na Si-

ciliju, gdje }e biti smje{teni

u porodicama i tamo }e ostati

do 5. avgusta.

- Ovo je deveti put kako na-

{a djeca odlaze na qetovawe,

zimi i na odmor na Siciliju -

naglasio je Vu~i}.

¥ S. S.

ZAPRA[IVAWE KOMARACA U SEMBERIJI

Ki{a omela posao

Cvijan Kokanovi}:

Neophodna {ira akcija

êdomir ]uk: Na spisku

nezaposlenih 570 osoba

DOM ZA DJECU I OMLADINU U KISEQAKU

Qetovawe u Crnoj Gori

PRWAVOR - Voda iz prwa-

vorskog vodovoda moè se kori-

stiti za pi}e. Posqedwe ana-

lize govore da u woj nema kan-

cerogenih materija u nedozvo-

qenim koli~inama.

Ovo je na konferenciji za

novinare odrànoj u petak iz-

javila zdravstveno-sanitarni

inspektor u op{tini Prwavor

Slavka Sari}.

Konferencija je organizo-

vana povodom posqedweg nala-

za Instituta za za{titu

zdravqa Bawa Luka od 26. ma-

ja, u kojem stoji da je voda u

Prwavoru "epidemiolo{ki

opasna#.

Slavka Sari} se osvrnula

na sva rje{ewa koja su posqed-

wih ~etiri godine izdali

zdravstveno-sanitarni inspek-

tori.

- Nijednog momenta nismo

èqeli bilo {ta da prikrije-

mo. Kao sanitarni inspektor

nemam pravo nikoga da dovedem

u zabludu. Vrlo je bitan pro{i-

reni nalaz od Instituta u Be-

ogradu iz decembra pro{le go-

dine u kome je ispisana koli-

~ina {tetnih materija. Wiho-

va koncentracija je bila mawa

od 10 mikrograma po litru, a

dozvoqeno je 100 mikrograma -

rekla je izme|u ostalog Slav-

ka Sari}. Na~elnik op{tine

Prwavor Vlado @ivkovi} ka-

è da je u vezi sa posqedwim

pri~ama o neispravnoj vodi za

pi}e posrijedi - politika.

Sve je, veli, po~elo kada se

"povela kampawa protiv

pove}awa cijena vode sa 0,30

feninga na marku. Iza toga, is-

ti~e @ivkovi}, stoje qudi iz

opozicije.

- Nisam htio da pi{em

{panskoj vladi u vezi sa ovim

problemom. Ali, poslije ove

konferencije }u to sigurno

uraditi. Neka wihovi stru~-

waci do|u i uzmu uzorke vode

i ovu stvar zauvijek rije{imo

- rekao je Vlado @ivkovi}.

Uzorke vode iz prwavorskog vo-

dovoda uzeli su i stru~waci

Instituta za za{titu zdravqa

iz Beograda, a nalazi se o~eku-

je po~etkom sqede}e sedmice.

¥ J. D.

OP[TINSKI SANITARNI INSPEKTORI I PRWAVORSKI "VODOVOD"

U vodi nema bolesti

ZABUNA

Prema rije~ima direkto-

ra "Vodovoda# iz Prwavora

Du{ka êrekovi}a, iz In-

stituta za za{titu zdravqa u

Bawoj Luci odgovorili su da

je posqedwi nalaz od 26. ma-

ja gre{kom poslan na adresu

prwavorskog Doma zdravqa

umjesto na adresu "Vodovoda#.

On dodaje da od wih nije do-

bio ni druge va`ne odgovore

na konkretna pitawa.

17. i 18. jun 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

ROGATICA - Da bi do{la

do krajweg potro{a~a, elek-

tri~na energija u op{tini Ro-

gatica treba da pre|e preko

dvije stotine kilometara da-

lekovoda i kablovoda raznih

nivoa. Tu je i vi{e od devede-

set trafo-stanica, ali i pre-

ko 430 kilometara niskonapon-

ske mreè.

O svemu tome brine tride-

setak radnika u Radnoj jedini-

ci elektrodistribucije "Elek-

trodistribucija# AD Pale. Sa

koliko uspjeha, bilo je rije~i

na posqedwoj sjednici Skup-

{tine op{tine, ilustruju}i

stawe podacima iz pro{le i

planom u ovoj godini.

U toku pro{le godine, po-

tro{a~ima u ovoj op{tini is-

poru~eno je 21,7 miliona kilo-

vat-~asova elektri~ne energi-

je. To je za devet procenata vi-

{e nego 2004. godine.

Zanimqiva je i struktura

potro{a~a. Vi{e od 52 odsto

tro{e doma}instva, a svi osta-

li potro{a~i, me|u kojima je i

mala i velika privreda, preo-

stalih 48 odsto. To najboqe go-

vori o stawu u privredi i osta-

lim dru{tvenim djelatnostima

ove op{tine. Nema potro{we

struje, nema ìvota - ~ulo se na

sjednici.

Tokom pro{le godine na

podru~ju op{tine izgra|eno je

novih oko pet kilometara de-

setkilovoltnih dalekovoda i

ne{to vi{e od 12 kilometara

niskonaponske mreè. Struja je

do{la u Kara~i}e, Golubovi}e,

Vragolove, Kramer Selo, \e-

dovi}e, So~ice, Brezje, Mesi}e,

Kukavice, Izgumawe i @ivaqe-

vi}e, u kojima su ura|eni poje-

dina~ni prikqu~ci za 44 po-

vratni~ke porodice, pa je sada

ukupan broj potro{a~a - doma-

}instva i ostale potro{we na

podru~ju op{tine pre{ao ci-

fru od 4.770.

Na tome se ne}e stati. Ove

godine posebna pa`wa bi}e po-

sve}ena odràvawu postoje}ih

objekata, kaè rukovodilac

Radne jedinice elektrodistri-

bucije Branka Xida. Na redu je

obnova 35-kilovoltnog daleko-

voda Rogatica - Sokolac, Me-

si}i - Rogatica i Rogatica - Han

Brdo (Vi{egrad), sa odvajawem

za Borike. Tu je i desetkilo-

voltni dalekovod za Berkovi}e,

te dalekovod Matino Brdo - Vr-

hlazje i Pilana - Sladara u Ro-

gatici.

[to se ti~e niskonaponske

mreè, izvr{i}e se sanacija

trafo-podru~ja Brankovi}i

dva, Pje{evica, Mrkowi}i, Gu-

~eo i Dobra{ina, Zakomo i Pi-

jev~i}i. Odre|eni zahvati ura-

di}e se i na postrojewima Hi-

droelektrane "Mesi}i# i tra-

fo-stanici Borike, i sve to iz

vlastitih sredstava elektrodi-

stributera sa Pala.

¥ S. MITROVI]

RASPRAVA O RADU ELEKTRODISTRIBUCIJE U ROGATICI

POTRO[WA MIMO PLANA

14

Pro{le godine potro{a~ima u Rogatici isporu~eno

21,7 miliona kilovat-~asova elektri~ne energije,

{to je za devet odsto vi{e nego 2004. godine

Na podru~ju op{tine Roga-

tica kao elektrodistributiv-

ni objekat radi i hidrocentra-

la "Mesi}i#, u kojoj je zapo-

sleno tridesetak radnika.

U pro{loj godini hidro-

centrala je proizvela i u si-

stem "Elektroprivrede Repu-

blike Srpske# isporu~ila re-

kordnih 21 milion kilovat-~a-

sova elektri~ne energije. Omo-

gu}eno je to zahvaquju}i hidro-

lo{kim prilikama, dobroj po-

gonskoj spremnosti i moderni-

zaciji nekih dijelova brane -

ugradwi segmentnog zatvara~a

i zamjeni drvenih greda na pre-

livnim poqima.

REKORDNI KILOVATI

GRADI[KA - Predstav-

nici op{tinskog Udruèwa

penzionera i Penzionerske

stranke iz Gradi{ke za-

dovoqni su saradwom sa

op{tinom Gradi{ka jer

koriste razne subvenci-

je.

- Iz buxeta Op{tine

Gradi{ka dobijamo re-

dovnu jednokratnu pomo}

za ugroène penzionere,

a oslobo|eni smo pla}a-

wa naknade za pruàwe

usluga primarne zdrav-

stvene za{tite - kazao

je predsjednik op{tin-

skog Udruèwa penzio-

nera Mile Turudija.

On je istakao da su

gradi{ki penzioneri

oslobo|eni pla}awa na-

knade i za kori{}ewe

gra|evinskog zemqi{ta

i komunalne takse, a od-

voz sme}a pla}aju u pola

cijene.

- Imamo i olak{ice pri

pla}awu gradskog grijawa, uz

subvencije od 10 do 60 odsto,

zavisno od kvadrature stana

i visine penzije, a ogrjevno

drvo za zimu, u saradwi sa

[umskim gazdinstvom Gradi-

{ka, pla}amo u ratama - ista-

kao je Turudija.

On kaè da se od para pri-

kupqenih u Fond solidarno-

sti, ~lanarine penzionera i

para iz buxeta op{tine poma-

è u organizovawu sahrana

wihovih ~lanova i najsi-

roma{nijim penzionerima

daju}i jednokratnu pomo}.

Turudija isti~e da op-

{tinskom Udruèwu pen-

zionera pomaè odbornik

Penzionerske stranke u

Skup{tini op{tine Gra-

di{ka \uro Kr~mar, jer

na sjednicama iznosi pro-

bleme ove populacije.

- Dobra saradwa Udru-

èwa penzionera i Penzi-

onerske stranke u Gradi-

{ci doprinosi rje{ava-

wu problema ove popula-

cije i nadamo se da }emo

probleme i daqe rje{ava-

ti brzo i efikasno - kazao

je predsjednik Op{tin-

skog odbora Penzioner-

ske stranke Ostoja Popo-

vi}.

¥ B. VELENDEÎ]

GRADI[KI PENZIONERI ZADOVOQNI SARADWOM SA OP[TINSKIM VLASTIMA

POVLASTICE ZA PENZIONERE

Ostoja Popovi} i Mile Turudija: Dobra saradwa

Udruèwa i Penzionerske stranke

SRBAC - Direktor Osnov-

ne {kole "Jovan Jovanovi}

Zmaj# iz Srpca Ranko Jawi} uru-

~io je na prigodnoj sve~anosti

poklone za ~etrnaest vukovaca

ove {kole.

Oni su iz svih predmeta kroz

sve razrede osnovnog {kolovawa

"nanizali# same petice. Za ostva-

rene rezultate nagrade su dobi-

li: Branka Budi}, Qubi{a Popo-

vi}, Bojana Mihoq~i}, Maja No-

vakovi}, Filip Savi}, Sawa [a-

ri}, Milica Popovi}, Tamara

Popovi}, Sawa Laki}, Sa{a Ta-

ti}, Valentina Vukoti}, Dejan

Lalovi}, Dejan Weì} i Bojana

Vu~i}. Za u~enika generacije

progla{en je Filip Savi}.

- Ovo je najqep{i ~in za jed-

nog direktora, naro~ito kada u

generaciji od 136 u~enika ima 10

odsto superodlika{a - s ponosom

nagla{ava direktor Ranko Ja-

wi}.

Biser na{e {kole Filip Sa-

vi}, pored kwiga, dobio je i 100

maraka, dodaje Jawi}.

Radi se o izuzetno nadarenom

u~eniku, u kojeg se nastavnik mo-

è pouzdati u svako doba, a na re-

publi~kom takmi~ewu Savi} je

osvojio prvo mjesto iz poznavawa

srpskog jezika.

- Osim temeqnog znawa, moj

u~enik se isti~e veoma dobrim

pona{awem, ~ime sluì za pri-

mjer drugima - kaè nastavnica

Milena Igwati}, koja mu je bi-

la mentor na takmi~ewima. Fi-

lip Savi} nije krio ponos dok je

slu{ao lijepe rije~i o sebi.

- Trudi}u se da u daqem {ko-

lovawu, u Gimnaziji, opravdam

povjerewe svojih nastavnika, ko-

ji su mi dali temeqna znawa iz

svih predmeta - rije~i su Fili-

pa, koji je kao dijete raseqenih

roditeqa do{ao iz Jajca u Sr-

bac. ¥ S. K.

SVEÂNOST U [KOLI

"

JOVAN JOVANOVI]" SRBAC

Nagra|eno ~etrnaest vukovaca

U~enik generacije: Filip Savi} sa

nastavnicom Milenom Igwati}

MILI]I - Za uspje{an raz-

voj privrednog sistema Republi-

ke Srpske va`na je primjena in-

formacionih tehnologija, rekao

je u Mili}ima pomo}nik mini-

stra finansija Republike Srp-

ske Jasminko Joti}.

Za organizatore prezentaci-

je informacionih tehnologija,

Akcionarsko dru{tvo "Boksit#

i preduze}e za informacione

tehnologije iz Novog Sada "In-

èwering i konsalting#, Joti}

je istakao da su uradili jako bit-

nu stvar jer }e korisnike ovih si-

stema upoznati sa mogu}nostima

razvoja i primjene softvera u

upravqawu preduze}ima.

On je ocijenio da se "primje-

nom informacionih tehnologi-

ja postiù dobri rezultati u sa-

vremenom poslovawu#.

- "Boksit# ulaè zna~ajna

sredstva u razvoj savremenog po-

slovawa - naglasio je pomo}nik

direktora za informacione teh-

nologije "Boksita# Zoran Dra-

gi~evi}, prema ~ijim rije~ima

je u ovom preduze}u u toku zavr-

{na faza primjene "M&I si-

stema#.

Privrednicima i bankari-

ma je o tehnolo{kim mogu}no-

stima ovih sistema govorila

predstavnik kancelarije "M&I

sistema# u BiH Darinka Bawac,

dok je predstavnik Centralne

kancelarije u Zagrebu za razvoj

i dizajn poslovnih procesa Goran

Pufler naveo da je "M&I si-

stem# zna~ajan za preduze}a jer

omogu}ava dobro i kvalitetno

povezivawe sa dobavqa~ima i

partnerima. ¥ S. S.

AKCIONARSKO DRU[TVO

"

BOKSIT" IZ MILI]A

Primjena novih tehnologija

Pored jednokratne pomo}i koju izdvaja op{tina

za najugroènije kategorije, penzioneri su oslobo|eni

i pla}awa naknade za primarnu zdravstvenu za{titu

LAKTA[I - Od ukupno

3.200 lakta{kih penzionera,

wih 1.562 prima penziju mawu

od 200 maraka, a 670 do 100 ma-

raka. Kada se zna da se visina

potro{a~ke korpe u prvom

tromjese~ju ove godine kreta-

la i preko 490 maraka, onda je

ovo bio ve} dovoqan razlog

da se o materijalnom poloà-

ju penzionera i wihovoj zdrav-

stvenoj za{titi raspravqa na

sjednici Skup{tine op{ti-

ne.

U pro{loj godini op{ti-

na Lakta{i za svoju najstari-

ju populaciju iz buxeta je iz-

dvojila preko 120 hiqada ma-

raka. Ove godine u planira-

wu buxetskih rashoda predvi-

|eno je i finansirawe rada

Udruèwa penzionera. Me|u-

tim, sva|e unutar rukovodstva

Udruèwa pocijepale su ga na

dva, tako da na podru~ju ove

op{tine, pored starog udru-

èwa, djeluje i novo pod nazi-

vom "Solidarnost#. Zato je

ove godine op{tina 94 hiqa-

de maraka namijewene za po-

mo} penzionerima usmjerila

na buxet op{tinskog Centra

za socijalni rad. To se poka-

zalo efikasnijim potezom, jer

je Centar za socijalni rad je-

dina ustanova koja ima preci-

znu kartu socijalnih potreba

gra|ana ove op{tine, tako da

novac buxetskih korisnika za-

ista odlazi na adresu onih ko-

jima je i potreban.

Najzna~ajnija pomo} ovoj

populaciji iz op{tinske ka-

se je novac namijewen za wi-

hovo lije~ewe. Prema sklo-

pqenom ugovoru, Dom zdravqa

se obavezao da }e, pored uslu-

ga primarne zdravstvene za-

{tite, penzionerima i wiho-

vim bra~nim drugovima pru-

àti i usluge sekundarne

zdravstvene za{tite, kao {to

su medicinska biohemija, op-

{ta radiologija, mamografi-

ja, ginekologija i ultrazvuk.

Za usluge primarne i sekun-

darne zdravstvene za{tite

Domu zdravqa godi{we se

pla}a 42 hiqade maraka.

¥ D. D.

MATERIJALNI POLO@AJ LAKTA[KIH PENZIONERA

Besplatne qekarske usluge

GRADI[KA -

Tijana [ok~evi}

u~enik je generaci-

je Osnovne {kole

"Vuk Stefanovi}

Karaxi}# iz gradi-

{kog sela Turjak.

U petak je kao

nagradu za uspje{an

rezultat na kraju

{kolovawa primi-

la kwigu Ive An-

dri}a "Znakovi po-

red puta# od na~el-

nika op{tine Gra-

di{ka Nikole Kra-

guqa.

Kraguq je ~e-

stitao na odli~nom

uspjehu i nagradio

jo{ 93 u~enika ko-

ji su zavr{ili

osnovnu {kolu na

podru~ju gradi{ke

op{tine.

Nagra|ena su i 52

odlika{a, maturanti

Gimnazije, Tehni~ke i Sredwe

stru~ne i tehni~ke {kole iz

Gradi{ke.

Na~elnik op{tine Niko-

la Kraguq poèlio je odlika-

{ima sre}u i uspjeh u ìvotu

i budu}im poslovima.

Manifestacija je odràna

u amfiteatru gradi{ke Gim-

nazije. ¥ B. V.

Gimnazija u Gradi{ci: Nikola

Kraguq poèlio uspjeh |acima

NAÊLNIK GRADI[KE NAGRADIO NAJBOQE UÊNIKE

Puna sala odlika{a

U "Glasu Srpske# od 14. juna ove godine, na strani

14, objavqen je tekst pod nazivom "Politika zamutila

vodu#, koji je - gre{kom na{eg urednika - ilustrovan

fotografijom Bawe Kula{i, daju}i tako pogre{nu

predstavu da voda u ovoj bawi nije za pi}e.

Ovom prilikom nagla{avamo da ne postoji bilo kak-

va veza izme|u neispravne vode za pi}e u Prwavoru i

vode za pi}e u Bawi Kula{i, koja je potpuno higijens-

ki i epidemiolo{ki ispravna.

Izviwavamo se menaxmentu, zaposlenima i svim gos-

tima Bawe Kula{i, te ~itaocima "Glasa Srpske# zbog

ove nenamjerne gre{ke. ¥

Ispravka

PRWAVOR - Povodom ne-

davno osvojenog presti`nog

"Bikon# priznawa, op{tina

Prwavor je predstavnicima su-

sjednih op{tina Republike

Srpske i Federacije BiH pred-

stavila dosada{wa iskustva u

sprovo|ewu reforme lokalne

uprave.

"Otvoreni dani op{tine

Prwavor#, kako se ovo pred-

stavqawe u stvari zove, okupi-

lo je 36 u~esnika iz Prwavora,

Doboja, Isto~nog Novog Sara-

jeva, Gra~anice, [ekovi}a, Lak-

ta{a, êlinca i Bosanske Kru-

pe, kao i predstavnike OEBS-

a i privatnog sektora.

U~esnicima skupa iz op-

{tina Republike Srpske i Fe-

deracije BiH predstavqena je

metodologija i procedura iz-

rade strate{kog plana razvoja

od 2003. do 2010. godine, sprove-

deni programi reforme lokal-

ne uprave u oblasti poboq{awa

kvaliteta pruàwa usluga, u~e-

{}a gra|ana i javnog rada, kao

i sprovedeni programi u obla-

sti finansija, prostornog

ure|ewa, infrastrukture i un-

apre|ewa poqoprivredne pro-

izvodwe.

U reformi lokalne uprave,

kaù u op{tini Prwavor, bit-

na su radna mjesta, pa su u ovoj

op{tini to poku{ali da ostva-

re sistematizovawem radnog

mjesta slu`benika za odnose sa

javno{}u.

- Op{tina Prwavor je

poboq{ala praksu odràvawa

javnih rasprava, u koje smo uni-

jeli neke novine. Ono na {ta

smo posebno ponosni jeste Fo-

rum odgovornosti, kao jedna vr-

sta sastanka na kom gra|ani

imaju mogu}nost da direktno

komuniciraju s na~elnikom i

predstavnicima izvr{ne i za-

konodavne vlasti - objasnila je

portparol op{tine Prwavor

Dijana Milankovi}.

Na Forumu odgovornosti,

koji se odràva svakih {est

mjeseci, predstavnici lokalne

vlasti gra|anima obja{wavaju

{ta su uradili od onoga {to su

obe}ali. Takav na~in komuni-

kacije sa gra|anima prenesen

je gostima iz drugih op{tina.

[to se ti~e poqoprivrede,

na~elnik ovog odjeqewa Mari-

ca Sari} kao posebne poduhva-

te izdvaja obuku poqoprivred-

nih proizvo|a~a, programe pod-

sticaja, beskamatno krediti-

rawe za nabavku repromateri-

jala i opremawe poqoprivred-

nom mehanizacijom.

Na~elnik Odjeqewa za

stambeno-komunalne poslove

op{tine Prwavor Du{an Sli-

jep~evi} kaè da je u pro{loj

godini ura|eno mnogo na in-

frastrukturi.

- Posebno izdvajam oblast

vodosnabdijevawa, fabriku

vode i snabdijevawe sjevernog

dijela op{tine sa izvori{ta

Poveli~ pitkom vodom, as-

faltirawe 120 kilometara

puteva, rije{en problem ka-

nalizacije u glavnoj ulici, 14

novosagra|enih igrali{ta, a

u saradwi sa gra|anima izgra-

|eni su i vodovodi u nekim

mjesnim zajednicama op{tine

Prwavor - rekao je Slijep~e-

vi}.

¥ J. DEMOWI]

NA "OTVORENIM DANIMA OP[TINE PRWAVOR" OKUPILO SE 36 UÊSNIKA

Poslije osvajawa priznawa

"

Bikon", op{tina Prwavor

stekla pravo da svoje aktivnosti predstavi

u razmjeni najboqih iskustava

\ Odbornici Skup{tine op{tine Prwavor: Pozitivni rezultati

u sprovo|ewu javnih rasprava

PALE - Usvajawem progra-

ma nadzi|ivawa stambenih

zgrada na podru~ju op{tine,

Skup{tina op{tine Pale is-

kazala je jasnu opredijeqenost

da se ubudu}e ozbiqnije raz-

motri mogu}nost ovog vida

stambene izgradwe, koja, za-

kqu~eno je, u relativno krat-

kom roku moè da donese vi{e-

struke efekte.

Svjesni ~iwenice da odlu-

ku o nadogradwi ve} postoje}e

zgrade mogu donijeti iskq-

u~ivo eta`ni vlasnici, odbor-

nici su istakli da je u ve}ini

slu~ajeva to i wihov interes,

jer eventualna nadogradwa no-

si i obnovu fasada, zajedni~-

kih prostorija, razne druge

opravke, pa na kraju i novi

krov, {to nije zanemarqivo

ako se zna da su pojedini objek-

ti izgra|eni i prije vi{e od

trideset godina.

- Ve} postoje pozitivni

primjeri nadogradwe u samom

centru Pala, gdje je na ovaj na-

~in vrlo brzo izgra|eno dese-

tak stanova, a istovremeno su

i zgrade pristojno ura|ene i,

narodski re~eno, osvjeène -

kaè za "Glas Srpske# pred-

sjednik Skup{tine op{tine

Pale Nenad Pandurevi}.

S druge strane, on isti~e

da ovaj na~in stambene iz-

gradwe obezbje|uje i racional-

no kori{}ewe ure|enog gra-

|evinskog zemqi{ta i posto-

je}e infrastrukture, {to je,

opet, velika olak{ica za in-

vestitore, pa samim tim uti~e

i na cijenu izgradwe.

- Mada moèmo re}i da je

stanogradwa u Palama bila, te

da je jo{ intenzivna, i daqe

postoji potreba za ve}im bro-

jem stanova. S obzirom na to da

je nova izgradwa dugotrajna,

da zahtijeva i velika ulagawa

u infrastrukturu, zbog ~ega je

i urbanizacija novoizgra|e-

nih naseqa sporija, nadzi-

|ivawe moè upravo da posta-

ne brì i efikasniji na~in

izgradwe - smatra Pandurevi}.

- Oni koji stanuju u zgrada-

ma pogodnim za nadogradwu do-

bili bi ne{to {to je qep{e,

a oni koji jo{ uvijek ~ekaju

krov nad glavom mogli bi to da

rije{e brè i jeftinije. U

svemu tome interes bi prona-

{la i op{tina Pale, jer bi

planska realizacija ovog pro-

grama omogu}ila i arhitekton-

sko-urbanisti~ko unapre|ewe

izgleda ovda{wih naseqa - za-

kqu~uje prvi ~ovjek paqanskog

parlamenta.

Na kraju, nije na odmet po-

menuti ni to da je u Palama

ve} u toku nadogradwa dvije

stambene zgrade, kao i da bi

program nadzi|ivawa najve}e

efekte mogao da donese u ov-

da{wem nasequ Koran.

Naime, tamo je lociran ve-

}i broj niskih stambenih zgra-

da, za koje gra|evinari kaù

da su relativno kvalitetne,

ali i dosta zapu{tene, zbog ~e-

ga bi nadzi|ivawe pred-

stavqalo i svojevrsnu "osvje-

àvaju}u terapiju#.

Stru~waci se slaù u ocje-

ni da bi se na Koranu moglo

izgraditi na desetine stano-

va, ali i da bi se, pored inve-

stirawa u same zgrade, uz ma-

la ulagawa moglo unaprijedi-

ti i vawsko ure|ewe cjelokup-

nog naseqa.

¥ S. [EKARA

NADOGRADWA STAMBENIH ZGRADA NA PODRU^JU OP[TINE PALE

QEP[E, BR@E I JEFTINIJE

Iako su svjesni da odluku o nadogradwi mogu donijeti

samo eta`ni vlasnici, odbornici smatraju da je to

i wihov interes, po{to nadogradwa podrazumijeva

ure|ewe fasada i obnovu zgrada

VLASENICA - U Sred-

wo{kolskom centru "Milorad

Vla~i}# u Vlasenici u petak

su, poslije zavr{enih matur-

skih ispita, na prigodnoj sve-

~anosti podijeqene diplome.

Progla{eni su i u~enici

generacije. Nastavni~ko vije}e

me|u maturantima Gimnazije za

u~enika generacije proglasio je

Mladena Zeki}a, dok je u Ma-

{inskoj tehni~koj {koli to la-

skavo zvawe pripalo Jakovu \u-

ri}u, a u Turisti~koj tehni~koj

{koli u~enik generacije je Ma-

rina Mileti}, koja je dobila i

posebno priznawe jer u ~etvo-

rogodi{wem {kolovawu, pored

svih petica, nije imala nijedan

izostanak sa ~asa.

Na~elnik op{tine Vlase-

nica uru~io je u~enicima gene-

racije u tri zanimawa Sred-

wo{kolskog centra "Milorad

Vla~i}# prigodne nagrade, obe-

}av{i da }e se zaloìti kako

bi Skup{tina op{tine Vlase-

nica obezbijedila stipendije

u~enicima generacije u nastav-

ku {kolovawa. ¥ Z. J.

NA KRAJU [KOLSKE GODINE U VLASENICI

Trojka za ponos: Marina Mileti} sa Mladenom

Zeki}em i Jakovom \uri}em

17. i 18. jun 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

15

Iako je predratni stambe-

ni fond u Palama bio prili~-

no skroman, procjene ukazuju

da bi se kroz program nadz-

i|ivawa u uèm gradskom je-

zgru moglo izgraditi ne{to

vi{e od stotinu stanova.

Stru~waci tvrde da ovakav mo-

del stanogradwe nosi racio-

nalnost, ekonomi~nost i mawe

tro{kove izgradwe po jedini-

ci korisne povr{ine stambe-

nog prostora, {to u prevodu

zna~i da bi kvadrat bio jefti-

niji, a {to, opet, najvi{e i in-

teresuje one koji sawaju s(t)an!

EKONOMI^NO

Progla{eni u~enici generacije

PRIZNAWE ZA PLANIRAWE PRIZNAWE ZA PLANIRAWE PRIZNAWE ZA PLANIRAWE PRIZNAWE ZA PLANIRAWE PRIZNAWE ZA PLANIRAWE PRIZNAWE ZA PLANIRAWE PRIZNAWE ZA PLANIRAWE PRIZNAWE ZA PLANIRAWE PRIZNAWE ZA PLANIRAWE

"Bikon# {ema u Prwavoru

zvani~no je predstavqena 28.

septembra pro{le godine i

usmjerena je na prepoznavawe i

nagra|ivawe najboqih praksi

na nivou lokalne vlasti.

Za "Bikon# status predlo-

ène su tri teme: usposta-

vqawe prisnijeg odnosa sa gra-

|anima, promocija lokalnog

ekonomskog razvoja i efika-

sno strate{ko planirawe. Op-

{tina Prwavor dobila je "Bi-

kon# status za efikasno stra-

te{ko planirawe i tako ste-

kla obavezu da predstavi svo-

je aktivnosti u razmjeni na-

jboqih praksi.

BIKON STATUS

PRWAVOR - U Gimnaziji

i Sredwoj mje{ovitoj {koli u

Prwavoru tokom ove nedjeqe

trajao je upis u~enika.

Prednost prilikom upisa u

obje {kole imali su |aci koji

su osnovnu {kolu zavr{ili od-

li~nim uspjehom. U Gimnaziji je

upis ovih u~enika zavr{en, a

19. juna po~iwe upis za |ake se

vrlodobrim uspjehom.

U Gimnaziji }e 17. juna bi-

}e objavqena rang-lista upisa-

nih kandidata sa odli~nim, a

19. juna sa vrlodobrim uspjehom.

[to se ti~e Sredwe mje{o-

vite {kole, svr{enim osnov-

cima za sqede}u {kolsku godi-

nu od ~etvorogodi{wih zani-

mawa nude se: ekonomski, gra|e-

vinski, ma{inski i trgova~ki

tehni~ar, a od trogodi{wih: tr-

govac, konobar, kuvar, zidar, te-

sar, automehani~ar, bravar i

obra|iva~ metala.

Rezultati o upisu u Sredwu

mje{ovitu {kolu za odli~ne

u~enike bi}e objavqeni 17. ju-

na, vrlodobre 26. juna, a kandi-

date upisane za smjerove tre}eg

stepena {kolovawa 28. juna.

Kandidati koje se upisuju u

{kolsku 2006/2007. godinu du-

`ni su da priloè svjedo~an-

stvo o zavr{enoj osnovnoj {ko-

li, izvod iz mati~ne kwige ro-

|enih i prijavu za upis koju pop-

uwavaju u {koli. ¥ J. D.

POÊO UPIS U SREDWE [KOLE U PRWAVORU

Odlika{i imaju prednost

BRATUNAC - Na inicijativu

Odbora porodica poginulih boraca

i civila, op{tinska Bora~ka orga-

nizacija u Bratuncu zapo~ela je ak-

ciju ure|ewa grobqa, koja }e traja-

ti u narednih mjesec dana. Akciju su

podràli Srpska pravoslavna crkva

i Komunalno preduze}e "Gradska ~i-

sto}a#.

- Na ovom grobqu sahraweno je

1.116 srpskih vojnika i civila. ôvjek

ne umire fizi~kom smr}u nego onda

kada na wega zaborave, i zato ovom ak-

cijom èlimo da pokaèmo da na{e

`rtve nisu prepu{tene zaboravu - re-

kla je predsjednik Odbora Radojka

Filipovi}.

Prvog dana akcije na bratuna~-

kom grobqu postavqena je spomen-

plo~a za sedam boraca, koja se nala-

zila u porti crkve Uspewa presvete

Bogorodice. ¥ K. ].

PRIJEDOR - Drugo

polugodi{te {kolske

2005/2006. godine u osnov-

nim {kolama zavr{eno je

u skladu sa propisima i

utvr|enim kalendarom i

sa visokim procentom pro-

laznosti.

Ovo je zakqu~eno na

sjednici Aktiva direktora

Osnovnih {kola u Prije-

doru.

Predsjednik Aktiva

Milenko Vu~kovi} isti~e

da je na sjednici analizira-

na informacija o spro-

vo|ewu jednodnevnih izle-

ta i ekskurzija. Zajedni~ka

ocjena bila je da su oni pro-

tekli bez ikakvih proble-

ma, te da }e ve}i dio eks-

kurzija devetih razreda bi-

ti izveden po~etkom nared-

ne {kolske godine.

Na sjednici aktiva di-

rektora osnovnih {kola da-

ta je pozitivna ocjena o u~e-

{}u u~enika prijedorske

regije na republi~kim i dr-

àvnim takmi~ewima, gdje

su postignuti visoki rezul-

tati. Dio u~enika, kako je

kazao Vu~kovi}, iz finan-

sijskih razloga nije mogao

oti}i na pojedina takmi-

~ewa dràvnog nivoa, iako

su zahvaquju}i svome znawu

stekli pravo na to.

I ove godine u prve raz-

rede osnovne {kole upisan

je pribli`no jednak broj

|aka kao i prethodnih go-

dina, s tim {to je u pojedi-

nim podru~nim seoskim

{kolama zabiqeèn porast

broja prva~i}a.

[kolski nadzorni od-

bor upoznao je direktore

{kola o izradi novog pra-

vilnika o napredovawu na-

stavnika u struci, radu

{kolskog odbora, izboru

direktora, ocjewivawu u

u~ewu i vladawu. ¥ P. [.

AKCIJA BORA^KE ORGANIZACIJE U BRATUNCU

Bratunac: Radnici Komunalnog preduze}a "Gradska ~isto}a"

Po~elo ure|ewe grobqa

SJEDNICA AKTIVA DIREKTORA

PRIJEDORSKIH OSNOVNIH [KOLA

Ekskurzije nisu problem

PRIZNAWE ZA PLANIRAWE

17. i 18. jun 2006.BAWA LUKA

16

ZA ~lanove Aktiva dobro-

voqnih davalaca krvi "Vodo-

voda#, direktor ovog preduze-

}a Milan Mazalica i predstav-

nici sindikata organizovali

su u petak, povodom Dana dobro-

voqnih davalaca krvi, "Druè-

we uz kafu#, kako bi im zahva-

lili na wihovom izuzetno huma-

nom ~inu.

Predsjednik Aktiva dobro-

voqnih davalaca krvi "Vodo-

voda# Davor Domuzinovi} ka-

è da u ovom preduze}u ima 26

aktivnih davalaca krvi, koji su

darovali ovu dragocjenu te~-

nost i do stotinu puta.

- Na Dan dobrovoqnih da-

valaca krvi na{ih 12 ~lanova

se odazvalo toj akciji. Svaki

deseti radnik "Vodovoda# je do-

brovoqni davalac. Nikad se ne

zna kad kome moè da zatreba

kap ove dragocjene te~nosti i

da spasi nekome ̀ ivot - istakao

je Domuzinovi}.

Radnik "Vodovoda# Rade

Borkovi} dao je krv 101 put i

kao nagradu je dobio ru~ni sat

od Udruèwa dobrovoqnih da-

valaca krvi grada Bawe Luke,

kao i diplomu i medaqu od Cr-

venog krsta Republike Srpske.

- Sre}an sam {to mogu da

darujem krv i spasim ne~iji ̀ i-

vot. Posebno se radujem kad mo-

gu da pomognem trudnicama i

djeci. Jednom sam bolesnoj dje-

voj~ici davao krv direktno iz

vene u venu. Ne mogu da opi{em

moju sre}u i radost {to sam us-

pio da pomognem da se dijete

oporavi i ozdravi - naglasio je

Rade Borkovi}.

Osim Rade Borkovi}a, ovu

dragocjenu te~nost 41 put je dao

Zoran Smil~i}, 21 put Desi-

mir Stijakovi}, 20 puta Sini-

{a [kori}, 19 \uro Joki}, 18

puta Miroslav Koji} i 14 Mi-

lutin Udov~i}.

Me|u dobrovoqnim davao-

cima je i Nada Stojanovi}, ko-

ja je ovu te~nost darovala tri

puta, kao i Aleksandar Luka-

ji}, koji je prvi put dao krv.

Direktor "Vodovoda# Mi-

lan Mazalica pohvalio je rad-

nike i dobrovoqne davaoce kr-

vi iz ovog preduze}a.

- Vi svakodnevno radite jed-

na human posao, obezbje|ujete

pitku vodu, ali i pored toga ra-

dite jo{ jedan human posao, po-

klawate qudima krv. Ali, i po-

red toga vi ste skromni i zato

èlimo da i na ovaj na~in poka-

èmo da cijenimo va{ rad i va-

{u humanost - istakao je Mazali-

ca.

^lan Upravnog odbora Udru-

èwa dobrovoqnih davalaca kr-

vi grada Bawe Luke Predrag Kne-

èvi} naglasio je da se svakim da-

nom broj aktiva, ali i dobrovoq-

nih davalaca krvi, stalno pove-

}ava.

- U posqedwe vrijeme de{a-

vaju se mnoge saobra}ajne nesre-

}e, a ima i te{ko bolesnih qu-

di, koji idu na operaciju, pa je krv

uvijek neophodna. Sada{wi dava-

oci krvi nemaju privilegija kao

{to su imali ranije. Nadam se

da }e se to stawe promijeniti

i da }e qudi koji poklawaju ovu

dragocjenu te~nost imati neke

privilegije, bar kao moralnu

satisfakciju i biti vi{e pri-

znati - istakao je Kneèvi}.

Predrag Kneèvi} je dodao

da je formiran i Savez dobrovoq-

nih davalaca krvi Republike Srp-

ske i da se radi na osnivawu baze

podataka, kako bi se u svakom tre-

nu znalo ko od davalaca moè da

daruje krv i koja je krvna grupa.

¥ M. MAJSTOROVI] - [KRBO

U

"

Vodovodu" ima 26 aktivnih

dobrovoqnih davalaca krvi,

koji su darovali ovu dragocjenu te~nost

i do stotinu puta,

kaè Davor Domuzinovi}

\"

Vodovod": Dobrovoqni davaoci krvi sa direktorom Milanom Mazalicom (Snimio M. ZUBOVI])

U

"

VODOVODU" ORGANIZOVALI DRU@EWE ZA DOBROVOQNE DAVAOCE KRVI

KAPI KRVI, UZ KAPI VODE

ÎKA MILISAV

- Dobrovoqni davaoci kr-

vi su veoma solidarni i po-

maù qudima, bez obzira oda-

kle dolaze i kako se zovu. Ne-

davno je dobrovoqni davalac

krvi ~ika Milisav Jovanovi}

iz Beograda boravio u na{em

gradu i kad je saznao da jed-

nom pacijentu iz Bawe Luke,

koji se lije~i u Beogradu tre-

ba 10 doza krvi, odmah je na-

zvao svoje kolege u Udruè-

wu i obezbijedio tu dragocje-

nu te~nost - rekao je Davor

Domuzinovi}.

RADNICI Odjeqewa ko-

munalne policije Slu`be gra-

da podnijeli su dvije prekr{aj-

ne prijave protiv vlasnika ki-

oska "Darina#, koji se nalazi na

Bulevaru Cara Du{ana pored

Gimnazije.

Zamjenik na~elnik Odjeqe-

wa komunalne policije @eqko

Obradovi} rekao je da je na

adresu ovog odjeqewa stiglo vi-

{e àlbi stanara iz susjednih

zgrada na rad ovog kioska.

- Stanari su se poàlili da

se mladima u kiosku "Darina#

prodaje alkohol poslije dozvo-

qenog vremena i da oni kasni-

je prave buku u nasequ - rekao

je Obradovi}.

On je dodao da su komunal-

ni policajci prije nekoliko da-

na iza{li na teren i utvrdili

da kiosk radi duè nego {to je

dozvoqeno Odlukom o radnom

vremenu trgovinskih i zanat-

sko - preduzetni~kih radwi.

Prema Obradovi}evim rije-

~ima, protiv vlasnika kioska

podnesena je prekr{ajna prija-

va, ali ̀ albe stanara nisu pre-

stajale.

- Komunalni policajci u

~etvrtak su ponovo iza{li na

teren i utvrdili da je ponovo

prekora~eno radno vrijeme.

Podnesena je jo{ jedna prekr-

{ajna prijava. Ako vlasnik na-

stavi sa prekr{ajima kiosk }e-

mo zatvoriti - istakao je za-

mjenik na~elnika Odjeqewa

komunalne policije @eqko

Obradovi}.

¥ P. PE]ANAC

IZ ODJEQEWA KOMUNALNE POLICIJE SLU@BE GRADA

PREKR[AJNE PRIJAVE PROTIV "DARINE"

Stanari su se poàlili da se

mladima u kiosku prodaje alkohol

poslije dozvoqenog vremena,

veli @eqko Obradovi}

\Kiosk

"

Darina":

Prekora~eno radno

vrijeme

Ro|eni:

Vasilija Mitrovi}, k}i

@eqka i Svjetlane; Marko i

Luka Kremenovi}, sinovi

Darka i Dragane; Anastasi-

ja Bakal, k}i Dra{ka i Mir-

jane; An|ela Vlaji}, k}i

\or|a i Bojane; Milana Jan-

~i}, k}i Milana i Sla|ane;

Dajana Ritan, k}i Daria i

Sla|ane; Andrea Stan~evi},

k}i Nedeqka i Nedeqke;

Gordana Smoqi}, k}i Sini-

{e i Senije; Aleksa Kolun-

xija, sin Miroslava i Sane-

le.

Umrli:

Slavka Jolxi}, ro|ena

1923. godine; Zdravka Lon-

~ar, ro|ena 1939. godine; Ana

]ukovi}, ro|ena 1994. godi-

ne; Olga Bibi}, ro|ena 1924.

godine.

IZ MATI^NIH

KWIGA

OD oktobra biv{i sredwo-

{kolci mo}i }e upisati Fa-

kultet kozmetologije i esteti-

ke. Na ovom studiju, koji traje

tri godine, studenti }e ste}i

znawa iz anatomije, dermato-

logije, biohemije i kozmetolo-

gije.

- Po zavr{enom fakultetu

studenti }e dobiti zvawe di-

plomiranog terapeuta kozme-

tologa. Samo ime govori da ta

osoba posjeduje {iroko znawe

koje }e vrlo lako mo}i primi-

jeniti u praksi, kako u klini-

kama tako i u kozmeti~kim sa-

lonima - kazala je osniva~ ovog

fakulteta Jana Marinkovi}

Nikoleti}.

Predava~i na ovom studiju

}e biti poznati doktori kako

iz Bawe Luke, Beograda, Zagre-

ba ali i iz Bolowe.

- Studenti }e ovdje mo}i osim

teoretskih, ste}i i prakti~na zna-

wa u kozmeti~kim salonima, tako

i u bawskim i klini~kim centri-

ma - rekla je Marinkovi} Niko-

leti}.

Ona je dodala da godina studi-

ja ko{ta tri i po hiqade maraka,

ali }e omogu}iti studentima kre-

dite sa simboli~nom kamatom. Na

prvu godinu ovog fakulteta moè

se upisati stotinu studenata.

- U januaru smo dobili dozvo-

lu od republi~kog Ministarstva

prosvjete i kulture za otvarawe

ovog fakulteta ~iji je program u

skladu sa Bolowskom deklaraci-

jom - istakla je Jana Marinkovi}

Nikoleti}.

Fakultet kozmetologije i

estetike nalazi se u zgradi "â-

javeca# u ulici Jovana Du~i}a.

¥ Sv. D.

KOLO SRPSKIH

SESTARA

Putovawe na

Jawski sabor

HUMANITARNO udru-

èwe Kolo srpskih sestara u

nedjequ, 18. juna, organizuje

pokloni~ko putovawe u manas-

tir posve}en Svetom Georgiju

u Glogovcu kod [ipova.

- Posjetu manastiru isko-

risti}emo da prisustvujemo

tradicionalnom Jawskom sa-

boru. Cijena karte je deset

maraka, a vjernici mogu da ih

kupe u prostorijama Kola ili

u crkvi Svete trojice - kazala

je predsjednik ovog udruèwa

Jadranka Savi}.

Sve informacije zain-

teresovani mogu da dobiju na

brojeve telefona 051/314-106

ili 065/412-753.

¥ Z. D.

OTVOREN FAKULTET KOZMETOLOGIJE I ESTETIKE

Profesori iz Bolowe

BIOSKOPI

PALAS

Revija filmova

termini: 19, 21.30

MULTIPLEKS KOZARA

O ZA OSVETU

termini: 17.30, 21.30

DA VINÎJEV KOD

termini: 18.30, 21

PREDSKAZAWE - horor

termin: 20

ÔVJEK IZNUTRA - akci-

oni triler

termini: 22

ROMANTI^NA PARODI-

JA

termini: subota i nedjeqa

17

MUZI^KI PAVIQON

"PETAR KOÎ]#

Izlo`ba slikara i vajara,

akademika Srpske akade-

mije nauke i umjetnosti i

Crnogorske akademije na-

uke i umjetnosti.

Koncert Muzi~ke {kole

"Opus# iz Bawe luke. SU-

BOTA, 17. jun, u 18 ~asova.

NARODNO POZORI[TE

REPUBLIKE SRPSKE

"LEDENI SVITAC#, pred-

stava Vladana Radomana, go-

stovawe "Opera & Theatre Ma-

dlenianum#. SUBOTA, 17. jun,

u 20 ~asova.

DJEÎJE POZORI[TE

REPUBLIKE SRPSKE

"ÊTIRI PRINCEZE I

JEDAN ZMAJ#, lutkarska

predstava Milade Mata{o-

ve, u reìji @ivomira Joko-

vi}a. SUBOTA, 17. jun, u 18

~asova i NEDJEQA, 18. jun u

11 ~asova.

NARODNA I UNIVERZI-

TETSKA BIBLIOTEKA

REPUBLIKE SRPSKE

Putuju}a izlo`ba "Kubizam

u ê{koj arhitekturi# 1911

- 1914.

Izlo`ba skulptura autora

Margot Markvart. Ulaz bes-

platan.

MUZEJ SAVREMENE

UMJETNOSTI

REPUBLIKE SRPSKE

Izlo`ba slika Ante Ariza-

novi} - "Transformacije#.

Izlo`ba savremene wema~-

ke fotografije "Svijet kao

cjelina#. Ulaz besplatan.

MUZEJ REPUBLIKE

SRPSKE

"Izlo`ba Libada#, ènskog

haqetka gra|anske no{we s

kraja 19. vijeka i po~etka 20.

vijeka. Izlo`ba slika Spi-

ridona [pire Bocari}a po-

vodom 130. godina od wegovog

ro|ewa. Stalna izlo`bena

postavka Muzeja Republike

Srpske.

REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR

BIOSKOPI

POZORI[TA

OKOM KAMERE

Snimio R. [IBAREVI]

17. i 18. jun 2006. BAWA LUKA

POSLIJE prvog upisnog ro-

ka, u kojem su se u sredwe {kole

prijavqivali u~enici koji su od

{estog do devetog razreda ima-

li odli~an op{ti uspjeh, mjesta

su popuwena u Gimnaziji i Eko-

nomskoj {koli. Rezultati upisa

bi}e objavqeni u subotu, 17. ju-

na, do 10 ~asova na oglasnoj ta-

bli svake {kole.

- Javilo nam se dovoqno od-

li~nih |aka, tako da smo popuni-

li sva mjesta u prvom krugu - re-

kla nam je direktor bawolu~ke

Gimnazije Slavica Ivo{evi} -

Weì}.

Pedagog u Ekonomskoj {ko-

li Marijana Lazi} kaè da su

i u ovoj {koli sva mjesta popu-

wena u prvom roku.

- Budu}i da nam se prijavi-

lo vi{e odlika{a nego {to mo-

èmo da primimo, neki odli~-

ni u~enici ostali su neupisa-

ni - veli Marijana Lazi}.

U Elektrotehni~ku {kolu

"Nikola Tesla# dosad se javilo

samo 58 u~enika i to najvi{e

za smjer ra~unarstva, wih 49.

Direktor {kole Velimir Vu-

kajlovi} kaè da imaju jo{ 166

slobodnih mjesta na svim smje-

rovima.

Sekretar Gra|evinske {ko-

le Milan Brwi} kaè da u ovoj

{koli, tako|e, ima mjesta na

svim smjerovima.

U Tehni~ku {kolu se, od 524

|aka, u prvom roku javilo samo

30 odlika{a i to ve}inom na sm-

jer PTT tehni~ar.

- Upisujemo pet odjeqewa

ma{inskih tehni~ara koji ra-

de po novom programu i imaju

vi{e informatike nego rani-

je. Tu su jo{ i smjerovi: tehni-

~ar drumskog saobra}aja, PTT

saobra}aja i vazduhoplovni teh-

ni~ar, automehani~ar, instala-

ter, voza~ motornih vozila, li-

mar, bravar, mehani~ar i obra-

|iva~ metala rezawem - kaè

direktor Ranko Mili{i}.

U prvom roku u Tehnolo{ku

{kolu nije se javio nijedan od-

lika{.

- Ima mjesta i za kozmeti-

~arskog i hemijskog tehni~ara,

frizera i fo-

tografa. Na

smjer likovni

tehni~ar moè

da se upi{e

jo{ 10 u~eni-

ka, a za dizajn

imamo jo{ tri

slobodna mje-

sta. U ~etvr-

tak, 22. juna,

o d r ` a } e m o

prijemni is-

pit za ova za-

nimawa - na-

glasila je pe-

dagog u ovoj

{koli Stana

Potkowak.

I u Ugo-

stiteqsko-tr-

govinsko-turi-

sti~ku {kolu

u prvom roku

javilo se samo

desetak odli~-

nih u~enika.

- Mjesta ima,

o~ekujemo pri-

liv u~enika u

sqede}im roko-

vima. Ove godine upisujemo 280

u~enika na smjerove turisti~-

ki, trgova~ki i ugostiteqsko-

kulinarski tehni~ar, kao i za

trogodi{wa zanimawa konobar,

kuvar, poslasti~ar i trgovac -

kaè pomo}nik direktora ove

{kole Mla|en Telebak.

Prema rije~ima direktora

[kole u~enika u privredi Jo-

ve Soviqa, u ovu {kolu se u pr-

vom roku ne javqaju odlika{i

pa ima dovoqno mjesta za osta-

le u~enike.

Pomo}nik direktora Mu-

zi~ke {kole "Vlado Milo{e-

vi}# Dobroslav Novi kaè da

su popuwena mjesta za muzi~kog

izvo|a~a, a ima jo{ pet slo-

bodnih mjesta na smjeru muzi~-

ki saradnik.

Direktor Centra za obra-

zovawe i vaspitawe i rehabi-

litaciju slu{awa i govora Na-

da Vu~enovi} isti~e da je ove

godine osnovnu {kolu kod wih

zavr{ilo osam u~enika koji }e

nastaviti {kolovawe i u sred-

woj.

- U Centru "Za{titi me#

dosad su se javili samo u~eni-

ci iz Bawe Luke. Nadam se da

}e biti jo{ prijava iz osta-

lih dijelova Srpske - veli di-

rektor Miroslav Gaji}.

Prijem dokumenata za upis

ostalih u~enika u sredwe ~e-

tvorogodi{we {kole je od po-

nedjeqka, 19. juna, do petka, 23.

juna 2006. godine.

U~enici }e u sredwe tro-

godi{we {kole dokumenta mo-

}i predati od 19. do 28. juna

2006. godine.

¥ M. MAJSTOROVI]

[KRBO

ZAVR[EN PRVI UPISNI ROK U BAWOLU^KIM SREDWIM [KOLAMA

17

PUNE KLUPE GIMNAZIJE I EKONOMSKEU Gimnaziji i Ekonomskoj {koli popuwena sva mjesta.

U drugom upisnom krugu u~enici mogu da konkuri{u

u ostalim sredwim {kolama, gdje ima mjesta na skoro

svim smjerovima

\ Elektrotehni~ka {kola: Jo{ 166 slobodnih

mjesta

\ Velimir Vukajlovi}:

Najzanimqiviji smjer ra~unarstva

(Snimio M. ZUBOVI])

MEDICINSKA

U Medicinskoj {koli

ima jo{ 14 mjesta na smjeru

aku{ersko-ginekolo{ki teh-

ni~ar.

- Najvi{e zainteresova-

nih bilo je za smjer farma-

ceutski tehni~ar. Primali

smo 28 u~enika, javilo nam

se 95, od toga 33 vukovca. Uz

saglasnost Ministarstva

prosvjete i kulture Srpske,

primili smo sve vukovce na

èqeni smjer. Ostale |ake

smo rasporedili po drugim

smjerovima - kaè vr{ilac

du`nosti direktora {kole

Mirko Jovi}.

POQOPRIVREDNA

Direktor Poqoprivredne

{kole Edi Hane{ je rekao da

se u prvom roku kod wih od 252,

prijavilo samo deset u~enika

i to na smjer veterinarski teh-

ni~ar.

- Kod nas ima slobodnih

mjesta na svim smjerovima: ve-

terinarski, poqoprivredni i

prehrambeni tehni~ar, kao i

mesar, pekar, farmer i mqe-

kar - naglasio je Edi Hane{.

ZBOG obnove kolovoznih

traka dio Bulevara vojvode Pe-

tra Bojovi}a, od ulice Mi{e

Stupara do Bulevara vojvode

@ivojina Mi{i}a, danas }e od

{est ~asova biti zatvoren za

saobra}aj.

U saop{tewu za javnost Ad-

ministrativne slu`be grada

navodi se da je preduze}u "Ko-

zara putevi# dozvoqeno da na

sedam dana zatvore ovaj dio bu-

levara.

Kolovozne trake bi}e ob-

novqene u dvije faze. U prvoj

}e se obnavqati jedna, a u dru-

goj fazi druga kolovozna tra-

ka. Prva faza zavr{i}e u uto-

rak, a druga u subotu nave~e.

¥ P. P.

OBNOVA BULEVARA VOJVODE PETRA BOJOVI]A

Sedam dana bez saobra}aja

PREDUZE]E "Putevi Re-

publike Srpske# u utorak i pe-

tak obnavqa}e dio magistral-

nog puta koji prolazi kroz Ba-

wu Luku.

U utorak }e, isti~e se u

saop{tewu za javnost ovog

preduze}a, biti obnovqena

lijeva strana magistralnog

puta Bawa Luka - êlinac od

ulice Mi{e Stupara do Bule-

vara vojvode @ivojina Mi{i-

}a. Tom prilikom }e se kori-

stiti armaturne mreè au-

strijskog proizvo|a~a "Hue-

ske#.

- U petak }e, prilikom ob-

nove desne strane, biti kori-

{}ene armaturne mreè au-

strijskog proizvo|a~a "Poli-

feit#. Ove mreè izra|ene od

geosinteti~kih materijala,

usporavaju pucawe i kontroli-

{u uvijawe asfalta. Mreè su

otporne na so i abrazivni ma-

terijal - navodi se u saop{te-

wu "Puteva Republike Srp-

ske#. ¥ P. P.

IZ PREDUZE]A

"

PUTEVI REPUBLIKE SRPSKE"

Obnova kolovoznih traka

MJE[TANI ulica Jovana

Ra{kovi}a, Zdravka Dejanovi-

}a, Branka Popovi}a i Jovana

Bjeli}a rije{ili su pro{le sed-

mice dugogodi{we probleme sa

makadamom.

Naime, Odjeqewe za komu-

nalne i stambene poslove Admi-

nistrativne slu`be grada asfal-

tiralo je ove ~etiri ulice, za

{to je iz buxeta izdvojeno

320.000 maraka.

Prema rije~ima portparola

Slu`be grada Milenka [aji-

}a, ciq je da se {to vi{e grad-

skih ulica asfaltira, {to }e

doprinijeti boqem razvoju Ba-

we Luke.

- Nastojimo da jednako ula-

èmo u razvoj svih dijelova gra-

da. Kako je gra|evinska sezona u

toku, qeto koje je pred nama is-

koristi}emo da uradimo {to vi-

{e posla - rekao je [aji}.

Programom zajedni~ke ko-

munalne potro{we, Slu`ba

grada izdvojila je ove godine

5,3 miliona maraka za odrà-

vawe i modernizaciju gradskih

saobra}ajnica, trotoara i tr-

gova, dok je 5,8 miliona maraka

planirano za odràvawe i mo-

dernizaciju lokalnih i nekate-

gorisanih puteva.

- Asfaltirawe pomenute

~etiri ulice mje{tanima mno-

go zna~i. To je ujedno doprinos

cjelokupnom ure|ewu na{eg

grada - rekao je Milen-

ko [aji}.

Samostalni stru~ni

saradnik za puteve u Slu-

`bi grada Draènko Ke-

walo istakao je da su po-

menute ~etiri ulice as-

faltirali radnici "Mr-

kowi} puteva# i "Koza-

raputeva#.

- Ulica Jovana Ra-

{kovi}a asfaltirana je

u duìni hiqadu i stoti-

nu metara, a radovi su ko-

{tali 85.000 maraka. Za

asfaltirawe 1.150 metara

ulice Zdravka Dejanovi}a i

izgradwu potpornog zida

izdvojeno je 140.000 maraka - re-

kao je Draènko Kewalo.

On je dodao da je asfaltira-

no 500 metara ulice Branka Po-

povi}a, {to je ko{talo 41.000

maraka. Uz u~e{}e gra|ana, as-

faltirana je ulica Jovana Bije-

li}a duga~ka 850 metara. Za ove

radove iz buxeta grada izdvoje-

no je 55.000 maraka.

- U sklopu modernizacije ma-

kadamskih puteva po~eli smo da

asfaltiramo dvadeset saobra-

}ajnica u gradu. Ove ~etiri uli-

ce su najduè. U narednih deset

dana trebalo bi da bude zavr{e-

no asfaltirawe i preostalih

{esnaest ulica - objasnio je Dra-

ènko Kewalo.

¥ S. MILANKOVI]

U TOKU OBNOVA I MODERNIZACIJA MAKADAMSKIH ULICA

DUGO OÊKIVAN ASFALT

Po~eli smo da asfaltiramo dvadeset saobra}ajnica

u gradu. Radovi u ~etiri najduè su ve} zavr{eni,

a u narednih deset dana obavi}emo i ostatak posla,

kaè Draènko Kewalo

\Milenko [aji}: Puno

posla za gra|evince

[IBOVI

Prema rije~ima samo-

stalnog stru~nog saradnika

za puteve u Slu`bi grada

Draènka Kewala, nedavno

asfaltirana dva kilometra

duga~ka ulica Novi sokak na

[ibovima.

- Taj posao bio je povjeren

radnicima "Kozaraputeva#.

Prije asfaltirawa, ta uli-

ca je bila u veoma lo{em sta-

wu, mje{tani su jedva do~e-

kali zavr{etak radova - re-

kao je Draènko Kewalo.

^LANOVI Udruèwa am-

putiraca "Udas# se àle na

reviziju invalidnih rje{ewa

koje sprovodi republi~ko Mi-

nistarstvo rada i bora~ko-in-

validske za{tite jer su "te-

{ki invalidi ~ije onesposo-

bqewe nije upitno#.

- Na{i ~lanovi svakodnev-

no primaju pozive za reviziju

kako bi im se umawio posto-

tak invalidnosti. Mislimo da

je to zaista nepo{teno, jer je

amputacija trajno onesposo-

bqewe koje moè samo da do-

vede do pogor{awa zdravstve-

nog stawa - kazala je u ime ti-

ma Udruèwa amputiraca

"Udas# sekretar Miroslavka

Amixi}.

Iz udruèwa poru~uju da

ne treba preispitati wihovu

invalidnost koja je o~igledna

i zbog koje su obiqeèni za

cijeli ìvot.

- Amputirce niko ne pita

kako ìve i gdje. U na{em

udruèwu su uglavnom mladi

qudi koje je rat zadesio od-

mah poslije sredwe {kole ta-

ko da su sada bez posla i kro-

va nad glavom - isti~e Ami-

xi}ka.

Ona je dodala da lica sa

onesposobqewem ve}inom ̀ i-

ve samo od invalidnine koja

se kre}e od 200 do 400 maraka,

a reviziju primawa niko ne

sprovodi.

Iz Udruèwa amputiraca

"Udas# navode kako se nadaju

da }e "Vlada Republike Srp-

ske zaustaviti reviziju stepe-

na invalidnosti i ostaviti ih

da ìve koliko-toliko nor-

malnim ìvotom#. ¥ Sv. D.

UDRU@EWE AMPUTIRACA

"

UDAS"

Nepo{tena provjeraSERVISNE

INFORMACIJE

HITNA POMO] -

Deùrni qekari Slu`be

hitne pomo}i u petak su

pregledali 66 odraslih

pacijenata i 18 djece. Mo-

bilne ekipe obavile su

devet ku}nih posjeta. U

stomatolo{koj ambulan-

ti pregledano je 23 paci-

jenta.

PORODILI[TE -

Na Ginekolo{ko-aku-

{erskom odjeqewu Kli-

ni~kog centra na Papri-

kovcu obavqeno je devet

poroda. Ro|eno je pet

djevoj~ica i ~etiri dje-

~aka.

VODOVOD - Ekipe

sektora "Odràvawe# u

petak su otklawale mawe

kvarove na vodovodnoj

mreì na Paprikovcu.

¥ Pripremila Z. D.

e-mail: [email protected] ℡ 051/223-210

PALE - Prikazivawem naj-

boqeg jugoslovenskog i srpskog

igranog filma snimqenog iz-

me|u dva svjetska rata, "Sa ve-

rom u Boga# Mihaila Al. Po-

povi}a, spu{tena je zavjesa na

vi{ednevnu Reviju ranog srp-

skog filma, koja je odràna u

Palama.

Organizatori ove izuzetne

manifestacije, Kinoteka Repu-

blike Srpske, "Srna-film# i

Jugoslovenska kinoteka iz Beo-

grada, bogatim repertoarom,

istinski su po~astili qubite-

qe sedme umjetnosti u gradu u

srcu Romanije.

Prvi ~ovjek Arhiva Jugoslo-

venske kinoteke Aleksandar Sa-

{a Erdeqanovi} kazao je za

ostvarewe Mihaila Al. Popovi-

}a, nastalo 1932. godine, da je to

filmska storija koja donosi ve-

li~anstvenu istorijsku sliku o

stradawu Srba i Srbije i stva-

rawu Jugoslavije.

- Ovo vrhunsko djelo, u kojem

uloge tuma~e Qubi{a Jungovi}

Kosmajac, Desa Janoli}, Jelisa-

veta Dimitrijevi}, Mita Niko-

li}, Biserka Milovanovi} i

Gojko Boòvi}, dok

su snimateqski dio

posla obavili Mihaj-

lo Al. Popovi} i

Milivoje Radovi},

donosi divnu kombi-

naciju pastoralnog

ìvota srpskog sela

i zaglu{uju}ih rat-

nih truba koje sve

uni{tavaju - rekao je

Erdeqanovi}.

On je dodao da

ovaj film vaì za

najupe~atqiviji pri-

mjer pacifizma i hu-

manosti u predratnoj

evropskoj kinemato-

grafiji.

- Ovaj duboko na-

cionalan, ali ujedno

i op{tequdski fi-

lm, inspirisao je i

slavnog kriti~ara

lista "Pravda#, pa je,

izme|u ostalog, zapi-

sao da ovaj film smje-

lo staje pred javnost,

sa punim samopouzdawem da }e se

i najo{trije pero objektivnog

kriti~ara slomiti o {tit we-

gove realne vrijednosti - rekao

je Erdeqanovi}.

Pored filma "Sa verom u

Boga#, publika u paqanskom Pa-

rohijskom domu tre}e ve~eri re-

vije imala je priliku da vidi i

jo{ jedno ostvarewe iz kolek-

cije Svetozara Botori}a.

Prikazana je i "Jedna seo-

ska srpska svadba#, prvi srpski

etnolo{ki film, snimqen

1911. godine u produkciji Sve-

tozara Botori}a. U ovom fil-

mu snimateq Luj de Beri ovje-

kovje~io je vjen~awe Branke

Mini} i inèwera Dragutina

Todorovi}a.

Publika je imala priliku

da vidi i "Qubav u Sarajevu#,

snimqen 1937. godine, koji je

ujedno i prvi film bh. kinema-

tografije. Rije~ je o djelu ta-

lentovanog Sarajlije Nikole

Drakuli}a.

Prikazan je i prvi zvu~ni

dokumentarac o srpskoj i jugo-

slovenskoj prijestonici "Beo-

grad#, snimqen 1930. godine u

~ehoslova~ko-jugoslovenskoj ko-

produkciji.

U programu je prikazan i,

vjerovatno, najuspje{niji doku-

mentarno-igrani film Kraqe-

vine Jugoslavije "Pri~a jednog

dana ili nedovr{ena simfoni-

ja jednog grada#, Maksa Kalmi-

}a, snimqen 1941. godine.

Ovaj film slikom i rije~ju,

odnosno zvukom, prati jedan dan

u ìvotu Beograda, od ranog ju-

tra i dolaska mqekaxija, pa sve

do kasnih sati i zabave u no}nom

klubu. Predstavqa i posqedwi

film snimqen u Kraqevini Ju-

goslaviji.

Paqanska filmska publika

bila je odu{evqena srpskim

filmskim draguqima koje je

imala priliku da pogleda u

okviru revije.

Zadovoqstvo nisu krili ni

predstavnici organizatora, ko-

ji su istakli da su zadovoqni

{to su ovom revijom iznova da-

li zna~aj starom istorijskom

srpskom filmu.

- Bilo je lijepo vidjeti mno-

go publike svake ve~eri u ovom

prekrasnom ambijentu Svetosav-

skog doma - kazala je za na{ list

vi{i stru~ni saradnik u "Sr-

na-filmu# i Kinoteci Srpske

Jadranka Pandurevi}.

¥ S. [EKARA

ZAVR[ENA REVIJA RANOG SRPSKOG FILMA U PALAMA

OGLEDALA SRPSKE ISTORIJE

"

Sa verom u Boga" je filmska storija koja donosi

veli~anstvenu istorijsku sliku o stradawu Srba

i Srbije i stvarawu Jugoslavije, istakao Aleksandar

Sa{a Erdeqanovi}

"

Sa verom u Boga": Najboqi igrani film snimqen

izme|u dva rata

BAWA LUKA - Udruèwe

muzejskih radnika Republike

Srpske veliku pa`wu posve}u-

je unapre|ewu struke i {to bo-

qe prezentacije kulturno-isto-

rijske ba{tine doma}oj i stra-

noj javnosti i wenoj efikasnoj

i kvalitetnoj za{titi.

Prema rije~ima predsjed-

nika Udruèwa \oke Jovanovi-

}a brojni su problemi s kojima

se suo~avaju muzejski radnici,

ali su, ipak, u posqedwe vrije-

me u~iweni zna~ajni pomaci u

ovoj oblasti.

- Generalno gledano, muzej-

ske ustanove Republike Srp-

ske su u te{koj situaciji. Iz

republi~kog buxeta izdvaja se

samo jedan odsto za kulturu, a

za nau~noistraìva~ki rad na

poqima arheologije, istori-

je, za{tite prirodnog nasqe-

|a, naj~e{}e, nema novca. O

nenamjenskim prostorijama,

neopremqenim depoima i kon-

zervatorskim radionicama da

i ne govorim. Ipak, borimo se

za status ustanova u kojima ra-

dimo, kao i za op{ti napre-

dak na poqu za{tite i o~uva-

wa nasqe|a Republike Srpske

i BiH - isti~e Jovanovi}.

Muzejski radnici èqeli

bi da pro{ire i unaprijede

rad Udruèwa, ali s obzirom

na nedostatak stru~nog kadra,

nepostojawe muzejske mreè,

mawak savremene ra~unarske

opreme, za sada je to te{ko iz-

vodqivo.

Kao dobrovoqno,

samostalno, nestra-

na~ko, strukovno

udruèwe, okupqa mu-

zejske radnike, prija-

teqe muzeja, pojedin-

ce i organizacije ko-

ji èle da pomaù i

razvijaju muzejsku dje-

latnost Republike

Srpske. Unapre|ewe

organizacije rada mu-

zeja, galerija i naci-

onalnih parkova koji

u svom sastavu imaju

muzejsku djelatnost

vaàn je zadatak

Udruèwa. Populari-

{u}i muzejsku djelat-

nost, Udruèwe radi

i na razvijawu svije-

sti o zna~aju muzejske

gra|e i kulturno-isto-

rijske ba{tine.

U narednom periodu

puno pa`we posveti}e

se saradwi sa srodnim udruè-

wima, organizacijama i ustano-

vama u zemqi i inostranstvu.

^lanovi Udruèwa sara|iva-

}e i na pripremi podzakonskih

i zakonskih akata u vezi sa una-

pre|ewem muzejske djelatnosti.

Jedan od rezultata saradwe mu-

zejskih radnika je nau~ni ~aso-

pis, u kojem su uvr{}eni teksto-

vi stru~waka iz svih krajeva

Republike Srpske.

- Dosada{wi rezultati

Udruèwa muzejskih radnika

su skromni, ali koliko para,

toliko muzike. Ne}emo odusta-

ti od rada na unapre|ewu stru-

ke - rekao je \oko Jovanovi}.

Ukoliko im mogu}nosti do-

zvole, ~lanovi Udruèwa pla-

niraju da organizuju stru~ne se-

minare, kurseve i predavawa iz

muzejske oblasti.

¥ N. SIMI] - @ERAJI]

UDRU@EWE MUZEJSKIH RADNIKA REPUBLIKE SRPSKE

BORBA ZA MUZEJSKO NASQE\EMuzejske ustanove Republike Srpske u te{koj su

situaciji. Iz republi~kog buxeta izdvaja se svega jedan

odsto za kulturu, ali mi ne}emo odustati od rada

na unapre|ewu struke, istakao \oko Jovanovi}

\oko Jovanovi}: Razvijati

svijest o kulturno-istorijskoj

ba{tini

GACKO - Samostalna izlo-

`ba ikona i kolaà beograd-

skog slikara, ̀ ivopisca, dizaj-

nera i novinara Du{ana M. Glu-

{ca otvorena je nedavno u ho-

lu Doma kulture u Gacku.

Izlo`ba }e biti otvorena

do naredne srijede, a zanimqi-

vo je da je Gacko, poslije Beo-

grada, prvi grad u kome je, po-

red ikona, izloèn i kompletan

spektar radova umjetnikovih

kolaà. Ikone na drvetu tre-

{we, topole i javora, ura|ene

su u duhu poetike i umjetni~-

kog inovatorskog izraza, ali

bez ikakvog naru{avawa stro-

gih kanonskih i crkvenih prin-

cipa.

- Moje ikone nose autorski

pe~at, ali dio koji je odre|en

kanonima na{e crkve mora se

po{tovati, pa imam na umu sve

ono {to je radio aveti apostol

Luka, koji se smatra prvim ì-

vopiscem - kaè autor. Najra-

dije, pri~a, slika lik Bogoro-

dice. Glu{ac je do sada imao

pet samostalnih i jednu retro-

spektivnu izlo`bu, a ìvopi-

sawem se bavi oko trideset go-

dina. ¥ J. D.

IZLO@BA DU[ANA M. GLU[CA U GACKU

Ikone u duhu poetike

Du{an M. Glu{ac: Najradije slika lik

Bogorodice

ISTO^NO SARAJEVO -

Tradicionalnim godi{wim

koncertom, [kola za osnovno

muzi~ko obrazovawe Isto~no

Novo Sarajevo obiqeìla je

uspje{nu desetogodi{wicu ra-

da na prostoru grada Isto~no

Sarajevo.

Nadahnutim muzicirawem

u~enici su odu{evili publiku.

Najsla|i su bili najmla|i mu-

zi~ari, koji su se jedva vidjeli

iza klavira, jer su tek koju de-

setinu centimetara vi{i od

harmonike i gitare.

- Zahvaquju}i istaknutim

muzi~kim pedagozima Smiqi

Pogar~i} i Damjanu Babi}u i,

naravno, nadle`nom ministar-

stvu i tada{woj op{tini Srp-

ska Ilixa, {kola je jo{ u ratu

po~ela sa radom - podsje}a di-

rektor Miro Mitrovi}.

Iz ove {kola izrasla je

Sredwa muzi~ka {kola u Is-

to~noj Ilixi i Muzi~ka aka-

demija Univerziteta u Isto~-

nom Sarajevu, ~iji u~enici i

studenti biqeè vrhunske re-

zultate na takmi~ewima u ze-

mqi i inostranstvu.

- U proteklih deset godina

bili smo ukqu~eni u gotovo sva

kulturna zbivawa u gradu, te

u~estvovali na mnogim takmi-

~ewima u Republici Srpskoj,

BiH i inostranstvu - pri~a Mi-

ro Mitrovi}. On dodaje da je

najve}i problem neadekvatan

prostor u koji je {kola smje-

{tena.

¥ N. Z.

MUZI^KA [KOLA ISTO^NO NOVO SARAJEVO

Koncertom obiqeìli jubilej

TREBIWE - Na sce-

ni Doma kulture u Tre-

biwu preksino} je pred-

stavu "Gospo|a mini-

starka# izveo pozori-

{ni ansambl Narodnog

pozori{ta Republike

Srpske iz Bawe Luke,

sa beogradskim glumci-

ma Svetlanom Bojkovi}

i Vlastimirom \uzom

Stojiqkovi}em.

Trebiwska publika

do posqedweg mjesta is-

punila je pozori{nu

dvoranu, a sve karte dva

dana prije predstave bi-

le su rasprodate.

Qubiteqi pozori-

{ta dugotrajnim aplau-

zom i ovacijama pozdra-

vili su ovo dvoje pozna-

tih umjetnika, kao i

glumce bawalu~kog po-

zori{ta. Odavno u Tre-

biwu nije vladalo ve}e

interesovawe za neki

kulturni doga|aj, iako

su ovog mjeseca u~esta-

le izlo`be, koncerti,

nastupi i drugi progra-

mi, u okviru kulturne

manifestacije "Tre-

biwske qetne sve~ano-

sti#.

Podsjetimo, "Gospo-

|a ministarka# Narod-

nog pozori{ta Republi-

ke Srpske premijerno je

izvedena 24. marta ove

godine u Bawoj Luci.

¥ M. B.

"

GOSPO\A MINISTARKA" NA SCENI TREBIWSKOG DOMA KULTURE

"

Gospo|a ministarka": Predstava zainteresovala

Trebiwce (Snimio P. MUCOVI])

Aplauzi Svetlani i \uzi Aplauzi Svetlani i \uzi Aplauzi Svetlani i \uzi Aplauzi Svetlani i \uzi Aplauzi Svetlani i \uzi Aplauzi Svetlani i \uzi Aplauzi Svetlani i \uzi Aplauzi Svetlani i \uzi Aplauzi Svetlani i \uzi

17. i 18. jun 2006.KULTURA

18

IKONA

U znak zahvalnosti na uka-

zanoj ~asti da Paqanska cr-

kvena op{tina bude doma}in

ovakvog kulturnog doga|aja,

prota Momir Vasiqevi} po-

dario je predstavnicima Jugo-

slovenske kinoteke ikonu Sve-

tog arhan|ela Mihaila.

- Raduje me {to se ba{ u

ovom Svetosavskom domu pri-

sje}amo stvaralaca ovih vri-

jednih srpskih filmova, ali i

svih onih koji su ih ~uvali i

sa~uvali. Posebno priznawe

odajem onima koji ih sada ~u-

vaju i prikazuju na{em narodu,

jer time ~ine bogougodna dje-

la, kao {to to ~ine Crkva i na-

rod - kazao je prota Momir Va-

siqevi}.

GLASNIK

Glasnik Udruèwa muzej-

skih radnika Republike Srp-

ske, ~iji je glavni i odgovor-

ni urednik mr Mirko Babi},

sadrì izvje{taje o radu mu-

zeja, sa stru~nih savjetova-

wa, te razne teme iz oblasti

arheologije, etnologije i

istorije.

Aplauzi Svetlani i \uzi

17. i 18. jun 2006. KULTURA

19

BAWA LUKA - Oktet "Sve-

ti Platon bawalu~ki#, koji po-

stoji ve} gotovo dvije godine i

koji je nastupio na nekoliko zna-

~ajnih festivala, osvajaju}i na

wima neke od najpresti`nijih

nagrada, istinski je ~uvar srp-

skog duhovnog i kulturnog bla-

ga, ali ujedno i jedan od najboqih

kulturnih ambasadora Republi-

ke Srpske.

- Po~etkom godine, na dan

proslave prvog srpskog prosvje-

titeqa Svetog Save, oktet je

imao prvi nastup. Od tada je

"Sveti Platon bawalu~ki# na-

stupao na mnogim festivalima,

odrào niz koncerata i napra-

vio svoj prepoznatqivi reper-

toar - kaè osniva~ hora i we-

gov dirigent Arsen ârki}.

Ovaj oktet je jedan od rijet-

kih koji je savladao cjelokupnu

"Liturgiju# Stevana Mokrawca,

a ubrzo potom oktet je nastupio

na "Majskim muzi~kim sve~ano-

stima# u Bijeqini, gdje je osvo-

jio prvu nagradu u kategoriji mu-

{kih horova.

Poslije toga nastupio je i

na horskom festivalu "Zlatna

vila# u Prijedoru, a najve}e pri-

znawe za wihov rad je, isti~e

ârki}, poziv na najelitniji fe-

stival crkvene muzike na Balka-

nu - "Horovi me|u freskama#,

koji se odràva u beogradskoj

Galeriji fresaka krajem jula.

- Na tom festivalu, ̀ iri sa-

stavqen od kompozitora i ured-

nika Radio Beograda bira naj-

kvalitetnije horove koji izvode

samo duhovnu muziku. Taj poziv

je izuzetna ~ast, jer qudi iz ta-

mo{weg kulturnog miqea o~i-

gledno imaju veliko povjerewe,

nadu i vjeru u ono {to mi radi-

mo - kazao je ârki}.

Kvalitet ovog hora uo~ili

su i van granica biv{e Jugosla-

vije. ârki} isti~e da je "Sve-

ti Platon bawalu~ki# ve} do-

bio nekoliko poziva iz ino-

stranstva, od kojih je najbliì

onaj iz Bugarske. Me|utim, veli

on, oktet, najvjerovatnije, ne}e

oti}i u Bugarsku, jer nema para.

- Nedostatak novca nam ne da

da mrdnemo daqe od linije Bawa

Luke - Bijeqina - Beograd. Na-

dam se da }e se u kulturnom ì-

votu Republike Srpske neke

stvari uskoro promijeniti i da

}emo po~eti da predstavqamo

na{u zemqu i na{ grad i van gra-

nica biv{e Jugoslavije - rekao

je Arsen ârki}.

Nekoliko ruskih kompozi-

tora i profesora iz Moskve oci-

jenilo je dosada{wi rad okteta

kao veoma kvalitetan i izrazi-

li su nadu da }e "Sveti Platon

bawolu~ki# i daqe nastaviti da

{iri pravoslavnu duhovnu i cr-

kvenu pjesmu.

ârki} kaè da su ruski pro-

fesori istakli kako gotovo da

i ne postoji razlika izme|u ra-

da i pjevawa ruskih okteta i ba-

walu~kog "Svetog Platona#.

^lanovi okteta putem interne-

ta stalno komuniciraju s neko-

licinom ruskih okteta, preuzi-

maju}i od wih note, partiture i

melodije. Rusija je, smatra on, u

prednosti samim tim {to tamo

postoje fakulteti za horsko pje-

vawe i dirigovawe, dok je ta gra-

na obrazovawa kod nas tek u po-

voju.

- Na{a sre}a je u tome {to

je na Akademiji umjetnosti u Is-

to~nom Sarajevu otvorena kate-

dra za crkveno pojawe, a posto-

ji i ozbiqna inicijativa da se

tako ne{to u~ini i u Bawoj Lu-

ci, makar to u po~etku bio samo

seminar na kojem bi se obu~ava-

li mladi pojci, pjeva~i i diri-

genti crkvenih horova - istakao

je ârki}.

Repertoar ovog okteta obu-

hvata cjelokupnu srpsku duhovnu

muziku - od wenih po~etaka, ko-

ji se veù uz imena kir Isaije

Srbina i kir Stefana Srbina,

i najranijih hilandarskih zapi-

sa, pa preko prvih srpskih kom-

pozitora Mokrawca i Stanko-

vi}a, do savremenih stvaralaca.

ârki} dodaje da oktet izvo-

di i djela nekih mla|ih umjet-

nika, jer na taj na~in èle da

poguraju i pomognu wihovo stva-

rala{tvo, talenat i rad.

- Nadamo se da }emo uskoro

dobiti i ve}u podr{ku gradskih

vlasti, ali i na{e okoline.

@elimo da pokaèmo svijetu

zbog ~ega je nastala izreka:

"Kroz Bawu Luku ne pjevaj!# - za-

kqu~io je Arsen ârki}.

¥ Gr. DAKI]

AKTIVNOSTI OKTETA

"

SVETI PLATON BAWALU^KI"

Nadam se da }e oktet

"

Sveti Platon bawalu~ki" uskoro

dobiti i ve}u podr{ku gradskih vlasti, ali i na{e

okoline. @elimo da pokaèmo svijetu zbog ~ega je nastala

izreka:

"

Kroz Bawu Luku ne pjevaj!", istakao Arsen ârki}

\Oktet

"

Sveti Platon bawalu~ki": Pozvani na festival

"

Horovi me|u freskama"

BLAGO DUHOVNE MUZIKE BLAGO DUHOVNE MUZIKE BLAGO DUHOVNE MUZIKE BLAGO DUHOVNE MUZIKE BLAGO DUHOVNE MUZIKE BLAGO DUHOVNE MUZIKE BLAGO DUHOVNE MUZIKE BLAGO DUHOVNE MUZIKE BLAGO DUHOVNE MUZIKE

^LANOVI

- Iako bi oktet trebao

da broji osam ~lanova, u

"Svetom Platonu# ima ih

mnogo vi{e, tako da smo ve}

prerasli u mali muzi~ki hor.

Ovako mali horovi imaju

obavezu vi{e od onih ve}ih,

gre{ka u wihovim nastupima

ne smije da postoji. Ako ne-

ko pogrije{i u velikom ho-

ru, to se gotovo i ne osjeti,

jer drugi ~lanovi uspijevaju

da zakrpe tu prazninu. Ali,

u malim horovima kakvi su

oktet ili dupli oktet, svaka

gre{ka se jasno ~uje. Zato

sve mora biti stopqeno u je-

dan glas i sve mora da zvu~i

i vi{e nego savr{eno - rekao

je Arsen ârki}.

BEOGRAD - Dugometra`ni

igrano-dokumentarni film "Gde

cveta limun ùt#, ra|en po sce-

nariju Milovana Vitezovi}a i u

reìji Zdravka [otre, bi}e pre-

mijerno prikazan u ponedjeqak u

Pozori{tu na Terazijama, preno-

se agencije.

Ove godine navr{ava se devet

decenija od legendarnog manevra

srpske vojske u kome je ìvot u

albanskim gudurama ostavilo vi-

{e od 100 hiqada vojnika i izbje-

glica.

- "Gde cveta limun ùt# je

pri~a o tom doga|aju, kakav isto-

rija nikada, ni prije ni poslije

toga, nije zabiqeìla, doga|aju u

kome je jedan narod, ~itava jedna

vojska, vladar, cijela jedna drà-

va "iza{la iz same sebe# - kaè

Zdravko [otra.

"Gde cveta limun ̀ ut# je pri-

~a o nezapam}enom stradawu i o

nama koji smo to uspjeli da zabo-

ravimo.

Od filma "Mar{ na Drinu#

@ike Mitrovi}a iz 1964. godine,

ovo je prvi film koji se bavi epo-

pejom srpske vojske u Prvom svjet-

skom ratu. [otra, po-

red igranih sekvenci,

koristi i materijal iz

arhiva Jugoslovenske

kinoteke, a prvi put

se mogu vidjeti i foto-

grafije iz francuskih

i italijanskih enci-

klopedija, koje nikada

nisu prevedene na na{

jezik.

U igranim dijelo-

vima ulogu Nikole

Pa{i}a tuma~i Petar

Kraq, Zoran Cvijano-

vi} glumi kraqa

Aleksandra, Dragoqub

Ili} kraqa Petra

Prvog Oslobodioca, a

Dragan Nikoli} je

pripovjeda~ ~itavog

doga|aja.

- "Gde cveta limun

ùt# prikazuje jedan

narod, koji sada po~i-

we iz po~etka, kao i

te 1914. godine i tre-

ba mu samopouzdawe.

Ne moèmo vi{e da bu-

demo hegemonisti. Mo-

èmo samo da ostvari-

mo hegemonizam nad sa-

mim sobom, {to bi i bilo dobro.

Albanska epopeja je dosta poti-

skivana za vrijeme Jugoslavije. U

filmu nema velikosrpstva, na-

stojali smo da budemo krajwe uz-

dràni. Oslawali smo se na li~-

ne uspomene koje su na{i qudi i

stranci, u~esnici tog stradawa,

zabiqeìli - rekao je Zdravko

[otra, obja{wavaju}i da je film

ra|en po uzoru na dokumentarce

Bi-Bi-Sija. Muziku za film

"Gde cveta limun ̀ ut# uradio je

@eqko Joksimovi}. ¥

U BEOGRADU PREMIJERA NOVOG FILMA

ZDRAVKA [OTRE

Gde cveta limun ùt

BAWA LUKA - ^lanovi

bawolu~kog muzi~kog trija

"Fantastico#, Sowa Vojvodi},

Dejan Jankovi} i Lidija Pau-

lin, koji su u~enici sredwe

Muzi~ke {kole "Vlado Milo-

{evi}# u klasi profesora Bi-

qane Ja{i} - Radovanovi}, po-

stigli su zna~ajne uspjehe na

me|unarodnoj muzi~koj sceni.

Na presti`nom me|unarod-

nom festivalu "Concorsi inter-

nazionalli di Musica della Val

Tridone# osvojili su prvu na-

gradu.

- Trio je na festivalu

osvojio 96 od mogu}ih stotinu

bodova i za izvo|ewe Hajdno-

vog klavirskog trija u C-duru

osvojio prvo mjesto u vi{oj

kategoriji kamerne muzike -

pri~a profesor Biqana Ja-

{i} - Radovanovi}.

^lanovima ìrija se po-

sebno dopalo ime na{eg orke-

stra, kazala je ona, pa su, naja-

vquju}i dobitnika, rekli:

"Prva nagrada

ide Triju 'Fan-

tastico' koji

svira ~ude-

sno!#

@iri je

bio iz Rusije,

Wema~ke i

Italije, a na-

grada koje je

Trio "Fanta-

stico# osvojio

ujedno je i po-

zivnica za

sqede}u godi-

nu, ali i naj-

boqa prepo-

ruka za nared-

ne nastupe

ovih mladih

talenata.

- Dok smo

se pripremali

za nastup na ovom

festivalu, obrati-

li smo se za pomo} na brojne

adrese. Traìli smo ~etiri

hiqade maraka, sumu koja nam

je trebala da pokrijemo tro-

{kove, ali se niko nije oda-

zvao, osim Gradske uprave, ko-

ja nam je poslala odbijenicu -

pri~a profesorka Biqana.

Dodaje i da je ova vrijedna

i talentovana muzi~ka druì-

na u~estvovala na 13. me|una-

rodnom proqe}nom festivalu

kamerne muzike u Beogradu.

Osvojiv{i publiku i kriti-

ku, odabrani su sa jo{ {est,

od ukupno 21 izvo|a~a, da na-

stupe na velikom zavr{nom

koncertu u Kolar~evoj zadu-

`bini.

Profesor Biqana Ja{i}

- Radovanovi} kaè da }e sa

svojim u~enicima nastaviti

vrijedno da radi, a na jesen su

planirali da odrè samostal-

ni koncert pred bawolu~kom

publikom.

¥ V. KERKEZ

USPJEH BAWOLU^KOG TRIJA

"

FANTASTICO" U BEOGRADU I ITALIJI

FANTASTI^NI OSVAJAÎ SVIJETA

Ova vrijedna i talentovana muzi~ka druìna osvojila

je nagrade u Beogradu, Italiji i Trsteniku. Na jesen

najavquju samostalni koncert pred doma}om publikom

\Trio

"

Fantastico" sa profesorkom i mladim kolegama:

Svirali ~udesno u Val Tridoneu

USPJESI

Dejan Jankovi} iz Trija

"Fantastico# nastupio je ne-

davno sa Sowom Bobrek, u~e-

nicom Muzi~ke {kole "Vla-

do Milo{evi}# u klasi pro-

fesora Branke Kuzmanovi}, u

Trsteniku, gdje su osvojili

prvu nagradu u takmi~ewu

klavirskih dua.

\ Zdravko [otra: Ispri~ao

epopeju o stradawu srpske

vojske

BAWA LUKA - Monodra-

mom "Ledeni svitac# ve~eras

(subota) u 20 ~asova bawolu~koj

publici }e se u velikoj sali Na-

rodnog pozori{ta Republike

Srpske predstaviti glumac Go-

ran Jevti} i Opera i teatar

"Madlenianum# iz Beograda.

"Ledenog svica# je, prema

tekstu Vladana Radomana, reì-

rala Tawa Mandi} - Rigonat, ko-

ja je ovaj komad dramatur{ki ob-

radila i uradila video i izbor

muzike. Karta za ovu predstavu

je pet maraka.

¥ S. D.

NARODNO POZORI[TE REPUBLIKE SRPSKE

Ledeni svitac

BAWA LUKA - Zbirka pje-

sama "Dvije rije~i#, Margot

Markvart i Bratislava Raki}a,

promovisana je u ~etvrtak ve~e

u Narodnoj i univerzitetskoj

biblioteci Republike Srpske.

Tada je otvorena i izlo`ba

skulptura-kwiga, koju je pripre-

mila Margot Markvart.

- Po~elo je od jednog stiha,

koji je bio samo po~etni impuls

za ovo dvoje qudi, koji zajedno

ho}e da otkriju novi svijet is-

puwen pozitivnom energijom i

qepotom - rekla je na promoci-

ji bibliotekar Qiqa Petrovi}

- Ze~i}.

Recenzent kwige, kwièv-

nik @ivko Vuji}, kaè da je we-

na jedinstvenost u tome {to dva

razli~ita jezika vode poetski

dijalog.

Na izlo`bi je bilo pet

skulptura-kwiga i {est kola-

à, koji su nastali tokom pre-

vo|ewa poezije Margot Mar-

kvart na srpski jezik. Markvart

je slobodni umjetnik, pi{e po-

eziju i slika, a u kwizi "Dvije

rije~i# nalaze se neke od we-

nih slika i skulptura. Svoja dje-

la je izlagala {irom svijeta, u

Rusiji, Ma|arskoj, Jemenu, [vaj-

carskoj. Bratislav Raki} je ro-

|en u Dovi}ima kod Lakta{a, a

ve} dugo ìvi u wema~kom gra-

du Augzburgu.

¥ A. R.

Poetski dijalog jezika

\Sa promocije: Stihovi pozitivne energije

(Snimio R. OSTOJI])

VEÊ MARGOT MARKVART I BRATISLAVA RAKI]A U BAWOJ LUCI

BLAGO DUHOVNE MUZIKE

17. i 18. jun 2006.FEQTON

1239. - Ro|en je engleski

kraq Edvard Prvi "Dugono-

gi#, koji je tokom vladavine

od 1272. do 1307. reformi-

sao zakonodavstvo i usposta-

vio snaàn administrativ-

ni sistem, pro{iriv{i ga i

na Vels, ~iju je autonomiju

ukinuo.

1579. - Engleski more-

plovac i gusar Frensis

Drejk proglasio je suvere-

nitet Engleske nad Wu Al-

bionom (sada{wa Kalifor-

nija).

1665. - Portugalci i

Britanci potukli su [pan-

ce kod Montes Klarosa, po-

slije ~ega je jo{ jedna pobje-

da nad [pancima kod Viqe

Visiose osigurala ponovno

uspostavqawe nezavisnosti

Portugalije. Portugalci su

se digli na ustanak protiv

[panaca 1640, nezadovoqni

zajednicom sa [panijom, ko-

ja je ponovno uspostavqawe

dràvne nezavisnosti su-

sjedne zemqe priznala tek

1668. godine.

1719. - Umro je engleski

pisac i politi~ar Xozef

Adison, kojeg su proslavi-

li duhoviti, jasni i jezi~ki

elegantni eseji. Napisao je

i tragediju "Katon#, a eseji-

ma je znatno uticao na srp-

skog prosvetiteqa Dositeja

Obradovi}a.

1818. - Ro|en je francu-

ski kompozitor [arl Guno,

s Kamijem Sen Sansom glav-

ni predstavnik klasicizma

u francuskoj muzici 19. vi-

jeka. Operama "Romeo i Ju-

lija# i "Faust# suprotsta-

vio se italijanskom oper-

skom stilu.

1843. - Domoroci Maori

otpo~eli su pobunu protiv

Britanaca koji su okupira-

li Novi Zeland.

1867. - Engleski hirurg

Xozef Lister obavio je u

jednoj bolnici u Glazgovu

prvu hirur{ku intervenci-

ju u istoriji medicine pod

antisepti~kim uslovima,

operi{u}i svoju sestru Iza-

belu.

1882. - Ro|en je ruski

kompozitor Igor Fjodoro-

vi~ Stravinski, jedan od na-

juniverzalnijih muzi~kih

stvaralaca 20. vijeka. Odli-

kuje ga velika raznovrsnost

muzi~kog izraza i stila - u

prvoj fazi nadahnut je ru-

skom narodnom muzikom, u

drugoj je ekspresionista s

povremenim oslawawem na

xez, u tre}oj se okrenuo neo-

klasi~nom stilu, a zatim

primjewivao i principe do-

dekafonije.

1925. - @enevski proto-

kol, kojim je zabrawena upo-

treba bojnih otrova, potpi-

salo je 29 zemaqa.

1944. - Island je postao

nezavisna republika poslije

referenduma na kojem su sta-

novnici tog ostrva u sjever-

nom dijelu Atlantskog okea-

na odlu~ili da se odvoje od

Danske.

1950. - Dr Ri~ard Loler

izveo je u ̂ ikagu prvu opera-

ciju presa|ivawa bubrega.

1967. - Kina je izvela pro-

bu prve hidrogenske bombe.

1971. - SAD i Japan pot-

pisali su sporazum o vra}a-

wu ostrva Okinava pod suve-

renitet Japana, {to je u~iwe-

no 1972.

1991. - Parlament Ju`ne

Afrike ukinuo je posqedwi

zna~ajniji zakon na kojem je

od 1950. bila zasnovana poli-

tika aparthejda, odnosno do-

minacije bijelaca nad oboje-

nima u toj zemqi.

1993. - U sukobima s geril-

cima u glavnom gradu Soma-

lije Mogadi{u poginulo je

{est i raweno 43 pripadnika

mirovnih snaga Ujediwenih

nacija, koji su - poku{avaju}i

da ispune èqu SAD - bezu-

spje{no lovili vo|u najja~e

frakcije somalskih gerilaca

Muhameda Faraha Aidida.

2001. - Pokret koji je biv-

{i bugarski car Simeon Dru-

gi osnovao samo dva mjeseca

ranije pobijedio je na parla-

mentarnim izborima u Bugar-

skoj.

2004. - U bomba{kom na-

padu ispred regrutnog centra

u Bagdadu poginulo je najmawe

25 qudi, za {ta je odgovornost

preuzela islamisti~ka tero-

risti~ka grupa Abu Musaba

el Zarkavija. ¥

Stigao je dan za koji je Ma-

rijan Bene{ ìvio, zbog kojeg

se mo`da i rodio!

Sjede}i na prostranom

francuskom leàju, zadovoqno

je gledao veliki stoni kalen-

dar, u koji je upisivao svoje me-

~eve. Jo{ jednom prati redosli-

jed: Klement îza, Paskal Zi-

to... Mik Minter, Toni Smit...

Va Bukasa, Pet Tomas... Pogled

zaustavqa na Eli{u Obedu sa

Bahama. Pobjedni~ki se smije-

{io. Kakav je to me~ bio!

Uo~i okr{aja sa Obedom le-

ào je, na ovom istom francu-

skom leàju, i kao mali Lujo,

Ko~i}ev junak u "Jablanu#, mje-

rio pedqom crveni pli{ koji

prekriva leàj: ho}e - ne}e, ho-

}e - ne}e... Mislio je na me~ i

provjeravao kako su mu naklowe-

ne zvijezde. Znao je: ako prebro-

di tu prepreku, ako savlada pr-

vaka svijeta, {to je Obed i bio

po verziji jedne od pet svjetskih

bokserskih asocijacija, otvori-

}e mu se dveri koje vode u odaje

velikana. Ako, pak, bude poqu-

bio pod, moè pakovati stvari,

pa nazad u Jugoslaviju, posra-

mqen da je po Berlinu bogu krao

dane. Sje}ao se...

"Marijaneee#! Glas Zelero-

ve supruge. Veli da ga traì Bo-

ban.

Marijan je gajio simpatije

prema Bobanu. Niko pouzdano

nije znao re}i ~im se on bavi u

"bijelom svijetu#, ni {ta mu je

zvawe, ni zanimawe. Ni Mari-

jan ga nikada nije pitao o wego-

vom ìvotnom putu, niti kad je

i za{to oti{ao iz Jugoslavije

i stigao ovamo u Berlin. Nije

mu znao ni prezime.

Proricawe

sudbine

Kao da je znao da je Marijan

malo~as "pri~ao sa zvijezda-

ma#, Boban mu, bez okoli{awa,

re~e:

- Znam jednog vra~a, prori-

~e sudbinu, rekao sam mu da }u

dovesti svog prijateqa.

Dva puta mu nije trebalo

govoriti. Nekoliko trenuta-

ka kasnije, uzanom asfaltnom

cestom, koja je grabila uzbrdo

ka {arenoj ku}i, u BMV-u vo-

zili su se Marijan i Boban. Na

ulaznim vratima ~ekao ih je

prosijedi ~ovjek, ~ije su lice

uokvirivale tamne nao~ale.

Marijan je u{ao u sobu, s pri-

gu{enim svjetlom, a Boban os-

tao ispred ku}e.

- Da li ho}ete da vam pri-

~am samo lijepo ili sve: i li-

jepo i ru`no? - prozborio je

~ovjek s tamnim nao~arima.

Marijan ga gleda u nevjeri-

ci, sve mu se u ~asu pomutilo:

i {to }e ovdje, i za{to mu to

treba, zar sve ovo nije i glupo

i smije{no istovremeno? Me-

|utim, povratka nije bilo! Tad

se sjeti i teksta u visokotira-

`nom "Bildu#, u kojem je do-

slovno pisalo: "Bene{ protiv

Obeda ima dva odsto {anse za

pobjedu. jedan odsto ako Obed

sam sebe nokautira, a jedan od-

sto ako Obeda pogodi sami bog

s neba!#

- Pri~ajte mi sve, i lijepo

i ru`no - prekinu ti{inu ko-

ja je ispunila cijelu sobu.

ôvjek se sa stolice podi-

è i zagleda kroz otvor izme-

|u dvije zavjese od tamnopla-

vog platna. Stajao je tako mi-

nut-dva, pa ponovo sjede, Mari-

janu su~elice.

- Evo, ovako... Ti si cijeli

ìvot svoj provodio u nekakvoj

borbi. Tvoja zvijezda, s kojom

sam ja uspostavio kontakt, kaè

da su ti otvoreni putevi ka no-

vim pobjedama. Imao si i ima-

}e{ uspjeha u ìvotu. Bez ob-

zira na to {to }e{ do wih do-

}i te{ko. Ti si jo{ kao malo di-

jete za svoju zvijezdu ostao obi-

qeèn. Na tijelu ima{ dva iz-

razito prepoznatqiva biqega.

Odrastao si u mnogo~lanoj po-

rodici, u ku}i...

Marijan osjeti kako ga obu-

zima jeza. Slu{ao je autenti~-

nu pri~u o svom djetiwstvu, o

svojoj bra}i, ocu, majci i sestri,

kao da je on sam pri~a. Obuze ga

i nekakav ~udan strah. Prorok

je nastavqao kazivawe:

- Tebi na putu do uspjeha sto-

ji snaàn, crn mu{karac. Vi-

dim ga pod tvojim nogama!

Marijan poèli u tom ~asu

da sko~i i da ga izqubi, pogoto-

vo poslije re~enice "vidim ga

pod tvojim nogama# i sav se pre-

tvori u uvo!

- A sad da ti kaèm i ovo. U

trideset i tre}oj godini gleda-

}e{ smrti u o~i. Predodre|eno

ti je da pogine{. Ja }u poku{a-

ti do tada da tvoju zvijezdu skre-

nem sa wene putawe i da ti spa-

sem ìvot.

Ove rije~i Marijan nije

ba{ rado slu{ao, ali kad }e to

biti...!?

Rastali su se uz "debelu# na-

pojnicu koju je dobio ~ovjek sa

tamnim nao~arima. Marijan je

zadovoqno pjevu{io, dok je Bo-

ban jurio da, {to prije, stignu

do kakvog-takvog kafe-bara i

proslave zajedni~ki onu proro-

kovu re~enicu "vidim ga pod

tvojim nogama#. Pogotovo {to

je ~uo toliko istine o svom ̀ i-

votu, toliko sitnica kojih se

on sjetio tek kad je saslu{ao

kazivawe ~ovjeka s tamnim na-

o~arima. Cijelu pri~u smjestio

je u - istinu!

A ko je taj mali!?

Me~... Obed se trijumfal-

no, onako ple}at i nao~it, crn

kao gar, popeo na ring i vi{e

mahao i otpozdravqao prepu-

noj dvorani nego {to je poku-

{avao da se i razgiba za borbu

koja ga je ~ekala. Dvorana na-

~i~kana kao zreo {ipak: vi{e

od {est hiqada du{a. Svim Ma-

rijanovim prijateqima sledi-

lo se srce kad su vidjeli goro-

stasnog Obeda. To je bio wegov

prvi me~ na evropskoj turneji.

Zeler je dobro platio za ovaj

dvoboj kako bi Marijan, uz

eventualnu pobjedu, {to brè

napredovao na listi. Obed je

mnogo rizikovao: to nisu bili

me~evi za odbranu titule, da-

kle, nisu mu donosili nikakve

bodove ve} samo veliku zaradu

i novu slavu. Me|utim, eventu-

alni poraz donio bi mu najma-

we godinu dana zabrane da bra-

ni titulu, a to bi zna~ilo i gu-

bitak ogromnih para. O pora-

zu nije razmi{qao. Rekao je na

televiziji, kad su ga pitali za

Bene{a, ironi~no:

- A ko je taj mali!?

Na samom ringu, podrugqi-

ve osmijehe slao je u Bene{e-

vom pravcu. Po~iwe... Obed jur-

nu da sav posao zavr{i za mi-

nut-dva i da se onda nastavi ko-

~operiti pred novinarima. Sna-

àn direkt zalijepi se za wego-

vo lice! To je bilo upozorewe.

U jo{ nekoliko naleta Marijan

ga zasu serijama. Dvorana posko-

~i, u po~etku boja`qivo, a on-

da sve è{}e; do erupcije odu-

{evqewa do{lo je u drugoj run-

di - Obed je leào na podu. Us-

tao je na osam i nastavio bor-

bu. Od prepotentnosti i nadme-

nosti ni traga ni glasa. Sklup-

~ao se u svoju qu{turu, "na-

bio# dupli dekung i traì spas,

nasr}u}i bezglavo na Marija-

na. Ovaj uzvra}a. Bombama!

Obed leluja. Dum! Dum! Pra-

{ti sa svih strana!

U {estoj rundi - kraj! @es-

tok kro{e, koji je imao razor-

nu mo}, poslao je Obeda u car-

stvo snova. Sudija je po~eo da

broji, ali ve} na pet, drugom ru-

kom, pozivao je qekara da usko-

~i u ring. Obeda su iznosili,

isprebijanog i o{amu}enog. Tog

~asa nije znao da li je na svojim

Bahamima, na Sjevernom polu,

ili ovdje u "Dunst-hali# u Ber-

linu.

Marijan pobjedni~ki ra{i-

rio ruke, a Zeler mu juri u za-

grqaj. U ring usko~ili brojni

navija~i, gaze jedan drugog, samo

da bi dotakli {ampiona. Daje

intervju na samom ringu, ali te-

{ko dolazi do rije~i od promu-

klog, ostalog bez daha reporte-

ra, koji zavija kao vuk:

- Jugoslovenski bombarder!

[ampion {ampiona!

Boban mu se oka~io oko

vrata:

- Ti si "crni bombarder#.

Kad se dobro istu{irao, sa-

~ekao da sva ona svjetina krene

na gala-prijem, a brojni novi-

nari na telefone i telekse da

jave redakcijama kako je Mari-

jan Bene{ poslao u carstvo sno-

va Eli{u Obeda, "zapucao# je

ravno ku}i. Bio je umoran i is-

crpqen, a spokoj ove vrste ga je

relaksirao... Leè}i potrbu-

{ke, razmi{qao je o varqivoj

qudskoj i sportskoj sre}i. Ka-

ko se sve okrene u ~asu. Trenu.

On ili Obed!?

S tim mislima je zaspao i us-

nuo ~udan san...

Sad, opruèn na francu-

skom leàju, razmi{qa ima li

taj san ikakve veze sa stvarno-

{}u. Zapisao ga je u dnevnik.

... Otac Josip sletio je u

Berlin na nekakvoj ~udnoj pti-

ci koja ima ogromna krila. Du-

go je kruìo iznad Zelerovog

zamka prije nego {to se spustio

u prostrano dvori{te. Marijan

je sjedio na klupi i, ugledav{i

oca, nemalo se iznenadi. Otac

Josip pla~e. Suze liju kao pla-

ninski potoci. Otkud takve su-

ze - pita se Marijan. Otac Josip

{uti. Kaè mu, kad je prestao

plakati i kad su presahli po-

toci suza, da je do{ao iz Jugo-

slavije na ovoj velikoj ptici,

istog ~asa kad je dobio pismo,

pismo nepotpisano, ali ~itko

ispisano. [ta je ispisano - pi-

ta Marijan. Otac Josip bri{e

mokro lice i kaè:

Otac u snu

- Ispisano je da zabavqa{

najve}i olo{, boksuju}i u ne-

kakvom podrumu, za posnu ve-

~eru i fla{u piva. Ti se, pi-

{e u pismu, pewe{ na ring, za

protivnika ti dovode nekakvu

napravu, nije robot, ve} nalik

na ~udnovatog stvora koji ima

deset opruga, u funkciji ruku.

Svih tih deset opruga

usmjerene su ka tvojoj gla-

vi, a ti ima{ na toj ~udno-

vatoj napravi jednu crvenu

ta~ku koju mora{ pogodi-

ti. Borba traje nekoliko

sati, sav onaj {qam doqe

oko ringa lo~e i lumpuje,

a ti gore krvari{, pada{,

puzi{, cvili{. Onda se

nekako podigne{ na noge i

tresne{ svom snagom u ~ud-

novatu napravu, ta~no u cr-

venu ta~ku. Naprava se ras-

turi na hiqadu dijelova i

zapo~ne vanzemaqska muzi-

ka, kakav Bah, kakav Beto-

ven, ne{to {to niko jo{

nije ~uo. Sva svjetina bje-

ì glavom bez obzira. Ti

silazi{ s ringa, stavqa{

ubrus oko vrata, uzima{ es-

cajg i jede{..., a oko tebe

lipti krv#... Crvena krv!

Sjeti se da je negdje davno,

ili mo`da skoro, ~ini mu se

ba{ od onog proroka, ~uo da je

dobro sawati krv, ona donosi

sre}u.

Ili je to sve skupa "posu|e-

ni# san Eli{a Obeda. [ta je on

mogao sawati, ako je uop{te sa-

wao? Stigao je u Evropu kao

{ampion {ampiona. ̂ ak i onom

~uvenom Ameru Leonardu [u-

geru nisu davali bog zna kakve

{anse protiv Obeda.

[ta je sada? Ni{ta! Izdu-

vana mje{ina koju niko ne bi

htio kupiti ni za otpad. [utnu-

}e ga svi, ~ak i onaj qepu{ka-

sti menaxer koji se samo neko-

liko dana ranije {epurio na te-

leviziji i na konferencijama

za {tampu, kao da se sve to od-

vija zbog wega, u najmawu ruku

kao da bi i sam Bog trebao da si-

|e sa nebesa i pokloni mu se do

zemqe.

Saosje}ao je sa Obedom, bez

obzira na to {to mu je ovaj ci-

ni~no prijetio, poku{avao da

ga ismije, a nikada u ̀ ivotu ni-

su rije~ progovorili. Stvarno,

~udo je boks! Nikad u ̀ ivotu ne

sretne{ ~ovjeka, niti je on te-

bi, niti si ti wemu, i{ta u ì-

votu naào u~inio. Onda se

sretnete na ringu. Nasr}ete je-

dan na drugog do iznemoglosti,

èlite jedan drugog da pokosi-

te, jer vam je to jedini na~in op-

stanka.

Mo`da su mu sva ta razmi-

{qawa iz malog mozga do{la u

san, a san, samo onako kako on

umije, ispleo nestvarnu pri~u o

ocu Josipu, koji je na ~udnoj pti-

ci doletio u Berlin. Od svega

je najboqa crvena krv! Ona do-

nosi sre}u... ¥

(Nastavi}e se)

âk i onom ~uvenom Ameru Leonardu [ugeru nisu

davali bog zna kakve {anse protiv Eli{a Obeda.

Marijan ga zasu serijama. Dvorana posko~i, u po~etku

boja`qivo, a onda sve è{}e; do erupcije odu{evqewa

do{lo je u drugoj rundi - Obed je leào na podu

BILA JEDNA ZEMQA - BIO JEDNOM JEDAN [AMPION4.

Po kwizi Tome MARI]A Pripremio Darko GRABOVAC

Marijan Bene{: Bio poznat nokauter

DOGODILO SE NA

DANA[WI DAN

1696. - Umro je poqski

vojskovo|a i kraq Jan

Tre}i Sobjeski, koji je to-

kom vladavine od 1674. do

smrti onemogu}io dubqi

prodor Turaka u Evropu.

Prilikom druge opsade

Be~a 1683. vojska pod we-

govom komandom potukla

je Turke i oslobodila

grad opsade.

Sobjeski

1917. - Ro|en je ameri~-

ki pjeva~ i glumac itali-

janskog porijekla Dino

Kro~eti, poznat kao Din

Martin, jedan od najpopu-

larnijih ameri~kih zaba-

vqa~a 20. vijeka. Glumio

je u nizu vesterna, komedi-

ja i kriminalisti~kih

filmova.

Martin

1982. - Predsjednik

Argentine general Leo-

poldo Galtijeri podnio

je ostavku poslije poraza

argentinske armije od

britanskih trupa u ratu

za Foklandska ostrva.

Galtijeri

pre{tampavawe i kopirawe

nije dozvoqeno

JUGOSLOVENSKI BOMBARDER!

20

17. i 18. jun 2006. QUDI, VRIJEME I DOGA\AJI...

21

DERVENTA - Manastiri su

oduvijek bili mjesta gdje su mo-

nasi provodili vrijeme u postu

i molitvama, ali i otvarali pr-

ve {kole, wegovali kwièvnost,

fresko i ikonoslikarstvo, gra-

|evinarstvo, brinuli o bole-

snim i siroma{nim. Zato nije

ni ~udo {to je Ratko \eki}, ko-

ji danas ̀ ivi i radi u Americi,

odlu~io sa svojom porodicom da

izgradi manastir u rodnom selu

Dowa Bi{wa kod Dervente.

Novosagra|eni manastir Po-

krov Presvete Bogorodice "smje-

stio# se pored trase nekada{we

"}irine# pruge, putem od Der-

vente prema selu Kalenderovci

na kilometar od rje~ice Bi{we

okruèn {umom i livadama. \e-

ki}i ga izgradi{e narodu svom

na dar, a sebi u pomen.

Nema pravoslavnog srca ko-

je ne zaigra od uzbu|ewa i po-

{tovawa kada se nalazi u blizi-

ni bilo kojeg od na{ih starih

manastira. Oni su oduvijek bi-

li "Nojeve la|e# i svjetionici

narodnih du{a otkako su izgra-

|eni obi~no carskim, kraqev-

skim ili knezovskim trudom.

Danas je gotovo nevjerovatno vi-

djeti tek izgra|enu bogomoqu.

Ipak, takvim podvigom se moè

pohvaliti narod derventskog

kraja.

Prvi korak ka iz-

gradwi ovog manasti-

ra \eki}i su napra-

vili pokloniv{i 114

dunuma zemqe Srp-

skoj pravoslavnoj cr-

kvenoj op{tini Derventa. Bla-

goslovom episkopa Zvorni~ko -

tuzlanskog Vasilija gradwa ovog

kompleksa po~ela je u proqe}e

2002. godine, kada su i osve{ta-

ni temeqi. Wima su kumovali

Zoran i Mira \eki} iz Osoja-

ca kod Dervente.

Godinu za godinom, ktitor

Ratko \eki}, neumorno radi ka-

ko bi se hram {to prije zavr-

{io. Porodica \eki} je daro-

vala tri manastirska zvona ko-

ja su prvi put odjeknula bi{wan-

skom dolinom u julu 2004. godi-

ne.

Na dan Pokrova Presvete

Bogorodice iste godine kumovi

manastirskog konaka postado-

{e Darinka Boùnovi} ro|ena

\eki} i wen suprug Novak iz

Los An|elesa. Sanela i Mela-

ni Savi} iz Dervente kumovale

su krstovima, a Sneèna Boù-

novi} iz Los An|elesa zvoni-

ma.

Skupocjeni drveni ikonostas

krasi}e zidove crkve zahvaqu-

ju}i nesebi~noj pomo}i Riste

Kruqevi}a koja tako|e poti~e iz

porodice \eki}.

U namjeri da u Dowoj Bi{wi

{to prije nikne nova bogomoqa

\eki}ima su pomogle mnoge po-

rodice iz Dervente, Broda, [vaj-

carske i Amerike.

Manastirskom zemqi{tu do-

dato je 66 dunuma na kojoj je zasa-

|en vo}wak i vinograd. Osim to-

ga ure|ena je i dolina rje~ice

Bi{we i obnovqena stara ku}a

porodice \eki} u kojoj }e biti

smje{tena muzejska zbirka alat-

ki, narodnih no{wi i drugih sta-

rih predmeta karakteristi~nih

za ovaj kraj. Ovih dana asfalti-

ran je i put pored manastira do

zaseoka Tomin~i}i kako bi we-

govi mje{tani lak{e dolazili

na molitvu i bogosluèwe.

Veliku podr{ku i pomo} pri

gradwi manastira pruìo je i

protojerej - stavrofor haxi Dra-

gan Kainovi}. U februaru ove

godine u manastirski konak use-

lili su prvi monasi.

Sude}i po tome koliko se do

sada svijeta ovdje okupqalo na

razli~itim svetkovinama i pra-

znicima, kao {to su Vidovdan,

\ur|evdanski uranci i slava ma-

nastira izgleda da su se rije~i

zahvalnosti Vladike Vasilija

upu}ene ktitoru prije ~etiri

godine sada i ostvarile.

- ^vrsto vjerujemo da }e za-

hvaquju}i vama novi manastir

brzo zasijati punim sjajem na sla-

vu Pokrova Presvete Bogorodi-

ce, a na korist naroda ovog kra-

ja i svih koji lijeka du{i svojoj

u wemu budu traìli - rekao je

tada episkop Vasilije.

¥ Tekst i fotografije

Savko PE]I]

PORODICA \EKI] IZ AMERIKE SAGRADILA MANASTIR U DOWOJ BI[WI KOD DERVENTE

BOGOMOQA SVOM NARODUU namjeri da u ovom selu {to prije nikne novi manastir

\eki}ima su pomogle mnoge porodice iz Dervente, Broda,

[vajcarske i Amerike. Po~etkom godine u wega

su doselili prvi monasi, a u nedjequ }e biti osve{tan

\ Osve{tewe manastirskog konaka, zvona i krstova

\Manastir Pokrova Presvete Bogorodice:

U ti{ini zimske idile

\ Posjete {kolske djece manastiru su ~este

\Ophod litije: Na izgradwi temeqa

manastirske crkve

\ Osve{tewe manastirskog zemqi{ta u aprilu

2002. godine

\Izgled manastira na Vidovdan 2005. godine \Rekonstruisana porodi~na ku}a \eki}a

\Episkop Zvorni~ko-tuzlanski Vasilije

i ktitor Ratko \eki}

OSVE[TEWE

U Dowoj Bi-

{wi posqedwih ne-

koliko dana sve je

u znaku priprema za

veliko slavqe. I

staro i mlado sa ne-

strpqewem o~ekuje

nedjequ kada }e po

svim srpskim obi-

~ajima biti osve-

{tan manastir Po-

krova Presvete Bo-

gorodice. Na mana-

stirskom imawu to-

ga dana sjati}e se

nekoliko hiqada

vjernika i gostiju

iz Dervente i oko-

line.

\Asfaltirawe: Poslovi zavr{eni prije

nekoliko dana

NOSTALGIJA

Ratko \eki} iz Dowe Bi-

{we u bijeli svijet oti{ao je

prije vi{e od 30 godina. Danas

ìvi i radi u Kaliforniji.

Dok je u tu|ini mukotrpno za-

ra|ivao novac, uvijek je u mi-

slima nosio uspomenu na rod-

no selo i Derventu. Uvijek i

na svakom mjestu Ratko je os-

tao vjeran svojoj crkvi. Zato

nije àlio novac da svome se-

lu i narodu pokloni manastir.

TRAGOVI

U kwizi "Srpski imeno-

slov# Velibora Lazarevi}a na-

vodi se da postoje izvori i

{turi pisani tragovi koji go-

vore da je prije pet stotina go-

dina na podru~ju Dervente po-

stojao manastir i to u Dowem

Detlaku pored rijeke Ukrine.

Navodno, u Narodnoj bibli-

oteci u Bukure{tu postoji Je-

van|eqe iz 1509. godine u kojem

se kaè: "Ovo Jevan|eqe je pi-

sano u selu Detlak na rijeci

Ukrini#.

\Porodica Boùnovi}:

Kumovi konaka i zvona

17. i 18. jun 2006.ÎTUQE/POMENI

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini i prijateqima da je dana 15.6.2006.

godine u 57. godini ìvota iznenada preminuo na{ dragi

STANISLAV

KARALI]

Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 17.6.2006. godine u 13 ~asova

na grobqu Karali}i u Potkozarju. Povorka kre}e ispred ku}e àlosti

u ul. D. S. Lazarevi}a 44 u 12 ~asova.

Oàlo{}eni: supruga Mihajla, sinovi Marko i Marinko, snaha Valen-

tina, unuci Nikola i Milo{ te ostala rodbina, kumovi i prijateqi

000014 A-8 G

22

U nedjequ, 18. juna 2006. godine, navr{avaju se tri tu`ne i duge godine

od kada sa nama nije divni suprug i veliki tata

ZDRAVKO

ÊGAR

18.6.2003 - 18.6.2006.

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na Rebrova~kom

grobqu, poloìti cvije}e i zapaliti svije}e.

Pozivamo sve one koji ga ~uvaju od zaborava da nam se pridruè.

Supruga Rada, sin Boban i k}erka Bobana

^N A8 - 002813

Tu`no sje}awe na voqenog supruga

ZDRAVKA

ÊGARA

Tvoje ime }e trajati vje~no, qepota tvoje du{e umrijeti ne}e.

^N A8 - 002813

Tu`no sje}awe na na{eg tatu

ZDRAVKA

ÊGARA

Vrijeme prolazi, a ti tata, i daqe ostaje{ temeq na kome gradimo na-

{e ìvote.

Boban i Bobana^N A8 - 002813

Na{em dragom bratu

RADOMIRU

KOVAÊVI]U

Posqedwi pozdrav od porodica: Kurbalija, Rodi}, Vojinovi}, Malba-

{i}, [evo i Kukoq

000025 A-6 G

Dana 18.6.2006. godine navr{ava se sedam tu`nih dana od smrti

na{e drage

DARINKE (Rajka)

GATARI]

1921 - 2006.

Toga dana u 10 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu Gatari-

}i, Dowa Kola.

Oàlo{}eni: sinovi Boro, \ura| i Braco, k}erke Rada, Borka, \ur|a

i Stojanka, brat Mirko, snahe, zetovi, unu~ad i praunu~ad, te ostala mno-

gobrojna rodbina i prijateqi

000027 A-8 G

Tu`no sje}awe na dragu majku

DARINKU

GATARI]

od sina Brace sa porodicom.

000027 A-1 G


DARINKU

GATARI]

od k}erke Rade sa porodicom.

000027 A-1 G


DARINKU

GATARI]

od k}erke Stojanke sa porodi-

com.

000027 A-1 G


DARINKU

GATARI]

od k}erke Borke sa porodicom.

000027 A-1 G


DARINKU

GATARI]

od k}erke \ur|e sa porodicom.

000027 A-1 G

ZAHVALNICA

DARINKA

(Rajka)

GATARI]

Ovim putem èlimo da zahvalimo

svima onima koji nam u na{im naj-

teìm trenucima pri|o{e da po-

dijele bol i tugu sa nama, a poseb-

no zahvaqujemo osobqu odjeqewa

Medicinskog centra nefrologije,

dijalize, o~nog i uho, grlo, nos.

Zahvalna djeca

000027 A-4 G


DARINKU

GATARI]

od sina \ur|a sa porodicom.

000027 A-1 G


DARINKU

GATARI]

od sina Bore sa porodicom.

000027 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragu kumu

DARINKU

GATARI]

od kumova Latinovi}.

000026 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog tatu i

dedu

MAKSIMA

BOROJEVI]A

Bol nije u suzama ve} u na{im sr-

cima.

Tvoja k}erka Marina sa porodi-

com Jovi}

000017 A-2 G

Dana 18.6.2006. godine navr{ava

se tu`na godina dana od smrti na-

{e drage sestre i tetke

\UJE

(ro|. Marjanovi})

@IVKOVI]

iz Sanskog Mosta

S qubavqu i tugom nosimo u srcu

na{em dragu sestru.

Oàlo{}ene sestre Dara i Nena

sa djecom

000020 A-3 G

Tu`no sje}awe na dragog kuma

ZDRAVKA

ÊGARA

Kumovi Qubo, Mirjana, Tijana, Ti-

homir i Aleksandar

A-2 000033 G

Dana 18.6.2006. godine navr{ava se

{est mjeseci od smrti na{eg dra-

gog

OSTOJE

KOVAÊVI]A

Sa qubavqu i po{tovawem, supru-

ga Lazarka i k}erke Nedeqka, Zla-

tinka, Dragana i unuka Ana

000001 A-2 M

Sje}awe na dragog supruga, oca,

svekra i dedu

NENADA

GLIGI]A

18.6.2004 - 18.6.2006.

Osta}e{ voqen i nezaboravqen.

Supruga Momirka, sinovi Dragan

i Zoran sa porodicama

000002 A-2 G

Tu`no sje}awe na dobrog i iskre-

nog prijateqa

MIKIJA

S qubavqu i po{tovawem, Petro-

va i Vukina djeca Drago, Seka i

Marko

000036 A-2 G

Posqedwi pozdrav dragom bratu

STANISLAVU

od brata Aleksandra sa porodi-

com.

000014 A-3 G

Posqedwi pozdrav dragom

STANISLAVU

od strica Vitomira sa porodicom.

000014 A-3 G


STANISLAVU

od tetke Nade sa porodicom.

000014 A-3 G


STANISLAVU

od Dragana, Rodane, Irene i Alek-

sandra.

000014 A-3 G


STANISLAVU

od brata Peje sa porodicom.

000014 A-1 G


STANISLAVU

od Milanka, Qubice, Sweàne i

Nata{e.

000015 A-1 G


STANISLAVU

od sestre Du{anke sa porodicom.

000016 A-1 G

Posqedwi pozdrav Marinkovom

tati

STANISLAVU

KARALI]U

od kolektiva "Sport trejd# B.

Luka.

A-1 000029 G

Posqedwi pozdrav

STANISLAVU

KARALI]U

od porodice Kneèvi}.

A-1 000029 G


STANISLAVU

KARALI]U

od sinovca Borivoja i snahe Zore.

000002 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom kumu

STANISLAVU

od kumova Mi{e i Slavice.

000003 A-3 M

telefon:

051/211-968

tel/faks:

051/212-004

M A R K E T I N G

E-mail: [email protected]

Posqedwi pozdrav radnom kolegi

DU[ANU

DULI

VUKOVI]U

od kolektiva Uprave za komunikacije MUP-a RS.

000022 B-2 G

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 15.6.2006.

godine u 94. godini ìvota, nakon kratke i te{ke bolesti, preminuo na{ dragi

STANISLAV (Davida)

PAVLI[IN

Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se dana 17.6.2006. godine u 14 ~asova na

grobqu u Boriku.

Oàlo{}eni: supruga Stana, sinovi Slobodan, Sini{a i Borislav, k}erka Sawa,

zet Dragan, snahe Vera i Darija, unu~ad Dalibor, Katarina, Sofija, David, Filip

i Milica te ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi

000005 B-2 M

Dana 17.6.2006. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana od smrti

na{eg dragog oca, djeda, pradjeda i svekra

DU[ANA

DRAGOJEVI]A

Toga dana 10.30 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u na grobqu Drago-

jevi}i u êlincu, poloìti cvije}e i zapaliti svije}e. Pozivamo rod-

binu, prijateqe i kom{ije da nam se pridruè.

Oàlo{}ena porodica

000005 A-8 G

Dana 17.6.2006. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih

dana od smrti na{e drage

ILINKE

(ro|. Kujunxi})

KAPURAN

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu

Crkvice, poloìti cvije}e i zapaliti svije}e.

Pozivamo rodbinu, kumove i prijateqe da nam se pridruè.

Oàlo{}eni: k}erke Novka, Vojka i snaha Branka sa porodicama

A7 002911 E


~etrdeset tu`nih dana od kada je

nesre}nim slu~ajem nastradao moj

dragi brat

VOJIN

VOJO

GU@VI]

Sestra Boìca Jovanovi} sa por-

odicom

000023 A-3 G

Tu`no sje}awe na brata i roditeqe

Praznina je ogromna, tuga doìvotna, zauvijek }e ostati rana u na{im srcima,

suze u o~ima, nepodno{qiv bol u du{i. Uvijek voqeni, nikad zaboravqeni.

Sestra i k}erka Nada i brat i sin Velimir sa porodicom

A3 h 3 002947 E

Dana 20.6.2006. godine sje}awe na

dragog supruga i oca

MARIJA

i ~etrnaest godina tu`nih bez

tebe. Bi}e{ uvijek voqen i nez-

aboravqen.

Tvoji: supruga Mirjana i sinovi

Dario i Sr|an

000018 A-3 G

Tu`no sje}awe na moju dragu sestru

dr DRAGOSLAVU

JEVTI]

internista

1929 - 2003.

Pro{lo je tri godine otkako si nas iznenada napustila.

Dana 18.6.2006. u 11 ~asova posjeti}emo mjesto tvog vje~nog boravka.

Brat dr Srboqub s porodicom

000006 A-6 G

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini i prijateqima da je u utorak,

13.6.2006. godine, u 59. godini ìvota, nakon duè bolesti, preminuo

na{ dragi

TOMISLAV (Mirka)

GRAÂNIN

Sahrana }e se obaviti u nedjequ, 18.6.2006. godine, u 13 ~asova na

grobqu Pala~kovi}i - Melina.

Oàlo{}eni: supruga \uja, sin Davorko sa porodicom, k}erka

Ruìca sa porodicom, bra}a Ostoja i Nedeqko, sestre Milena i

Milka te ostala oàlo{}ena rodbina 000002 A-8 G

Dana 20.6.2006. godine sje}awe na

nepreàqenog sina i brata

MARIJA

êtrnaest tu`nih godina bio si

u na{im mislima svakog trena i

tako }e ostati dok ìvimo.

Mama Gospava i brat Igor sa

porodicom

000019 A-3 G

Tu`no sje}awe na sestru

NADU

JOVANOVI]

2003 - 2006.

Sestra Vukica s porodicom

^N A1 - 002814

Posqedwi pozdrav dragoj majci

SLAVKI

JOLXI]

od sina Zdravka, snahe Radmile i

unuka Zorana.

000001 A-1 G


SLAVKI

JOLXI]

od k}erke Radenke i unuka Ranka.

000001 A-1 G


SLAVKI

JOLXI]

od sina Ranka, snahe Mire i

unu~adi Milenka i Danijele.

000001 A-1 G

Sje}awe na dragog supruga i oca

VLADU

KRIVOKU]U

17.6.2002 - 17.6.2006.

Supruga Milosava i sinovi

Branislav i Novak

000003 A- 2 M

Sje}awe na dragog sina i brata

VLADU

KRIVOKU]U

17.6.2002 - 17.6.2006.

Majka Branka, brat Boro i

snaha Milena sa porodicama

000003 A-2 M

Dana 17.6.2006. godine navr{ava

se deset tu`nih godina od smrti

na{eg dragog supruga, oca i dede

DU[ANA (Mla|ena)

\EKI]A

Toga dana posjeti}emo wegovu

vje~nu ku}u, poloìti cvije}e i

zapaliti svije}e.

Porodice \eki} i Vu~i}

000004 A-3 G


SLAVKI

JOLXI]

od k}erke Gordane, zeta Milana

i unu~adi Slobodana i Ivane.

000001 A-1 G

Posqedwi pozdrav najdraòj

baki

SLAVKI

JOLXI]

od wene mezimice Tine i

porodice Gordi}.000001 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragu i voqenu

majku i baku

MILKU

LALO[

19.6.2003 - 19.6.2006.

Uvijek }e{ ìvjeti sa nama.

K}erka Qubica, zet \eri, unuci

Jugoslav, Dragan i Aleksandra

000009 A-2 G

Dana 15.6.2006. godine navr{ilo

se dvije godine od smrti na{e

drage

BOSIQKE

FILIPOVI]

U nedjequ, 18.6.2006. godine, u 10

~asova posjeti}emo wenu vje~nu

ku}u.

Tvoji najmiliji 000013 A- 2 M

Tu`no sje}awe na sestru

NADU

JOVANOVI]

2003 - 2006.

Sestra Rada-Seka

^N A1 - 002814

Tu`no sje}awe na priku

NEDEQKA

od prike Pere, Brane, Dijane i

Dragane Vukeli}.

000011 A-1 M

Tu`nim srcem javqamo svoj rodbini, prijateqima i kom{ijama da je

dana 14.6.2006. godine u 83. godini, nakon duè bolesti, preminula

na{a draga

SLAVKA JOLXI]

Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se 17.6.2006. godine u 13 ~asova na

Jolxi}a grobqu u [u{warima.

Oàlo{}eni: sinovi Ranko i Zdravko, k}erke Radenka i Gordana,

bra}a \or|o i Mi}o, sestre Du{anka i Qubica, snahe, zetovi, unu~ad,

praunu~ad i ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi

000001 A-8 G

Tu`no sje}awe na dragu majku i

baku

NEDEQKU

PEJAKOVI]

21.6.2002 - 21.6.2006.

Djeca i unu~ad

000008 A-1 G

17. i 18. jun 2006. ÎTUQE/POMENI

23

AN\ELKA

18.6.1992.

SRETU

18.5.1996.

DANICU

26.3.2006.

BJELICA

17. i 18. jun 2006.ÎTUQE/POMENI

24TU@NO SJE]AWE

Dana 18. juna 2006. navr{ava se punih 13 godina od smrti na{eg dragog i

nikad nezaboravqenog sina

MILIVOJA

(Gavra)

ELEZA(18.6.1993 - 18.6.2006)

Toga dana iza}i }emo na wegov grob na gradskom grobqu u Fo~i. Poziva-

mo kumove, rodbinu i prijateqe da do|u na grobqe, da zajedno zapalimo svi-

je}e i poloìmo cvije}e.

Oàlo{}eni roditeqi - majka Bojana i otac Gavro sa porodicom

A - 8 D.T.


NIKODIJU

KOPRENA

od k}erke An|e i zeta \oke sa dje-

com.

000003 A-1 G


NIKODIJU

KOPRENA

od k}erke Borke i zeta Dragana sa

djecom.

000003 A-1 G


NIKODIJU

KOPRENA

od k}erke Petre i zeta Milana sa

djecom.

000003 A-1 G


godina dana od smrti na{e majke

NIKODIJE

KOPRENA

Toga dana posjeti}emo wenu vje~nu

ku}u na grobqu u Ducipoqu u 11

~asova.

Tvoji najmiliji sinovi Rajko i

Mladen sa porodicama

0000010 A-3 G

Tu`no sje}awe na dragu

DESANKU

(ro|. Te{anovi})

GVERI]

Porodice Jani~i} i Gvozden

000028 A-3 G


NIKODIJU

KOPRENA

K}erka Milica i zet Milenko sa

djecom

000012 A-1 G

Dana 20.6.2006. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih dana

od smrti na{e drage

DESANKE

(ro|. Te{anovi})

GVERI]

U subotu, 17.6.2006. godine, u 11 ~asova odrà}e se ~etrdesetodnevni paras-

tos na Novom grobqu u Bawoj Luci, poloìti cvije}e i zapaliti svije}e.

Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridruè.

Oàlo{}eni sin \or|e i sestra Jelena sa porodicama

000028 A-8 G

U subotu, 17.6.2006. godine, u 11 ~asova na Novom grobqu u Bawoj Luci

da}emo ~etrdesetodnevni pomen na{em

MILI

DO[ENOVI]U

Pro{lo je 40 dana otkako te nema kraj nas, a mi jo{ uvijek ne moèmo da

vjerujemo da si oti{ao. Zauvijek }e{ ostati dio ìvota onih koji su te vo-

qeli. Volimo te i voqe}emo TE vje~no.

Tvoji: NAJMILIJI

000020 A-8 G

Tu`no sje}awe na prijateqa

ZOKU

Zauvijek }e{ ìvjeti u mom srcu

Tvoja Nikolina

000011 A-2 G

Tu`no sje}awe na jedinog sina

ZORANA - ZOKU

POPOVI]A

Dragi na{ sine, ìvi{ i ìvje}e{

zauvijek sa nama, samo bez tvojih ri-

je~i tata i mama.

Tvoja majka Milka i otac Bo{ko

000003 A-3 M

Tu`no sje}awe na na{eg dragog

ZORANA - ZOKU

POPOVI]A

21.6.2001 - 21.6.2006.

Dana 18.6.2006. godine u 11 ~asova

moli}emo parastos za na{eg dra-

gog sina, posjetiti wegovu vje~nu

ku}u. Pozivamo sve one koji ga nisu

zaboravili da nam se pridruè.

Otac Bo{ko i majka Milka

000003 A-3 M

Tu`no sje}awe

na najboqeg prijateqa

ZOKU

Dok moje srce kuca, kuca}e i tvoje.

Tvoja najboqa prijateqica Nina

0000011 A-2 G

Zajedno u vje~nosti

\UDUROVI]

S po{tovawem, qubavi, zahvalnosti

Nam - mjoho-renge-kjo

Dragan 000003 A-7 G

Tu`no sje}awe na dragu sestru

MIRU

\UDUROVI]

17.6.2003 - 17.6.2006.

od Mome sa porodicom.

000004 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog zeta

NEDEQKA

\UDUROVI]A

21.5.2002 - 17.6.2006.

od Mome sa porodicom.

000004 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog zeta

NEDEQKA

\UDUROVI]A

21.5.2002 - 17.6.2006.

od Rade [e{i}a sa porodicom.

000004 A-1 G


~etrdeset tu`nih dana od smrti

na{eg dragog oca i djeda

KOSTE

TOMI]A

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo

wegovu vje~nu ku}u na Rebrova~kom

grobqu, poloìti cvije}e i zapal-

iti svije}e. Pozivamo rodbinu, pri-

jateqe i kom{ije da nam se pri-

druè.

Oàlo{}eni: sinovi Gojko, Nenad,

@eqko, @arko, k}erke Gospa i Na-

da sa porodicama

000024 A-5 G


40 tu`nih dana od smrti moga oca

KOSTE

TOMI]A

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo

wegovu vje~nu ku}u kod Rebrova~ke

crkve, pozivamo svu rodbinu, pri-

jateqe, kumove i kom{ije da nam se

pridruè.

Tvoj sin @are

000034 A-4 G


MIRU

\UDUROVI]

17.6.2003 - 17.6.2006.

od Rade [e{i}a sa porodicom.

000004 A-1 G

Tu`no sje}awe

na velikog prijateqa

ZOKU

Zauvijek }e{ ̀ ivjeti u na{im srci-

ma.

Vlado, Rajko, Nikica, Crni, Kur-

bla, Piksi, Damjani}

0000011 A-2 G

Tu`no sje}awe na

ZORANA - ZOKU

POPOVI]A

S tugom koju vrijeme ne lije~i, s

qubavqu koju smrt ne prekida,

~uva}emo vje~nu uspomenu na tebe.

Tvoja sestra Boba, zet Radenko i ses-

tri} Sando

000003 A-3 M

Tu`no sje}awe na dragog brata

SLAVKA

RAÎ]A

Brat Tomo sa porodicom

000024 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog strica

SLAVKA

RAÎ]A

Sinovac Darko sa porodicom

000024 A-1 G


SLAVKA

RAÎ]A

Sestra Savka i zet Du{an sa porodi-

com

000024 A-1 G


KOSTU

Brat Mla|o, snaha Dobrila sa

porodicama

000035 A-1 G

Tu`no sje}awe na brata

KOSTU

Bol nije u rije~ima i suzama, ve} u

srcu.

Sestre Bosa i Nena sa porodicama

000035 A-2 G


SLAVKA

RAÎ]A

od sestre Radosave sa porodicom.

000004 A-1 G


MILU

DO[ENOVI]A

Vrijeme prolazi, ali tuga i bol za

tobom vje~no ostaju.

Sestra Bosa Mudrini} sa porodi-

com

000020 A-2 G

Dana 20.6.2006. godine navr{avaju

se ~etiri tu`ne i bolne godine

otkako nije sa nama na{a draga i

voqena baka

MIKA

MILAKOVI]

U nedjequ, 18.6.2006. godine, u 10

~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u

u Potkozarju.

Voqeni ne umiru, oni ̀ ive dok ̀ ive

oni koji ih vole.

Sin Novo, snaha Mira, unuk Alek-

sandar i unuka Biqana

000030 A-4 G

Tu`no sje}awe na voqenu majku

MIKU

Nema tih rije~i kojima se mogu

opisati tuga i bol za tobom.

Sin Milorad sa porodicom

000030 A-2 G

Tu`no sje}awe na voqenu majku

MIKU

Majko, qubav prema tebi je vje~na,

a tuga i praznina doìvotna.

K}erka Zora sa porodicom

000030 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragog

PREDRAGA

RADI]A

Porodica Dimitrijevi}

000007 A-3 G


PREDRAGA

RADI]A

Porodica ûbrilo

000007 A-3 G

Tu`no sje}awe na

PREDRAGA

RADI]A

Kafe-bar "Bonus kantun#

000007 A-3 G

MIRA

17.6.2003 - 17.6.2006.

NEDEQKO

21.5.2002 - 17.6.2006.

i

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase, komercijalne

oglase, reklamne poruke, obavje{tewa

o smrti i pomenima za dnevni list

"Glas Srpske# u Doboju moète predati

Redakciji lista "Glas komuna# dobojskog

regiona, svakog dana od 8 do 15 ~asova.

UU DDOOBBOOJJUU

U prostorijama Doma u~enika

"Glas komuna#

Stefana Prvovjen~anog 2

Telefon-faks: 053/226-853, 065/643-844

E-mail: glaskomuna@spinter. net.

Pomen dragom bratu

DADI

Bi}e{ vje~no voqen i nikad ne-

zaboravqen

Tvoja seka Sawa sa porodicom

A-1 R


DADU

Plemenita srca kratko ìve.

Kumovi Jungi}i

A-1 R

Dana, 17.6.2006. godine navr{ava

se sedam tu`nih dana od smrti

na{e drage

NADE@DE

(ro|. Jovanovi})

STOJANOVI]

Toga dana u 10 ~asova posjeti}e-

mo wenu vje~nu ku}u na Rebrova~-

kom grobqu (novi dio).

Oàlo{}ena porodica

000032 A-3 G

Tu`no sje}awe na dragu suprugu

NADE@DU

suprug Miodrag

000032 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragu majku,

svekrvu i baku

NADE@DU

sin Vladimir, snaha Dubravka,

unuke Maja, Nina i Tawa

000032 A-1 G

Dragoj prabaki

NADE@DI

Ja sam mali da bih se sje}ao tvog

lika ali kada porastem mama }e

mi pri~ati o tebi.

Tvoj praunuk Mihajlo

000032 A-3 G

Tu`no sje}awe na dragu majku,

punicu i baku

NADE@DU

Osta}e{ vje~no voqena i nezabo-

ravqena u na{im srcima

k}erka Radmila, zet Rajko, unu-

~ad Sowa, Ana i Stefan

0000032 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragu

NADE@DU

od porodica Toma{ i Kraji{nik.

000032 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragu baku

NADU

Sowa, Boban i Mihajlo

000032 A-1 G


se {est mjeseci od smrti na{e

drage

ROSE

(ro|. Stojanovi})

BJELI]

U subotu, 17.6.2006. godine u 11 ~a-

sova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u

na grobqu Rebrovac.

Oàlo{}eni: suprug Mihajlo, sin

Radomir, snaha Svjetlana, unuke

Duwa i Sowa i sestra Nevenka s

porodicom

000011 A-4 M

Dana, 12.6.2006. godine navr{ile

su se ~etiri godine od smrti na-

{e mame

RADE

RADINKOVI]

Dana, 18.6.2006. godine u 11 ~aso-

va na grobqu u Slatini, posjeti-

}emo wen grob, poloìti cvije}e

i zapaliti svije}e.

Oàlo{}eni: k}erke Jelena i

Milena i sin Milenko

000010 A-3 G


se 40 tu`nih dana od smrti na{eg

dragog

SLAVKA

RAÎ]A

U nedjequ, 18.6.2006. godine u 11

~asova posjeti}emo wegovu vje~nu

ku}u.

Pozivamo rodbinu i prijateqe

da nam se pridruè.

Oàlo{}ena porodica

000008 A- 3


SLAVKA

RAÎ]A

od brata Nedeqka sa porodicom.

000008 A-1 M


SLAVKA

RAÎ]A

od strica Bogdana sa porodicom.

0000008 A-1 M


RADU

RADINKOVI]

Bra}a Mi}o i Mladen sa porodi-

cama

000010 A-1 G


prijateqa i kolegu

DANKA

od Brke-Stanimira Dujakovi}a i

porodice.

000017 A-1 G

Tu`no sje}awe na nama dragog

pa{u, svaka i tetka

DANKA

@ivot je trenutak, a sje}awe je

vje~no.

Pero, Danka, Du{ko i Dragi{a

000018 A-2 G

17. i 18. jun 2006. ÎTUQE/POMENI

25Posqedwi pozdrav radnom kolegi

STANISLAVU

KARALI]U

S tugom i po{tovawem,

kolektiv "EL-PAK# Bawa Luka

000007 B-2 M

Dana, 18.6.2006. godine navr{avaju se dvije tu`ne godine od smrti mog voqenog oca

VOJE

(Pere)

DAMJANOVI]A

Tog dana u 10 ~asova posjeti}emo wegovu grob, zapaliti svije}e i poloìti cvije}e.

Tvoj sin Vasiq sa porodicom

000009 B-2 M

Tu`no sje}awe na dragog predsjednika

prof. dr PREDRAGA

RADI]A

Po{tovani predsjedni~e ne moèmo se pomiriti sa bolnom isti-

nom da si nas zauvijek napustio.

S po{tovawem,

porodica @arka Gvozdenca

000006 B-1 M

Pomen dragom sinu

DRA@ENU

DADI

VUJMILOVI]U

Dvanaest godina kako si se iz stvarnosti preselio u na{e snove i sje-

}awa. Jedina utjeha su nam uspomene.

Tvoji najmiliji: mama Slavica i tata Ostoja

A-6 R

MD PRES

(centar Modri~e)

Kontakt telefon:

065/549-430.

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase,

komercijalne oglase,

reklamne poruke, obav-

je{tewa

o smrti i pomenima u Modri~i

moète predati u kiosku

svakog radnog dana

od 6 do 20 ~asova.

UU MMOODDRRII^̂II

Po{tovani ~itaoci, gra-

|ani êlinca,

ne morate vi{e i}i u Bawu

Luku da biste u "Glasu

Srpske# objavili va{u re-

klamnu poruku, mali oglas,

~ituqu i sli~no. Dovoqno

je da do|ete u redakciju

"êlina~kih novina# i tu

po istoj cijeni zavr{ite

posao, a mi }emo za vas pro-

slijediti va{e poruke. Ti-

me }ete u{tedjeti vrijeme

i tro{kove putovawa.

Adresa redakcije: Vojvode

Mi{i}a bb, telefoni:

852-547, 851-695.

O~ekujemo vas!

AD "OZREN# FOÂ

Broj: 01-214

Datum, 15.6.2006.

Na osnovu ~lana 246. Zakona o preduze}ima ("Sl. glasnik RS# broj: 24/98, 62/02, 66/02, 38/03

i 97/04) ~lana 36. Statuta Akcionarskog dru{tva "Ozren# Fo~a i ~lanova 18. i 19. Poslovni-

ka o radu Skup{tine akcionara, Upravni odbor Dru{tva na sjednici odrànoj dana 1.6.2006.

godine donio je odluku kojom

SAZIVA

redovnu Skup{tinu akcionara AD "Ozren# Fo~a za dan 7.7.2006. godine

u prostorijama preduze}a, sa po~etkom u 15 ~asova.

Za sjednicu predlaè sqede}i

DNEVNI RED

1. Verifikacija zapisnika sa prethodne sjednice Skup{tine;

2. Razmatrawe izvje{taja o izvr{enoj ekonomsko-finansijskoj reviziji godi{weg obra~una

za 2005. godinu ovla{}ene revizorske ku}e i dono{ewe odluke o usvajawu;

3. Razmatrawe izvje{taja o izvr{enoj procjeni vrijednosti kapitala, ovla{}ene procjen-

iteqske ku}e i dono{ewe odluka o usvajawu;

4. Dono{ewe odluke o statusnoj promjeni - podjela dru{tva;

5. Dono{ewe odluke o drugoj emisiji akcija po osnovu statusne promjene - podjele pre-

duze}a.

- Pozivaju se svi akcionari, fizi~ka i pravna lica da li~no ili putem punomo}nika ili

glasawem pismenim putem u~estvuju u radu Skup{tine.

Punomo} fizi~kih lica mora biti ovjerena od strane suda ili nadle`nog organa uprave,

a punomo} pravnog lica pe~atom i potpisom odgovornog lica.

^lanovi Skup{tine imaju mogu}nost uvida u materijale svakim radnim danom u vremenu

od 7 do 15 ~asova u stru~noj slu`bi Dru{tva.

Ukoliko se Skup{tina akcionara ne bude mogla odràti zbog nedostatka kvoruma, ponovqe-

na Skup{tina }e se odràti istog dana sa po~etkom u 16 ~asova.

PREDSJEDNIK UPRAVNOG ODBORA

"ELEKTROKRAJINA# a. d. BAWA LUKA

Nadzorni odbor

Na osnovu ~lana 30. stav 3 i ~lana 44., ta~ka 4. Statuta "ELEKTROKRAJINA# a.

d. BAWA LUKA, ~lana 8. i 9. Poslovnika o radu Skup{tine akcionara "Elek-

trokrajina# a. d. Bawa Luka, Nadzorni odbor Dru{tva

SAZIVA

7. (sedmu) sjednicu Skup{tine akcionara "ELEKTROKRAJINA#

a. d. Bawa Luka

Redovna sjednica Skup{tine akcionara "Elektrokrajina# a. d. Bawa Luka, odrà}e

se dana 10.7.2006. godine (ponedjeqak) u prostorijama Direkcije Dru{tva, ul. Kraqa

Petra I Kara|or|evi}a broj 95, sa po~etkom u 11 (jedanaest) ~asova.

Za sjednicu Skup{tine akcionara predlaè se sqede}i

DNEVNI RED

1. Utvr|ivawe kvoruma za punovaàn rad Skup{tine;

2. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine i zapisni~ara;

3. Usvajawe zapisnika sa 6. ({este) sjednice Skup{tine akcionara;

4. Dono{ewe Odluke o usvajawu Izvje{taja nezavisnog procjeniteqa o procjeni

vrijednosti osnovnih sredstava i kapitala ZDP "Elektrokrajina# p. o. Bawa Lu-

ka na dan 31.12.2004. godine;

5. Usvajawe Izvje{taja o poslovawu "Elektrokrajina# a. d. Bawa Luka za period

od I do XII 2005. godine sa izvje{tajem nezavisnog revizora;

6. Dono{ewe Odluke o raspodjeli ostvarene dobiti;

Dono{ewe trogodi{weg Plana poslovawa "Elektrokrajina# a. d. Bawa Luka za pe-

riod od 2006. do 2008. godine;

7. Dono{ewe Odluke o imenovawu ~lanova Nadzornog odbora "Elektrokrajina#

a. d. Bawa Luka - 4 (~etiri) ~lana ispred dràvnog kapitala i 1 (jednog) ~lana u

ime Fonda PIO.

U slu~aju da se sedma Skup{tina akcionara ne odrì 10.7.2006. godine, zbog nedostatka

kvoruma, ponovqena sedma Skup{tina akcionara odrà}e se dana 12.7.2006. godine

u isto vrijeme, na istom mjestu i sa istim dnevnim redom. Prijedlozi odluka i os-

tali materijali za sjednicu Skup{tine akcionara bi}e objavqeni na oglasnoj

tabli Dru{tva, a uvid u iste moè se izvr{iti svakog radnog dana u prostorijama

Uprave i Radnih jedinica Dru{tva u vrijeme od 8 do 14 ~asova. Pozivaju se akcionari,

fizi~ka i pravna lica, da li~no ili putem punomo}nika ili glasawem pismenim

putem, u~estvuju u radu Skup{tine akcionara.

NADZORNI ODBOR

Broj: NO-1614/06

Dana: Dana, 16.6.2006. godine

N A R U X B E N I C A

Ta~an naziv i adresa pretplatnika _____________________________________

_____________________________________

Pretpla}ujem se na:

1. "Glas Srpske# broj primjeraka ____________________________

Kontakt telefon i faks u slu`bi plasmana {tampe, za list "Glas Srpske# je

051/212-263

051/212-283 faks

051/212-264

Uplate na ìro-ra~un kod "Nove bawalu~ke banke# 551001-00016019-84

M. P. îtak potpis i tel.

Po{tovani ~itaoci,

Nastojimo da ne pripadamo nikome osim ~itaocima. Trudimo se da budemo

novine - po{tene i nepristrasne, otvorene za sva mi{qewa. To je na{ prilog

Republici Srpskoj kakvu svi èlimo, tolerantnu, pomirenu i kreativnu. "Glas

Srpske#, na koji vas pozivamo da se pretplatite, je jo{ jedan doprinos tome.

Va`no je da znate da se u na{em listu objavquju tenderi, oglasi i konkursi svih

republi~kih i drugih institucija, kao i mnogih preduze}a s kojima imamo go-

di{we ugovore i ukoliko se pretplatite, ima}ete redovne, u poslu va`ne in-

formacije. Osim toga, kao stimulaciju da se pretplatite, nudimo i popust, i

to na godi{wem nivou 20%, polugodi{wem 10% i tromjese~nom 5%.

Tromjese~na

60 KM

Polugodi{wa

110 KM

Godi{wa

190 KM

ZAOKRU@ITE KOJU PRETPLATU @ELITE

� KONKURSI

� OGLASI

� MALI OGLASI

� ÎTUQE

Ulica Veselina Masle{e 13

Tel: 051/211-968, Tel/faks: 051/212-004,

E-mail: [email protected]@glassrpske.com

MM AA RR KK EE TT II NN GG

Svetog Save bb

tel. 056/410-178

faks: 056/410-177

e-mail: [email protected]

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase, komercijalne oglase,

reklamne poruke, obavje{tewa i ~ituqe

u Bratuncu moète predati

svakim radnim danom od 8 do 16 ~asova.

UU BB RR AA TT UU NN CC UU

17. i 18. jun 2006.OGLASI

26

17. i 18. jun 2006. VODI^

27

Va`niji telefoni

Telekom Srpske, informacije 1185

Aùrirawe podataka i

Informacije iz Centralnog registra 1369

Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370

Informacije o berzi 1371

Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372

Ta~no vrijeme i temperatura 1373

CJB 122, 337-100

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282

Ta~no vrijeme, datum,

temperatura, vazdu{ni pritisak 125

Vojna policija 335-937

Sektor sekjuriti 460-140, 461-115

Bolnica (stara lokacija) 216-725

Paprikovac 308-111

Op{tina 244-444

Aerodrom #Bawa Luka# 535-210

Uprava aerodroma u Bawoj Luci 211-626

Agencija za prodaju avio karata 219-974

Autobuska stanica 315-355, 315-867

@eqezni~ka stanica 301-229

Biletarnica (centar) 211-961

Rale turs 215-333

"A# taksi 1500

"Bawalu~ki# taksi 1544

"Bel# taksi 1550

Euro-taksi 1555

Maksi taksi 1551

"Patrol#taksi 1533

Mobil taksi Bawa Luka 1566

Vodovod i kanalizacija 212-480

Stambeni servis - Odràvawe stanova 228-060

"Elektrodistribucija# (centrala) 314-811

Prijava kvarova 300-384

Centar za obavje{tavawe 121, 212-500

Apoteka "Prvi maj# 223-540

Centralna apoteka 225-630

Apoteka "Zmijawe# 329-870

Apoteka "Zvijezda# 433-070

Apoteka "Boska# 226-990

Apoteka "Palas# 222-860

Apoteka "Nova varo{# 329-840

Veterinarska stanica 303-113

"îsto}a# 304-477

Meteorolo{ka stanica 307-943

"Gradsko grobqe# 051/216-412

Kvarovi na telefonima 1275

Op{tinski Crveni krst 301-065

Regionalni Crveni krst 303-463

faks: 307-715

Me|unarodni komitet CK 310-037

Kancelarija za traèwe zarobqenih

i nestalih lica Republike Srpske 302-150

Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881

Turisti~ka organizacija 349-910, 349-911

"Gra|a# 218-241, 218-242

Toplana - reklamacije 336-104

AMS RS 1285, 301-464

Narodno pozori{te RS 314-006

Muzej savremene umjetnosti RS 215-364

Dje~je pozori{te RS 215-907

Univerzitet u Bawoj Luci 218-997

Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986

Narodna i univerzitetska

biblioteka RS 215-859, 215-866

Autobuski red vo`we

Me|unarodne linije

Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u 12

~asova

Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u

13.30 ~asova

Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u 9.30

~asova

Bawa Luka - Be~, svaki dan u 13.15 ~asova

Bawa Luka - Minhen, subotom, nedjeqom i srijedom u 12

~asova

Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30

Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova

Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa

Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kragujevac svaki dan u 6 ~asova

Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova

Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova

Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedjeqom

u 15 ~asova

Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, nedje-

qa, ponedjeqak u 20 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16 ~asova

Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova

Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni

Bawa Luka - Rijeka, ~etvrtkom, petkom i nedjeqom u 22

~asa

Bawa Luka - Vukovar, subotom u 7 ~asova

Me|uentitetske linije

Bawa Luka-Biha}, u 7.30 , 13.00 i 14 ~asova

Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45, 16.00 i 22.15 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00

Me|ugradske linije

Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00

Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00

Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova

Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45,

13.05, 15.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kneèvo, u 18.30 ~asova

Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova

Bawa Luka - Kostajnica, u 11, 13, 15.30 i 17.05 ~asova osim

subote i nedjeqe

Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova,

Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30 ~aso-

va

Avionski saobra}aj

Bawa Luka - Istanbul, svakog ponedjeqka i srijede

Bawa Luka - Cirih, svake srijede i subote

sve informacije u agenciji "ARS turs# 219-973

Polasci vozova

Bawa Luka - Beograd, u 21.55 ~asova

Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.22, 15.45 ~asova

Bawa Luka - Doboj, u 4.31, 7.30, 10.16, 15.40, 19.30

Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.22, 12.18, 15.45, 19.16,

~asova

Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.22, 12.18, 19.16 ~asova

Zagreb - Plo~e u 13.16 iz Bawe Luke

Plo~e - Zagreb u 15.34 iz Bawe Luke

Hoteli

"Bosna# 215-681

"Slavija# 211-806

"Palas# 218-723

"Ideja# 217-444

"Merriot# 222-870, 217-801

"Vidovi}# 217-217, 245-800

Garni hoteli

" Firenca# 311-296

"Damjan# 213-900, 213-880

"Castello# 371-286, 371-281

"Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335

Moteli

"Nana# 370-050, 370-471, 370-667

"Dragana# 413-050

"Grand# 380-105

"Golden kard# 313-100, 313-122

"Kamel# 319-922, 319-921

"Vidovi}# 217-883

"Pansion Jeti# 413-100

Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993

BAWA LUKA 051

CJB I. Sarajevo 226-930

SJB Isto~no Sarajevo 316-104

SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785

SJB Trnovo 610-130

SJB Sokolac 447-130

Stanica policije Pale 223-031

Vatrogasna brigada 123

Lukavica 340-734

Pale 223-159

Sokolac 448-359

Bolnica Kasindo 676-054

Bolnica Sokolac 448-177

Domovi zdravqa

Pale 223-256

Lukavica 340-782

Sokolac 448-543

Trnovo 610-299

Skup{tina grada

Pale 226-793

Lukavica 342-678

Op{tine

Pale 226-593

Sokolac 448-056

Isto~na Ilixa 317-870

Lukavica 342-336

Trnovo 610-237

Autobuska stanica

Isto~no Sarajevo 317-377

Taksi 340-200

"Elektro- Sarajevo# 226-626

"Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113

Vodovod i kanalizacija

Pale 223-273

Lukavica 340-480

Apoteke

Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326

Lukavica 676-260, 677-902

Mati~na biblioteka

I. Sarajevo 340-778

Kulturni centar Pale 227-132

Toplane

Pale 227-033

Sokolac 447-125

Lukavica 340-610

GP "Put# 676-625

Auto-moto dru{tvo "Jahorina# Pale 222-303

Po{te

Pale 226-001

Sokolac 448-752

Trnovo 610-201

Isto~na Ilixa 676-168

Lukavica 340-139

ISTO^NO SARAJEVO 057

Policija 122

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124

Muzej 231-220

Umjetni~ka galerija 241-684

Narodna biblioteka 241-114


Autobuska stanica 241-399

Vodovod 231-381

Gradska toplana 241-955

Taksi 232-022

Op{ta bolnica 241-022

Skup{tina op{tine 242-022

"Elektro-Doboj# 241-344

Hotel "Bosna# 242-012

Radio Doboj 241-041

DOBOJ 053

Policija 216-855

Dom zdravqa 217-421

Bolnica 217-422

Elektrodistribucija 216-119

Vlada distrikta 216-011

Komunalno 216-713

Vatrogasno 216-511

Me|unarodni pres centar 217-771

Dom kulture 049/212-803

Biblioteka 049/212-709

Fond srpske solidarnosti 218-989


Slu`ba za odràvawe puteva

"Bijeqinaputevi# 218-854

Udruèwe izbjeglih i raseqenih 216-481

Grand hotel "Posavina# 217-510

Hotel "Jelena# 232-870, 232-850

Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771

Carina 217-670

Crveni krst 214-789

Apoteke 217-308, 212-609, 213-150

Centar za socijalni rad 215-164


Taksi 211-740

BR^KO 049


Akademija likovnih umjetnosti 224-703

Porodili{te 261-246

"Hercegovina putevi# 260-205, 261-050

Centar javne bezbjednosti 260-926

Muzej Hercegovine 220-220

Hotel "Leotar# 261-084

Centar za informisawe i kulturu

Dom kulture

i Radio Trebiwe 260-248, 220-132

TREBIWE 059

Policija (centrala) 232-811 ili 122

Hitna pomo} 231-294

Vatrogasci 231-811

Vodovod 213-300

Galerija 213-305

Muzej 211-334



Bolnica 231-911

Op{tina 231-149

Apoteka Kozara 231-202

Hotel "Prijedor# 234-255

Kino 211-259

PRIJEDOR 052

Stanica javne bezbjednosti 813-522

Pograni~na policija 813-901

Hitna pomo} 813-277

Op{ta bolnica 813-433

Vodovod 813-624


Skup{tina op{tine 813-377

Elektro-Gradi{ka 813-344

Taksi slu`ba 814-765

Srpski radio Gradi{ka 814-900

Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810

Profesionalna vatrogasna jedinica 123, 814-724

GRADI[KA 051

CJB Bijeqina 207-633

Vatrogasna jedinica 204-366

Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442

Muzej Semberije 201-292

Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472

Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603



Vodovod 209-259

Gradska toplana 209-520

Meteorolo{ka stanica 202-442

Taksi 207-864

BIJEQINA 055

Policija 751-251

Dom zdravqa 752-231


Vodovod 752-674

@eqezni~ka stanica - informacije 752-150

Autobuska stanica - informacije 751-411

Vatrogasno dru{tvo 751-631

Carinarnica 751-294

Narodna biblioteka 751-260

Radio Novi Grad 751-271

NOVI GRAD 052

Stanica javne bezbjednosti (centrala) 733-010

Dom zdravqa, prva pomo} 734-194

Crveni krst 734-660


Skup{tina op{tine (centrala) 734-710


Hotel "Panorama# (recepcija) 735-555

Veterinarska stanica 733-209

Odsjek Ministarstva

za izbjegla i raseqena lica 734-877

Dom kulutre 733-248

Vodovod 733-233

Sredwo{kolski centar

"Milorad Vla~i}# 734-833

VLASENICA 056

Crveni krst 731-660

Hitna pomo} 124

Vatrogasna slu`ba 123

Apoteka 410-333

Bolnica (centrala) 410-663,

Taksi slu`ba 918


Informacije - Po{ta 1185

Prijava smetwi, "Telekom# 1275

RJ Elektrodistribucija 410-066

Vodovod 412-144

Komunalno preduze}e

"Komunalac# 410-497

KOZARSKA DUBICA 052

Stanica policije 122

Hitna pomo} 210-100

Policija 210-008

Profesionalna

vatrogasna jed. 210-133

Vodovod 210-154

Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234

Bolnica 210-100

Autobuska stan. 211-635

Hotel "Drina# 211-603

Hotel "Vidikovac# 210-245

@eqezni~ka st. 210-041

ZVORNIK 056


Hitna pomo} 620-625

Dom kulture 620-271

Radio Vi{egrad 620-701

Gradska galerija 620-397

Stanica policije 620-346

Carinarnica 630-460

Hotel "Vi{egrad# 620-224

Po{ta 621-353

Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635

Skup{tina op{tina - centrala 620-586

Rehabilitacioni centar "Vilina vlas# 620-311

Saobra}ajna policija 620-989

Apoteka 620-150

Benzinske pumpe 620-261, 620-655

Vatrogasno dru{tvo 123, 620-323

Vodovod 620-112

Komunalac 630-261


"Romanijaputevi# 620-722

Dràvna grani~na slu`ba 610-480

Manastir Dobrun 612-603

VI[EGRAD 058


Hitna pomo} 124

Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199

Stanica policije 210-906

Regionalna po{ta 210-096

"Elektrodistribucija# 572-993

AMD 210-349

Benzinska pumpa 210-863

"Srbiweputevi# 572-991

Carina 575-045

Klini~ki centar 210-417

Crveni krst 210-098

Skup{tina op{tina 210-202

Radio Fo~a 210-095

Hotel "Zelengora# 210-013

Hotel "Mladost#

Tjenti{te 520-118

Komunalno preduze}e

"Izvor# 210-310

FOÂ 058

7.00 Jutarwi program

8.00 Ru`na Beti, serija


9.55 Vijesti

10.00 ATV klinci

11.55 Vijesti

12.00 No} u Kazablanci,

film

13.55 Vijesti

14.00 Na{a mala redakcija

15.00 Auto {op magazin

15.30 Mu{karci, ène i psi,

serija

16.00 Subotom uz Don kafe

17.30 Sinema magika

18.00 Sport centar

18.05 Serija

19.00 Vijesti

19.30 Auto moto {op

20.00 Koldic, serija

21.00 Vijesti

21.05 Sport centar

21.10 Koncert @eqka

Joksimovi}a, Sarajevo

00.10 Izgubqene

civilizacije - Kina

1.00 Horoskop


8.30 Slu~ajni partneri

10.00 Marketing

10.05 Nestrpqivi snovi

10.35 Putopisi

11.00 Stil

11.30 Auto{op

12.00 Svijet uspe{nih

13.30 Tajne izgubqenih

civilizacija

15.00 Susreti prve vrste

16.00 Pratim te u stopu

15.30 Mega saund

19.15 Marketing

19.30 BN monitor

20.00 Marketing

20.15 Alternativa medika

20.20 Uz {ank

22.20 Marketing

22.25 Emisija o seksologiji

23.25 Folk {ou

1.00 Film

2.40 Film

4.10 Film

5.30 Melos marketing

6.20 Siti

6.30 Sarajevo na liniji

6.35 Mejd in Bawa Luka

6.40 Sportisimo

7.00 Zato~enica qubavi,

serija

8.00 Qubav, navika, panika,

serija

8.45 Skrivena kamera

8.55 Vrijeme

9.00 Balkan net

10.45 Siti kids

10.50 Vrijeme

11.00 Ritam

11.30 Da se najeì{

11.35 Pret a Porter

12.00 Info top

12.10 Sutra za

12.20 Siti kids

12.30 Sarajevo on lajn



12.50 Sportisimo

13.00 Smolvil, serija


14.00 Info top

14.10 Gold mjuzik

15.35 Sutra za

15.50 Info top

16.00 Zato~enica qubavi,

serija

17.00 Qubav, navika, panika,

serija

17.50 Sportisimo

18.00 Info top

18.15 Vrijeme

18.20 Seks i selo, serija

19.00 Las Vegas, serija

20.00 Da se najeì{

20.30 Klub prvih èna,

film

22.30 Do{qaci, film



00.45 Sportisimo

00.50 Siti

1.00 Klub prvih èna,

film

4.30 Sve za qubav

5.30 Pink xuboks


9.00 Oglasi

9.05 Mali koncert

9.25 Male planete, crtani

film

9.30 Avanture [irli

Holms

10.00 Vijesti

10.05 Bitange i princeze,

serija

10.30 Film

11.35 Balkanski dje~ji

magazin: To sam ja

11.52 Oglasi

12.00 Vijesti

12.05 Kalendar

12.10 Film

13.40 Mali koncert

14.00 Vijesti

14.05 Pe~at, TV magazin

14.55 Tri pri~e

15.25 Izvje{taj sa berze

15.30 Dnevnik 1

15.45 Film

17.15 Mali koncert

17.30 Fokus

18.00 Vijesti

18.05 Oglasi


18.15 Mozaik 60

19.20 Marketing

19.25 Kalendar, ve~eras...

19.30 Dnevnik 2

20.00 Film

21.00 Vijesti

21.45 Strani dokumentarni

program


22.46 Dnevnik 3

23.05 Sportska subota

23.30 Oglasi

23.35 Film

1.20 Film

10.02 Horoskop

10.15 22 ~asa

10.50 Toplo-hladno, serija



13.50 Prvo lice mnoìne,

tok {ou

15.55 Telefakt

16.25 Trend seter

17.20 Na granici mogu}eg

17.40 Vremenko

18.00 BEL dan

18.45 Crtani film

19.40 Super Bili, crtani

film

19.45 Kuda ide Vojvodina

20.10 Osvaja~i, serija

21.05 Zakoni zdravqa

22.00 22 ~asa

22.40 Serija

23.35 Glas Amerike

--- Balkanmedija TV

9.30 Vijesti

9.40 Diplomci, serija

11.00 Tok {ou

12.00 Vijesti

12.05 Folk {ou

14.10 Turizam plus

16.05 Opstanak

17.00 Laf u srcu, film

19.00 Novosti K3

19.30 Dnevnik RTS

20.05 Panorama regije

21.05 Skup{tinski pregled

22.00 Novosti K3

22.20 Sport kafe

22.40 Mis Italije, film

6.00 Koncert

8.00 Kowi ponovo jure

8.30 Koncert

9.35 Ulovi trofej

10.00 Famili razglednica

11.00 BK profil

11.55 Naslovi

12.20 Top Spid

13.00 @ilet - Svetsko

prvenstvo u fudbalu

13.40 Film

15.55 Telefakt

16.15 Na zapadnom frontu

17.00 Koncert

18.00 Sa{ine avanture

18.55 Telefakt

19.30 Put do Nema~ke

20.00 Tabloid

21.30 Odbrojavawe

22.00 Od bisera grana

23.55 Telefakt

0.00 Prva Vaskr{wa

Liturgija



3.30 Film

5.00 Odbrojavawe

7.00 Ren i Stimpi, crtani

film

7.25 Tele{op

8.00 Vremenska prognoza

8.03 Regretsi, crtani film

8.30 Hej Arnold, crtani

film

8.55 Regretsi, crtani film

9.30 Hajdi 2, film

11.30 Fazoni i fore

12.00 Vesti B92

12.10 NG: Afrika

13.05 Mundijal plus

14.00 Vesti B92

14.03 Korak napred, serija

16.00 Vesti B92

16.03 Korak napred, serija

18.30 Vesti B92

19.00 Seks i grad, serija


serija

21.10 Timofejev

22.30 Yellow cab

23.00 Vesti B92

23.03 Ciklotron

23.40 MTV: Bario 19

0.05 Mundijal plus

0.30 Loud & clear, best of

0.45 Huliganska strast,

film


2.30 Seks i grad, serija


3.40 Timofejev


5.00 MTV Adria

7.00 Akcija iznad Berlina,

serija

7.45 Program za djecu

8.00 Vijesti

8.15 Kulinarski duel

8.35 Dogodilo se na

dana{wi dan

8.45 SP u fudbalu,

pregled

9.00 Zentriks, crtani

film

9.30 Fazoni i fore

10.00 Avanture iz kwige

~arolija, crtani

film

10.25 Djeca festivala

10.40 No limit

11.05 Pri~e sa ostrva

11.30 Tribunal

12.00 Vijesti

12.15 Turizam plus

12.55 DNA - pri~e iz

ìvota

13.45 Malo sutra

14.00 Vijesti

14.05 Kul tajm

15.00 Doìvotna kazna,

serija

15.30 Saga o

Mekgregorovima,

serija

16.15 Iskreno

16.35 Diplomac

17.00 Vijesti

17.05 Subotom o sportu

17.30 Prozornica

18.00 3. Sabor "Staro

pjevawe kod Srba#

18.30 Godine prolaze,

serija

19.00 Nodi, crtani film

19.30 Dnevnik

20.05 Put u svetu zemqu

20.30 Otvorena vrata,

serija

21.15 Zanimqive pri~e

21.35 Rat i sje}awa, film

22.35 Bez filtera

23.30 Vijesti

23.35 SP u fudbalu,

pregled

00.45 @enska posla,

serija

4.40 Subotom o sportu

5.05 DVA - pri~e iz

ìvota

6.00 Diplomac

7.10 Iz opravdanih

razloga, serija

Klub prvih èna20.30PINK BH

Tri razvedene ène obnavqaju prijateq-

stvo na sahrani zajedni~kog prijateqa.

Odlu~uju da se osvete svojim biv{im mu-

èvima koji su ih ostavili zbog mla|ih

i atraktivnijih èna. Osveta je zabavna

i slatka, jer su dame koncentrisane na

bankovne ra~une svojih biv{ih bra~nih

saputnika.

Uloge: Goldi Houn, Bet Midler, Dajan Kiton, Sara Xesika Par-

ker, Megi Smit ¥

Farevel Ohajo je urnebesni grad. Pogoto-

vo kad u wega stavite Stiva Martina i

Goldi Houn koji su ujediweni u ovoj ko-

mediji po romanu Nila Sajmona. Oni igra-

ju Henrija i Nensi Klark bra~ni par ~i-

ja je strast davno nestala. Sada wihovo naj-

mla|e dijete napu{ta dom i sredovje~ni

Klarkovi imaju {ansu da se presele u Wu-

jork. ¥

U pitawu je me~ izme|u nacista i otka~enih,

kada se legendarna bra}a Marks na|u na putu

silama osovine tokom jedne no}i u Kazablan-

ci. Dok menaxer hotela tone u intrige, Gru~o

je zapao sve do svojih brkova u radostan i be-

smislen razvrat. îko se progla{ava Gru~o-

vim tjelohraniteqem dok Harpo i daqe sve to

posmatra i komentari{e svojim pokretima i

zvi`dawem.

Uloge: Gr~o, îko, Harpo, ârls Drejk ¥

Studentice Sem i Tea na zabavi upozna-

ju Kolesa, mladi}a sa kojim obje, ve} pri

prvom susretu osjete sna`nu povezanost.

Uslijedi}e strastvena no} utroje, ali

to ne}e biti avantura za jednu no}. No-

vope~ena trojka nastavqa sa istraìva-

wem svoje seksualnosti pomi~u}i gra-

nice prijateqstva na novi nivo. Wiho-

va, iako vrlo neuobi~ajena, ali ipak na-

oko idili~na veza ubrzo ulazi u nepo-

voqno razdobqe u kojem se ra|a nepovje-

rewe i strah. To je ujedno po~etak kra-

ja wihove veze. Ali, osam godina kasnije trojka se ponovno na-

lazi.

Uloge: Mark Rafalo, Ketlin Robertson ¥

U bliskoj budu}nosti, savr{eni izumi iz

podru~ja biotehnologije omogu}uju ~ovjeku

prenos wegovog uma u tijelo bilo koje dru-

ge osobe. Qudi tako mogu "putovati# bilo

kuda i to odmah, te se u djeli}u sekunde "na-

staniti# u ne~ijem tijelu. No, uprkos nau~-

nim dostignu}ima, qudi jo{ ne shvataju da

se ne moè ìvjeti u miru. Teroristi koji

se bore protiv mo}nih korporacija uspiju

ubiti jednog od ~elnih qudi svjetskog bizni-

sa. U cijelu igru s teroristima uplete se i Stefan Tofler, rad-

nik jedne mo}ne korporacije. Wegov bezazleni poslovni put u San

Francisko se iskomplikuje ve} u samom po~etku. Dobio je tije-

lo teroriste, a terorista s wegovim tijelom je nestao. Vrijeme

odmi~e, a Tofler mora, kako zna i umije, prona}i svoje tijelo

ako èli ìvjeti.

Uloge: Stiven Boldvin, Kim Kouts, Kajl Meklahlan ¥

êtvorica vrhunskih astronauta u penzi-

ji, 1958. bili su sigurni kako }e upravo

oni biti prvi qudi na Mjesecu, ali su ih

u wihovom naumu sprije~ile zakulisne bi-

rokratske igre, kao i wihov nonkonformi-

sti~ki pristup poslu. Sada, nekoliko de-

cenija poslije, ~etvorka je pozvana pomo-

}i NASA-i u velikoj satelitskoj krizi, ko-

ju mogu rije{iti samo iskusni znalci. Po-

stariji astronauti tako dobijaju jo{ jed-

nu {ansu za èqeni odlazak u svemir, ali

prvo moraju pro}i jednake fizi~ke i specijalisti~ke testove kao

i mla|i kolege.

Uloge: Klint Istvud, Tomi Li Xons, Donald Saterlend ¥

Princ od Bel Ejra dolazi kod tetke iz Fi-

ladelfije u bogata{ki dio Los An|elesa.

Nenavikao da takav ìvot upada u niz smi-

je{nih situacija. Upoznaje se sa porodicom

i po prvi put odlazi sa wima na slu`benu

ve~eru. Serija obiluje nizom smije{nih

scena koje }e sve qubitelje vrhunskog humo-

ra natjerati na smijeh.

Uloge: Vil Smit, Xejms Ajveri, Alfonso

Ribero ¥

No} u Kazablanci12.00ATV

Do{qaci22.30PINK-BH

Svemirski kauboji20.05RTL

XX-XY23.45BHT 1

Ubojita zamjena21.00NOVA

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORUÛJEMO

17. i 18. jun 2006.PROGRAM-SUBOTA

28

Princ iz Bel Ejra17.30OBN

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

S E R I J S K I P R O G R A M

7.50 Dje~iji festivali

8.10 Svijet ìvotiwa

8.25 Snovi, dok. program

8.40 Tintin, crtani film

9.05 U divqini, serija

9.25 [kola informatike

9.40 [kola engleskog

jezika

10.10 Kuhiwa

10.45 Reportaà

11.30 Govor ti{ine

12.20 Tribunal

13.00 BHT vijesti

13.10 Salon qepote, serija

14.40 Mundijal, emisija

14.50 Fudbal: Portugalija

- Iran


17.50 Fudbal: ê{ka

Republika - Gana

20.00 BHT vijesti


20.50 Fudbal: Italija -

SAD

23.00 BHT vijesti

23.15 Muzika

23.45 XX-XY, film

1.15 Fudbal: Portugalija -

Iran

6.10 Lud za tobom, serija

6.30 Deksterova

laboratorija, crtani

film

6.55 Skubi Du, crtani

film

7.20 Jagodica Bobica,

crtani film

7.45 B-Daman, crtani film

8.05 Na zadatku, serija

8.30 Tarzan, serija

9.20 Zabrawena qubav,

serija

11.55 Pravi poziv, serija

12.45 Evervud, serija

13.40 An|eli od ~elika,

film

15.40 Veliki test

inteligencije, {ou

17.40 Zvijezde ekstra

18.40 Vijesti

19.10 @uta minuta

20.05 Svemirski kauboji,

film

22.20 U potrazi za

Foresterom, film

00.35 Plejboj: Gube}i

kontrolu, film

2.15 [aqi daqe, film

6.54 ûvari doma, serija

7.50 Peregrina, serija

8.40 Top {op

8.55 Vikend Vizija

10.19 Siti kids

10.50 Zevs i Roksana, film

12.48 Ko to tamo peva, film

14.19 Gold mjuzik

15.31 Info top

15.36 Sportisimo

15.39 VIN magazin

16.00 Cannes Predictions 06

18:00 Magazin IN

19.29 Nacionalni dnevnik

20.00 Mje{oviti brak,

serija

20.41 Trumanov {ou, film

22.43 Mali Niki, film

1.15 Trumanov {ou, film

6.00 Vesti


9.00 Vesti

9.05 @ikina {arenica

10.00 Vesti


11.00 Vesti

11.05 Svet zdravqa

12.00 Dnevnik

12.15 Sport plus

12.25 Vreme, stawe na

putevima, info

12.30 Dinotopija 3:

Isku{ewe, film

14.10 Crvena linija

14.40 Vesti

14.50 SP 2006: Portugalija -

Iran, prenos

15.45 Vesti u poluvremenu

17.00 Stiù dolari, serija

18.00 Sasvim prirodno:

Jezero Ludo{,

reportaà

18.30 Kvadratura kruga

19.00 Slagalica, kviz

19.20 Vreme, stawe na

putevima, info

19.30 Dnevnik

20.00 Uzvodno - SP

u fudbalu 2006.

20.50 SP 2006: Italija -

SAD, prenos


22.50 Uzvodno - SP

u fudbalu 2006.

23.10 Vesti

23.25 Vasilisa: Amanet

0.10 Dnevnik 3

0.25 SP 2006: Portugalija -

Iran, snimak

2.00 Vesti

2.10 SP 2006: ê{ka - Gana,

snimak

4.03 SP 2006: Italija - Sad,

snimak

5.50 Verski kalendar

6.00 Ju-gi-o, animirana

serija

7.55 Kroz vrata znawa do

putovawa, kviz


8.40 UNHCR-povratak:

Kosovo, info

9.05 7 tv dana

9.30 Moj qubimac, zabavni

program

10.00 SP 2006: Argentina -

SCG

12.00 SP 2006: Holandija -

Obala Slonova~e

14.00 Sabornik

14.25 Posledwi gospodari

Balkana

15.25 Formula "Reno#

16.25 Vrele gume, reportaà

16.55 Biciklizam:

Me|unarodna trka kroz

Srbiju

17.20 Reli, sportski program

17.30 Total tenis, sportski

program

17.50 SP 2006: ê{ka - Gana,

prenos

20.00 Kwiga utisaka

21.00 Oskar popularnosti,

1.deo, snimak

22.00 Horizont: Pri~a

o Dejvidu Rejmeru,

serija

22.50 Datum, dokumentarni

program

23.00 Egzit u pokretu,

muzi~ki program

23.30 Biciklizam:

Me|unarodna trka kroz

Srbiju

0.00 Formula "Reno#,

snimak

1.00 Egzit interaktiv,

muzi~ki program

7.00 Pokemoni, crtani

film

7.20 Fanta|irova potraga,

crtani film

8.35 Pauer Renxeri, crtani

film

9.20 Ju-Gi-Oh, crtani film

10.20 Tri sestre, serija

10.50 Djevojke s Beverli

Hilsa, serija

11.20 ârobnice, serija


13.00 Odvjetnica, serija

13.50 Ledena oluja, film

15.30 Automotiv

16.00 Navigator, nauti~ki

magazin

16.30 Vijesti

16.35 Bumerang, serija

17.30 Istraga

19.00 Dnevnik

19.30 Loptomanija

20.00 Zuhra {ou

21.00 Ubojita zamjena, film

23.00 Nikad vi|en, film

00.35 Vip DJ

1.10 Bijela opasnost, film

7.25 Teletabis

7.50 Vijesti

7.55 @utokqunac

8.50 Parlaonica

9.50 Vijesti

10.00 Briqantin

10.50 Nacionalna

geografija

12.00 Dnevnik

12.20 Protiv vjetra i oluje,

serija

13.05 Prizma

13.50 Klub zdrave prehrane

14.15 Opera

14.50 Opra {ou

15.35 Reporteri

16.35 Vijesti

16.50 Hitna slu`ba, serija

17.40 Ekipa za uvi|aj

18.30 TV bingo {ou

19.15 Loto

19.30 Dnevnik

20.10 Slomqena strijela,

film

22.00 Vijesti

22.20 Do posqedweg daha,

film

00.00 Misija u Marbeli,

film

1.30 Zid tajni, film

3.05 Slobodna zona

3.20 Opera

3.45 Dok. program

4.35 Opra {ou

5.20 Hitna slu`ba, serija

6.10 Protiv vjetra i oluje,

serija

9.35 Sve {to nebo

dozvoqava, film

11.10 Ku}ni qubimci

11.40 Duhovni izazovi

11.55 Glas domovine

12.30 Automagazin

13.05 Preobrazba Bet

êdvik, film

14.30 Goleo

14.50 Fudbal: Portugalija -

Iran

16.50 Goleo

17.50 Fudbal: ê{ka - Gana

19.50 Goleo

20.50 Fudbal: Italija - SAD

22.50 Goleo

23.35 Ruske lutkice, serija

7.00 Top {op

7.20 Buntovnici, serija

11.30 Mjuzik Talents

13.45 Izgubqeni svijet,

serija

15.00 Gol, cika-vriska


serija

15.40 Bojno poqe,

dokumentarac

16.10 Svijet brzine

16.40 Sakupqa~, serija

17.30 Princ iz Bel Ejra,

serija

18.00 Mjewa~nica

18.55 TV INFO

19.05 Adio pameti

20.00 Potraga za Holdenom,

film

22.00 TV INFO

22.10 Vje{tice iz Blera,

film

23.45 ûveni zamkovi

Evrope

0.15 Pri~a o zlo~estom

dje~aku, film

2.00 Vje{tice iz Blera,

film

8.30 Fudbal: SP tok {ou, 9.00 Fudbal: SP sezona - legende, 10.00 Ve-

slawe: Svjetski kup u Poqskoj, prenos, 12.45 Motociklizam: Velika

nagrada Katalonije - kvalifikacije, prenos, 15.15 Tenis: ATP turnir

u Londonu - polufinale prenos, 18.00 Odbojka na pijesku: Espinho:

Svjetski tur - polufinale, prenos, 19.30 Motociklizam: Velika nagra-

da Katalonije - kvalifikacije, snimak, 20.15 Fudbal: SP tok {ou,

20.45 Tenis: ATP turnir u Londonu - polufinale, snimka, 21.15 Bi-

qar: Euro Tour - Italian Open, snimka, 22.15 Poker: Deauville, snim-

ka, 23.15 Fudbal: SP tok {ou, 23.45 YOZ magazin, 0.15 Boks: Cyril Tho-mas - Karim Keitoum, snimak, 1.30 Fudbal: SP tok {ou

6.00 Razgovor o Svjetskom prvenstvu 2006., 8.00 Reklamni spotovi, 10.00

Magazin o karavanama, 10.30 Motorvi`n, 11.00 Reklamni spotovi, 11.30

Normal magazin, 12.00 Razgovor o Svjetskom prvenstvu 2006., 14.00 SP

odbrojavawe 2006. - zvijezde, 14.30 Motorsport: Nürburgring, prenos, 16.00

Biciklizam: Tur de Sus, prenos, 17.30 Tenis: ATP turnir u Vestfa-

lenu - polufinale, snimak, 19.30 Motorsport: Nürburgring - 24-satna

utrka, prenos, 22.30 DSF sportski kviz, 0.00 Seksi SP klips, 0.45 Re-

klamni spotovi i sportski klipovi

6.00 Gra|ewe najve}ih: Velika trka tobogana, 7.00 Izazov na odlaga-

li{tu otpada: Fanati~ne utrke u blatu, 8.00 Ameri~ki ~oper: NAPADrag Motor, 9.00 Planet dinosaurusa: Podovo putovawe, 10.00 Kako je

to napravqeno, 10.30 Kako je to napravqeno, 11.00 Razara~i mitova, 12.00

Gra|ewe najve}ih: Velika utrka tobogana, 13.00 Izazov na odlagali-

{tu otpada: Fanati~ne utrke u blatu, 14.00 Ameri~ki ~oper: NAPADrag Motor, 15.00 Vo`we: Vremenske kapsule, 16.00 Brejnijak, 17.00

SAD Vatrogasci, 18.00 Najbogatiji qudi Evrope: Graditeqi carsta-

va, 19.00 Ekstremne ma{ine, 20.00 Va{ izbor, 21.00 Va{ izbor, 22.00

Va{ izbor, 23.00 Rad tijela: Molitva za moj nos, 1.00 Muwevite utrke:

Naopaki auto, 2.00 Izazov na odlagali{tu otpada, 3.00 Ribarske pri-

~e Reksa Hanta, 4.00 Kako je to napravqeno, 4.30 Kako je to napravqe-

no, 5.00 Razara~i mitova

6.00 Eho oluje, 7.45 [arm za lagodan ìvot, 9.45 Sweguqica, 11.15 No}-

na vo`wa prema ku}i, 13.00 Mekleodove k}eri, 14.00 Eho oluje, 15.45

[arm za lagodan ìvot, 17.45 Sweguqica, 19.15 Mekleodove k}eri,

20.15 En Rul: Stranac uz mene, 22.00 Nepostoje}i odjel, 23.00 [pijuni,

0.45 Oslobo|eni raja, 2.30 En Rul: Stranac uz mene, 4.15 Oslobo|eni

raja

6.00 Ed, Edd 'n' Eddy, 06.25 }odename: Kids Next Door, 6.50 The Power-puff Girls, 7.15 Dexter's Laboratory, 7.40 Cramp Twins, 8.00 Johnny Bra-vo, 8.30 The Grim Adventures of Billy & Mandy, 9.00 Courage The Co-wardly Dog, 9.30 Ed, Edd 'n' Eddy, 9.45 Spaced Out, 10.10 Dexter's Labo-ratory, 10.35 Johnny Bravo, 11.00 Cramp Twins, 11.25 Cow & Chicken,11.50 I Am Weasel, 12.15 Time Squad, 12.40 Codename: Kids Next Door,13.05 Johnny Bravo, 13.30 Dexter's Laboratory, 13.55 King Arthur's Disa-sters, 14.20 Codename: Kids Next Door, 14.45 Foster's Home For Imagi-nary Friends, 15.10 Ed, Edd 'n' Eddy, 15.35 The Life & Times of JuniperLee, 16.00 Hi Hi Puffy Ami Yumi, 16.25 Cramp Twins, 16.50 The Power-puff Girls, 17.15 The Grim Adventures of Billy & Mandy, 17.40 MegasXLR, 18.05 Samurai Jack, 18.30 Foster's Home For Imaginary Friends,18.50 Dexter's Laboratory, 19.05 Johnny Bravo, 19.20 Ed, Edd 'n' Eddy,19.45 Codename: Kids Next Door, 20.10 The Powerpuff Girls, 20.35 Dex-ter's Laboratory

6.00 Kickstart, 6.50 Pure Adria, 7.00 Kickstart, 9.00 Making The Movie, 9.30Goal, 10.00 Pure Adria, 10.05 Top 10 - 10, 11.00 Blok, 11.50 Mono, 12.00Blok Chart, 13.00 Pure Adria, 13.10 Into The Music, 14.00 Cribs, 14.30Cribs, 15.00 Adria Top 20, 16.00 Themed Music Pure Adria, 18.00 Tour Re-port Kelly Clarkson, 18.30 Goal, 19.00 News Weekend Ed, 19.30 ThemedMusic Pure Adria, 21.00 News Weekend Ed, 21.30 Barrio, 22.00 Mtv LivePure Adria, 23.00 So 90's, 0.00 Afterhours

6.10 New Spiderman, 6.45 Teleshoppingsendung, 6.50 RTL Reiseshop, 7.20RTL Shop, 8.15 Teleshoppingsendung, 8.20 Gute Zeiten, schlechte Zeiten,10.55 Das Strafgericht, 11.55 Das Familiengericht, 12.55 Das Jugendgericht,14.45 Mein Leben, 15.15 Alle lieben Jimmy, 15.45 Die lustigsten Schlamas-sel der Welt, 16.15 Frei Schnauze, 16.50 Smallville, 18.45 RTL Aktuell WE-EKEND, 19.03 RTL Aktuell WEEKEND - Das Wetter, 19.05 Explosiv -Weekend, 22.25 Absolut Elton John, 23.50 Im Einsatz, 0.45 RTL Futball -WM 2006: Der WM-Tag, 1.15 Coca-Cola Heimspiel, 1.25 MAD TV, 2.10Freitag Nacht News - Reloaded, 2.50 South Park, 3.15 Smallville, 5.05 Ze-ichentrickserie, 5.25 Power Rangers

06.00 CNN Today, 09.00 Business International, 10.00 World News, 10.30 WorldSport, 11.00 Larry King, 11.30 Larry King, 12.00 Business International, 13.00World News Asia, 13.30 World News Asia, 14.00 World News, 14.30 World Re-port, 15.00 World News Asia, 16.00 World News, 16.30 World Sport, 17.00 YourWorld Today, 20.30 World Business Today, 21.00 World News Europe, 21.30World Business Today, 22.00 World News Europe, 22.30 World Sport, 23.00Business International, 0.00 Insight, 0.30 World Sport, 1.00 }NN Today, 3.00 La-rry King Live, 4.00 NewsNight, 5.00 Insight, 5.30 World Report

21.00 Coma (1978), 22.55 Brewster MecCloud (1970), 0.40 The Man WhoLaughs (1968), 2.20 The Public Enemy (1931), 3.45 Greed (1925)

8.00 Duboka xungla: Zvijer iznutra, 9.00 Dnevnici ~impanzi, 9.30 Dnev-

nici ~impanzi, 10.00 Super krokodil, 11.00 Pomorske ma{ine: Holi-

vud, 12.00 Mostarski most, 13.00 Megastrukture: Megabrodovi, 14.00 Me-

gastrukture: Podvo`wak u Bostonu, 15.00 Istrage avionskih nesre}a:

Samoubila~ki napad, 16.00 Istrage avionskih nesre}a: Vatra na palu-

bi, 17.00 Misterij DNK: Potraga za Adamom, 18.00 ôvjekoliki maj-

mun: Potraga za prvim ~ovjekom, 19.00 Opstanak: qudska zagonetka,

21.00 ûdesni trenuci: Bliski susreti, 22.00 Razotkriveni Afganistan,

23.00 U maternici, 0.00 Katastrofe: Erupcija vulkana Pinatubu, 1.00

Super-gripa


10.00 Vijesti

10.05 Riznica znawa

11.00 Vijesti

11.05 Zvjezdano nebo

djetiwstva

12.00 Podnevne vijesti

12.10 Muzi~ki program

13.00 Vijesti

13.05 Zvrk

14.00 Vijesti

14.05 Sportsko zabavno

popodne

18.00 Vijesti

19.00 Ve~erwe novosti

19.15 Emisija narodne

muzike

20.05 Evergrin klub

21.00 Poetski nokturno i

melodije zvu~nih

boja

22.00 Hronika dana

22.15 Muzika naroda

23.00 Muzika za laku no}

23.05 Poetski nokturno

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 Rada guka (r)



muzike

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; I. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Srbiwe - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

17. i 18. jun 2006. PROGRAM-SUBOTA

29

PROGRAM RADIJA

REPUBLIKE SRPSKE



9.55 Vijesti

10.00 ATV klinci

11.55 Vijesti

12.00 Koldic, serija

13.00 Top 12

15.00 Draga, smawio sam

djecu, film

- ATV taksi

18.25 Staìsti, serija

19.00 Nedjeqne vijesti sa

Draganom Stegi}em

20.00 Sinema magika

21.00 Vijesti

21.05 Sport centar

21.10 Ne{to sasvim li~no,

film

23.10 Sport centar

23.15 Ruka koja wi{e

kolijevku, film

1.30 Sport centar

1.35 Horoskop

7.00 Svijet Renomea


9.15 Pri~e zavi~ajne

9.50 Vremenko

10.00 Selo

10.30 JV komerc

12.00 Kleopatra

12.30 VIP stars

14.00 Star

14.30 Bawa Koviqa~a

14.45 Nedeqno popodne

19.20 Marketing

19.30 Monitor

20.00 Marketing

20.05 Vitafon

21.00 Utisak nedeqe


0.30 Satelitski program

6.20 Siti



6.40 Sportisimo


8.00 Umsomanija

8.15 Jedna bajka

8.25 Siti kids

8.35 Vrijeme

8.40 Da se najeì{

9.00 Balkan net

10.50 Vrijeme


11.00 Info top

11.10 Gold mjuzik

12.30 Sutra za



13.45 Siti kids

14.00 Magazin in

15.00 Info top

15.10 Sutra za


serija

16.05 Sve za qubav, serija


18.00 Info top

18.15 Vrijeme

18.20 Automobil

19.20 Retro

20.00 Idealne veze, serija

20.30 Duh, film

22.30 Seks i selo, serija

23.00 Futluz, film



1.40 Sportisimo

1.45 Siti



3.00 Magazin in

4.00 Retro

5.00 Grand parada


9.00 Oglasi

9.05 Mali koncert

9.30 Avanture [irli

Holms

10.00 Vijesti

10.05 Strani dokumentarni

program

10.50 Male skale: plove

snovi maleni

11.20 Natura viva

11.52 Oglasi

12.00 Vijesti

12.10 Film

13.25 Ruke i kapi,

dokumentarac

14.00 Vijesti

14.05 Agrosaznawe

15.00 Narodna muzika

15.30 Vijesti

15.35 Film

17.30 Tri pri~e

18.00 Vijesti

18.05 Pokreni se...

18.50 Oglasi


19.00 Male planete, crtani

film

19.20 Marketing

19.25 Kalendar, ve~eras...

19.30 Dnevnik 2

20.00 Globus, TV magazin

20.30 Mali koncert

21.00 Vijesti

21.05 Top Voli


serija


22.45 Dnevnik 3

23.05 Art magazin

23.30 Live baby live

0.00 Oglasi

0.05 Film

1.45 Film

10.03 Horoskop

10.15 22 ~asa



12.45 Pravoslavqe

13.50 Farma, emisija

o poqoprivredi

14.50 Ekologija danas

15.55 Telefakt

16.30 Vrele gume

17.00 Multimedia look

17.45 Vremenko

18.00 BEL dan

18.45 [areni kuvar

18.55 Crtani film

20.10 Osvaja~i, serija

21.05 Stil

22.00 22 ~asa

22.40 Serija

23.40 Glas Amerike

00.15 Horoskop

00.55 Balkanmedija TV

9.10 Izvorwaci

10.00 Zemqa, izvor ìvota,

emisija o poqo

privredi

10.45 Narodna kuhiwa

11.05 Multimedia look

12.00 Mjesta, krajevi,

zanimqivosti

13.00 Panorama regije

14.00 Muzi~ka kutija

15.00 Film

16.45 Folk {ou

19.30 Dnevnik RTS

20.00 Kamionxije, serija

21.00 Narodna radinost -

Jawe

21.35 Info sport

22.25 Mis Italije

- drugi dio, film

23.45 Biqe{ke iz striptiz

bara, serija

6.00 Koncert

8.00 Kowi ponovo jure

8.30 Koncert

9.35 Ulovi trofej


11.00 BK profil

11.55 Naslovi

12.20 Top spid

13.00 @ilet - Svetsko

prvenstvo u fudbalu

13.40 Film

15.55 Telefakt

16.15 Na zapadnom frontu

17.00 Koncert

18.00 Sa{ine avanture

18.55 Telefakt

19.30 Put do Nema~ke

20.00 Tabloid

21.30 Odbrojavawe


23.55 Telefakt

0.00 Prva vaskr{wa

liturgija



3.30 Film

5.00 Odbrojavawe

6.00 Hajdi 2, film

7.45 Tele{op

8.00 Vremenska prognoza

8.05 Regretsi, crtani

film

8.30 Vodi~ za roditeqe

9.00 Znawe na poklon

10.30 Fazoni i fore

za decu sa o{te}enim

sluhom


serija

12.00 Vesti B92


serija

12.30 MTV Bario, serija

13.00 Sport Mundijal plus

14.00 Vesti B92

14.03 [erlok Holms:

Posledwi vampir,

film

16.00 Vesti B92

16.03 Marfijev zakon,

serija

17.00 Glamurama

18.00 Yellow cab

18.30 Vesti B92

19.00 Sve o ìvotiwama,

serija

19.30 Fazoni i fore

20.00 Insajder

21.00 Qudi na prodaju 2,

film

22.30 Utisak nedeqe

0.40 Sport Mundijal plus

1.05 Koncert Sting

2.05 Marfijev zakon,

serija


3.00 [erlok Holms:

Posledwi vampir,

film

4.40 Loud & Clear, best of

5.00 4400, serija


8.00 Salon qepote, serija

9.25 Liberti TV

9.55 Program za djecu

10.00 U potrazi za

le{inarima, film

11.20 Kow Sunce, crtani

film

11.45 Put u sredi{ta znawa

12.10 Duhovni mostovi

13.00 BHT vijesti

13.05 Senzitivni samuraj,

serija

13.50 Karneval u Riju,

dok. program


14.50 Fudbal: Japan -

Hrvatska


17.50 Fudbal:

Brazil - Australija

20.00 BHT vijesti


20.50 Fudbal: Francuska -

Republika Koreja

23.00 BHT vijesti

23.15 Global

8.00 Vijesti

8.15 Kulinarski duel

8.45 SP u fudbalu,

magazin

9.00 Zentriks, crtani

film

9.25 Super Bili, crtani

film

9.30 Fazoni i fore

10.00 Avanture iz kwige

~arolija, crtani

film

10.30 Lude godine

10.50 Pitajte, traìmo

odgovor

11.30 Lov i ribolov

12.00 Vijesti

12.20 Snop

13.00 Jedno ve~e sa Rodom

Stjuartom

14.00 Vijesti

14.05 Zanimqive pri~e

14.25 Putopis - Evropa


Hrvatska

17.00 Vijesti

17.05 Put u svetu zemqu

17.30 Neki drugi Holivud

18.30 Godine prolaze,

serija

19.00 Nodi, crtani film

19.30 Dnevnik

20.05 Ah, ta planeta

20.30 Otvorena vrata,

serija

21.15 No limit

21.40 Ima veze, emisija za

mlade

22.05 Sportski pregled

23.10 Vijesti

23.15 SP u fudbalu,

pregled

23.25 Konkurs, film

Duh20.30PINK-BH

Sem i Moli su sre}an bra~ni par. Jedne ve-

~eri, na putu od pozori{ta do ku}e, pre-

sre}e ih pqa~ka{ koji ubija Sema. Ali,

wegov duh nije spreman da se odvoji od Mo-

li. Ostaje u wenoj blizini. Tako saznaje

da wegova smrt nije slu~ajnost. Mora da

upozori Moli na qude koji su organizova-

li wegovo ubistvo, ali ne zna kako to da

uradi, jer ona ne moè da ga vidi.

Uloge: Demi Mur, Patrik Svejzi, Vupi Goldberg ¥

Urnebesno smije{an i zabavan film o uvr-

nutom nau~niku Vejnu Salinskom koji je

opsjednut izradom ma{ine koja smawuje

objekte. Kada kona~no uspije, biva toliko

ushi}en da zaboravqa re}i svojoj porodi-

ci da bude pa`qiva. Wegova nesta{na dje-

ca u|u u laboratoriju. Tada nastaje zbrka.

Uloge: Rik Moranis, Mat Friver ¥

Prekrasna i romanti~na qubavna pri~a

koja nikog ne ostavqa ravnodu{nim. Sa-

li Atvoter je prelijepa mlada èna koja

je odlu~na da postane veliko ime u svije-

tu TV novinarstva. Nakon {to se zaposli

kao voditeq vremenske prognoze, qubav

sa ~uvenim novinarem Vorenom Xastisom

mijewa wen ìvot i ona postaje veliki

novinar i izgra|ena li~nost.

Uloge: Robert Redford, Mi{el Fajfer ¥

Pri~a se zbiva izme|u Glazgova i Edinbur-

ga. Xo pronalazi posao na barci ~iji su vla-

snici Les i wegova èna Ela. Jedno popod-

ne prona|u le{ mlade ène kako pluta u ka-

nalu. Nakon policijske istrage osumwi~eni

je uhap{en, a Xo otkriva da zna puno vi{e

nego {to je priznao na po~etku kao i to da

je Les imao qubavnu vezu s mrtvom ènom. U

me|uvremenu se upalila iskrica izme|u Xoa

i Ele, a klaustrofobi~na atmosfera male

barkice poja~ava napetost.

Uloge: Evan Mekgregor, Tilda Svinton ¥

Legenda o zagonetnim zvijeri-

ma oìvi kada se dva mlada kam-

pera Kevin i Samanta suo~e s

cijelim plemenom ovih divova.

Nakon {to se oslobode {oka,

mladi}i otkrivaju nemilosrd-

nog lovca koji namjerava da

uhvati divove po svaku cijenu.

Uloge: Adam Karl, Timoti

Braun ¥

Sadi i Besi Delani, dvije afro-

ameri~ke sestre, koje su vi{e vo-

qele ina~e pogrdni termin "obo-

jene#, ìvjele su vi{e od 100 go-

dina pa }emo u pri~i o wihovom

ìvotu svjedo~iti razli~itim

dru{tvenim promjenama Ameri-

ke 20. vijeka. Odrasle na kolexu

u Sjevernoj Karolini kao k}er-

ke prvog afroameri~koga epi-

skopalnog biskupa, ro|enog u

ropstvu, sestre su postojano iz-

dràle sve borbe s rasizmom i

seksizmom te tako|e sru{ile do-

tad odobravane granice. Sadi je postala prva crna u~iteqica u

Wujorku, a Besi tek drugi crni stomatolog u istom gradu.

Uloge: Dajahan Kerol, Rubi Di, Ejmi Madigan ¥

Le{ silovane è-

ne na|en je kraj

no}nog kluba. U

wenim ustima bi-

lo je nagurano 5.000

dolara. @rtva je

Margaret Bukler.

Jedini trag koji

imaju detektivi

Benson i Stabler

su sasvim nove nov-

~anice. Otisci s

novca vode ih do

poznatog advokata

Xejsona Vitakera i otkrivaju da je on zastupao porodicu Du-

val. Detektivi razgovaraju s glavom porodice Elenor Duval ko-

ja ih upozna sa sinom Gabrijelom. U me|uvremenu, Mildred

Kvintana tvrdi da je silexija vi{estruki zlo~inac koji za

svoje `rtve bira neza{ti}ene ilegalne imigrantkiwe. ¥

Ne{to sasvim li~no21.10ATV

Draga, smawio sam djecu15.00ATV

Prvih 100 godina sestara Delani 13.00RTL

Mladi Adam 0.00BHT1

Veliko stopalo13.35NOVA

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORUÛJEMO

17. i 18. jun 2006.PROGRAM-NEDJEQA

30

Odjeqewe za `rtve23.35HTV1


S E R I J S K I P R O G R A M

23.45 BHT sport

0.00 Mladi Adam, film


Hrvatska

3.25 Senzitivni samuraj,

serija

7.45 Ed, Id i Edi, crtani

film

8.10 Krava i pile, crtani

film

8.35 B-Daman, crtani

film

9.00 Jagodica bobica,

crtani film

9.25 @uta minuta

10.20 Mijewam ènu

11.30 Bibin svijet,

serija

12.10 [kolske tajne,

serija

13.00 Prvih 100 godina

sestara Delani, film

14.10 Svemirski kauboji,

film

16.20 Auto-moto TV

17.00 Salto

18.00 Ekskluziv

18.45 Vijesti

19.10 Svijet ~uda

20.05 Vjeruj u qubav

21.15 Putovawe prema

suncu, film

22.50 FBI: Istraga,

serija

23.50 Novi forenzi~ari,

serija

0.50 Autopsija, serija

1.20 Plejboj: Mreà

poùde, film

6.45 Grand {ou

8.45 Top {op

9.00 Vikend vizija

10.47 Prijateqi, serija

12.42 Info top

12.47 Sportisimo

12.50 Grand hitovi

13.45 Nedeqni ru~ak, film


serija

16.05 Preboli me, film

18.00 Piramida

19.29 Nacionalni dnevnik

20.00 Peregrina, serija

21.00 Nepristojna ponuda,

film

23.30 Afera Tomasa

Krauna, film

1.30 Nepristojna ponuda,

film

6.00 Vesti


9.00 Vesti


10.00 Vesti


11.00 Vesti

11.05 Profil i profit

12.00 Dnevnik

12.15 Sport plus

12.20 Vreme, stawe

na putevima, info

12.25 Moje omiqeno jelo

sa vegetom

12.35 Transforma, zabavni

program

13.20 Agroinfo

13.35 Riko{et, info

13.55 Balkanskom ulicom:

Bora Stankovi}

14.40 Vesti

14.50 SP 2006: Japan -

Hrvatska, prenos


17.00 Sat

17.55 Mira Adawa

Polak i vi, info

18.40 Avantura: Tvr|ava

lavirint, reportaà

19.00 Slagalica, kviz

19.20 Vreme, stawe

na putevima, info

19.30 Dnevnik

19.55 Stiù dolari, serija

20.50 SP 2006: Francuska -

Ju`na Koreja, prenos


22.50 Uzvodno - SP u

fudbalu 2006.

23.20 Vesti

23.24 Dajem re~: Koncert

Miroslava Ili}a

0.10 Dnevnik 3

0.25 SP 2006: Japan -

Hrvatska, snimak

2.00 Vesti

2.10 SP 2006: Brazil -

Australija, snimak

4.03 SP 2006: Francuska -

Ju`na Koreja, snimak

5.40 TV prodaja


6.00 Muzika za dobro jutro:

romska muzika

6.36 Amen a|es


7.45 Agroinfo

8.00 Znawe-imawe

9.00 Dozvolite...

10.00 SP 2006: Portugalija

- Iran, repriza

12.00 SP 2006: ê{ka -

Gana, repriza

13.55 UNHCR - vreme

odluke: Bosna i

Hrvatska, info

14.25 Rukomet: ê{ka -

SCG, prenos

16.00 Fudbal: Koka-kola

derbi

16.30 Biciklizam:

Me|unarodna trka

kroz Srbiju

17.00 Uzvodno - SP u

fudbalu 2006.

17.50 SP 2006: Brazil

- Australija, prenos

19.55 Ko{arka: Plej of,

C.zvezda - Partizan,

finale, prenos

22.00 Posledwi gospodari

Balkana, serija

23.00 PC TV, info

23.30 Biciklizam:

Me|unarodna trka

kroz Srbiju

0.00 Formula Reno,

snimak

1.00 Egzit interaktiv,

muzi~ki program

7.00 Pokemoni, crtani

film

7.25 Zenki, crtani film

8.40 Pauer Renxeri,

crtani film

9.25 Ju-Gi-Oh, crtani

film

10.25 Nacionalna

geografija

10.30 Ostrvo dinosaura,

crtani film

11.50 Padobranci protiv

voqe, film

13.35 Veliko stopalo,

film

15.15 Qubav nema granica,

film

16.50 Vijesti

17.00 Zuhra {ou

18.00 Crveni tepih

19.00 Dnevnik

19.30 Loptomanija

20.00 Ponovni susret,

film

21.40 Epicentar

22.40 Zlo~in ima poznato

lice, film

00.20 Crveni tepih

1.10 Vip DJ

1.40 Automotiv

2.15 Navigator, nauti~ki

magazin

7.10 Vijesti

7.15 Irska amajlija, film

8.45 Aladin, crtani film

9.05 Timon i Pumba,

crtani film

9.30 Vijesti

9.50 Nemeza, film

12.00 Dnevnik

12.25 Plodovi zemqe

13.20 More

14.00 Nedjeqom u dva

15.05 Vijesti

15.30 O.C., serija

16.15 Ruzmarin i maj~ina

du{ica, serija

17.15 Maska, film

19.15 Loto

19.30 Dnevnik

20.10 Ko èli biti

milioner

21.10 Drama

22.25 [pica

23.15 Vijesti

23.35 Odjeqewe za `rtve,

serija

0.25 Film

2.05 Nedjeqom u dva

3.05 Odjeqewe za `rtve,

serija

3.50 Plodovi zemqe

4.40 More

5.10 [pica

5.55 Ruzmarin i maj~ina

du{ica, serija

8.35 Reprizni program

10.50 Biblija

11.00 Misa

12.00 Na~elnica, serija

12.30 Mir i dobro

14.00 Goleo


Hrvatska

16.50 Goleo

17.50 Fudbal: Brazil

- Australija

19.50 Goleo

20.50 Fudbal: Francuska -

Koreja

22.50 Goleo

23.35 Topaz, film

6.45 The best of OBN

6.50 Teletabisi

8.05 Teletabisi

8.55 Pokemoni

10.40 Ju-Gi-O

11.50 Tali~ni Tom

12.20 Just for laughs

12.45 Mjesto zlo~ina, serija

13.30 Pen i Teler

14.05 Ameri~ki

najsmje{niji video

14.35 Gol, cika-vriska

15.00 Su~eqavawe, tok {ou

16.00 Nedjeqno popodne

19.05 Adio pameti

20.00 Mjuzik talents

21.50 Saut park,

animirana serija

22.15 Niko kao ja

- One man show

0.15 Mjuzik talents

2.20 Niko kao ja

- One man show

4.05 Nedjeqno popodne

6.35 Mjuzik talents

8.30 Fudbal: SP tok {ou, 9.00 Odbojka na pijesku: Espinho: Svjetski tour- polufinale, snimak, 9.45 Motociklizam: Velika nagrada Katalonije -

zagrijavawe, prenos, 13.30 Motociklizam: Velika nagrada Katalonije - tr-

ka prenos, 15.00 Tenis: ATP turnir u Londonu - finale, prenos, 16.45

Odbojka na pijesku: Espinho: Svjetski tur, prenos, 18.30 Borila~ki sportovi:

K-1 World Grand Prix u Las Vegasu, snimka, 20.15 Fudbal: SP tok {ou, 20.45

Motorsports vikend, 21.30 Motorsport: Portland: ÂRT, prenos, 23.30

Fudbal: SP tok {ou, 0.00 Poker: Deauville, snimka, 1.00 Fudbal: SP tok

{ou

6.00 Poker, 7.00 Reklamni spotovi, 9.00 Tuning TV magazin, 9.30 Reli ri-

port, 10.00 Motorsport: Nürburgring - 24-satna utrka, prenos, 11.00 Raz-

govor o Svjetskom prvenstvu 2006, 13.00 Motorsport: Nürburgring - 24-sat-

na utrka, prenos, 15.15 Utrka kowa: Köln i Hannover, prenos, 16.30 Bi-

ciklizam: Tur de Sus, prenos, 17.30 Tenis: ATP turnir u Vestfalenu - fi-

nale, snimak, 18.30 Motorvi`n, 0.00 Seksi SP klips, 0.45 Reklamni spo-

tovi i sportski klipovi

6.10 Barbapapa, 6.35 Die neue Addams Familie, 7.00 RTL Reiseshop, 7.30RTL Shop am Sonntag, 8.25 Unter uns, 11.00 RTL Futball, 18.00 Uhr inMünchen begibt sich das RTL-Team heute in die Isar-Metropole, um dort vonwechselnden Standorten aus den Super-Sonntag

6.00 Marija, majka Isusova, 7.45 Putovawe u sredi{te Zemqe, 9.30 Vri-

jeme na vrhu, 11.15 Morski qudi, 13.00 Mekleodove k}eri, 14.00 Marija,

majka Isusova, 15.45 Putovawe u sredi{te Zemqe, 17.30 Vrijeme na vrhu,

19.15 Mekleodove k}eri, 20.15 Kleopatra, 22.00 Odjeqewe za pqa~ke i

ubistva, 23.00 Mary Bryant, 0.45 3 ujutro, 2.30 Kleopatra, 4.15 Mary Bryant

7.00 Izazov na odlagali{tu otpada: Mo}ne pedale, 8.00 Ameri~ki ~oper:

NAPA Drag Motor, 9.00 Ribarske pri~e Reksa Hanta, 10.00 Kako je to

napravqeno, 11.00 Razara~i mitova, 13.00 Izazov na odlagali{tu otpada:

Mo}ne pedale, 14.00 Ameri~ki ~oper: NAPA Drag Motor, 15.00 Vo`we:

Doìvqaji, 16.00 Brejnijak, 17.00 SAD Vatrogasci, 18.00 Najbogatiji qu-

di Evrope, 19.00 Divovski pomaci: Duga~ki teretwaci, 20.00 Razotkriveni

Versaj: Fontane i inèweri, 21.00 FBI dokumenta: Puca~, 22.00 Vi-

dovwaci svjedoci: Rastrgano, 0.00 SAD Vatrogasci, 1.00 Muwevite utrke:

Brzi auto, 3.00 Okrutna priroda: Okrutne krajnosti, 4.00 Kraqevi kon-

strukcije: Dubai - Skijali{te u pustiwi, 5.00 Ameri~ki ~oper: DavisLove Motor

8.00 Zaposleni psi, 9.00 Gromovite zvijeri, 10.00 Arapski lova~ki psi,

11.00 Skriveni svijet: Australijsko ostrvo dingo pasa, 12.00 U divqini:

Ekspedicija ~impanza, 13.00 Divqa siro~ad, 13.30 Majmunska posla, 14.00

U vrtlogu 11. septembra: Presudni trenutak, 15.00 U vrtlogu 11. septem-

bra: Posqedwa faza, 16.00 Istraìvawe Zemqe: Napad morskog psa, 17.00

Istraìvawe Zemqe, 18.00 Sekunda do katastrofe: Avionska nesre}a na

putu, 19.00 Istrage avionskih nesre}a: Prasak, 20.00 Megastrukture: Na-

jve}e naftne platforme, 21.00 Istrage avionskih nesre}a: Na niti, 22.00

Istrage avionskih nesre}a: Ru{ewe na planinu, 23.00 Istraìvawe Zemqe:

Bijesno nebo, 0.00 Istraìvawe Zemqe: Superpotresi, 1.00 Asteroidi:

Stijena za kraj svijeta

6.00 Ed, Edd 'n' Eddy, 06.25 }odename: Kids Next Door, 6.50 The Power-puff Girls, 7.15 Dexter's Laboratory, 7.40 Cramp Twins, 8.00 Johnny Bravo,8.30 The Grim Adventures of Billy & Mandy, 9.00 Courage The CowardlyDog, 9.30 Ed, Edd 'n' Eddy, 9.45 Spaced Out, 10.10 Dexter's Laboratory,10.35 Johnny Bravo, 11.00 Cramp Twins, 11.25 Cow & Chicken, 11.50 I AmWeasel, 12.15 Time Squad, 12.40 Codename: Kids Next Door, 13.05 JohnnyBravo, 13.30 Dexter's Laboratory, 13.55 King Arthur's Disasters, 14.20 Co-dename: Kids Next Door, 14.45 Foster's Home For Imaginary Friends, 15.10Ed, Edd 'n' Eddy, 15.35 The Life & Times of Juniper Lee, 16.00 Hi Hi PuffyAmi Yumi, 16.25 Cramp Twins, 16.50 The Powerpuff Girls, 17.15 The GrimAdventures of Billy & Mandy, 17.40 Megas XLR, 18.05 Samurai Jack, 18.30Foster's Home For Imaginary Friends, 18.50 Dexter's Laboratory, 19.05 Johnny Bravo, 19.20 Ed, Edd 'n' Eddy, 19.45 Codename: Kids Next Door,20.10 The Powerpuff Girls, 20.35 Dexter's Laboratory

06.00 CNN Today, 09.00 Business International, 10.00 World News, 10.30World Sport, 11.00 Larry King, 11.30 Larry King, 12.00 Business Interna-tional, 13.00 World News Asia, 13.30 World News Asia, 14.00 World News,14.30 World Report, 15.00 World News Asia, 16.00 World News, 16.30World Sport, 17.00 Your World Today, 20.30 World Business Today, 21.00World News Europe, 21.30 World Business Today, 22.00 World News Eu-rope, 22.30 World Sport, 23.00 Business International, 0.00 Insight, 0.30 WorldSport, 1.00 }NN Today, 3.00 Larry King Live, 4.00 NewsNight, 5.00 Insight,5.30 World Report

6.00 Kickstart, 6.50 Pure Adria, 7.00 Kickstart, 8.00 Adria Top 20, 9.00 NewsWeekend Ed, 9.30 Into The Music, 10.00 Pure Adria, 10.05 Top 10 - 10, 11.00Dfc, 12.00 Into The Music, 13.00 Pure Adria, 13.10 Into The Music, 14.00 Trl,15.00 Themed Music Pure Adria, 18.00 Making The Movie, 19.00 Tour ReportKelly Clarkson, 19.30 Themed Music Pure Adria, 20.30 Mtv Live Pure Adria,21.30 Music, 22.00 Aeon Flux, 22.30 Mono, 22.40 Music, 23.00 Goal, 0.00 Su-perrock, 1.00 Hbb, 2.40 Afterhours

21.00 Logan's Run (1976), 23.00 Shaft (1971), 0.45 Zabriskie Point (1970), 2.40Executive Suite (1954), 4.25 The Clock (1945)


8.00 Vijesti

8.05 Emisija za selo

9.00 Vijesti

9.30 Bajka

10.00 Vijesti

10.05 @ivotok

11.00 Osje}awa

12.00 Podnevne vijesti

12.10 Iz vjerskih

zajednica

13.00 Vijesti

13.05 Zvrk

14.00 Vijesti

14.05 Pri~aonica,

omladinska emisija

15.00 Nedeqni radio-

magazin

18.00 Vijesti

18.05 Medaqoni

u vremenu

19.00 Ve~erwe vijesti


muzike

20.00 Vijesti

20.05 Razgovornik

21.05 Starogradska

sje}awa

22.00 Vijesti

22.15 Top-lista doma}e

zabavne muzike

0.00 Pono}ne vijesti

0.05 Kultura

u ogledalu (r)



3.00 Melodije zvu~nih

boja (r)


5.00 Emisija za selo

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; I. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Srbiwe - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

17. i 18. jun 2006. PROGRAM-NEDJEQA

31

PROGRAM RADIJA

REPUBLIKE SRPSKE


Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske

broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.

List je oslobo|en poreza na promet po Zakonu o akcizama i porezu na promet, ~l. 33. ta~ka 9. ("Sl. glasnik RS# br. 25/02).

Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.

Mu{kost koja se poredi sa crijevom tu{a ukqu~enog na puni mlaz - pa gdje je tu erotika?

AOvan 21.3-20.4.

Nalazite pred novom poslovnom

dilemom. Pokaìte da imate dovo-

qno moralne hrabrosti i prih-

vatite odgovornost za svoje postupke. Nema

potrebe da izbjegavate razgovor sa poslovnim

partnerima, izvucite dobru pouku. Osje}ate

emotivnu nesigurnost i traìte neko mirni-

je uto~iste da dobro razmislite o svemu. Uskla-

dite svoje misli i osje}awa. Prija}e Vam {et-

wa ili boravak u prirodi.

Bik 21.4-20.5.

Va{e ideje ne zna~e mnogo, ukoliko

ne dobijate ne~iju garanciju ili po-

dr{ku u krugu saradnika. Uspje{ni

rezultati podrazumijevaju zajed-

ni~ko povjerewe i dugoro~niju saradwu. Pos-

toje situacije koje ne moète rje{avati

samostalno. Djelujete napeto i uznemireno.

Zabriwavaju Vas qubavne dileme ili lo{

predosje}aj u vezi sa jednom bliskom osobom.

Prija}e Vam {etwa, primijenite neku od

tehnika relaksacije.

Blizanci 21.5-20.6.

Ukoliko Vam je stalo da prona|ete

izlaz iz nekih komplikovanih

situacija, upotrijebite svoju pamet

i li~no iskustvo. Va`no je da se pravilno dis-

tancirate od osobe, koja ima sumwive namjere

i negativan uticaj na Va{e pona{awe. U sus-

retu sa voqenom osobom, nema potrebe da

smi{qate nove ili la`ne izgovore koji djelu-

ju neubjedqivo. Izbjegavajte suvi{e naporne

ili konfliktne situacije, opustite se.

Rak 21.6-20.7.

Osje}ate veliki ponos i zadovo-

qstvo zbog novih informacija o

poslovnim prilikama. Ipak,

ni{ta ne funkcioni{e uspje{no bez Va{eg

prisustva i dobre poslovne organizacije.

Preuzmite dodatnu inicijativu pred sarad-

nicima. Znaci emotivne pa`we ili novi

izrazi we`nosti, uvijek donose pozitivan

efekat u odnosu sa voqenom osobom.

Nalazite se u sjajnoj psiho-fizi~koj formi.

Lav 21.7-21.8.

Djelujete vrlo energi~no u nam-

jeri da ispravite razli~ite

poslovne propuste. Nema razlo-

ga da op{irno pri~ate o svojim poslovn-

im planovima, povucite konkretne poteze

koji }e Vas pribliìti dobrom rje{ewu.

Poku{avate da razuvjerite voqenu osobu

u idejama koje ima. Partneru povremeno

nedostaje osje}aj za realnost, a Vama

ma{tovitost. Racionalno koristite svo-

ju energiju i vrijeme.

Djevica 22.8-22.9.

Djelujete samouvjereno, imate do-

voqno energije i dobar predosje-

}aj da se oprobate u novim poslov-

nim situacijama. Va`no je da sli-

jedite svoje instinkte, ali i da se oslawate

na prakti~no iskustvo koje imate. Neko Vam

{aqe pozitivne signale i sa nestrpqewem

o~ekuje Va{e prisustvo. Uìvajte u razno-

vrsnim emotivnim kontaktima koji Vas is-

puwavaju velikim zadovoqstvom. Priu{ti-

te sebi neku omiqenu zabavu, kao podsticaj

za dobro raspoloèwe.

Ribe 19.2-20.3.

Ukoliko odaberete pravu temu ili

dobru poslovno-finansijsku ponu-

du, o~ekuju Vas pozitivni rezulta-

ti. Dobro razmislite kome treba da

povjerite svoje planove, konsultujete osobu

za koju Vas vezuje pozitivno iskustvo. Novi iz-

livi we`nosti pred voqenom osobom donose

zajedni~ko zadovoqstvo, ali i osje}aj sigur-

nosti koji Vam nedostaje. Potreban Vam je do-

bar podsticaj ili emotivna inspiracija, opu-

stite se.

Vodolija 20.1-18.2.

Osvojili ste ne~iju naklonost i po-

dr{ku, ali uvi|ate da to nije do-

voqno za uspje{nu saradwu. Posto-

je problemi koji zahtijevaju druga~iji poslov-

ni pristup. Lo{a komunikacija sa saradnici-

ma uti~e na promjenu poslovne klime. Posma-

trajte stvari iz pozitivnog ugla, slobodno iz-

razite svoje iskrene namjere i budite veliko-

du{ni prema voqenoj osobi. Izbjegavajte si-

tuacije koje Vas previ{e zamaraju.

Jarac 21.12-19.1.

Stalo Vam je da ostavite veliki

utisak na svoje saradnike, stoga u

megalomanskom stilu prihvatate

razli~ite obaveze. Zarad po{tovawa nekih

poslovnih dogovora, prihvatite kompromi-

sno rje{ewe i dobar savjet. Djelujete uzne-

mireno i zahtjevno. Kontroli{ite impul-

sivnu stranu svoje prirode, prije nego {to

povrijedite ne~ija osje}awa. Obratite pa-

`wu na zdraviji na~in ishrane.

Strijelac 23.11-20.12.

Okolina primje}uje Va{e nezado-

voqstvo zbog razvoja doga|aja na

poslovnoj sceni. Potrebno je da

prona|ete novo i efikasnije rje-

{ewe, kako biste pravilno rije{ili razli-

~ite nesporazume koji Vas prate u susretu sa

saradnicima. Prati Vas nova emotivna dile-

ma. Ne znate, da li partner grije{i u svom

pona{awu ili djeluje sumwivo u stvarima ko-

je pre}utkuje. Prija}e Vam vi{e sati zdravog

sna, obratite pa`wu na svoje snove.

[korpija 23.10-22.11.

Ukoliko Vas neko opomiwe da

promijenite svoje kriterijume i za-

htjeve u poslovno-finansijskoj

saradwi, razmislite o dobroj sug-

estiji. Svaka korisna informacija treba da

Vas pribliì uspje{nim rezultatima.

Skloni ste pretjerivawu u pona{awu, pre-

osjetqivo reagujete na razli~ite sitnice.

Nedostaje Vam ne~ije razumijevawe i emo-

tivna podr{ka. Izbjegavajte situacije koje

Vas dodatno zamaraju, opustite se.

DNEVNI

Radujete se zbog novih informacija.

U prilog Vam idu razli~ite okol-

nosti i saznawe da se nalazite u cen-

tru va`nih doga|awa. Na pametan

na~in upotrijebite svoju prednost u odnosu

na saradnike koji se protive Va{im idejama.

Partner Vam ~esto prigovara na pona{awu

ili propustima. Mo`da Vam nedostaju ub-

jedqiva obja{wewa na jednostavna pitawa.

Izbjegavajte nepotrebne komplikacije i ve-

like izazove.

Vaga 23.9-22.10.

HO

RO

SK

OP

HO

RO

SK

OP

MOZAIK

U OKVIRU velikog "Ba-

walu~kog qetnog festivala#,

narednog vikenda bi}e otvoren

Me|unarodni qetni mirovni

festival "Neofest#, koji }e,

kako najavquju organizatori, na

tvr|avi Kastel okupiti brojne

eminentne muzi~are iz BiH, re-

giona i Evrope.

- Neofest je ispuwewe te-

`we Udruèwa za razvoj urba-

ne kulture Bawa Luka i Udru-

èwa "Balkan rock council# da

kreiramo kulturnu manifesta-

ciju koja }e unaprijediti sliku

sredine u kojoj se odràva - re-

kao je direktor festivala @eq-

ko Antoni} na konferenciji za

novinare.

Prema wegovim rije~ima

poruka mira koju }e svi u~esni-

ci, organizatori i oni koji do-

|u na festival poslati u svijet

je veliki doprinos toj te`wi.

Ova manifestacija traja}e

od 22. do 24. juna, a na tri odvo-

jene bine nastupi}e brojne gru-

pe, di-xejevi, performeri, ̀ on-

gleri... Zvijezde festivala sva-

kako }e biti uvijek rado vi|e-

ni Rambo Amadeus, di xej KidMassive, ali i brojni drugi.

Specifi~nost ovog de{a-

vawa je i "NGO square#, pro-

stor rezervisan za predstavni-

ke nevladinih organizacija i

promociju wihovih aktivnosti.

Prema najavi organizatora, bi-

}e sprovedena i velika i neo-

bi~na kampawa za borbu protiv

droge.

- O~ekujemo veliki broj qu-

di iz cijele BiH, koji su ve} sa-

da pokazali veliko interesova-

we za festival, a sigurni smo

da }e svi prona}i pone{to za se-

be - kaè producent festivala

Darko \eki}.

Karte se u pretprodaji mo-

gu prona}i u Turisti~koj orga-

nizaciji Bawe Luke, baru "Mi-

ster Iks#, DVD klubu "Spider#

i u prodavnici "Anti fashionshop# po cijeni od 21 marku za

sva tri dana, ili sedam maraka

za jednodnevnu kartu. Ulaznice

se mogu kupiti i na dan festi-

vala na tvr|avi, gdje }e jedno-

dnevna ko{tati 10 maraka.

¥ V. KERKEZ

Ova manifestacija traja}e od 22.

do 24. juna, a na tri odvojene bine

nastupi}e brojne grupe, di-xejevi,

performeri, òngleri

- Pravo na demokratiju mnogi su

prihvatili kao pravo na zlo~in.

¥ Slobodan Antoni}

Prognoza vremena

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

Jutro svjeè s maglom mjestimi~no. Tokom

dana malo do umjereno obla~no, toplo i veoma sparno. Od

sredine dana do}i }e do razvoja obla~nosti. Vjetar slab,

promjenqiv. Jutarwa temperatura vazduha od 10 do 20, naj-

vi{a dnevna od 26 do 33 stepena.

RIJE^ dana

ME\UNARODNI QETNI MIROVNI FESTIVAL

"

NEOFEST"

TRODNEVNI MUZI^KI

®N

VO

"A

LT

ER

" - S

TU

DI

O

SPEKTAKL

\ Rambo Amadeus: Zvijezda predstoje}eg

festivala

VE] daleke 1962 godine

grupa uglednih svjetskih di-

plomata osnovala je Asoci-

jaciju "Code doplomatique# sa

ciqem da za{titi najvredni-

je u folklornoj, gastronom-

skoj i drugim atraktivnim po-

nudama zemaqa u kojima su

slu`bovali.

Na toj listi boqeg od naj-

boqeg na{li su se i eksklu-

zivni restorani i drugi pre-

poznatqivi turisti~ki sadr-

àji.

Sertifikat ove ugledne

asocijacije u ~etvrtak je do-

bio i poznati bawolu~ki re-

storan "Romanov#.

Vlasnicima ovog okupqali{ta

diplomata, bankara, privrednika i

drugih javnih radnika sa imenom i

prezimenom sertifikat sa oznakom

"CD# uru~io je ekskluzivni zastup-

nik ove asocijacije za BiH, Srbiju,

Crnu Goru i Hrvatsku Zoran Svr-

dlin. ¥ M. MIHAJLOVI]

BAWA LUKA - Koncert britan-

ske gotik - rok grupe "The sisters ofmercy# odrà}e se 21. juna u Sportskoj

dvorani "Borik#. Nastup jedne od naj-

popularnijih rok - grupa svih vreme-

na je trebao da se odrì na qetnoj po-

zornici tvr|ave Kastel, ali je ipak

premje{ten u "Borik#.

¥ Gr. D.

KONCERT BRITANSKE GRUPE

"

THE SISTERS OF MERCY"

DODIJEQEN SERTIFIKAT

"

CODE DIPLOMATIQUE"

"

Romanov" u elitnom dru{tvu

\ Vlasnik restorana

"

Romanov" i zastupnik licence

"

CD"

\ Bogat meni - zadovoqni gosti

Ipak u

"

Boriku"

Glazirane rotkvice

- pile}a osnova za supu

- 250 g rotkvica

- 3-4 mrkvice

- 1 omawi celer

- malo maslaca

- so

- biber

- 1 ka{i~ica {e}era

U pile}oj osnovi ukuvati rotkvice i

mrkvice izrezane na {tapi}e. Tokom

kuvawa ubaciti maslac, so, biber i

{e}er te sve ostaviti da kuva jo{ neko-

liko minuta pa onda ubaciti celer

izrezan na kockice. Servirati u mawe

zdjelice i ostaviti da se ohladi.

Svaki radni dan na televiziji u 18.42 ~asa

Prijatno!!!

MOZAIK

Od specijalnog izvje{ta~a

"Glasa Srpske# iz Wema~ke

GELZENKIRHEN - Sramo-

ta, bruka i na kraju katastrofa...

Takvim redoslijedom bi mogla

da se opi{e igra reprezentaci-

je Srbije i Crne Gore u drugom

kolu grupe "C# na Mundijalu u

Wema~koj, u kojem su izabranici

Ilije Petkovi}a ponièni,

osramo}eni i pregaèni od Ar-

gentine sa 0:6.

Ovim te{kim porazom repre-

zentacija Srbije i Crne Gore iz-

gubila je sve {anse da se plasi-

ra u drugi krug takmi~ewa.

Ni najve}i pesimisti nisu

mogli da pretpostave da }e Mi-

lo{evi}, Stankovi}, Ke`man i

dru{tvo na "Auf{alke areni#

doìvjeti jedan od najteìh po-

raza u istoriji, ne samo fudbala

Srbije i Crne Gore, ve} i Jugo-

slavije.

Od po~etka susreta vidjelo

se da je "plavima#, ponovo, ba{

kao i protiv Holandije, prven-

stveni ciq kako da za{tite sop-

stvenu mreù. Na, wihovu à-

lost, ve} u {estom minutu Ro-

drigez je na~eo Jevri}a i onda su

kola po~ela da kre}u nizbrdo. I

to strmoglavo.

Bez ikakve ideje i organiza-

cije "plavi# su se bezvoqno {e-

tali po terenu, a koliko je wi-

hova igra bila jalova najboqe po-

kazuje podatak da su za 90 minu-

ta uputili samo jedan {ut u okvir

gola "gau~osa#.

S druge strane, izabranici

Hozea Pekermana, ~ini se, igra-

li su samo onoliko koliko je tre-

balo, ali su i pored toga uspjeli

da {est puta zatresu mreù Dra-

goslava Jevri}a.

Selektor Srbije i Crne Go-

re Ilija Petkovi} je poslije de-

bakla prihvatio krivicu za po-

raz i rekao da i daqe stoji iza

igra~a. On je istakao da je viso-

kom porazu kumovao stra{an pri-

tisak koji je stvoren poslije po-

raza od Holandije i priznao da

pred utakmicu "nije razmi{qao

svojom glavom#.

- Ako je neko u svim segmen-

tima boqi to kao pravi sporti-

sta morate da priznate. Rekao

sam da }u uvijek stajati iza ovih

dje~aka koji su danas igrali i

ostajem pri tome. Te{ko mi je, ne

èlim nikoga da optuìm, preu-

zimam svu krivicu na sebe. Pri-

je me~a je stvoren stra{an pri-

tisak u na{im redovima, napr-

avqena je "klima# koja nije u re-

du. Ja sam pogrije{io {to nisam

razmi{qao svojom glavom i na-

stavio sa metodologijom koja me

krasi 20 godina. Ovo je pouka za

mene, ali i za sve one stru~wake

koji su tvrdili da igramo defan-

zivno, nakaradno, da igramo za-

starjeli fudbal.

Zatim je strateg "plavih# ob-

jasnio u ~emu je bila wegova gre-

{ka:

- Podlegao sam pritisku jav-

nosti i {tampe da smo igrali ku-

kavi~ki. Tek sada rezultat govo-

ri da smo mogli jo{ vi{e da se

zatvorimo nego protiv Holandi-

je. Na{a ekipa danas jednostav-

no nije bila u stawu da se suprot-

stavi ovakvom protivniku.

Na pitawe {ta o~ekuje od su-

sreta tre}eg kola protiv Obale

Slonova~e, u kojem pravo nastu-

pa nemaju Mateja Ke`man zbog

iskqu~ewa i Ogwen Koroman

(dva ùta kartona), Petkovi} je

odgovorio:

- Bi}e te{ko protiv Obale

Slonova~e, jer ovaj rezultat ide

u anale kao jedan od najteìh po-

raza u istoriji na{eg fudbala.

Sada moramo da razmi{qamo ka-

ko spasti ~ast. Iz sastava igra-

~a koji su ovdje da}emo {ansu

igra~ima koji nisu igrali, a po-

slije svega ovoga vjerovatno }e

biti svima jasnije kako daqe. Ka-

ko }emo bez Ke`mana i Koroma-

na? Pa isto kao i sa wima, samo

da ne doìvimo jo{ jedan debakl

- zakqu~io je Petkovi}.

¥ Branko MARKOVI]

[email protected] ℡ 051/223-211

NE]EMO se

smejati ni ruga-

ti "plavima#, na-

{i su.

A bruka?

I bruka je

na{a.

A selektor?

I on je na{.

Tipi~an in-

axija.

I, {ta re}i

o povratku pre-

vazi|enih sa Sv-

etskog prvenstva pod te-

retom najve}e bruke. Ne-

ka im kaè ona izvorna:

"Kako poseje{, tako }e{

po`weti#.

A ono o inatu, o srp-

skom inatu? I to neka

pri{iju sebi "plavi# i

wihov selektor kao ru-

`nu medaqu. Kada se Sr-

bin zainati, brajko moj...

tako su oni smeli govori-

ti u dozvoqenom im pu-

blicitetu. Ba{ tako.

Vaqda ih je sada taj inat

opasuqio, pa su vaqda na-

u~ili da od inata nema

goreg zanata.

Da li su Argentinci,

hitri kao mungosi i fud-

balski visokoobrazova-

ni igra~i, uz to u fizi~-

kom pogledu ni nalik za-

pu{tenim }evabxijama sa

Balkana, odista tako

mo}ni kao {to su izgle-

dali protiv igra~a is-

pred golmana reprezen-

tacije Srbije i Crne Go-

re Dragoslava Jevri}a?

Argentincima uop-

{te nije potrebno da sa-

da preteruju u radosti,

jer su pobedili jednu sla-

bu, najslabiju reprezen-

taciju na Svetskom pr-

venstvu u Wema~koj. Wi-

hov protivnik nije razu-

meo gde se nalazi, wihov

selektor tako|e. Ilija

Petkovi} se usprotivio

promenama slabe repre-

zentacije kad je do{ao na

weno kormilo, misle}i

da }e on da je podigne iz

mrtvih. E, sada je dobio

ovakav rezultat. Dobio

je slom inaxija.

Inaxije, nadobudni

asovi kojima se re~ kriti-

ke nije smela uputiti, a

inaxija je i selektor, i -

eto nam rezultata. Pet-

kovi} je mislio da se u tr-

ku sa "formulom# moè

i}i "fi}om#.

Pa ne moè, ~o-

ve~e Boìji.

Pa zar nije

bilo krajwe ne-

sportski da ne-

dorasli doga|a-

ju "plavi# i wi-

hove vo|e, tako-

|e nedorasle

doga|aju, kaù

kako su bili bo-

qi od Holan|a-

na na prvoj uta-

kmici Svetskog prven-

stva. Od Holan|ana, haj-

de da gorku Argentinu

ostavimo, jer nema smi-

sla porediti je sa na{om

fudbalskom mukom.

Qudi koji su upozo-

ravali da polovina igra-

~a ovog tima ne}e biti

sposobna ni za iole oz-

biqan fudbal, a kamoli

za Svetsko prvenstvo -

sklawani su sa strane, gu-

{ena im je misao. Petko-

vi} se, o~igledno, bojao

i tu|ih znawa i tu|ih is-

kustava. Bio je ube|en u

svoju ideju sa timom ko-

ji ni na {ta ne li~i. Vra-

timo se mi i kvalifika-

cijama, pa ako ho}emo po-

{teno - setite se kada ste

bili o~arani "plavima#

kao ju~e, recimo, brzo-

metnim Argentincima.

Ali, iluzijama je

kraj. Loma~e nam ne tre-

baju, to nikako. Ali ni

ovakav model igra~a, ko-

ji su spori kao puèvi,

koji su uobraèni do

primitivizma, ne}e nam

biti potreban u budu}-

nosti, kao ni ovakav mo-

del selektora, koji je

odavno ve} na}ulio u{i

da ~uje ko {ta pri~a i

pi{e. Zar mu je to bilo

va`nije od taktike za

tim.

Zato se iz Nema~ke

vra}amo u stvarnost, i

oni koji su tamo i mi ko-

ji nismo, ne poraèni,

nego ponièni i osramo-

}eni.

Ipak je ovde najboqa

atmosfera kada "plavi#

ne igraju na Svetskom pr-

venstvu.

Pa da, tango argenti-

no, bravo majstori iz

zemqe svetskog prvaka!

Budite bar vi sre}ni! ¥

VISOKA DELEGACIJA SRPSKE U WEMA^KOJ

âvi} i Dodik

gledali"plave"

Neka pri{iju

inat kao medaqu

Inaxije, nadobudni asovi kojima se

re~ kritike nije smela uputiti,

a inaxija je i selektor, i - eto nam

rezultata. Petkovi} je mislio da se

u trku sa

"

formulom" moè i}i

"

fi}om". Pa ne moè, ~ove~e Boìji

SPORTSKA GALAKSIJASPORTSKA GALAKSIJAFUDBALERI SRBIJE I CRNE GORE OBRUKALI SE PROTIV

"GAUÔSA"

[EST METAKA U

SRCA NAVIJAÂ

Dejan Stankovi}: Opro{taj ve} poslije drugog me~a

Milo{evi} i Ke`man: Malo, malo pa na centar

Pi{e Dobrivoje

JANKOVI]

11 {utevi ukupno 4

9 {utevi u okvir gola 1

14 faulovi 22

1 ùti kartoni 3

- crveni kartoni 1

3 korneri 4

3 ofsajdi 0

58 posjed lopte (%) 42

Argentinci o~itali fudbalsku lekciju

"

plavim"

savladav{i ih sa poniàvaju}ih 6:0. Ilija Petkovi}

preuzeo krivicu za debakl

UTAKMICI Srbija i Crna Gora - Argen-

tina, koja je u petak odigrana u Gelzenkirhe-

nu, prisustvovali su i predsjednik Republi-

ke Srpske Dragan âvi} i premijer Republi-

ke Srpske Milorad Dodik.

Na wihovu àlost, ali i àlost mnogo-

brojnih navija~a "plavih# iz Republike Srp-

ske koji su u petak sjedili na tribinama sta-

diona "Auf{alke arene#, ovaj susret }e im

ostati u ru`nom sje}awu, jer su izabranici se-

lektora Ilije Petkovi}a pretrpjeli pravu

katastrofu od "gau~osa#. ¥

STATISTIKA

STRIJELCI: Rodrigez u 6. i 41, Kambijaso u 31, Krespo u 78,

Tevez u 84. i Mesi u 87. minutu, stadion: "Auf{alke arena# u Gel-

zenkirhenu, gledalaca: 52.000, sudija: Roberto Roseti (Italija) 7,

ùti kartoni: Krespo (Argentina), Koroman, Na|, Krstaji} (Sr-

bija i Crna Gora), crveni karton: Mateja Ke`man (Srbija i Crna

Gora) u 65. minutu.

ARGENTINA: Abondancieri -, Ajala 8, Sorin 8, Hajnce 8, Sa-

viola 8 (od 59. minuta Tevez 8), Maskerano 8, Krespo 8, Rikelme 9,

Rodrigez 9 (od 75. minuta Mesi 8), Burdiso 8, Gonzales - (od 17. mi-

nuta Kambijaso 8).

SRBIJA I CRNA GORA: Jevri} 5, Duqaj 5, Gavran~i} 5, Ko-

roman 5 (od 50. minuta Quboja 5), Ke`man 5, Milo{evi} 5 (od 69.

minuta Vuki} -), Stankovi} 5, P. \or|evi} 5, Dudi} 5, Na| 5 (od

46. minuta Ergi} 5), Krstaji} 5.

IGRA^ UTAKMICE: Maksi Rodrigez (Argentina) 9.

ARGENTINA SRBIJA I C. GORA6:0

17. i 18. jun 2006.SPORT

2

BERLIN - Spas stigao mi-

nut do dvanaest! Zahvaquju}i

Frediju Qungbergu koji je u

89. minutu postigao gol odlu-

ke protiv Paragvaja, selekci-

ja [vedske nalazi se na korak

do plasmana me|u 16 najboqih

reprezentacija na Mundijalu

u Wema~koj.

- Moram priznati da sam se

bojao da opet ne ostanemo na

0:0 kao u okr{aju sa Trinida-

dom i Tobagom. Odahnuo sam

poslije pogotka, no treba re-

}i da nas jo{ uvijek mu~i za-

vr{nica. Ako to popravimo

moglo bi se dogoditi da ~ak

pobijedimo i selekciju Engle-

ske, jer stvaramo mnogo pri-

lika - rekao je Fredi Qung-

berg.

Pad motivacije kod para-

gvajske reprezentacije mogao

bi se lo{e odraziti na [ve-

|ane. Oni naime, moraju ra-

~unati na lo{ rezultat su-

sreta Paragvaja i Trinidada,

ili pak s Engleskom odigra-

ti najmawe nerije{eno. Se-

lektor Lars Lagerbak sigu-

ran je ipak da }e posqedwi

trijumf podi}i moral wego-

vim izabranicima.

- Svaka je pobjeda dobra za

poboq{awe atmosfere me|u

igra~ima, a vrlo je vidqiva

bila razlika u raspoloèwu

mojih fudbalera i prije kao i

poslije susreta - objasnio je

Lars Lagerbak.

Paragvajci su se nadali da

se mogu iskupiti za poraz na

premijeri od Engleske (0:1),

ali to se ipak nije dogodilo

iako su dobro parirali [ve-

|anima. Tako su prije posqed-

weg duela u grupi ve} sada

oprostili od daqeg nastupa na

svjetskom prvenstvu.

- Moram priznati da mi je

te{ko zbog neuspjeha, a svi su

moji igra~i tu`ni. Smatram

da smo zasluìli barem bod,

ali kao da nas je i sre}a napu-

stila. Ipak, vaqa priznati da

su [ve|ani bili te{ki pro-

tivnici, i treba ista}i da su

imali i vi{e prilika - kazao

je paragvajski selektor Ani-

bal Ruiz. ¥

SVJETSKO FUDBALSKO PRVENSTVO U WEMA^KOJ - OD 9. JUNA DO 9. JULA

Fudbaler Arsenala postigao

gol u fini{u me~a i tako umnogome

popravio {anse [vedske

da pro|e daqe

Fredi Qungberg: ôvjek odluke

NAJBOQI strijelac pro-

{log {ampionata svijeta Brazi-

lac Ronaldo tvrdi da }e biti

spreman za duel koji "karioke#

igraju sa Australijom 18. juna.

Napada~ Reala je u utorak

protiv Hrvatske odigrao jednu

od lo{ijih utakmica

karijere, da bi se dan

nakon toga poàlio

qekarima na vrtogla-

vicu i glavoboqu,

zbog ~ega je hitno

preba~en u bolnicu.

- U srijedu mi je

bilo lo{e, qekar me

je poslao na testove i

sve je bilo u redu. U

~etvrtak sam se osje-

}ao mnogo boqe, a po-

~eo sam sa treninzima u tereta-

ni. Da budem iskren, nezadovo-

qan sam svojom igrom u me~u sa

Hrvatskom. Ipak, va`no je da

smo pobijedili, jer je najbitni-

je da na velikim takmi~ewima

slavimo u premijernoj utakmici.

A siguran sam i da }e moja igra

biti boqa u me~u protiv "ken-

gura#, te da }emo jo{ jedanom

trijumfovati - rekao je Ronal-

do.

Wemu je susret

sa Hrvatskom bio

prvi poslije dva

mjeseca pauze zbog

povrede. Zanimqi-

vo je da ovo nije pr-

vi put da se Ronal-

do pred velike me-

~eve ̀ ali na tajan-

stvenu bolest. Na-

ime, u finalu Sv-

jetskog prvenstva

1998. godine on je

protiv Francuza tako|e pruìo

veoma slabu igru. Fudbalski sa-

vez Brazila porekao je da sada-

{wi problem ima veze sa tom

bole{}u.

Ronaldo je, po rije~ima se-

lektora Brazilske reprezenta-

cije Karlosa Pareire, zdrav i

siguran u prvoj postavi za me~

drugog kola protiv Australije.

- Ronaldo je spreman da po~-

ne utakmicu. Sa wim je sve u

redu i svi o~ekujemo da povede

tim do pobjede - rekao je Pare-

ira. ¥

BRAZILSKI NAPADA^ RONALDO NAJAVQUJE

Siguran sam da }e moja igra biti

boqa u me~u protiv

"

kengura", te

da }emo jo{ jedanom trijumfovati,

kaè Ronaldo

Ronaldo: O~ekuje boqe dane

QUNGBERG OTPISAO PARAGVAJ

STRIJELAC: Qungberg u 89. minutu, stadion: Olimpi-

jski, gledalaca: 72.000, sudija: Lubo{ Mihel (Slova~ka) 7,

ùti kartoni: Linderot, Lu~i}, Albak ([vedska), Kawisa,

Akuwa, Paredes, Bareto (Paragvaj).

[VEDSKA: Isakson 7, Aleksanderson 6, Melberg 7, Lu~i}

6, Edman 7, Linderot 7, Vilhelmson 6 (od 68. minuta Jonson -),

Kalstrom 7 (od 86. minuta Elmander -), Qungberg 7, Ibrahi-

movi} 6 (od 46. minuta Albak 6), Larson 7.

PARAGVAJ: Bobadiqa 6, Nuwes 6, Gamara 7, Kaseres 6,

Kawisa 6, Riveros 6 (od 62. minuta Dos Santos -), Paredes 6,

Akuwa 7, Bonet 6 (od 83. minuta Bareto -), Santa Kruz 6 (od

63. minuta Lopez -), Valdes 7.

IGRA^ UTAKMICE: Fredi Qungberg ([vedska) 7.

[VEDSKA PARAGVAJ1:0

NOVA zvijezda {panske

reprezentacije, napada~ David

Viqa, odu{evqen je igrom svo-

je ekipe. Fudbaler Valensije

je u pobjedi nad Ukrajinom dva

puta zatresao mreù, a igrom

i pona{awem istakao je kan-

didaturu za igra~a koji bi mo-

gao obiqeìti Mundijal u

Wema~koj.

- Dosadilo mi je da slu{am

pri~e kako mi ne moèmo po-

sti}i dobar rezultat na Svjet-

skom prvenstvu. Mo`da je ta-

ko bilo nekada, ali ova gene-

racije je pokazala da se na wu

mora ozbiqno ra~unati. Pre-

zadovoqan sam igrom koju smo

pruìli i uvjeren sam da mo-

èmo jo{ i boqe, {to }emo

ubrzo i dokazati - kaè David

Viqa.

Centarfor "crvene furi-

je# dodao je da su ovo najzna-

~ajniji trenuci wegove kari-

jere i da }e tek u narednim

me~evima dokazati svoj kva-

litet.

- Sve se de{ava onako ka-

ko sam zami{qao, pa i boqe

od toga. Ipak, smatram da naj-

boqi dio tek slijedi. Do{lo

je vrijeme da pokaèmo koli-

ko vrijedimo svima koji su

sumwali u nas, a takvih je bi-

lo mnogo. ¥

[PANAC DAVID VIQA ODU[EVQEN

Neka nas sad kritikuju

David Viqa: Moèmo jo{ boqe

SELEKTOR reprezentaci-

je Ekvadora Luis Suarez iz-

javio je da je wegov tim od-

lu~an da osvoji prvo mjesto u

grupi "A#, a o tome }e se od-

lu~ivati u direktnom okr{aju

dvije prvoplasirane ekipe,

Ekvadora i Wema~ke. Posli-

je druge pobjede na Svjetskom

prvenstvu, protiv Kostarike

sa 3:0, Suarez najavquje nove

uspjehe:

- Ovo je nevjerovatan usp-

jeh za Ekvador. @elimo da za-

vr{imo kao najboqa ekipa u

grupi "A#. Nismo do{li na

Svjetsko prvenstvo samo kao

turisti. @elimo da imamo

vode}u ulogu u Wema~koj i

vi{e od toga - rekao je Suarez

poslije prvog plasmana u dru-

gi krug Svjetskog prvenstva u

istoriji ekvadorskog fudbala.

Ekvadoru }e za prvo mesto

biti dovoqan i remi iz me~a

sa Wema~kom zbog boqe gol

razlike. Pobjednik iz grupe

"A# igra}e u drugom krugu sa

drugoplasiranom ekipom iz

grupe "B#, u kojoj se nalaze En-

gleska, [vedska, Trinidad i

Tobago i Paragvaj. ¥

SELEKTOR EKVADORA LUIS SUAREZ NAJAVQUJE

Pobijedi}emo Wema~ku

¹ U kvalifikacijama

za Svjetsko prvenstvo su

nastupile ukupno 194

reprezentacije. Odigra-

no je 847 utakmica i

postignuto je 2.464 pogot-

ka (prosje~no 2,91). Utak-

mice je pratilo 18 mil-

iona gledalaca na sta-

dionima (prosje~no 22 hiqade).

¹ U Wema~koj je debi na Mundijalu ima-

lo {est selekcija: Angola, Obala Slonova~e,

Gana, Togo, Trinidad i Tobago i Ukrajina.

¹ Karlos Alberto Pareira i Bora Mi-

lutinovi} treneri su s najvi{e iskustva na

Svjetskim prvenstvima. Obojica su vodili

reprezentacije na pet prvenstava - Miluti-

novi} ~ak pet razli~itih selekcija. Od ak-

tuelnih trenera na sli~nom je putu Gus

Hidink, koji je sa Australijom na tre}e pr-

venstvo. Prije toga vodio je 1998. godine

Holandiju i 2002. godine Ju`nu Koreju.

¹ Svaka utakmica na planetarnim smo-

trama snima se s 25 kamera.

¹ Wema~ka policija je u Nirnbergu uhap-

sila pet engleskih navija~a koji su stvarali

nerede. Trojica su ubrzo pu{tena na slobo-

du, dok su dvojica zadràna u pritvoru. Poli-

cija je saop{tila da je nekoliko stotina en-

gleskih navija~a, koji su okupirali barove u

centru grada, izazivali Nijemce pjevaju}i

pjesme o Drugom svjetskom ratu. ¥

IAKO su izgubili susret protiv En-

gleske (0:2), selektor Trinidada i Toba-

ga Leo Benhaker poslije dvoboja je iz-

javio kako je ponosan na svoju ekipu ko-

ja je jako dugo odoqevala engleskim na-

padima.

- Ponosan sam na zalagawe mojih fud-

balera, ali naravno i razo~aran kona-

~nim ishodom. Igrali smo hrabro i {to

je bio i jedini na~in da se dostojno

suprotstavi Engleskoj. Znali smo da se

moramo organizirati tako da dugo

zadrìmo "nulu# na semaforu, {to nam

je skoro i uspjelo do samoga kraja. Bilo

je te{ko vidjeti kada smo dobili taj prvi

gol i nije iznena|ewe da je i druga lop-

ta u{la u na{u mreù. Mislim da su En-

glezi znali gubiti i strpqewe da

postignu gol, ali naravno dominirali su

susretom te svakako zasluìli ovu pob-

jedu. @elim im sve najboqe u narednim

susretima - istakao je Benhaker. ¥

LEO BENHAKER ZADOVOQAN I PORED PORAZA

Ponosan na igra~e

BI]U PRAVI PROTIV

"

KENGURA"

SAMO ~etiri fudbalera su uspjela

posti}i gol na Svjetskim prvenstvima u

razmaku od 12 godina. Pogotkom protiv

Tunisa takav uspjeh je ostvario i Sami Al

Xaberu.

Reprezentativac Saudijske Arabije ni-

je mogao ni da sluti da je golom za vo|stvo

protiv Tunisa u{ao u fudbalsku istoriju

jer je postigao ne{to {to su prije wega us-

pjela samo trojica igra~a. Iskusni napa-

da~ je postigao golove na Svjetskim pr-

venstvima u razmaku od 12 godina {to je us-

pjelo samo Peleu (1958. do 1970. godine),

Maradoni (1982. do 1994. godine) i Zeleru

(1958. do 1970. godine).

Al Xaber je svoj prvi pogodak posti-

gao 1994. godine na Mundijalu u Sjediwen-

im Ameri~kim Dràvama da bi niz nas-

tavio i ~etiri godine poslije u Francuskoj.

Vode}i pogodak protiv Tunisa je postigao

samo nekoiko minuta nakon ulaska s klupe.

Wemu je to bio 161. nastup za svoju

zemqu, a dosad je postigao 44 pogotka. A jo{

je u kvalifikacijama za planetarnu smotru

1994. postao nacionalni junak nakon {to

je postigao het-trik u pobjedi 4:3 protiv

Irana.

Saudijska Arabija sqede}i susret u We-

ma~koj igra protiv Ukrajine 19. juna u Ham-

burgu. ¥

POSLIJE POGOTKA NA MEÛ PROTIV TUNISA

Al Xaber me|u legendama

17. i 18. jun 2006. SPORT

3

[TUTGART - Plasman u

osminu finala iz grupe "C#

obezbijedila je i selekcija Ho-

landije. Izabranici selektora

Marka van Bastena bili boqi

od Obale Slonova~e dobiv{i

ih sa minimalnih 2:1. Mora se

priznati da su se "lale# dosta

namu~ile do trijumfa i tri va-

`na boda.

Holan|ani su poveli u 23.

minutu, i to, odli~nim golom

Van Persija iz slobodnog udar-

ca sa 18 metara. êtiri minu-

ta kasnije ponovo se zatresla

mreà Obale Slonova~e. Agil-

ni Roben je na lijevoj strani

idealno uposlio Van Nistel-

roja koji je bez ikakvih pro-

blema povisio na 2:0. U 36. mi-

nutu zaprijetio je Zokoran ko-

ji je sna`no raspalio po lop-

ti i pogodio pre~u. Boqe sre-

}e bio je Kone u 38. minutu ka-

da je postigao sjajan pogodak

iskosa sa desne strane za 2:1.

Posqedwih 20 minuta pripa-

lo je "slonovima# koji nisu

imali sre}e da stignu barem

do izjedna~ewa. ¥

SVJETSKO FUDBALSKO PRVENSTVO U WEMA^KOJ - OD 9. JUNA DO 9. JULA

BERLIN - Mundijal uvijek

donosi velike prihode, ~ak ve-

}e i od Olimpijskih igara, a

eksperti se slaù da bi plane-

tarna smotra koja je u toku u

Wema~koj, mogla da bude naji-

splativiji sportski doga|aj

svih vremena. [ampionat je

zlatni rudnik za Svjetsku fud-

balsku federaciju, koja }e

ostvariti zna~ajno ve}i pro-

fit od 134 miliona evra iz pro-

{le godine, koja je, ina~e, bi-

la najuspje{nija sezona za tu

organizaciju.

Zvani~ni moto ovogodi-

{weg prvenstva je "Vrijeme je

za stvarawe prijateqstava#, ali

mnogi analiti~ari u svijetu

smatraju da bi se on slobodno

mogao preina~iti u jednu dru-

gu, "Vrijeme je za sticawe

ogromne sume novca#.

FIFA glavninu prihoda,

koji su lane iznosili 552 mili-

ona evra, uz rashode od 418 mi-

liona, sti~e na osnovu prodaje

televizijskih prava. Sa prven-

stva svijeta u fudbalu 1998. go-

dine u Francuskoj FIFA je po

tom osnovu inkasirala 90 mili-

ona evra, a u Wema~koj o~ekuje

desetostruko vi{e - 910 mili-

ona.

Svjetska "ku}a# fudbala

ina~e o~ekuje da }e sa prven-

stva u Wema~koj ostvariti ~i-

sti profit od oko 1,13 mili-

jardi evra. Osim pomenutih

prihoda od prodaje televizij-

skih prava, FIFA o~ekuje za-

radu i od prodaje sponzorskih

prava, prava na suvenire i na

ulaznice.

Samo premije za u~esnike

iznose 169 miliona evra, a iz-

uzetna gledanost televizijskih

prenosa privla~i sponzore, me-

|u kojima je samo 15 glavnih u

blagajnu FIFA "ulilo# 650

miliona evra. FIFA je jo{ 100

miliona evra inkasirala od ta-

kozvanih nacionalnih partne-

ra, a jo{ toliko novca je dobi-

la za prodaju loga {ampionata

svijeta takozvanim nesponzor-

skim firmama. Navedeni poda-

ci govore da je obim sredstava

dobijenih od sponzora za vrije-

me trajawa turnira u posqedwe

dvije decenije pove}an za osam

puta.

Sponzorima }e se uloèna

sredstva vi{estruko vratiti.

Samo kompanija "Adidas#, kao

zvani~ni partner FIFA za

ovogodi{we Svjetsko prven-

stvo, o~ekuje da ove godine od

prodaje sportske opreme veza-

ne za fudbal zaradi 700 mili-

ona funti, {to je za 100 mili-

ona vi{e nego lane.

Pored wih, dobru zaradu i

dobit o~ekuju i televizijske

kompanije, trgovci suveniri-

ma, ali i prodavci piva i tele-

vizijskih aparata. Pretposta-

vqa se da }e 64 fudbalske utak-

mice {ampionata u Wema~koj

vidjeti vi{e od pet milijardi

televizijskih gledalaca u 220

zemaqa, a bi}e emitovano vi-

{e od 45.000 ~asova televizij-

skog programa. ¥

FIFA OÊKUJE VELIKE PRIHODE OD PLANETARNE SMOTRE

[AMPIONAT ZLATNI RUDNIKîsti profit svjetske

"

ku}e" fudbala na planetarnoj

smotri iznosi}e 1,13 milijardi evra

\Blater i Bekenbauer: Zarada nikad ve}a

ULAZNICE

Zna~ajne prihode donosi

i prodaja ulaznica, koja je, ta-

ko|e, pod kontrolom FIFA.

Prema agenciji "Sport und

Markt#, 64 utakmice Mundi-

jala na 12 stadiona ima}e pri-

liku da vidi tri miliona na-

vija~a koji su za karte plati-

li 250 miliona evra. To zna-

~i da rekord gledanosti, koji

drè Sjediwene Ameri~ke

Dràve sa {ampionata svije-

ta 1994. godine sa 3,587.196 gle-

dalaca sa kupqenim ulazni-

cama, prvenstvo u Wema~koj

ne}e prevazi}i, iako se na we-

mu igra 12 utakmica vi{e ne-

go u Americi, kada je me~eve

u prosjeku na stadionima pra-

tilo 68.991 navija~a.

SJAJNU podr-

{ku imali su repre-

zentativci Srbije i

Crne Gore u petak u

Gelzenkirhenu. Vi-

{e od 10.000 prista-

lica "plavog# tima

svih 90 minuta bo-

drilo je izabranike

Ilije Petkovi}a na

"Auf{alke Areni#,

naàlost, bez rezul-

tata.

Ve} od ranog ju-

tra na putevima oko

Gelzenkirhena bilo

je mogu}e sresti automobile

sa navija~ima "plavih#, kako

iz same Wema~ke, tako i iz Sr-

bije i Crne Gore i Republike

Srpske. Nije bilo neobi~no

"pozdravqawe# trubama sa na-

vija~ima u automobilima sa

tablicama iz Beograda, Kragu-

jevca, Novog Sada...

Po starom obi~aju stvore-

no je nekoliko punktova na ko-

jima su se okupqali navija~i.

Jedan od wih bio je udaqen dva

kilometra od "Auf{alke are-

ne#, gdje je ponovo instalira-

na bina "Srbija navija# na ko-

joj su truba~i i ostali muzi-

~ari iz Srbije i Crne Gore

zabavqali navija~e.

Tu se ve} oko 11 ~asova sku-

pilo nekoliko hiqada qubi-

teqa fudbala, pa je ve} tada

bilo jasno da }e broj prista-

lica srpsko-crnogorskog ti-

ma daleko prevazi}i onu iz

Lajpciga. Prava je {teta {to

bina nije bila instalirana ma-

lo bliè stadionu, po{to je

dobar broj navija~a u plavim

dresovima ipak ostao u blizi-

ni stadiona.

Samim prostorom oko sta-

diona dominirali su Argen-

tinski navija~i, koji su, tako-

|e, bili prisutni u zavidnom

broju. Wihovo naj~e{}e mje-

sto okupqawa bilo je na pro-

storu oko obli`weg

hotela "Meriot#

odakle je argentin-

ska televizija imala

direktno ukqu~ewe

u program, {to je

privuklo veliki

broj "gau~osa#.

Naj~e{}e teme

razgovora odnosile

su se na sastav "pla-

ve# reprezentacije,

po{to su se mnogi

pribojavali da }e

selektor Ilija

Petkovi} ponovo

odlu~iti da na teren izvede

defanzivnu postavu i nisu po-

grije{ili.

I pored velikog broja na-

vija~a oba tabora atmosfera

oko stadiona bila je u potpu-

nosti mirna. Zanimqivo, i po-

red lo{eg vremena uz tempera-

turu od samo 15 stepeni i broj-

ne oblake na horizontu, krov

"Auf{alke arene# ostao je

otvoren ne{to mawe od tri

~asa prije po~etka me~a.

Dok se ~ekalo na vrijeme

za ulazak na stadion, oko we-

ga se jo{ moglo ~uti "I need

tickets# od strane beznade-

`nih navija~a koji su susret

morali da gledaju na jednom od

video bimova u blizini.

Kako se pribliàvalo

vrijeme utakmice, tribine su

bivale sve punije. Odjekivali

su zvuci bubweva, navija~kih

pjesama, nisu se {tedjela ni

grla ni dlanovi - atmosfera za

deset.

Me|utim, ako je prije i za

vrijeme utakmice bilo tako,

poslije nije. S jedne strane

pristalice "gau~osa# nastavi-

le su slavqe na ulicama Gel-

zenkirhena do duboko u no},

dok su navija~i u plavim dre-

sovima pognute glave napusti-

li stadion sa èqom da se ova

sramota ne ponovi. ¥

MUNDIJALSKI DANI

I truba~i u Gelzenkirhenu

Jedan od punktova bio je udaqen dva

kilometra od "Auf{alke arene", gdje je

ponovo instalirana bina "Srbija navija"

na kojoj su truba~i i ostali muzi~ari iz

Srbije i Crne Gore zabavqali navija~e

Od specijalnog

izvje{ta~a

"Glasa Srpske# iz

Wema~ke Branka

MARKOVI]A

GRUPA "A"

1. Wema~ka 2 2 0 0 5:2 6

2. Ekvador 2 2 0 0 5:0 6

3. Poqska 2 0 0 2 0:3 0

4. Kostarika 2 0 0 2 2:7 0

GRUPA "C"

1. Argentina 2 2 0 0 8:1 6

2. Holandija 2 2 0 0 3:1 6

3. O. Slonova~e2 0 0 2 2:4 0

4. SCG 2 0 0 2 0:7 0

GRUPA "E"

1. ê{ka 1 1 0 0 3:0 3

2. Italija 1 1 0 0 2:0 3

3. SAD 1 0 0 1 0:3 0

4. Gana 1 0 0 1 0:2 0

GRUPA "G"

1. J. Koreja 1 1 0 0 2:1 3

2. Francuska 1 0 1 0 0:0 1

3. [vajcarska1 0 1 0 0:0 1

4. Togo 1 0 0 1 1:2 0

GRUPA "B"

1. Engleska 2 2 0 0 3:0 6

2. [vedska 2 1 1 0 1:0 4

3. T. i Tobago2 0 1 1 0:2 1

4. Paragvaj 2 0 0 2 0:2 0

GRUPA "D"

1. Meksiko 1 1 0 0 3:1 3

2. Portugal 1 1 0 0 1:0 3

3. Angola 1 0 0 1 0:1 0

4. Iran 0 1 0 1 1:3 0

GRUPA "F"

1. Australija1 1 0 0 3:1 3

2. Brazil 1 1 0 0 1:0 3

3. Hrvatska 1 0 0 1 0:1 0

4. Japan 1 0 0 1 1:3 0

GRUPA "H"

1. [panija 1 1 0 0 4:0 3

2. Tunis 1 0 1 0 2:2 1

3. S. Arabija 1 0 1 0 2:2 1

4. Ukrajina 1 0 0 1 0:4 0

STRU^NI {tab engleske

reprezentacije oglu{io se na

molbu Man~ester Junajteda da

se tek oporavqeni Vejn Runi

po{tedi nastupa na Svjetskom

prvenstvu.

Uprkos molbi kluba sa

"Old Traforda# i menaxera

Sir Aleksa Fergusona, Sven

Goran Erikson je u drugom po-

luvremenu susreta protiv Tri-

nidada i Tobaga poslao Runija

na teren, {to mu je bio prvi

nastup nakon oporavka od lo-

ma stopala u zavr{nici klup-

ske sezone, koji je zaradio u

aprilskom derbiju protiv ̂ el-

zija.

Ipak, u reprezentaciji su

odlu~ili da poslu{aju savjete

nepristrasnih qekara, koji su

20-godi{wem napada~u dali ze-

leno svjetlo za povratak na te-

ren.

Sam Runi, ipak, nije bio

presre}an {to je iz wegovog

kluba stigla inicijativa da ne

igra na Mundijalu, {to bi mo-

glo dovesti do zahla|ewa od-

nosa sa Fergusonom. ¥

LISTA STRIJELACA

2 gola: Krespo (Argenti-

na), Delgado (Ekvador), Kej-

hil (Australija), Viqa

([panija), Rozicki (ê-

{ka), Bravo (Meksiko), Te-

norio (Ekvador), Rodrigez

(Argentina), Kloze (Wema~-

ka), Van~op (Kostarika),

1 gol: Alojzi (Australi-

ja), Mesi (Argentina), Te-

vez (Argentina), Ziwa (Mek-

siko)...

PONOVO NESUGLASICE OKO NAPADAÂ VEJNA RUNIJA

Erikson ne slu{a Fergusona

WEMA^KI voza~i koji ra-

dost zbog pobjede budu prosla-

vqali vo`wom u centru grado-

va mogli bi da ostanu "lak{i#

i za ~itavih 80 evra.

Kako pi{e "Auto Bild#, u

wema~kom Zakonu o saobra}a-

ju bespotrebna vo`wa po nase-

qenim mjestima ka`wava se sa

20 evra, trubqewe bez razloga

sa 10 evra, dok se nevezivawe

pojasa i izbacivawe zastave

kroz prozor ka`wava sa jo{ 50

evra.

Na svoje pona{awe mora-

li bi da pripaze i pje{aci, ko-

ji bi mogli da budu ka`weni sa

40 evra zbog blokirawa sao-

bra}aja.

Naravno, wema~ka polici-

ja najavila je da ima razumije-

vawa za proslave navija~a, kao

i da }e intervenisati u skla-

du sa "zna~ajem povrede javnog

reda#.

A {ta moè da bude zna~aj-

nije od pobjede na Mundijalu. ¥

NIJEMCI NI[TA NE PREPU[TAJU SLUÂJU

Po xepu zbog radovawa

SUBOTA

Grupa "D#

Portugalija - Iran..........15.00

Grupa "E#

ê{ka - Gana........................18.00

Italija - SAD...................21.00

NEDJEQA

Grupa "F#

Japan - Hrvatska.................15.00

Brazil - Australija..........18.00

Grupa "G#

Francuska - J. Koreja.......21.00

\Ticije, K. Ture i Van Nistelroj: Mnogo

uzbu|ewa pred golom

"

slonova"

HOLANDIJA O. SLONOVAÊ2:1

STRIJELCI: Van Persi u 23. i Van Nistelroj u 27. minu-

tu za Holandiju, a B. Kone u 38. minutu za Obalu Slonova~e,

stadion: "Gotlib-Dajmler#, gledalaca: 52.000, sudija: Oskar Ru-

iz (Kolubmija) 7, ùti kartoni: Roben, Matisen, Van Bomel,

Bulahruz (Holandija), Zokora, Drogba, Boka (Obala Slonova-

~e).

HOLANDIJA: Van der Sar 7, Matisen 7, Van Bronkhorst

7, Koku 7, Van Nistelroj 7 (od 73. minuta Landzat -), Hejtinga

6 (od 46. minuta Bulahruz 6), Van Persi 7, Roben 7, Ojer 6, Van

Bomel 7, Snajder 6 (od 50. minuta Van der Vart 7).

OBALA SLONOVAÊ: Ticije 6, Boka 6, K. Ture 7, Zoko-

ra 7, A. Kone 6 (od 73. minuta Akale -), Meite 6, Drogba 7, B.

Kone 7 (od 62. minuta Dindan -), J. Ture 7, Ebue 7, Romarik 6

(od 62. minuta Japo Japo -).

IGRA^ UTAKMICE: Robin van Persi (Holandija) 7.

"LALE" SE NAMUÎLE

17. i 18. jun 2006.SPORT

4

BAWA LUKA - Skup{ti-

na Sportsko-fudbalskog pred-

uze}a Borac donijela je jedno-

glasno odluku da se dosada{wi

{ef stru~nog {taba Zoran

Smileski razrije{i du`nosti

odmah po okon~awu prvenstva.

- Ova odluka je trebala bi-

ti objelodawena poslije me~a

sa BSK Nektarom, koji se igra

u subotu na Gradskom stadio-

nu od 19 ~asova. Me|utim, zbog

u~estalih napisa u sredstvima

javnog informisawa o kadrov-

skim promjenama u klubu od-

lu~eno je da se ovo iznese u

javnost dan prije me~a. Razlog

smjene Zorana Smileskog je

nekoliko opomena koje je do-

bio za nepo{tovawe klauzula

ugovora prema kluba. [to se

ti~e daqeg statusa Smileskog

u klubu Skup{tina se o tome

jo{ nije izjasnila - istakla je

na konferenciji za novinare

direktor Sportsko-fudbalskog

preduze}a Borac \ur|ica Da-

ki}. Skup{tina je donijela od-

luku da novi {ef stru~nog {ta-

ba bude dosada{wi kormilar

Rudar Prijedora Mihajlo

Bo{wak, a wegov pomo}nik

dosada{wi strateg Lakta{a

Vlado Jagodi}.

- Promocija Bo{waka i Ja-

godi}a bi}e zvani~no obavqe-

na u ponedjeqak u 12 ~asova u

Trofejnoj sali Borca. Na woj

}e biti predstavqeni novi {ef

stru~nog {taba i wegov pomo}-

nik, koji }e govoriti o plano-

vima za narednu sezonu - doda-

la je \ur|ica Daki}.

¥ D. PA[AGI]

BAWA LUKA - Kapiten BSK

Nektara Branko Kukoq odigra-

}e u subotu opro{tajnu utakmicu

protiv prvaka Borca u okviru 30.

kola Prve lige Srpske. Poslije

18 godine uspje{ne igra~ke kari-

jere koju je dobrim dijelom pro-

veo upravo u dresu "romanti~a-

ra# ovaj vezni fudbaler je odlu-

~io da "oka~i kopa~ke o klin# i

prepusti mjesto u timu mla|im

snagama.

- Odigra}u posqedwi me~ na

mjestu gdje sam debitovao za BSK

protiv Zadra 1989. godine u Me-

|urepubli~koj ligi i to protiv

kluba u kome sam pro{ao sve

omladinske selekcije. Odlu~io

sam da se povu~em, jer vrijeme je

da neko mla|i zauzme moje mjesto.

Namjeravam, naravno, ostati u

fudbalu i to kao trener mla|ih

selekcija. Da li }e to biti u ti-

mu sa "âira# ili nekom drugom

klubu, jo{ ne znam, ali sada imam

vremena da se odlu~im - kaè

Branko Kukoq.

Ovaj fudbaler je karijeru po-

~eo u dresu "romanti~ara#. Po-

tom je nastupao za beogradski Haj-

duk, trnsku Slogu i kiparski Pa-

fos. Po povratku iz inostranstva

branio je boje bawolu~kog Borca

gdje je nosio i kapitensku traku,

da bi se vratio u BSK Nektar.

¥ N. DESPOT

KOKTEL

Poslije utakmice posqed-

weg kola sa BSK Nektarom u

Trofejnoj sali u 21 ~as bi}e

uprili~en koktel. Na wemu

}e rukovodstvo kluba zahva-

liti svim onima koji su pomo-

gli da se Borac okiti titulom

{ampiona i tako se ekspre-

sno vrati u Premijer ligu

BiH.

POSQEDWE KOLO

U posqedwem 30. kolu, koje se

igra u subotu, sastaju se: BAWA

LUKA: BSK Nektar - Borac,

UGQEVIK: Rudar - "Nikos Kan-

bera#, BR^KO: Jedinstvo - Fa-

mos, TRN: Sloga - Qubi}, PRI-

JEDOR: Rudar Prijedor - Glasi-

nac, LAKTA[I: Lakta{i - Dri-

na, NOVI GRAD: Sloboda - Mla-

dost, DOBOJ: Sloga - Kozara.

Sve utakmice po~iwu u 17, osim

susreta BSK Nektar - Borac, ko-

ji po~iwe u 19 ~asova.

ÊLNICI FUDBALSKOG KLUBA BORAC OBJELODANILI

BO[WAK I ZVANI^NOUprava kluba je i definitivno ukazala povjerewe sad

ve} biv{em {efu stru~nog {taba Rudar Prijedora kome

}e u radu pomagati Vlado Jagodi}

Miodrag Babi} (Borac): Sa novim trenerom u ligu BiH (Snimio R. [IBAREVI])

Branko Kukoq (BSK Nektar): Prestaje

sa aktivnim igrawem

KAPITEN BSK NEKTARA ZAVR[AVA IGRA^KU KARIJERU

Kapiten tima sa

"

âira" u me~u sa Borcem okon~a}e svoju

dugogodi{wu uspje{nu igra~ku karijeru

OPRO[TAJ KUKOQA

SVJETSKO pr-

venstvo u Wema~koj,

~elnici Fudbalskog

saveza BiH, bez pred-

stavnika Fudbalskog

saveza Republike Srp-

ske, koriste za brojne

kontakte sa rukovode-

}im qudima FIFA i

UEFA. Neki su nezva-

ni~ni neki poluzva-

ni~ni, a neki se poku-

{avaju u javnost pla-

sirati kao zvani~ni.

Iz izjava i komentara

trenutno predsjedavaju}eg u

Fudbalskom savezu BiH Iqe

Dominkovi}a, lako je za-

kqu~iti da se Fudbalski sa-

vez Republike Srpske naj~e-

{}e pomiwe u negativnom

kontekstu, kao remetila~ki

faktor jedinstva zajedni~-

kog saveza sa sjedi{tem u Sa-

rajevu.

Dominkovi} ide tako da-

leko da ~ak "obja{wava# zbog

~ega i predsjednik Fudbal-

skog saveza Republike Srp-

ske Milan Jeli}, nije na

Mundijalu u Wema~koj: "Za-

uzet je brojnim politi~kim

obavezama kao ministar u

Vladi Republike Srpske#, pa

jo{ dodaje: "Pitawe je za{to

on nije odredio ko }e ga za-

mjewivati u ime Fudbalskog

saveza Republike Srpske u

na{im razgovorima koje vo-

dimo u Wema~koj#.

Da sve nije tu-

`no i ne malo opa-

sno, sa namjerom

n i p o d a { t a v a w a

Fudbalskog saveza

Republike Srpske

kao konstitutivnog

dijela Fudbalskog

saveza BiH, bilo

bi smije{no.

Prenose se i, na-

vodno, ocjene Svjet-

ske i Evropske fud-

balske federacije

da treba izvr{iti "pritisak

na Fudbalski savez Republi-

ke Srpske u reformama koje

slijede u Fudbalskom savezu

BiH#.

"Reforme# u BiH, po Do-

minkovi}u iz dosada{weg is-

kustva, zna~e da se Fudbal-

ski savez Republike Srpske

utopi u Fudbalski savez BiH,

da se sve odluke na nivou Fud-

balskog saveza BiH donose

natpolovi~nom ve}inom, a is-

kustvo govori da u takvom na-

~inu odlu~ivawa predstavni-

ci fudbala Srpske pred-

stavqaju - ukrasnu ikebanu.

Moè se o~ekivati da }e

veoma brzo, poslije svih Do-

minkovi}evih "ocjena# rea-

govati i Fudbalski savez Re-

publike Srpske, jer je o~i-

gledno da se ne{to krupno

"iza brda vaqa#.

Dosada{wa fudbalska is-

kustva ozbiqno opomiwu! ¥

Pi{e Du{an

PRA[TALO

Ponovo pritisci

na fudbal Srpske

U OKVIR

BAWA LUKA - Utakmice

posqedweg 30. kola Druge li-

ge Republike Srpske, grupe za-

pad na programu su u nedjequ sa

po~etkom od 17.30 ~asova. Na-

jzanimqiviji me~ bi}e odigran

u Kotor Varo{u, gdje }e Mla-

dost ugostiti ekipu Omladin-

ca Mobi'S.

Bawolu~ani imaju pred-

nost od tri boda nad najbli-

ìm pratiocem Proleterom

iz Tesli}a, i protiv Kotorva-

ro{ana bi}e im dovoqan bod za

prvo mjesto pa i ako Tesli}a-

ni na svom terenu savladaju

Omarsku kojoj je za drugoliga-

{ki status potrebna pobjeda.

Pored tima iz Omarske, spisak

mogu}ih putnika u niì rang

je zaista duga~ak. ̂ ak tri eki-

pe od naredne sezone ne}e vi-

{e biti u drugoliga{kom dru-

{tvu, a prije posqedweg kola

siguran putnik me|u tre}eli-

ga{e je jedino Borac iz Magla-

jana. Uz Omarsku koja ima 34 bo-

da, najugroèniji su Borac iz

Kozarske Dubice i Vrbas (36

bodova), te Sloboda i Ravan sa

37 bodova. Najinteresantniji

dueli u borbi za opstanak vo-

di}e se u Bawoj Luci izme|u

Lau{a i Vrbasa, te u Kozar-

skoj Dubici gdje }e snage od-

mjeriti Borac i mrkowi}ka

Sloboda. U posqedwem kolu

Druge lige, grupa zapad, koje se

igra u nedjequ, sastaju se:

BAWA LUKA: Lau{ - Vrbas,

@ERAVICA: Jedinstvo - Slo-

ga (S), KOTOR VARO[: Mla-

dost - Omladinac Mobi'S, MI-

LOSAVCI: @upa - Ravan, BA-

WA LUKA: Naprijed - Sloga

DIPO, KOZARSKA DUBI-

CA: Borac - Sloboda, TE-

SLI]: Proleter - Omarska,

MAGLAJANI: Borac - Kraji-

na. Svi me~evi na programu su

od 17.30 ~asova.

¥ N. D.

DRUGA LIGA

Omladincu

dosta bod

Branimir Tuli}: Bitka za titulu

CENTAR

U posqedwem 30. kolu

sastaju se: DVOROVI: Pro-

leter - Vu~ijak, subota u

17.30 ~asova, PELAGI]E-

VO: Pelagi}evo - Mladost

(L), SANDI]I: Mladost -

Jedinstvo, DOBOJ: @eqe-

zni~ar - Lokomotiva, GOR-

WE CRWELOVO: Sloga -

Borac, BRODAC: Jedinstvo

- Ledinci, OSJEÊNI:

Trebava - Polet, nedjeqa u

17.30 ~asova, VINSKA:

Sloboda - Ozren (0:3, par-

forfe).

SJEDE]A ODBOJKA

Najboqi u finalu

BAWA LUKA - Polufinalni turniri

Kupa Republike Srpske odigra}e se u nedje-

qu i to u Doboju, Bawoj Luci i Prijedoru.

Na takmi~ewu u Doboju, osim doma}ina

jo{ }e u~estvovati Semberija i Kraji{nik.

Bawa Luka }e biti doma}in timovima Kne-

èva i Magli}a dok }e se u Prijedoru tak-

mi~iti istoimena ekipa, te Kozara i Der-

venta.

Turniri }e po~eti u 10 ~asova a igra}e se

po jednostrukom bod sistemu. Pobjednici }e

obezbijediti plasman na finalno takmi~ewe

i boriti se za pehar namijewen najboqoj eki-

pi u Kupu Republike Srpske.

¥ M. I.

ME\UOP[TINSKE SPORTSKE IGRE

Pqevqa doma}in

VI[EGRAD - U Pqevqima }e se od 12.

do 16. jula ove godine odràti 43. Me|uop-

{tinske omladinske sportske igre (MOSI).

Na ovoj najmasovnijoj amaterskoj sport-

skoj manifestaciji, koja se odràva na Bal-

kanu, o~ekuje se u~e{}e vi{e od 2.000 takmi-

~ara iz tridesetak op{tina sa podru~ja Sr-

bije, Crne Gore, Republike Srpske i Federa-

cije BiH, koji }e se takmi~iti u 13 discipli-

na.

Na ovogodi{wim Me|uop{tinskim omla-

dinskim sportskim igrama iz Republike Srp-

ske nastupi}e sportisti iz Sokoca, Rogati-

ce, Vi{egrada, Rudog, ̂ ajni~a, Novog Gora`da

i Fo~e. ¥ D. J.

PRVENSTVO BiH U RELIJU

Start iz Lakta{a

BAWA LUKA - U organizaciji Auto-

moto dru{tva Bawa Luka u nedjequ }e se na

relaciji Lakta{i - Kla{nice - Slatina

odràti reli trka za Otvoreni {ampionat

BiH. Takmi~ewe se sastoji iz pet dijelova.

Prvi je vremenska kontrola, zatim slijede

ispiti ta~nosti i spretnosti, brzinac i na

kraju poligon.

- Ovo je trka koja ve} ima dugu tradiciju

i drago mi je {to }e na woj u~estvovati ve-

liki broj voza~a, po{to ih za sada imamo

prijavqenih preko 60 iz 17 klubova iz Re-

publike Srpske i BiH. Druèwe voza~a }e

se nastaviti i poslije takmi~ewa uz egz-

ibicije motorista i nastup KUD "Pela-

gi}evo# - rekao je sekretar Auto-moto klu-

ba Bawa Luka Milan Ma~kovi}.

¥ De. M.

[IROKI BRIJEG - Ju-

niori [irokog Brijega slav-

ili su u prvoj polufinalnoj

utakmici zavr{nog turnira

za prvaka BiH. Oni su bili

uspje{niji od svojih vr{wa-

ka iz Modri~a Maksime po-

raziv{i ih sa 3:0. Na ovaj

na~in mladi fudbaleri iz

Modri~e nisu uspjeli da

odbrane {ampionsku krunu

koju su osvojili minule tak-

mi~arske sezone.

Kasno u petak na ras-

poredu je bio drugi polufi-

nalni okr{aj u kojem su snage

odmjerili Jedinstvo iz Bi-

ha}a i Zriwski iz Mostara.

Utakmica za tre}e mjesto, kao

i finalni duel, igrani su u

subotu.

U nedjequ su na raspore-

du dva revan{ susreta u

konkurenciji kadeta. Sastaju

se: BAWA LUKA: Borac -

Radnik (prvi me~ 1:2), SARA-

JEVO: Sarajevo - Rudar Pri-

jedor (2:0). Ranije su igrali:

TUZLA: Sloboda - [iroki

Brijeg 3:1 (prvi susret 2:1),

MOSTAR: Zriwski - êlik

1:3 (3:0).

Tako su se na zavr{ni

turnir (igra se 23. i 24. juna)

ve} plasirali Sloboda i Zri-

wski. Doma}in kod kadeta

bi}e boqi iz okr{aja Borac

- Radnik. ¥ S. B.

FUDBALSKI [AMPIONAT BiH ZA MLADE

Ni{ta od nove krune

17. i 18. jun 2006. OGLASI

5

17. i 18. jun 2006.SPORT

6

BIJEQINA - Prvi me~

finala plej-ofa {ampionata

BiH u boksu izme|u Radnika i

Slavije u redovima Bijeqinaca

do~ekuje se u uzavreloj atmos-

feri. Borci u ringu veliki su

optimisti ne samo pred ovaj me~

ve} i u pogledu kona~nog ras-

pleta poslije revan{a u Bawoj

Luci, dok predsjednik Radnika

Lazar Avakumovi} i {ef stru~-

nog {taba Milenko Tomi} po-

zivaju na oprez smatraju}i da su

rivali podjednakog kvaliteta i

da }e o pobjedniku dvoboja u Bi-

jeqini odlu~ivati nijanse.

- Ovo su za Radnik istorij-

ski trenuci i istorijska pri-

lika da se okiti titulom prva-

ka, mada je za nas objektivno gle-

dano i vice{ampionska pozi-

cija veliki uspjeh ostvaren u

konkurenciji 16 najkvalitetni-

jih klubova iz BiH. Radnik se

nikada u svojoj istoriji nije u

ekipnoj konkurenciji borio za

vrh tabele, a pogotovo za {ampi-

onsku titulu, a ovo {to sada do-

ìvqavamo veliki je uspjeh na-

{e mlade ekipe koju smo stvara-

li posqedwih godina - rekao je

trener Radnika Milenko Tomi}.

Wegova ocjena je da su Rad-

nik i Slavija ekipe pribli`nih

vrijednosti i da }e sve borbe na

me~u u Bijeqini biti uzbudqi-

ve i do kraja neizvjesne.

- Nezahvalno je bilo {ta

prognozirati. Mogu} je "tije-

san# rezultat u korist jedne ili

druge ekipe, a mogu}e je i da jed-

na od ekipa zabiqeì i ubje-

dqivu pobjedu. Mislim da, za

razliku od polufinalnog me~a

sa ̂ elikom u kome smo bili ve-

liki favoriti, sada vlada pot-

puna neizvjesnost. Ipak, sport-

ski je re}i da o~ekujem na{u

pobjedu na doma}em ringu, a da

li }e ona biti dovoqna za re-

van{ me~ u Bawoj Luci ostaje

da se vidi. Du`ni smo i prema

na{im navija~ima da pruìmo

sve {to moèmo i da ih obra-

dujemo uspjehom protiv mnogo

slavnijeg rivala - istakao je

Tomi}.

Kapiten ekipe Slavi{a Si-

meunovi} u ime svojih klupskih

kolega obe}ao je veliku borbu

i pobjedu na me~u u Bijeqini.

- Dobro smo se pripremili

za dvoboj u Bijeqini i ne pla-

{imo se Slavije. Iako se radi

o finalu svi se nadamo pobjedu

u ovom me~u i osvajawu {ampi-

onske titule poslije revan{a u

Bawoj Luci - naglasio je Sime-

unovi}. ¥ T. NIKOLI]

PRVI ME^ FINALA PLEJ-OFA [AMPIONATA BiH U BOKSU

DUEL ZA ISTORIJU

\ Mladenko Stjepanovi}: Vjeruje u trijumf

Radnik se nikada u svojoj istoriji nije u ekipnoj

konkurenciji borio za vrh tabele, a pogotovo

za {ampionsku titulu, kaè Milenko Tomi}

PRITISCI

Na konferenciji za novi-

nare koja je odràna u Bijeqi-

ni predsjednik Radnika Lazar

Avakumovi} rekao je da je

klub posqedwih dana izloèn

velikim pritiscima iz Bawe

Luke i Bokserskog saveza Re-

publike Srpske da Slavija po

svaku cijenu mora biti prvak.

- Kaè se da je nacional-

ni interes da Slavija osvoji

{ampionsku titulu. Ogromni

su pritisci i da oba me~a su-

de sudije iz Bawe Luke {to

ni po jednom propisu nije mo-

gu}e - rekao je Avakumovi}.

Trener Bijeqinaca Milen-

ko Tomi} istakao je da je zado-

voqan {to }e me~ u Bijeqini

suditi sudije iz Federacije

BiH za koje smatra da su u ovom

slu~aju neutralni i da }e po-

{teno obaviti svoj dio posla.

- Iz Slavije i Bawe Luke

su traìli da me~eve vode su-

dije iz Republike Srpske, dru-

gim rije~ima bawolu~ke sudi-

je, ali je Bokserski savez BiH

bar {to se ti~e me~a u Bijeqi-

ni odolio tim pritiscima. I

u Bijeqini postoje dvojica su-

dija, ali mi nismo insistira-

li da oni sude ove me~eve, mi-

slim da je za sve najboqe da to

budu neutralni djelioci prav-

de, jer je uloga sudija u boksu

specifi~na i oni mogu mnogo

toga da odlu~e bez obzira {ta

se doga|a u ringu - istakao je

trener Radnika.

SUDIJE

BEOGRAD - Druga finalna

utakmica plej-ofa izme|u ko-

{arka{a Partizana i Crvene

zvezde prekinuta je poslije 20

sekundi igre u posqedwoj ~e-

tvrtini, pri rezultatu 63:56 u

korist "crno-bijelih# a zbog

sukoba ̀ andarmerije i "delija#

koji je prerastao u veliki in-

cident.

Sukob je izbio zbog naiz-

gled bezazlene sva|e jednog na-

vija~a Crvene zvezde, koji se

nalazio u parteru, i policije.

Reagovali su navija~i "crveno-

bijelih# sa tribine, a zatim i

àndarmerija, poslije ~ijeg ju-

ri{a su "delije# potisnute uz

za{titnu ogradu na tribini.

Ona je popustila i desetine

osoba se sru~ilo sa visine od

tri metra u parter. Tom pri-

likom povrije|enih je bilo na

obje strane. Jedan navija~ je te-

è povrije|en, dok su petorica

policajaca i jo{ trojica navi-

ja~a pro{li sa lak{im povre-

dama.

U beogradskom Urgentnom

centru potvr|eno da je 21 oso-

ba zbrinuta u ovoj medicinskoj

ustanovi. Osim mladi}a kome

je polomqena noga, ostali su

poslije ukazane qekarske po-

mo}i sa lak{im tjelesnim po-

vredama pu{teni na ku}no li-

je~ewe.

Tu~u izme|u àndarmerije

i navija~a "crveno-bijelih# po-

ku{ali su da sprije~e igra~i

Crvene zvezde, koji su napusti-

li parket, popeli se na tribi-

ne i poku{ali da naprave tam-

pon zonu izme|u svojih prista-

lica i policije. Poslije dese-

tak minuta op{te tu~e polici-

ja je uspjela da isprazni dio

tribina na kojima su bili na-

vija~i Crvene zvezde, a u isto

vrijeme ko{arka{i "crveno-

bijelih# su se povukli sa tere-

na i oti{li u svla~ionicu. Po-

slije skoro sat vremena ~ekawa,

delegat utakmice je u dogovoru

sa sudijama i direktorom Si-

nalko superlige Predragom Bo-

ji}em "crveno-bijelima# dao

rok od deset minuta da se vra-

te na parket i nastave utakmi-

cu. Kako se u tom vremenu eki-

pa Dragana [akote nije poja-

vila na parketu sudije su ozna-

~ile kraj utakmice, koja je re-

gistrovana 20:0 u korist Parti-

zana. ¥

\ Nemile scene u

"

Pioniru": Sukob navija~a i àndarmerije

NEREDI NA DRUGOM FINALNOM MEÛ CRVENA ZVEZDA - PARTIZAN

"DELIJE" IZAZVALE TUÛ

Sukob je izbio zbog naizgled bezazlene sva|e jednog

navija~a Crvene zvezde, koji se nalazio u parteru,

i policije, poslije ~ega su reagovali navija~i

"

crveno-bijelih" sa tribine, a zatim i àndarmerija

BAWA LUKA - ^la-

novi Ko{arka{kog kluba

invalida Vrbas otputo-

vali su u Austriju, odno-

sno Be~, gdje }e ovog vi-

kenda nastupiti na Me|u-

narodnom turniru "Meyra

open#. Na ovoj smotri na-

stupi}e {est ekipa iz

Austrije i Slovenije, a

Vrbas }e biti jedini

predstavnik iz Republi-

ke Srpske, odnosno BiH

koji }e u~estvovati na

ovom turniru.

^lanovi ovog sport-

skog kolektiva u Be~ su

ponijeli i primjerke "Glasa

Srpske#.

- Iskoristi}emo ovu pri-

liku da na{im zemqacima koji ì-

ve u Be~u ponesemo na{e novine,

koje ~itamo svaki dan, kako bi se i

oni upoznali sa wima - istakao je

Marinko Umi}evi}. ¥ S. P.

\Ekipa Vrbasa: Otputovali u Austriju (Snimio M. [UKALO)

Sa "Glasom Srpske" u Be~Sa

"Glasom Srpske" u Be~Sa "Glasom Srpske" u Be~Sa "Glasom Srpske" u Be~Sa

"Glasom Srpske" u Be~Sa




"Glasom Srpske" u Be~

MAJAMI - Savladav{i Da-

las sa 98:74 u ~etvrtoj utakmi-

ci ko{arka{i Majamija su iz-

jedna~ili rezultat u finalu

NBA lige na 2:2.

Sa 36 poena Dvejna Vejda,

koji je samo 24 ~asa prije ovog

me~a hodao sa zavijenim koqe-

nom usqed povrede, doma}ini

su lako nadigrali Meverikse u

~ijim je redovima potpuno pod-

bacio Dirk Novicki.

Slavni Nijemac od 14 poku-

{aja za dva poena ubacio je sa-

mo dva puta, a do u~inka od 16

ko{eva stigao je zahvaquju}i

11 ko{eva postignutih sa lini-

je za slobodna bacawa. ¥

BAWA LUKA - Poslije jed-

nodnevnog prekida zbog ki{e u ~e-

tvrtak je nastavqeno takmi~ewe

na turniru "Hypo street ball Bawa

Luka 2006#.

Kod pionira "Fantasti~na ~e-

tvorka# je protiv ekipe "4 asa#

odigrala fantasti~no pobijediv-

{i 6:0.

Rezultati: pioniri: "Sektor

sekjuriti# - "Kompeks# 1:5, "Uli~-

na djeca# - "Turbo invalidi# 8:2,

"Sektor sekjuriti# - "Paneks kom-

pjuters# 1:9, "100 odsto gubimo# -

"Bed bojs# 9:7, "Fantasti~na ~e-

tvorka# - "4 asa# 6:0, juniori: "Ma-

ster# - "9189# 6:9, "Master# - "Tim-

bervols# 5:11, "Frizerski salon

Lepa# - "]i{# 11:8, "Hard rok ka-

fe# - "Tripovi# 10:9, "Snek bar#

- "Kafe Marbel# 11:9, "Snek bar#

- "Zbrda zdola# 11:13, seniori:

"Folkoteka bar# - "Kafe bar 10

Drago~aj# 9:13, "Sunce osigurawe#

- "Kafe bar Fokus# 11:12, "Bez

sponzora# - "[tamparija Petro-

graf# 9:14, "Vest sajd# - "Bez spon-

zora# 9:12, "Vest sajd# - "Autoko-

merc mercedes# 9:16, "Fitnes cen-

tar Bodi art# - "[tamparija Pe-

trograf# 11:13, "Miksim# - "Ka-

fe Satelit# 7:12. ¥ M. I.

BAWA LUKA - @enski ru-

kometni klub Borac Po{te

Srpske ove godine ne}e predsta-

vqati BiH na me|unarodnoj sce-

ni. Naime, radi raskidawa ugo-

vora glavnog sponzora Po{ta

Srpske bawolu~ki kolektiv mo-

rao je da povu~e ovaj potez.

- Nismo imali drugog izbo-

ra. Da smo se, kojim slu~ajem,

prijavili pa poslije toga odusta-

li bili bi ka`weni sa 3.500 evra

i imali bi godinu dana zabrane

igrawa u Evropi - rekao je di-

rektor Borca Po{te Srpske

Ranko Gligori}.

Iako su iz ovog kluba uputi-

li dopise na mnoge adrese, sa

èqom da sa ~elnicima na{eg

giganta prona|u rje{ewe na obo-

strano zadovoqstvo, ni od koga

nisu dobili povratnu informa-

ciju.

¥ T. P. X.

BAWA LUKA - Dvije

godine uzastopno bokseri

Slavije su ekipni prvaci

BiH. Sada im se u duelu sa

Radnikom pruà prilika da

po tre}i put osvoje pehar

namijewen {ampionu. Prvi

od dva duela sa Bijeqinci-

ma bi}e odràn u subotu u

najve}em gradu Semberije sa

po~etkom od 19 ~asova. Pred

ovaj susret u taboru Ba-

wolu~ana vlada veliki op-

timizam.

- Daleko smo kvalitet-

niji sastav od Radnika, {to

smo pokazali u liga{kom

dijelu takmi~ewa, kada su

Bijeqinci iza nas bodovno

veoma mnogo zaostali. Putu-

jemo u Semberiju u najja~em

mogu}em sastavu, sa ~ak 14

bodova i vjerujem da }emo ve}

poslije prvog me~a mo}i

po~eti sa slavqem - istakao je

trener Slavije Mirko Joki}.

Mnogo polemike pred

finale plej-ofa izazvalo je

delegirawe sudija. Za

vrhovnog arbitra odre|en je

Hajrudin Skender iz Zenice,

a bodovne sudije su Nexad

Mari}, Hasan Pa{ali} (oba

Zenica) i Tahir Ligi} (Tu-

zla). Delegat me~a je Petko

Radovi} iz Sarajeva.

- Malo je ~udno da od-

lu~uju}i me~ za prvaka BiH

sude arbitri iz Federaci-

je BiH. Tom odlukom je dove-

dena u pitawe regularnost

prvog finalnog me~a plej-

ofa, jer je sigurno da svima

smeta {to je Slavija na na-

jboqem putu da po tre}i put

osvoji titulu. Zato odgov-

orno isti~em da nas od pob-

jede u Bijeqini mogu samo

sprije~iti eventualne sudi-

jske malverzacije i qudi ko-

ji vode boks u BiH. Ipak,

nadam se da }e sve prote}i

u najboqem redu i da }e u

Bijeqini prije svega pobi-

jediti boks - dodao je Joki}.

Kapiten Slavije Darko

Ku~uk je optimista u pogle-

du krajweg ishoda sa Bije-

qincima.

- Objektivno i u prvom

duelu, u kojem gostujemo,

trebalo bi da zabièqimo

pobjedu. Me|utim, ako se to

slu~ajno ne desi, sigurno je

da }emo u revan{u, koji je za

sedam dana nadoknaditi mi-

nus i tako po tre}i put uza-

stopno osvojiti titulu - na-

glasio je Ku~uk. ¥ D. P.

BAWOLUÂNI UVJERENI U TRIJUMF NAD RADNIKOM

Odbrani}emo titulu

"

HYPO STREET BALL BAWA LUKA 2006"

Ubjedqiva "Fantasti~na ~etvorka"

BORAC PS NE]E IZA]I NA ME\UNARODNU SCENU

Ni{ta od Evrope

FINALNA SERIJA NBA LIGE

Majami izjedna~io

KO[ARKA[I VRBASA NA ME\UNARODNOM TURNIRU

Sa "Glasom Srpske" u Be~

17. i 18. jun 2006. OGLASI

7

Predmet konkursa:Dodjela gradskog gra|evinskog zemqi{ta na kori{}ewe radi izgradwe slobod-

nostoje}ih individualnih stambenih objekata, spratnosti P+1+Pk, bruto povr{ine 360 mŸ, odnos-

no neto povr{ine 324 m².

Zemqi{te koje je predmet dodjele nalazi se u nasequ Ada u Bawoj Luci i ozna~eno je kao:

Pravo u~e{}a na konkurs

Pravo u~e{}a na konkursu imaju pravna i fizi~ka lica koja uz prijavu priloè dokaz da podnosi-

lac prijave, odnosno ~lan wegovog porodi~nog doma}instva iz 1991. godine ne koristi imovinu za

koju je podnesen zahtjev za povrat shodno Zakonu o prestanku primjene zakona o kori{}ewu napu{tene

imovine RS ("Sl. glasnik RS# br. 38/98, 12/99, 31/99, 38/99, 65/01 i 13/02).

Prijave se mogu podnijeti za jedno ili za vi{e gradili{ta.

Dva ili vi{e lica mogu podnijeti prijavu za jedno ili vi{e gradili{ta.

Podno{ewe prijave

Prijave na konkurs se mogu podnijeti zakqu~no sa 3.7.2006. godine, u zatvorenoj koverti, sa obaveznom

naznakom "NE OTVARAJ - prijava na konkurs za dodjelu gradili{ta za individualnu stambenu iz-

gradwu u nasequ Ada#, na adresu:

Zavod za izgradwu a. d. Bawa Luka

ul. Marije Bursa} br. 4

78 000 Bawa Luka

putem po{te ili na protokol Zavoda za izgradwu a. d. Bawa Luka.

Konkurs je objavqen u listovima "GLAS SRPSKE# i "NEZAVISNE NOVINE#, na oglasnoj tabli

Grada Bawa Luka i Zavoda za izgradwu a. d. Bawa Luka.

Podno{ewem prijave podnosilac ujedno prihvata sve uslove date u konkursu.

Nepotpune prijave i prijave predate nakon navedenog roka ne}e se razmatrati.

Sadràj prijave

Ponuda mora da sadrì ime i prezime, odnosno naziv i ta~nu adresu podnosioca ponude, broj

gradili{ta sa oznakama parcela, iznos cijene koja se nudi za gradili{te izraènu u KM, ispisanu

brojevima i slovima i potpis podnosioca prijave.

U~esnici konkursa, du`ni su uz prijavu za u~e{}e dostaviti dokaz o izvr{enoj uplati garantnog

iznosa u visini od 10% od po~etne cijene zemqi{ta. Garantni iznos se upla}uje na ìro ra~un

Grada Bawe Luke broj 568163-12000001-76, sa naznakom vrsta prihoda 721 229.

Po~etna cijena

Po~etna cijena gradili{ta je visina naknade za dodijeqeno zemqi{te i sadrì rentu.

Na~in pla}awa

Ponu|ena cijena, koja predstavqa naknadu za dodijeqeno gradsko gra|evinsko zemqi{te, pla}a se

u roku od 15 dana od dana pravosna`nosti rje{ewa o dodjeli zemqi{ta na kori{}ewe radi gra|ewa.

Naknada za ure|ewe gradskog gra|evinskog zemqi{ta

Naknada za ure|ewe gradskog gra|evinskog zemqi{ta bi}e utvr|ena rje{ewem o urbanisti~koj sa-

glasnosti, a kona~an iznos naknade za ure|ewe utvrdi}e se u postupku izdavawa odobrewa za gra|ewe.

Drugi tro{kovi

Ponu|a~ kome po osnovu konkursa bude dodijeqeno zemqi{te radi gra|ewa duàn je snositi

tro{kove pretvarawa poqoprivrednog zemqi{ta u gra|evinsko zemqi{te u postupku pribavqawa

odobrewa za gra|ewe, kao i snositi sve druge tro{kove, naknade i takse koje su u vezi sa ukwi`bom

prava kori{}ewa, odnosno svojine na predmetnom zemqi{tu.

Rok za izgradwu

Pravo kori{}ewa dodijeqenog zemqi{ta radi gra|ewa gubi se ako se u roku od jedne godine od

pravosna`nosti rje{ewa o dodjeli ne podnese zahtjev za izdavawe odobrewa za gra|ewe, odnosno

ako se u roku od jedne godine od izdavawe odobrewa za gra|ewe ne izvede preteàn dio radova.

Otvarawe ponuda i utvr|ivawe rezultata konkursa

Konkurs provodi Komisija imenovana od strane gradona~elnika.

Prispjele ponude Komisija }e otvoriti u velikoj sali Zavoda za izgradwu a. d. Bawa Luka, ul. M.

Bursa} br. 4, dana 12.7.2006. godine sa po~etkom u 12 ~asova.

Otvarawu ponuda mogu prisustvovati svi zainteresovani u~esnici konkursa ili wihovi zastupni-

ci, odnosno punomo}nici na osnovu uredno ovjerene punomo}i.

Pravo prvenstva dodjele zemqi{ta ima u~esnik konkursa koji ponudi najvi{i iznos na ime naknade

za dodijeqeno zemqi{te. Ukoliko dva ili vi{e u~esnika konkursa ponude jednake iznose prednost

ima onaj u~esnik koji je prvi podnio prijavu.

Zakqu~ak o rezultatima Komisija }e u roku od osam dana od dana zakqu~ewa konkursa dostaviti

svim u~esnicima na konkursu i objaviti na oglasnoj tabli Grada Bawa Luke i Zavoda za izgradwu

a. d. Bawa Luka.

U~esnik konkursa ima pravo uloìti prigovor Skup{tini Grada Bawa Luka, u roku od osam dana

od dostavqawa zakqu~ka.

Nakon toga, u roku od osam dana, vr{i se povrat sredstava upla}enih na ime garantnog iznosa svim

u~esnicima konkursa, osim onih ~ija je ponuda najpovoqnija i koji su podnijeli àlbe, na ra~un

koji su u~esnici konkursa naveli u svojim ponudama.

Nakon isteka ovog roka za podno{ewe prigovora, Komisija }e dostaviti zakqu~ak o rezultatima

konkursa sa prigovorima u~esnika konkursa Skup{tini Grada radi dono{ewa Rje{ewa o dodjeli

gradskog gra|evinskog zemqi{ta na kori{}ewe radi gra|ewa, kojim se utvr|uje obaveza pla}awa

rente. Ranije upla}eni garantni iznos ura~unava se u obra~unatu rentu.

Rje{ewe o dodjeli zemqi{ta je kona~no (objavquje se u "Slu`benom glasniku Grada Bawa Luka#)

i na isti se ne moè ulagati àlba, ali se protiv istog moè pokrenuti upravni spor. Rje{ewe o

dodjeli zemqi{ta sadrì odredbe o obavezama u~esnika konkursa kojem se dodjequje zemqi{te i

instrumente za obezbje|ewe izvr{ewa tih obaveza, kao i sankcije za neizvr{ewe ili neblagovre-

meno izvr{ewe obaveza.

Ukoliko u~esnik konkursa kome je Rje{ewem Skup{tine Grada dodijeqeno predmetno zemqi{te

radi gra|ewa odustane od ponude, rje{ewem od strane organa uprave za imovinsko-pravne poslove

utvrdi}e mu se gubitak prava kori{}ewa radi gra|ewa na predmetnom zemqi{tu, te gubi pravo na

povrat upla}enog garantnog iznosa.

U tom slu~aju predmetno zemqi{te postaje predmet novog konkursa.

Za dodatne informacije i obja{wewa mogu se dobiti u Zavodu za izgradwu a. d. Bawa Luka,

ul. Marije Bursa} br. 4, u sobi br. 411, ili na telefon 216-688, lokal 106.

Na osnovu Zakona o gra|evinskom zemqi{tu Republike Srpske ("Sl. gl. RS# br. 41/03), Odluke o gra|evinskom zemqi{tu ("Sl. gl. Grada Bawa Luka# br. 9/04,11/04 i 22/04), odluke Skup{tine Grada Bawa Lu-

ka o raspisivawu konkursa br. 07-013-885/05 od 15.7.2005. godine, Konkursna komisija imenovana rje{ewem Skup{tine Grada Bawa Luka broj: 07-013-884/05 od 15.7.2005. god. ("Sl. glasnik Grada Bawa Luka#

br. 12/05), objavquje

JAVNI KONKURSza dodjelu neizgra|enog gradskog gra|evinskog zemqi{ta na kori{}ewe radi izgradwe individualnih stambenih objekata

Broj parcele

Br. gradili{ta po

RP stari premjer novi premjer

Povr{ina

gradili{ta m2

Po~etna

cijena gradili{ta u KM

292 459/31 163/4 637 27.910,00

291 459/30 163/3 663 28.950,00

290 459/29 163/2 528 23.550,00

403 459/53 167/5 628 27.550,00

402 459/52 167/4 630 27.630,00

401 459/51 167/3 632 27.710,00

400 459/121 167/2 630 27.630,00

286 459/120 163/17 520 23.230,00

285 459/39 163/16 520 23.230,00

284 459/40 163/15 780 33.630,00

283 459/41 163/14 511 22.870,00

282 459/42 163/13 553 24.550,00

276 459/111 163/26 490 22.030,00

275 459/110 163/25 742 32.110,00

274 459/109 163/24 746 32.270,00

273 459/108 163/23 601 26.470,00

272 459/107 163/22 599 26.390,00

271 459/106 163/21 600 26.430,00

409 454/114 168/1 628 27.550,00

408 459/59 168/2 601 26.470,00

407 459/58 168/3 600 26.430,00

406 459/57 168/4 602 26.510,00

405 459/56 168/5 602 26.510,00

404 459/55 168/6 599 26.390,00

414 459/67 170/6 754 32.590,00

413 459/66 170/5 600 26.430,00

412 459/65 170/4 601 26.470,00

411 459/64 170/3 599 26.390,00

410 459/63 170/2 601 26.470,00

409a 459/62 170/1 653 28.550,00

269 459/104 163/38 605 26.630,00

268 454/116 163/37 669 29.190,00

267 454/14 163/36 662 28.910,00

266 459/103 163/35 671 29.270,00

265 459/102 163/34 684 29.790,00

249 459/87 163/46 535 23.830,00

248 459/86 163/45 504 22.590,00

247 459/85 163/44 470 21.230,00

246 459/84 163/43 621 27.270,00

245 459/83 163/42 771 33.270,00

244 454/17 163/39 743 32.150,00

243 459/81 163/40 545 24.230,00

420 459/68 171/1 555 24.630,00

419 459/69 171/2 601 26.470,00

418 459/70 171/3 601 26.470,00

417 459/71 171/4 599 26.390,00

416 459/72 171/5 593 26.150,00

415 459/73 171/6 540 24.030,00

425 459/78 171/7 1121 47.270,00

424 459/76 171/8 602 26.510,00

423 459/75 171/9 648 28.350,00

421 459/74 171/10 512 22.910,00

422 459/77 171/11 523 23.350,00

427 459/80 171/12 644 28.190,00

426 459/79 171/13 829 35.590,00 426 459/79 171/13 829 35.590,00

Na osnovu ~lana 44. Statuta fakulteta, Filozofski fakultet u Isto~nom Sarajevu

OGLA[AVA

JAVNE ODBRANE MAGISTARSKIH RADOVA

1. Biqana Milo{evi}

"Komparativna analiza sadràja religioznih tema "Glasa Srpske# i "Dnevnog avaza#

dana 6. jula 2006. godine, u 12 ~asova, u~ionica br. 102

2. Dragoslav \urovi}

"Logi~ko-metodolo{ki aspekti strukturalizma#


3. Danka Su{i}

"Reformske promjene kao determiniraju}i faktor za primjenu inovacija u nastavi#

dana 27. juna 2006. godine, u 10 ~asova, u~ionica br. 102

4. Qerka Jefti}

"Semanti~ka i pragmati~ka transpozicija engleske leksike globalizacije u srpskom jeziku#


5. Sawa Kuqanin

"Gramati~ke i pragmati~ke osobine partikula u djelima Milisava Savi}a i Radoslava Brati}a#

dana 26. juna 2006. godine, u 12 ~asova, amfiteatar

"UNIS-MEGA# AD I. SARAJEVO

AKCIONARSKO DRU[TVO ZA PROIZVODWU

MJERNOREGULACIONIH GASNIH APARATA I SISTEMA

ISTO^NO SARAJEVO, SLAVKA LEOVCA BR. 2

Na osnovu ~lana 246. Zakona o preduze}ima ("Sl. glasnik RS br. 24/98, 62/02 i 38/03)

i Statuta preduze}a "UNIS-MEGA# a. d. Isto~no Sarajevo

SAZIVAM

Redovnu Skup{tinu akcionara koja }e se odràti dana 10.7.2006. godine u 11 ~aso-

va u prostorijama preduze}a sa sqede}im dnevnim redom:

1. Usvajawe zapisnika sa prethodne sjednice;

2. Usvajawe izvje{taja o poslovawu preduze}a za 2005. godine;

3. Usvajawe izvje{taja o radu UO;

4. Usvajawe izvje{taja o radu NO;

5. Razno.

Materijal za sjednicu moè se preuzeti u prostorijama preduze}a od 1.7.2006.

godine.

DIREKTOR

Mirko Vrani}


8

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske

("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 41/03), ~lana 28. Statuta Op{tine Kozarska Dubica ("Sl.

glasnik op{tine Kozarska Dubica#, broj 7/05), Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor i imeno-

vawe organa upravqawa u preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina op{tine Kozarska

Dubica ("Sl. glasnik op{tine Kozarska Dubica#, broj 2/05) i Odluke o raspisivawu Konkursa za iz-

bor i imenovawe ~lana Nadzornog odbora ZU Dom zdravqa "Kozma i Damjan# Kozarska Dubica, broj:

02-013-77/06, Skup{tina op{tine Kozarska Dubica, raspisuje

JAVNI KONKURS

za izbor i imenovawe ~lana Nadzornog odbora

ZU Dom zdravqa "Kozma i Damjan# Kozarska Dubica

I - Skup{tina op{tine Kozarska Dubica raspisuje javni konkurs za izbor i imenovawe jednog ~lana

Nadzornog odbora ZU Dom zdravqa "Kozma i Damjan# Kozarska Dubica.

II - Opis poslova

Nadzorni odbor vr{i uvid i kontrolu u primjenu statuta i drugih op{tih akata, provo|ewe odluka

Upravnog odbora, materijalno-finansijsko poslovawe, izvje{taje inspekcijskih organa i obavqaju

druge poslove u skladu sa zakonom, odlukom o osnivawu i statutom.

III - Op{ti uslovi

1. da je dràvqanin Republike Srpske, odnosno BiH;

2. da je stariji od 18 godina;

3. da nije osu|ivan za krivi~no djelo na bezuslovnu kaznu zatvora od najmawe {est mjeseci ili za

krivi~no djelo koje ga ~ini nepodobnim za obavqawe navedene du`nosti;

4. da nije otpu{ten iz dràvne slu`be na osnovu disciplinske mjere, na bilo kom nivou vlasti BiH

ili entiteta, u periodu od tri godine prije objavqivawa upra`wene pozicije;

5. da se na wega ne odnosi ~lan 9. stav 1. Ustava BiH, odnosno da nije osu|ivan ili pod optu`nicom

Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju.

IV - Posebni uslovi

1. najmawe sredwa stru~na sprema (IV stepen),

2. poznavawe problematike djelatnosti koju ustanova obavqa,

3. poznavawe sadràja i na~ina rada nadzornog odbora,

4. dokazani rezultati na ranijim poslovima.

V - Sukob interesa

Kandidati za ~lana Nadzornog odbora na mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na poloàju

koji dovodi do sukoba interesa u smislu odredbi Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imeno-

vawima Republike Srpske ("Sl. glasnik Republike Srpske# broj: 41/03) i Zakonom o sukobu intere-

sa u institucijama vlasti BiH ("Sl. glasnik Republike Srpske#, broj 34/02).

VI - Potrebna dokumenta

Uz prijavu na konkurs sa kratkom biografijom, kandidati su du`ni dostaviti sqede}a dokumenta:

1. Uvjerewe o dràvqanstvu (ne starije od {est mjeseci),

2. Izvod iz mati~ne kwige ro|enih (ne stariji od {est mjeseci),

3. Ovjerena fotokopija diplome,

4. Uvjerewe da se ne vodi krivi~ni postupak,

5. Ovjerenu izjavu da nisu otpu{teni iz dràvne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kom

nivou vlasti BiH ili entiteta, da nisu osu|eni ili pod optu`nicom Me|unarodnog suda za biv{u

Jugoslaviju i da ne postoji sukob interesa.

Sve kandidate koji ispuwavaju uslove konkursa Komisija za izbor }e pozvati na intervju, o ~ijem

vremenu i mjestu odràvawa }e biti blagovremeno obavije{teni.

VII - Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te, na adresu Skup{tina op{tine Kozarska Du-

bica, ul., Svetosavska br. 5, Kozarska Dubica, sa naznakom: "Prijava na konkurs za izbor i imeno-

vawe ~lana Nadzornog odbora ZU Dom zdravqa "Kozma i Damjan# Kozarska Dubica#.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatrawe.

Rok za podno{ewe prijava je 15 dana od dana objavqivawa u "Slu`benom glasniku Republike Srpske#

i dnevnom listu "Glas Srpske#. Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno, rok }e se ra~unati od

dana posqedweg objavqivawa.

Broj: 02-103-1/06

Datum, 30.5.2006. godine

Kozarska Dubica

PREDSJEDNIK

SKUP[TINE OP[TINE

Dr Perica Bundalo

TRGOVA^KO PREDUZE]E

"PROGRES# a. d. BIJEQINA

Ul. Vojvode Stepe br. 1

Datum, 14.6.2006. god.

Broj: 80/06

Na osnovu ~lana 69 Statuta TP "PROGRES# a. d. Bijeqina Upravni odbor Dru{tva na svojoj

29. sjednici odrànoj 8.6.2006. godine na osnovu donesene Odluke

SAZIVA

[estu redovnu sjednicu Skup{tine akcionara TP "Progres# a. d. Bijeqina, koja }e se odràti

dana 10.7.2006. godine u upravi Dru{tva sa po~etkom u 10 ~asova.

Za sjednicu se predlaè sqede}i:

DNEVNI RED

1. Usvajawe Zapisnika sa prethodne sjednice Skup{tine akcionara TP "Progres# a. d. Bije-

qina;

2. Razmatrawe i usvajawe Godi{weg obra~una i Izvje{taja o poslovawu za 2005. godinu, sa up-

oznavawem sa mi{qewem Nadzornog odbora o istom i Revizorskog izvje{taja o kontroli fi-

nansijskog poslovawa za 2005. godinu;

3. Razmatrawe i dono{ewe Odluke o raspodjeli neraspore|ene dobiti po zavr{nom ra~unu;

4. Razmatrawe godi{weg izvje{taja o radu Upravnog odbora, Nadzornog odbora i direktora pre-

duze}a;

5. Razmatrawe i dono{ewe Odluke o pripajawu preduze}a TP "Progres# a. d. Bijeqina preduze}u

"Bobar Bobeks# DOO iz Bijeqine;

6. Razmatrawe i dono{ewe Odluke o davawu ovla{}ewa predsjedniku Upravnog odbora da moè

u ime Skup{tine akcionara zakqu~ivati ugovore o prometu nepokretnosti, a ~iji vlasnik je

TP "Progres# a. d. Bijeqina neograni~eno;

7. Razmatrawe i dono{ewe Odluke o davawu ovla{}ewa Upravnom odboru preduze}a da moè

vr{iti kupovinu akcija drugih preduze}a;

8. Teku}a pitawa.

Ukoliko se sjednica Skup{tine ne odrì navedenog dana, ponovqena }e se odràti 17.7.2006.

godine na istom mjestu i u isto vrijeme.

Uvid u materijal za ovu sjednicu akcionari mogu izvr{iti u stru~noj slu`bi Dru{tva svakog

radnog dana od 7 do 15 ~asova.

UPRAVNI ODBOR

TP "PROGRES# a. d.

Na osnovu ~lana 378., a u vezi sa ~lanom 299. Zakona o preduze}ima, i ~lana 19. Odluke o

osnivawu Proizvodno, trgovinsko, transportnog preduze}a "BRA]A CRNOMARKOVI]#

d.o.o. O{tra Luka, direktor preduze}a u svojstvu Upravnog odbora preduze}a, donosi

ODLUKU

O SMAWEWU OSNOVNOG KAPITALA PREDUZE]A

^lan 1.

Vr{i se smawewe osniva~kog uloga stranog ulaga~a Obrada Crnomarkovi}a u preduze}e

"BRA]A CRNOMARKOVI]# d.o.o. O{tra Luka u stvarima ~ija nov~ana vrijednost

iznosi ukupno 450.896,70 KM tako da se vrijednost osniva~kog uloga u stvarima stranog ula-

ga~a smawuje sa iznosa od 1.578.416,00 KM na iznos od 1.127.519,30 KM koliko }e nakon ovog

smawewa iznositi upisani i upla}eni osniva~ki ulog u stvarima stranog ulaga~a Obrada

Crnomarkovi}a a time i osnovni kapital preduze}a u stvarima.

^lan 2.

Ova Odluka }e se prijaviti Osnovnom sudu u Bawoj Luci radi upisa iste u registar suda.

^lan 3.

Pozivaju se povjerioci preduze}a da u roku od 30 dana od dana ponovnog objavqivawa ove

Odluke u dnevnom listu "GLAS SRPSKE# prijave svoja potraìvawa.

U O{troj Luci, 3.8.2005. godine

BROJ: 01-08/05.Direktor

Bo{ko Crnomarkovi}

FABRIKA KONDITORSKIH PROIZVODA DOO "ALEKSANDRIJA#

ZVORNIK raspisuje javni

KONKURS

ZA PRIJEM RADNIKA U RADNI ODNOS

1. POSLOVO\A U DISKONTU BAWA LUKA ................................... 1 izvr{ilac

USLOVI: V[S/SSS - ekonomske struke sa radnim iskustvom i poznavawem rada

na ra~unaru.

2. RADNIK ZA RAD U DISKONTU BAWA LUKA ............................ 4 izvr{ioca

USLOVI: SSS - ekonomska ili trgova~ka {kola sa radnim iskustvom i poznavawem

rada na ra~unaru.

Konkurs je otvoren 8 (osam) dana od dana objavqivawa u sredstvima javnog

informisawa.

Izbor kandidata }e se obaviti nakon obavqenih razgovora sa svakim kandidatom

pojedina~no.

Prijave slati na adresu: DOO. "Aleksandrija# Zvornik, Karakaj b. b..

Osnovni sud u Trebiwu u predmetu br. Ps. 156/05, u pravnoj stvari tuìoca Udruèwe

stanara zgrade Bregovi 2. S-55 Trebiwe, protiv tuènog Preduze}a "MVS-IMPEX# d.o.o.

Bijeqina, radi ispuwewa ugovora i naknade {tete, na osnovu ~lana 349. stav 3., a u

vezi sa ~lanom 348. stav 3. do 7. ZPP-a.

OGLA[AVA

da je dana 13.6.2006. godine donio presudu zbog propu{tawa kojom je tuèni obavezan

tuìocu u roku od 30 dana predati na raspolagawe stambeno-poslovni objekat u Tre-

biwu, Bregovi 2. S-55 izgra|en u svemu u skladu sa tehni~kom dokumentacijom i vaè}im

tehni~kim propisima ili mu u istom roku i pod prijetwom prinudnog izvr{ewa, a na

ime neura|enih a potrebnih radova za zavr{etak i kori{}ewe navedenog stambeno-

poslovnog objekta isplatiti iznos od 800.714,15 KM sa zakonskim zateznim kamatama

po~ev od podno{ewa tu`be pa do kona~ne isplate, te na ime naknade {tete za period

od 1.11.2003. godine pa do podno{ewa tu`be isplatiti tuìocu iznos od 402.557,50 KM

sa zakonskim zateznim kamatama po~ev od podno{ewa tu`be pa do kona~ne isplate u

roku od 30 dana i pod prijetwom prinudnog izvr{ewa, kao i naknaditi tuìocu tro{kove

parni~nog postupka u iznosu od 2.550,00 KM u roku od 30 dana i pod prijetwom prin-

udnog izvr{ewa.

Stavom 2. navedene presude se u odnosu na drugoptuènog Preduze}e "MAN CO#Bije-

qina i tre}etuènog Privrednu banku Isto~no Sarajevo utvr|uje da je tu`ba povu~ena.

DRU[TVO ZA UPRAVQAWE PRIVATIZACIONIM

INVESTICIONIM FONDOM

"INVEST NOVA# AD BIJEQINA

Broj: UO- X 2006

Bijeqina, 16.6.2006. godine

Na osnovu ~lana 29. Statuta Dru{tva za upravqawe privatizacionim investicionim fondom "In-

vest nova# AD Bijeqina, Upravni odbor Dru{tva, na sjednici odrànoj dana 16.6.2006. godine, donio

je odluku kojom

SAZIVA

XIII redovnu sjednicu Skup{tine akcionara Dru{tva za upravqawe privatizacionim investicionim

fondom "Invest nova# AD Bijeqina, za dan 10.7.2006. godine u 13 ~asova u UP "Drina# AD Bijeqi-

na, u ulici Kneza Milo{a broj 1 za koju predlaè sqede}i

DNEVNI RED

1. Izbor radnih tijela Skup{tine;

2. Razmatrawe i usvajawe Izvje{taja verifikacione komisije;

3. Verifikacija zapisnika sa XII sjednice Skup{tine;

4. Dono{ewe odluke o III izmjenama i dopunama Statuta dru{tva "Invest nova# AD Bijeqina;

5. Dono{ewe odluke o isplati dividende akcionarima dru{tva "Invest nova# AD Bijeqina;

6. Teku}a pitawa.

Ponovqena sjednica Skup{tine akcionara Dru{tva se zakazuje za isti dan u 15 ~asova, u sjedi{tu

Dru{tva.

Akcionari Dru{tva mogu glasati li~no i putem ovla{}enog punomo}nika na sjednici Skup{tine

ili pismenim putem najkasnije 3 dana prije zakazane redovne i ponovqene sjednice.

Sve informacije se mogu dobiti na telefon broj: 055/208-131 ili na web strani Dru{tva

www.investnova.info.PREDSJEDNIK

UPRAVNOG ODBORA

17. i 18. jun 2006. OGLASI

9


10

U prostorijama Doma u~enika

"Glas komuna#

Stefana Prvovjen~anog 2

Telefon-faks: 053/226-853, 065/643-844

E-mail: glaskomuna@spinter. net.

OBAVJE[TEWE

Besplatne male oglase, komercijalne

oglase, reklamne poruke, obavje{te-

wa o smrti i pomenima za dnevni list

"Glas Srpske# u Doboju moète

predati Redakciji lista

"Glas komuna# dobojskog regiona,

svakog dana od 8 do 15 ~asova.

UU DDOOBBOOJJUU

UTL a. d. VI[EGRAD (u ste~aju)

VI[EGRAD

Broj: 128/06

Dana, 13.6.2006. godine

Na osnovu odluke br. 108/06 od 2.5.2006. godine i saglasnosti Odbora povjerilaca sa sjednice od

12.6.2006. godine, ste~ajni upravnik UTL a. d. VI[EGRAD (u ste~aju), raspisuje

OGLAS

O prodaji usmenim javnim nadmetawem (licitacijom) opreme sa bilansnim pozicijama

(ste~ajne mase) u PAKETU i prodaju bilansnih pozicija i opreme van funkcije POJEDINA^NO

putem dostavqawa pismenih ponuda u zatvorenim kovertama i pogodbom (kombinovano)

I

1. Za opremu i bilansne pozicije ste~ajne mase u PAKETU odre|ena je po~etna cijena u iznosu od

500.000,00 KM (oprema u funkciji, oprema u pripremi, nedovr{ena proizvodwa /po specifikaciji

na oglasnoj tabli/, gorivo i mazivo, rezervni dijelovi gotovog leàja, rezervni dijelovi i alati) i

tehni~ko tehnolo{ke dokumentacije.

2. Pojedina~na prodaja se vr{i putem dostavqawa pismenih ponuda u zatvorenim kovertama i pogod-

bom (kombinovano) osnovnog materijala (depozit 8.600,00) KM,

Konstrukcija za kovnicu (depozit 1.000,00 KM, poluproizvodi/ depozit 3.100,00 KM), pomo}ni ma-

terijal (depozit 2.700 KM), gotovi proizvodi (depozit 10.000,00 KM), potraìvawa od kupaca /de-

pozit 1.800,00 KM), sporna utuèna potraìvawa /depozit 9.200,00 KM/, dugoro~ni stambeni kredi-

ti /depozit 1.900,00 KM/ po specifikacijama na oglasnoj tabli/.

a) oprema van funkcije u Vi{egradu:

- Mikrosa brusilica - 2 kom. (ispravna) depozit 4.900,00 KM

b) oprema van funkcije u Bile}i

- Presa PELCER sa alatima (ispravna) depozit 7.000,00 KM

- Presa ARBOGA sa alatima (ispravna) depozit 4.900,00 KM

- Kalibar veliki depozit 1.200,00 KM

- Kalibar 125 (rastavqen) depozit 600,00 KM

- HILAKMA 300 (kvar kuplunga) depozit 1.000,00 KM

- Strug POTISJE 2 kom. (neispravan) depozit 200,00 KM

- Strug Potisje 1 kom. (fali stezna glava) depozit 100,00 KM

- Transporter kosi veliki 1 kom. depozit 100,00 KM

- Transporter kosi sredwi 2 kom. depozit 100,00 KM

- Transporter kosi mawi 2 kom. depozit 100,00 KM

- Transporter kosi ravni 1 kom. depozit 100,00 KM

- Transformator 1 kom. depozit 200,00 KM

II

1.

Prodaja javnim usmenim nadmetawem opreme i bilansne pozicije u PAKETU (~l. I/1) odrà}e se 5.7.2006.

godine u prostorijama upravne zgrade UTL a. d. VI[EGRAD (u ste~aju) sa po~etkom u 12 ~asova.

Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja uplate prije po~etka prodaje u~e{}e od 10.000,00

KM na ìro ra~un prodavca 555-010-10004832-33 a. d. UTL Vi{egrad (u ste~aju) ili na blagajni pre-

duze}a.

2.

Prodaja putem dostavqawa pismenih ponuda u zatvorenim kovertama i pogodbom (kombinovano) PO-

JEDINA^NO bilansnih pozicija i opreme van funkcije (~lan I/1) odrà}e se istog dana 5.7.2006.

godine u prostorijama upravne zgrade UTL a. d. VI[EGRAD (u ste~aju) sa po~etkom u 13 ~asova.

Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja do 12.30 ~asova (5.7.2006. godine) dostave pismene

ponude u zatvorenim kovertama i uplate depozit naveden u ~lanu I/2 ovog oglasa na ìro ra~un pro-

davca 555-010-10004832-33 a. d. VI[EGRAD (u ste~aju) ili na blagajni preduze}a.

Za{titne cijene odredi}e Odbor povjerilaca i ispod kojih se ne}e vr{iti prodaja. Pravila pro-

daje saop{ti}e se prije po~etka prodaje.

III

Uslovi prodaje iz ~lana I ta~ka 1. pored po~etne prodajne cijene je preuzimawe obaveze da se osnov-

na registrovana djelatnost organizuje na podru~ju op{tine Vi{egrad izuzev opreme u Bile}i jedno

i drugo da je obaveza kupca kroz oìvqavawe proizvodwe investirawe i stvarawe uslova rada i za-

po{qavawe od postoje}ih biv{ih radnika UTL-a ili novih radnika i to:

- u prvoj godini 50 radnika,

- u drugoj godini 100 radnika i vi{e u narednim godinama.

IV

Prodaja se vr{i u vi|enom stawu i ista se moè pogledati svakog radnog dana od 8 do 14 ~asova u

Vi{egradu, a u Bile}i 29, 30.06. i 03.04.07.2006. god. od 10 do 14 ~asova.

V

Uslovi i rok pla}awa uz mogu}nost odgode do 5 (pet) mjeseci uz obezbje|ewe bankarske garancije preuz-

imawe kupqene imovine i obaveza regulisa}e se Ugovorom.

VI

Porez, PDV i sve ostale tro{kove snosi}e kupac.

VII

Za sve potrebne informacije obratite se na telefon 058 620-500/620-175 i 065 521-155.

STEÂJNI UPRAVNIK

Stojan Jovi}, dipl. ek.

OBAVJE[TEWE

Elez Danijela, dipl. in`., brani}e javno magistarsku tezu pod naslovom:

"Analiza kazeina iz mlijeka i kazeinskih frakcija iz sira

sa podru~ja Bosne i Hercegovine#,

Odbrana }e se obaviti na Tehnolo{kom fakultetu u Bawoj Luci u ponedjeqak, 17.7.2006.

godine u 11 ~asova.

Rad se moè pogledati u Biblioteci Tehnolo{kog fakulteta u Bawoj Luci od 9 do 13

~asova svakog radnog dana.Tehnolo{ki fakultet

u Bawoj Luci

Na osnovu ~lana 70. i 72. Statuta Tvornice papira SHP Celex, a. d. Bawa Luka,

Upravni odbor Dru{tva

SAZIVA

VI redovnu sjednicu Skup{tine akcionara

Dru{tva Tvornice papira SHP Celex, a. d. Bawa Luka

Skup{tina akcionara Dru{tva }e se odràti dana 11.7.2006. godine, u sali za sastanke

Dru{tva: Bawa Luka, ul. Veqka Mla|enovi}a b. b. sa po~etkom u 10 ~asova.

U slu~aju da se u zakazano vrijeme ne odrì VI Skup{tina, ponovqena Skup{tina }e

se odràti 14.7.2006. godine, sa po~etkom u 10 ~asova u mjestu odràvawa {este

Skup{tine.

Za sjednicu Skup{tine predlaè se sqede}i:

DNEVNI RED

1. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine, i zapisni~ara;

2. Usvajawe zapisnika sa pete redovne sjednice Skup{tine akcionara Dru{tva Tvor-

nice papira SHP Celex, a.d., Bawa Luka;

3. Usvajawe godi{weg obra~una i izvje{taja o poslovawu Dru{tva za 2005. godinu, sa

izvje{tajem Upravnog, Nadzornog odbora i revizora;

4. Plan poslovawa za 2006. godinu;

5. Dono{ewe odluke o potvrdi ugovora o spajawu preuzimawem preduze}a Tvornice pa-

pira "SHP CELEX# i Fabrike vode "AQUA SERVIS#, a. d.;

6. Razmatrawe izvje{taja o spajawu preduze}a Tvornice papira "SHP CELEX", a. d. i

Fabrike vode "AQUA SERVIS# d.o.o.;

7. Dono{ewe odluke o statusnoj promjeni spajawa preuzimawem preduze}a Fabrike

vode "AQUA SERVIS# od strane Tvornice papira "SHP CELEX#, a. d.;

8. Dono{ewe odluke o usvajawu plana poslovawa Tvornice papira "SHP CELEX#, a. d.

nakon pripajawa preduze}a;

9. Dono{ewe odluke o pove}awu akcionarskog kapitala Tvornice papira "SHP CELEX#

pripajawem preduze}a Fabrike vode "AQUA SERVIS# d.o.o.;

10. Razno.

Pozivaju se svi akcionari, fizi~ka i pravna lica, da li~no ili putem punomo}nika

ili glasawem pismenim putem u~estvuju u radu Skup{tine.

Punomo} fizi~kih lica mora biti ovjerena od strane suda ili nadle`nog organa up-

rave, a punomo} pravnog lica pe~atom i potpisom odgovornog lica, iste su du`ni

dostaviti uz prijavu o u~e{}u u radu SKUP[TINE najkasnije 3 (tri) dana prije

odràvawa SKUP[TINE.

Materijal iz prijedloga dnevnog reda bi}e dostupan u~esnicima Skup{tine svakog radnog

dana, po~ev od 3.7.2006. godine u prostorijama PRAVNE SLU@BE DRU[TVA u ul. Ve-

qka Mla|enovi}a b. b., u vremenu od 9 do 12 ~asova.

PREDSJEDNIK

UPRAVNOG ODBORA

Peter Hlava~

17. i 18. jun 2006. OGLASI

11

Prodajem ku}u, dvori{nu ku}u,

garaù i 767 m2

zemqe u gradu, tel.

051/359-167 ili 065/630 619.

Ku}a spratnica 9,5 h 10 m prizemqe,

sprat, potkrovqe na 370 mŸ

zemqi{te u nasequ Lau{, tel. 065/

511-121.

Dervi{i, ku}a 11 h 9 m prizemqe,

sprat, potkrovqe na 650 mŸ

zemqi{ta, novogradwa, nezavr{eno,

povoqno, tel. 065/632-818.

Lau{, poslovno-stambeni objekat sa

oko 400 mŸ korisnog prostora na 440

mŸ zemqi{ta, povoqno, odmah use-

qivo, tel. 065/511-121.

Mi{in Han, ku}a prizemnica sa dvo-

ri{nim objektom na 940 mŸ

zemqi{ta, u blizini {kole, tel.

065/632-818.

Ku}a VP 9 h 9,5 m sa dvori{nim ob-

jektima na 2900 mŸ zemqi{ta u Tr-

nu, mogu}nost gradwe poslovno-stam-

benih objekata, povoqno, tel.

065/511-121.

Ku}a prizemnica, useqiva sa za-

po~etom gradwom novog objekta na

oko 2200 zemqi{ta u Trnu kod

kasarne, cijena 95.000 KM, tel.

065/632-818.

Prodajem staru ku}u u Gradi{ci,

ul. Vidovdanska, sa placem od 300

mŸ i urbanisti~kom saglasno{}u

za gradwu ku}e 10h10 m sa podru-

mom i poslovnim prostorom, tel.

051/831-232; 065/663-787

Prodajem ku}u na Zelenom Viru u

Vrbawi ili mijewam za stan tel.

051/351-478

Prodajem prizemnu ku}u u centru

na placu od 610 mŸ, ul. Slobodana

Jovanovi}a 9, Bawa Luka

Prodajem ku}u u Slatini, 75 mŸ

stambenog prostora + zidana gara-

à 16 mŸ + 1.200 mŸ zemqe pod vo}-

wakom, cijena 33.000 evra, tel.

051/308-467

Prodajem ku}u, dunum zemqe i dvo-

ri{nu zgradu, tel. 051/586-587

Prodajem ku}u u Vrbawi i stan na

Star~evici, tel. 0031642442783

Prodajem ku}u u Jajcu u centru gra-

da, 12h10 m, tel. 065/749-422

Prodajem novosagra|enu useqivu

ku}u povr{ine 70 mŸ, sa dvori{tem

povr{ine 317 mŸ, uz Vrbas, u mjestu

Jagare, Bawa Luka cijena 100.000

KM, tel. 051/313-341; 065/649-791

Prodajem ku}u u Kqu~u, komforna,

lokal+garaà+stan, moè zamjena

za ku}u u B. Luci, Gradi{ci, Pri-

jedoru, M. Gradu, tel. 065/644-785

Prodajem ku}u, novija gradwa, 10h7,

na tri etaè, ~etiri dunuma zemqe,

pod vo}em dunum ba{te, osam kilo-

metara od B. Luke, tel. 065/624-480

Prodajem ku}u u ulici Goluba Ba-

bi}a br. 4, Bawa Luka, tel. 051/380-

258

Prodajem useqivu ku}u 9h11, u Ra-

mi}ima kod "Elektroprenosa#, sa

urednim papirima, tel. 051/392-884;

065/668-933

Prodajem ku}u u Kara|or|evoj br.

493, tel. 273-001.

Prodaje se starija ku}a sa oku}ni-

com od tri dunuma u Gorwoj ̂ esmi,

cijena 120.000 KM, hitno, tel.

065/422-686

Prodajem novoizgra|enu i useqi-

vu ku}u sa svim prate}im objekti-

ma u selu Potkozarje ili mijewam

za odgovaraju}i stan u Bawoj Lu-

ci, tel. 065/582-306.

Prodajem ili mijewam ku}u za stan,

72 mŸ, 2.800 mŸ zemqe, garaà, grad-

ska voda, telefon, uz asfaltni put

za Prwavor, tel. 051/501-156.

Ku}u u Slatini mijewam za stan u

Bawoj Luci ili prodajem, tel.

065/305-892.

Prodajem u Glamo~anima (14 km od

B. Luke) nedovr{enu ku}u na tri

etaè, oko 430 mŸ, moè i zamjena

za ve}i stan, tel. 065/649-232.

Prodaje se ku}a u Tesli}u, ku}a je

na sprat, djelimi~no namje{tena,

tel. 053/436-551; 065/790-420 do 21

~as.

Prodajem ku}u u Prije~anima 9 h

10 mŸ, i qetnu kuhiwu 6 h 3 mŸ, i du-

num i po zemqe kod Zelene doline

- Kiti}.

Prodajem ku}u sa poslovnim pro-

storom i placem za gradwu, Zelen-

gorska 65, tel. 051/213-781.

Prodajem hitno ku}u u Trnu, Niko-

le Pa{i}a 48, tel. 047/432-609;

091/750-553.

Prodajem hitno ku}u u Trnu, Niko-

le Pa{i}a 48, tel. 421-530.

Prodajem ku}u u Bawoj Luci, bli-

zu centra - Pobr|e, na placu od 360

mŸ, sa centralnim grijawem, tel.

051/212-903; 065/965-117.

Prodajem ku}u u Novoj Topoli, 9h9

m na placu od 950 mŸ, tel. 051/831-

232; 065/663-787.

Prodajem ku}u sa dubokim potkro-

vqem i dvori{nom zgradom na 360

mŸ placa, ul. Pionirska, cijena

65.000 evra, lokacija Obili}evo,

tel. 065/935-191.

Prodajem staru ku}u na 500 mŸ, pla-

ca, Kumsale, ul. Savska br. 3, cije-

na 85.000 KM tel. 065/935-191.

Prodajem prizemnu ku}u na 1.230

mŸ placa, ul. Kraqa Petra, biv{a

Karla Rojca, cijena 450.000 KM,

tel. 065/935-191.

Prodajem mawu ku}u u centru Gra-

di{ke, hitno i povoqno, 051/816-

764.

Prodajem ku}u u Obili}evu 12h9 -

P+1, plac 400 mŸ - 80.000 evra, tel.

051/213-722; 065/239-082.

Prodajem ku}u u Trnu 9 h 9 useqi-

va, ku}a 8,5 h 5 useqiva, fasada -

gra|evinska dozvola, plac 900 mŸ, i

gra|evinska parcela - 120.000 evra,

tel. 051/213-722; 065/239-082.

Prodajem ku}u u Lazarevu, prizem-

nicu, 100.000 KM, Debeqaci - ku-

}a 37.000 KM, tel. 051/213-722;

065/239-082.

Prodajem ku}u kod Novog Sada, ci-

jena 24.000 evra, mogu} dogovor, tel.

051/315-132; 065/988-698.

Prodajem ku}u u Trnu, ul. Cara Du-

{ana 32, prvi plac do ulice 1.330

mŸ, zemqe, tel. 065/915-730.

Prodajem ku}u u Dowem Vakufu sa

dvije garaè, prate}im objektima

i oku}nicom od 2.000 mŸ, tel.

065/950-773; 051/371-366;

e-mail:[email protected]

U Prije~anima prodajem namje{te-

nu ku}u, 9h7 m, i dunum zemqe, sve

1/1, cijena 60.000 KM, tel. 065/649-

064.

Prodajem ku}u u Zelenom viru u

Vrbawi ili mijewam za stan, tel.

051/351-478.

Prodajem ku}u u Hvarskoj kod No-

ve Gradi{ke - Trnava 12, cijena po

dogovoru, tel. 051/816-889.

Prodajem u Srpcu pola ku}e, pri-

zemqe, useqivo, dvori{nu sa gara-

òm, useqivo, papiri za prepis

uredni, tel. 051/740-839.

Prodajem ku}u i prate}e objekte i

vo}wak u Lamincima kod Gradi-

{ke, cijena 20 hiqada maraka, tel.

065/841-258.

Prodajem ku}u u Kara|or|evoj, na

placu od 500 mŸ, tel. 352-504; 380-020.


vqem i dvori{nom zgradom na 360

mŸ placa, ul. Pionirska, cijena

65.000 evra, tel. 065/935-191.

Prodajem ku}u, dvori{nu zgradu na

854 mŸ, ul. Ilije Gara{anina 61,

tel. 065/628-990.

Prodajem mawu ku}u u Prije~ani-

ma, tel. 753-396; 065/450-548.

Prodajem ku}u na tri etaè na 680

mŸ placa, ul. Jovice Savinovi}a br.

103, cijena 250.000 KM, tel. 065/935-

191.

Prodajem ku}u na sprat na 1.350 mŸ

placa, Debeqaci br. 112, cijena

30.000 evra, tel. 065/935-191.


vqem na 360 mŸ placa ul. Pionir-

ska br. 28, cijena 65.000 evra, tel.

065/935-191.

Prodajem stariju ku}icu 1.850 mŸ,

placa, uz glavni put. Sara~ica, br.

435, cijena 50.000 evra, tel. 065/935-

191.

Prodajem ku}u na sprat sa poslov-

nim prostorom (biv{i restoran

"Tica#) na 500 mŸ, palca, Ko~i}ev

vijenac, ul. Stevana Moqevi}a br.

8, cijena 160.000 evra, tel. 065/935-

191.

Prodajem novu ku}u 78 mŸ, 1.000 mŸ

zemqe u Slatini, sa svim mogu}im

prikqu~cima, tel. 065/540-914;

065/633-035.

Prodajem ku}u u Bo{kovi}ima sa

prate}im objektima ili mijewam za

odgovaraju}u na moru, tel. 065/540-

914.

Prodajem ku}u na sprat sa dvori-

{nom zgradom i 7,5 dunuma zemqe

u selu Seferovci, op{tina Gradi-

{ka, tel. 051/868-201; 051/307-516.

Prodajem ku}u spratnicu u Laza-

revu u blizini "Intereksa#, tel.

065/721-636; 051/387-770.

Prodajem ku}u u Zaluànima uli-

ca Blagoja Parovi}a 62, tel. 386-

361.

Prodajem kompletno imawe - dvi-

je ku}e sa prate}im objektima, u

Vrbawcima, kod lipe lijevo ili

Zarika bb, uz "Bosanku#, cijena po

dogovoru, tel. 065/698-388; 065/263-

941.

Prodajem ku}u u Novoj Topoli, 9 h

9 m na placu od 950 mŸ, tel. 051/813-

525 i 065/663-787.

Prodajem ku}u na sprat (10h8,30), sa

poslovnim prostorom i garaòm,

tel. 051/380-964, zvati od 18 do 21

~as.

Prodajem useqivu ku}u na 500 mŸ

zemqe, ul. Save Tekelije br. 18,

tel. 319-353.

Prodajem ili izdajem ku}u u cen-

tru grada, 200 mŸ stambenog i 100 mŸ

poslovnog prostora sa garaòm,

tel. 051/306-467.

Prodajem hitno i povoqno ku}u sa

prate}im objektima, tel. 065/657-

436.

Prodajem ku}u visoku prizemnicu

(novogradwa), u Rekavicama na pu-

tu B. Luka - Jajce, povoqno, tel.

065/448-808; 065/635-354.

Prodajem ku}u u Ga{incima pored

magistralnog puta Gradi{ka - Ko-

zarska Dubica, udaqena 17 km od

Gradi{ke, tel. 065/446-044; 051/860-

791 i 065/912-531.

Prodajem ku}u - sa oku}nicom u

[argovcu - zvati od 17 do 20 ~aso-

va, tel. 051/304-954.

Prodajem stariju ku}u i 6.200 mŸ

(2.000 mŸ {ume) zemqe, 1 km od

"Elektroprenosa#, Rami}i (cije-

na po dogovoru), tel. 065/636-319.

Prodajem polunamje{tenu, useqi-

vu ku}a sa vrtom i oku}nicom,

Istarska ulica br. 5, Prijedor,

tel. 052/214-616; 065/907-827 006988.

Prodajem ku}u na moru u Kra{i}i-

ma sa odli~nim pogledom na zaliv,

moè zamjena za Novi Sad, Beograd

ili Bawu Luku, tel. 051/223-590,

065/422-215.

Prodajem ku}u dva sprata, potkro-

vqe, garaù i farmu sa desetak du-

numa zemqe, tel. 057/373-005.

Prodajem u Debeqacima ku}u

spratnicu sa poslovnim prostorom,

prodavnica mje{ovite robe, tel.

313-212; 316-321.

Prodajem ku}u u Prijedoru, 400 mŸ,

novogradwa, 300 m od bolnice, tel.

065/793-258.

Prodajem ku}u sa centralnim gri-

jawem u Prijedoru, tel. 065/331-629

Prodajem ku}u sa garaòm i 400 mŸ

oku}nice u centru Kozarske Dubi-

ce, tel. 061/760-439.

Prodajem ku}u u êsmi 9,5h8,5 1/1

na 500 mŸ, zemqe, ku}a nije zavr{e-

na, tel. 065/748-126; 370-618.

Prodajem devastiranu ku}u na pla-

cu od 2.800 mŸ kod benzinske pumpe

u Bijelom Brdu, nedaleko od Biha-

}a, cijena povoqna, tel. 065/671-

349.

Prodajem ku}u u Hrvatskoj kod No-

ve Gradi{ke - Trnava 12, cijena po

dogovoru, tel. 051/816-889.

Prodajem ku}u na Ilixi 9 h 8,50 m

sa prate}im objektom 8 h 5, uredni

papiri, 1/1, ul. Luànsko poqe 35,

tel. 065/233-810.

Prodajem ku}u sa pomo}nim objek-

tima i vo}wakom u selu Laminci -

Gradi{ka, cijena 20.000 KM, tel.

065/841-258.

Prodajem ku}e u êsmi i dunum ze-

mqe, tel. 585-926.

Prodajem ku}u sa oku}nicom od 15

dunuma obradive zemqe u Malom

Qev~anskom Razboju, po~etna cije-

na 35.000 KM, tel. 051/316-433.

Prodajem novu ku}u dupleks, sva-

ki stan ima 100 mŸ, i 30 mŸ placa,

sre|en unutra, sve cijena 40.000

KM, svaka polovi~na, tel. 065/437-

400

Prodajem novu ku}u 9,5h8,5 m, viso-

ka prizemnica, 2,5 dunuma zemqe,

struja, voda - autobusko stajali{te

100 m udaqeno, cijena 40.000 evra,

tel. 065/437-400.

Prodajem ku}u spratnicu, novu, 700

mŸ oku}nice 125.000 KM, povoqno,

tel. 065/437-400.

Prodajem ku}u u Gradi{ci, dimen-

zija 10h7 m, na sprat, sa podrumom,

ul. Veselina Masle{e, naseqe Se-

wak, tel. 065/ 948-604.

Prodajem ku}u i dva plus osam du-

numa zemqe, struja, voda, telefon,

asfalt, ul. rasvjeta, 2 km, od Gra-

di{ke, tel. 065/859-005.

Prodajem ku}u u Kara|or|evoj br.

493, tel. 273-001.

Prodajem ku}u sa oku}nicom od 15

dunuma obradive zemqe u Malom

Qev~anskom Razboju, 35.000 KM,

tel. 051/316-433.

Prodajem ku}u povoqno, Kara|or-

|eva 423, tel. 065/546-654.

Prodajem monta`nu ku}e, "Promo#,

Dowi Vakuf, 295 KM/mŸ, gruba mon-

taà, kqu~ u ruke, cijena po dogo-

voru, tel. 065/549-687.

Prodajem ku}u u N. varo{i - Po+P-

2, ul. St. Markovi}a 17, cijena

300.000 KM, tel. 065/549-687

Prodajem ku}u u centru B. Luke,

ul. Gorana Radulovi}a Bimbe - plac

243 mŸ, cijena 162.000 KM, tel.

065/549-687

Prodajem ku}u u Dowem Vakufu

(dvori{na zgrada, garaà i plac 800

mŸ) ili mijewam za sli~no u Bawoj

Luci, 55.000 KM, tel. 065/549-687.

Prodajem ku}u spratnicu u B. Lu-

ci ili mijewam za stan ili ku}u u

Novom Sadu i prodajem ku}u iznad

"Kosmosa#, tel. 065/322-834; 051/212-

628.

Prodajem ku}u u Kuqanima 8h12 m,

sa stambeno-poslovnim prostorom

(povoqno, hitno), tel. 065/974-496.

Prodajem ku}u na 600 mŸ placa u

centru Bawe Luke, sa dva izlaza na

dvije ulice, dozvoqena gradwa dvi-

je ve}e zgrade, 1/1, tel. 065/210-890;

051/300-388; 065/490-327.

Prodajem ku}u, visoko prizemqe,

useqivo, novogradwa, 2005. godina,

voda, struja, tel. Rami}i kod "Uni-

sa# kod kafi}a "Romb#, tel.

051/392-453; 065/521-481.

Prodajem ku}u u centru grada, ul.

Solunska, tel. 217-887, 065/543-987.

Prodajem ku}u 120 mŸ u Novoj varo-

{i, tel. 065/596-453.

Ku}u u Karanovcu mijewam za ma-

wi stan u Bawoj Luci ili istu pro-

dajem po vrlo povoqnoj cijeni, tel.

051/212-357.

Prodajem ku}u u centru êlinca,

tri etaè, informacije, tel.

065/499-199, 051/458-480.

Prodajem ku}u sa 30 dunuma zemqe

u Karanovcu kod Bawe Luke, tel.

+385981396281.

Prodajem prizemnu ku}u u uèm di-

jelu Gradi{ke, ulica Vojvode Bo-

jovi}a br. 26, tel. 816-848.

Prodajem ku}u sa poslovnim pro-

storom u Jajcu u ulici Stjepana To-

ma{evi}a bb, ili mijewam za sli~-

no u Bawoj Luci, tel. 065/697-782.

Prodajem novu ku}u povr{ine 175

mŸ sa placem od 355 mŸ, izvr{en teh-

ni~ki prijem ku}e, vlasni{tvo 1/1,

tel. 065/520-623.

Prodajem ku}u u Gradi{ci, dimen-

zije 10 h 7 m, na sprat sa podrumom,

ul. Veselina Masle{e, naseqe Se-

wak, tel. 065/948-604.

Prodajem ku}u na sprat 1.350 mŸ pla-

ca, ul. Debeqaci br. 112, cijena

30.000 evra, tel. 065/935-191.

Prodajem ku}u u Debeqacima, tel.

065/978-407.

Prodajem ku}u u Obili}evu - tro-

soban stan, kafi} (namje{ten) i

frizerski salon, 370.000 KM, tel.

065/643-621 ili 051/469-258.

Prodajem ku}u 100 mŸ sa pomo}nim

objektima, zemqe 2060 mŸ u Poveli-

~u, glavni put Srbac - Topola, tel.

051/464-665; 051/753-139.

Prodajem povoqno ku}u u Haxi}i-

ma, u sastavu dupleksa, poslovni

prostor, spoqa sre|ena, tel.

065/528-320.

Prodajem ili mijewam za odgovara-

ju}i stan, ku}u 72 mŸ sa oku}nicom,

garaòm, {talom, pu{nicom i dr-

varnicom na ukupnoj povr{ini 1100

mŸ - Prije~ani, tel. 051/385-330.

Bawa Luka, ku}a prizemnica na 480

mŸ, zemqi{ta sa odobrewem za grad-

wu novog objekta po + p + m, 200 m

iznad "Kosmosa#, tel. 065/511-121.

Kupujem ku}u u okolini Bawe Lu-

ke do 60.000 KM, tel. 065/239-082;

051/213-722.

Mijewam ku}u na tri etaè 10h7,

~etiri dunuma zemqe pod vo}em,

dunum ba{te sa puno ukrasnog dr-

ve}a, za trosoban stan, devet km od

B. Luke tel. 065/624-480

Mijewam ku}u i zemqu (u komadu 50

dunuma) Kutawa, Dowi Vakuf, za

sli~no od B. Luke do Gradi{ke,

tel. 065/733-734.

Mijewam imawe od 50 dunuma u Hr-

vatskoj za pribli`no u Mi{inom

Hanu, tel. 065/969-764.

Ku}a u Drago~aju za stan u Bawoj

Luci, uz doplatu dokumentacija

uredna, tel. 051/225-951.

Mijewam ku}u sa imawem u Hrvat-

skoj za odgovaraju}e u okolini Ba-

we Luke, tel. 463-890.

Mijewam ku}u u Gradi{ci, 120 mŸ,

za stan u Bawoj Luci, tel. 065/220-

528.

Mijewam ku}u na po~etku [u{wa-

ra, 10 h 7, ~etiri dunuma zemqe pod

vo}em i dunum ba{te za trosoban

stan, tel. 065/624-480.

Prodajem vikendicu na sprat, 1/1,

u Dowoj êsmi, Lipova Glavica,

ima struja i dva dunuma vo}waka,

ogra|eno uz put, hitno i povoqno,

tel. 065/636-545

Prodajem vikend-ku}u sa 1.000 mŸ

zemqe ogra|eno, ima voda, struja,

uz put u Slatini, 1/1, hitno i po-

voqno, odmah useqivo, tel. 065/636-

545

Prodaje se vikendica vi{e B. Lu-

ke, na po~etku Jagara, cijena vrlo

povoqna, tel. 052/215-870

Prodajem vikendicu u ârda~ani-

ma, sa vo}wakom, dunumom zemqe,

voda, struja, ogra|eno, asfalt, tel.

065/526-797

Prodajem vikend-ku}u Jakupovci -

Kla{nice, zemqe 650 mŸ, tel.

065/674-557

Prodajem vikendicu Lakta{i (Ko-

batovci) sa vo}wakom i {est dunu-

ma obradivog zemqi{ta, tel.

051/319-801; 065/620-186

U Lakta{ima prodajem monta`nu

vikendicu - voda, struja, vo}e, ogra-

|eno, dunum placa, povoqno, tel.

065/660-459

Prodajem vikendicu u ârda~ani-

ma, tel. 00491753636706

Prodajem vikendicu u Kaocima, Sr-

bac, sa mawom dvori{nom zgradom

2.050 mŸ zemqe, 18 plemenitih vo}-

ki, voda prirodnim padom, Sava 300

m, planina 50 m, vrlo povoqno, tel.

065/717-820.

Prodajem vikendicu kod êlinca

uz Jo{avku rijeku, tel. 051/ 281-720;

065/650-422.

Prodajem vikend-ku}u sa prate}im

objektom, vo}wakom, dunumom ze-

mqe, 171, u Dervi{ima, tel. 051/469-

232.

Prodajem vikendicu i 3.000 mŸ ze-

mqe u selu Kokori kod Prwavora

- pored puta, cijena po dogovoru,

tel. 051/439-576.

Prodajem vikend ku}u kod "Piva-

re#, 1.500 mŸ i objekat 150 mŸ, tel.

065/585-860.

Prodajem povoqno vikendicu u

Gorwoj Slatini, ~vrsta gradwa,

useqiva, struja, voda, odvod, uze-

mqewe i 500 mŸ placa sa vo}wakom,

tel. 065/895-244; 065/448-640.

Slatina - prodajem useqivu vikend

ku}u sa 2.000 mŸ vo}waka i garaòm

udaqenu 150 m od puta Bawa Luka

- Slatina ili mijewam za stan u

Bawoj Luci, tel. 065/695-439;

065/695-439.

Predajem vikendicu u ârda~ani-

ma, tel. 065/581-773; 051/318-739.

VIKENDICE

ZAMJENA

KUPOVINA

Prodajem ku}u u Boriku sa tri

trosobna stana i poslovnim

prostorom, u prizemqu i gara-

à, u ra~un uzimam i stan; tel.

065/776-748. 000006 G

Prodajem ku}u prizemnicu 60

mŸ, oku}nice 700 mŸ i pomo}ni

objekat uz ku}u prema Debeqa-

cima, ul. Te{ana Podrugovi}a,

cijena povoqna, tel. 424-233

000015 G

PRODAJA

KU]E

M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I


12


Bawa Luka, Novakovi}i, 1.700 mŸ

zemqi{ta uz autoput, mogu}nost

gradwe poslovnog objekta, povoqno,

tel. 065/632-818.

Bawa Luka, Novakovi}i, 6400 mŸ

zemqi{ta uz autoput, mogu}nost

gradwe poslovnih objekata, dogov-

or, tel. 065/511-121.

Dervi{i, zapo~eta gradwa stam-

benog objekta 10 h 10 m na 500 mŸ

zemqi{ta sa projektnom doku-

mentacijom i odobrewem za gradwu,

tel. 065/632-818.

Gra|evinska parcela 3.600 mŸ kod

Poqoprivredne {kole, mogu}nost

gradwe poslovnog objekta cca 4000

mŸ korisne povr{ine, tel. 065/511-

121.

Povoqno prodajem 6,5 dunuma ze-

mqe u Potkozarju na putu Bawa Lu-

ka - Prijedor, kod èqezni~kog

nadvo`waka, tel. 051/371-302

Prodajem 1,9 dunuma zemqe u Pot-

kozarju na putu Bawa Luka - Pri-

jedor, kod autobuske stanice, tel.

051/371-302

Povoqno prodajem placeve u Dra-

kuli}u u blizini crkve, tel.

051/371-144

Prodajem placeve u Lakta{ima,

500 m od hotela "San#, tel. 051/351-

478

Povoqno placevi u Prwavoru,

Mirka Bijeli}a b.b, tel. 065/515-

957, 051/655-000

Prodajem ~etiri dunuma zemqe kraj

glavnog puta Kla{nice - Slatina,

moè i u placevima, tel. 460-591;

501-417

Prodajem {est dunuma zemqe u Dra-

go~aju uz asfalt, autobusko staja-

li{te, gradska voda, struja, tel.

051/216-905; 065/832-495

Prodajem pet dunuma gra|. parce-

la, 1/1, na Petri}evcu, tel. 065/786-

535; 051/362-899

Prodajem 1.000 mŸ zemqi{ta na Dra-

kuli}u od crkve 200 m sa zapo~etom

gradwom ku}e 9h12 m prva etaà,

ura|eno pod plo~om, 1/1, grad. vo-

da, asfalt, telefon, struja, tel.

051/212-155

Prodajem {est dun. zemqe na jednom

brda{cu, vidi se Vrbas i Trn, na

zemqi 50 mladih vo}ki, moè se

kupiti pola dun. 2.500 KM, tel.

065/624-480

Prodajem ~etiri dun. zemqe u po-

qu na po~etku [u{wara do Vrba-

sa, 40 m, cijena po dogovoru, tel.

065/624-480

Prodajem plac 1.000 mŸ, monta`na

vikendica, garaà, sa komunalija-

ma, vrlo povoqno, gudura, 400 m od

bawe Lakta{i, tel. 051/308-686; 308-

686, zvati od 19 do 23 svaki dan

Prodajem plac 1.400 mŸ, vikend na-

seqe Glamo~ani, 750 mŸ je {qivik,

a 650 mŸ {uma, vrlo povoqno, plac

je uz put, spomenik Crni}a Glavi-

ca, tel. 051/308-686; 308-686, zvati

od 19 do 23 svaki dan

Prodajem 15 dunuma zemqe, selo Ja-

zovac, op{tina Gradi{ka, Breù-

qak, povoqno za vo}arstvo, blizi-

na asfaltnog puta, hitno - povoq-

no, tel. 065/801-986

Prodajem 17,5 dunuma zemqe u Ja-

blanu (voda - struja - telefon) ci-

jena 25.000 KM, tel. 065/549-687

Prodajem plac u Lazarevu 2.100 mŸ,

pored "AC-Ne{kovi}# dozvoqen

st. poslovni objekat Po+P+4+M,

cijena 500.000 KM tel. 065/549-687

Prodajem plac u Lazarevu 700 mŸ,

pored "Krajinalijeka#, cijena

85.000 KM, tel. 065/549-687

Prodajem zemqi{te sa vikendicom

u okolini centra Slatine, 1.650 mŸ,

asfaltni put, struja, voda i kana-

lizacija, sve prikqu~eno, tel.

051/588-150.

Prodajem placeve u Kuqanima na

glavnom putu, tel. 385-086.

Prodajem 10,5 dunuma obradive ze-

mqe u Milosavcima, op{tina Lak-

ta{i, uz put, pogodna za gradwu ku-

}e, 1/1, cijena 1 KM/mŸ, tel. 065/512-

822.

Prodajem plac sa {umom i plaòm

na Vrbasu, povr{ine 3000 mŸ, Bawa

Luka naseqe Prije~ani, tel.

065/900-125.

Dajem {est dunuma zemqe da neko

pokosi i o~isti, tel. 380-590.

Prodajem plac sa temeqom u Gla-

mo~anima kod "Agi} kompanije#,

moè i zamjena za automobil, tel.

065/577-753.

Prodajem 990 mŸ, zemqe u centru

Kozarske Dubice, gradwa dozvoqe-

na, tel. 065/755-574.

Prodajem plac u Motikama 1.100

mŸ, ima voda, struja, asfalt, izla-

zi na dva puta, blizu stanice grad-

skog autobusa, tel. 051/207-147;

065/566-505.

Prodajem dunum zemqe, a moè i

vi{e na Star~evici, 2,5 km od ka-

fi}a "Voks#, povoqno za vikendi-

cu, a i cijena je povoqna, tel.

065/666-197.

Prodajem plac u Karanovcu, pored

te~e potok, tel. 427-205; 065/794-

153.

Prodajem dva placa 894 mŸ, 662 mŸ,

Nova Topola, preko puta Fabrike

sto~ne hrane, 1/1, vodovod, rasvje-

ta, tel. 051/581-528.

Prodajem placeve u Lakta{ima 500

m od hotela "San#, tel. 051/351-478.

Prodajem {est placeva u Rami}i-

ma, tel. 065/628-990.

Prodajem plac 471 mŸ, u Drakuli}u

kod crkve, UT uslovi, ekstraloka-

cija, tel. 065/514-117.

Prodajem placeve u Lakta{ima,

500 m od hotela "San#, tel. 051/351-

478.

Hitno prodajem plac zemqe od 1.300

mŸ, sa ozidanim objektom pod plo-

~om, veli~ine 8h6,5 m, u ul. Blago-

ja Parovi}a kod br. 95, Zaluàni,

{upa, struja, voda, tel. 065/691-542.

Prodajem dunum zemqe na Star~e-

vici, a moè i vi{e, 2,5 km od ka-

fi}a "Voks#, povoqno za vikendi-

cu, tel. 065/666-197.

Prodajem osam dunuma zemqe u na-

sequ Kraji{nika (Nova Topola),

tel. 0038552543601 zvati od 10 do 20

~asova.

Prodajem dunum zemqe u Karanov-

cu, tel. 427-205; 065/794-153.

Prodajem {est dunuma gra|evin-

skog zemqi{ta, prikqu~ena voda,

struja, telefon, nasuto i uvaqano,

tel. 065/518-181, 051/584-263.

Prodajem gra|evinski plac 600 mŸ

kod stadiona "Naprijed# slobodna

gradwa, tel. 065/638-200.

Prodajem placeve u Pavlovcu - po-

voqno, zvati od 16 ~asova, tel.

051/282-278.

Prodajem dva gra|evinska zemqi-

{ta - dozvoqeno gradwa asfalt,

struja, voda, tel. 281-349; 281-299.

Prodajem zemqu u Velikom Bla-

{ku na putu za Slatinu, povoqno,

tel. 051/501-412.

Prodajem 3.000 mŸ zemqe, kilome-

tar od "Elektroprenosa# (od toga

500 mŸ {ume), cijena povoqna, tel.

065/636-319.

Prodajem u Zaluànima kod stadi-

ona devet placeva, od 450 do 500 mŸ,

sa ucrtanim objektima, 10 h 10, tel.

065/499-179.

Prodajem parcele u [argovcu, 650

mŸ, 750 mŸ, 800 mŸ, sa UT uslovima,

voda, struja, telefon, dozvoqena

gradwa, 1/1 vlasni{tvo, 14 KM/mŸ,

tel. 065/950-370.

Hitno prodajem 2h4 dunuma luke

pod vodom, ima ribe za ribogojili-

{te, cijena povoqna, tel. 065/303-

860.

Prodajem devet placeva zemqi{ta

u Zaluànima kod stadiona, tel.

065/499-179.

Ku}a u [argovcu, dva trosobna sta-

na, oku}nice 500 mŸ, cijena povoq-

na, tel. 065/694-653.

Prodajem zemqu u Karanovcu po-

red asfalta, jedna parcela pored

potoka, tel. 427-205; 065/794-153.

Prodajem zemqu u Velikom Bla-

{ku (500 m od glavnog puta Kla-

{nice - Slatina), komunalije obez-

bije|ene, tel. 501-768.

Prodajem zemqi{te sa vikendicom

Slatina - 1.650 mŸ, asfalt, voda,

struja i kanalizacija prikqu~ena,

tel. 051/588-150.

Prodajem placeve u Gradi{ci, re-

gulisana gra|evinska dozvola,

sprovedeni struja, voda i telefon,

tel. 051/830-688.

Prodajem tri dunuma gra|evinskog

zemqi{ta 1,5 km od kasarne

Zaluàni, moè i u placevima -

povoqno, tel. 065/758-888, zvati po-

slije 16 ~asova.

Prodajem sedam dunuma zemqe u [u-

{warima, 3.000 KM po dunumu, ima

struja, voda i telefon, tel. 065/786-

832.

Prodajem plac 600 mŸ, u Ugrinovci-

ma, naseqe Grmovac, op{tina Ze-

mun - Srbija, tel. 065/581-773;

051/318-739.

Prodajem zemqu u Pavlovcu, tel.

051/272-475; 065/837-884.

Prodajem vi{e placeva u Kuqani-

ma uz glavni put, na jednom od wih

i staru ku}u, tel. 065/638-300.

Prodajem plac na Petri}evcu, vla-

sni{tvo 1/1, tel. 065/902-598.

Prodajem plac 500 mŸ, Kuqani, 1.200

m od Zaluàna, tel. 065/306-147.

Prodajem zemqu u Karanovcu, tel.

427-205; 065/794-153.

Prodajem plac 1.500 mŸ, Kosovska

bb, Lau{, tel. 065/362-756.

Prodajem devet dunuma zemqe Raz-

boj, Lijev~e poqe, tel. 051/468-653;

065/306-272.

Prodajem sedam dunuma zemqe u

centru Slatine u komadu ili par-

celama, tel. 051/588-046.

Prodajem plac u centru Slatine,

povoqno, tel. 588-095.

Prodajem povoqno 2,5 dunuma ze-

mqe u Prije~anima, dozvoqena

gradwa, tel. 051/315-134.

Atraktivan ve}i plac, idealan za

stambeno-poslovnu zgradu u Prwa-

voru uz glavnu saobra}ajnicu, po-

voqno, tel. 318-296; 661-165.

Prodajem {est placeva, dozvoqena

gradwa, Lakta{i - Lug, tel. 051/533-

048 ili 065/384-102.

Prodajem zemqu sa vo}wakom u Ve-

likom Bla{ku, odli~no za viken-

dice, put asfaltni, voda, struja,

tel. 051/318-609.

U Glamo~anima kod Trna povoqno

prodajem ku}u 11h8 m sa podrumom,

12 dunuma zemqe pod vo}em i du-

num {ume, tel. 051/214-427.

Prodajem 10 dunuma zemqe u [u-

{warima, struja, voda, telefon, as-

falt, gradski prevoz, tel. 051/216-

140; 065/310-057.

Prodajem povoqno placeve na Kr~-

maricama od 2.300 mŸ i 600 mŸ, tel.

065/595-497.

Prodajem plac u Rebrovcu i Kuqa-

nima, od 530 i 700 mŸ, tel. 051/212-

628; 065/322-834.

Prodajem u Jakupovcima sedam du-

numa zemqe, 1/1, povoqno za sve na-

mjene, tel. asfalt, struja i voda,

tel. 051/539-006; 065/650-289.

Prodajem na po~etku Jakupovaca

6,5 dunuma zemqe, 1/1, moè i za

placeve, asfalt, struja, telefon,

blizu novog autoputa, cijena 1 mŸ 12

KM, tel. 302-742.

Prodajem zemqu u Kolima, 11 dunu-

ma zemqe uz asfalt, tel. 051/463-

694.

Gradi{ka naseqe Rovine, prodaje

se plac 516 mŸ sa svim papirima,

vlasni{tvo 1/1, hitno, povoqno,

tel. 065/641-017.

Prodajem plac u Drago~aju, voda,

struja, asfalt, tel. 065/546-420.

Prodajem 1.000 mŸ zemqe uz glavnu

ulicu Kla{nice - Prwavor kod

"\uki}# pumpe u Drugovi}ima, tel.

065/267-635; 051/461-739.

Prodajem 2.500 mŸ zemqe u Jo{av-

ci, pored puta ̂ elinac - Prwavor,

tel. 065/561-600.

Prodajem {umu u Kara|or|evoj

ulici, Pavlovac, tel. 317-464.

Prodajem placeve u Rebrovcu, grad-

wa dozvoqena, cijena povoqna, tel.

051/429-762.

Prodajem plac u Kuqanima, Re-

brovcu i Drakuli}u, povoqno, tel.

051/212-628; 065/322-834; 065/277-647.

Prodajem dvosoban stan 64 mŸ drugi

sprat, novogradwa u ul. Novice

Cerovi}a, tel. 065 632 818.

Prodajem trosoban stan 82 mŸ drugi

sprat u ul. N. Pa{i}a, tel. 065 511

121.

Prodajem ~etvorosoban stan 110 mŸ

drugi sprat, salonski, strogi centar,

tel. 065 632 818.

Prodajem ~etvorosoban stan, 106 mŸ,

tre}i sprat, detaqno saniran, odmah

useqiv, naseqe Borik, tel. 065 511

121.

Prodajem jednosoban stan, 34 mŸ prvi

sprat, novogradwa, useqiv po~ekom

jula u nasequ ̀ ute zgrade, Petri}e-

vac, tel. 065 511 121.

Prodajem jednosoban stan 40 mŸ peti

sprat lift, novogradwa, ekstra

ure|en, odmah useqiv, ul. Haxi Ru-

minova, Novi Sad, tel. 065 511 121.

Prodajem jednosoban stan 30 mŸ, VP,

u nasequ Obili}evo, tel. 065 511

121.

Prodajem trosoban stan u Gradi-

{ci 79 mŸ, ul. Hilandarska, tre}i

sprat, tel. 051/831-232 i 065/663-787

Prodajem stan od 61 mŸ na Star~e-

vici, Sime Miqu{a 86, tel.

051/543-106; 051/390-388

Prodajem jednosoban stan, cijena

po dogovoru, tel. 051/212-628;

065/322-834

Prodajem dvosoban stan 59 mŸ, u Ko-

zarskoj ulici, tel. 065/324-066

Prodajem jednosoban stan, 34 mŸ, u

novogradwi na Petri}evcu, naseqe

@ute zgrade, tel. 051/223-596;

065/422-215

Prodajem stanove u novogradwi od

27 mŸ na Petri}evcu, tel. 051/223-

590; 065/422-215

Prodajem trosoban stan kod Sama~-

kog hotela, 75 mŸ, v. p. - povoqno,

tel. 051/213-722; 065/785-526.

Prodajem jednosoban stan 46 mŸ, II

sprat, na Ko~i}evom vijencu, tel.

051/213-722; 065/785-526.

Prodajem u centru dvosoban stan

60 mŸ, II sprat, tel. 051/213-722;

065/785-526.

Prodajem trosoban stan u nasequ

Ante Jaki}a, tel. 051/213-722;

065/785-526.

Prodajem dvosoban stan, 50 mŸ, dru-

gi sprat, ul. Patrijarha Arsenija

ârnojevi}a 3, tel. 065/542-008.

Prodajem trosoban stan, centar 86

mŸ, II sprat, novija gradwa, tel.

065/277-647.

Prodajem stan u Srpcu, 63 mŸ, cije-

na po dogovoru, tel. 065/754-249.

Prodajem dvosoban stan 60 mŸ, dva

balkona, kod "Glasa#, 1200 KM/mŸ,

tel. +381638853018.

Prodajem trosoban stan 77 mŸ (dva

balkona) u Mrkowi} Gradu, cijena

povoqna, tel. 051/314-432; 309-185.

Preduze}e "MILBI# prodaje u Be-

ogradu novoizgra|ene stanove: Ju-

`ni bulevar, Dimitrija Tucovi}a,

Bor~a (stanovi mawe strukture i

kvadrature), tel. ++381113236896;

tel. ++381113237991

www.milbibg.com

Prodajem u Gradi{ci jednosoban

stan 41 mŸ, prvi sprat, centralno

grijawe, kablovska, telefon, po-

godan za poslovni prostor, u bli-

zini grani~nog prelaza, tel.

051/814-584; 814-989.

Prodajem stan 55 mŸ, prvi sprat, po-

~etak Dervi{a i 68 mŸ, Star~e-

vica - nema kapitalne, tel. 061/577-

965, 051/311-609.

Prodajem stan kod "Integralove#

zgrade 38 mŸ, IV sprat - 1200 KM/mŸ

tel. 051/213-722; 065/785-526.

Prodajem stan Borik, 62 mŸ - 1.300

KM/mŸ; tel. 051/213-722; 065/785-526.

Prodajem stan 48 mŸ - II sprat -

70.000, tel. 051/213-722; 065/785-526.

Prodajem stan, Ko~i}ev vijenac, 87

mŸ - 1.300 KM/mŸ, tel. 051/213-722;

065/785-526.

Prodajem stan od 70 mŸ, u samom cen-

tru Doboja, vlasni{tvo 1/1, povoq-

no, tel. 065/638-984; 051/381-320.

Prodajem dvosoban stan, 64 mŸ ili

mijewam za mawi uz doplatu, tel.

065/299-735.

Prodajem stan 63 mŸ, I sprat, 13.000

KM/mŸ, ul. Jovana Jan~i}a.

Prodajem dvosoban stan ili mije-

wam za jednosoban, tel. 051/212-628

i prodajem poslovni prostor 47 mŸ

uz Tranzit, tel. 065/322-834; 051/212-

628.

Prodajem dvoiposoban stan 71 mŸ,

Ko~i}ev vijenac, tel. 051/213-920;

065/497-708.

Hitno prodajem dvoiposoban stan

80 mŸ, u centru Bawe Luke, Vase Pe-

lagi}a 34 d, tel. 065/956-085.

Prodajem dvosoban namje{ten stan

u Bawoj Luci, ul. Tarasa [ev~en-

ka, 58 mŸ, bez posrednika, tel.

065/620-665.

Prodajem stan 90 mŸ, drugi sprat,

1.200 KM/ mŸ, ulica Milana Tepi-

}a, tel. 051/216-935; 065/926-047.

Prodajem dvosoban komforan stan,

prizemqe, Ko~i}ev vijenac, tel.

065/828-005; 065/620-327.


{ci u ulici Kozarskih brigada,

povr{ine 82,50 mŸ, ~etvrti sprat,

tel. 051/813-525; 065/663-787.

Prodajem garsoweru 16 mŸ, na ro-

manti~noj lokaciji, vrlo pogodno

za studente - povoqno, tel. 065/437-

400.

Prodajem trosoban nov stan 73 mŸ

na Paprikovcu, tel. 065/694-653.

Prodajem stan stan 84 mŸ u centru

Bawe Luke, ili mijewam za Sara-

jevo, tel. 216-067.

Prodajem stan 90 mŸ, drugi sprat,

1.200 KM/mŸ, ulica Milana Tepi}a,

tel. 051/216-935; 065/271-894.

Prodajem nov trosoban stan (dvo-

eta`ni), u uèm centru Prijedo-

ra, 80 mŸ, tel. 052/242-110.

Prodajem stan u Br~kom 49 mŸ, re-

noviran, zvati od 18 do 20 ~asova,

tel. 065/744-509.

Prodajem stan 55 mŸ prvi sprat u Jaj-

cu, 1/1, hitno i prodajem dvosoban

i trosoban stan u centru Zenice

odmah useqiv, tel. 061/577-965.

Prodajem trosoban stan u Bawoj

Luci, tel. 065/513-407.

Bawa Luka, prodajem dvosoban stan

- Nova varo{, sa balkonom, moè

za poslovni prostor, tel. 051/212-

628; 065/322-834.

Bawa Luka, ~etvorosoban stan, 110

mŸ, drugi sprat, salonski, centar,

tel. 065/511-121.

Dvosoban stan, 66 mŸ, ~etvrti sprat,

lift, novogradwa, odmah useqiv,

ul. Gunduli}eva, tel. 065/632-818.

Prodajem stan od 70 mŸ u Doboju po-

voqno, tel. 065/638-986; 051/381-320.

Prodajem stan 67 mŸ, na `. stanici,

ul. @ Kolonija 1, prvi sprat, ci-

jena 1.000 KM/mŸ tel. 065/549-687

Prodajem stan u ulici Vase Pela-

gi}a - 80 mŸ, II sprat, 1.400 KM/mŸ -

novija zgrada, tel. 065/785-526.

Prodajem novi dvosoban stan, dru-

gi sprat i mawu ku}u u centru Pri-

jedora, tel. 065/515-589.

Prodajem ili mijewam za mawi,

stan od 86 mŸ, ul. Rajka Bosni}a 17,

tel. 051/316-462, zvati poslije 17

~asova.

Prodajem dvosoban stan 79 mŸ, ~e-

tvrti sprat, u uèm centru grada,

moè i zamjena za mawi, tel.

051/314-487; 065/837-918.

Prodajem stan 42 mŸ, suteren, ul.

Carice Milice cijena 35,000 KM,

tel. 065/935-191

Prodajem ili mijewam povoqno

stan 62 mŸ Novi Travnik - Bawa Lu-

ka ili okolina, moè i ku}a, tel.

051/281-328.

Prodajem dvoiposoban stan od 70 mŸ

u Gradi{ci, ul. Vidovdanska, peti

sprat, ima lift i centralno gri-

jawe, tel. 051/813-525; 065/642-028.


{ci u ulici Kozarskih brigada,

povr{ine 82,50 mŸ, ~etvrti sprat,

tel. 051/831-232; 065/663-787.

Prodajem hitno stan 60 mŸ, Kozar-

ska 12/IV - prazan, odmah useqiv,

1.300 KM/mŸ, 065/549-687.

Prodajem trosoban stan, 60 mŸ, ul.

Ive Andri}a, tel. 065/642-028.

Kupujem stan u B. Luci do 1.000

KM/mŸ, isplata odmah, tel. 065/663-

104

Kupujem garsoweru u B. Luci ili

okolini, tel. 065/607-160

Kupujem garsoweru bliè centru,

tel. 319-489

Kupujem jednosoban stan bez po-

srednika, tel. 051/501-156

Kupujem jednosoban stan na prav-

cu Centar - Star~evica, tel.

051/318-359; 065/323-142 zvati od

20 do 22 ~asa

Kupujem garsoweru ili mawi jedno-

soban stan u Bawoj Luci, tel.

065/974-337.

Kupujem jednosoban stan do 40 mŸ

ili mijewam za dvosoban od 53 mŸ u

nasequ \. \akovi}a, prednost No-

va varo{ i Rosuqe, tel. 065/322-

834; 051/212-628.

Kupujem dvoiposoban ili trosoban

stan u Bawoj Luci, bez posrednika,

tel. 065/627-591.

Kupujem stan novije izgradwe do

tre}eg sprata, oko 65 mŸ, u centru

Bawe Luke, tel. 065/720-174.

Kupujem mawi stan u Boriku ili

Novoj varo{i, tel. 065/526-543.

Kupujem stan u N. Sadu ili mijewam

za ku}u u B. Luci, tel. 065/663-104.

Kupujem stan do 45 mŸ u B. Luci,

hitno, tel. 065/425-752.

Kupujem jednosoban ili mawi dvo-

soban stan, tel. 051/308-925.

Kupujem stan u Bawoj Luci, oko 60

mŸ, tel. 065/638-788.

Kupujem jednosoban stan ili garso-

weru povr{ine od 25 do 35 mŸ, po

mogu}nosti sa balkonom, tel.

065/322-834; 051/212-628.


soban stan bez posrednika, tel.

065/579-931.


soban stan, tel. 065/591-861.

Kupujem mawi dvosoban stan - bez

posrednika, prednost A. Jaki}a i

Nova varo{, tel. 065/538-246.

Kupujem garsoweru u Boriku ili

Star~evici, tel. 065/607-160.

Kupujem stan u B. Luci, hitno, tel.

065/425-752.

Izdaje se dvosoban stan sa central-

nim grijawem u centru Zvornika.

Moè prodaja ili zamjena za odgo-

varaju}e u Tuzli ili Sarajevu, tel.

035/287-715.

Izdajem jednosoban namje{ten stan

Jevrejska 77 (iza Boske) obezbije-

|en parking, tel. 065/528-596

Izdajem samcima namje{tenu gar-

soweru ul. Sopo}anska 15, u Laza-

revu 2, niè "Intereksa#, tel. 371-

473

Izdajem namje{tenu sobu, upotre-

ba kuhiwe i kupatila, stambena

zgrada na Obili}evu, tel. 051/469-

516; 065/581-738

Izdajem jednosoban stan u ul. @ar-

ka Zgowanina, poseban ulaz, polu-

namje{ten, tel. 051/461-177


u Lazarevu I, dvori{ni objekat, tel.

051/371-302

Izdajem dvori{nu ku}u, garsowera

namje{tena, Cetiwska br. 16, cije-

na 150 KM, tel. 065/250-539

Izdajem stan 43 mŸ ulici Sr|e Zlo-

pogle|e 23, tel. 065/918-293

Izdajem praznu garsoweru u ul. Dr

Jovana Ra{kovi}a kod restorana

"Sirano# u novoizgra|enoj zgradi,

tel. 065/816-930 ili 051/424-239

Izdajem dvosoban apartman u cen-

tru grada, 6-8 kreveta, (klima, TV,

velika terasa), tel. +381 69 079 864

Izdajem stan u Trebiwu, novograd-

wa u centru grada, dvosoban, 70 mŸ,

tel. 065/749-422

Izdajem stan 50 mŸ, na Lau{u ul.

Uì~ka 28 A, tel. 051/380-115;

051/280-153

Izdajem djevojkama dvije namje{te-

ne sobe sa kuhiwom i kupatilom,

centr. grijawe, poseban ulaz, tel.

051/281-054

Izdajem dvokrevetnu sobu za stu-

dente - u~enike, mu{karce, upotre-

ba kuhiwe, Ravnogorska 3 Bawa Lu-

ka, tel. 051/307-736

Izdajem namje{ten stan, tel.

051/362-685

Izdajem jednosoban stan, dvori{na,

povoqno u ulici G. Kova~i}a 159,

Lazarevo 3, tel. 380-609

Izdajem djevojkama namje{tenu so-

bu, centralno grijawe, kupatilo i

upotreba kuhiwe, cijena povoqna,

Centar 1, tel. 051/208-334

Izdajem jednosoban, namje{ten stan

od 50 mŸ, poseban ulaz, ul. Franca

[uberta 76, tel. 051/280-713;

065/373-915

Izdajem jeftino jednosoban stan,

150 KM, ul. Ive Andri}a 44, zvati

od 20 do 22 ~asa, tel. 213-511

Izdajem namje{ten dvosoban stan

za ènske osobe ili mla|i bra~ni

par kod naseqa Sunca, tel. 051/207-

711


sa centralnim grijawem, ulaz po-

seban, u Novoj varo{i, tel. 065/525-

010

Izdajem dvosoban namje{ten stan,

tel. 051/351-681


u Obili}evu, tel. 051/218-959;

065/644-931

Izdajem namje{ten jednosoban stan

u ul. Kraqa Petra II, br. 43 (crve-

ne zgrade), tel. 051/436-009

Izdajem stan u centru Lakta{a, na-

mje{ten 52 mŸ, sa grijawem, tel. 533-

531; 065/765-066

Izdajem poslovnim qudima i stran-

cima trosoban komforno namje-

{ten stan u centru B. Luke, tel.

065/618-241

Bao{i}i kod Herceg Novog, izu-

zetno povoqno izdajem sobe i

apartmane, 100 m od mora, tel.

033/641-793; 00381 88 671 134

U ul. Jasmira Mal~i}a br. 11 izda-

je se namje{tena garsowera, tel.

065/519-100.

Izdajem prazan jednosoban stan u

zgradi na Lau{u, tel. 065/846-494

Izdajem studentkiwama dvosoban

namje{ten stan u ul. Stevana Mo-

qevi}a 22, tel. 051/463-950


sa centralnim grijawem - slobo-

dan od 1.7.2006. godine, tel. 051/301-

689

Izdajem garsoweru u ul. St. Stepa-

novi}a 133 kod Studentskog doma,

tel. 065/919-636


sa centralnim grijawem i kablov-

skom u Bawoj Luci u nasequ Sun-

ca, slobodan od 1.6.2006. godine,

tel. 065/523-768


u nasequ Lazarevo II, tel. 051/225-

360; 065/948-698.

Izdajem dva stana, 53 i 37 mŸ, u Obi-

li}evu kod pijace, tel. 065/697-062.

Izdajem jednosoban stan sa central-

nim grijawem i telefonom, polu-

namje{ten ili prazan, poseban

ulaz, cijena 200 KM, slobodan od

1.6.2006. godine, tel. 051/362-794.

Izdajem garsoweru na spratu ku}e

sa centralnim grijawem, poseban

ulaz, namje{teno, tel. 051/362-794.

Traìm ku}u na iznajmqivawe do

100 mŸ, 4 km od centra grada, tel.

065/764-651.

Izdajem jednosoban prazan stan,

tel. 061/327-409.

Izdajem ku}u u Obili}evu (sa

novim namje{tajem) - mladom

bra~nom paru ili dvjema stu-

dentkiwama, tel. 051/429-608;

065/510-196 000012 M

IZNAJMQIVAWE

KUPOVINA

Prodajem jednosoban stan 44 mŸ,

lokal 16 mŸ i garaù - sve na

jednom mjestu, Jevrejska, tel.

065/598-373; 051/587-015 000019 G

Prodajem dvosoban stan 60 mŸ,

dva balkona - kod "Glasa#, 1200

KM/mŸ, tel. +381638853018;

000009 G

Povoqno prodajem stan, odmah

useqiv, u nasequ Sunce, povr-

{ina stana 75 mŸ, tel. 065/583-

235. (000005 G)

PRODAJA

STANOVI

Prodajem zemqi{te sa vo}wa-

kom 1.500 mŸ, ogra|eno, u Pri-

jakovcima, papiri 1/1, hitno,

tel. 065/516-809; 065/561-336

000007 G

Prodajem placeve u Trnu iza

restorana "Jezero#, tel.

065/622-173; 051/508-711; 000003

M

Prodaje se 2,5 dunuma zemqe u

Ma|iru, kod B. Luke, sa svim

prikqu~cima, tel. 052/432-102;

065/427-478; 001455 BZ

PRODAJA

ZEMQI[TA


17. i 18. jun 2006. OGLASI

13


sa centralnim grijawem, kablov-

skom u Bawoj Luci, u nasequ Sun-

ca, slobodan od 1.6.2006, tel.

065/523-768.

Izdajem dvori{nu ku}u, garsoweru,

namje{tena Cetiwska br. 16, cije-

na 200 KM, tel. 065/250-539; 051/215-

091.

Izdajem dvosoban stan zavr{etak

Kara|or|eve, zvati na tel. 272-195.

Izdajem stan bra~nim parovima

ili samcima stan - soba, kuhiwa,

grijawe, namje{teno, povoqna ci-

jena, Stepe Stepanovi}a 29, tel.

464-991.

Izdajem jednosoban namje{ten stan,

veoma povoqno, tel. 460-381.

Izdajem jednosoban stan bra~nom

paru - povoqno, tel. 051/311-505.


u ul. @arka Zgowanina 4 D, cijena

150 KM, tel. 051/463-973; 065/776-

606; 065/592-225.

Izdajem sobu, cijena 100 KM, plus

reìja, iskqu~ivo samo za ènske

osobe tel. 065/464-170.

Izdajem dvori{nu ku}u sa tri ma-

we prostorije, Ilije Gara{anina

45, tel. 312-486.

Izdajem namje{tenu ve}u ku}u, bli-

zu fakulteta, za samce studente ili

|ake, blizu fakulteta, tel. 436-505;

065/920-406.

Izdajem jednokrevetnu (dvokrevet-

nu) namje{tenu sobu |acima, stu-

dentima ili mladim zaposlenim,

tel. 051/213-483.

Izdajem na duì period trosoban

stan u centru grada, kompletno na-

mje{ten, centralno grijawe, lift,

kablovska, telefon, interfon, na

3. spratu, tel. +381 11 318 4688.

Izdajem prazan jednosoban stan na

Lau{u, tel. 065/846-494.

Izdajem trosoban luksuzno namje-

{ten stan u zgradi, grijawe, ka-

blovska, klima, garaà, u nasequ

Ko~i}ev vijenac (Hiseta) ul. \u-

re \akovi}a, tel. 051/229-100.

Izdajem sobu sa posebnim ulazom u

Novoj varo{i, tel. 051/303-073.

Izdajem dvosoban stan u Novoj va-

ro{i, Tarasa [ev~enka, namje-

{ten, prizemqe, tel. 065/510-345.

Izdajem ne namje{tenu ku}u, nova

gradwa 70 mŸ na Lau{u, ul. D. i V.

Kopawe, 160 KM, tel. 051/359-600.

Izdajem dvosoban prazan stan, uli-

ca bra}e Jugovi}a 46, tel. 065/324-

575.


sa grijawem, tel. 051/316-696.

Izdajem dvosoban namje{ten stan

52 mŸ u centru Bawe Luke kod ho-

tela "Bosna#, tel. 065/512-207.

Izdajem jednosoban stan, dvori{ni

objekat, ure|eno, ulica Stepe Ste-

panovi}a 235, tel. 307-548, zvati u

ve~erwim ~asovima.

Izdajem dvokrevetne sobe sa kuhi-

wom i kupatilom, centralnim gri-

jawem i posebnim ulazom, Obili-

}evo, tel. 065/515-135.

Izdajem trosoban komforno namje-

{ten stan u centru, tel. 051/212-

427, 065/645-876.

Izdajem djevojkama jednokrevetnu -

dvokrevetnu sobu sa upotrebom ku-

hiwe, tel. 051/466-379; 314-285.

Izdajem namje{ten jednosoban stan

zaposlenim licima, u Boriku u

zgradi, tel. 051/311-502; 065/843-150.

Izdajem studentu namje{tenu sobu,

centar, upotreba kuhiwe i kupati-

la, tel. 051/215-169.

Izdajem jednosoban stan, dvori{ni

objekat, ure|eno, ul. Stepe Stepa-

novi}a 235, tel. 307-548, zvati u ve-

~erwim ~asovima.

Izdajem dvosoban namje{ten stan,

tel. 065/758-849.

Izdajem sobe kod Gimnazije, tel.

051/211-892.

Izdajem dvosoban prazan stan, Srp-

skih rudara 48, tel. 280-922.

Izdajem jednoj ili dvjema osobama

namje{ten stan, poseban ulaz, Fru-

{kogorska 2, zapadni tranzit, tel.

051-318-703.

Izdajem kancelariju 30 mŸ, sa upo-

trebnom dozvolom, ul. Mom~ila

Popovi}a br. 18, 065/681-398.

Izdajem bra~nim parovima ili sam-

cima stan - soba, kuhiwa, grijawe,

namje{teno, povoqna cijena, Ste-

pe Stepanovi}a 29, tel. 464-991.

Izdajem namje{ten stan 38 mŸ, ul.

Stevana Markovi}a 18, tel. 281-

326.

Izdajem jednosoban namje{ten stan,

tel. 051/305-892, Kraji{kih briga-

da 159.

Izdajem jednosoban prazan stan no-

va gradwa, ul. Stojana Jankovi}a

33, Lazarevo III, tel. 370-036.

Izdajem prazan stan u zgradi ul.

Ilije Gara{anina 8, tel. 065/334-

807.

Izdaje se lijepo namje{tena jedno-

krevetna i dvokrevetna soba u zgra-

di II sprat u Boriku - preko puta

novog fakulteta, (biv{a kasarna),

tel. 051/350-753; 065/636-393.

Izdaje se dvosoban stan, poseban

ulaz, u porodi~noj ku}i, u Prijedo-

ru, tel. 00381 247 4282.

Izdajem namje{tenu jednokrevet-

nu ili dvokrevetnu sobu sa odli~-

nim grijawem, u nasequ Nova va-

ro{, od 15.3.2006. godine tel.

051/315-890; 065/530-861.

Izdajem stan, poseban ulaz, Lau{

D. i V. Kopawe, tel. 312-497.


sa dva leàja, poseban ulaz, pri-

vatna ku}a, ul. Lazari~ka 24 - Ro-

suqe, tel. 065/977-320; 061/340-747.

Izdajem jednosoban i dvosoban stan,

ul. Boìdara Axije 12, tel. 051/281-

491.

Izdajem namje{tenu dvori{nu zgra-

du ul. Ilije Gara{anina 84, tel.

302-051.

Izdajem sobu dvjema djevojkama,

imaju sve {to im treba, osim za

li~nu higijenu, zvati od 8 do 23 ~a-

sa B. Luka, Borik, Beogradska 2,

tel. 300-587.

Povoqno izdajem mawi namje{ten

stan samcima ili mla|em bra~nom

paru bez djece, Qubice Mrkowi} 8,

Petri}evac, Bawa Luka, tel. 350-

662.

Izdajem jednosoban prazan stan 42

mŸ, privatna ku}a, Sr|e Zlopogle-

|e 63, Obili}evo, tel. 051/469-318;

469-933.


u Novoj varo{i, ul. Stevana Mo-

krawca, tel. 051/309-362; 065/859-

025.

Izdajem prazan dvoiposoban stan u

strogom centru grada, Milana Te-

pi}a, tel. 065/636-545.

Izdajem prazan dvosoban stan u ul.

Carice Milice, povoqno i hitno,

tel. 065/636-545.

Izdajem dvosoban stan u ul. Dr \e-

de Kecmanovi}a, prvi sprat, tel.

065/636-545.

Izdajem dvosoban stan, dvori{nu

zgradu u Lazarevu, tel. 370-247.

Izdajem dvosoban stan na Petri-

}evcu, tel. 065/673-357

Izdajem dvosoban supernamje{ten

stan, naseqe Sunce, drugi sprat,

centralno grijawe, useqiv od 20.

decembra, tel. 065/786-832; 051/584-

387.

Izdajem nenamje{ten stan od 42 mŸ

mla|em bra~nom paru, Milo{a Po-

povi}a \urina 20, tel. 485-258.

Izdajem dvoiposoban stan kod Re-

brova~ke crkve, nenamje{ten, tel.

065/433-691; 065/781-375.

Izdajem jednosoban i ~etvoroso-

ban namje{ten, visokokomforan

stan, novogradwa (Centar 2 blizu

zgrade Vlade), tel. 065/415-097;

065/911-060.

Izdajem dvokrevetnu sobu sa kupa-

tilom, poseban ulaz, blizu fakul-

teta, tel. 051/465-803.

Izdajem ku}u na tranzitu, povoq-

na cijena, tel. 462-883.

Izdajem dvokrevetnu sobu, parno

grijawe, upotreba kuhiwe studen-

tima, u~enicima mu{karcima, Rav-

nogorska 3, Nova varo{, Bawa Lu-

ka, tel. 051/307-736.

Izdajem ku}u 70 mŸ nova gradwa La-

u{ ul. D. i V. Kopawe, cijena 180

KM, tel. 051/359-600.


kod Ekonomske {kole, tel. 065/758-

849.

Izdajem namje{ten stan i proda-

jem spratnicu sa poslovnim pro-

storom 60 mŸ u Debeqacima, tel.

051/316-321, 051/313-212.

Izdajem djevojkama jednu dvokre-

vetnu sobu sa kuhiwom, kupatilom

centralnim grijawem vlastitim,

povoqno, tel. 051/281-054.

Izdajem sobu sa dva leàja za dje-

vojke u Beogradskoj br. 2, B. Luka,

zvati od 8 do 23, tel. 300-587.

Izdajem jednokrevetnu sobu sa cen-

tralnim grijawem, upotreba kupa-

tila i kuhiwe, zvati poslije 19 ~a-

sova, tel. 314-290.

Izdajem sobu u centru grada sa cen-

tralnim grijawem dvjema student-

kiwama, tel. 065/622-173.

Izdajem dvosoban prazan stan u ku-

}i, poseban ulaz, ulica Brace Pot-

kowaka 107, tel. 051/468-012.

Izdajem stan studentima, blizu fa-

kulteta, sa posebnim ulazom, cen-

tralno grijawe, tel. 461-869.

Izdajem dvjema djevojkama sobu bli-

zu Gimnazije, upotreba kuhiwe, tel.

065/644-500.

Izdajem ku}u na tranzitu, cijena

povoqna, nazvati na broj 462-883.

Izdajem jednosoban stan, 1. sprat,

parno grijawe, topla voda, Novi

Sad, tel. 00381-21-6610-852/064-28-

54-811.

Izdajem ku}u Kara|or|evoj 452, Ba-

wa Luka, tel. 065/519-573.

Izdajem sobu sa dva leàja studen-

tima, Obili}evo, tel. 466-699

Izdajem studentkiwama dvije sobe

sa grijawem, blizu fakulteta, tel.

051/469-363.

Izdajem dvije dvokrevetne sobe kod

Ekonomskog fakulteta u Bawoj Lu-

ci, tel. 061/419-140.

Izdajem ku}u na Lau{u, tel.

051/281-420.

Mijewam dvosoban stan 61 mŸ u Bo-

riku za mawi, moè i garsowera,

tel. 065/635-783

Mijewam dvosoban stan, 61 mŸ, u Bo-

riku za mawi, moè i garsowera,

tel. 065/635-783

Stan 40 mŸ, Trbovqan - Slovenija,

mijewem za stan u B. Luci ili sta-

riju ku}u, tel. 065/265-942; +386-31

832 383; +38635621810

Mijewam trosoban stan u Novoj va-

ro{i, Bawa Luka, 78 mŸ, za jednoso-

ban uz doplatu, tel. 065/519-628

Mijewam trosoban stan, III sprat,

sre|en, u Boriku, za dvosoban do

tre}eg sprata u nasequ Ante Jaki-

}a, tel. 065/696-347

Mijewam garsoweru, 30 mŸ, prvi

sprat, u Obili}evu, za ve}i do 55

mŸ, ulica Carice Milice, cijena

45.000 KM + 3% poreza, tel.

051/310-933; 065/307-741.

Sanski Most, stan i garaù mije-

wam za stan ili ku}u u Bawoj Lu-

ci ili prodajem, tel. 051/313-399.

Stan od 73 mŸ u nasequ Obili}evo

mijewam za jednoiposoban uz do-

platu ili isti prodajem, tel.

051/461-464 ili 065/668-896.

Mijewam dvosoban stan u Bawoj Lu-

ci za sli~an u Bijeqini, tel.

051/302-805.

Mijewam jednosoban stan u Bori-

ku 39 mŸ za dvosoban uz doplatu, tel.

065/538-109.

Mijewam trosoban stan 74 mŸ u cen-

tru [ipova za sli~an u Bawoj Lu-

ci, Doboju, Bos. Brodu i Br~kom, a

moè i prodaja, tel. 050/371-683.

Mijewam garsoweru u prizemqu 22

mŸ - [argovac, pogodno za poslov-

ni prostor za jednosoban stan, tel.

065/450-308, 065/209/743.

Borik, jednosoban stan 42 mŸ,

prizemqe sa odobrewem pro{irewa

za 30 mŸ i pretvarawa u poslovni

prostor, atraktivna lokacija, povo-

qno, tel. 065/511-121.

Prodajem poslovni objekat i dva

dunuma zemqe u Romanovcima pored

magistralnog puta Bawa Luka -

Gradi{ka, tel. 065/886-107

Prodajem kafi} 30 mŸ +120 mŸ, ba-

{te sa komplet inventarom u cen-

tru Bawe Luke, u ra~un uzimam ma-

wi stan, tel. 065/632-330

Prodajem poslovni prostor u Gra-

di{ci, Zanatski centar autobuska

stanica, dimenzija 4,70h3,60 m, sa

dobrim podrumom u kojem je smje-

{ten i sanitarni ~vor, tel. 051/831-

232; 065/642-028.

Prodajem poslovni prostor 410 mŸ

na povr{ini zemqi{ta 6.000 mŸ, u

Drago~aju, tel. 065/512-893.

Prodajem ugostiteqsko-monta`ni

objekat preko puta osnovne {kole

u Bawoj Luci - brza hrana, tel.

065/900-125.

Prodajem poslovni prostor 36,50

m, ul. Bra}e Maàr i majke Mari-

je br. 18, tel. 065/681-347.

Prodaje se ili izdaje poslovni pro-

stor 32 mŸ, Pe}ani C-3, Prijedor,

tel. 052/214-616; 065/907-827.

Prodajem ili mijewam lokal u Gra-

di{ci 55 mŸ, nov, sa garaòm za stan

ili lokal u Bawoj Luci, useqiv

1/1, tel. 065/524-646.

Povoqno prodajem lokal u Gradi-

{ci 32 mŸ, nova gradwa; 065/220-528.

Ustupam - prodajem lokal, brza hra-

na - tr`ni centar "âjavec Zenit#,

tel. 065/520-193.

Prodajem u centru grada kod zgra-

de Vlade poslovni prostor 235 mŸ,

24 mŸ i 28 mŸ, 2.200 KM/mŸ - 3.650

KM/mŸ, tel. 051/310-994.

Prodajem poslovni prostor u Gra-

di{ci, zanatski centar, autobuska

stanica, dimenzija 4,70 h 3,60 m sa

dobrim podrumom u kojem je smje-

{ten i sanitarni ~vor, tel. 051/813-

525, 065/642-028.

Prodajem poslovni prostor 36,50

mŸ, ul. Bra}e Maàr i majke Mari-

je, Hani{te, tel. 065/681-347.

Izdajem poslovni prostor od 30 mŸ

u Wego{evoj 115a, Petri}evac, Bawa

Luka, tel. 065/640-333.

Izdajem poslovni prostor povr{ine

75 mŸ namjena apotekarska i sl. u

uèm centru, dogovor, tel. 065/511-

121.

Izdajem poslovni prostor u Inte-

gralovj zgradi, Majke Jugovi}a, tel.

065/543-106

Izdaje se lokal u Prijedoru, novi

poslovni centar "Jahorina#, 60 mŸ,

tel. 065/771-517

Izdajemo poslovni prostor, tel.

051/450-281

Izdajem kancelarijski prostor 17

mŸ u strogom centru grada, Srpska

br. 2, tel. 065/547-725

Izdajem poslovni prostor u cen-

tru ili prodajem i poslov. prostor

uz tranzit ili mijewam za stan,

tel. 051/212-628; 065/322-834

Izdajem poslovni prostor vel. 30

mŸ sa upotrebnom dozvolom, mje{o-

vita roba, u ul. Branka Popovi}a

br. 97, kod Imperijal bara, tel.

051/371-527; 065/566-527

Iznajmqujemo poslovne prostore

u ul. V. Masle{e 3, ekskluzivni

prostor za trgovinu, vel. 220 mŸ,

kancelarijski prostor 100 mŸ, opre-

mqeno sa namje{tajem i 50 mŸ i 100

mŸ, prazan prostor - prostori su

klimatizovani, imaju obezbje|ewe

i odràvawe, tel. 065/522-802;

051/216-384

Izdajem poslovni prostor 16 mŸ sa

upotrebnom dozvolom, telefonom,

WC i parkingom, tel. 065/834-042

Iznajmqujem tri kancelarije, u

pov. od 23, 22 i 16 mŸ, u Bawoj Lu-

ci, Gr~ka br. 7, tel. 065/600-323;

065/546-399

Izdajem poslovni prostor od 14 mŸ

sa upotrebnom dozvolom u nasequ

Nova varo{, od 1.7.2006, tel.

051/315-890; 065/530-861.

Iznajmqujem poslovni prostor od

110 mŸ u Mrkowi} Gradu, uz tran-

zitni put, tel. 065/538-925.

Izdajem jednoiposoban namje{ten

stan za dvoje studenata ili mladi

bra~ni par, do tri ~lana, tel. 217-

678, na Ko~i}evom vijencu.

Iznajmqujem povoqno pansion "Je-

ti#, moè i na duì period, tel.

065/513-631.

Izdajem restoran na samoj obali

mora sa 50 leàja u Pr~wu kod Ko-

tora, tel. 069/047-332.

Potreban poslovni prostor 30-50

mŸ, u uèm centru grada, tel.

065/525-315.

Izdajem poslovni prostor od 40 mŸ,

preko puta "Karingtonke#, vi{e-

namjenske svrhe, tel. 051/ 363-314;

065/494-157.

Izdajem poslovni prostor u Trnu

na glavnom putu - 300 mŸ, asfalti-

rano dvori{te, upotrebna dozvo-

la, centralno grijawe, ogra|eno,

tel. 065/518-181, 051/584-263.

Izdajem ku}u u centru Aleksan-

drovca neposredno uz magistralni

put B. Luka - Gradi{ka, povr{ine

100 mŸ, za vi{e vrsta poslovnih ak-

tivnosti, tel. 051/580-247.

Izdajem garaù u ul. Du{ka Ko-

{~ice br. 2, tel. 218-028; zvati od

14 do 19 ~asova.

Prodajem zidanu garaù, 16 mŸ, kod

Ekonomske {kole, tel. 065/620-463.

Kupujem garaù na âirama, tel.

065/241-618.

Prodajem limenu garaù, tel.

065/516-069.

Prodajem razmontiranu metalnu

garaù 5,40h2,40 sa krovom i vra-

tima, ul. Starina Novaka 12-2, Obi-

li}evo, tel. 065/668-946

Prodajem garaù u centru grada,

tel. 065/973-116

Dajem instrukcije iz matematike,

povoqno, tel. 061/461-835.

Brzo i kvalitetno kucam i {tam-

pam diplomske, seminarske, matur-

ske i druge radove, tel. 051/459-516;

065/581-738

Dipl. in`. elektrotehnike daje in-

strukcije iz matematike i elek-

trotehnike, povoqno tel. 051/218-

568, 065/632-890

Dajem ~asove engleskog, zvati uju-

tro, tel. 051/462-086

Brusim i lakiram parket i brod-

ski pod, tel. 051/428-070, 065/545-

943; 065/785-764

Vidovita kroz san, {oqu i pasuq

skidam crnu magiju, rje{avam mno-

ge porodi~ne i poslovne proble-

me, tel. 055/206-715 Medina

Izvodim sve vrste rigips radova,

potkrovqa, spu{tene plafone, pre-

gradne zidove i sli~no, tel. 065/768-

745

Potrebni radnici raznih zanima-

wa, kao i pomo}no osobqe za rad u

zemqama EU, skandinavskim zemqa-

ma, u SAD, Australiji, N. Zelan-

du i Kanadi, tel. 065/857-834

Pruàmo pomo} pri iseqewu u ze-

mqe EU, skandinavske zemqe, SAD,

Australiju, N. Zeland i Kanadu,

tel. 065/857-834

Radim sve poslove u ku}i, kao i po-

mo} starim osobama, lokacija ni-

je bitna, u obzir dolaze samo ozbiq-

ne ponude, tel. 065/670-159

Dajem instrukcije iz wema~kog je-

zika, 5 KM/sat, prevodim tekstove,

dokumenta, rje{avam sve probleme

vezane za penzije iz Wema~ke, Au-

strije i [vajcarske, tel. 065/282-

750.

Vr{im usluge prevoza robe i se-

lidbe kombijem, povoqno, tel.

065/985-890.

Brzo, kvalitetno i povoqno sud-

ski tuma~ za engleski jezik vr{i

prevode, tel. 065/583-266

Momak 28, ozbiqan, vrijedan. per-

fektno znawe wema~kog i engle-

skog jezika, SSS, poznavawe rada

na ra~unaru, traì posao, tel.

065/282-750.

Ozbiqna gospo|a ~istila bi po-

slovne prostore ordinacije, sta-

nove, peglala ve{ i ostalo, tel.

065/305-892.

Djevojka, medicinska sestra, polo-

èn dràvni ispit, hr. paso{, tra-

ì posao, tel. 065/305-892.

[kola ra~unara GigaComputers iz-

vodi sqede}e kurseve: Windows,

Word, Ehcel, kwigovodstveni kurs,

internet, Autocad, Corel Draw i

Photoshop i ostale kurseve po po-

trebi, tel. 051/213-088; 065/520-223.

Zaradite pakuju}i koverte u va{em

domu, primawa od 150 do 200 ne-

djeqno, tel. 065/386-293.

Radimo sve vrste aran`mana za

svadbu pravqewe cvjetova bider-

majera i ostalo, tel. 065/311-845;

065/972-522.

Dajem instrukcije iz hemije |aci-

ma, studentima, pripremam za pri-

jemne ispite, tel. 065/833-345.

Dajem instrukcije iz engleskog je-

zika, cijena 5 KM sat, tel. 065/387-

656.

Brzo, kvalitetno i povoqno, sud-

ski tuma~ za engleski jezik, prevo-

di sve vrste dokumenata, li~na do-

stava dokumenata, tel. 065/583-266

Sastavqam tu`be, ugovore, àl-

be, zahtjeve, prijedloge, molbe pu-

nomo}ja i registracije preduze}a

DOO, tel. 065/518-079.

Povoqno pravim kuhiwe, ormare,

regale, kompjuterske stolove, ame-

ri~ke plakare i ostali plo~asti

namje{taj, tel. 065/662-219.

Ku}ni majstor radi moleraj, laki-

rawa, zatvarawe balkona, poprav-

ke voda - struja, pro~i{}avawe, ka-

nalizacije i ostalog, tel. 065/882-

511; 314-671.

"VELA IN@EWERING#, gra|a

od temeqa do krova, izvo|ewe svih

gra|evinskih radova, instalacije,

vodoinstalacije, keramika, rigips,

fasada, sve vrste adaptacija ku}a

i krovi{ta, tel. 065/518-181;

051/584-263.

Salivam stravu, skidam crnu ma-

giju, bolovi glave, gu{ewe u prsi-

ma, tel. 065/303-860.

Naru~ite windows, word, excel za

samo 10 dana, iskusan instruktor

informatike - pouzdan metod 1-1,

tel. 051/305-836.

Budite Web dizajner za samo 10 da-

na kurs dreamweaver, flush, fire-

works. Iskusan instruktor infor-

matike - pouzdan metod 1-1, tel.

051/305-836.

Nau~ite corel draw i photoshop za

samo 10 dana. Iskusan instruktor

informatike - pouzdan metod 1-1,

tel. 051/305-836.

Izrada internet web prezentaci-

ja i grafi~ki dizajn. Profesio-

nalno, brzo, povoqno, tel. 065/538-

163.

Traìm konobaricu za rad u kafi-

}u na Bor~evom stadionu, tel.

065/815-443; 065/793-441.

Kucam maturske, seminarske, di-

plomske radove, kori~ewe radova

po dogovoru, tel. 065/603-179.

Pravimo privredne i poqopri-

vredne alatke, mrvilice, {roti-

lice, oblarice, cirkulare i druge

alatke za doma}instva, tel. 051/532-

426.

Izvodim rigips radove - potkro-

vqa, pregradni zidovi, spu{teni

plafoni, lokali, kafi} i dr., tel.

065/530-586.

ûvala bih dijete u svom stanu, tel.

051/215-169.

Brzo i kvalitetno kucam i {tampam

diplomske, seminarske, maturske i

druge radove, tel. 051/469-515;

065/581-738.

Inèwer informatike daje in-

strukcije iz matematike i infor-

matike osnovcima i sredwo{kol-

cima, tel. 065/382-727.

Povoqno i brzo postavqam kera-

mi~ke plo~ice, tel. 065/775-837,

051/352-416.

Kucam, kompjuterska obrada svih

vrsta tekstova, tel. 469-747; 065/224-

551.

Instrukcije i kursevi engleski, we-

ma~ki i francuski, simultano pre-

vo|ewe, pripreme za Toefl, Iielst, Go-

ethe - diploma, tel. 065/337-840.

Ovla{teni sudski prevodilac za

{vedski, usluge prevoda i ovjera

svih vrsta tekstova usluge simul-

tanog prevo|ewa i engleski, {ved-

ski, wema~ki, instrukcije iz jezi-

ka i pripreme za polagawe ispita,

toefl, ielst, goethe..., tel. 065/337-840.

Kurs za ra~unovo|e, komercijaliste,

marketing u "Europlusu# u Doboju

organizuje kurseve prilago|avaju-

}i se polaznicima, tel. 053/226-237


Izvodim molerske radove, farbawe

i lakirawe stolarije, gletovawe,

lijepqewe tapeta, povoqno, kvali-

tetno i brzo, tel. 065/226-848;

051/219-572.

Izvodim povoqno molerske rado-

ve, moleraj 60+70 feninga 1 mŸ;

065/813-167.

Dajem instrukcije iz matematike,

osnovcima, sredwo{kolcima, stu-

dentima, dipl. in`. el. sa vi{ego-

di{wim iskustvom povoqno, tel.

051/464-470; 065/455-042.

Kwigovodstvene usluge - kvalitet-

no i povoqno, tel. 065/446-168.

Zidar povoqno i po{teno radim

sve u ku}i, po èqi, malterom zi-

dam ku}e, po{teno radim, tel.

065/440-590.

Traìmo zgodne djevojke za eg-

zoti~ne masaè u Sloveniji,

zarada od 1.300 evra - stan obez-

bije|en, tel. 0038641935-625 UR

AMERIKA, KARIBI, EVROPA

Za rad na luksuznim brodovi-

ma zapo{qavamo: pomo}ne

radnike, sobarice, konoba-

rice, administratore, recep-

cionare, fotografe, bebi-

sitere. Uslovi: poznavawe en-

gleskog jezika, starosna grani-

ca od 20 do 33 godine.

BEZ TRO[KOVA

UNAPRIJED.

EMPLOYMENT POWER

Bawa Luka,

mob: 065/658-730; 051/222-182


001551 S.G.

STALNI SUDSKI

TUMA^ ZA ENGLESKI

I RUSKI JEZIK

Prevod i ovjera dokumenta.

Tel/faks: (051) 302 584; (065) 535 820


[KOLA STRANIH JEZIKA

THE HOPE

[KOLA ENGLESKOG

ZA ODRASLE I DJECU

KRATKI INTENZIVNI KURSEVI

SERBIAN FOR FOREIGNERS

POSLOVNA KORESPONDENCIJA

BUSINESS ENGLISH

TOEFL/TOEIC

SEMINARI ZA ME\UNARODNE

ISPITE

PRIPREMA-PROBNI TEST

- POLAGAWE

U P I S

OD 10 DO 14 I OD 17 DO 19

ÂSOVA

SUBOTOM OD 10 DO 13 ÂSOVA

Tel/Faks: (051) 302 584; (065) 535 820

E-mail:[email protected]

www.hopeschoolbl.org

U S L U G E

POSAO

GARA@E

Izdaje se u zakup pet kancela-

rija, ul. [o{e Maàra 52,

strogi centar, tel. 218-345

000021 G

I Z N A J M Q I V A W E

P R O D A J A

POSLOVNI

PROSTORI

Z A M J E N A



14


Dajem instrukcije iz hemije, pri-

preme za prijemne ispite, tel.

065/833-345.

Dajem instrukcije iz matematike

osnovcima i sredwo{kolcima, po-

voqno, tel. 051/218-568; 065/632-890.

Selidbe unutar i van RS sa radnom

snagom, povoqno, tel. 065/663-104.

Prevoz robe i putnika kombijem

po vrlo povoqnoj cijeni, tel.

065/738-643; 051/280-296.

Brza i efikasna usluga - dostava ga-

sa na ku}nu adresu, tel. 061/314-607;

065/510-356.

Najpovoqnije grijawe i vodoinsta-

lacije "Pavlovi}mont#, tel.

065/219-055; 065/239-854.

Svaki dan se moète informisati

i upisati u {kolu ra~unara Giga-

Computers na neki od sqede}ih kur-

seva: windows, word, internet, excel,

kwigovodstveni kurs, corel, photos-

hop, autocad i drugo, tel. 051/213-

088; 065/520-223.

Izrada web stranice va{e firme,

instalacije OS i ostalog softwera,

instrukcije (windows, word, excel...),

dolazak na va{u adresu, tel.

065/488-034.

Izvodimo sve vrste molersko-far-

barskih radova, kre~ewe 00,60

KM/mŸ, gletovawe, dekorativne teh-

nike, fasadni program, 1 mŸ demit

fasade ko{ta 25 KM, (posjedujemo

sopstvenu skelu), popust penzione-

rima, tel. 065/935-412.

Brzo i povoqno postavqam kera-

mi~ke plo~ice, tel. 065/775-837.

Povoqno i uspje{no terapija an-

ticelulit programom, terapeutska

masaà, relaks masaà, tel.

051/224-662 ili 051/224-661.

Kursevi i instrukcije iz engle-

skog jezika i biznis engleskog 1

sat/5 KM i prevo|ewe tekstova

strana A4/10 KM, tel. 065/938-401.

Instaliram Windows (98 SE, 2000

sp4, HR sp1 i sp2). Instaliram do-

datni softver. Ugradwa hardvera

(DVD/CD-ROM ure|aja, modema,

{tampa~a,...). Rje{avawe proble-

ma sa pregrijavawem procesora.

Povoqno. [email protected],

tel. 065/497-141.

Popravqam kompjutere. Formiram

hard disk i podièm novi Windows

operativni sistem. Instaliram do-

datni hardver i softver po èqi.

Povoqno. [email protected],

tel. 065/497-141.

Puwewe tonera sa dolaskom na va-

{u adresu. [email protected]

065/497-141

Problem sa kompjuterom. Sa pro-

gramima ili ure|ajima. Trebate

antivirusni program. Vra}awe iz-

gubqenih podataka, nakon forma-

tirawa ili slu~ajnog brisawa. Po-

voqno. [email protected],

tel. 065/497-141.

Brusim i lakiram parket i brod-

ski pod, tel. 051/428-070; 065/545-

943.

VKV zidar - jeftino i kvalitetno

malterisawe samo 3 KM/mŸ, tel.

065/617-177.

Stolarske usluge i ugra|ivawe pla-

kara, tel. 051/351-345.

Popravke u stanu, mawe i ve}e, vo-

da, struja, aparati pro~i{}ewe,

ostalo, tel. 314-671; 065/882-511.

Pakovawe koverti, sklapawe bi-

ùterije, rad u vlastitom domu,

tel. 051/663-531.

Povoqno i kvalitetno nadograd-

wa noktiju i fren~ manikir, kao

i sve~ane frizure, tel. 051/217-887.

Spremawe stana, dubinsko usisa-

vawe ku}ne pra{ine, potpuno uni-

{tewe griwa, prawe i usisavawe

tepiha, itisona, autosiceva - po-

voqno tel. 065/575-254.

Dajem instrukcije iz matematike

povoqno, tel. 061/461-835.

Fizioterapeut - maser obavqa

usluge terapeutske i relaks masa-

è, ku}na posjeta, tel. 065/945-376.

Nastavnica wema~kog jezika u pen-

ziji daje instrukcije u~enicima

osnovne {kole, tel. 307-794.

Izrada arhitektonsko-gra|evin-

skih projekata za sve vrste objeka-

ta, izgradwa, dogradwa, promjena,

namjene, legalizacija, povoqno,

tel. 065/936-814; 065/673-258,

051/429-430.

Popravqam okvire nao~ara svih

vrsta brzo i kvalitetno, Aleja sve-

tog Save br. 16, tel. 051/318-227.

Prevodim sve vrte tekstova sa en-

gleskog na srpski i sa srpskog na

engleski A-4 = 5 KM, tel. 065/954-

351.

Dajem instrukcije iz matematike i

fizike, vrlo povoqno i uspje{no

(po dogovoru dolazim i ku}i), tel.

465-576.

Najjeftinije u gradu terapeutske i

relaksacione masaè depilacija

toplim i hladnim voskom, tretma-

ni lica s biqnim pakovawem, tel.

065/567-210.

Dajem ~asove na harmonici i sin-

tisajzeru, na programu su narodne

pjesme i kola, cijena povoqna, tel.

303-011, Bawa Luka.

Obuka: word, excel, access, photos-

hop, izrada web... Dolazak na adre-

su, e-mail: [email protected]; web:

www.risboweb.com

Pomo} za probleme sa ra~unarom,

virusi, instalacija OS, hardware

i software. Dolazak na adresu! Tel.

065/360-813; 051/300-848;

email: [email protected];

web: www.risboweb.com

Izrada internet prezentacije va-

{e firme, ponude, usluge, oglasa,

izrada digitalnih slika, brzo i po-

voqno, tel. 065/360-813;051/300-848;

e-mail:[email protected];web:

www.risboweb.com

Europlus iz Doboja organizuje kur-

seve za ra~unovo|e, komercijali-

ste i marketing slu`bu, svi kurse-

vi su prilago|eni polaznicima,

tel. 065/226-237;

e-mail: [email protected]

Kvalitetno snimam proslave ro-

|endane, svadbe, kr{tewa i ostalo,

VHS ili DVD, tel. 065/954-351.

Mjerim prijem TV signala i posta-

vqam zemaqske i satelitske ante-

ne, tel. 065/832-122.

Popravqam sve vrste fotoaparata

- Miki, tel. 065/573-349.

[kola ra~unara Magacomputers or-

ganizuje kurseve za rad na ra~una-

ru, windows, word, excel, internet,

kwigovodstvo, itd. tel. 051/218-326,

065/587-304.

Ovla{}eni sudski tuma~ i prevo-

dilac za wema~ki jezik prevodi sve

vrste dokumenata, tel. 051/218-959;

065/491-152.

Izrada internet prezentacije va-

{e firme, ponude, usluge, oglasi,

izrada digitalnih slika, brzo i po-

voqno, tel. 065/360-813.

Brzo i kvalitetno kucam i {tam-

pam diplomske, seminarske,

maturske i druge radove, tel.

051/469-516; 065/581-738.

Kvalitetno izra|ujem zubne pro-

teze (klasi~ne, wisil), krunice i mo-

stove (porcelan, akrilat), tel.

065/636-733.

Prodajem multimedijalne kurseve

za word, excel, access, power, point

autocad, corel draw, foto{op, tel.

065/292-753.

Prodajem novu, otkqu~anu "nokiju#

6630, cijena 410 KM. Javiti se na

tel. 065/930-399.

Prodajem trosjed, dvosjed i fote-

qu, kratko kori{}eno, tel. 051/306-

949

Prodajem dva grobna mjesta na Grad-

skom grobqu, tel. 065/294-053

Prodajem elektri~ne ma{ine za

mqevewe jabuka i kru{aka za raki-

ju, 200 KM, tel. 051/352-637

Prodajem "poni# bicikl sa raskla-

pawem za smje{taj u gepek automo-

bila, prikolicu za bicikl nosivo-

sti 100 kg, dva sanduka za p~ele,

tel. 051/318-227

Prodajem polovne el. motore, tel.

051/450-281; 065/763-669

Kamp ku}u (prikolicu) u odli~nom

stawu, povoqno, prodajem, tel.

065/644-549

Turisti~ka agencija "Hilandar#

organizuje pokloni~ko putovawe u

Ostrog 23.6.2006. u 22 ~asa, tel.

051/465-210; 051/644-500

Prodajem univerzalni mlin UM-

11 "standard osijek# sa {est ope-

racija za drvo, nov, vrlo povoqno,

tel. 051/308-686 zvati od 19 do 23 ~a-

sa svaki dan

Prodajem auto-prikolicu, fabri~-

ka izrada 170h110h40 cm, skoro no-

va, povoqno, tel. 051/308-686 zvati

od 19 do 23 ~asa svaki dan

Prodajem staklenu ciglu - prizem-

nu, cijena po komadu 3,00 KM, ul.

Lazari~ka 24, B. Luka, tel. 061/340-

747; 065/375-808

Prodajem 200 komada novog crije-

pa "mediteran#, wema~ki rubin,

cijena po dogovoru, tel. 051/380-046

Prodajem puwa~ akumulatora "po-

ko 5#, specijalnu limenku kantu za

benzin 20 l, cijena povoqna, tel.

302-151

Prodajem akusti~nu gitaru "fen-

der# (kopija) crne boje sa futro-

lom, nova, tel. 065/679-416.

Prodajem kori{}en namje{taj za

dnevnu sobu i kuhiwu, tel. 065/687-

541.

Prodajem veliki akvarijum 240 l,

dimenzija 100 h 55 h 45 cm, tel.

065/780-565.

Prodajem ve{-ma{inu "gorewe# u

ispravnom stawu - dobro o~uvana,

tel. 314-257; 065/595-412.

Prodajem povoqno vezene pe{ki-

re, tel. 051/896-073.

Prodajem ~ipkanu, bijelu, dugu

vjen~anicu, konfekcijski broj 40,

tel. 065/421-181 zvati radnim da-

nom od 11 do 15 ~asova.

Prodajem 500 litara garantovano

~iste prepe~enice ({qiva) ja~i-

ne 19 gradi, cijena po dogovoru, tel.

065/718-340.

Povoqno prodajem romanijsku no-

{wu, moè u dijelovima, tel.

063/411-698.

Po veoma povoqnoj cijeni proda-

jem aparat za razvijawe acetilen-

skog gasa (punu bocu kiseonika, dva

manometra, acetilenska crijeva

sa razdjelnicom te brenerima), tel.

352-923.

Prodajem dvosjed i trosjed, povoq-

no, tel. 065/726-593.

Prodajem povoqno grobnicu sa ~e-

tiri mjesta, na êni}a grobqu,

Podgrme~ka 3.

Prodajem bagremovo koqe za ogra-

de, vinovu lozu, pulceve za gra|e-

vinare i 10 m bagremovih drva, is-

cijepana za {poret prodajem novu

harmoniku, 60 basova 3 registra i

polovnu 80 basova 8 registara, pro-

dajem TV "simens# sa daqinskim,

ekran 66 cm odli~an, ispravan, tel.

051/370-711; 065/206-060.

Prodajem prikqu~ke za traktor,

prikolicu, kosilicu, brna~e, kor-

pu i lance, tel. 065/846-494.

Prodajem indijsku biùteriju za

ènske, povoqno, dvogled, "soko-

lovo oko#, tel. 051/742-206.

Prodajem nova klizna vrata dimen-

zija: visina 260 cm, duìna 280 cm,

tel. 065/684-028.

Prodajem trofazni mlin, tel. 525-

200

Prodajem nov PVC prozor dvo-

krilni, duìna 130 - {irina 120

cm, tel. 065/900-365.

Prodajem monta`ne police za pro-

davnicu ili sli~nu djelatnost, tel.

065/347-247.

Prodajem trgova~ku vagu atestira-

nu, povoqno - Doboj tel. 065/347-

247.

Prodajem pumpu za vodu, "Grund-

fus# 7,5 kilovata, cijena povoqna,

tel. 065/535-934.

Prodajem rakiju {qivovicu, tel.

051/390-017.

Prodajem 50 l ~iste {qivovice

stare tri godine po 10 KM litar,

tel. 065/636-393; 051/350-753, zvati

poslije 19 ~asova.

Prodajem prikqu~ke za traktor,

kosilicu, brna~e, korpu i lance,

tel. 065/846-494.

Prodajem dva grobna mjesta na Grad-

skom grobqu, tel. 065/294-053.

Prodajem jedno grobno mjesto na

Novom grobqu, tel. 065/253-360.

Prodajem trosjed, dvosjed i fote-

qu - zvati iza 16 ~asova, tel. 468-

359.

Prodajem karabin lova~ki kali-

bar 308 W, lova~ku pu{ku "hamer-

les# kalibar 16 i pi{toq TT 7,62

mm, tel. 051/552-813, 065/419-874.

Prodaje se lova~ka pu{ka, ruska

ravna, tel. 052/216-734.

Prodajem {poret na drva, skoro

nov, povoqno, tel. 436-505.

Prodajem trgova~ku vagu - atesti-

ranu, Doboj, tel. 054/347-247.

Prodajem kvalitetan metalni ki-

osk 4 h 5 m u Gradi{ci, kompletno

opremqen za djelatnost, tel.

051/813-525; 065/642-028.

Prodajem rashladnu vitrinu LTH,

Gradi{ka, tel. 051/813-525; 065/642-

028.

Prodajem profesionalni arhitekt-

ni sto za crtawe, marke "kulman#,

veli~ina daske 150 h 100, a visina

stola 103 cm, cijena povoqna, tel.

302-151.

Prodajem brentu sa kolicima, tip

1.000, moè i kompenzacija tel.

065/518-181; 051/584-263.

Prodajem solarijume ku}ne i sa-

lonske, kao i kamere, soni JVC,

"Pentaks#, prodajem bijelu tehni-

ku {poret, ugradne friìdere, za-

mrziva~, faksove, tel. 065/644-500.

Prodajem dvije harmonike wema~-

ke proizvodwe 32 i 40 basova, 3 re-

gistra, ma{inu za mqevewe mesa

sa trofaznim motorom, bagremovo

koqe za ograde, 10 m bagremovih

drva, izrezana iscijepana za {po-

ret, kozarsku {qivovicu 18 grad,

1 l 8 KM, tel. 051/370-711; 065/206-

060.

Prodajem i iznajmqujem unikatne

maturske haqine vel. 36, 38 i 40,

tel. 065/902-804; 051/308-683.

Prodajem ili mijewam ruski kara-

bin iz 1946. i pi{toq 7,65 iz 1920,

tel. 051/742-206.

Prodajem 25 m du`nih ukrasnog zim-

zelena, visok 35 centimetara, tel.

051/353-461.

Prodajem povoqno 1660 kg rabqene

robe, tel. 0038598467225; 065/738-

511.

Prodajem pravu {qivu ja~ine 50

stepeni, 1 l - 9 KM, prodajem poq-

sku pumpu za vodu sa priborom, sve

novo, veoma povoqno, prodajem tro-

sjed, 2 h 2 m, dje~iji leàj, veoma po-

voqno, tel. 065/638-986; 051/381-320.

Prodajem digitalni fotoaparat HP

435, pet puta dug, zum, 16+64 mb me-

morije, o~uvan, cijena 210 KM, tel.

065/698-425.

Prodajem unikatne stijene za hod-

nik sa dodatkom za telefon, zvati

na tel. 065/388-044; 051/468-266.

Prodajem grobnicu (tri grobna mje-

sta) u centru grobqa "Sv. Panteli-

ja#, B. Luka, tel. 051/300-452.

Prodajem mehani~ku presu za drvo

u dijelovima, tel. 065/681-348.

Prodajem, rakiju {qivovicu 20 ste-

peni 50 l, cijena 10 KM, tel. 065/662-

478.

Prodajem ~istu doma}u {qivovicu

staru tri godine po 10 KM, tel.

051/350-753, zvati poslije 20 ~asova,

tel. 065/636-393.

Prodajem telefaks "Filips#, ci-

jena po dogovoru, tel. 065/937-708;

055/206-715.

Doma}a {qivovica neprepeka, 43

stepena, stara ~etiri godine, nepr-

skana, {qiva, "savka#, 10 KM/l, tel.

065/286-555.

Prodajem solarijume velike i ma-

le, ku}ne, salonske, tel. 065/644-500.

Prodajem jabukovo sir}e od divqih

jabuka, ul. Srpskih pilota br. 56,

tel. 051/318-609.

Prodajem "krcko# sir}e od divqih

jabuka, Kraji{kih brigada, 115, Ba-

wa Luka, tel. 051/359-650; 359- 150;

065/419-229.

Prodajem dvoja invalidska kolica,

jedna sa stolicom za WC, jedna elek-

tri~na, vazdu{ni jastuk za sjedewe,

sve novo, vrlo povoqno, tel. 380-

822.

Prodajem 50 litara rakije {qivo-

vice i pumpu za vodu, tel. 214-114.

Prodajem rakiju 50 stepeni 10 KM

po litru, tel. 051/282-466.

Prodajem doma}u {qivovicu ja~i-

ne 52 stepena, litar - devet KM i na

vi{e, tel. 065/638-986 i 051/381-320.

Prodajem automobil "opel vektru#

20I, godina proizvodwe 1992, reg-

istrovan, u odli~nom stawu, tel.

051/310-566, zvati od 9 do 13 ~asova.

Prodajem "peò# 306 1,9 D, g. pr.

2000. prva registracija 9.2001. godi-

ne, 5 v, sve osim koè, tel. 062/182-

238

Prodajem osam kombija "mercedes#,

putni~ki i teretni, povoqno, tel.

065/663-104

Prodajem automobil "moskvi~# sa

pre|enih 50.000 km, kao nov, auto-

prikolicu "brako# 660 kg nosivosti

i aluminijumska dupla gara`na vra-

ta 210h210 cm, tel. 051/304-914

Prodajem "kadet 1,3# D luks (kocka),

godina proizvodwe 1983, o~uvan, ci-

jena 1.400 KM, tel. 065/687-444

Prodajem "zastavu 101 skala#, u od-

li~nom stawu, g. pr. 1990, crvena bo-

ja, tel. 065/712-334

Prodajem "audi 80# sa skoro novim

dizel motorom 1,6 l, godina proiz-

vodwe 1980, cijena 1.250 KM, tel.

065/611-872.

Prodajem "zastavu 101# LUX regi-

strovana, do kraja 2006. godine, tel.

051/483-140

Prodajem "mercedes# 190, dizel, 85.

godi{te, registrovan 5.500 KM,

tel. 065/561-423

Prodajem "golf# III GTD - dizel,

god. pr. 1993, u odli~nom stawu, re-

gistrovan do kraja godine, tel.

065/523-768.

Prodajem "ford orion# u voznom

stawu, tel. 051/271-193.

Prodajem "golf# II, dizel 84, g. pr.

u dobrom stawu, reg istrovan, Ba-

wa Luka, tel 065/634-899.

Prodajem "jugo 55# A, 1987, regi-

strovan u martu, tel. 065/541-147.

Prodajem "opel rekord# 2,2 I god.

pr. 1986. servo, {iber, centralna,

plin, tel. 065/543-662.

Prodajem traktor "ferguson# 565

u dobrom stawu sa novim gumama,

cijena povoqna, tel. 065/610-109.

Prodajem "suzuki vitaru#, 94, god.

proizvodwe, 1,6 16 V, u odli~nom

stawu, tel. 065/402-759.

"Pasat# karavan, 91. god. proizvod-

we, metalik tamnoplavi. registro-

van, tel. 065/875-502.

Prodajem "reno 25#, u odli~nom

stawu, registrovan do 11 mjeseca

2006, tel. 052/214-616; 065/907-827.

Prodajem "golf#, 88, dobro sre|en,

tel. 065/679-758.

Prodajem "ford eskort 1.8 16#, god.

proizvodwe 95, karavan, tel.

065/823-088.

Prodajem "ford mondeo# karavan,

benzinac, ful oprema god. pr. 2000,

pre{ao 30.000 KM, povoqno, tel.

065/758-888.

Prodajem "ford orion# 1,3 benzin,

god. pr. 86, registrovan do 3. mjese-

ca 2007, hitno, tel. 065/472-389.

Prodajem dijelove za "{iroko#,

tel. 211-892.

Prodajem "reno 5#, god. pr. 1993,

benzin 1108 CC3, 5 vrata, 5 brzi-

na, u dobrom stawu, neocariwen,

cijena - 1000 KM, tel. 065/803-992;

051/684-485.

Prodajem "opel-kadet# 1.3 suza, god.

pr. 1989, registrovan do 10.2006,

cijena 2.900,00 KM, tel. 065/584-

969.

Prodajem motor 1,5 za "alfu# 33,

godina 1988, mjewa~ i ostale dije-

love, tel. 065/966-210.

Prodajem motor za "jugo# 55, tel.

065/966-210.

Prodajem "tojotu tercel# 1.3 ben-

zin 1983, u dobrom stawu povoqno,

tel. 065/966-210.

Prodajem trabant i TAM, u isprav-

nom stawu i slovena~ku sija~icu

za krompir, tel. 581-202.

Prodajem "opel korsu# god. pr. 1997,

1,2 u dobrom stawu, cijena po dogo-

voru, tel. 065/565-209.

Prodajem "reno# furgon F-40, di-

zel, proizveden 1991. godine 1500

kubika, 40 kilovata u dobrom sta-

wu, tel. 051/813-525; 065/642-028.

Prodajem automobil BMV 320 D

2001, crni metalik, ful oprema,

reg. do 5.2006. godine, tel. 065/511-

121.

Prodajem "golfa# 2-1,8 - 84 godi-

{te benzin-plin registrovan, ci-

jena po dogovoru, tel. 065/580-378

Prodajem trabanta i kamion TAM,

tel. 525-200

Prodajem kamion "mercedes 1213#,

89. god. pr., u odli~nom stawu, tel.

065/528-882, 051/309-099.

Prodajem hitno automobil "opel

kadet 1,7#, suza, dizel, bijele boje,

reg. do 8.2006. god., povoqno, tel.

051/484-278; 065/497-279.

Prodajem kamion "mercedes 608#

dobro o~uvan, moè zamjena za trak-

tor, tel. 051/280-717; 065/575-157.

Prodajem "mercedes 126#, 500 SE,

ful oprema god. pr. 1986, tel.

065/515-041.

Prodajem "golf II# dizel, u dobrom

stawu, registrovan, cijena povoq-

na, tel. 065/634-899.

Prodajem kombi teretni, dizel

1987. god. ispravan, povoqno, tel.

065/387-006.

Prodajem "audi# 80, 1982. god. pro-

izvodwe, benzinac 1.600 ccm, regi-

strovan do novembra 2006, cijena

1.100 KM tel. 065/222-940.

Prodajem trabant, TAM i traktor,

tel. 581-202.

Prodajem TAM 2001. generalno ura-

|en, o~uvan, tel. 051/586-261;

065/791-259.

Prodajem "alfa romeo 145#, u od-

li~nom stawu, 8.500 KM, tel.

065/528-320.

Prodajem "hjundai galoper# 2,5 di-

zel 97, prva registracija do 12.1998,

klima, u odli~nom stawu, prvi vla-

snik, tel. 065/513-968.

Povoqno prodajem nov skuter, za-

premine 125 kubika, pla}eni i po-

rez i carina, tel. 051/318-376.

Prodajem kombi "reno trafik#,

god. pr. 86., generalno ura|en, is-

tekla registracija, cijena fiksna

1.800 KM, tel. 065/510-766.

Sve vrste retrovizora za autobuse,

kamione i kombi vozila, xipove,

te kriva i rezana ogledala sa ugrad-

wom za putni~ka kola, farovi za

"golf# i "mercedes# - majstor mi-

nuta, tel. 065/538-048.

Momak, 42 godine, radi u inostran-

stvu, povremeno dolazi u Bawu Lu-

ku, èli da upozna ènu do 42 go-

dine, bez obaveza do 38 godina, ra-

di ozbiqne veze, SMS na tel. 0031-

64-244-2783.

Mu{karac, 60/183/79, sme|, situi-

ran, sa visokim primawima, traì

ènu radi braka, tel. 065/709-422.

Momak, 40/190/90, èli da upozna

djevojku od 28 do 34 godine, iskqu-

~ivo radi braka, tel. 065/476-611.

Srbin, 45/86/172, momak, sme|,

iskren, po{ten, radi, ne pije, ne

pu{i, materijalno obezbije|en, ima

ku}u - traì iskrenu ènsku oso-

bu 35-40 godina, bez obaveza, radi

braka, ozbiqne ponude. Kontakt

SMS na tel. 065/916-683.

Prodajem male ze~i}e za ku}ne qu-

bimce, tel. 065/613-556

Prodajem {tenad wema~kog ov~a-

ra vrhunskog kvaliteta stara ~e-

tiri mjeseca, tel. 065/716-802

Izuzetno kvalitetan sa svim titu-

lama engleski seter, slobodan za

parewe ili na prodaju (star sedam

godina), tel. 065/716-802

Prodajem lova~ku {tenad, tel.

065/696-191

Odgajiva~ica wufaundlenderskih

pasa "darius land# prodaje {tenad

izlo`benog kvaliteta od roditeqa

{ampiona, tel. 065/528-414; 065/646-

284.

Prodajem rotvajlera sa papirima

- 300 KM, tel. 065/638-986; 051/381-

320.

KU]NI

QUBIMCI

LI^NI OGLASI

Autoradar-laser detektori naj-

novije generacije, preventiv-

na za{tita od ure|aja za kon-

trolu brzine, distribucija u

BiH, garancija 1 g. www.free-

webs. com/radardetektori. tel.

051/481-692, 065/466-666, 062/179-

949; 000033 G

AUTOMOBILI

Prodajem original sef velike

teìne, zakqu~avawe {ifre -

kqu~, siguran za ~uvawe vri-

jednosti, tel. 065/400-406;

000005 M

Prodajem nove ma{ine, mrva-

licu, {rotilicu, kombinova-

nu, stolarsku ma{inu "mio osi-

jek# 89, hoblaricu sa cirkula-

rom bu{ilicom i brusilicom

za èqezo, korpu za traktor i

auto-prikolicu, tel. 051/532-

426 UP

RAZNO


17. i 18. jun 2006. OGLASI

15

OGLAS U OKVIRU 3 KM

OGLAS U NEGATIVU 5 KM

Moète predati u svim na{im objektima (kwiàrama - kioscima),

putem po{te na adresu: #

Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka

ili e-mail adresu: [email protected]

Tekst: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Telefon: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

K U P O N ZA BESPLATNE MALE OGLASE

MUNDIJAL

[vedska

jedva sa

Paragvajem

FUDBAL

Kukoq

zavr{ava

karijeru

BOKS

Strana 6.Strana 4.

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMAFredrik

Qungberg

Milenko

Tomi}

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMAStrana 2.

Branko

Kukoq

Radnik

do~ekuje

Slaviju

FORUM SPORTSKOG NARODA[TA MISLITE O NASTUPU SRBIJE

I CRNE GORE PROTIV ARGENTINE

Petar Jeli}, napada~

Modri~a Maksime:

- Mogu re}i samo - katastro-

fa! Ovako ne{to se moglo i

o~ekivati s obzirom na lo{u

atmosferu. Prije svega, mislim

na trenutnu podijeqenost Sr-

bije i Crne Gore, a igrali su

kao jedna dràva. Nije tu bilo

onog àra koji bi trebalo da

imaju. Kada ekipa za 20 minuta

igre primi dva gola te{ko je

kasnije da se vrati u igru i ne-

{to promijeni. Jednostavno,

psihi~ki je to nemogu}e izvesti. Tada kola krenu niz brdo

i niko ne moè da ih zaustavi.

Bor~e Sredojevi}, trener

Kozare:

- Argentina je samo dokaza-

la da vaì za jednog od glavnih

favorita za titulu. Poraz

"plavih# treba da se prihvati

dostojanstveno, jer to je realan

odnos snaga ova dva tima. "Ga-

u~osi# su sastavqeni od sjajnih

pojedinaca koji odli~no igra-

ju u svim segmentima. Argen-

tinci znaju da se prilagode pro-

tivniku, ali i da do|u do izra-

àja. Posebno se isti~u brzom

igrom, pasovima i napadima. Jednostavno, to je kompletna

ekipa u svakom smislu.

Veselin Klimovi},

fudbalski trener:

- Znalo se da je Argentina

jaka, ali mislim da niko nije

mogao da o~ekuje ovakav debakl

Srbije i Crne Gore. Zadwi red

"plavih# nije uop{te funkci-

onisao. Dejan Stankovi} je pre-

spavao ovo Svjetsko prvenstvo,

a uz wega se utopio i Predrag

\or|evi}. Bilo je tu mno{tvo

pukotina koje nisu mogle da se

"zakrpe#. Mislim da su "plavi#

svoj maksimum dali plasmanom

na Mundijal. Sada treba da se

okrenu novim prvenstvima i vi{e {ansi daju mla|im igra-

~ima.

Zoran Smileski,

fudbalski trener:

- Izdawe "plave# selekci-

je moè da se objasni samo jed-

nom rije~ju - bruka. Najve}a

gre{ka fudbalske javnosti

Srbije i Crne Gore je ta da

postanu prvaci i prije nego

{to po~ne Svjetsko prvenstvo.

I to se, naàlost, ponavqa iz

godine u godinu. Za ovakav po-

raz i katastrofalnu igru ne

postoji nikakvo opravdawe.

Izabranici Ilije Petkovi}a

imali su svega dvije {anse za ~itavih 90 minuta. To je ne-

dopustivo. Potpuno sam razo~aran i ne znam {ta bih jo{

rekao.

Velimir Sombolac,

fudbalski radnik:

- Porazi se de{avaju, to je

sastavni dio sporta, ali de-

bakl je ne{to {to se de{ava

rijetko, a to je Srbija i Crna

Gora doìvjela protiv "gau-

~osa#. Jedina svijetla ta~ka,

ako se moè tako re}i, bio je

Igor Duqaj. Ostali reprezen-

tativci bili su bez ideje, za-

lagawa, kao da su bili na iz-

letu. Nijednog trenutka nisu

ispoqili borbenost, na tere-

nu ih nigdje nije bilo pa tako odli~nim igra~ima Argen-

tine nije bilo te{ko da ubjedqivo slave.

Milomir Odovi}, {ef

stru~nog {taba Slavije:

- Mislim da komentar ni-

je potreban. Ovo je fudbalska

bruka. Nevjerovatno je da se

glavna karakteristika koja ih

je krasila u kvalifikacijama,

faza odbrane, raspala. Bili

su lak plijen za Argentince.

îtavih 90 minuta igrali su

podre|enu ulogu, kao da nika-

da nisu zajedno igrali. Sa dru-

ge strane, Argentinci su zna-

la~ki koristili mnogobrojne

gre{ke "plavih# i nije im bilo te{ko da ~ak {est puta

loptu po{aqu u mreù iza Dragoslava Jevri}a. ¥

PONOVO su navija~i Sr-

bije i Crne Gore u Republi-

ci Srpskoj bili uz "plave#

fudbalere, navijali, bodri-

li ih, nadali se ~udu... Ali

ubjedqiv poraz od Argentine

sve ih je, u najmawu ruku, raz-

o~arao.

Kao i do sada

kada je igrala ova

reprezentacija,

na ulicama na{e

R e p u -

b l i k e

skoro da

i nije

bilo ni-

koga, svi

su bili

i s p r e d

televi-

zora i

navijali

za izabra-

nike Ilije

Petkovi}a.

Ponovo su kafi}i

bili puni gdje se or-

ganizovano pratio

prenos iz Gelzen-

kirhena. Ipak, ve}

poslije prvog polu-

vremena bila je pri-

mjetna tuga na lici-

ma ve}ine wih, jer je svima

bilo jasno da }e bodovi pri-

pasti "gau~osima#.

Ipak, navija~ki rekvizi-

ti bi}e sa~uvani i za nared-

nu utakmicu Srbije i Crne

Gore u Wema~koj protiv Oba-

le Slonova~e. ¥

TUGO, MOJA TUGO

\Suze na licu mladog navija~a

"

plavih"

\Po~etak me~a u Gelzenkirhenu do~ekan je sa velikom

euforijom

DVOJICA popularnih

glumaca iz Prijedora Alek-

sandar Stojkovi} i @eqko

Kasap, gledaocima najvi{e

poznati po humoristi~koj

emisiji "Bez pardona#, kako

kaù, uìvaju gledaju}i Mun-

dijal. I pored brojnih obave-

za, ipak, stiù da pogledaju

ve}inu utakmica i izdvajaju

favorite.

- Poseban utisak osta-

vqaju afri~ke ekipe. Afri-

kanci su za kratko vrijeme

nau~ili da igraju fudbal.

Potrebno je jo{ da ih evrop-

ski treneri malo "pritegnu#

i za nekoliko godina bi}e

sigurno velika konkurenci-

ja sada{wim favoritima.

Ipak, tipujem na Brazil, a

onda slijede Holandija pa

Italija, a naravno, navijam

za Srbiju i Crnu Goru. Odmah

za Brazilcima slijede Ita-

lijani pa Holan|ani. Razo-

~arali su me Francuzi ~iji

fudbal polako umire. Vaqda

su se istro{ili. Od igra~a

sam zapazio [panca Davida

Viqu, za koga do sada nisam

ni ~uo, ali de~ko igra odli~-

no - kaè Aleksandar Stojko-

vi}.

Sli~no mi{qewe ima i

wegov kolega @eqko Kasap

koji sve obja{wava u svom

{aqivom stilu.

- Moj omiqeni sport je

bio tr~awe za djevojkama, gdje

sam uvijek osvajao zlatne me-

daqe, ali pratim i fudbal.

Zanimqivo je sve ovo posma-

trati, jer ima svega da se vi-

di. Prvo se moè primijeti-

ti da nema favorita i aut-

sajdera, jednostavno svi zna-

ju da igraju fudbal. Po{to

svi o~ekuju od Brazila da bu-

de najboqi, tako i ja. Fran-

cuzi su o~ekivano razo~ara-

li. Wima ba{ ne leì [vaj-

carska koja im je postala me-

tiq. Od pojedinaca uìvam

gledaju}i Ronaldiwa jer je

~ovjek ro|en da bude fudbal-

ski velemajstor - kaè @eq-

ko Kasap. ¥

GLUMCI ALEKSANDAR STOJKOVI] I @EQKO

KASAP U@IVAJU U FUDBALU

Brazil - bez pardona

MNOGOBROJNE profe-

sionalne obaveze pjeva~ici

Maji Tati} ne dozvoqavaju da

prati, i pored velike èqe,

Svjetsko fudbalsko prvenstvo

u Wema~koj.

- Uspijem jedino da odgle-

dam kraj poneke utakmice.

Mnogi, gotovo svi, Brazilce

vide kao {ampione planete,

ali ja navijam da se u Wema~-

koj dogodi veliko iznena|e-

we. Voqela bih da titulu naj-

boqih ponese neko od autsaj-

dera, koji su do sada pokazali

da ba{ i nisu za odbacivawe.

Mislim da je do{lo vrijeme

da fudbalskim svijetom za-

vlada neko novi - istakla je

Maja Tati}. ¥

MAJA TATI] NEMA FAVORITE

Prièqkujem iznena|ewe

BORIS RE@AK PRI@EQKUJE EVROPSKO FINALE

Wema~ka ili ê{ka

ESTRADNA

zvijezda Republike

Srpske mladi Ba-

wolu~anin Boris

Reàk i pored ve-

likih obaveza na-

|e vremena da "ba-

ci oko# na fudbal-

ska de{avawa u

Wema~koj.

- Uìvam u

predstavama koje

nam svakodnevno

izvode reprezen-

tativci zemaqa

u~esnica ove planetarne

smotre. ^lan odabranog ti-

ma iz Brazila Rikardo Ka-

ka me odu{evio, pruìo je

sjajnu partiju u susretu pro-

tiv Hrvatske i siguran sam

da }e on do kraja {ampiona-

ta bqesnuti. Moja predvi-

|awa su da }e se u odlu~uju-

}em susretu sastati Wema~-

ka i ê{ka. Siguran sam da

}e se 9. jula u Berlinu igra-

ti evropsko finale - ista-

kao je Boris Reàk. ¥

DIREKTOR Muzeja Repu-

blike Srpske Nada Puva~i}

poslije napornog radnog dana

opu{ta se uz fudbalske utak-

mice iz Wema~ke.

- Gotovo svaku no} provo-

dim uz TV prijemnik i istin-

ski uìvam u me~evima. Sva-

ki dan donosi nova uzbu|ewa.

Kada su favoriti u pitawu,

Brazil je naj~e{}e spomiwa-

na reprezentacija, ali mislim

da je do{lo vrijeme za promje-

ne u vrhu fudbalske pirami-

de. Dakle, moj glas ide "ve}

otpisanim# koji, na veliko iz-

nena|ewe mnogih, pruàju od-

li~ne partije na Mundijalu, i

pokazuju da su i oni nau~ili

igrati fudbal. No, moram re-

}i da }e qudi koji se bave men-

talnim zdravqem imati pune

ruke posla. Naàlost, moram

da konstatujem da su stadioni

velike klinike, naravno, mi-

slim na navija~e. Tu`no je da

se mnogi ba{ na fudbalskim

me~evima osloba|aju vi{ka

negativne energije - istakla

je Nada Puva~i}. ¥

NADA PUVAÎ], DIREKTOR MUZEJA SRPSKE

Glas za autsajdere

Debakl, {ta drugo

Oglasilo se zvono. Zavr{ena je duga {kolska godina i |aci, i oni odli~ni,

dobri, svi, mogli su kona~no odahnuti. A sada }e kowi} laki, lagani i gizdavi

svoje

"

ko~ija{e" negdje daleko odvesti. Daleko u rodbinu, kod djeda i bake, koji

ih èqno ~ekaju u selu, u {qiviku. Ili }e kasom, mo`da galopom, krenuti prema

moru, u planinu ili na najdraù rijeku na kupawe, splavarewe ili ribarewe.

Djeca }e sliku sa kowi}em pamtiti kao da su snovi. Uostalom, sve wihove misli

su snovi...

(Snimio Haxi Du{an BORKOVI])

[email protected]

STEVO PA[ALI], PREDSJEDNIK REPUBLI^KOG SAVJETA

ZA DEMOGRAFSKU POLITIKU

INTERVJU

"

GLASA PLUS"

Strana 2.

Strana 6.

"

Prosvjeta"

priprema

ostav{tinu

za budu}nost

Od uvo|ewa ovog

predmeta u {kole,

zahvaquju}i znawu

koje su |aci

sticali, krstilo

se oko 30 odsto

qudi, mnogi poste,

pri~e{}uju se...

Strana 3.

ISKUSTVA O VJERONAUCI VRA]ENOJ

POSLIJE 60 GODINA U OSNOVNE [KOLE

U~o sa svojim |acima

Srpsko kulturno

-umjetni~ko

dru{tvo "Prosvjeta"

Prwavor

KAKO @IVI MALOBROJNA DRU@INA

U BILE]KOM SELU VRAWSKA

Da li zbog

podnebqa,

ili ne~eg

drugog, ali

"

gusa~anka"

je qekovita

rakija

Gusa~ani: Radivoj

sa grupom wema~kih

turista

RADIVOJE KUZMANOVI] NASTAVIO

PORODI^NU TRADICIJU

Strana 7.

KULTURA

ZANIMQIVOSTI

SLOBODNO VRIJEME

ENIGMATIKAStrana 15.

Strana 12.

Strana 11.

Strane 8. i 9.

BORBA ZA MORAL U

SIVOJ STVARNOSTI

BORBA ZA MORAL U

SIVOJ STVARNOSTI

BORBA ZA MORAL U

SIVOJ STVARNOSTI

BORBA ZA MORAL U

SIVOJ STVARNOSTI

BORBA ZA MORAL U

SIVOJ STVARNOSTI

BORBA ZA MORAL U

SIVOJ STVARNOSTI

BORBA ZA MORAL U

SIVOJ STVARNOSTI

BORBA ZA MORAL U

SIVOJ STVARNOSTI

BORBA ZA MORAL U

SIVOJ STVARNOSTI

Strana 4.

ÛVAR NARODNOSNOG

BI]A

ÛVAR NARODNOSNOG

BI]A

ÛVAR NARODNOSNOG

BI]A

ÛVAR NARODNOSNOG

BI]A

ÛVAR NARODNOSNOG

BI]A

ÛVAR NARODNOSNOG

BI]A

ÛVAR NARODNOSNOG

BI]A

ÛVAR NARODNOSNOG

BI]A

ÛVAR NARODNOSNOG

BI]A

ODE [QIVA

PREKO OKEANA

ODE [QIVA

PREKO OKEANA

ODE [QIVA

PREKO OKEANA

ODE [QIVA

PREKO OKEANA

ODE [QIVA

PREKO OKEANA

ODE [QIVA

PREKO OKEANA

ODE [QIVA

PREKO OKEANA

ODE [QIVA

PREKO OKEANA

ODE [QIVA

PREKO OKEANA

VRIJEME JE DA

SE POPI[EMO

VRIJEME JE DA

SE POPI[EMO

VRIJEME JE DA

SE POPI[EMO

VRIJEME JE DA

SE POPI[EMO

VRIJEME JE DA

SE POPI[EMO

VRIJEME JE DA

SE POPI[EMO

VRIJEME JE DA

SE POPI[EMO

VRIJEME JE DA

SE POPI[EMO

VRIJEME JE DA

SE POPI[EMO

Kwiga nije

dovoqna

SRPSKO PROSVJETNO I KULTURNO

DRU[TVO "PROSVJETA"

Svako jutro djeca mu najprije

ispri~aju svoje dnevne

doìvqaje

PETORO

\AKA,

STOTINU

VRATA

PETORO

\AKA,

STOTINU

VRATA

PETORO

\AKA,

STOTINU

VRATA

PETORO

\AKA,

STOTINU

VRATA

PETORO

\AKA,

STOTINU

VRATA

PETORO

\AKA,

STOTINU

VRATA

PETORO

\AKA,

STOTINU

VRATA

PETORO

\AKA,

STOTINU

VRATA

PETORO

\AKA,

STOTINU

VRATA

PETORO

\AKA,

STOTINU

VRATA

BORBA ZA MORAL U

SIVOJ STVARNOSTI

ÛVAR NARODNOSNOG

BI]A

ODE [QIVA

PREKO OKEANA

VRIJEME JE DA

SE POPI[EMO

17. i 18. jun 2006.INTERVJU

2

Broj poginulih i nestalih u

proteklom ratu jo{ zva-

ni~no nije poznat. U nekim

dokumentima taj broj je preuveli-

~an, kao, na primjer, u Strategi-

ji sredworo~nog razvoja BiH od

2004. do 2007. godine, gdje je napi-

sano da je broj poginulih u pro-

teklom ratu 250.000. S druge stra-

ne, sarajevski Istraìva~ko-do-

kumentacioni centar do sada je

do{ao do brojke od 96.400 pogi-

nulih, s prognozom da kona~na

cifra ne}e biti ve}a od 100.000.

Prisjetimo se i onih koji su

govorili o blizu pola miliona

stradalih - rekao je na po~etku

intervjua za na{ list predsjednik

Republi~kog savjeta za demograf-

sku politiku prof. dr Stevo Pa-

{ali} i dodao:

- U svojim istraìvawima ni-

kada se nisam pozivao na ukupan

broj poginulih jer, jednostavno,

do tog podatka nisam mogao do}i.

Ali, osporio sam nacionalnu

strukturu poginulih do koje je

do{ao Istraìva~ko-dokumen-

tacioni centar iz Sarajeva. Kao

primjer, moè se spomenuti op-

{tina Zavidovi}i, gdje je o~i-

gledno da me|u 800 `rtva, ovaj

centar nije uvrstio ̀ rtve sa pod-

ru~ja Vozu}e, Gostovi}a, Doca i

Blizne (oko 600 srpskih `rta-

va). Kona~no, da bi se do{lo do

ta~nih podataka, bi}e potrebno

jo{ mnogo strpqewa, povjerewa

i mukotrpnog rada.

?U ovom kontekstu ne moè-

mo a da ne izdvojimo Sara-

jevo, koje je u ̀ iì posqed-

wih mjeseci. Kakvi su Va{i po-

daci o broju stradalih, uni{te-

nim pravoslavnim bogomoqama,

ali i broju Srba prognanih iz

Sarajeva?

- Ponavqam, u mojim istra-

ìvawima nisam navodio ukupan

broj poginulih, a to se odnosi i

na Sarajevo. Me|utim, na osnovu

drugih izvora, do{ao sam do za-

kqu~ka da je taj broj izme|u 5.000

i 10.000. Bez sumwe, rije~ je o pro-

storu gdje je stradao najve}i broj

Srba u proteklom ratu. Spaqeno

je, i na drugi na~in uni{teno 56

srpskih naseqa, otkriveno 28

strati{ta Srba, a u 29 naseqa

registrovan je 91 logor za Srbe...

Procjewuje se da je od 1992. do

1996. godine iz Sarajeva progna-

no preko 120.000 Srba. Za vrije-

me rata, u Sarajevu su stradale

brojne srpske bogomoqe, vjerski

i kulturni objekti... Osim toga,

najve}i broj srpskih bogomoqa

stradao je u sredwoj Bosni (23 su

poru{ene a 13 ih je o{te}eno), a

slijede Posavina, sjeveroisto~-

na Bosna...

?Kada govorimo o pomjerawu

stanovni{tva u minulom ra-

tu, moramo spomenuti i za-

padnokraji{ko podru~je. Koliko

je Srba "pomjereno# iz trinaest

zapadnokraji{kih op{tina u qe-

to i jesen 1995. godine? Moè li

se ovdje govoriti o etni~kom ~i-

{}ewu?

- Srpska naseqa zapadne Kra-

jine su uglavnom uni{tena (bli-

zu 300), gradski centri su opqa~-

kani, djelimi~no ru{eni ili spa-

qeni. Samo u Mrkowi} Gradu

sru{eno je ili zapaqeno 1.458

ku}a, a uni{teno je 419 stanova.

Srbi su protjerani iz 357 nase-

qa, otkriveno je 13 strati{ta, a

u egzodusu se na{lo preko 100.000

qudi, uprkos ~iwenici da je ovo

tipi~no srpski etni~ki prostor.

Na ovom, i jo{ mnogo primjera,

pada teza nekih zvani~nika iz

Federacije BiH da je etni~ko ~i-

{}ewe izvr{eno samo na podru~-

ju Republike Srpske. Sasvim po-

uzdano, moè se govoriti o et-

ni~koj teritorijalnoj homogeni-

zaciji u cijeloj BiH.

?Koliko ste strati{ta srp-

skog naroda u proteklom ra-

tu registrovali u svojim is-

traìvawima?

- Od 1992. do 1996. godine do-

{ao sam do podatka od 159 stra-

ti{ta srpskog stanovni{tva, ali

nikada ne dozvoqavam da se iza

tih brojki stavi ta~ka. Najve}i

broj strati{ta je u Podriwu, wih

40, Sarajevu 28, Hercegovini 20,

sredwoj Bosni 19, Posavini 13...

Do{ao sam do podatka o po-

stojawu 441 logora, od kojih u Sa-

rajevu 91, sjeveroisto~noj Bosni

67, Hercegovini 60, sredwoj Bo-

sni 52...

?Rekli ste nedavno da se u po-

re|ewu metoda genocida u dva

posqedwa rata uo~avaju iz-

vjesne razlike. Na {ta ste, kon-

kretno, mislili?

- Oni koji su ~inili zlodje-

la organizovali su logore koji

su sluìli za psihofizi~ko i

biolo{ko uni{tewe. U ovom ra-

tu, posebno brutalne zlo~ine u

Posavini ili sredwoj Bosni, nad

Srbima ~inili su pripadnici

brigade "El muxahedin#, koja je

ratovala u sastavu Tre}eg kor-

pusa Armije BiH. @rtve su ritu-

alno ubijane na najmonstruozni-

je na~ine, o ~emu su svjedo~ili i

rijetki preìvjeli.

?Zbog ~ega i poslije gotovo

11 godina od zavr{etka rata

u BiH nema popisa stanov-

ni{tva? Ko je kriv?

- Politi~ka klima koja je na-

stala u BiH poslije prvih vi{e-

strana~kih izbora 1990. godine,

bez sumwe, uticala je i na popis

iz 1991. godine. On je sproveden

je u aprilu 1991. godine, u vrije-

me kada je ve} po~eo proces dez-

integracije Jugoslavije. Najve}i

interes bio je koliko }e se gra-

|ana izjasniti za odre|enu naci-

onalnu pripadnost. Razlog je bio

jasan, trebalo je biti brojniji od

drugih, jer rezultat }e se prven-

stveno koristiti u politi~ke svr-

he. Mo`da se u istim razlozima

krije odgovor za{to nema popi-

sa stanovni{tva. Jo{ prije vi{e

od godinu dana zagreba~ki "Vje-

snik# prenio je raspoloèwe gra-

|ana i konstatovao da su za popis

jedino Srbi, dok ga Bo{waci i

Hrvati ne podràvaju. Dakle, tu

se krije i odgovor o krivcima.

?[ta takvim

pona{awem

gubimo?

- Razvojna politika BiH ne-

zamisliva je u svim projektima

bez zasnivawa na fundamental-

nim statisti~kim podacima. Po-

pis stanovni{tva je najsloèni-

ja statisti~ka aktivnost, i poda-

ci popisa omogu}uju prostorno

najobuhvatnije mjerewe i imaju

naj{iru primjenu. Zna~aj popisa

ogleda se prakti~no u svim dru-

{tvenim sferama. Bosna i Her-

cegovina je izuzetno zanimqiva za

prou~avawe promjewivosti koje

su se ovdje desile. Od popisa do

popisa mijewaju se gotovo sve ka-

tegorije, a ne samo udio pojedinih

narodnosti u ukupnom stanovni-

{tvu, kako se to obi~no nagla{a-

va. To dovoqno govori o zna~aju

popisa na ovom prostoru.

?Trenutno koristimo rezul-

tate popisa iz 1991. godine.

Podaci iz tog popisa odgova-

raju bo{wa~koj strani...

- Ta~no. Zvani~no se i daqe

koriste podaci po popisu iz 1991.

godine, {to je u svakom pogledu

apsurdno. I taj popis je bio op-

tere}en nacionalnim prebroja-

vawem, a prikupqeni podaci ni-

kada nisu u potpunosti obra|eni

i publikovani. Desio se i svoje-

vrsni paradoks da je 1995. godine

Dràvni zavod za statistiku Hr-

vatske (zna~i druga dràva) ob-

javio rezultate popisa stanovni-

{tva BiH! Dio podataka o popi-

su stanovni{tva 1991. godine ob-

javio je federalni Zavod za sta-

tistiku 1998. godine. Kome danas

odgovaraju ti podaci, nakon krup-

nih demografskih promjena na

ovom prostoru? Primjena rezul-

tata popisa od prije 15 godina, ko-

ji su sada daleko od stvarnosti,

odgovara, prije svega, bo{wa~koj

strani kao najbrojnijoj popula-

ciji po popisu iz 1991. godine.

Zahvaquju}i tome, Bo{waci ima-

ju mnogo ve}i udio u vlasti na

svim nivoima u BiH i u entite-

tima. A u pitawu su i neki dru-

gi razlozi, kao {to je eventual-

no dostizawe vi{e od 50 odsto u

ukupnoj etni~koj strukturi sta-

novni{tva BiH.

?Koliko je vremena potrebno

da se pripremi i sprovede

popis?

- Sve zavisi od toga koji su ci-

qevi i sadràji predvi|eni u

ovom poslu. Jedno je sigurno, a to

je da za pripreme nije potrebno

pet godina, kako je to najavqiva-

no iz Agencije za statistiku BiH.

U Hrvatskoj je Zakon o popisu

stanovni{tva donesen 27. juna

2000. godine, a popis je ura|en od

1. do 15. aprila 2001. godine, {to

zna~i da je pripremni period tra-

jao devet mjeseci. Pripreme, oba-

vqawe popisa, obrada i publi-

kovawe podataka je proces koji se

u BiH mogao zavr{iti od tri do

~etiri godine, s tim da pripre-

me mogu biti obavqene za godi-

nu do godinu i po. Prvi potez ko-

ji treba u~initi je dono{ewe za-

kona o popisu stanovni{tva.

?Republi~ki Savjet za demo-

grafsku politiku predlagao

je da se u prvo vrijeme spro-

vede skra}eni popis? [ta bi to,

u stvari, zna~ilo?

- Takozvani skra}eni popis

predstavqao bi neku vrstu pri-

vremenog rje{ewa, odnosno pre-

mostio bi vremensku distancu od

20-ak godina od popisa 1991. go-

dine i popisa koji se zagovara

2010. ili 2011. godine. Sama ri-

je~ skra}eni popis zna~i da on

ne bi bio tako sveobuhvatan, ve}

bi obuhvatio najbitnija pitawa

u popisnici, za {ta bi, razumije

se, bilo potrebno mnogo mawe

vremena za pripreme i novca.

?Da li je poznato kada }e se

u BiH kona~no sprovesti

popis?

- To je velika nepoznanica.

Ima naznaka da bi se to moglo

desiti 2010. ili 2011. godine. Po-

znato je da je u buxetu BiH za ovu

godinu odre|eno da se 500.000 ma-

raka izdvaja za pripreme popisa

stanovni{tva. Ako je to znak da

}e se i ubudu}e izdvajati sred-

stva za te namjene i obavqati

pripreme u kontinuitetu, onda

bi se to moglo desiti u narednim

godinama. Ali, prvi korak je do-

no{ewe zakona o popisu stanov-

ni{tva i na tome treba insisti-

rati u institucijama BiH i we-

nim entitetima.

?Kakva je stopa nataliteta,

mortaliteta i prirodnog

prira{taja u Srpskoj?

- Naàlost, prirodno kreta-

we stanovni{tva Srpske iz go-

dine u godinu ima sve izraèni-

je negativne tendencije. U 2004.

godini broj ro|enih je u odnosu na

2000. godinu mawi za 2.291. Dakle,

stopa nataliteta je u stalnom pa-

du i 2004. godine iznosila je 8,1

promil (ukupno 11.917 ro|enih,

prosjek za BiH 9,1 promil). Sto-

pa mortaliteta je od 2002. godi-

ne ve}a od stope nataliteta (2004.

godine iznosila je 9,2 promila, a

ukupan broj umrlih bio je 13.475

lica). I stopa mortaliteta je iz-

nad bh. prosjeka (8,5 promila).

?Savjet je izradio projekat

Politika razvoja stanovni-

{tva Republike Srpske. O

~emu je rije~?

- Projekat su lani usvojili

Vlada i Narodna skup{tina Srp-

ske i on je obuhvatio prikaz de-

mografskog stawa u BiH od tur-

skog perioda do danas. Predsta-

vio je iskustva populacione po-

litike u pojedinim zemqama svi-

jeta - razvijenim, nerazvijenim i

zemqama u tranziciji. Prezen-

tovane su i mjere populacione

politike koje se trenutno spro-

vode, prije svega putem Javnog

fonda dje~ije za{tite. Me|utim,

osnovni ciq projekta je defini-

sawe mjera populacione politi-

ke u Srpskoj, {to se ~ini prvi

put od wenog postojawa. A mjere

populacione politike donosi i

sprovodi dràva, odnosno dràv-

ne institucije. Zakqu~kom Na-

rodne skup{tine Srpske od 15.

novembra 2005. godine obavezana

je Vlada da pripremi program

konkretnih mjera populacione

politike i predo~i ih republi~-

kom parlamentu. Savjet za demo-

grafsku politiku, kao tijelo

Vlade, utvrdio je sa skup{tin-

skim Odborom za zdravstvo i so-

cijalnu za{titu i jednim brojem

ve}ih op{tina u Srpskoj program

mjera za politiku razvoja stanov-

ni{tva. Sada je na potezu Vlada,

koja }e razmatrati prijedlog mje-

ra i uputiti ga Narodnoj skup-

{tini.

¥ Radmila [KONDRI]

Gordana KLEPI]

(Snimio R. OSTOJI])

Do{ao sam do podataka o 159 strati{ta srpskog

stanovni{tva u godinama posqedweg rata, ali ne

dozvoqavam da se iza tih brojki stavi ta~ka, rekao

je Stevo Pa{ali}. Podaci popisa iz 1991. godine,

koji se i danas koriste kao zvani~ni, nikada nisu

u potpunosti obra|eni i publikovani

STEVO PA[ALI], PREDSJEDNIK REPUBLI^KOG SAVJETA ZA DEMOGRAFSKU POLITIKU

VRIJEME JE DA SE POPI[EMO

Popis potreban {to prije: Pa{ali} u razgovoru sa na{im novinarima

?Zna li se koliko je mladih

oti{lo iz Srpske i BiH?

Kako ih zaustaviti?

- Odlazak mladih sa ovih

prostora, pa i Srpske, eviden-

tan je, naro~ito kada je rije~

o takozvanom "odlivu mozgo-

va#. Naàlost, ni za ovaj pro-

ces nema pouzdanih podataka,

ve} je sve bazirano na procje-

nama, koje su vrlo rastezqive.

Prema nekim procjenama, od

zavr{etka rata u BiH do da-

nas ovu zemqu napustilo je

blizu 100.000 mladih. To su po-

raàvaju}i podaci, pogotovo

za zemqu koja je nedavno iza-

{la iz rata. Prema istraì-

vawima koja sam radio me|u

studentima Univerziteta u

Isto~nom Sarajevu, oko 70 od-

sto wih razmi{qa da napusti

ove prostore, ako ne rije{e

osnovna egzistencijalna pi-

tawa. Ukoliko bi, ipak, po-

mo}u mjera populacione po-

litike to stawe bilo povoq-

nije, samo 15 odsto mladih bi

napustilo Srpsku i oti{lo u

druge zemqe.

NATALITET

?U kojim op{tinama

se najmawe

ra|a djece?

- Najmawi broj djece ra|a

se u onim op{tinama Srpske ko-

je imaju i najmawi broj stanov-

nika, naravno, ako to posmatra-

mo u apsolutnim pokazateqima.

Ako se, pak, ti podaci posma-

traju u relativnim pokazateqi-

ma, onda je taj odnos znatno dru-

ga~iji. Najve}i broj op{tina

ima stopu nataliteta izme|u

pet i deset promila (wih oko

40), {to se smatra niskom sto-

pom. Samo ~etiri op{tine ima-

ju stopu nataliteta preko 10

promila, i to one koje su popu-

laciono male i ne uti~u bitni-

je na ukupnu stopu ra|awa u Srp-

skoj ( Kotor Varo{, Gacko,

O{tra Luka, distrikt Br~ko).

NEPISMENI

?Imate li podatak

o broju nepismenih

u Srpskoj?

- Naàlost, ne postoje va-

lidni podaci o broju nepismenih

u Srpskoj u cjelini, niti po op-

{tinama. I to je podatak koji se

dobija iskqu~ivo popisom sta-

novni{tva. Podaci koji se izno-

se u javnosti zasnovani su na pro-

cjenama. U BiH je, po popisu iz

1991. godine, bilo 9,9 odsto ne-

pismenog stanovni{tva, s tim

da je taj procenat bio znatno ve-

}i kod starijih qudi i ̀ ena u od-

nosu na mu{ko stanovni{tvo.

Procjene su da je broj nepisme-

nih u BiH i Srpskoj smawen, ali

zasigurno nije dostigao evrop-

ski prosjek iz 2002. godine od

tri odsto nepismenih.

MLADI

17. i 18. jun 2006. TEMA

3

Vra}awe vjeronauke u os-

novne {kole u Republici

Srpskoj poslije vi{e od

60 godina, polako ali sigurno

skida teret sa Srpske pra-

voslavne crkve i wenog sve-

{tenstva, nametnut od strane

komunisti~kog sistema.

Nekada{we u~ewe da se

crkve treba odre}i - zbog kojeg

su decenijama hramovi bili

prazni, a oni koji su ih ipak

posje}ivali, ka`wavani - za-

mijenilo je novo, ono koje

pravoslavne Srbe vra}a wi-

hovoj vjeri.

Sude}i prema podacima iz

raznih krajeva, tokom protek-

lih trinaest godina, od uvo|ewa

ovog predmeta u {kolske klupe,

zahvaquju}i znawu koje su |aci

sticali u klupama krstilo se

oko 30 odsto qudi, mnogi poste,

pri~e{}uju se...

Da i oni najtvrdokorniji

ateisti mogu da promijene

uvjerewe, potvr|uje pri~a koju

nam je ispri~ao vjerou~iteq

|akon Vladislav Radujkovi} o

~ovjeku koji je, do{av{i u

crkvu, kazao:

- Nekada sam radio u Udbi.

Jedan od brojnih zadataka koji

mi je bio zadat je da pratim ko

dolazi u crkvu u gradu u kojem

sam ìvio, te da spisak sa

imenima dostavim nadle`nim

organima vlasti. Zbog toga mi

je bio dodijeqen stan preko pu-

ta te crkve. Sada sam i ja, evo,

do~ekao da pre|em crkveni prag

i ispovijedim se za to {to sam

radio. Natjerao me unuk koji

u~i vjeronauku. Ni sada puno ne

znam o crkvi i vjeri, boqe re}i,

gotovo ni{ta. Ali nau~io me

da i nije sve onako kako su nas

u komunizmu u~ili i da nije bi-

lo u redu to {to sam radio.

Radujkovi} kaè da su qudi

za vrijeme komunisti~kog sis-

tema prema crkvi, kao Boìjoj

instituciji, imali koliko-to-

liko povjerewa, ali sve{teni-

ci su prikazivani kao neko od

koga treba bjeàti.

- I danas imamo tu gen-

eraciju qudi od 40 do 50 godi-

na koji se nisu vratili crkvi u

punom smislu - podvukao je Radu-

jkovi}. Vjeronauka je, dodaje on,

upravo to promijenila, jer su

sve{tenici imali priliku da

otvoreno razgovaraju sa qudi-

ma i oni su shvatili, poput ~ov-

jeka sa po~etka pri~e, da oni

nisu deùrni krivci u dràvi.

Vladislav Radujkovi} oc-

jewuje da je u kulturolo{kom

smislu crkva prihva}ena kao

ne{to {to pomaè moralnom

oporavku.

- Ako se vjeronauka posma-

tra kao predmet koji od djece

treba da napravi pravoslavne

hri{}ane, onda ovakva kakva je,

nije dovoqna. Ali gledana kao

kulturolo{ki predmet koji dje-

ci treba da da smjernice i os-

novne odgovore o vjeri na pita-

wa kuda, kada, za-

{to i {ta ne{to

zna~i, onda je

ima koliko tre-

ba. S te strane

je i posmatramo

- rije~i su |ako-

na Radujkovi}a.

Na{ sago-

vornik napomi-

we da u~ionica

nije mjesto gdje

se djetetu moè

prenijeti vjera

kao emocija i

qubav prema

Bogu, ali se di-

jete moè zain-

teresovati da

do|e u crkvu i

osjeti to kroz

liturgiju, pri-

~e{}e...

M e | u t i m ,

u~ionica je do-

voqna da djeca

saznaju {ta je

to moral.

- Obja{wa-

vaju}i u~enici-

ma devetog ra-

zreda etiku,

uo~io sam da je

nekim od wih

te{ko da shvate

{ta je moral i

koja su to moralna pravila. Ri-

je~ je o djeci koja ìve u ne-

sre|enim porodicama, a takvih

je danas, naàlost, poprili~no.

Oni imaju problema da shvate

zna~ewe morala, ali barem na

vjeronauci imaju priliku da o

wemu prvi put ne{to ~uju i

pomisle da imaju izbora i da

nije sve tako lo{e kako im se

~ini - veli Radujkovi}.

Obja{wava da su na ~asovi-

ma imali lekcije o Hristoso-

vim zapovijedima qubavi u ko-

jima se spomiwe da Hristos

nikoga nije osu|ivao. Kako je

oprostio èni bludnici koju

su mu doveli o~ekuju}i da }e je

on kamenovati, a on je im se

obratio rije~ima da onaj ko ne-

ma grijeha prvi baci kamen.

U~imo djecu da vole, pra{taju,

ne osu|uju i tako ih odgajamo.

Naàlost, {kola je sve mawe

vaspitna ustanova, a sve vi{e

mjesto za primawe informaci-

ja. Vjeronauka barem dijelom

premo{}uje taj nedostatak -

napomenuo je on.

Jo{ jedan potvrda da rezul-

tati nisu izostali, naglasio je

|akon Vladislav, jeste i razvi-

jawe osje}awa za povjerewe. On

kaè da se u~enici najradije

povjeravaju vjerou~iteqima.

- Prilaze mi poslije nas-

tave i èle da pri~aju o nekom

problemu jer vjerou~iteqa

doìvqavaju kao osobu u koju

mogu da imaju povjerewa, koja

moè da im pomogne. Za wih smo

za{titnici morala jer ih o

tome i u~imo. Tako su mi ne-

davno djeca pri{la i rekla ime

u~enika koji su razbili sani-

tarije u kupatilu, a da se nisu

usudili da to kaù drugim nas-

tavnicima - napomenuo je Radu-

jkovi}.

Napomiwe da je jedan od

va`nijih zadataka vjeronauke

da djecu nau~e da budu rodite-

qi, boqa od svojih, koji su

iza{li iz ateizma, pro{li

kroz rat, poslije kojeg su iz-

varani i otere}eni borbom za

opstanak zbog koje im malo vre-

mena posve}uju. On je ocijenio

da je porodica osnov zdravog

odrastawa.

\akon je obrazloìo da je

jedan od razloga za{to su u~eni-

ci bez otpora prihvatili

vjeronauku i wena u~ewa taj

{to ona ne daje neko empiri-

jsko znawe koje se na ~asu prov-

jerava, poput hemije ili matem-

atike, ve} "ona talasa srce i

du{u i zato je djeca vole#.

- Nedavno sam bio na jednom

seminaru na kojem je prikazana

statistika povjerewa prema in-

stitucijama u Srbiji i Repub-

lici Srpskoj. Crkva je bila ub-

jedqivo na prvom mjestu. Posli-

je we uslijedilo je pet praznih

mjesta pa svi drugi organi. Za

to je u dobroj mjeri zaslu`na

vjeronauka, jer je zaintereso-

vala qude da pristupe dijalogu

sa crkvom i Bogom. Najve}i

problem bio je nedostatak ko-

munikacije - ponovio je Radu-

jkovi} dodav{i da je vjeronau-

ka jedan segment onog {to radi

crkva.

Govore}i o problemima sa

kojima se vjeronauka susre}e,

Radujkovi} kaè da je i u ovom

predmetu prisutan onaj koji

mu~i i sve druge, a radi se o ne-

dostatku savremenih sredstava

za rad.

- Drugi predmeti, ipak, ima-

ju kakvu-takvu opremu odranije,

ali vjeronauka za ovih 13 godi-

na postojawa nije na tom poqu

skoro ni{ta dobila. Nemaju svi

mogu}nost kao ja da koriste sre-

dstva Svetosavske omladinske

zajednice pa djeci mogu da pri-

kaèm filmove, skeniram fo-

tografije - rije~i su Radujko-

vi}a.

On napomiwe da je Sve-

tosavska omladinska zajednica

Bawolu~ke eparhije napravila

projekat o modernizaciji nas-

tave vjeronauke, mada jo{ nema

novca za wegovu realizaciju.

Prema wemu, napravilo bi se

devet DVD diskova, za svaki

razred po jedan. Na wima bi sve

lekcije bile ura|ene u slici i

rije~i.

- U pri~i o Svetom pismu

snimili bismo fotografije,

ikone vezane za wegov tekst ili

u lekciji o liturgiji u~enici

bi imali priliku da vide kako

to sve izgleda u crkvi, {ta ko-

ristimo na slu`bi... A ne da dje-

ci pri~amo o ode`dama koje

sve{tenici nose na liturgiji

koje ne mogu da vide - veli |akon.

Vjeronauci nedostaju i

u~ionice, a kada se zna da se u

{kolama predaje i katoli~ka i

islamska, te{ko da }e uskoro

vjerou~iteqi imati svoj pros-

tor za rad.

[kolski nadzornik za

vjeronauku u Republi~kom peda-

go{kom zavodu sve{tenik

Krstan Dubravac kaè da }e i

protivnici vjeronauke morati

priznati da je izu~avawe ovog

predmeta u {kolama barem di-

jelom umawilo "zlo na ovim

na{im nesre}nim prostorima#.

Jer, koliko bi ga tek bilo,

nagla{ava, da djeca u {kolama

ne u~e razliku izme|u dobra i

zla.

A da su ih dobro nau~ili,

navodi on, najboqe pokazuje sta-

tistika.

- Imamo 30 odsto roditeqa

koje su u~enici doveli u {kolu

da se krste, 35 onih koji su na

intervenciju svog djeteta

po~eli da slave krsnu slavu.

Najmawe od 10 do 15 odsto star-

ijih lica koja se danas pri~e-

{}uju i poste unuci {kolarci

su na to naveli - nabrojao je

Dubravac.

On napomiwe da u Republi-

ci Srpskoj danas ima vi{e od

100.000 u~enika koji poha|aju

~asove vjeronauke. Da je samo

wih pet odsto zapamtilo jedan

detaq kao {to je, na primjer, da

svom bolesnom roditequ donese

~a{u vode, to je pet hiqada

~a{a vode i posluènih rodite-

qa u bolesti i nemo}i.

- Mnogi na{i biv{i u~eni-

ci dolaze redovno u crkvu, {to

je posqedica onoga {to su

nau~ili - kratko }e on.

Otac Krstan nagla{ava da

ne treba osu|ivati neke stari-

je qude koji su u~eni da je sve

{to je povezano sa vjerom neg-

ativno i o~ekivati od wih da

odjednom postanu vjernici. On

procjewuje da to nije mogu}e i

da treba prihvatiti wihovo

"zrno vjere#.

- Od vjeronauke ne treba da

o~ekujemo ~uda, ali i ovo {to

je do sada postigla, ogroman je

korak na-

prijed. Dje-

ca, prije

svega, u~e da

nije istina

sve ono lo-

{e {to su

slu{ali o

pravosla-

vnoj vjeri.

Na{i bi-

v{i u~eni-

ci u crkvi

se vjen~a-

vaju - rije-

~i su Du-

bravca.

Na pi-

tawe koli-

ko su crkve-

na vjen~awa

danas pomo-

darstvo, a

koliko ist-

insko po-

znavawe vje-

re, otac Kr-

stan je odgo-

vorio pita-

wem: "Neka je

30 odsto mla-

denaca koji

imaju ispra-

vno shvatawe svete tajne vje-

n~awa, zar ne vrijedi za wih

predavati vjeronauku dan i

no}?#.

Otac Krstan podsje}a da su

prije ~etiri godine iz kwiga

svih vjeronauka izba~eni uvre-

dqivi sadràji.

Podsjetimo, primjedbe na

pravoslavnu vjeronauku imala je

Islamska zajednica i odnosile

su se na uxbenik sada{weg sed-

mog razreda. Ticale su se di-

jela sa istorijskim ~iwenica-

ma o okupaciji od strane Turske

i tur~ewu naroda na okupiran-

im podru~jima. Islamska za-

jednica tvrdila je da su jawi-

~ari odvodili djecu samo da bi

ih prosvje}ivali i {kolovali.

Te istorijske ~iwenice su

ublaène i zamijewene na-

pisima da su okupacijske sile

zauzimale tu|e prostore. Mawe

je, dakle, istorije, a vi{e tek-

stova posve}enih iskqu~ivo

vjerskom izu~avawu.

Kancelarija visokog pred-

stavnika donijela je odluku po

kojoj nijedna kwiga iz vjero-

nauke ne moè da bude ko-

ri{}ena u nastavi ako je ne pri-

hvate svi predstavnici sve

~etiri crkve i vjerske zajed-

nice, Pravoslavne i Katoli~ke

crkve, Islamske i Jevrejske za-

jednice.

Otac Krstan veli da je nosi-

lac vjerske prosvjete u Srpskoj

pravoslavnoj crkvi Katihets-

ki odbor, sastavqen od dva

~lana iz svake eparhije sa

vladikom zahumsko-hercego-

va~kim i primorskim Grigori-

jem na ~elu.

Prema Kriterijumima za

{kolske nazive i simbole, vjer-

ski simboli mogu da budu loci-

rani samo u kabinetu i u~ion-

ici vjeronauke, a u {kolama u

kojima ne postoje kabineti

vjeronauke, simboli mogu da se

koriste u u~ionicama samo za

vrijeme izvo|ewa nastave.

Govore}i o kadru Krstan

Dubravac veli da Srpska

pravoslavna crkva u BiH ima

izuzetno {kolovane predava~e

koji }e uskoro biti jo{ kvali-

tetniji.

- Vrlo brzo ne}e mo}i pre-

davati oni koji nisu zavr{ili

bogoslovski fakultet - kratko

je kazao otac Krstan.

¥ Milica XEPINA

VJERONAUKA U OSNOVNIM [KOLAMA PONOVO POSLIJE 60 GODINA

BORBA ZA MORAL U SIVOJ STVARNOSTITokom proteklih trinaest godina, od uvo|ewa ovog

predmeta u {kolske klupe, zahvaquju}i znawu koje su

|aci sticali u klupama, krstilo se oko 30 odsto qudi,

mnogi poste, pri~e{}uju se... HRVATSKA

Sve{tenik u Dalmatinskoj

eparhiji otac Ilija Karajovi}

kaè da pravoslavna vjeronau-

ka ima svoje mjesto u {kolama

u Hrvatskoj, ali da se wen sta-

tus realizuje od mjesta do mjes-

ta. On obja{wava da u gradovi-

ma u kojima su Srbi nekada

bili ve}ina te u selima, vjer-

ou~iteqi nemaju problema, ali

da se sa wima susre}u oni ko-

ji su u sredinama gdje je tek

poneki u~enik pravoslavac.

Tako|e, dodao je on, zabriwa-

va ~iwenica da djeca pravo-

slavne vjere nerijetko po-

ha|aju katoli~ku vjeronauku,

jer im roditeqi tako ̀ ele izb-

je}i neugodnosti koje se povre-

meno de{avaju.

UÊNICI

Sve{tenik Krstan Dubra-

vac kaè da samo jedan odsto

u~enika pravoslavne vjerois-

povijesti ne poha|a ~asove

vjeronauke. Radi se, kako kaè,

o djeci iz mje{ovitih brakova

i onima ~iji su roditeqi ~la-

novi raznih sekti.

Vjeronauka: Nije dovoqna samo kwiga

\akon Vladislav Radu-

jkovi} kaè da su prvih godi-

na po uvo|ewu vjeronauke, dje-

ca na pitawe {ta bi voqela da

rade, odgovarala da }e biti

mafija{i. To su obja{wavali

time da je to najboqe zani-

mawe, jer ti qudi imaju na-

jvi{e novca. Obrazlagali su

to ~iwenicom da su neki od wi-

hovih o~eva zavr{ili dva

fakulteta, a da nemaju od ~ega

da ìve.

- I mediji ih utvr|uju u

takvim stavovima, jer uglavnom

gledaju samo priloge o qudima

koji su se obogatili kr{e}i

zakon, a nisu za to ka`weni.

Djeca pitaju, pri~a |akon,

da li to {to vjerou~iteqi

pri~aju o po{tenom ìvotu i

moralu negdje postoji i ko tako

danas ìvi, kada se moè

preìvjeti samo ako se krade,

{to su vjerovatno ~uli u

porodici.

ZANIMAWA

\ Krstan Dubravac: Djeca u~e

da razlikuju dobro i zlo

\Vladislav Radujkovi}: Povratak

povjerewa

17. i 18. jun 2006.U FOKUSU

4

Ko koga u

zdrav mozak

Nekad se znalo {ta je to ho-

rizontalna literatura. Dok

je iko i{ta radio na tom

planu, dotle se i pisalo i opisi-

valo. Danas se o onim stvarima i

onim rabotama samo govori, a i to

uglavnom u prenesenom zna~ewu -

po sistemu: ko koga u zdrav mozak.

Horizontalna literatura je

imala, pa i bezbeli wegovala svo-

je obdarene heroje (najmawe po fud-

balski ili bar pola ragbi tima u

svakom nadahnutom nadraàju kakve

nabrekle spisateqice), i svoje pr-

sate i zorli napu}ene heroine (naj-

mawe po internat u svakom lir-

skom izlivu bubuqi~avog romano-

sklepca) i s wima su i izdava~i i

prodavci, a kamoli kupci najo-

zbiqnije ra~unali, kako na pre~e-

stim sajmovima kwiga, tako i na

rijetkim seksi smotrama, tj. uzda-

li su se u wih k'o u pune pu{ke.

Nekad!?

Eh, nekad je horizontalna lite-

ratura govorila o uspjesima, uglav-

nom li~nim, na {irokom qubav-

nom poqu, naj~e{}e krevetu.

Horizontalnom literaturom

danas mogle bi se nazvati samo

kwige, bro{ure i ostala kukavna

so~inenija u kojima se, povazdan

puze}i i glavu ne diù}i, hvalo-

spjevno kite i zaki}uju tu|i uspje-

si, uglavnom uspjesi kakvog stranog

dilbera, a i to ne na qubavnom, ne-

go prevashodno na politi~kom po-

qu, naj~e{}e u entitetu.

Danas!?

Eh, danas ili, boqe, no}as: ho-

rizontalna literatura (po)kazuje

horizontalni, tj. puze}i poloàj

pisca, a ne leè}i poloàj wego-

vih po krevetima i minderlucima

razga}enih junaka i junakiwa.

I, {to je najva`nije, pa i naj-

àlnije, tog politi~kog horizon-

talnog pisanija ima i kod kwièv-

nika, i kod novinara, i kod poli-

ti~ara. Takvo je, vaqda, vreme i

takvi, vaqda, qudi. @enska ~eqad

i u tom poslu zaostaje, u sve tri

profesije. Radujem se, Bogu hvala,

da imamo ikog, ikog; za zakletve

barem.

Nego, majem se svakakvim pro-

blemima, pa sam u ovom o{trom

uglu zapostavio malo Sulejmana

Tihi}a; ne stièm da se jo{ i wi-

me bavim. Zbiqa, {ta li radi Su-

qo ovih dana? Kako li je? A ina-

~e? Da mi ga nije cvijelio ko? Ima

danas svakakvih qudi - ne bih se ~u-

dio da mu neko kaè i {ta stvar-

no misle oni {to mu se onoliko

dodvoravaju.

Li~no mogu gosn Suqi da se do-

dvorim tako {to }u mu prenijeti

da me je jedna radodajka, koja je svo-

jevremeno àrila i palila hori-

zontalnom literaturom, tj. s najve-

}im uspjehom pisala i objavqiva-

la napaquju}e romane i pri~e, zva-

la iz Pariza i kazala: "Ovo je pra-

va horizontalka, Petrovi}u! Ovo

Tihi}evo. Ovdje je sve poleglo! Ov-

dje se nikako ne ustaje, ovdje se ne

uspravqa ni da se na p... ode".

Pogrije{ila je "radodajka#,

odala se, pokazala je da je, u stva-

ri, samo qubomorna, zavidna - po-

grije{ila je {to mi je poslala taj

Tihi}ev "autorski puze}i tekst" u

pariskom "Figarou#.

Nije to ba{ toliko horizon-

talno. Jeste udvori~ki, jeste nedo-

stojno, do nepristojnosti je nedo-

stojno, ali nije ba{ poleglo, nije

sasvim horizontalno.

Uzgred: imao je g. Sulejman Ti-

hi} sli~no obra}awe i u Kataru. I

tamo se dodvoravao i dodvoravao,

podani~no uniàvao - usmeno dodu-

{e, ali zapisali mangupi, pa obja-

vili.

Nemojte to da radite, g. Tihi}u.

Nemojte vi{e tako. Nemojte ni kod

Va{ih prijateqa u Kataru, ni kod

mojih u Parizu. Znate, niste Vi ba{

sasvim svoji; Vi i mene predstavqa-

te - bar dok ste u Predsjedni{tvu

BiH, bar dok Vam ne istekne man-

dat, a i to }e, vaqda, jednom.

¥ Du{ko M. PETROVI]

IZ O[TROG UGLA

Srpsko prosvjetno i

kulturno dru{tvo

"Prosvjeta# je su-

bjekt na{e, srpske kultu-

re, duhovnosti, nauke,

umjetnosti, sabornosti,

prosvjete, obrazovawa i po-

svema{weg drugog stvara-

la{tva, koji postoji vi{e

od stotinu godina kao bud-

ni ~uvar narodnosnog iden-

titeta, samog wegovog bi-

}a i tradicije.

Postoji kao subjekt, ~i-

nilac, asocijacija i orga-

nizacija zaduèna za "skla-

di{tewe# kolektivne me-

morije srpskog naroda u Re-

publici Srpskoj, BiH i iz-

van we."Prosvjeta#tu tra-

diciju i to narodno pam}e-

we oplemewuje i predaje -

kako i glasi prevod latin-

ske rije~i "traditio# na

srpski jezik - novim gene-

racijama na dar i ~uvawe,

da traje "do po{qedweg#.

Zadatak srpske "Pro-

svjete# jeste, dakle, da "me-

mori{e# to vaskoliko na-

rodno stvarala{tvo, u ko-

je, dakako, spada i sve ono

{to su i pojedinci iz tog

naroda umjetni~ki, nau~no,

duhovno i kulturno vrijed-

no stvorili, da ga kultivi-

{e, otrgne od zaborava,

u~ini djelotvornim u na{e

vrijeme i dostupnim i ovo-

vremenim qudima, stvara-

ocima i konzumentima, da

se obezbijedi kontinuitet,

duhovna vertikala postoja-

wa srpskog naroda.

O tome (treba da) svje-

do~i Srpsko prosvjetno i

kulturno dru{tvo "Pro-

svjeta# i priprema tu

ostav{tinu za budu}nost,

jer da ireverzibilno pa-

rafraziram misao ameri~-

kog filozofa Xorxa San-

tajane po kojoj narodi koji

ne po{tuju svoju pro{lost

ne}e imati ni budu}nost -

narod sa takvom pro{lo-

sti, kao {to ju ima srpski

narod, je naprosto "osu|en#

na izvjesnu, pa makar i mu-

kotrpnu, budu}nost.

U proteklih stotinu i

vi{e godina, sa neskrivqe-

nim vi{egodi{wim preki-

dima u svom postojawu i ra-

du - zbog ratova i zabrana -

SPiKD "Prosvjeta# se

uglavnom dràla gore opi-

sanih principa, kriteriju-

ma i vrijednosti u svom dje-

lovawu, tretirawu i odno-

su spram naroda unutar ko-

jeg je nastala, razvila se i

djelovala, bila izraz wego-

ve posebnosti i potreba da

bude, da traje i iskazuje svoj

identitet u polivalentnom

smislu tog pojma i sadrà-

ja kojeg on pokriva i, isto-

vremeno, potvr|ivala taj

identitet.

Nema sumwe, djela i re-

zultati koji su, no{eni

energijom pobu|enom i raz-

vijanom iz gore opisanih

vrela, motiva i podstica-

ja, stvoreni u toj, po na{im

mjerilima i s obzirom na

uslove u kojima je ìvio i

bio djelatan srpski narod,

dugoj istoriji, su zaista ve-

liki, impresivni, zna~aj-

ni, dostojni svakog respek-

ta. Malo je ko, bilo da je

rije~ o pojedincu, grupi,

organizaciji ili institu-

ciji, toliko u~inio na pol-

zu srpskom narodu, wegovoj

kulturi, umjetnosti i sva-

kolikom drugom duhovnom

i inom stvarala{tvu, kao

{to je to srpska "Prosvje-

ta#. O tome svjedo~e brojni

izvori i autoriteti. Pa,

ipak, uprkos svemu tome, o

"Prosvjetinom# radu i do-

stignu}ima, idejama, ini-

cijativama, rezultatima i

uticajima se danas u Repu-

blici Srpskoj nedovoqno

zna, a i ono(i) {to (se) o

tome zna(ju), kao da malo to

cijene, a svakako malo to

javno isti~u. Zbog ~ega je

to tako?

Odgovor na to, retori~-

ki jednostavno, pitawe

umnogome koresponduje sa

op{tim prilikama u poli-

su, narodu i zajednici unu-

tar kojeg, danas i ovdje, dje-

luje Srpsko prosvjetno i

kulturno dru{tvo "Pro-

svjeta#, a naro~ito s obzi-

rom na bitne elemente po-

liti~kih procesa, odnosa i

doga|awa sa kojima ìvi i

u kojima se nalazi srpski

narod i wegovi dràvo-

tvorni entiteti na prosto-

rima dràva nastalih na

razvalinama prethodne nam

zajedni~ke otaxbine, SFR

Jugoslavije. Ali, osim tih

generalnih prilika, okol-

nosti i relacija koje su re-

zultanta djelovawa sil-

(nic)a izvan na{e mo}i

kontrole i artikulacije,

za stawe u kojem se danas

nalazi srpska "Prosvjeta#,

a to je krajwe nezavidan po-

loàj sa neizvjesnom per-

spektivom i upitnim uti-

cajem i ulogom u sferi kul-

ture, obrazovawa, umjetno-

sti, duhovnosti i sli~no, i

do nas samih je, do onih ko-

ji kreiraju i odlu~uju o mje-

rilima vrijednosti i zada-

cima epohe, a jo{ vi{e do

nas koji ~inimo i vodimo

SPiKD "Prosvjeta#, od op-

{tinskih odbora do pred-

sjednika Dru{tva "Prosvje-

ta# u Srpskoj i BiH.

S obzirom na naprijed

navedeno, o~igledno je da

je sazrelo vrijeme da se iz-

nova promisli, ako ne i ra-

dikalno preispita, mjesto

i uloga srpske "Prosvjete#,

prije svega imaju}i na pa-

meti promijewene uslove i

socio-politi~ki koordi-

nantni sistem u kojem da-

nas ìvi srpski narod. Tim

prije ima li se u vidu ~i-

wenica da "Prosvjeta# vi-

{e nije sama na kulturno-

duhovnoj i prosvjetno-

umjetni~koj mapi i sceni

Republike Srpske: napro-

tiv, pored i oko we su broj-

ne sli~ne asocijacije i su-

bjekti, npr. Vukova zadu-

`bina iz Beograda sa neko-

likim ograncima u Repu-

blici Srpskoj, pa Dru{tvo

za za{titu }irilice i dru-

ge, programski woj komple-

mentarne, ali i konkurent-

ske organizacije i udruè-

wa. Vrijeme i okolnosti su

takve da ne dopu{taju za-

bijawe "glave u pijesak#; ne

moè se, sve kad bi neko i

htio, ìvjeti pod "stakle-

nim zvonom# i od stare sla-

ve, a we SPiKD "Prosvje-

ta" dodu{e ima i ne treba

je se odricati, ali treba

ozbiqno istraìvati, pro-

mi{qati i raspoznavati

dana{we "znake vremena#,

odrediti se spram wih, "na-

oruàti# se ovovremenim

argumentima

i adutima, i

sa novim li-

cima, sa sa-

veznicima i

elanom kre-

nuti u akci-

ju. Novo po-

zicionisawe

S P i K D

"Prosvjeta#

neophodno je

i zbog, npr.

promijewe-

nih kondi-

cija i normi

u oblasti

finansijsk-

og poslova-

wa, {to zah-

tijeva apso-

lutnu pravnu

urednost u

regulisawu

statusa Dru-

{tva, ali i

op{tinskih

odbora i dr-

ugih organi-

zacionih ob-

lika djelo-

vawa srpske

"Prosvjete#,

od preregi-

stracije do do-

no{ewa novih

statuta(arnih

odluka). Jednostavno kaza-

no, "Prosvjeta# se mora

osposobiti za djelovawe,

ulogu i uticaj u srpskom na-

rodu primjeren potrebama,

uslovima i mogu}nostima

po~etka 21. vijeka, a ne 20.

vijeka i vremena u kojem je

tek nasta(ja)la.

Slobodan NAGRADI]

SRPSKO PROSVJETNO I KULTURNO DRU[TVO

"

PROSVJETA" I NA[E VRIJEME

ÛVAR NARODNOSNOG BI]A

"Prosvjeta" priprema ostav{tinu za budu}nost, jer

narod sa takvom pro{losti, kao {to ju ima srpski

narod, je naprosto "osu|en" na izvjesnu, pa makar

i mukotrpnu, budu}nost

Stara zgrada

"

Prosvjete"

u Sarajevu

Kulturno-umjetni~ko dru{tvo "Prosvjeta" u Prwavoru

GLOBALNO SELO

Ne mogu danas, na po~etku 21. vijeka, ba{ svi ci-

qevi ili pojedini metodi djelovawa srpske "Prosvje-

te# biti identi~ni onima sa po~etka pro{log, 20. vi-

jeka. Ne moè se, nije suvislo i produktivno, na isti

na~in djelovati i ostvarivati svoju ulogu u uslovima

potpuno informatizovanog dru{tva, u ambijentu u ko-

jem je, zahvaquju}i sofistikovanim medijima infor-

misawa i drugim sredstvima komunikacija, cijeli svi-

jet zapravo tek jedno, makar i globalno, selo, kao {to

se radilo u doba i okolnostima karakteristi~nim za

jedno seqa~ko dru{tvo, kakvo je BiH na po~etku pro-

{log vijeka nesumwivo bila, u kojem je tek svaki hi-

qaditi stanovnik bio elementarno pismen, a broj aka-

demski obrazovanih gra|ana mogao se izbrojati prsti-

Istini za voqu, mogla

bi "Prosvjeta# pono-

vo biti lu~ono{a

opismewavawa srpske popu-

lacije, ali ovog puta onog

kompjuterskog, internet-

skog, bez kojeg te{ko da je

mogu}a produktivna komu-

nikacija sa savremenim svi-

jetom, ma kakav on bio, ba{

kao i prije sto godina, kad

se svijet isku{avao i pri-

svajao sricawem abecede

pismenosti.

Ali tad je "Prosvjeta#

bila sama, jedini agens, pro-

motor, jedino pogonsko go-

rivo svekolike srpske du-

hovnosti, kulture, u~enosti

i drugog stvarala{tva,

energija i garancija srpske

opstojnosti, pa je samorazu-

mqivo {to su tada{wi

"Prosvjetini# neimari i

aktivisti organizovali

kurseve pismenosti, ubje|i-

vali roditeqe da {aqu dje-

cu u osnovne {kole, u ~ijem

podizawu su u~estvovali, i

kojih je bilo tek u ve}im

gradovima, odnosno izu~a-

vawe zanata, borili se za

stipendirawe |aka i poko-

jeg studenta, inicirali

otvarawe zanatskih radwi

i prvih preduze}a, pokreta-

li izlaèwe novina i ~aso-

pisa, {tampawe kwiga i

u~estvovali u svemu drugo-

me {to je doprinosilo naci-

onalnom bu|ewu i samoo-

svje{}ivawu, u~vr{}ewu i

o~uvawu narodnosnog iden-

titeta i participovawu u

onovremenoj me|unarodnoj

kulturnoj, duhovnoj i umjet-

ni~koj "podjeli rada# i uz-

no{ewu srpstva i wegove

osobenosti na pijedestal

vrijednosti onda{weg vre-

mena i istorije.

Danas, me|utim, sve to,

u ime i za ra~un srpskog na-

roda, rade ili bi trebalo

da rade institucije wegove

nacionalne i dràvotvor-

ne samobitnosti i etablira-

nosti, kao {to su dràvne

ustanove, organi vlasti, po-

put ministarstava kulture,

obrazovawa, nauke, obrazov-

ne i nau~ne ustanove, od

osnovnih i sredwih {kola,

pedago{kih zavoda, nau~nih

instituta, do univerziteta,

akademije nauka i umjetno-

sti, preko brojnih paradr-

àvnih asocijacija i agen-

cija, nacionalnog radija i

televizije, dnevnih i ne-

djeqnih novina, ~asopisa,

izdava~ke produkcije i sl.

Sasvim je drugo pitawe,

koje svakako treba analizo-

vati, ali nekom drugom pri-

likom i povodom, da li svi

ovdje pomenuti subjekti srp-

ske nacionalne osobenosti

i samobitnosti rade to za

{ta su osnovani, na koji na-

~in i u kojoj mjeri. Pored

svih wih i srpska "Prosvje-

ta# treba da na|e svoje mje-

sto, svoj raisson de etre, da,

ne zaboravqaju}i pro{lost,

djeluje moderno, primjere-

no, morenovski kazano, "du-

hu vremena# ovog trenutka

na{e povjesnice i ve} sad

upisuje tragove u budu}no-

sti. ¥

Lu~ono{a opismewavawa

17. i 18. jun 2006. KORIJENI

5

Sredwi vek je bio vreme

velikih protivre~no-

sti. Ma koliko ga danas

smatrali krvavim i u ostra-

{}enost i neznawe zaplete-

nim dobom, on je predstavqao

vekove ra|awa savremene

Evrope. Tada se ona utvrdila

na temeqima anti~ke Gr~ke i

Rima, obogatila i rascvetala

u jedan evropski kulturni

prostor. Wime je svojom sli-

kovnom lepotom jo{ od sred-

weg veka dominirala umet-

nost. U ta vremena, ona nije

sluìla uìvawu kao dana-

{wa, ve} je crtala i podiza-

la nevidqivi svet koji je on-

da{wim qudima bio isto to-

liko stvaran kao vidqivi.

Bio je ~ak daleko mo}niji od

wega. U wemu smrt nije zna~i-

la kraj ~ovekove sudbine, a

umetni~ka dela su najve}im

delom bila darovi prineseni

Bogu.

U svetovnim predelima ì-

vota, ma kako bili uvu~eni u

krvave i dugotrajne ratove, ni-

ko nije imao auru svetosti po-

put kraqeva. Mada su se oni na

bezo~an na~in re{avali svo-

jih neprijateqa, konkurenata

na presto, neposlu{ne vlaste-

le, u isto vreme, oni su, vi{e

od svih, pomagali razvoj umet-

nosti. Sa~uvani u qudskoj sve-

sti kroz biografije, legende,

zadu`bine, se}awa su na wih u

ve}oj ili mawoj meri ostala

verodostojna. Me|utim, ipak

se ~e{}e de{avalo da ma{ta

naroda - to bezmerno blago -

pruì svojim vladarima takav

oreol koji nije bilo mogu}e

ispuniti samo qudskim osobi-

nama.

Tako se i kod Srba susre-

}emo sa raznovrsnim prika-

zima ovih velikih li~nosti.

Najo~itiji primer pruà nam

dinastija Nemawi}a, najslav-

nija srpska dinastija, koja je

vladala vi{e od dva veka. Ona

nije samo iznedrila veliki

broj mo}nih kraqeva, sposob-

nih vladara i stratega, ve} i

velikih ktitora. Mo`da kao

ni jedan drugi vladar iz ove

dinastije Stefan Uro{ Tre-

}i De~anski poneo je kroz

istoriju te{ke taloge isto-

vremene li~ne tragedije, na-

rodne ma{te i velike duhov-

ne uzvi{enosti.

Jo{ od ranog detiwstva,

wegov otac, kraq Milutin,

nije pokazivao pa`wu prema

sinu. Jak i bezobziran u svo-

jim dràvni~kim akcijama,

Milutin je bio isti i u poro-

di~nim odnosima. Bio je su-

rov, cinik, svojevoqan. Jo{

kao de~ak Stefan je zavr{io

na dvoru tatarskog kana Noga-

ja, kao zalog o~eve dobre vo-

qe da ne èli preduzimati ni-

kakve akcije protiv ovog mo}-

nog gospodara. Kada je Nogaj

poginuo, Stefan se vratio u

Srbiju, ali ni tada nije bio

boqe sre}e. Po{to je Milu-

tin poni{tio brak sa Stefa-

novom majkom Anom Terteri-

jevom, mladi princ se odjed-

nom obreo kao nezakoniti sin.

Mada je bio o~ev namesnik u

Zeti, sve vi{e ga je hvatao

o~aj i bezna|e da }e se ikada

popeti na presto. Zbog toga

je odlu~io da se pobuni uz po-

mo} nezadovoqne vlastele.

Me|utim, Milutin je po-

ùrio sa vojskom i ugu{io po-

bunu. Danilo je pri~ao da je

tada Milutin ponudio sinu da

se pomire i da je ovaj, dirnut

o~evim gestom, pristao, ali

kada ga se otac do~epao, dao ga

je okovati, odvesti u Skopqe

i tu ga je oslepeo. Tako ubo-

gaqena, poslao ga je tastu u

Carigrad, zajedno sa ènom i

dva sina, Du{anom i Du{i-

com. Po{to krvnik koji je

trebao probosti Stefanu o~i

to nije u~inio, Stefan je mo-

rao, boje}i se oca, sve do kra-

ja Milutinovog ìvota da to

krije i da stalno nosi zavoj.

U Carigradu je Stefanu umro

mla|i sin, a u isto vreme pri-

tiskala ga je sudbina izgna-

nika. Kona~no, 1320. godine,

pod uticajem sve{tenika, a na-

ro~ito arhiepiskopa Nikodi-

ma, Milutin je oprostio Ste-

fanu i dozvolio mu da se vra-

ti u Srbiju. Pretvaraju}i se

da je slep, Stefan je dobio na

upravu ùpu Budimqe i ~ekao

trenutak o~eve smrti. A kada

se to desilo, Stefan je isko-

ristio to {to je morao skri-

vati o~iwi vid i na ~udesan

na~in je progledao. Tako je na

najboqi na~in iskoristio mu-

~eni{tvo i verovawe naroda

da je Bo`jom voqom vratio

vid, te je u borbi za krunu do-

bio znatnu podr{ku.

U vezu sa doga|ajem ~ude-

sna ozdravqewa dovodila se i

li~nost mirlikijskog episko-

pa Nikole, ~udotvorca, koji

mu je navodno, po jednoj pri~i,

obe}ao da }e ponovo progleda-

ti i kada mu dava{e vid, po-

diè ga i u~ini krsni znak na

licu, dotakav{i se krajevima

prstiju o~iju, re~e: Gospod

na{ Isus Hristos, koji je sle-

pome od ro|ewa dao vid, dari-

va i tvojim o~ima prva{wi

zrak.

Da li je to bila cela istina

ili se ovaj ~in druga~ije desio,

mi sa pouzdano{}u ne moèmo

utvrditi, kao ni to kako su te-

kle borbe izme|u Stefana i

Konstantina, koji je tako|e bio

pretendent na presto. Ipak, sa-

svim je izvesno da je Stefan po-

bedio do kraja 1321. godine. Za

wihovu borbu ostalo je vezano

nekoliko kazivawa. Jedno, Pse-

udobrokara, koji je o~ito bio ne-

prijateqski raspoloèn prema

Stefanu, tvrdilo je da je Ste-

fan dao Konstantina opruìti

na jednom komadu drveta, pa mu

klincima probi mi{ice i bu-

tine, pa ga onda rase~e na dve po-

le, po sredini. Dok je u narodu

ostalo drugo predawe, kako je

Stefan, kao nekad bugarski ha-

novi {to su ~inili, iz brato-

vqeve lubawe dao napraviti pe-

har.

Kako bilo, ve} slede}e go-

dine, Stefan je sa imenom

Stefan Uro{ Tre}i kruni-

san za kraqa svih srpskih i

pomorskih zemaqa. Izvan we-

gove vlasti ostale su sve one

zemqe koje su nekada pripa-

dale kraqu Dragutinu, a u to

vreme Dragutinovom sinu,

kraqu Vladislavu Drugom.

Me|utim, nakon borbi oko

Rudnika 1324. godine, Stefan

je pobedio Vladislava i time

se mogao sa pravom nazvati

ovom titulom.

Ipak, dani mirne vladavi-

ne nisu bili na vidiku. Pred

kraj 1327. godine otpo~eo je

gra|anski rat u Vizantiji iz-

me|u starog cara Andronika

Drugog i mladog cara Andro-

nika Tre}eg. Tada su neke pri-

stalice starog cara predale

Stefanu De~anskom grad Pro-

sek na Vardaru, u zamenu za

pomo} koju je ovaj trebao da

im pruì. Me|utim, u to vre-

me zao{trili su se i odnosi

sa Bugarskom, a i sre}a je bi-

la vi{e naklowena Androni-

ku Tre}em, te je Stefan od-

jednom stekao dva neprijateqa

i morao je isplanirati stra-

tegiju za borbu na dva rati-

{ta.

U prole}e 1330. godine bu-

garski car Mihailo [i{man

zapo~eo je pregovore sa Andro-

nikom Tre}im da zajedni~kim

snagama napadnu Srbiju ve} u

leto iste godine. Savremenici

su procewivali da je pokrenu-

ta vojska brojala oko 15.000

ratnika. Bugarska vojska nije

se uputila prema Ni{u, kako

je to o~ekivao Stefan, ve} je

krenula prema izvori{nom to-

ku reke Strume, pa je po~ela

da pusto{i predele oko grada

Velbu`da i Zemuna (Zeml). Do-

lazak velike srpske vojske i

neo~ekivani iznenadni napad

srpskih ~eta Bugari nisu o~e-

kivali. Me|u vojnicima Ste-

fana De~anskog bilo je i na-

jamnika sa Zapada, profesio-

nalnih ratnika.

Stefan i wegove vojvode

iskoristili su tu prednost da

svojim neprijateqima zadaju

kona~an udarac 28. jula 1330.

godine kod Velbu`da. Srbija

je time dokazala da je sna`ni-

ja i od Bugarske i od Vizanti-

je. Po{to je izvojevanu pobe-

du samo delimi~no iskori-

stio, nezadovoqna vlastela je

u "mladom kraqu# Du{anu

prepoznala povoqnu figuru

kroz koju bi izrazila svoje ne-

zadovoqstvo. Iako se u De~an-

skim hrisovuqavama pomiwe

"voqeni sin mladi kraq, Ste-

fan Du{an#, neo~ekivano je

do{lo do razdora izme|u oca

i sina u januaru 1331. godine.

Du{anova vlastela izvr-

{ila je neku vrstu dvorskog

prevrata. Stefan je svrgnut i

zatvoren u gradu Zve~anu. Sta-

ri kraq, za ìvota progawan,

dugo godina u strahu od oca, ni-

je dugo preìveo jo{ jedan svoj

pad. Umro je 11. novembra iste

godine i to, kako se ~ini, po na-

vodima nekih ne ba{ bespre-

kornih pisaca, nasilnom smr-

}u. Uskoro posle prevrata, Du-

{an je 21. septembra 1331. go-

dine krunisan za kraqa svih

srpskih i pomorskih zemaqa,

imaju}i ne vi{e od 22 godine,

a po nekim ra~unawima i ma-

we. U narodnoj predaji Stefan

je ostao upam}en druga~ije ne-

go u istoriji. Poput svog dale-

kog pretka Stefana Nemawe,

svetog Simeuna, narodna mito-

logija ga je upamtila kao alo-

vitog ~oveka.

I dok se narod pobrinuo

da Simeuna od ale spasi wegov

sin, sveti Sava, tako {to je

ali ponudio poskuricu, te ka-

da je ala iz wega zinula da je

proguta, sveti Sava dokopa

alu rukama za vrat, izvu~e je

iz svetog Simeuna i baci je u

more, Stefan je poneo sve

glavne aline funkcije, uni-

{tavawe beri}eta i grabqe-

we dece, i to u pesmi:

U kraqa je halovita glava,

Pobi}e nas hala i vremena,

Ne}e nama roditi {enica,

Ni u brdu vinova lozica,

Ni bijele izjawiti ovce,

Ni mu{ice ~ele izrojiti,

Ni pred ku}om krave isteliti

A u dvoru ~edo ne plakati.

Ma koliko bio zle sre}e u

ìvotu, on po tome nije ostao

toliko upam}en u istoriji ko-

liko po svojoj zadu`bini, ma-

nastiru De~ani, po kome je do-

bio i svoje ime Stefan De-

~anski. Narodne pesme sa po-

nosom pomiwu taj manastir,

koji je zidan od "kamena mer-

xanije#, donesenog toboè ~ak

preko mora. O wemu se peva-

lo da je lep "da ga lep{eg ne-

ma# i visok "da ga vi{eg ne-

ma#. Manastir je podignut na

reci De~anska Bistrica, ju-

gozapadno od Pe}i, a gradio

ga je Kotoranin, fratar Vito

od 1327. do 1335. godine. Same

proporcije ovog manastira

(dug 36 metara, a visok 30 me-

tara), za ono vreme potpuno

neuobi~ajene, doprinele su da

se ovaj manastir naziva viso-

kim. Plemenito jednostavan,

skladnih proporcija, postao

je najve}i srpski sredwove-

kovni spomenik.

Po legendi, sam Stefan je

izabrao mesto na kojem mana-

stir sada leì, mesto koje ga

je o~aralo svojom

lepotom, o ~emu je

ostao i pisani

spomen koji kaè:

"a sam, postaviv-

{i {atore, tu pre-

biva}e dive}i se

krasnome mestu,

jer leì na najvi-

{im mestima, za-

{ti}eno svakoja-

kim drve}em, mno-

go granatim i mno-

go plodnim, a ujed-

no ravno i travno,

a odasvud teku naj-

sla|e vode#. Tu iz-

viru veliki izvo-

ri i napaja ga bi-

stra reka, ~ija vo-

da pre ukusa daje

veliko rumenilo

licu, a posle uku-

sa veliko dobro

rastvorewe telu,

tako da se niko na

moè nasititi na-

slade vode. Sa za-

padne strane za-

tvaraju ga najvi{e

gore i wihove str-

mine, i otuda je ta-

mo zdrav vazduh.

Sa isto~ne strane

ovome se priupodo-

bqava veliko poqe, navodwa-

vano istom rekom. Takvo je da-

kle mesto ~asno i dostohval-

no za podizawe manastira.

Kraq nije {tedeo dariva-

ju}i manastir. De~anska hri-

sovuqa kojom je dao bogate

prihode manastiru od sela i

qudi jeste najve}a srpska po-

veqa, a vanredno je zna~ajna

za prou~avawe srpskog dràv-

nog ìvota u sredwem veku.

O lepoti De~ana vekovima su

svojom lepotom svedo~ili ar-

hitektura i likovna umet-

nost. De~ani su najzna~ajni-

ji spomenik srpske crkvene

arhitekture. Crkva manasti-

ra je najve}a i najvi{a sa~u-

vana gra|evina sredwovekov-

ne Srbije. Crkva ostavqa

utisak kao da su spojene tri

trobrodne bazilike, od kojih

je sredwa naj{ira i najvi{a.

Spoqa je gra|ena tesanici-

ma belog i qubi~astog merme-

ra, postavqenim u horizon-

talne redove koji se smewuju.

De~anski portali, prozori i

konzole su najbogatije ukra-

{eni skulpturnom plasti-

kom. Za oslikavawe unutra-

{wosti crkve, Stefanov sin

Du{an je okupio majstore sa

raznih strana.

Mada nam je pri~a o Ste-

fanu De~anskom ponudila ka-

ko stvarne istorijske doga-

|aje, tako i mitske naslage

prohujalih vremena, mi je da-

nas zahvaquju}i istorijskoj

nauci sa uspehom sme{tamo

kako u istoriju, tako i u et-

nologiju i umetnost, ulaze}i

u 21. vek svesni zna~aja ovog

vladara za istoriju srpske

kulture.

¥ Dr Darko GAVRILOVI]

(Autor je profesor Fi-

lozofskog fakulteta u Ba-

woj Luci i Novom Sadu)

@IVOT I BORBA SRPSKIH VLADARA - STEFAN DEÂNSKI

MANASTIR DA GA QEP[EG NEMAU istoriji Stefan De~anski najvi{e upam}en po svojoj

zadu`bini, manastiru De~ani, po kome je dobio i ime.

Narodne pjesme sa ponosom pomiwu taj manastir, koji je

zidan od

"

kamena merxanije" donesenog toboè

~ak preko mora

Manastir De~ani: Na glasu i po qepoti

Stefan De~anski: Duhovna uzvi{enost

DEMONI VJETROVA

Stefan De~anski i Ste-

fan Nemawa dokaz su da je u

narodnoj mitologiji posto-

jala te`wa da se izvesna

istorijska lica shvate kao

demoni vetrova ale. Ta te-

`wa bila je povod da se i od

devet Jugovi}a na~ine demo-

ni vetrova. Uostalom, nije

slu~ajno, kako je to pisao

Veselin [ajkanovi}, {to se

Dan svetog Stefana De~an-

skog praznuje od vetra.

IKONE

De~anske freske imaju,

kako je odavno re~eno, enci-

klopedijski karakter i pred-

stavqaju zbir ikonograf-

skih tema. Hiqade scena i

pojedina~nih likova sa~i-

wavaju pravu riznicu pravo-

slavne ikonografije, me|u

kojima se svojom lepotom po-

sebno isti~e Hristos Pan-

tokrator, s ma~em u ruci i

tekstom. Ovaj ma~ je uni{ti-

teq greha, kao i freska Lo-

ze Nemawi}a od Nemawe do

cara Uro{a. Raniji nizovi

izabranih ~lanova ku}e Ne-

mawi}a, naslikanih jedan uz

drugog ili jedan iza drugog,

na ~elu sa svetim Simeonom

i svetim Savom, pretvoreni

su, pod uticajem u~enih teo-

loga i kwièvnika, u verti-

kalnu genealogoju dinastije

ili porodi~no stablo. Sli~-

no kao na Drvu Jesejevu, sli-

ci starozavetnih predaka

Hristovih, na Lozi Nemawi-

}a Nemawa je u korenu kao

Jesej, dok je vrhu savremeni

srpski vladar kao tamo Bo-

gorodica s Hristom. Kraq

Milutin je u Gra~anici na-

pravio prvo takvo rodoslo-

vqe, a Du{an ga je prihva-

tio i tri puta ponovio: u Pe-

}i, Mateji}u i De~anima.

17. i 18. jun 2006.REPORTA@A

6

Radivoj Kuzmanovi}, rodom

iz sela Gusa~ani, postao je

~uven kotlaxija, nasta-

vqaju}i tako stogodi{wu po-

rodi~nu tradiciju pe~ewa pra-

ve doma}e {qivovice.

- Moj pradjed Te{o je prvi

u ovom kraju kupio rakijski ko-

tao. Cijev je bila drvena, ~a-

bar drven, samo kotao prevrta~,

od bakra. Znali su se tako oku-

piti oko kotla qubiteqi do-

bre kapqice pa jedva do~ekaju

da ponovo procuri, jer bi po-

pili pet-{est litara rakije.

Lonac bi, pri~ao mi je otac, sta-

vili izme|u sebe i ~a{ica bi

kruìla ukrug sve dok ima i ka-

pi rakije. I tada se pekla prava

doma}a {qiva, koju je ovda{wi

trgovac Stanko Qubojevi} no-

sio i prodavao u Zadru, [ibeni-

ku, Trogiru. I{la je tako {qi-

va na sve strane svijeta, jer su je,

naj~e{}e, kupovali moreplovci

- pri~a Radivoj koji je podigao

dva velika vo}waka sa vi{e od

dvije hiqade stabala {qive.

- Boqe bi mu bilo da je orao

wive i drào stoku nego da pe-

~e rakijetinu. Ko }e mu toliku

rakiju kupovati kada svako u se-

lu ima vo}wak i rakije za svo-

je potrebe. Tako su govorili u

Gusa~anima, ali se na sve to Ra-

divoj nije obazirao, nego je, ka-

è, imao naum da po~ne i sa pro-

izvodwom doma}e rakije za do-

ma}e i strano trì{te.

- Nisam ti ja zatucan, kako

su pojedinci mislili, pa da ulo-

ìm toliko novca, a da ne do-

bijem zauzvrat ni{ta. Pogle-

dajte ovu burad, sva su puna ra-

kije. Na svakom buretu je i alu-

minijumska plo~ica, na kojoj je

utisnut datum pe~ewa rakije.

Imam rakiju, ̀ utu ko vosak, sta-

ru pedeset godina. Ima i ovu

novu, bjelou{ku, jo{ nedozre-

lu, a zanimqivo je da ba{ tu ra-

kiju najvi{e traè Nijemci.

Prije neki dan ovdje kod mene

je do{la grupa wema~kih turi-

sta. Da su smjeli prenijeti pre-

ko granice, odnijeli bi svu ovu

burad. Dobro sam pro{ao, pro-

dao sam 200 litara rakije, a Ni-

jemci se jo{ opili ko majke. Bo-

ravili su u bawi "Kula{i# pa

~uli za moju rakiju, iznajmili

autobus i do{li da probaju

{naps (rakiju), pri~a prwavor-

ski kotlaxija, tvrde}i da }e "gu-

sa~anka# uskoro biti i za{ti-

}ena kao doma}a rakija, koja ima

i qekovita svojstva.

- Da li zbog podnebqa ili ne-

~eg drugog, ali "gusa~anka# je qe-

kovita rakija. Odnije}u je na ne-

ki institut pa neka stru~waci

provjere, ali za uboje je ko stvo-

rena. Rana na ruci, nozi, bilo

gdje odmah zaraste, ako je malo

premaète "gusa~ankom#. Ja sam

sve to probao na sebi, vjerujte mi

- kaè Radivoj. Ina~e, Radivoj ne

propu{ta nijedan sajam u Bawoj

Luci. Rezervi{e {tand, doveze i

kotao, na|e se za degustaciju i ko-

ja fla{a "gusa~anke#.

- Ne samo u Bawoj Luci, bio

sam i u Novom Sadu, dobio sam

zlatnu medaqu za kvalitet na

novosadskom Sajmu poqopri-

vrede, a i}i }u i u Grada~ac,

[abac, svugdje. Nema ni{ta bez

dobrog marketinga. Prava je

{teta {to do sada niko nije po-

ku{ao da za{titi na{u kraji-

{ku {qivovicu. Ova obojena

pi}a imaju pro|u samo zato {to

su dobro reklamirana, a po kva-

litetu je moja "gusa~anka# bo-

qa i od kowaka i viwaka i...

¥ Stevan RISOVI]

RADIVOJ KUZMANOVI] NASTAVIO PORODI^NU TRADICIJU

ODE [QIVA PREKO OKEANA Da li zbog podnebqa ili ne~eg drugog, ali

"

gusa~anka" je

qekovita rakija. Odnije}u je na neki institut pa neka

stru~waci provjere, ali za uboje je ko stvorena,

pri~a RadivojGUSAÂNKA

Radivojevi sinovi Sa{a i

Sini{a koji rade u Austriji

"pro{vercovali# su pedeset

litara "gusa~anke# i u Sjedi-

wene Ameri~ke Dràve.

- Mo`da samo u Africi i

na Kubi nije bilo "gusa-

~anke#, a na svim drugim kon-

tinentima se pila. U Austra-

liju jedan na{ prijateq sva-

ke godine odnese deset lita-

ra. Kako je prenese, to samo on

zna - kaè Sa{a koji kani da

nastavi tradiciju pe~ewa "gu-

sa~anke#, kako bi se odràla

preko stotinu godina stara

porodi~na tradicija.

HEMIJA

- Tolika stabla imam, a ni-

kada ih nisam prskao kojeka-

kvim hemikalijama, nego samo

smjesom kre~a i plavog kame-

na. U|e li hemija u {qivik,

onda tu nema doma}e rakije -

kaè Radivoj.

\ Gusa~ani: Radivoj sa grupom wema~kih turista

Radivoj Kuzmanovi}: Po receptu pradjeda

Preìvio sam tu-

zlansku kolonu

jer sam 15. maja

na izlasku vojske iz Tu-

zle bio u ~etvrtom auto-

mobilu. Dva puta sam ra-

wavan i mnogo toga sam

preìvio, ali mi danas

do|e da pla~em kao ma-

lo dijete zbog situaci-

je u kojoj smo moja poro-

dica i ja.

Ovim je rije~ima

zapo~eo svoju pri~u za-

stavnik prve klase Jo-

van Vla~i} iz @ivi-

nica, osamdesetodstot-

ni invalid prve kate-

gorije.

U vojsci je radio do

2003. godine kada je os-

tao bez posla i danas je

na Birou rada. Prima 170

maraka invalidnine koja

je do ju~e bila 130 mara-

ka, ali je sa dolaskom Milora-

da Dodika na ~elo Vlade wen

iznos pove}an.

Ovaj ~etrdesetdevetogodi-

{wak otac je pet k}erki. Sa

wim i suprugom danas ̀ ive jo{

dvije - jedna je ~etvrti, a druga

sedmi razred. Predratna imovi-

na u @ivinicama je dijelom za-

paqena, dijelom opqa~kana, a u

Zvorniku, gdje je od 1992. godi-

ne, ìvi kao podstanar, pla}a-

ju}i kiriju 150 maraka.

- Nikada ni{ta nisam do-

bio od op{tine ni od Republi-

ke. Predao sam nadle`nom op-

{tinskom odjeqewu dokumenta

jo{ prije osam-devet godina u

nadi da }u dobiti plac ili stan.

Obra}ao sam se svim prethod-

nim funkcionerima, ali niko

nije reagovao - govori Vla~i}

i dodaje da ga boli saznawe da

oni koji nikada nisu imali ni-

{ta, danas posjeduju trosprat-

ne ku}e i automobile, dok on,

koji je sve to prije rata stekao,

nema ni{ta.

- Moja supruga ne radi, a ni

za tri k}erke koje su zavr{ile

{kolu ovdje nema posla, a sva-

~ije dijete radi. Kome god sam

se u op{tini obra}ao, rekli bi

mi "do|i sutra# ili bih dobio

obe}awa od kojih se daqe nije

i{lo - kaè Vla~i}.

Zadovoqan bi, kaè, bio ka-

da bi dobio gra|evinski paket,

mada bi najboqe bilo da sam

moè da radi i zara|uje za svo-

ju porodicu, ali i za wega ne-

ma posla.

- U @ivinice bez sredsta-

va i ulagawa ne mogu se vrati-

ti, jer je stara ku}a zapaqena do

temeqa, a na novoj ku}i su osta-

li samo zidovi. I ne èlim da

se vratim jer nemam kome - na-

pomiwe Vla~i}.

Vla~i} je izgubio nadu da

}e neko u op{tini na bilo ko-

ji na~in iza}i u susret wegovim

apelima, zbog ~ega najavquje da

}e se obratiti premijeru Mi-

loradu Dodiku sa molbom za po-

mo}, jer smatra da je zasluùje

od Republike Srpske u koju je

uloìo mnogo.

¥ Slobodanka SAVI]

ISPOVIJEST RATNOG VOJNOG INVALIDA

JOVANA VLAÎ]A

Plakao bih kao dijete

Moja supruga i ja imamo pet k}erki, ìvimo

kao podstanari, a invalidnina od 170 maraka

jedino nam je primawe, jada se Jovan

\Jovan Vla~i}: Pomo}i

niotkuda

Veliki je Ivo Andri} ka-

zao da ~ovjek umire dva

puta: jednom prirodnom

smr}u, a drugi put kada se zabo-

ravi i zatre wegovo djelo.

Ovom narodu na{em, dakle,

nema kraja i smrti jer wegovo

je djelo, wegova je tradicija ja-

~a od toga, a ~uvaju je wegovi

najsna`niji i najmo}niji poje-

dinci. Me|u wima u ovim na-

{im krajevima je i agronom

Ilija Puhali} koji se od dje-

tiwstva napaja na izvorima na-

rodnog umovawa i stvarala-

{tva.

- Osnovnu i osmogodi{wu

{kolu poha|ao sam u podgrme~-

ko-grme~kim selima Fajtovci,

Hadrovci i Lu{ci Palanci,

gdje sam potpuno osjetio tu sna-

gu na{eg narodnog uma i stva-

rala{tva, prihvataju}i narod-

ne pjesme i folklor za opre-

djeqewe. Nema ni{ta qep{e od

tih narodnih, da ih tako nazo-

vemo, vragolija, jer ovaj je na-

rod vijekovima tu i znao je ka-

ko da se zabavi, provede, ali i

dosta toga iza sebe ostavi upra-

vo nama u amanet, nekim budu}i-

ma - isti~e Ilija Puhali}.

Ro|en je 1944. u Mrkoqima,

uz ]opi}eve Ha{ane, nadomak

Majki} Japre. Sedmo je i naj-

mla|e dijete u Mike i Milo{a

Puhali}a, a selo je danas prepo-

lovqeno na jednu polovinu u Fe-

deraciji BiH, a drugu polovinu

u Republici Srpskoj.

- Ve} ova podjela kazuje da je,

primjerice, mogu}e da i{~ezne

mnogo toga iz na{e narodne tra-

dicije. Me|utim, vaqa u~initi

sve da ni{ta, ama ba{ ni{ta,

ni najmawa sitnica ne smije ne-

stati od od te na{e duhovnosti

i narodnog blaga koje je zna~aj-

nije od svega na svijetu. Uosta-

lom, kad god nam je bilo te{ko

u na{oj istoriji, oslawali smo

se na tradiciju i duhovnost i

uvijek nam je u tome bivalo lak-

{e i trpkije - dodaje Puhali}.

[kolovao se, potom, u Pri-

jedoru, Bawoj Luci i u Beogra-

du, gdje je zavr{io agronomiju.

Bavio se folklorom, pjevao na-

rodne pjesme odmalena, wegovao

seoske igre. Bio je jedan od naj-

boqih baca~a kamena s ramena

u svom kraju, a u kapawu mu nije

bilo ravnog.

- Nema ni sada, jer kapawe

sam kao narodnu seosku igru odo-

ma}io u gradu od 1973. godine, a

napisao sam i kwigu o toj drev-

noj igri i utemeqio, da tako ka-

èm, neku vrstu pravila igra-

wa. A u odbacivawu kamena s ra-

mena tako|e sam jo{ mo}an, ma-

da ve} u sedmoj deceniji ìvota.

Prije ~etiri godine na Svetog

Prokopa kod crkve u Budimli}

Japri nadbacio sam sve u ovom

takmi~ewu koje wegujem i neiz-

mjerno volim - veli Ilija Pu-

hali}.

Danas ima sopstveno predu-

ze}e "Agro-IP# u Bawoj Luci,

a radio je oko ~etiri decenije

u PIK "Takovu# u Gorwem Mi-

lanovcu, PIK "Banat# u Kikin-

di, pa u Skup{tini op{tine

Prijedor gdje je brinuo o poqo-

privredi i selu, zatim direkto-

rovao u prijedorskim "Agrou-

niji# i Mesnoj industriji, bio

predsjednik Zadru`nog saveza

regije Bawa Luka i pred-

stavqao slovena~ku firmu

SIP u BiH.

- Odvajkada, otkako za

sebe znam, uvijek sam pone-

{to piskarao, bilo da sa-

kupqam narodno blago, bi-

lo da se bavim sopstvenim

stvarala{tvom ili inova-

torstvom u oblasti poqo-

privrede i sela. U mlado-

sti sam bio domac u bawo-

lu~kom \a~kom domu "Ve-

selin Masle{a#, a u beo-

gradskom Studentskom gra-

du sam, bave}i se berber-

skim radom, odnosno {i{a-

wem kolega, prosto preì-

vqavao. Taj kolektivni ̀ i-

vot me je nagnao da usavr-

{avam i spoznajem zadru-

garstvu, a i rukovodio sam

u toj oblasti, pa je tako na-

stala moja kwiga "Udruì-

vawe zemqoradnika u zemqorad-

ni~ke zadruge# koja je 1981. go-

dine {tampana ~ak u ~etiri hi-

qade primjeraka i do dana da-

na{weg se primjewuje. Na dese-

tine, mo`da i stotine radova iz

oblasti agrara objavio sam u no-

vinama, ~asopisima i kwigama,

jer je agrar moj osnovni poziv,

zanimawe, a seosko narodno stva-

rala{tvo moja vje~na qubav -

kaè Ilija Puhali}.

U svom rodnom selu je svojim

rukama i umije}em napravio li-

jepu vikendicu na obali rijeke,

sa sopstvenom plaòm, gdje pro-

vodi najvi{e vremena.

- Zavi~aj je ono na{e izvo-

ri{te kome se ~ovjek, htio ili

ne, mora vra}ati da bi se nadah-

nuo i novom snagom opasao, da

bi u ìvotu lak{e daqe kora-

~ao. Ja odlazim na Japru kad god

imam vremena, a kako sam bli-

ì penziji, to je i vremena sve

vi{e. Za sve ove moje poslove

i bavqewa umnogome mi je na

ruci bila supruga Qiqana, de-

sna ruka koja me prati i u ne-

mirima, a pomaè mi da utolim

radoznalost jer tu su bezgra-

ni~na prostranstva, zavisno od

~ovjeka.

K}erka mu Nata{a i sin Sa-

{a su ve} svoji qudi. Od k}er-

ke ima unuku Awu kojoj ve} po-

kazuje grme~ko-podgrme~ke kra-

jolike i navikava je na izvori-

{ta zavi~aja roditeqa i stari-

ne. Vole je iznad svega.

- U na{oj je tradiciji ta fa-

milijarnost, kult porodice, za-

to je ~ovjeku vrlo va`no da mu

je porodica uz wega, tako pobje-

|uje sve neda}e i prepreke. Ka-

da sam u porodi~nom krugu u rod-

nom selu, na na{em imawu, ~i-

ni mi se da sam ja~i od samog se-

be. Mogu da radim, imam inspi-

raciju, mogu i vi{e negoli je

mogu}e. Tako sam osvajao posjed

i sve {to danas imam, gdje sam

nekako najkomotniji i svoj na

svome - veli Ilija Puhali}.

Priznaje da nema sre}nijeg

~ovjeka od wega kada na nekim

seoskim skupovima i svetkovi-

nama osjeti veli~inu i zna~ewe

narodne tradicije.

- Srce se nekako nadme, gru-

di oja~aju, ~ovjek bi da poleti.

Jer mi toga toliko imamo da je

{teta ne baviti se time i ne in-

teresovati se za narodno blago.

Iako postoje osobenosti, u su-

{tini, sva je ta tradicija na-

{eg naroda istovjetna, u tome i

jeste na{a snaga i veli~ina -

pri~a Ilija Puhali}.

Sprema nove rukopise iz te

oblasti koje }e, kao i "Kapa-

we#, ostvariti kwigama. Neka

ostane za budu}a neka pokoqewa.

Da se zna i da se ne zaboravi.

Zanavijek!

¥ Ranko PRERADOVI]

QUDI U ME\UVREMENU

ZAVIÂJ JE NA[E IZVORI[TE

Ma gdje bio i ma {ta u ìvotu radio, stru~wak iz oblasti

agronomije i zadrugarstva Ilija Puhali} uvijek se vra}ao

korijenima, a kapawe je, o kome je kwigu napisao,

kao narodnu igru u gradu i oìvio

17. i 18. jun 2006. REPORTA@A

7

Nadam se da }e se bar neko

sje}ati da je jednom ̀ ivje-

la osoba pod imenom Da-

vid Berger.

Mladi} David Berger, koga

su nacisti ubili u Be~u 1941. go-

dine, vjerovatno nije ni slutio da

}e ove rije~i postati svojevrsni

zavjet budu}im generacijama i na-

ra{tajima, ali i ideja vodiqa

svih onih koji su ìvot posveti-

li istraìvawu jednog od najo-

bimnijih i najmonstruoznijih

zlo~ina po~iwenih u istoriji

~ovje~anstva - genocida i holoka-

usta.

David Berger, na sre}u, nije

zaboravqen. Wegova slika i po-

sqedwe pismo nalaze se pod svo-

dovima najve}e svjetske ku}e sje-

}awa - Muzeja holokausta "Jad Va-

{em# u Jerusalimu. Ekipa "Gla-

sa Srpske# imala je priliku da

posjeti i obi|e novoizgra|eni

muzejski kompleks, koji, kako to

stru~waci objasni{e, predsta-

vqa pri~u o holokaustu iz jevrej-

ske perspektive.

"Jad Va{em# sagra|en je na

Brdu sje}awa iznad Jerusalima i

ve} vi{e od pola vijeka svjedo~i

o jednom suludom vremenu i namje-

ri da se jedan od najstarijih na-

roda na planeti zauvijek zatre.

Ovaj muzej osnovan je 1953. godi-

ne na osnovu odluke izraelskog

Kneseta, sa osnovnim zadatkom

da pamti, dokumentuje i istraù-

je mu~eni~ku smrt preko {est mi-

liona Jevreja, koje su ubili naci-

sti i wihovi saradnici. Pod svo-

dovima "Jad Va{ema# mjesto su

na{li i mu~enici iz geta i bor-

ci pokreta otpora, kao i "pra-

vednici me|u narodima#, odno-

sno pripadnici raznih nacija ko-

ji su, rizikuju}i sopstveni ì-

vot, spasavali Jevreje.

Za vrlo kratko vrijeme "Jad

Va{em# je izrastao u jednu od naj-

va`nijih i najmjerodavnijih svjet-

skih ustanova koje se bave istra-

ìvawem holokausta. Podaci

"Jad Va{ema# postali su osnova

za sva istraìvawa zlo~ina po-

~iwenih u Drugom svjetskom ra-

tu, i to ne samo pro-

tiv jevrejskog naro-

da, ve} i svih drugih

protivnika nacizma

i fa{izma.

Iz godine u go-

dinu "Jad Va{em#

posje}uje sve vi{e

qudi. Dobri pozna-

vaoci prilika u

Izraelu kaù da je

gotovo nezamislivo

do}i u Svetu zemqu

a ne posjetiti "Jad

Va{em#. To bi, ka-

ù oni, bilo isto

kao do}i u Pariz, a

zaobi}i Ajfelov to-

raw.

Od marta pro{le godine Br-

do sje}awa ukra{ava i novosagra-

|eni muzejski kompleks, koji sa-

mim svojim izgledom dominira

cijelom okolinom. Na samom ula-

zu u trouglasti betonski objekat

posjetioce na video-zidu do~eku-

je pri~a iz svijeta prije holoka-

usta. Rije~ je o video-zapisu au-

tora Majkla Rovena, koji je na

osnovu sa~uvanih arhivskih sni-

maka i fotografija sa~inio pri-

~u o jevrejskom svijetu prije ho-

lokausta. Te{ko je, zaista, osta-

ti ravnodu{an pred slikama na-

smijanih qudi, èna i djece, za-

okupqenih svojim svakodnevnim

obavezama, poslovima, igrom, pot-

puno nesvjesni zla koje ih ~eka

ve} iza ugla.

Prolaz kroz muzej napravqen

je tako da posjetioce bukvalno

vodi od sobe do sobe, odnosno od

ta~ke do ta~ke nastanka monstru-

ozne ideje o istrebqewu jevrej-

skog naroda. Tako ve} u prvim

prostorijama muzeja posjetioci

imaju priliku da vide kako je to

tekao razvoj nacisti~kog reìma,

odnosno kako je to izgledala na-

cisti~ka Wema~ka u periodu od

1933. do 1939. godine.

Autori muzejske postavke u

ovom dijelu obja{wavaju kako je

to, uporedo sa ja~awem nacisti~-

ke mo}i, antisemitizam i rasi-

zam polako prerastao u vladaju-

}u ideologiju, a Jevreji su goto-

vo preko no}i od ravnopravnih

gra|ana postali qudi drugog re-

da - protjerivani, izolovani i

mu~eni.

Korak po korak slijede sli-

ke prvih protjerivawa, zatvara-

wa u geta, oduzimawa jevrejske

imovine. U tim prostorijama mu-

zeja posjetioci mogu da vide au-

tenti~ne predmete, koji su pri-

padali `rtvama, poput dijelo-

va odje}e, obu}e, nao~ara, kofe-

ra, dje~ijih igra~aka i kolijev-

ki... Kompletan utisak dopuwen

je potresnim svjedo~ewima pre-

ìvjelih, koja se emituju na ma-

lim ekranima u sredini svakog

zida prostorije. Uz svjedo~ewa

i autenti~ne predmete, tu su i

odgovaraju}e fotografije i do-

kumenti, koji sa svoje strane da-

ju dodatnu teìnu cijeloj po-

stavci.

I ne samo to - autori postav-

ke pa`wu su posvetili i samim

izvr{iocima monstruoznih zlo-

~ina. U dijelu koji prikazuje te-

àk ìvot Jevreja u getima, po-

brojani su wihovi mu~iteqi, na-

cisti~ki prvaci i vo|e - ime-

nom i prezimenom, uz fotogra-

fiju i osnovne biografske po-

datke. Autori izlo`be kaù da

se time èqelo ukazati na ~i-

wenicu da su i oni bili qudi,

ba{ kao i wihove `rtve, ali qu-

di koji nisu marili {to nanose

zlo drugim qudima!

Pod svodovima "Jad Va{e-

ma# posjetioci mogu da vide ka-

ko su to izgledali nacisti~ki

logori smrti. Tako se u jednoj

prostoriji moè vidjeti auten-

ti~na pruga iz Au{vica i jedna

od logora{kih baraka u toj fa-

brici smrti. U staklenim vi-

trinama nalaze se i limenke u

kojima je bio smrtonosni gas,

kojim su nacisti usmr}ivali qu-

de u komorama. Na zidovima se

nalaze fotografije izmu~enih

i iznurenih logora{a - ìvih

le{eva, koje samo jo{ Bo`ja vo-

qa drì u ìvotu.

Iz sobe u sobu samo se smje-

wuju potresne slike i pri~e o

jednom suludom vremenu, koje je

iza sebe ostavilo samo smrt i

pusto{ {irom Evrope. Istra-

ìva~i "Jad Va{ema# potrudi-

li su se da do detaqa predstave

stradawa Jevreja u svim zemqa-

ma tada porobqenog svijeta, ta-

ko da je u Ku}i sje}awa svoje mje-

sto na{ao i najzloglasniji lo-

gor na Balkanu - Jasenovac.

Jasenovac je upisan i u "Ho-

lu sje}awa# - mra~noj prostori-

ji koju osvjetqava samo plamen

vje~ne vatre na samoj wenoj sre-

dini. A kad je ve} rije~ o Jase-

novcu, "Jad Va{em# raspolaè

podacima o preko 600 hiqada

ubijenih qudi, èna i djece u

ovoj monstruoznoj usta{koj fa-

brici smrti.

Uglavnom, za detaqan i pa-

`qiv obilazak "Jad Va{ema#

~ovjeku je potrebno i nekoliko

dana, tek da bi svaka sitnica do-

{la na svoje mjesto.

Jer, "Jad Va{em# je prepun

sitnica koje, zajedno i svaka po-

naosob, daju jedinstvenu sliku

jednog te{kog i stra{nog vreme-

na, koje se, kako je rekao direk-

tor ove ustanove Avner [alev,

nikada vi{e i nikome ne smije

ponoviti!

¥ Dobrila MAJSTOROVI]

"

GLAS SRPSKE" U POSJETI MUZEJU HOLOKAUSTA

"

JAD VA[EM" U JERUSALIMU

POD SVODOVIMA SJE]AWA

IMENA

Istraìoci "Jad Va{e-

ma# uspjeli su da prikupe vi-

{e od 3,5 miliona imena ubi-

jenih u holokaustu. Wihova

imena i fotografije izloè-

ni su u "Holu imena#, ~ije po-

lice nisu do kraja popuwene,

kao {to ni spisak ubijenih

jo{ nije dovr{en. "Jad Va-

{em# je zato omogu}io svim

zainteresovanim da putem in-

terneta u|u u bazu podataka i

eventualno dopi{u one koji

jo{ nisu imenovani. Zvani~-

nici "Jad Va{ema# poru~i-

li su da je ovo trka sa vreme-

nom, jer se mora do}i do {to

vi{e imena ̀ rtava dok su ge-

neracije, koje ih se sje}aju,

jo{ sa nama. Zato je i pokre-

nuta kampawa pod motom "Jed-

na zajednica, jedna istorija,

jedna osoba u vremenu#.

"

Jad Va{em" sagra|en je na Brdu sje}awa iznad

Jerusalima i ve} vi{e od pola vijeka svjedo~i

o suludom vremenu i namjeri da se iskorijeni

jedan od najstarijih naroda na planeti

\Jad Va{em: Posjetioci dolaze iz cijelog svijeta

\ Potresne slike: Autenti~na pruga iz Au{vica

(Snimio H. D. BORKOVI])

Zapusti i nestade selo u mno-

gim srpskim krajevima, ote-

~e kao rijeka mladost iz we-

ga i udjenu se nekud u tu|i dale-

ki svijet.

Ali, nigdje kao u Hercegovi-

ni ne presu{i seoska rijeka ì-

vota u tako kratkom vremenskom

razdobqu, a na hercegova~kim

prostorima nigdje kao u bile}-

kom mjesnom podru~ju Vrawska.

Mo`da mu je po tome jedino jo{

ravno podru~je Popovog poqa, u

kome miri{e pitomina i caruje

pusto{.

Sve je to najo~itije i najvi-

dqivije u petorazrednom odjeqe-

wu u Vrawskoj, koje organizaci-

ono pripada bile}koj Osnovnoj

{koli "Petar Petrovi} Wego{#.

Svega petoro |aka i sa wima wi-

hov u~iteq Milenko Ke{eq. We-

mu nije te{ko da pobroji imena

svojih |aka.

- Nikola Radovanovi} je peti

razred i on je najstariji. Draga-

na Hrwez i Miodrag Biberxi} su

~etvrti, a Miodragova godinu da-

na mla|a bra}a blizanci, Nenad

i Predrag, tre}i razred. Dakle,

u cijeloj {koli tri brata Biber-

xi}, sinovi Petra i Radmile, i

uz wih Nikola i Dragana. Nared-

ne {kolske godine bi}e ih tako-

|e petoro. Nikola odlazi od nas,

ali nam dolazi Draganina mla|a

sestra Milica, koja na jesen po-

lazi u {kolu - veli u~o Milen-

ko.

Svi wegovi u~enici su ujedno

i |aci pje{aci. Ali, ne pje{a~e

previ{e, najvi{e do dva i po ki-

lometra u jednom pravcu.

Po {kolskoj zgradi i prate-

}im objektima odmah se da zakqu-

~iti da je tu nekada sve bilo dru-

ga~ije. [kola velika, sazidana

prije nepunih ~etrdesetak godi-

na, a u woj {est prostranih ka-

bineta, zbornica, biblioteka,

kancelarije, ostava, hodnici... Po-

red je zgrada sa nastavni~kim sta-

novima. Od ~etiri prostrana na-

stavni~ka stana samo je jedan na-

seqen. Ostali zvrje prazni, a pra-

zne su i u~ionice, o ~ije zidove

se odbija glas i lomi u stotine

par~adi, odslikavaju}i tako u cje-

lini turobni lik ostavqenosti i

samo}e. Samo u jednoj u~iteq Mi-

lenko i wegovih petoro |aka. Sto-

tinu prozora i vrata za samo pe-

toro |aka.

A nije uvijek bilo tako. O

tim, ne previ{e dalekim vreme-

nima, u~iteq ima svoju pri~u.

Ima i statisti~ke podatke u ko-

je je, iz dana{we perspektive, te-

{ko i povjerovati.

- Sve do prije dvadesetak go-

dina ovo je vrvjelo od ìvota.

Ali, ovaj posqedwi rat ba{ sve

je dokraj~io. Po~elo je, istini za

voqu, mnogo ranije, ali od rata

ba{ zapusti. Podaci Zahumsko-

hercegova~ke eparhije kaù da su

1910. godine u {est sela ovog pod-

ru~ja bila ukupno 294 doma}in-

stva sa 2.454 stanovnika. A 1984.

godine, kada je na ovim prostori-

ma jo{ bilo kakve-takve ìvo-

sti, imali smo 237 doma}instava,

sa ukupno ne{to vi{e od 800 sta-

novnika. Posqedwi rat je sve to

prepolovio. [kola je u Vrawskoj

prvi put otvorena jo{ za austrij-

ske vlasti, 1911. godine. A 1960.

otvara se osmorazredna osnovna

{kola. Podaci govore da je 1966.

godine u osmorazrednoj {koli u

Vrawskoj bilo 220 u~enika, a za-

jedno sa ~etvororazrednim odje-

qewima u Simijovim, Todori}i-

ma, Dlako{ima, Dolima i Zvije-

rini ukupno 398. Od 1949. pa sve

negdje do kraja {ezdesetih godi-

na pro{log vijeka, na tom pod-

ru~ju redovno je bilo oko 400 |a-

ka - pri~a u~iteq Milenko.

Prvo ve}e raseqavawe zabi-

qeèno je neposredno po Drugom

svjetskom ratu, u vremenu koloni-

zacije. Ali, to se nije ni osjeti-

lo u tim krajevima, jer su to jo{

bile godine sa ogromnim prira-

{tajem stanovni{tva. Drugi ve-

}i talas odlazaka iz tih krajeva

uslijedio je po~etkom {ezdese-

tih. Od 1970. pa nadaqe selili su

svi redom.

Vrawska je oko 30 kilometa-

ra udaqena od Bile}e. Makadam-

ski put kroz sva ta sela, kakav-

takav, pro{ao je tek sedamdesetih

godina pro{log vijeka. U to vri-

jeme stigla je i struja. O otvara-

wu kakvog proizvodnog pogona,

zadruge i sli~no, niko nije ni

razmi{qao.

Smatralo se da je dovoqno da

se izgradi {kola i dovede stru-

ja. Za one koji su tu ìvjeli to je

o~igledno bilo premalo da bi se

odlu~ili za ostanak, a ruku na sr-

ce, nisu ni imali gdje da ostanu,

jer je cio taj kraj izme|u Bile}e

i Qubiwa obrazac pasivnosti,

siroma{tva i tegobnog ìvota.

Ali, qudi iz tih krajeva, kao

rijetko iz kog drugog srpskog pod-

ru~ja, vrijedni su, snala`qivi i

vi~ni svakoj vrsti posla. Dokaza-

li su to svuda tamo gdje su se do-

selili. A doselili su od herce-

gova~kih mjesta najvi{e u Bile-

}u i Trebiwe, a potom u mnoga

mjesta oko Beograda i Novog Sa-

da, ne{to malo i u Podgoricu i

Herceg Novi. Ima ih puno i u We-

ma~koj i [vajcarskoj, potom od

evropskih zemaqa u Francuskoj,

ali su neki stigli i do Austra-

lije i Amerike.

Od onih koji su ostali u za-

vi~aju najvi{e je starijih od pe-

deset godina. Me|u wima je neko-

liko desetina neèwa starijih

od 30 godina. Pro{la su vremena

ra|awa i velikog prira{taja sta-

novni{tva. U~iteq Milenko Ke-

{eq veli da nade ipak ima, sve do

onog trenutka kada u {koli utih-

nu dje~iji glasovi.

- Onog trenutka kada se za-

tvore vrata na {koli i utihne

dje~ija graja, to }e biti kona~an

kraj cijelog ovoga podru~ja. Ali,

nadajmo se da do toga ne}e do}i,

vaqda }e momci po~eti da se è-

ne i djeca ponovo da se ra|aju -

kaè u~iteq, koji je i sam u is-

toj {koli bio najboqi |ak svoje

generacije prije ne{to vi{e od

20 godina.

êtiri dje~aka i djevoj~ica

Dragana su odlika{i. A uz to, ka-

ko u~o veli, slaù se kao da su

jedna porodica. Svako jutro dje-

ca mu najprije ispri~aju svoje

dnevne doìvqaje. I redovno tra-

è da im pri~a o svom {kolova-

wu. U~iteq je neko vrijeme ì-

vio u Srbiji, a potom u Herceg

Novom, bave}i se drugim poslovi-

ma, a tek od pro{le godine je u

rodnom selu, pa djecu interesuju

sve pojedinosti o ìvotu u tim

mjestima.

Jedanput sedmi~no ih posje-

}uju i nastavnici engleskog jezi-

ka i vjeronauke, koji dolaze iz

mati~ne {kole u Bile}i. Mati~-

na {kola nastoji da im pomogne,

ali su, i pored toga, nastavna sred-

stva veoma oskudna. I grijawe

obezbje|uju roditeqi i u~iteq.

Nabave drva, dotjeraju i izreù,

i tako se griju.

- Kad bi se na{ao ko da pomog-

ne oko nabavke nastavnih sred-

stava. Djeca su neobi~no inteli-

gentna i èqna znawa, a sve ono

{to imaju |aci u drugim, boqe

opremqenim {kolama, wima je

tako daleko - pri~a u~iteq.

Najobi~nija fudbalska lopta

bi dobro do{la. Ra~unar bi, ka-

ko veli, za mali{ane bio pravo

otkrovewe. A bicikl, to je ne-

{to {to je dostupno samo gradskoj

djeci. Tako ̀ ivi malobrojna |a~-

ka druìna u Vrawskoj. A nisu

daleko vremena kada su se u tu

{kolu, svakoga jutra i sa svih

strana, slivale kolone |aka.

Zato je logi~no pitawe da li

su ovi |aci posqedwi Mohikan-

ci, ili jezgro za neku budu}u ve-

}u {kolsku druìnu u Vrawskoj...

¥ [}epan ALEKSI]

KAKO @IVI MALOBROJNA DRU@INA U BILE]KOM SELU VRAWSKA

PETORO \AKA, STOTINU VRATA

êtiri dje~aka i djevoj~ica Dragana su odlika{i. Uz to,

kako u~o Milenko Ke{eq kaè, slaù se kao da su jedna

porodica. Svako jutro djeca mu najprije ispri~aju svoje

dnevne doìvqaje

\U~o sa svojim |acima: Ni{ta nije te{ko

17. i 18. jun 2006.KULTURA

8

Mjesto u kome ìvim

ni selo je ni grad.

Bilo bi mo`da li-

jepo bez svojih stanovnika -

gomile qigavih gmazova ko-

ji se me|usobno stalno `de-

ru ni sami ne znaju}i za{to

- ovako nije. Ruku na srce,

ni ja mu nisam ba{ neki

ukras, pa ipak se drìm po-

daqe od toga bijesnog ~opo-

ra. Uskoro }e mi trideseta,

a ni{ta zna~ajno u ìvotu

nisam uradio. Ako je ubi-

jawe neki posao, onda jesam.

Istina, ubijao sam samo one

koji su htjeli da ubiju me-

ne, i tu onda nema nikakve

krivice. Svi moji najbliì

ve} su ili pomrli ili, u

ovom posqedwem ratu, izgi-

nuli, pa ìvim sam i snala-

zim se kako umijem. Neveli-

ko imawe dajem u zakup i od

toga imam neku malu vajdu.

Ne radim ni{ta. Najradije

se izleàvam na suncu koje

mi neobi~no prija nakon to-

likih smrzavawa po rati-

{tima. Ti{ina i umilna

pti~ja pjesma, poslije tut-

wave topova, prijaju mome

uhu. Kada sam u kafani, kao

i svi neuspjeli qudi, sjedim

sam i pijem dok ne zabora-

vim sve oko sebe pa i samo-

ga sebe. Uostalom, ta gomi-

la prosje~nog svijeta zani-

ma me koliko i lawski sni-

jeg. Sve {to mi je potrebno

nosim u sebi i spreman sam

i na jo{ mawe. Ali nije mi

namjera da pri~am o svojim

osje}awima, ve} o Nikoli,

ne da bih pri~ao, nego da bih

se oslobodio tuge koju, od

dana kada se ubio, nosim u

sebi.

Tog ~udnog ~ovjeka prvi

put sam sreo na jednom osun-

~anom proplanku blizu svo-

je ku}e. Tumarao je kao i ja,

bez naro~itog ciqa beru}i

gqive ili bjeè}i od samo-

ga sebe, ne znam. Padalo je

li{}e sa breza dok smo }u-

te}i pu{ili. Izmijewali

smo tek po nekoliko {kr-

tih i nepotrebnih re~enica.

Bilo mu je te{ko odrediti

godine. Mo`da je imao ~etr-

deset, a mo`da i punih pe-

deset. Li~io je na ~ovjeka za

koga su sve ìvotne radosti

bile ve} odavno mrtve.

Imao je lice gubitnika,

opusto{eno tugom kao je-

sewe drve}e ledenim no-

vembarskim vjetrovima.

Ako je Nikola i imao

neku opsesiju, onda su to bi-

li pogrebi. Odlazio je na

svaki, a bilo ih je isuvi{e

za ovo malo mjesto. Poslije

opijela bi se odmah gubio i

rijetko se vi|ao do naredne

sahrane. Vra}aju}i se slu-

~ajno zajedno sa nekog od tih

tu`nih obreda, uspio sam ga

nagovoriti da svrati kod

mene. Uz kuvano vino malo

se opustio i {krto, kao da

govori samom sebi, vajkao se

na svoj ìvot, taj bijedni

ostatak zime koji nikome

vi{e nije potreban, pa ni

wemu samome, govore}i da

smrt nije budu}nost, ve}

pro{lost, da je neuspjeh ko-

ji ~ovjek jo{ za ìvota za-

sluì.

I tako je po~elo na{e

druèwe, koje }e mnogo to-

ga promijeniti u mome su-

mornom i besmislenom ì-

votu.

A Nikola je bio zaista

dobar ~ovjek, najplemeniti-

ji od svih koje sam do tada

sreo, ali i najnesre}niji. U

na{em mjestu niko ni{ta

pouzdano nije znao o wemu.

Kao i tolike druge nesre}-

nike, donio ga je rat i, po

mom sudu, ostavio na najgo-

rem mogu}em mjestu. Po to-

me sam zakqu~io da nije

miqenik sre}e. Dokoni, ru-

`no radoznali svijet, upi-

wao se da i{~eprka makar

{to iz wegove pro{losti.

Nai{av{i na neumoqivi

zid }utawa, ozloje|ena svje-

tina izmi{qala je svakoja-

ke nevjerovatne gluposti.

Govorilo se da se otisnuo u

avanturu stradawa i mnogo

lutao svijetom. U Africi

je, navodno, bio oèwen ne-

kom crnkiwom zaraènom

sidom. U Australiji je, ka-

ù, bio mamac u lovu na kro-

kodile. Bave}i se tim po-

slom zaradio je velike pare,

ali je izgubio nerve i

zdravqe. Ja u to nisam vjero-

vao. Male sredine su osve-

toqubive i ne pra{taju ta-

janstvenost i izdvajawe.

Od ~ega je Nikola stvar-

no ìvio samo je on znao.

Nikakav posao mu niko ni-

je nudio niti ga je on tra-

ìo. Po tome koliko i {ta

je sve znao, podjednako uspje-

{no mogao je biti u~iteq,

agronom, pravnik ili bilo

{ta drugo. Iz dosade (ili

iz qubavi),

katkada se zabavqao poslom

oko napu{tenog vo}waka

nedaleko od ku}e u kojoj je

ìvio.

Ne{to neodoqivo pri-

vla~ilo me je tome ~ovjeku,

koga su o~igledno tako sna-

`no proìmali duboka tu-

ga i osje}aj stra{ne samo-

}e. Istina, ne bih bio sa-

svim iskren kada bih pre}u-

tao da sam Nikoli odlazio

pomalo i zbog wegove lije-

pe stanarke koja je u moj bes-

plodni ìvot unijela kva-

sac radosti.

Nikolina je bila mlada

u~iteqica, odnedavni sta-

novnik ovoga besmislenog

i nemogu}eg gradi}a. Zatu-

cana op{tinska birokrati-

ja dodijelila joj je jednu od

tri sobice u ku}i u kojoj je

stanovao Nikola, sa o~itom

namjerom da mu napakosti

naru{avaju}i mu samo}u ko-

ju je toliko volio. Me|u-

tim, zloba nikada ne posti-

è svoj ciq.

Bila je to lijepa i ozb-

iqna djevojka, visokog ~e-

la, duge crne kose i o~iju

tamnih kao no}. Zra~ila je

nekom tihom, smiruju}om ve-

drinom i nenametqivom pa-

me}u. Kada ne bi bila u {ko-

li, povazdan bi sjedjela u

svojoj sobici nagnuta nad

u~eni~ke zada}nice ili

kwigu. Bila je bez igdje iko-

ga svoga. Iako su dijelili

predsobqe i kupatilo, Ni-

kola se, razoruàn wenom

smjerno{}u, nije qutio na

svoju imewakiwu. [tavi{e,

vremenom je po~eo da poka-

zuje o~iglednu naklonost

prema osamqenoj sirotoj

djevojci. Za wu je, ve} prvog

proqe}a pod zajedni~kim

krovom, sa zadovoqstvom

brao rane {umske jagode po

okolnim proplancima. Na-

jqep{e vo}e iz wegovog

vo}waka na{lo se prvo na

Nikolininom stolu. Za Bo-

ì} joj je u crkvi kupio Bi-

bliju, ~emu se ona neizmjer-

no obradovala jer je bila ve-

oma pobo`na.

U razgovoru, misle}i na

tu djevojku, kao da me pod-

u~ava, znao je ponekada ka-

zati:

- Mladi}u, bosonoge - to

su biseri. One su same sebi

miraz. Zapamti to!

Nekada je on dolazio me-

ni, ali mnogo ~e{}e sam ja

odlazio wemu. Mislim da

sam mu se najvi{e svi|ao

zbog svojih mana. U tiha

qetna predve~erja obi~no

bi sjedjeli vani, ispod gro-

`|a, gdje nam se ponekada

znala priduìti i Nikoli-

na, nakon {to bi na poslu-

àvniku ukra{enom u{tir-

kanim ~ipkama, iznijela

posluèwe sa slatkom koje

je sama pravila. S naporom

sam odvra}ao pogled s wenih

izazovnih golih mi{ica i

bluze pune bujnih grudi ko-

je su svjetlucale uzbudq-

ivom bjelinom. Primijetiv-

{i to, blijedo lice bi joj

oblilo rumenilo i ~inilo

ga jo{ qep{im. Sje}awa na

te trenutke i danas mi

uqep{avaju ìvot.

Bilo je i onih neprijat-

nih, kojih se nerado sje}am,

kao onaj pro{logodi{wi,

kod Nikole. Napoqu je sipi-

la jesewa hladna ki{a. Ru-

`ni ve~erwi suton i

neraspoloèwe uvla~ili su

se u sobicu u kojoj smo nas

dvojica sjedjeli uz meze i ra-

kiju. Nikola je bio izuzet-

no turobnog raspoloèwa,

a i ja sam se osje}ao tupo. O

ratu je govorio sa gor~inom,

tvrde}i da on unosi trajnu

hladno}u i mraz u qudske du-

{e, uni{tava vladaju}e vri-

jednosti, a ne ostavqa ni-

{ta dobro kao zamjenu. Pri-

paqivao je cigaretu na ci-

garetu i sve ~e{}e posezao

za ~a{icom. Iz nervozne i

istrgane pri~e, na veliko

iznena|ewe, razumio sam da

je on po struci qekar. U gra-

du u kome je ranije ìvio

jedne proqetwe ve~eri, pr-

ve ratne go-

dine, granata mu je odnijela

sinove blizance, ve} gimna-

zijalce. @ivot mu se u tre-

nutku sasvim izmijenio i

preobrazio u bol i uzdah.

Da bi nesre}a bila potpu-

na, nakon mjesec dana za-

ti~e suprugu mrtvu, pre-

sje~enih vena, u kupatilu.

Nakon àlosne pri~e u so-

bici je zavladala neka pre-

te{ka ti{ina.

Kako je bio nesposoban

za velike nesre}e, ni vrije-

me koje je prolazilo nije ga

moglo utje{iti. @ivot je

umro prije wega i on je po-

stao pro{lost. Mir, koji je

ubrzo nastupio, nije mu zna-

~io ni{ta. Samo}a i tuga

potpuno su zavladali wime

i sve drugo mu se ~inilo su-

vi{nim. Bio je okrenut sop-

stvenoj propasti i lebdio

na ivici ponora.

Posqedwi put, ne{to ve-

drijeg raspoloèwa bio je

na \ur|evdan, moju krsnu

slavu. On i Nikolina bili

su mi jedini gosti. Tada sam,

na moje ogromno zaprepa-

{}ewe, prvi put zapazio ve-

liku sli~nost izme|u wih

dvoje. Nisam se mogao oteti

utisku da gledam k}erku i

oca. I jedno i drugo izgle-

dali su otmjeno i gospodski.

Nikola je toga dana pri~ao

neuobi~ajeno mnogo. Bio je

pun zanimqivih pri~ica.

Pod utiskom preobiqa hra-

ne i pi}a na slavskoj trpe-

zi, pri~ao je o nekom ame-

ri~kom kwièvniku koji je

svake godine gladovao po

dvije sedmice i tako doì-

vio gotovo stotu godinu, te

prosto sipao brojne druge

zanimqivosti. Nikolinine

o~i su blistale. Divila mu

se. Bio je to dan koji se ne

zaboravqa.

Uprkos u~malosti i po-

ro~nosti, koje su pred-

stavqale vladaju}e stawe

duha na{eg malog mjesta,

predodre|enog za svaki ne-

uspjeh, brzo su prolazili da-

ni. Sve vrijedno u wemu ve}

odavno je bilo na dnu. Po

dru{tvenoj povr{ini pli-

valo je ono najgore. Qudi

~iji rad nije imao nikakvog

zna~aja bili su osobe od

uvaàvawa i po{tovawa. Ja

sam u wemu zauzimao vrlo

malo mjesta. Uprkos takvim

okolno-

stima, jed-

noga dana primijetio

sam da se postepeno osloba-

|am nekih svojih mana. Li~-

no sam po~eo voditi brigu o

nevelikom gazdinstvu i po-

prili~no ga doveo u red. Vi-

{e nisam bio ravnodu{an

prema sopstvenom izgledu,

naro~ito onda kada sam znao

da }u se sresti s Nikoli-

nom. Svaki taj susret pri-

~iwavao mi je veliku ra-

dost. Uzbu|ivalo me je ari-

stokratsko bqedilo wenog

lica, a posebno erotska bo-

ja glasa. Na moju àlost,

govorila je malo. Uvijek

kada bih èlio da joj ka-

èm koliko lijepih osje-

}awa u meni pobu|uje wena

pojava, zbunio bi me bistri

i prodorni pogled wenih

tamnih o~iju, pa bih kazao

samo neku smu{enu glupost

zbog koje sam se kada bih

ostajao sam stidio.

A onda, stigla je jo{ jed-

na jesen. Sive i turobne ma-

gle spustile su se nisko iz-

nad wiva i krovova ku}a.

Slutio sam da }e se ne{to

stra{no desiti. I desilo

se. Zloslutni o{tri cijuk

elektri~nog zvonceta, toga

ranog jutra, jo{ mi odjeku-

je u u{ima. Kroz prozor su

se nazirali sivi drowci

ru`noga dana.

- Nikola - izgovorila je

Nikolina, sva blijeda, sto-

je}i pred vratima. Nije vi-

{e trebalo ni{ta da kaè.

Sve ostalo pro~itao sam u

wenim o~ima.

Iako sam se u ratu na-

gledao svakakvih strahota,

trenutka kada sam ugledao

mrtvog Nikolu sje}a}u se

dok sam ìv. Lice mu je ima-

lo natprirodno sve~an i

ozbiqan izgled, kakav ni

kod jednog mrtvaca nikada

do tada nisam vidio. Iako

mu je napuwen pi{toq sta-

jao na dohvat desne ruke,

usmrtio se vje{awem, da pu-

cawem ne bi uznemirio Ni-

kolinu.

On, koji je volio sve~a-

nost pogreba, bio bi pono-

san da je mogao vidjeti svoj

sopstveni. Nikada se do ta-

da nije iskupilo toliko

svijeta da isprati nekoga

ko je u toj sredini bio stra-

nac, pa jo{ tako tajanstven.

Na Nikolininu molbu,

ono malo wegovih stvari

prenio sam kod sebe, da bih

ih uru~io nekome od rodbi-

ne ukoliko bi se slu~ajno

pojavio. Nije tu ni bilo

bogzna {ta: osim odje}e, ne-

{to kwiga, malo novaca i

sveàw pisama uvezan iz-

blijedjelom plavom vrpcom.

Od wegove smrti sa Ni-

kolinom sam se jo{ vi{e

zbliìo, ali nisam uspi-

jevao da sakupim dovoqno

hrabrosti da je i zaprosim.

Jedne no}i, dok sam ba{ o

tome razmi{qao i prevr-

tao se u krevetu mu~en ne-

sanicom, iz nevelike hrpe

dohvatih jednu od Nikoli-

nih kwiga koje do tada zbog

ne~ega nisam mogao ni do-

dirnuti. Kada ju nasumice

otvorih, iz we ispade neka

ve} poùtjela fotografi-

ja. Po{to je podigoh, nema-

lo se iznenadih kada na woj

ugledah Nikolinu.

Ali kada je okrenuh i

na pole|ini pro~itah

we`nu posvetu: Voqenom

Nikoli, od Jovane, studen-

tkiwe medicine, od silnog

uzbu|ewa i iznena|ewa sko-

~ih iz posteqe.

îtawe Jovaninih pisa-

ma Nikoli zavr{io sam ka-

da se negdje u daqini ogla-

sio prvi pijetao. I nakon

dugoga razmi{qawa nisam

uspio odgonetnuti za{to se

ta èna, i pored velike

qubavi prema Nikoli, uda-

la za drugoga, iako je ve}

nosila wegovo dijete, koje

je dobilo prezime ~ovjeka

koji mu nije bio otac, a ime

po stvarnom ocu. îtav na-

redni dan proveo sam raz-

mi{qaju}i o okrutnoj igri

sudbine koja je spojila oca

i k}erku koji se do tada ni-

kada nisu vidjeli i koji,

proìvjev{i nepune tri

godine pod istim krovom,

nisu ni slutili {to su jed-

no drugome.

Nikolina je danas moja

supruga. To {to znam bri-

`qivo krijem od we, jer bi

je takvo saznawe strahovi-

to potreslo. Ovako, ona je

sre}na kao i svaka pametna

èna koja ima za muà ne-

koga koga ne krasi velika

pamet. Ima ne~ega poseb-

nog kod we, ne znam ta~no

{ta, ali to volim i na to

sam ponosan. Ve} je u dru-

gom stawu. Dobijemo li si-

na, zva}e se Nikola, bude

li k}erka, bi}e Nikolina.

To je na{a obostrana èqa.

¥ Pripremio

Ranko PAVLOVI]

NIKOLA

PRIÂ "GLASA SRPSKE"

(Ilustracija Goran DUJAKOVI])

Mom~ilo SPASOJEVI]

17. i 18. jun 2006. KULTURA

9

Ovaj izbor (kao {to i

svi vlastiti izbori

poku{avaju) iz poezi-

je donosi ono {to sam autor

ocjewuje kao "najboqe#, kao

ono {to je "odoqelo# vreme-

nu, a stalo je izme|u prvih

stihova (Inspicijenti inti-

me, Sarajevo, 1983) i neobja-

vqenog rukopisa [ustawa

(ukqu~uju}i i pjesme zbirke

Orfej bez ogledala, Suboti-

ca, 1997). Sweàna Ron~evi}

je ro|ena 1959. u Vrba{koj

(Gradi{ka), diplomirala je

na Odsjeku za komparativnu

kwièvnost i filozofiju u

Sarajevu. ^lan je Dru{tva

kwièvnika Vojvodine.

@ivi u Subotici i ponovo

pi{e, kako je nagla{eno u au-

tobiografskoj biqe{ci.

Ono {to nije stalo u taksa-

tivno nabrajawe bio-bibli-

ografije, sav jedan ìvot,

"stegnuto# je u stihovima vi-

{e od stotinu pjesama ("or-

ganizovanih# u dva ciklusa,

Stigme i game i Satirske

ubavke), kojima se Pjesniki-

wa - i bukvalno - VRA]A U

ZAVIÂJ (nimalo slu~ajno,

me|u uvodnim pjesmama je i

diptih Povratak u zavi~aj,

str. 10):

Potomak vremena potoweg

nit spas, nit hlad da na|e

u gori ro|enoj./.../

Precima treba oprostiti

grijeh./.../

Sje}awe je qudsko

od pamtivijeka kra}e.

Zloslutna zaboravqam

ogwi{ta predaka.

Sweàna Ron~evi} je ja-

sno prepoznatqiv pjesni~ki

glas, izrazite liri~nosti

(Tako mirimo ki{u sa/lede-

nom maglom na krovovima) i

sa darom da izvede "celu le-

pu pesmu#, uz efektno poenti-

rawe i priqeàn rad na jezi-

ku i u jeziku, ~ime se i izdva-

ja kao pomalo aparatna poja-

va u op{tem "vi{eglasju#:

Nasej same ne~uja.

Neka nikne {uma nevida.

Sa proplankom neglasa.

/.../

Rasprostri uzdarja pored

uzglavqa.

Do trunak soli kraj rane.

Do trnak bagrema pod ko-

òm.

Do zra~ak mra-

ka u zenici./.../

Iza koprena

stihova DAIMO-

NIONA prosijava

duboka zami{qe-

nost nad vlastitom

i qudskom sudbi-

nom (drevnim op-

{tim pitawima i

odgovorima, narav-

no, pomalo li~-

nim): Nisam na

ovom svetu da bih

bila dobra/ i po-

slu{na. Postav-

qam pitawa i tra-

ìm/ odgovore, ne

èle}i da du{a iz-

gori u }utawu. Po-

malo gorko odjeku-

ju zvuci ove katkad

rezignirane "kan-

tilene# (Najqep{a

je ispovijest/ sa tu-

`nim krajem), ama

ispjevani i sa op-

timisti~kim uvje-

rewem o smislu in-

timisti~kog qud-

skog pregnu}a i

umjetnosti, jer Pr-

i~a je potreba da

ne umremo sami.

Ovo je poezija (i

sama zami{qe-

na!) koja nagoni

na razmi{qawa i

" p r e u m q e w a # ,

mo`da i zato {to

je i nastala iz op-

{teg relativizo-

vawa naoko stva-

rnog i stvarno-

snog privida; sv-

jedo~anstvo dubo-

ke proìvqeno-

sti podsticaja za

pjesmu, onoga {to

se samo uslovno

moè smatrati

"pjesni~kim mo-

tivom#:

Svoje lice pr-

ed ogledalo sta-

vqam.

Negdje u pro-

storu

dodirnu se sm-

ijeh i tijelo.

Tad vrsinem.

I sjena moja u

uglu zadrhti.

Intimisti~-

ka slika svijeta u

raspadawu i nada-

wa u (ipak!) svr-

hu svakog posto-

jawa, uz kultivi-

san izraz (jasna slika, svede-

nost u kazivawu, zvukovna slo-

jevitost, precizan iskaz), ~i-

ne od DAIMONIONA Swe-

àne Ron~evi} "malu-veliku#

kwigu; svojevrsnu rekapitu-

laciju pre|nog (trnovitog)

ìvotnog puta ali i polaznu

ta~ku za sva budu}a na{a gor-

da posrtawa. Nakon ovakve

zbirke ili se prestaje sa pi-

sawem, ili se nastavqa (hra-

bro) u budu}nost, u susret no-

vim isku{ewima i "pe~ati-

ma# trajawa. Budu}i ne samo

i autorska "kontrolna ta~-

ka# prolaznog vremena, ali i

zna~ajna literarna "prino-

va# na na{oj kwièvnoj sce-

ni (posebno je va`no {to se

Pjesnikiwa oglasila u svojoj

rodnoj sredini!), ovaj "izbor

poezije# je i dragocjen dopri-

nos za poetsku "produkciju#

u Republici Srpskoj, te se na-

damo da }e oni za koje je RI-

JE^ jo{ uvijek na po~etku

svega znati prepoznati svu

slojevitost zna~ewa {to ih

nesebi~no (poetski skrivena

u dubokoj "unutra{wosti# du-

{e, a {tedro rasprostrta me-

|u svijet) donosi ova znala~-

ka zami{qena i mudro osmi-

{qena, zna~ajna pjesni~ka

kwiga.

¥ Branko BR\ANIN

AZBUKOVNIK

PJESNIKOV POVRATAK U ZAVIÂJ...(Sweàna Ron~evi}, DAIMONION, poezija,

latinica, bro{irano, 122 stranice, tira` 500,

"

Art print", Bawa Luka, 2006)

Poznato je da izraz carski rez ozna~ava

aku{ersku operaciju koja se izvodi re-

zom na trbu{nom zidu i na materici ka-

da je poro|aj prirodnim putem nemogu} ili opa-

san zbog razli~itih smetwi kao {to je suèwe

zdjelice i sli~no.

Mawe je, me|utim, poznato kako je nastao ovaj

ustaqeni izraz. Da li on zaista ima neke veze sa

carevima? Da li se samo carevi ra|aju tako {to

se plod vadi iz maj~ine utrobe hirur{kim pro-

rezivawem trbu{ne stijenke i uterusa? Je li to

obavezan na~in dolaska careva na ovaj svijet?

Kako pi{e dr Milan [ipka, ovaj izraz je

"rezultat dvostruke gre{ke: gre{ke majke pri-

rode i jedne obi~ne lingvisti~ke zablude#. O

gre{ci majke prirode je ve} re~eno: carski

rez se primjewuje u slu~ajevima kada nije - zbog

raznih devijacija - mogu} normalan porod. Iz-

raz carski rez nastao je u 17. vijeku, ali je sam

hirur{ki zahvat va|ewa ploda iz maj~ine utro-

be primjewivan mnogo ranije. Vjeruje se da su

ga Jevreji primijenili jo{ u 2. vijeku na{e

ere.

U prvo vrijeme carski rez se izvodio samo na

umrlim trudnicama. Po zakoniku cara Justini-

jana ~ak je bilo obavezno izvaditi dijete kako

bi se ono spasilo; trudnica nije mogla biti sa-

hrawena sa djetetom u utrobi.

Prema anti~kim gr~kim predawima, carskim

rezom su do{le na ovaj svijet mnoge znamenite

li~nosti: bog vina Dionizije, zatim bog qekar-

stva Eskulap (onaj ~iji lik sa zmijom i danas

moèmo vidjeti na na{im apotekama), zatim ~u-

veni rimski imperator Gaj Julije Cezar, po ko-

me je naziv dobio sedmi mjesec u godini - jul.

U vezi sa imenom Gaja Julija Cezara je i lin-

gvisti~ka zabluda o nastanku naziva carski rez.

Naime, medicinski (latinski) naziv te hirur{ke

intervencije je sectio saesarea pa je to, pogre-

{no, povezano sa Cezar, koje zna~i: car. Tako je,

na osnovu gre{ke, nastao i sam izraz carski rez.

Pouzdano se zna da je porod carskim rezom

stvarno izveden u 16. vijeku, kada je {troja~ svi-

wa iz Bazela ([vajcarska), uz dozvolu sve{te-

nika i u prisustvu sudije, a uz pomo} mjesnog xe-

lata, spasio od smrti svoju suprugu i dijete. Pot-

kraj istog vijeka obavqena je, u Francuskoj, i pr-

va kwiga o carskom rezu.

Iako je rezultat jedne lingvisti~ke zablu-

de, izraz carski rez nije u{ao samo u medicin-

sku terminologiju ve} i u svakodnevni govor,

gdje se upotrebqava u zna~ewu: energi~an, spa-

sonosan potez u rje{avawu nekog problema. Ta-

ko bi se moglo re}i da je carski rez potreban i

na{oj privredi (koje zapravo i nema), i na{oj po-

litici, i na{oj dràvi...

Za ra|awe je vezan jo{ jedan poznat frazem

- sijamski blizanci, koji je, tako|e, u{ao u me-

dicinsku terminologiju, pa i u svakodnevni go-

vor, gdje zna~i blisku, nerazdvojnu vezu dvije

osobe, pa ~ak i dvije stvari i pojave, i u tome zna-

~ewu ovaj frazem danas ìvi u na{em jeziku.

Frazem sijamski blizanci ima podlogu u stvar-

nom ìvotu, po blizancima êngu i Engu, ro|e-

nim po~etkom 19. vijeka u Sijamu (dana{wem Taj-

landu), koji su ro|eni fizi~ki spojeni, srasli

jednim dijelom grudi. Odvedeni i pokazivani ra-

doznaloj publici po evropskim i ameri~kim gra-

dovima, postali su popularni, i bogati, dobili

ameri~ko dràvqanstvo. Zanimqivo je da su se

âng i Eng oènili, i to dvjema sestrama Ame-

rikankama, sa kojima su imali mnogo djece.

Iako blizanci, uz to i fizi~ki srasli, ova

bra}a su se ~esto tukla, jer je âng pio i pu{io,

a Eng nije podnosio ni alkohol ni duvan. Ali su

i {titili jedan drugoga. Naime, ̂ ang je jedne pri-

like udario nekog gledaoca, zbog ~ega je treba-

lo da bude ka`wen zatvorom, ali sud nije mogao

da u zatvor po{aqe i Enga, ni krivog ni du`nog.

Sijamski blizanci - âng i Eng, kao {to su

istovremeno ro|eni, tako su i umrli istog dana

i ~asa - u 63. godini ìvota.

¥ Milorad TELEBAK

Prema anti~kim gr~kim predawima, carskim rezom

su do{le na ovaj svijet mnoge znamenite li~nosti:

bog vina Dionizije, bog qekarstva Eskulap, zatim ~uveni

rimski imperator Gaj Julije Cezar...

Uono vrijeme, pedesetih i

{ezdesetih godina, kad

su crnobijeli televi-

zijski ekrani stidqivo, korak

po korak, ulazili u na{e ku-

}e, bioskop bija{e omiqena

zabava, a nekome ~ak i nezao-

bilazna kulturna potreba.

Ali bioskobxijama i nije

bilo lako. Ka{wewe film-

skih kopija u razmjeni, o{te-

}ene trake i stoga ~esti pre-

kidi projekcije. Dotrajala teh-

nika.

Bawa Luka, grad sredwe ve-

li~ine, tada je bila na drugom

ili tre}em mjestu ~ekawa pre-

mijernih filmova, nakon {to

se ovi "odvrte# u republi~kim

prijestonicama.

Saznav{i koji su filmo-

vi "hitovi#, ispred bioskop-

skih blagajni Bawolu~ani bi

stali u redove. I tada su svom

poslu pristupili tapkaro{i.

Nema ~ekawa, a nema ni ula-

znica. Blagajna tek {to je

otvorena, a ulaznice raspro-

date. Ulaznica ima, ali po

dvostrukoj cijeni - kod tapka-

ro{a.

Ko su bili profesional-

ni tapkaro{i, kako su "ope-

risali# i zbog ~ega su kona~-

no propali?

Tapkaro{i su pa`qivo

pratili i osje}ali intereso-

vawa gledalaca za odre|ene

filmove i bili su u sprezi sa

blagajnicama bioskopa, koje su

znale {ta je za wih boqe: bo-

qe je da svoj dnevni posao oba-

ve za pola sata, nego da rade

dok se karte ne rasprodaju.

Tapkaro{i su regrutova-

li i "svjeè snage#, podmla-

dak, a to su bili (ne)poznati

mladi maloqetni delikventi:

- Treba{ karte? Plati pa

kupi.

Organi zaduèni za odr-

àvawe javnog reda i mira ovu

"negativnu pojavu# su posma-

trali iz prikrajka i blagona-

klono, "gledali kroz prste#.

Jer da nisu, tapkarewe su mo-

gli i morali da sprije~e na sa-

mom po~etku.

Ali ono {to se nije desi-

lo silom zakona, dogodilo se

spontano. Sedamdesetih godi-

na otvoreni su novi bawolu~-

ki bioskopi ("Vrbas# 1977,

dvije sale "Palasa# 1979), na

~elo "Bawalukafilma# su do-

{li novi rukovodioci, nastu-

pile su druga~ije okolnosti.

I tapkaro{i - napast i gor-

~ina za gledaoce, najzad su iz-

umrli. Ni wihova nije gori-

la do zore.

¥ Velimir BOJKO

IZ ISTORIJE BAWOLU^KIH BIOSKOPA - TAPKARO[I

Bawa Luka, grad sredwe veli~ine, prije dvadesetak

i vi{e godina bila na drugom ili tre}em mjestu ~ekawa

premijernih filmova, nakon {to se ovi

"

odvrte"

u republi~kim prijestonicama. Tapkaro{i bili

i ne ponovili se

\"

Alamo" donio pare tapkaro{ima: Scena iz filma

ODO[E ZAUVIJEK CARSKI REZ

Ruski car Nikola II: Kako su se

carevi ra|ali

ZLATNA JAJA

Filmovi koji su tapka-

ro{ima bile koke-nosiqe

zlatnih jaja, izme|u ostalih,

su - "Jaja i ja#, "Anastasija#,

"Karmen iz Grenade#, "Pra-

znik u Rimu#, "Majko, slu-

{aj moju pjesmu#, "Pjesma

buntovnika#, "Alamo#...

ZA[TO SE KA@E

Svjetsko prvenstvo u fud-

balu koje je ovih dana

traje u Wema~koj proti-

~e uz sun~ano i toplo vrijeme,

dok je istovremenu na jugu Evro-

pe , pa i u na{im krajevima, at-

mosfera veoma nestabilna uz

relativno niske temperature

vazduha. Sve ~e{}e ~uju se ko-

mentari i mi{qewe da su Ni-

jemci nekim "sistemima# uti-

cali na vrijeme, a hladniju va-

zdu{nu masu usmjerili prema

na{im krajevima. Prije nekog

vremena Kinezi su bili pri-

siqeni da vje{ta~ki izazovu

ki{u i saperu lebde}u pra{i-

nu nad megapolisom Pekin-

gom.

Ovo nas je ponukalo i na od-

re|en na~in obavezalo da u na-

{oj kolumni kaèmo koju ri-

je~ vi{e o vje{ta~kom uticaju

na vrijeme.

Hiqadama godina qudi su

nastojali da promijene vrije-

me i klimu radi pove}awa vo-

denih resursa i ublaàvawa

vremenskih nepogoda. Moderna

tehnologija uticaja na vremena

zapo~ela je krajem 40-ih godi-

na pro{log vijeka pronalaskom

na~ina kako kapqice prehlad-

nog oblaka pretvoriti u kri-

stale leda pomo}u umetawa

ohla|enog sredstva kao {to je

suvi led ili jezgra umjetnog le-

da poput srebrnog jodida. To-

kom sqede}ih 50 godina is-

traìvawa na{e se znawe o mi-

krofizici, dinamici i proce-

sima stvarawa padavina iz pri-

rodnih oblaka (ki{a, grad, sni-

jeg) uveliko pove}alo, kao i

znawe o uticaju djelovawa qu-

di na te procese.

Danas veliki broj zemaqa

radi na vi{e od stotinu proje-

kata o vje{ta~kom uticaju na

vrijeme, naro~ito u suvim i po-

lusuvim regijama {irom svije-

ta, gdje nedostatak dovoqnih

resursa vode ograni~ava wi-

hove mogu}nosti snabdijevawa

hranom i energijom.

Energija ukqu~ena u vre-

menske sisteme je tako velika

da je nemogu}e umjetno stvori-

ti oluje ili izmijeniti tipi~-

ne vjetrove koji bi regiji doni-

jeli vodenu paru. Najrealniji

pristup vje{ta~koj promjeni

vremena je iskoristiti pred-

nosti mikrofizi~kih senzi-

tivnosti gdje relativno mali

poreme}aj sistema izazvan qud-

skim djelovawem moè bitno

izmijeniti prirodni razvoj at-

mosferskih procesa.

Mogu}nost uticaja na mi-

krostrukture oblaka ispitana

je u laboratorijima, simulira-

na je u brojnim modelima, a pro-

vjeravana pomo}u fizikalnih

mjerewa u nekim prirodnim si-

stemima kao {to su magle, stra-

tiformni oblaci i kumulusi.

Me|utim, direktan fizi~ki do-

kaz da se padavine, grad, muwe

i vjetrovi mogu znatno promi-

jeniti pomo}u umjetnih sred-

stava, ograni~en je.

Sloènost i raznolikost

oblaka prouzrokuje velike te-

{ko}e u razumijevawu i uo~av-

awu u~inaka poku{aja da ih

promijenimo na umjetan na~in.

Kako se pove}alo znawe o fi-

zici i statistici oblaka i wi-

hova primjena na mijewawu vre-

mena, razvili su se novi krite-

rijumi procjene za vrednovawe

ogleda na zasijavawu oblaka.

Razvoj nove opreme kao {to su

avioplatforme s mikrofizi~-

kim sistemima i sistemima za

mjerewe kretawa vazduha, ra-

dara (ukqu~uju}i dopler i mo-

gu}nost polarizacije), sateli-

ta, mikrotalasnih radiometa-

ra, mreè automatskih ki{o-

mjera, mreè stanica - unijeli

su novu dimenziju. Jednako je

vaàn i napredak u kompjuter-

skim sistemima koji omogu}u-

je procesuirawe velikog broja

podataka. Novi skupovi podata-

ka koji se koriste zajedno sa

sve sofisticiranijim numeri~-

kim modelima oblaka pomaù

u ispitivawu razli~itih hipo-

teza o vje{ta~kim promjenama

vremena.

Kada bi se moglo ta~no

predvidjeti padavine iz siste-

ma oblaka, bilo bi jednostavno

otkriti u~inak vje{ta~kog za-

sijavawa oblaka na taj sistem.

S dana{wim znawem smatra se

da zasijavawe oblaka nastalih

strujawem vazduha iznad pla-

nina pomo}u leda pruà najbo-

qe mogu}nosti za pove}awe pa-

davina na ekonomski odrìv

na~in. Ovi tipovi oblaka pri-

vukli su veliku pa`wu zbog wi-

hovog potencijala u smislu up-

ravqawa vodama, tj. wihove mo-

gu}nosti da budu rezervoari vo-

de ili snijega na ve}im visina-

ma. Postoje statisti~ki doka-

zi da se u odre|enim uslovima

padavine iz prehladnih oro-

grafskih oblaka mogu pove}a-

ti pomo}u postoje}ih tehnika.

Statisti~ke analize evidenci-

je padavina na tlu iz nekih du-

goro~nih projekata upu}uju na

zakqu~ak da su ostvarena

pove}awa u godi{wim dobima.

¥ Neboj{a

KU[TRINOVI]

Onda je do{la nesre}na

1914, sa wom i Prvi

svjetski rat. Jo{ na po-

~etku napada, dok su vojnici za-

ra}enih strana bili jo{ opti-

misti, duvan je bio obavezni

pratilac ratnika. Crveni krst

je austro-ugarskim vojnicima

koji su odlazili na front di-

jelio cigarete i cigare.

Te, 1914. tako|e, svaki en-

gleski vojnik dobijao je dvije

unce duvana sedmi~no, mornar

~etiri unce, dok su wema~ki

vojnici sledovali po dvije ci-

gare i dvije cigarete!

Rat se uskoro preobratio u

iscrpqivawe jedne i druge stra-

ne; duvan je u rovovima postao

nu`no zlo. Vojnici su pu{ili

iz fizi~kih, socijalnih i psi-

holo{kih razloga. Duvan se u

rovovima cijenio zbog narko-

ti~kih u~inaka i sposobnosti

da odagna osje}aj gladi. Pu{e-

}i zadwu cigaretu pred juri{

u vjerovatnu smrt, vojnik je

smirivao ìvce i prepu{tao

se sudbini. Ne samo duvan, ne-

go i obred pu{ewa, {to ga je

vojnik obavqao kao u civil-

stvu kod ku}e, na svoj na~in je

smirivao. Cigarete su me|u-

sobno dijelili prijateqi i

neprijateqi, bile su izraz

saosje}awa prema onim koji

istovjetno trpe. Cigareta, po-

nu|ena ratnom zarobqeniku

bila je i izraàvawe humano-

sti u nequdskim okolnostima.

Kada je Amerika 1917. stu-

pila u rat, komandant ameri~-

kih jedinica, general Per-

{ing, zapitan {ta mu treba

za pobjedu, uzvratio je: "Duvan,

ba{ tako kao i kur{umi. Du-

van je nuàn kao i dnevni

obrok. Na hiqade tona ga mo-

ramo dobiti, bez oklijevawa#!

Ameri~ko ministarstvo

rata odmah je poja~alo kupo-

vinu cigarete doma}ih proiz-

vo|a~a; naj~e{}e poznate mar-

ke "Kamel# i " Laki

strajk#.

Vojnici koji su pre-

ìvjeli rovove ve}i-

nom su postali zagri-

èni pu{a~i. Heroji

Prvog svjetskog rata su

obi~ni vojnici, a ne ge-

nerali na kowima, za-

to su ovi prvi i posta-

li najva`niji za duvansku

industriju.

I ène su za vrijeme

Prvog svjetskog rata, prven-

stveno u Engleskoj, obavqale

mu{ke poslove, po{to je ve-

}ina mu{karaca bila na fron-

tu. Ovo im je donijelo i fi-

nansijsku nezavisnost. Prije

rata su radile, ako su bile za-

poslene, uglavnom kao ku}ne

pomo}nice i slu`benice. Na

kraju rata, kada ih vojna indu-

strija nije vi{e trebala - od

400.000 èna, samo 125.000 se

vratilo prija{wem poslu

spremawa kreveta i prawa po-

su|a. Ova sloboda je bila isto

tako zarazna kao i pu{ewe ci-

gareta - {to su nau~ile za

vrijeme rata.

Pu{ewe im je omogu}ava-

lo i lak{e druèwe s mu{kar-

cima. U Velikoj Britaniji na-

kon rata je otvoreno 10.000

plesnih dvorana i ène su ~e-

sto plesale same, bez pratwe i

bez stida. Ovdje je cigareta bi-

la - posrednik me|u polovima.

Mu{karci su im cigarete da-

rovali u znak po{tovawa i

umjesto ruà! Me|utim, ni è-

ne nisu ba{ ~ekale da im ko da

cigarete, nego su ih po~ele sa-

me kupovati. @ene koje su pu-

{ile u o~ima mu{karaca vi{e

nisu bile lakomislene, ~udno-

vate strankiwe ili {to jo{

gore. @ena s cigaretom u ruci

djelovala je intelektualno i

samostalno.

U Americi se de{avalo ne-

{to drugo, i druga~ije. Na po-

tezu su bili puritanci. Isko-

ristiv{i ratne odluke o bez-

bjednosti i preporuke za smjer-

nost, poku{avali su sve bez-

bo`nike odvratiti od lo{ih

navika. Prva meta im je bio

alkohol. Vojnici, koji su se

1919. vratili iz rata, morali

su se pomiriti s ~iwenicom

da je wihovo dugo mu~ewe na-

gra|eno prohibicijom. Os-

okoqeni ovim uspjehom, puri-

tanci su se ustremili na du-

van. Me|utim, tu nisu uspjeli.

I u Americi su postajali

svjesni va`nosti ènskog tr-

ì{ta. A kakva bi cigareta

bila najprimjerenija Ameri-

kankama? Odgovor su na{li u

blaòj, ~istijoj i qep{oj ci-

gareti. Preduze}e "Filip Mo-

ris# koje se za to vrijeme pre-

selilo iz Londona u Wujork,

obnovilo je staru marku ciga-

reta, koja se u Evropi zvala po

vojvodi Marlboroughu, s tim

{to su je u Americi ispisiva-

li s mawe komplikacija. Ova

marka se pridruìla trima vo-

de}im markama cigareta, a to

su bile - "kamel#,"~ester-

fild# i "laki strajk#.

(Nastavak u sqede}em brojku)

¥ @arko JAWI]

Kada je Amerika 1917. stupila u rat, komandant

ameri~kih jedinica, general Per{ing, zapitan {ta

mu treba za pobjedu, uzvratio je:

"

Duvan, ba{ tako

kao i kur{umi. Duvan je nuàn kao i dnevni obrok.

Na hiqade tona ga moramo dobiti, bez oklijevawa"!

KRAQ DUVAN, ILI KRATKA ISTORIJA NAJSMRDQIVIJE NAVIKE (7)

DUVAN U RATOVIMA NU@NO ZLO

Prvi svjetski rat: Vojnici su dobijali duvan

Albert Ajn{tajn:Razmi{qawe

s lulom u ustima

VJE[TA^KI UTICAJ NA VRIJEME I PROMJENE KLIME

ÔVJEK VEDRI I OBLAÎHiqadama godina qudi su nastojali da promijene

vrijeme i klimu radi pove}awa vodenih resursa

i ublaàvawa vremenskih nepogoda

Svjetska meteorologija: Borba ~ovjeka sa

prirodom

@ivot i priroda: Snaàn uticaj sunca

ZAVISNIK

U Velikoj Britaniji u

spor se umije{ala i dràva.

Parlament je objelodanio po-

datke da su tre}inu regruta za

Burski rat protiv bijelih

doseqenika holandskog pori-

jekla u Ju`noj Africi mor-

ali odbiti zbog "pu{a~kog sr-

ca#, pa je tako 1908. donio za-

kon o zabrani prodaje ciga-

reta licima mla|im od 16 go-

dina. U tom ~asu javio se i

termin "zavisnik# - a koris-

tili su ga za pu{a~a duvana!

Zavisnik je bio slaba{na,

bezvoqna li~nost, doslovno:

pravi zgubidan.

U inat tome, po~etak 20.

vijeka tekao je u znaku duvana,

po{to su ga pu{ili od An-

tarktika do Japana. Osvojio je

i mnoge poznate mu{karce.

Xorx Bernard [o bio je

strastveni pu{a~, francuski

umjetnici, me|u wima Anri

Tuluz Lotrek, zamotavali su

se u oblake dima cigareta. Pa-

jet Modrian slikao je s lulom

u ustima, ba{ kao i Vinsent

van Gog. Najposlije, i Albert

Ajn{tajn dumao je o vremenu

i prostoru s lulom u ustima.

Razbijawe

magle

Imamo iskustvo u razbijawu

magle na prostoru biv{e Jugosla-

vije, na zimskim Olimpijskim

igrama u Sarajevu 1984.godine

Za razbijawe toplih (tem-

perature ve}e od 0 "C#) i hlad-

nih magli koriste se razli~i-

te tehnike. Relativna ~estina

toplih i hladnih magli ovisi o

geografskom poloàju i o go-

di{wem dobu.

Termalna tehnika koja kori-

sti intenzivne izvore topline

(kao {to su mlazni motori) za

direktno zagrijavawe vazduha i

isparavawe magle pokazala se

kratkoro~no uspje{nom. In-

stalirawe i upotreba takvih si-

stema je skupo. Druga tehnika ko-

ja se koristi je poticawe

uvla~ewa suvog zraka u maglu upo-

trebom lebde}ih helikoptera ili

motora na tlu. Te su tehnike ta-

ko|e skupe za svakodnevno ko-

ri{}ewe.

Uklawawe toplih magli po-

ku{alo se posti}i zasijavawem s

higroskopskim materijalima. U

takvim se ogledima katkada mo-

è uo~iti pove}awe vidqivosti

ali na~in i mjesto rasipa i ras-

podjela veli~ine materijala za

zasijavawe od bitne su va`nosti

i te{ko ih je odrediti. U prak-

si je ta tehnika rijetko toliko

uspje{na koliko modeli pokazu-

ju. Trebalo bi koristiti samo ona

higroskopska sredstva koja ne

predstavqaju problem za ìvot-

nu okolinu i zdravqe.

Hladna (prehladna) magla mo-

è se raspr{iti rastom i zasi-

javawem ledenih kristala. To se

s velikom pouzdano{}u moè sti-

mulisati tako da se magla raspr-

{i jezgrama umjetnog leda iz si-

stema na zemqi ili u vazduhu.

Nova tehnika koja je prikaza-

na u malom broju ogleda koristi

topove sa suvim ledom za stvarawe

kristala leda i pospje{ivawe

wegovog brzog mije{awa s ma-

glom. Budu}i da se u~inci tog ti-

pa razbijawa magle lako mjere, a

rezultati su vrlo predvidqivi,

smatra se da je statisti~ka pro-

vjera nepotrebna. ¥

17. i 18. jun 2006.GLOBUS

10

Zle sile prirode su ne-

izmjerne mo}i i sklo-

ne su da qude cikli~no

unerede i unesre}e.

Skopqe je imalo svoj dio

zemqotresnog uàsa, Bawa

Luka svoj, a potres je Dubrov-

nik qeta 1666, gotovo srav-

nio sa zemqom.

Beograd, 1927. godine.

Ku}nih telefona je tada bi-

lo malo, te su uspani~eni

gra|ani pje{ice pohrlili

na Ta{majdan, u Kraqevski

seizmolo{ki institut. Ho-

}e li se zemqotres ponovi-

ti? Da li je Beograd sigu-

ran?

- ???

To je bilo vrijeme baja-

wa i "bacawa strave#, pa su

se onovremene proro~ice

takmi~ile u predskazivawu.

Tako je uvijek, ~ak i danas,

ako je zvani~nih, a kamoli

stru~nih, obja{wewa malo

ili ih uop{te nema. Onda

ima itekako prostora da se

razma{u naga|awa i proro-

~anstva. Beogradom su kru-

ìle svakojake glasine, pa i

one najcrwe: od glavnog gra-

da ne}e uskoro ostati ni ka-

men ni kamenu.

Zemqotres na planini

Rudnik (vaqda ispod plani-

ne Rudnik!) godine 1927, po-

znat kao Milanova~ki ze-

mqotres.

Najvi{e je stradao Gor-

wi Milanovac i okolna se-

la. U Milanovcu je sru{ena

najstarija zgrada, objekat è-

qezni~ke stanice, kao i dva-

naest ku}a, a jo{ tri stoti-

ne objekata bilo te{ko

o{te}eno. Potres je preo-

rao i varo{ice Topinoce i

Stragare, bilo je panike i u

Vaqevu, a Kragujevac je ko-

liko toliko, ostao po{te-

|en.

Najblià i najve}a bol-

nica u Milanova~kom potre-

su je bila ona u Kragujevcu.

Bila je toliko rastresena,

da su odmah

morali da je

e v a k u i { u .

Ali kad usud

ho}e, tek tada

su u Kraguje-

vac po~ele da

pristiù sto-

tine raweni-

ka. Ta~an broj

povrije|enih

nikada nije

utvr|en.

Na poko-

{enom poqu

ni~e mlada

biqka. Na mj-

estu stare ku-

}e nova se

gradi, jo{ ve-

}a i qep{a.

Onda i ondje

gdje prirodna

ruka zla po-

staje nemo}na -

pobje|uje qudski

optimizam, snaga i voqa da

se preìvi i nastavi. Jer ~o-

vjek je feniks.

¥ Velimir BOJKO

Stari Hum bio je i primor-

ska i pomorska zemqa. Du-

ìnom ~itave vertikale,

od u{}a Neretve, pa sve do No-

vog i Risna, on je imao svoje oba-

le i svoje more, a kao svaka po-

morska zemqa imao je i svoje lu-

ke i plovila.

Ve} od 10. pa sve do po~etka

14. vijeka ovaj priobalni pojas

sredweg Jadrana bio je u posjedu

humskih knezova i vlastelina.

Prve podatke o tome ostavio je

Konstantin Porfirogenit u 10.

vijeku, koji u svojim zapisima Ko-

navle spomiwe kao dio Travuni-

je, a ne{to kasnije (u 12. vijeku)

o dijelovima ove primorske obla-

sti pisao je Pop Dukqanin u svo-

me Qetopisu.

Humski priobalni pojas obu-

hvatao je velike prostore u Qe-

topisu.

Humski priobalni pojas ob-

uhvatao je velike prostore, ali

wegov opseg nije bio uvijek isti.

On se tokom vremena mijewao,

kao {to su se mijewali i gospo-

dari koji su tu imali svoje po-

sjede i upravqali pojedinim ù-

pama.

Ju`ne dijelove ove primor-

ske oblasti zahvatali su Travu-

nija, ̀ upe Konavli, Dra~evica i

Tihaqina, dok je na sjeveru pro-

storno najve}a i najzna~ajnija bi-

la Zupa Luka. Ona je obuhvatala

prostore u dowem toku Neretve,

od wenih pritoka Bregave sa li-

jeve i Trebiàta sa desne strane,

pa sve do mora. Na tom podru~ju

postojao je veliki broj starih

gradova i naseqa, me|u kojima:

Narona, Mogorjelo, Drijeva (Ga-

bela), Vratar, Br{tanik, Posred-

nica, Plo~a i druga.

Za stari Hum bio je posebno

zna~ajan grad Ston na Peqe{cu.

S obzirom na izvanredno povo-

qan geografski i vojno-strate-

{ki poloàj, Ston je smatran

drugim najzna~ajnijim gradom u

Zahumqu. Blagaj je bio sredi{te

kopnenog dijela zemqe i prije-

stoni grad, a sli~nu funkciju

imao je i Ston u primorju. Me-

|utim, primorski dijelovi Huma

nisu mogli da opstanu kao cjelo-

vit i homogen prostor, jer je

upravno i vlasni~ki bio usitwen

na mawe ùpe. Posjednici tih

prostora (bra}a Sankovi}i, Pa-

vlovi}i, Radenovi}i, Hrani}i i

drugi) prodavali su komad po ko-

mad humske zemqe, tako da je kra-

jem 14. vijeka wen najve}i dio po-

stao vlasni{tvo Dubrova~ke Re-

publike.

U najduìm vremenskim dio-

nicama sredweg vijeka humski

knezovi i feudalci upravqali

su svojim ùpama i ~itavom ob-

la{}u u okriqu srpske dràve

Nemawi}a.

Ona im je obezbje|ivala ne

samo autonomiju i mogu}nost da

samostalno odlu~uju o najva`ni-

jim pitawima, ve} je stvarala

uslove za svestrani razvoj i pro-

speritet ovih krajeva. Me|utim,

od sredine 14. vijeka politi~ke

prilike u {irem regionu se mi-

jewaju, {to se u velikoj mjeri

odraàva i na prilike u Zahu-

mqu.

¥ Dragi{a SPREMO

Postoji jedno mjesto na

svijetu na kojem se ~o-

vjek moè osje}ati kao

glumac u filmu "Jurski park#,

pa ~ak i biti napadnut od bi-

}a koja su zemqom hodala i pri-

je nekoliko hiqada godina. To

mjesto je malo ostrvo Komodo

u Indoneziji, gdje ìve najve-

}i gu{teri na svjetu. Zbog ve-

li~ine i agresivnosti ova vr-

sta gu{tera, u nauci poznata

kao Komodo va-

ran, nazvana je

i "zmaj sa ostr-

va Komodo#.

O t k r i } e

Komodo varana

bilo je jedno od

velikih iznena-

|ewa na po~et-

ku 20. vijeka.

Prije 1912. go-

dine ova vrsta

je bila potpuno

nepoznata i ve-

liki gu{teri

su smatrani iz-

umrlim. Te go-

dine, grupa lo-

vaca na bisere

iskrcala se na

ovo malo i sko-

ro nepoznato

ostrvo. Kada su

se vratili, sa

strahom su pri-

~ali da na ostr-

vu ìve ogrom-

na praistorij-

ska bi}a.

Indonezijski

biolozi su posla-

li ekspediciju i napisali iz-

vje{taj, ali on nije privukao

ve}u pa`wu nau~nih krugova u

svijetu u godinama koje su

prethodile Prvom svjetskom

ratu. Tek 1926. godine avantu-

rista Daglas Burden je, pod

pokroviteqstvom ameri~kog

Muzeja prirodne istorije, or-

ganizovao ekspediciju sa ci-

qem da istraì ~iwenice i,

ako bude mogu}e, nekoliko

primjeraka ulovi i ìve ih

donese u SAD.

Ekspedicija je uspjela i po-

kazalo se da su sve zastra{uju-

}e pri~e o opasno velikim gu-

{terima koji li~e na zmajeve

iz dje~ijih bajki u stvari ta~-

ne. Iako su ~lanovi ekspedici-

je nekoliko puta bili meta na-

pada Komodo varana, uspjeli su

da u SAD donesu dvanaest mr-

tvih i dva ìva primjerka, od

kojih su neki bili dugi oko tri

metra.

Mu`jaci Komodo varana su

najve}i i najopasniji grabe-

`qivci na ostrvu, sposobni da

ubiju ne samo male ìvotiwe

nego i vodenog bufala koji je

teàk kao nekoliko odraslih

gu{tera. Zmajevi i danas ìve

na ostrvu Komodo ali su pro-

na|eni i na nekoliko obli-

`wih ostrva. Iako se smatra da

je wihov broj pribliàn bro-

ju jedinki iz 1912. godine, na-

laze se na listi ugroènih vr-

sta, jer ìve na tako malom

prostoru da ih ekolo{ki in-

cident, kao na primjer erupci-

ja vulkana, moè potpuno zbri-

sati sa lica zemqe.

Komodo varan za jedan

obrok moè da pojede koli~i-

nu hrane koja odgovara 80 odsto

wegove teìne. Strategija na-

pada je da se sakrije u `buwe i

~eka u zasjedi, a zatim naglo

jurne prema `rtvi koju ujeda

samo jednim vrlo jakim i bol-

nim zagrizom. @rtva umire u

vrlo kratkom roku od obil-

nog krvarewa ili umire ka-

snije od infekcije koju iza-

zivaju bakterije koje ìve u

ustima ovog gu{tera. Iako im

je najomiqenija hrana divqi

jelen, ne}e se pla{iti da na-

padnu bilo koju ìvotiwu ko-

ja im se na|e na putu, pa ~ak i

druge pripadnike svoje vrste.

Interesantno, ali nau~nici

su utvrdili da, ko zna iz kog

razloga, bakterije iz usta Ko-

modo varana ne izazivaju in-

fekciju kod drugih Komod va-

rana.

Ova vrsta gu{tera spada u

najboqe trka~e u ìvotiw-

skom svijetu, ali samo na krat-

ka rastojawa. Uz brdo tr~e br-

zinom koju prosje~an ~ovjek

postiè na ravnom terenu.

Imaju velika usta sa zubima

koji podsje}aju na zube najo-

pasnijeg dinosaurusa "tirano-

saurusa reks#. Kao i zmije, Ko-

modo varani mogu da razjape

~equsti kako bi progutali ve-

}i komad hrane.

Nau~nici smatraju da je jed-

na vrsta pretka Komodo vara-

na izumrla, ali neki od austra-

lijskih farmera tvrde da su

imali problema sa gu{terima

dugim oko 5 metara. Najve}i

australijski gu{ter je dug oko

dva metra. Otkri}e "zmaja sa

ostrva Komodo# iznenadilo je

nau~nike, pa se ne treba ~udi-

ti ako uskoro u divqinama Au-

stralije budu jo{ jednom izne-

na|eni otkri}em mega gu{te-

ra koji je preìvio hiqade go-

dina.

¥ Pripremio Mladen

DRAGOJLOVI]

17. i 18. jun 2006. ZANIMQIVOSTI

]OROVI]

Sagledavaju}i dio pro{lo-

sti srpskih zemaqa, Vladimir

]orovi}, u svojoj studiji

"Istorijska Hercegovina#,

konstatuje:

- Posle smrti kraqa Milu-

tina, kad su u Srbiji nastali

gra|anski ratovi, mladi bosan-

ski ban Stefan II Kotromani},

neobi~no vje{t i energi~an, is-

koristio je te meteè isto ona-

ko kao {to je iskoristio i po-

metwu u Dalmaciji poslije pa-

da Mladena [ubi}a. Wegova je

namjera bila da Bosni osigura

izlaz na more, toliko potreban

jednom ve} privredno i politi~-

ki razvijenom organizmu. I do-

ista, u roku od nekih ~etiri -

pet godina, od 1322-1326. on je

osvojio skoro cijelu obalu, od

Krajine do blizu Stona. Cijelo

Zahumqe i zapadna humska

oblast, do blizu Gacka, do|o{e

pod wegovu vlast. Granica bano-

ve dràve dopirala je na istoku

do Drine, a na zapadu do rijeke

Cetine...

Koliko je Komodo varan

opasan po ~ovjeka govori prim-

jer jednog {vajcarskog turiste

koji je sjeo da se odmori dok je

wegova grupa nastavila obilazak

ostrva. Sve {to je od wega os-

talo bio je dio fotoaparata, os-

tatak je pojeo Komodo varan.

Ovaj nesretnik nije jedina qud-

ska `rtva Komodo varana, napa-

di na qude se de{avaju ali nisu

~esti. Razlog {to napada na

qude nema vi{e leì u ~iweni-

ci da je ostrvo Komodo izolo-

vano i da na wemu stalno ìvi

oko 800 qudi dok su ostala os-

trva na kojima se moè na}i Ko-

modo varan nenastawena.

ISTORIJA

Fosili prona|eni u Aus-

traliji, gdje ìvi mawa vrs-

ta varana, pokazuju da je Ko-

modo varan u praistoriji

imao i ve}ih ro|aka dugih

preko 6 metara i te{kih oko

450 kiolgrama. Iako po di-

menzijama izgleda da se radi

o dinosaurusu, ipak se sma-

tra gu{terom, jer je ova vrs-

ta, za razliku od dinosaurusa,

ìvjela u isto vrijeme kada

i ~ovjek, pa je sasvim izvjes-

no da se i on na{ao na wi-

hovom jelovniku.

KA@U DA JE ISTINA

Otkri}e Komodo varana gu{tera bilo je jedno od

velikih iznena|ewa na po~etku 20. vijeka. Prije 1912.

godine ova vrsta je bila potpuno nepoznata i veliki

gu{teri su smatrani izumrlim

MORE NEKUD NESTALO

Od svega {to je stari Hum imao u primorju, izme|u Neretve i

Boke Kotorske, ostali su jo{ jedino Neum i Klek

\Panorama Neuma: Ostao komadi} mora

\Ostrvo Komodo: Samo za slikawe na

"

spomeniku" gu{teru

\ Opasni grabe`qivci:

Veliki gu{teri sve napadaju

11

NA[I KRAJEVI U PRO[LOSTI

\ Okolina Takova: Od Rudnika osjetio se zemqotres

ZMAJ OSTAO BEZ VATRE

QUDO@DER

MILANOVA^KI ZEMQOTRES 1927. GODINE

RUDNIK UGROZIO BEOGRADKad nema zvani~nih i stru~nih obja{wewa,

ima prostora za naga|awa i proro~anstva. Beogra|ani

u panici. Kragujeva~ka heroj-bolnica evakuisana,

a radi. Stotine rawenih

PRIMORJE HUMA

VERICA

U okolini Milanovca,

najve}a ru{ewa su bila u

selima Gorwa Vrba, Belo

Poqe i Kowu{a. A u zase-

oku Dowa Vrba, prema on-

da{wim pouzdanim ili ne-

pouzdanim podacima i tri,

jedine `rtve zemqotresa.

U porodici Dmitri} stra-

dalo je troje od petoro dje-

ce: Aleksandar (17), êdo-

qub (7) i trogodi{wa Ve-

ra-Verica.

17. i 18. jun 2006.SLOBODNO VRIJEME

Weguju}i "hardkor rege# be-

ogradska grupa "Eyesburn#

okupila je oko sebe veliki broj

oboàvalaca.

Posebne pohvale dobili su

za saradwu sa velikanom metal

muzike u svijetu, vo|om grupe

"Soulfly# Maksom Kavalerom.

^lanovi "Eyesburna# kr~e

svoj put me|u doma}om publi-

kom, ali i u svijetu i uvijek su

spremni za borbu i da usko~e u

`rvaw u kojem svoje svjetlo tra-

è mnoge grupe.

Sa harizmati~nim pjeva~em

ove grupe Nemawom Koji}em

Kojotom pri~ali smo nedavno

iza scene na Kastelu za vrije-

me velike promotivne zabave

"Exit# festivala.

?Ve} duè vrijeme koncert-

no promovi{ete svoj album

"How much for freedom#. Da li

je album ispunio va{a o~ekiva-

wa, ali i o~ekivawa publike?

- Zadovoqan sam albumom i

to je, po mom mi{qewu, jedna

prekretnica u na{em radu. Na-

ma su oti{la dva jako bitna

~lana iz benda. Meni je glavni

pokazateq da smo ne{to dobro

uradili to kako qudi reaguju

na koncertima. Vidim da qudi

koji su prije voqeli bend i da-

qe ga vole i vole pjesme sa tog

albuma i znaju tekstove. Vidio

sam da imamo i mnogo novih obo-

àvalaca. Poruka je i daqe

ista, stvari se ne mijewaju. Ni-

smo ni imali neku mogu}nost

da promijenimo zvuk sve i da sa-

mo htjeli jer to je ne{to {to

smo izgradili i po ~emu smo

prepoznatqivi.

?Trebalo je da idete na drugu

turneju sa grupom "Soulfly#

i Maksom Kavalerom, ali ste

odràli samo jedan koncert.

[ta se dogodilo? Da li i daqe

sara|ujete sa Maksom i kakvi su

vam planovi?

- Imali smo jednu turneju

sa wima 2004. povodom izlaska

wihovog albuma "Prophecy# na

kojem smo mi gostovali sa pje-

smom "Moses#. Nama je "Soulfly#,

kao grupa, pomogao koliko god

je mogao. Ono {to smo o~ekiva-

li da }e se desiti je da }e nas

primijetiti i pozvati neki me-

naxer ili agent koji bi nam za-

kazao koncerte po Evropi i svi-

jetu.

?Ali, to se nije dogodilo. Za-

{to?

- Mi smo gra|ani zemqe Sr-

bije i to podrazumijeva da nam

je potrebna viza za svaku zemqu

gdje god bismo htjeli da svira-

mo, {to oteàva proces na{eg

putovawa i mislim da je na to

uticala i lo{a reputacija na-

{e zemqe i qudi u svijetu ima-

ju predrasude da sa nama ne tre-

ba da imaju posla. Ipak, to me

ne brine. Mi smo ostvarili ne-

ke druge kontakte sa raznih dru-

gih strana. Toliko smo uporni

i ne odustajemo. Bavimo se sa-

mo ovim poslom u ìvotu i ne-

mamo drugih teìh obaveza i

nemamo izbore u ̀ ivotu. Muzi-

ka nam je sve {to imamo i mi-

slim da }e nam se to kad tad is-

platiti.

A sa Maksom smo radili i

na albumu "Dark ages# na kojem

smo gostovali sa pjesmom "In-

nerspirit#. I definitivno se na-

stavqaju prijateqski odnosi

sa Maksom i wegovom grupom.

?Postoji li u Srbiji i Crnoj

Gori grupa koja je ili bi mo-

gla da bude brend ili izvozni

proizvod zemqe?

- Mislim da Srbija ima ja-

ko dobru muzi~ku scenu, samo

{to sve to ostaje unutar zemqe,

jer imamo problem sa vizama.

Ali i u samoj zemqi je veliki

problem sa poslovene strane.

Ipak, scena je dobra i raznovr-

sna. Ima u svim muzi~kim àn-

rovima kvalitetnih grupa i mu-

zi~ara, koji su zasigurno na

evropskom, pa i svjetskom ni-

vou.

?Nastupate na ovogodi{wem

"Exitu#. Kakav ste reperto-

ar planirali?

Nastupamo na "Fju`n stej-

xu# 7. jula. Uglavnom }emo svi-

rati pjesme sa novog albuma

"How much for freedom#. Napra-

vi}emo i presjek nekih boqih

pjesama sa pro{lih albuma. Pru-

ì}emo im ono {to o~ekuju, ali

i ne{to drugo da ne bi bili raz-

o~arani, jer o~ekuju "Eyesburn#,

a "Eyesburn# se nikada ne}e pro-

mijeniti u su{tini. Moè da se

promijeni u sastavu, ali ovo {to

nudimo je boja zvuka koja cirku-

li{e u nama.

¥ M. JOTI]

VO\A BEOGRADSKE GRUPE

"

EYESBURN" NEMAWA KOJI] KOJOT

MUZIKA JE SVE [TO IMAMO Nama je

"

Soulfly" pomogao koliko god je mogao. Ono {to

smo o~ekivali da }e se desiti je da }e nas primijetiti

neki menaxer koji bi nam zakazao koncerte po Evropi

i svijetu. Ali to se nije dogodilo, pri~a Kojot

"

Eyesburn": Rame uz rame sa Maksom Kavalerom

Nemawa Koji} Kojot: Novi album nam je najboqi

12

SPOT

"Eyesburn# snima i dru-

gi spot za pjesmu. Prvi je bio

za pjesmu "Kales#. Ve} ima-

ju zakazanih 56 koncerata po

Srbiji, a imaju ve} nekoliko

spremqenih novih pjesama,

koje su, kako kaè Kojot, pi-

sane u novoj ekipi.

Ako je vjerovati

gradskim pri~ama,

na pomolu je nova

qubavna pri~a ~iji su ak-

teri golman Vladimir

Stojkovi} i voditeqka

Biqana Obradovi}, po-

znati sportista i popu-

larno TV lice - prirod-

ni spoj.

Biqa i Vlada gotovo

da se ne odvajaju u posqed-

we vrijeme. Voditeqka

"ruì~aste televizije#

oduvijek je preferirala

vi{e urban zvuke a, kako

sada stvari stoje, vjero-

vatno su joj omiqeni sti-

hovi refrena Viktoriji-

ne pesme "Moj de~ko je

golman#.

S obzirom na to da je

Stojkovi} nedavno potpi-

sao ugovor sa francuskim

Fudbalskim klubom

"Nant#, zlobnici bi re-

kli da se Biqa zagrijala

zbog toga {to sada wegov

devizni ra~un u banci

ima vi{e nula.

Visina transfera ni-

je poznata, ali su fran-

cuski mediji objavili da

se radi o sumi ve}oj od

dva miliona evra.

Me|utim, oni koji po-

znaju Biqu kaù da ona

nije promijenila dosada-

{wi odnos prema duhov-

nim i materijalnim vri-

jednostima, tako da novac

u qubavi za wu ne igra

zna~ajnu ulogu. Uostalom,

i sama je nedavno uve}ala

svoje prihode. ¥

QUBAVNA PRIÂ TV VODITEQKE BIQANE OBRADOVI]

MOJ DE^KO JE GOLMAN

Voditeqka

"

ruì~aste televizije" ne odvaja se

od golmana Vladimira Stojkovi}a, koji je

nedavno potpisao ugovor sa francuskim

fudbalskim klubom

"

Nant"

Biqana Obradovi}: novac nije

najva`niji

Povratak Supermena, no-

vi film o lete}em juna-

ku u helankama i plavom

pla{tu, s planete Kripton, ko-

ji spasava Zemqu, izazvao je bu-

ru govorkawa i podsmijeha.

Premijera filma najavqe-

na je za 30. jun. Ipak, neki no-

vinari uspjeli su ga vidjeti i

prije. Zakqu~ili su da je lik

Klarka Kenta oli~ewe i pri-

mjer homoseksualca, ne samo

zbog helanki i odijela koje no-

si, nego i zbog uloge i glume

glavnog glumca Brendona Ruta.

Mladom glumcu ovo je prva

ve}a filmska uloga. Za wu je bio

izabran, izme|u ostalog, jer pri-

je nego {to je postao glumac ak-

tivno se bavio atletikom. Tako

je, barem {to se figure i fi-

zi~kih sposobnosti ti~e, idea-

lan za ulogu Supermena.

- Supermen nije homoseksu-

alac! U ovom filmu wegova sek-

sualnost zasnovana je na tradi-

cionalnim vrijednostima. Re-

zultat toga je civilizovana mu-

{kost osje}ajnog junaka - odlu~-

no je odgovorio na medijske na-

slove koji dovode u pitawe Su-

permenovu seksualnu orijenta-

ciju reìser filma Brajan

Singer. ¥

LETE]I JUNAK SE VRA]A U BIOSKOPE

Brendon Rut: Idealan za ulogu

Supermen nije

homoseksualac!

Svi znamo

da u{ima

~ u j e m o ,

ali tako|e va-

`no je znati da

u{i imaju i va-

`nu ulogu u ko-

munikaciji, ra-

zumijevawu i u

na{oj mogu}no-

sti da pri~amo,

pjevamo, a tako-

|e nam obezbje-

|uju koordinaciju i ravnoteù.

Lije~ewe muzikom zasniva

se na na radu uva, grla i nosa i

kako kaù neurolo{ki speci-

jalisti, moè da ima veliki

uticaj na sve dijelove tijela.

Ove godine obiqeàva se

250 godina od Mocartovog ro-

|ewa. Brojni koncerti, prired-

be i festivali samo su jedan

dio ostav{tine Mocarta.

Da li ste znali da muzika

ovog umjetni~kog genija pomaè

qudima koji imaju o{te}ewe slu-

ha, ali i onima koji pate od dis-

leksije, stresa, depresije.

Uz malu pomo} Mocarta, te-

rapija profesora Alfreda Toma-

tisa pomogla je qudima koji bo-

luju od disleksije i raznih o{te-

}ewa motori~kih sistema. We-

gova stru~nost pomogla je ~ak i

poznatim pjeva~ima kao {to su

operska pjeva~ica Marija Kalas

i pjeva~ Sting da boqe ~uju i ko-

riste svoj glas. ¥

I MUZIKA MO@E DA LIJEÎ

Uz malu pomo} Mocarta

Slavna australijska glumi-

ca Nikol Kidman u otax-

bini uskoro snima novi

film o japanskom bombardova-

wu Darvina 1942. godine u kojem

bi joj partner trebalo da bude

Rasel Krou, ali Nikol ima bo-

qu ideju. Dok je Rasel traìo od

producenta da mu po{aqu sce-

nario, razvedena holivudska

zvijezda brzo je "ugurala# na

wegovo mjesto svog budu}eg su-

pruga, kantri pjeva~a

Kita Urbana.

Nikol ne èli da

es odvaja od svog novog

partnera, a snimawe s

reìserom "Mulen ru-

à# Bazom Lurmanom

traja}e najmawe {est

mjeseci.

Kriti~ari ve}

sumwaju u "hemiju# Ni-

kol i Kita pred kame-

rama, sje}aju}i se we-

nih scena s biv{im su-

prugom Tomom Kruzom

u filmu "[irom za-

tvorenih o~iju# u ko-

jem se slavni par nije

najboqe sna{ao i mo-

rali su da im potraè

"qubavnog savjetnika#.

¥

NIKOL KIDMAN IZABRALA PARTNERA ZA NOVI FILM

Momak "preko reda"

Nikol Kidman i Kit Urban:

Slaba hemija

17. i 18. jun 2006. KOLA@

13

1. Sadràj kwièvnog

djela je:

a) fibula

b) fabula

v) floskula

2. Prerogativ je:

a) sredstvo

za pra`wewe

crijeva

b) preimu}stvo

v) zabrana

3. Indijski asketa -

ma|ioni~ar je

a) fakir

b) fakin

v) joga

4. Penicilin je

otkrio:

a) Paster

b) [vajcer

v) Fleming

5. Gatalinka je vrsta:

a) zmije

b) àbe

v) gu{tera

6. Afri~ka ptica,

lovac zmija je:

a) sekretar

b) direktor

v) kancelar

7. Sjevernoameri~ka

ptica zeba ili:

a) biskup

b) kardinal

v) opat

8. Svjetlost

za godinu dana

pre|e

udaqenost od:

a) 300 hiqada

kilometara

b) 9.5 biliona

kilometara

v) 100 miliona

kilometara

9. "Mrtve du{e#

je napisao:

a) Dostojevski

b) Tolstoj

v) Gogoq

10. Golfska

struja

nastaje u:

a) meksi~kom

zalivu

b) termocentrali

v) atomskoj centrali

11. Roman "Mati#

napisao je:

a) Pu{kin

b) Ibzen

v) Gorki

12. Preuveli~avawe

u govoru je:

a) hiperbola

b) parabola

v) dijabola

13. Najsjevernije

japansko ostrvo je:

a) Hokaido

b) Okinava

v) Hon{u

14. Vo|a Huna bio je:

a) Tamerlan

b) Xingis Kan

v) Atila

15. Starje{ina

pravoslavnog

manastira je:

a) protojerej

b) arhi|akon

v) iguman

16. "Zlatno tele#

su napisali:

a) Tven i Vern

b) Iqf i Petrov

v) Nu{i} i Sremac

17. Drugo najve}e

poluostrvo je:

a) Pirinejsko

b) Skandinavsko

v) Indija

18. Invencija je:

a) smawewe

vrijednosti valute

b) stvarala~ka ma{ta

v) pove}awe obima

nekog tijela

19. Solipsizam je:

a) sebi~nost

b) dare`qivost

v) la`qivost

20. Juakuti su

stanovnici:

a) Aqaske

b) Sibira

v) Ju`nog pola

Odgovori:

1-b, 2-b, 3-a, 4-v, 5-b, 6-a, 7-b, 8-b, 9-v, 10-a, 11-v, 12-a, 13-a, 14-v, 15-v, 16-b, 17-v, 18-b, 19-a, 20-b

Provjerite

svoje znawe

Rajko PU[I]

Ovan (21.3 - 20.4)

Neka vas narednih dana ne iznenadi

povremeni osje}aj paralisanosti -

nastao usqed preuzimawa tu|e odgo-

vornosti na sebe. Zbog nekoga se `r-

tvujete.

Posao: Posao zahtijeva mnogo snage i istrajnosti,

ukoliko èlite da sve bude kako treba. Poku{a}e-

te da zbog posla zanemarite neke svoje prohtjeve.

Zdravqe: Iscrpqenost je posqedica tro{ewa ener-

gije na razne lijepe stvari. Puno provoda, pi}a i

besanih no}i ima svoju cijenu.

Qubav: Posebno vam je naklowen Strijelac. Kad

se dvije vatre udruè, niko im ni{ta ne moè. Ne

name}ite voqu partneru.

Bik (21.4 - 20.5)

Iako planovi sporo napreduju, vi ne

odustajete. Period pred vama je u zna-

ku rada, ali i postizawa rezultata.

Posao: Poslovi se razvijaju i napre-

duju. I pored svega, zahtijevaju dobru

organizaciju. Vaqda ne}ete dozvoliti gre{ke zbog

nepa`we.

Zdravqe: Dobro se osje}ate, zadovoqni ste, a sa-

mim tim i zdravi. Po{to je apetit poja~an, on mo-

è da ugrozi va{u liniju.

Qubav: Sa partnerom ste se usaglasili, vezu ste

u~vrstili, pa moète da se opustite. Prijateqstvo

prija, samo ne pretjerujte sa wim. Ni{ta suvi{no

ne vaqa.

Blizanci (21.5 - 20.6)

Aktivni ste, komunikativni, zainte-

resovani za mnoge stvari. Odli~no

baratate rije~ima. Pa kad je tako,

pre|ite sa rije~i na djela.

Posao: Imate problema da ostvari-

te ideje, jer ste stalno privu~eni novim intere-

sovawima. Odli~no funkcioni{ete kao planer,

ali ne{to slabije kao realizator.

Zdravqe: Nervoza je normalno stawe. Postarajte

se da je sanirate tako {to }ete pa`wu zadràti

duè na odre|enoj stvari. Ukoliko vam je te{ko,

trenirajte.

Qubav: Zaqubqive ste prirode. Vaàn telefon-

ski poziv ili odlazak na put razbukta}e va{e emo-

cije. Prija vam druèwe sa sli~nim osobama, sa Bi-

kom posebno.

Rak (21.6 - 20.7)

U fazi ste duboke kontemplacije i

sagledavawa dugoro~nih problema.

Objektivnost vam pomaè da uo~ite

svoj stepen odgovornosti.

Posao: Napredujete i moralno i materijalno. Ne

bi vam prijalo da zara|ujete novac na tu|oj nevo-

qi. I ne}ete, jer radite korektno. Uspjeh.

Zdravqe: Mogu}i su problemi sa srcem ili plu-

}ima. ûvajte se virusa, jer su oni u datom slu~a-

ju glavni krivac za sve. Odmarajte se i poja~ajte

ishranu.

Qubav: Smatrate da partner zanemaruje va{e po-

trebe. Slobodno vrijeme provodite u planovima

za zabavu i u o~ekivawu nove veze. Ma{ta je izra-

èna.

Lav (21.7 - 21.8)

Treba iza}i na kraj sa sitnim propu-

stima. Po{to je sujeta izraèna, mo-

rate u~initi ne{to da rije{ite pro-

blem i obuzdate svoj perfekcionizam.

Posao: Uspjeh i finansijski dobitak zna~ajno }e

vas stimulisati, iako imate pomalo problemati~-

nu komunikaciju upravo sa osobama sa kojima ne bi

trebalo.

Zdravqe: Problemi sa `lijezdama i hormonima

mogu se narednih dana aktivirati - kod mu{kara-

ca prostata, a kod èna genitalije. Nema razloga

za paniku.

Qubav: Neko uporno poku{ava da minira va{ emo-

tivni ìvot. Po{to nemate hrabrosti da doti~-

noj osobi stavite do znawa da vas ostavi na miru,

veza je u pitawu. Morate biti odlu~niji i gleda-

ti svoju sre}u.

Djevica (22.8 - 22.9)

Pred vama je sedmica puna uzbu|ewa

i prijatnih doga|aja. Okruèni ste

sve samim pozitivnim osobama. Fan-

tasti~no se osje}ate.

Posao: U fazi ste poslovnih uspjeha. Proma{aji

su za vama. Bi}ete u situaciji da se bavite neis-

traènim podru~jima i da eksperimenti{ete.

Zdravqe: Vi{ak energije moè se negativno odra-

ziti na va{e zdravqe. Pod uslovom da budete umje-

reni, izbje}i }ete sve opasnosti. A vi to ho}ete.

Qubav: Nova avantura je na pomolu. Iako ste po

prirodi nenametqivi, kad je qubav u pitawu pra-

vi ste Kazanova. Puno strasti i vatre o~ekujte sa

Ovnom, Lavom ili Strijelcem.

Vaga (23.9 - 22.10)

Uìvate u sitnim ìvotnim rado-

stima i ~ulnim uìcima. Po{to ste

sa porodicom u harmoni~nim odnosi-

ma, lijepo se osje}ate.

Posao: Kreativna snaga i povoqni

planetarni aspekti u narednom periodu utica}e

na uspjeh u svim poslovima venerijanskog tipa:

umjetnosti, prehrani, obla~ewu.

Zdravqe: Sve bolesti mogu nastati jedino usled

pretjerivawa. Pretjerano konzumirawe slatki{a

moè uticati na pojavu {e}era u krvi, ali i na vi-

{ak kilograma.

Qubav: Sa partnerom ste se napokon sporazumje-

li. Pod uslovom da ste mawe pri~ali, a vi{e ~i-

nili, narednih dana }ete ubirati plodove. Ovan

nije za potcjewivawe.

[korpija (23.10 - 22.11)

Ne{to slavite. U znaku ste radosne

vijesti. Po{to privla~ite srodne

du{e, provodite prijatne trenutke

u wihovom dru{tvu.

Posao: Povoqan poslovni period

pra}en je jo{ povoqnijim finansijskim stawem.

Ukoliko budete sjedili skr{tenih ruku, od svega

ovoga ne}e biti ni{ta. Zato, zasu~ite rukave. No-

vi planovi.

Zdravqe: Nervoza i sklonost ka pretjeranom kon-

zumirawu alkohola ili cigareta moè dovesti do

zdravstvenih problema.

Qubav: Prija vam romanti~na atmosfera uz muzi-

ku i dragu osobu. Rak ili Blizanac moè vas ora-

spoloìti.

Strijelac (23.11 - 20.12)

Konfliktna situacija pomaè vam

da na|ete pravo rje{ewe. Prepreke }e

vam pomo}i da napredujete. Nema qu-

bavi bez bola, ni napretka bez truda.

Posao: Problemi su rezultat sopstvenih straho-

va i projekcija. Nervirate se bez potrebe, jer mi-

slite da ste uvijek u pravu. Nedostaje vam toleran-

cija.

Zdravqe: Mogu}i su bolovi u grudima i bolesti

srca, mada ni{ta ne mora biti alarmantno. Za po-

~etak }e biti dovoqno da smawite cigarete i vi-

{e vremena provodite na svjeèm vazduhu.

Qubav: Jarac i Lav su idealno re{ewe. Najboqe

bi bilo da se udruìte sa oboma. Ionako ste kat-

kad i promiskuitetni, pa bi vam ova kombinacija

odgovarala.

Jarac (21.12 - 19.1)

Odli~an period je pred vama. Vrijed-

no radite, ne obra}ate pa`wu na ono

{to ne volite, sve u svemu - divno se

osje}ate.

Posao: Iako }ete konkretne rezultate vidjeti tek

krajem qeta, vi ste strpqivi, pa polako i uporno

grabite ka ciqu. Neko vam nudi korisnu saradwu.

Zdravqe: Hroni~ne bolesti vezane za konzumira-

we namirnica koje treba izbjegavati. Savjetuje se

stroga dijeta.

Qubav: Strijelac vam hita u susret. Obradova}e

vas ponudom da nekoliko dana provedete na nekom

romanti~nom mjestu. Ni Lav nije ravnodu{an.

Vodolija (20.1 - 18.2)

Vodolije zapo~iwu nov ìvotni ci-

klus. Sa optimizmom od izvjesnih do-

ga|aja puno o~ekuju. Imaju razloga da

se nadaju i raduju.

Posao: Donosite va`nu odluku u vezi sa poslom.

Pod uslovom da budete energi~ni i istrajni, ostva-

ri}ete poslovni uspjeh. U protivnom - projekat

}e kasniti!

Zdravqe: Da li ste se zapitali zbog ~ega tro{i-

te snagu i vrijeme na gluposti? Naleti nervoze sa-

mo su prolaznog karaktera.

Qubav: Iznenadni fatalni susret probudi}e va-

{e uspavane strasti. Nova qubav stiè muwevi-

to, pa }e uìvawa biti na pretek.

Ribe (19.2 - 20.3)

U fazi ste pravqewa planova i do-

no{ewa ìvotnih odluka. Po{to se

one kose sa va{im navikama, u po~et-

ku ne}e biti lako.

Posao: Analiziraju}i stvari do najsitnijih deta-

qa, moète previdjeti va`ne stvari. Akcenat tre-

ba staviti na su{tinu, nipo{to ne na sitnice.

Zdravqe: Okupirani ste zdravqem, pa poku{ava-

te da uz pomo} literature na|ete odgovor na neka

pitawa koja vas mu~e. Psiha ili organski poreme-

}aj? Pani~ite bez potrebe.

Qubav: Nemate vremena da razmi{qate o qubavi.

Ope~eni ste lo{im iskustvom, pa se pla{ite po-

novnog poraza. Prihvatite kratak flert!

NEDJEQNI HOROSKOP

Zaqubqenost uti~e na lu~e-

we hormona, pa se kod è-

na nivo testosterona pove-

}ava. Zato one postaju aktivni-

je i vi{e zainteresovane za seks,

dok kod mu{karaca, s druge stra-

ne, nivo testosterona opada, pa

postaju we`niji. I kod jednih i

kod drugih raste nivo seroto-

nina i dopamina, koji su odgo-

vorni za dobro raspoloèwe

Osim toga zaqubqeni boqe

rade i imaju ve}u produktiv-

nost! To su pokazala neka bri-

tanska istraìvawa, a razlog je

{to se qubavnici osje}aju vrlo

pozitivno, pa imaju i vi{e ela-

na za posao.

Zaqubqenost nas ~ini qep-

{ima i vitkijima. To nije pret-

postavka, ve} ~iwenica koja ima

veze sa ve} pomenutim hormo-

nalnim statusom, ali i sa sma-

wenim apetitom. Naime, kome

je jo{ stalo do hrane dok ga no-

si qubavni àr. "Golup~i}i#

po pravilu mawe jedu, ~e{}e

vode qubav, a to sve savr{eno

doprinosi qepoti i vitkoj li-

niji.

Onog trena kad nas pogodi

Amorova strijela, sve ostale

smetwe, tegobe, bolovi ili ra-

ne padaju u zaborav. Qubav je

eliksir koji ~ini da se osje}a-

mo sre}nim, voqenim, pa smo sa-

mim tim i u boqoj formi.

Zaqubqenost je najboqi an-

tistres program koji postoji!

U odnosu na to sna`no osje}awe

koje vas svu obuzme - sve ostale

sitnice i brige djeluju neva`no.

Ali i zato {to se vi{ak nega-

tivnih emocija i energije kao

~arobnim {tapi}em pretvaraju

u radost i ushi}ewe. ¥

ZA[TO JE DOBRO BITI ZAQUBQEN (1)

PREÎCA DO

ZADOVOQSTVA

Prema novom istraìvawu,

tre}ina velikih kompani-

ja u Sjediwenim Dràvama

i Britaniji zapo{qava osobe ~i-

ji je zadatak ~itawe i analizira-

we odlaznih imejlova kako bi ri-

zik od finansijskih i drugih gu-

bitaka sveli na minimum. Vi{e

od tre}ine ispitanih ameri~kih

preduze}a tako|e je izjavilo da im

je u posqedwih 12 mjeseci poslo-

vawe bilo ugroèno, jer se do wi-

hovih osjetqivih informacija i

poslovnih tajni moglo lako do}i.

- Qudi su zabrinuti za povjer-

qive ili osjetqive informaci-

je koje odlaze izvan kompanije -

rekao je izvr{ni direktor kali-

fornijske firme "Proofpoint Inc#

Gari Stil. Na vrhu prioriteta

je za{tita finansijskih infor-

macija i identiteta klijenata i

korisnika.

Stil je, tako|e, otkrio da sve

vi{e firmi zapo{qava osobe ko-

je ~itaju odlazne imejlove zapo-

slenika, a koji u ve}ini slu~aje-

va i ne znaju da im se nadzire do-

pisivawe.

- To nije ne{to {to se isti-

~e na sav glas. Neki zaposlenici

misle da mogu re}i sve {to èle

i da to niko kasnije vi{e ne}e

pro~itati - rekao je Stil.

Svaka tre}a ameri~ka firma

u posqedwih 12 mjeseci morala je

otpustiti radnika zbog kr{ewa

pravila o e-mail dopisivawu. ¥

NEOBI^NO ZANIMAWE U RAZVIJENIM ZEMQAMA

ÎTA^ TU\E PO[TE

Istraìva~ka ekipa Uni-

verziteta Ohio je u svom

izvje{taju Ameri~koj ge-

ofizi~koj uniji podnijela doka-

ze o tome da se na Antarktiku,

ispod kilometara ledenog po-

kriva~a, nalazi

ni mawe ni vi-

{e nego najve}i

krater na svije-

tu - promjera od

oko 450 kilome-

tara.

I s t r a ` i -

va~i vjeruju da

je krater po-

sqedica udara

komete ili

asteroida o Ze-

mqu.

Dokazi za postojawe krate-

ra su prona|eni na oblasti An-

tarktika koja se zove Vilke-

sova zemqa. Koriste}i najsa-

vremeniju tehnologiju, ustano-

vqeno je da je tlo ispod te ze-

mqe neuobi~ajeno gusto, odno-

sno da poti~e iz dowih sloje-

va Zemqine kore, koji su, tvr-

de nau~nici, naglo izba~eni na

povr{inu.

Profesor Ralf von Fres i

wegov pomo}nik Larami Pots

tvrde da je jedina stvar koja je

mogla izazvati takav tekton-

ski poreme}aj udar velikog ne-

beskog tijela na Zemqu. ¥

OTKRI]E AMERI^KIH NAU^NIKA

Kometa

"

probu{ila" Antarktik

KVIZ

Prastari Egip}ani su

vjerovali u ìvot po-

slije smrti, a ostali

su zapam}eni po veli~anstve-

nim grobnicama svojih vlada-

ra, za koje se vjerovalo da su

imali tu privilegiju da na-

stave putovawe i na onome

svijetu. Koliko je u tom po-

gledu bila va`na mumifika-

cija, govore nalazi i ot-

kri}a do kojih istra-

ìva~i nepresta-

no dolaze. Egip-

}ani su bili

poznati po

poqoprivre-

di i kulti-

visanom uz-

gajawu ì-

tarica, a

otkri}a go-

vore da su

pravili i

vino. Osim

mnogih stva-

ri koje su vla-

darima bile po-

trebne u podzem-

nom svijetu, a koje

su ostavqane u kata-

kombama unutar piramida, na-

u~nici su otkrili, izme|u

ostalog, i }upovi sa vinom.

[panski istraìva~i su, po-

sredstvom najsavremenije teh-

nike, otkrili ostatke boje na

}upovima koji su bili smje-

{teni u Tutankamonovoj pi-

ramidi. Detaqnom analizom

utvr|eno je da se u ovim gli-

nenim }upovima nalazilo cr-

veno vino, napravqeno od cr-

venog gro`|a. Ovo je prvi put

da su nau~nici otkrili boju

vina na zidovima posuda na|e-

nih u grobnici. Ranija nau~-

na istraìvawa na ovu temu

otkrila su ostatke gro`|a u

jednom, 60 miliona sta-

rom fosilnom ostat-

ku, dok je prvi pi-

sani dokument o

planskom sa-

|ewu vino-

grada i pro-

izvodwi vi-

na, zapra-

vo, Bibli-

ja, gdje se u

Starom za-

vjetu pomi-

we kako je

Noa poslije

potopa zasa-

dio vinogra-

de. Nau~nici su

otkrili ostatke

vinske boje na jed-

nom }upu koji je poti-

~e otprilike oko 5400. godi-

ne prije Hrista. Ovaj }up je

prona|en na lokaciji grada

Hajji Firuz Tepe na sjeveru Za-

gros planine, danas na teri-

toriji Irana. Ali, najstari-

ji podaci o kultivisanom uz-

gajawu vinove loze poti~i iz

starog Egipta. Crteì na zi-

dovima grobnica i hramova

iz 2600 godine prije Hrista

prikazuju pravqewe vina.

- Vino je u starom Egiptu

imalo izuzetno zna~ewe i pi-

li su ga samo najvi{i sloje-

vi plemstva i sve{tenstva,

ukqu~uju}i i vladare - kaè

Maria Rosa Guasch-Jane, egip-

tolog pri Univerzitetu u

Barseloni, u [paniji. Ona i

Rosa M., koja je profesor nu-

tricionistike i nauke o hra-

ni, analizirale su prastare

egipatske }upove, od kojih je-

dan trenutno pripada Muzeju

egiptologije u Kairu, a dru-

gi Britanskom muzeju u Lon-

donu. Na jednostavnom }upu

prona|enom u grobnici kra-

qa Tutankamona, koju je 1922.

godine otkrio engleski arhe-

olog Howard Carter u zapadnoj

Tebi, postoji natpis koji ka-

è: "Godina 5. vino ku}e Tu-

tankamona, vladara na jugu,

zapadna obala rijeke od gazde

Khaa#.

- ]upovi sa vinom bili su

dio opreme za faraonovo za-

grobno putovawe - kaè Gu-asch-Jane. - ]upovi sa vinom

za novo kraqevstvo sadrà-

vali su opise o proizvodu, go-

dini, lokaciji, kao i imenu

vinogradara, ali nisu spomi-

wali od koje vrste gro`|a je

vino napravqeno.

Nau~nici i enolozi su du-

go vremena vodili debatu o

pitawu boje, odnosno sorte

gro`|a koja se u prastarom

Egiptu uzgajala. Koriste}i

najnovije metode za identi-

fikaciju boje ili sorte gro-

`|a, Lamuela-Raventos i we-

ne kolege utvrdili su da je

vino u prona|enom }upu bi-

lo napravqeno od crvenog

gro`|a.

Tatarik acid, koji se u

prirodi moè rijetko na}i

u nekom drugom sastavu iz-

van zrna gro`|a, prona|en je

u ranijim istraìvawima,

{to ukazuje na to da su }upo-

vi sadràvali vino, ali ova

supstanca nije mogla da od-

lu~i o kojoj boji gro`|a je

rije~. Malvidinin glukozid

je glavna komponenta koja da-

je crvenu boju mladim vini-

ma i nijedno drugo pi}e iz

davnih isto~nih i medite-

ranskih regija nije je sadr-

àvalo.

Kako vino stari, malvi-

din reaguje sa drugim kompo-

nentama, formiraju}i slo-

ènije strukture. Istraì-

va~i su usmjerili svoje napo-

re na razvijawe alata za raz-

bijawe ovih struktura kako

bi oslobodili kiselinu.

Da bi otkrili kiselinu,

istraìva~i su koristili

tehniku zvanu likvidna hro-

moterapija i masovna spek-

trometrija u zajedni~kom mo-

dalitetu, koja je poznata po

brzini, osjetqivosti i se-

lektivnosti. Ovaj metod se

nikad ranije nije upotrebqa-

vao za otkrivawe vinske ki-

seline, niti se upotrebqa-

vao u bilo kojim arheolo-

{kim primjerima, kaù nau~-

nici.

Lamuela-Raventos i Gu-asch-Jane planiraju da upo-

trijebe novu tehniku u mnogo

obimnijim istraìvawima o

vinima, zaostalim iz drugih

arheolo{kih uzoraka.

Za ovo istraìvawe inve-

sticije su obezbijedili {pan-

ska Fondacija o kulturi vi-

na i Kodornijska grupa. ¥

Postoje razli~ite vr-

ste ~a{a za koktele,

ali sve su izra|ene od

tankog, ravnog kristala ili

stakla, a s obzirom na wiho-

vu svrhu, moraju da budu lije-

po oblikovane i da na prvi

pogled izgledaju kao skladna

cjelina. Moramo spomenuti

da moraju biti pa`qivo opra-

ne i ispolirane.

â{a za koktel martini

ima visoko postoqe (dug

vrat), a gore se {iri, tako da

ima trouglast oblik. Kori-

sti se za pripremawe kratkih

pi}a. Wena zapremina je 90 do

175 mililitara.

Sli~na ~a{a, samo zao-

bqenog, punog oblika, kori-

sti se za kremaste koktele.

Wena zapremina je od 175 do

250 mililitara.

â{a za kowak ili viwak

je balonastog oblika, na krat-

kom postoqu, zapremine od

150 do 500 mililitara. Vi{e

se upotrebqavaju za kowak, a

mawe za viwak i ostale na-

pitke.

Old Fashioned ~a{a je

obi~na, niska ~a{a bez posto-

qa, koja je pri dnu malo uà,

a pri vrhu se {iri. U woj se

sluè svjeè iscije|eni so-

kovi, viski i koktel "Old Fas-hioned#, po kome je i dobi-

la ime.

Tumbler je niska {iroka

~a{a, sa debelim dnom, zapre-

mine od 150 do 400 mililita-

ra. Primjerena je za servira-

we koktela sa ledom i mje-

{avine sokova i alkoholnih

pi}a.

â{a za {ampawac "Al Pe-nino# je visoka, uska, visokog

postoqa, zapremine od 120 do

250 mililitara. Po{to mogu

da budu razli~itih veli~ina,

mawe upotrebqavamo za kok-

tele sa {ampawcem "Al Peni-no#, a ve}e za frape.

Vinska ~a{a (goblet) upo-

trebqava se za vino i mje{a-

vine s wim, pa tako i za sla-

doledne i vo}ne mje{avine.

Zapremina im je od 150 do 250

mililitara.

â{a Collins je visoka

~a{a sa debelim dnom, malog

postoqa, zapremine 300 mi-

lilitara, i koristi se za ser-

virawe dugih mije{anih pi-

}a tipa kolins, kuler ili

fiz.

â{a za liker moè biti

sa postoqem ili bez postoqa,

i primjerena je za servira-

we likera, ali i za ostala

slatka pi}a. Zapremina je

30-60 ml.

â{a Highball je obi~na

visoka ~a{a, bez postoqa, sa

zapreminom od 250 do 280 ml,

a upotrebqavamo je za servi-

rawe dugih mje{avina i bez-

alkoholnih napitaka.

â{a Hurricane je visoka

balonasta ~a{a na postoqu,

koja se prema vrhu suàva, a

zatim opet {iri, sa zapremi-

nom od 350 do 500 ml; primje-

rena je za servirawe mije{a-

nih tipova kolada i drugih

dugih pi}a.

â{a za irsku kafu na-

pravqena je od posebnog sta-

kla, koje podnosi visoke tem-

perature, zapremine 250 ml. U

woj, osim irske kafe, moè-

mo da sluìmo i ostale vr-

ste kafe.

Ako kod ku}e nemate sve

ove ~a{e razli~itih vrsta,

veli~ina i oblika, koktele

moète sluìti i u obi~nim,

mawim ili ve}im. â{e u ko-

jima se prodaju marmelada

ili senf, uveliko odgovara-

ju opisima old fashioned i

tumbler ~a{a. Zar vam se to

ne ~ini kao dobra zamjena

za ove visokokvalitetne sta-

klene ~a{e?! Uostalom, ni-

kog od va{ih gostiju ne}e za-

nimati toliko ~a{e, koli-

ko ono {to je u wima, a uz od-

govaraju}e ukrase, sve to mo-

è izgledati i vi{e nego vr-

hunski. ¥

17. i 18. jun 2006.HOREKA

14

ME\U STVARIMA KOJE SU VLADARIMA TREBALE U PODZEMNOM SVIJETU BILI I ]UPOVI S PI]EM

NOVI BROJ

U S K O R O

NOVI BROJ

U S K O R OInfo

Na obostrano zadovoqstvo, saradwa

#

Glasa Srpske# sa magazinom CAFE MEDIA,donosi ~itaocima najnovije i najpikantni-

je vijesti i informacije iz svijeta ugos-

titeqstva, kako iz na{e zemqe tako i inos-

transtva.

îtaoci

#

Glasa Srpske# }e svake subote

biti u prilici da pro~itaju ~lanke iz novog

broja magazina CAFE MEDIA.INFOTEL: +387 51 349 360

Kako da se pretplatite na magazin CAFE MEDIA?

Pozovite 051 349 360, na{ telefon je uvijek otvoren za Vas.

Naru~ite svoj primjerak magazina CAFE MEDIA.

Kako da se pretplatite na magazin CAFE MEDIA?

Pozovite 051 349 360, na{ telefon je uvijek otvoren za Vas.

Naru~ite svoj primjerak magazina CAFE MEDIA.

H O R E C A M A G A Z I N

]upovi s vinom su bili dio opreme za faraonovo

zagrobno putovawe i novo kraqevstvo, a sadràvali su

opise o proizvodu, godini, lokaciji, kao i imenu

vinogradara, ali nisu spomiwali od koje vrste gro`|a

je vino napravqeno

TUTANKAMON VOLIO VINO

SVAKO PI]E IMA SVOJU Â[U

Kada sqede}i put budete u kupovini,

obratite pa`wu na ~a{e u kojima se

prodaju marmelada ili senf.

Vidje}ete da neke odgovaraju opisima

old fashioned i tumbler ~a{a

17. i 18. jun 2006. ENIGMATIKA

ASOCIJACIJE

1

OP[TE-

PRIZNATI

PISAC

(LAT.)

OGLA[A-

VATI SE

WAKOM

TRE]I

VOKAL

GARI

KASPAROV

OBAR,

AVAR

"GLAS

SRPSKE#

AMERI^KI

GLUMAC

MARFI

VRSTA

AMERI^-

KOG MALOG

MEDVJEDA

VRSTA

VO]A 2 ?

ZARAVAN U

MISURIJU

I ARIZONI

KIPAR

ATINSKI

HEROJ

(GR^. MIT)

GR^KO

SLOVO

"GLAS

SRPSKE#

POSJETA,

OBILAZAK

(FR.)

MLOHAV,

MALAKSAO

ÔVJEK

(GR^.)

ROD, VRSTA

(MN.)

HERCEGO-

VAC

JEDINICA

ZA RAD

?

MELODIJA

(ITAL.)

TERET

NEON

GEOMETR.

TIJELO

LANTAN

GLUMAC

[ARIF

ZAKONOM

UTVRDITI

LUKA U

ÎLEU

GR^KI BA-

SNOPISAC POGODBE-

NI VEZNIK

A@DAJE

(TUR.)

MNO[TVO,

SVJETINA

(TUR.)

RIJE^NO

OSTRVO

21. I 24.

SLOVO

]IRILICE

INOSLAV

ODMILA DRVENA

SEDLA

PRVI

VOKAL

DIO

LICA

IGOR KO-

LAKOVI]

STANOV-

NICI

EVROPSKE

DR@AVE

VRSTA

BANKAR-

SKOG

NALOGA

(FR.)

ANTI^KI

GRAD KOD

BENGAZIJA

VRSTA

MAJMUNA

(PORT.)

3

LOVAC NA

KRZNA[E U

SJEV.

AMERICI

VRSTA

DIVQE

MA^KE

(MN.)

ZALAZAK

SUNCA TONA

INDUST-

RIJA

DUVANA

POKRETNI

ZID (NA

POZORNI-

CI)

Ukoliko ispravno rije{ite ukr{tenice,

pojmovi u ozna~enim poqima }e vas

asocirati na kona~no rje{ewe:

AUTOR:

JAGLIKA

BRODSKI

PILOTI

(POM.)

ELEKTRON

LIK IZ

ROMANA

BORISA

PASTER-

NAKA

LI^NA

ZAMJENI-

CA

"GLAS

SRPSKE#

PROSTO-

DU[AN

(FR.)

FRANCU-

SKI AUTO NORVE[KA

ZEMQI[TE

OBRASLO

TRSKOM

[ALA,

DOSJETKA

(WEM.)

GRADITE-

QI

VIOLINA

IZ

KREMONE

EGIPAT-

SKI BOG

SUNCA 4 ?

STRANA

SVIJETA

BICIKLI-

STA EDI

RANIJE,

PRO[LO

ZID

(TUR.)

INDUSTR.

SATOVA GLAVNI

GRAD

ITALIJE

JADRAN ILI

CRNO

ÎZME OD

VAQANOG

SUKNA

(RUS.)

SKIJA[

MALI[

GL. GRAD

PERUA PJEVA^

SARVAN

AM. MU[-

KO IME

VR[ITI

SEOBU

AVENIJA

?

RIJEKA U

AUSTRIJI

(510 KM)

ASFALTNA

CESTA

(ITAL.)

ZLATO (FR.)

TITAN BEOGRAD-

SKA

GLUMICA

AZOT

MJESTO

KOD

U@ICA

STANOV-

NIK GRADA

U HRVAT-

SKOJ

STILSKA

FIGURA

(GR^.)

2

GRAD

SA

SLIKE

DJELO

NORMANA

MAJLERA

POLITI

NEKOM

TE^NO[]U

OPONA[A-

TEQ

(LAT.)

KANCE-

LARIJA

VIKARA

GLUMAC

SREBROV

LI^NA

ZAMJENICA

TRE]I

VOKAL

BAWA

U

BELGIJI

IZVR[ILAC

SUDBENIH

I DRUGIH

ODLUKA

(LAT.)

UZIMATI

IME

PODGORICA DOVESTI

U STAWE

OPIJE-

NOSTI,

OPITI

MU[KI

POTOMAK

VRSTA IST-

O^WA^KE

MANDOLINE

KOJA JE

NA GLASU,

ÛVENA

SIMENS

DRUGI

VOKAL SREDSTVA

ZA NADRA-

@IVAWE

(LAT.)

RASTAVNI

VEZNIK

MUZI^KI

INSTRUM.

AM. GLUMAC

NOLT

GRAM

FUDBALER

KOL

LOVA^KO

UDRU@EWE

MODEL,

UZORAK

PREVIJATI

SE U GRÛ

OLGA

JEVRI]

ODBRANA

(FIG.)

VRSTA

PER[UNA

VRSTA Ê[-

KOG PU[KO-

MITRAQEZA

ERBIJUM

ÊTVRTI

VOKAL BRITANSKI

PISAC I

POLITIÂR

BENXAMIN

ELEKTRON

SAVEZ

BORACA

VRSTA

POLNE

BOLESTI AUTOR:

JAGLIKA PLES SA

OSTRVA

KORÛLE

UKOÊN,

NEPOKRE-

TAN

AMERI^KI

PISAC TVEN

IZDU@ENA

ZATVORENA

KRU@NA

LINIJA

FRANCUSKI

PISAC

BALZAK

SEDMI

MJESEC

RADIJUS

SVETI[TE

U HRAMU

MALI

AMERI^KI

MEDVJEDI

PION

SPOJ NA

TKANINI

OLIVERA

MARKOVI]

VISOKA

TROPSKA

PALMA

(ROD ORAH)

VULKAN

U

JAPANU

VOLT RAVAN NADMORSKE

VISINE PREKO 200 M.

1

GLUMAC

SA

SLIKE

GRAD

U

UZBE^KOJ

NAPRAVA ZA

[I[AWE

BACAKATI

SE NOGAMA

IZRUÎVA-

WA, IZDACI

AUTOR:

JAGLIKA

DANSKA

GLUMICA

NILSEN

POMICATI

U NEKOM

PRAVCU

SPORTSKI

KLUB

[VEDSKA

KWI@EV-

NICA

LINDGREN

ZATVOR,

TAMNICA

(GR^.)

GUTQAJ GRAD

U

GR^KOJ

(TESALIJA)

AMPER

IZDAVATI I

STAVQATI U

PROMET

NOVÂNICE

(LAT)

VRSTA

UGQA

STARI

SLOVEN HRPA,

GOMILA

(GR^.)

NAUKA O

MORALU

DOÊK,

SUSRET

ZLATO

(FR.)

SUMPOR

IRIDIJUM

KRITI SE PERUNIKA

NATRIJUM

STOJAN

ARALICA

PRVAK,

[AMPION

DIVOVSKI

NAROD U

KANANU

(MIT.)

POKAZNA

ZAMJENICA DRAGAN

NIKOLI]

PREMDA

METAR

KONFEREN-

CIJA "NA

VRHU# (ENG.)

MA\ARSKI

PJESNIK

ENDRE

VRSTA

VOKALNE

KOMPOZI-

CIJE

LEDINA

ÎN,

SPIS

RADIJUS

DR@AVA

U AFRICI

HEMIJSKI

ELEMENAT

ANTI^KO

IME

NINA

TELEVIZIJA

RAJKO

GRLI]

BISTA

STAKLENA

BOÎCA ZA

RAKIJU

(1/8 L)

IZABRANI

QUDI

(FR.)

DRVENO

KRILO NA

PROZORU

15

MU[KA reprezentaci-

ja Srbije i Crne Gore je na

nedavno zavr{enoj 37. olim-

pijadi u Torinu zauzela tek

37. mjesto, {to je najlo{iji

plasman ove reprezentacije

na {ahovskim olimpijadama.

Ostaje tek sje}awe na vrije-

me Gligori}a, Ivkova, Ma-

tulovi}a, Qubojevi}a, odno-

sno na vrijeme kada su redov-

no osvajane medaqe i kada je

ta ista reprezentacija bila

jedina koja je kako-tako mo-

gla da ugrozi neprikosnove-

nost Sovjetskog Saveza.

Naravno, u "vremena

ona# postojala je svetiwa

koja se zvala nacionalni

dres. Biti reprezentativac

svoje zemqe je nekada bila

velika ~ast i samo kakva ja-

~a nevoqa mogla je da spri-

je~i nekog igra~a da se ne

odazove pozivu selektora.

Tako je velikom Qubomiru

Qubojevi}u bila ~ast do}i

iz [panije (gdje ìvi i ~i-

je ima dràvqan-

stvo) da brani

ugled svoje drà-

ve, iako mu je naj-

lak{e bilo re-

}i: Ne! i igrati

za [paniju. Po-

gotovo je velika

~ast bila igrati

na Olimpijadi.

Jo{ kad se vrati-

te sa medaqom?

A vra}alo se.

U me|uvreme-

nu se mnogo {ta

promijenilo. Dok

su ostale repre-

zentacije na po-

menutoj Olimpi-

jadi uglavnom na-

stupale u najja~im sastavima

(Anand, Aronjan, Kramnik,

[irov, [ort, Kor~noj...) re-

prezentacija Srbije i Crne

Gore je nastupila sa igra~i-

ma koji su jedini pristali

(?!), poslije mnogobrojnih ot-

kaza, da na jednoj tako zna~aj-

noj smotri predstavqa-

ju svoju otaxbinu. A

pristali su: 4. (plasman

na rejting-listi Srbi-

je i Crne Gore) Robert

Marku{ (2.585), 6. Ni-

kola Sedlak (2.564), 14.

Miodrag R. Savi}

(2.524), 28. Du{an Po-

povi} (2.496), 34. Dra-

gan Kosi} (2.482) i ~ak

124. Marko Krivokapi}

(2.352), ina~e omladin-

ski prvak Srbije i Cr-

ne Gore. Lista onih ko-

ji nisu pristali, odnosno

onih koji su odbili da igra-

ju za reprezentaciju, je mno-

go duà. Da stvar bude gora

pred samo takmi~ewe sa mje-

sta selektora povukao se i

Dragoqub Joksimovi}, vjero-

vatno pod pritiskom neispu-

wenih materijalnih obe}a-

wa, koje je olako davao u tre-

nutku izbora za selektora. A

na osnovu ba{ tih obe}awa je

bio i izabran.

îwenica je da igra~i Sr-

bije i Crne Gore odavno ne

igraju iz qubavi prema naci-

onalnom dresu. [ahovski pro-

fesionalci u Srbiji i Crnoj

Gori ìve na ivici egzisten-

cije i nepojmqivo im je da za

nastup na Olimpijadi ne}e do-

biti ono {to im je ko zna ko

i ko zna kad obe}ao. Zato su od-

ustali: Damqanovi} (2.615),

Ivani{evi} (2.598), Miladi-

novi} (2.593), [olak (2.562) i

Perunovi} (2.508). U odbranu

takvog stava improvizovana je

i konferencija za {tampu, pod

pokroviteqstvom [ahovskog

saveza Beograda. Na toj kon-

ferenciji, biv{i kormilar

plavih Joksimovi} sa ~etvo-

ricom odustalih: Damqanovi-

}em, Ivani{evi}em, [olakom

i Perunovi}em, osuo je drvqe

i kamewe na Izvr{ni odbor

[ahovskog saveza Srbije i Cr-

ne Gore zbog navodnog "revan-

{izma, potcjewivawa i neiz-

drìve bahatosti#. Zamjere-

no je dosta toga i [ahovskom

savezu Srbije. Za~udo, svima

su pone{to zamjerili sem se-

bi. Sebi o~igledno nisu ima-

li {ta da zamjere.

U me|uvremenu su repre-

zentativni dres odbili i \u-

ki}, Kova~evi}, Pavlovi},

Pikula, Blagojevi}, Jere-

mi}... na taj na~in se pridru-

ìv{i svojevrsnom bojkotu

onoga {to je donedavno bilo

~ast (?!). Tako je skrpqen on-

aj pomenuti tim koji je od za-

mi{qenog slabiji za pro-

sje~no sto poena po igra~u i

~iji je uspjeh bio i sam odla-

zak na Olimpijadu.

Tek radi informacije,

najja~i tim koji je mogla da

izvede Srbija i Crna Gora

bio bi po rejtingu tek osam-

naesti favorit, {to najboqe

govori o dana{wem kvalite-

tu srpskog {aha.

Na kraju pomenutih {est

momaka, ina~e najmawe kri-

vih za debakl, su do kraja ~a-

sno i po{teno branili boje

svoje zemqe, postigav{i ma-

we-vi{e o~ekivani rezultat,

bez obzira na to {to im [a-

hovski savez Srbije i Crne

Gore nije obezbijedio ni mi-

nimum uslova po~ev{i od sa-

mih viza za Italiju. Zbog tog

problema, recimo, Miodrag

R. Savi} nije nastupao u pr-

vih {est kola, a Robert Mar-

ku{ u posqedwa dva. Ali to

je ve} druga pri~a. ¥

[AHORIZMI

¹ Svakog dana pacer ima isti izgovor: Ne znam {ta

mi je danas!¥ Savo MARTINOVI]

¹ ¹ ¹

¹ Sve u~estaliji otkazi {ahista na zvani~nim tak-

mi~ewima govore da se ipak radilo na masovnosti u

{ahu.¥ @ivko \UZA

¹ ¹ ¹

¹ Pazite, neko beleì i neodigrane poteze.

¥ Vladimir JOVI]EVI] JOV

U RATU, a sport je jedna vrsta ra-

ta, poslije poduèg, po~esto i nepotreb-

nog manevrisawa, jedan od onih koji su

predvi|eni za `rtvovawe uska~e u ne-

prijateqsku pozadinu i postaje ili pu-

kovnik ili pokojnik. U fudbalu je to

naj~e{}e centarfor, odnosno jedan od

jednakih, dok u {ahu..., u {ahu izbor ̀ r-

tve zavisi od qepote koja }e do}i kasni-

je, ili uop{te ne}e do}i. Tako naj~e-

{}e po~iwe atak na posqedwu liniju od-

brane koja je kona~ni ciq bilo koje

igre. U fudbalu, koji daleko vi{e da-

je, a vjerovatno i vi{e uzima, se mnogo

brè ide u muzej vo{tanih figura u ko-

jem ponaj~e{}e "pukovniku nema ko da

pi{e#. Dok u {ahu... sve traje mnogo du-

è i po~esto se zavr{ava tek kad se sve

zavr{i. Naravno najqep{e je kad se sve

to, {to je donedavno bilo nezamislivo,

poveè. Sve to je: fudbal, i . . . i {ah.

A kada se poveù napad na golmana

i napad na kraqa dobije se samo jedno

ime: Simen Agde{tajn (1967). Ovaj nor-

ve{ki velemajstor, vi{estruki prvak

Skandinavije i aktuelni prvak svoje ze-

mqe (pobijedio u dopunskom me~u veli-

ku nadu Magnusa Karlsena) je tokom

osamdesetih i devedesetih godina bio i

reprezentativac Norve{ke u fudbalu.

Tada{wi wegov odlazak iz svijeta {a-

ha u svijet fudbala moè se nazvati i

mala rokada. Naravno, svestrani Simen

je, kao i svi vrhunski centarfori, bio

prava zvijezda koju su

opsjedale i djevojke i

novinari. Po sopstve-

nom priznawu, mnogo

lak{e je izlazio na

kraj sa, {ahovski re-

~eno, damama, nego sa

pripadnicima sedme

sile. Tako mu se "oma-

klo# da kaè jednom ju-

goslovenskom novina-

ru 1989. godine uo~i su-

sreta sa "plavima#

(kvalifikacije za

Svjetsko prvenstvo u

Italiji) da bi se Jugo-

slovena mnogo vi{e

pla{io da je u pitawu

{ah. Odnosno da vi{e cijene Qubojevi-

}a, Nikoli}a i Popovi}a kao {ahiste,

nego Stojkovi}a, Su{i}a i Kataneca

kao fudbalere.

U Oslu (14. juna 1989) }e se pokaza-

ti da je wegov fudbalski optimizam

ipak bio nerealan. Sve {to je Norve-

{ka uspjela u~initi na toj utakmici

bio je po~asni gol u 90. minutu ~ime se

do{lo na podno{qivih 1:2 (golove za

"plave# su postigli Dragan Stojkovi}

i Zlatko Vujovi}). Agde{tajn i Norve-

{ka su se sli~no proveli i pola godi-

ne kasnije, na Ko{evu, kada je rezultat

bio 1:0 (Faruk Haxibegi}). Simen }e

jo{ koju godinu ~e{}e nastupati na ze-

lenom nego na crno-bijelom

poqu, a poslije vje{awa ko-

pa~ki o klin, napravi}e ve-

liku rokadu, tj. potpuno }e se

vratiti {ahu i damama koje

ne znaju {ta je to nevjera.

Agde{tajn je prvi put

osvojio prvenstvo Norve-

{ke sa nepunih petnaest go-

dina. Sa {esnaest je postao

intermajstor, a sa osamna-

est velemajstor. Danas je

Simen vrlo cijewen igra~

~iji se rejting ve} duè vre-

mena kre}e oko 2.600 poena

(maksimalan 1993. godine,

2630), i kapiten norve{ke

olimpijske reprezentacije

koju je predvodio i na nedavnoj [ahov-

skoj olimpijadi u Torinu.

Vremena se mijewaju. Da je sada u si-

tuaciji da bira Agde{tajn bi vjerovat-

no radije izabrao srpske {ahiste za pro-

tivnika, nego fudbalere, pogotovo ako

se ovih dana desi kakvo ~udo u Wema~-

koj. A te 1989. godine na turniru In-

vest banke norve{ki velemajstor je na-

i{ao na nepremostivu prepreku koja se

zvala: Qubomir Qubojevi}. ¥

DA bi neko postao vrhun-

ski igra~, pored talenta, neo-

phodna su i velika ulagawa ko-

je ponekad daje dràva, ponekad

zainteresovani sponzori, a po-

nekad porodica. Ono {to je so-

vjetskim igra~ima bila drà-

va to je Bobiju Fi{eru bila

wegova majka Regina. Ona je na

sve na~ine poku{avala da stvo-

ri uslove da wen sin radi ono

{to najboqe i jedino umije, a to

mogu samo preduzimqive i ener-

gi~ne ène. Svoju energi~nost

i preduzimqivost pokazala je

vi{e puta, pogotovo u vrijeme

kada je wen sin krenuo u osva-

jawe {ahovske planete. Tako je

1956. godine traìla od Bijele

ku}e da se Bobiju kao ekstrata-

lentu dodijeli posebna stipen-

dija za {ahovsko usavr{avawe.

Svoj prvi veliki uspjeh Fi-

{er je ostvario u zemqi u kojoj

je imao pravu armiju oboàva-

oca i koja danas ̀ ivi samo u sje-

}awu, kao {to i sam Bobi ì-

vi u sje}awu. Naime, 1958. godi-

ne na me|uzonskom turniru u

Portoroù, na kojem je pobije-

dio Mi{a Taq, petnaestogodi-

{wi ameri~ki tinejxer, podi-

jelio je peto mjesto sa Olafso-

nom, zadivio svijet i plasirao

se na Turnir kandidata. Usput,

osvojio je i titulu velemajsto-

ra i na taj na~in postao je naj-

mla|i {ahista sa najve}im {a-

hovskim zvawem u istoriji igre.

Ipak, bilo je to vrijeme Miha-

ila Taqa. Na Turniru kandida-

ta (pobijedio Taq, ispred Kere-

sa, Petrosjana i Smislova) odr-

ànom u vi{e gradova biv{e

Jugoslavije (osam igra~a, dva-

deset osam kola) mla|ani Fi-

{er je podijelio peto mjesto sa

Svetozarom Gligori}em i bio

najboqe plasirani igra~ izvan

Sovjetskog Saveza. Ve} tada je

imao odre|enih primjedbi na

na~in igre sovjetskih predstav-

nika koje }e kulminirati u sqe-

de}em ciklusu FIDE. Svakako

je zanimqivo napomenuti da je

budu}i svjetski prvak i pobjed-

nik tog turnira kandidata, Mi-

{a Taq, tada pobijedio {esna-

estogodi{weg Amerikanca u sve

~etiri partije.

Dok se Robert Bobi Fi{er

borio poput Don Kihota protiv

svojevrsnog sovjetskog monopo-

la ameri~ka obavje{tajna slu-

`ba je nastavila svoje tajne ope-

racije pra}ewa i prislu{kiva-

wa wegove majke. Kada je Bobi

sa majkom krenuo 1959. godine

na turnire po Argentini i î-

leu, li~no je direktor FBI Ed-

gar Huver poslao pismo direk-

toru CIA Alenu Dalsu mole-

}i ga da putem svoje slu`be utvr-

di da li }e se Regina Fi{er sa-

stati sa svojim biv{im muèm

u Santjagu gdje se, vjerovalo se,

nalazi biofizi~ar Gerhard Fi-

{er. Po{to CIA nije uspjela

do}i do podataka o tom sastan-

ku, za koji se vjeruje da nije ni

odràn, slu~aj Regine Fi{er je

do daqega stavqen u arhivu.

Te godine je, rekosmo, slu~aj

bio zatvoren, ali je Regina ve}

sqede}e godine ponovo skrenu-

la pa`wu FBI na sebe posta-

viv{i {ator pred Bijelom ku-

}om i vezav{i se lancem za ogra-

du, te na taj na~in protestuju}i

zbog zabrane u~e{}a ameri~koj

ekipi na {ahovskoj olimpijadi

u Lajpcigu (Isto~na Wema~ka).

Nedugo zatim je u~estvovala i u

takozvanom mar{u mira San

Fransisko - Moskva.

Na petom me|uzonskom tur-

niru igranom u [vedskoj 1962.

godine Bobi Fi{er je pokazao

sav svoj rasko{ni talenat. Na

kraju je imao ~ak 2,5 poena vi-

{e od najbliìh pratilaca, so-

vjetskih zvijezda Jefima Gele-

ra i Tigrana Petrosjana. Ve}

na tom takmi~ewu moglo se pri-

mijetiti da je Bobi promijenio

imix. Desila se prava transfor-

macija. Nije to vi{e bio onaj

dje~ak u izlizanom xemperu, ne-

go elegantni mladi ~ovjek koji

zna {ta ho}e. Nije se mnogo dru-

ìo sa ostalim u~esnicima, ̀ i-

ve}i u sopstvenom svijetu u ko-

me je bilo mjesta samo za {ah.

U jesen iste godine predvodi}e

ameri~ku reprezentaciju na

Olimpijadi igranoj u bugarskom

crnomorskom qetovali{tu

Zlatni Pjasci koje se nalazi u

blizini Varne. Dok su ostali

igra~i gledali kako da se pro-

vedu u ono malo barova {to je

postojalo u tom malom mjestu,

Bobi je traìo rivale za brzo-

potezne partije u jedan dolar.

Naj~e{}i rival mu je bio {pan-

ski velemajstor Arturo Poma-

ro koji mu ba{ nije pruào do-

stojan otpor. [ahovski sat je

tih godina predstavqao pravo

blago, Fi{er ga ~ak nije ni

imao te ga je uglavnom posu|i-

vao od Bore Ivkova. Zanimqi-

vo je napomenuti da se na toj

Olimpijadi Bobi prvi put sa-

stao sa trostrukim svjetskim pr-

vakom Mihailom Botvini-

kom koji je predvodio So-

vjetski Savez. Neki su tu

partiju nazvali partijom de-

cenije po{to se taj duel du-

go godina ~ekao. Kapiten so-

vjetskog tima je diskretno,

paze}i da ga ne povrijedi,

predloìo Botviniku da

pred tu partiju uzme dan od-

mora, ali je to ovaj odbio

boje}i se da bi to {ahovska

publika {irom svijeta pro-

tuma~ila kao strah od Fi-

{era. Hrabro je prihvatio

izazov, ali je bio nadigran

i to kao bijeli u Grinfel-

dovoj odbrani. Partija je pre-

kinuta u topovskoj zavr{nici

sa pje{akom vi{e za Fi{era i

izgledalo je da Botviniku nema

spasa. Tada je na scenu stupilo

ono protiv ~ega se Bobi kasni-

je godinama borio, odnosno ve}

ustaqena praksa da je svaki so-

vjetski igra~ u stvari tim iza

koga stoji izuzetno mo}na orga-

nizacija oli~ena u [ahovskoj

federaciji Sovjetskog Saveza.

Neposredno poslije prekida je

uspostavqena telefonska veza

izme|u Moskve i Varne koja ni-

je prekidana tokom cijele no}i.

U Moskvi je

uvedeno deùr-

stvo u Cen-

tralnom {a-

hovskom klubu

u kojem se sku-

pila sva preo-

stala sovjetska

elita krenuv-

{i sa analiza-

ma prekinute

partije. S dru-

ge strane, u

Zlatnim Pja-

scima, sjedio je

Jefim Geler sa

ostalim mnogo-

brojnim sekun-

dantima i pro-

vjeravao anali-

ze koje su mu

slali telefo-

nom. Samo sto-

tiwak metara

daqe u svojoj

sobi Bobi Fi-

{er je potpuno

sam do duboko u no} analizirao

prekinutu partiju. Samo nekoli-

ko soba daqe Mihail Botvinik

je bezbri`no spavao znaju}i da

}e spas, ako postoji, biti prona-

|en. Pred zoru je sovjetska ma-

{inerija iskristalisala na~in

na koji treba da nastavi parti-

ju. To je saop{teno Botviniku

koji je sa osmijehom stigao na

nastavak i zaista uspio da stig-

ne do luke spasa. Bio je to remi

Sovjetskog {ahovskog saveza

protiv Fi{era. Ali to nije bio

usamqen slu~aj.

Na sqede}em turniru kan-

didata, koji se igrao na Ho-

landskim Antilima, Bobi }e

direktno optuìti Sovjete za

regularnost takmi~ewa. Na

tom turniru pobijedio je Pe-

trosjan, ispred Gelera, Kere-

sa i Fi{era. Sovjetski igra-

~i su me|usobno remizirali,

prakti~no se odmaraju}i, da

bi protiv Fi{era igrali do

"golih kraqeva#. Wegov polo-

àj, naravno, nije bio ravno-

pravan. Jo{ ako se pretposta-

vi da bi neko u posqedwim ko-

lima mogao i namjerno da iz-

gubi samo da Fi{er ne bi po-

bijedio... jer sve opcije su bi-

le otvorene.

Tako se {ahovski Don Ki-

hot uporno borio protiv svojih

vjetrewa~a, protiv Sistema,

protiv pravila, za neku samo

svoju Pravdu. Neke vjetrewa~e

je uspio da poru{i, ali je i sam

znao da sagradi nove. Cijelog

ìvota je bio sa nekim u spo-

ru, ponekad vjerovatno i sa sa-

mim sobom, a to vodi jedino u

samo}u.

¥ Pripremo Miladin BERI]

SVJETSKI [AHOVSKI PRVACI: OD VIQEMA [TAJNICA DO GARIJA KASPAROVA (44)

R. FI[ER - J. GELER

Turnir kandidata (23)

16. jun 1962.

1.e4 c5 2.Sf3 d6 3.d4 cd4 4.Sd4 Sf6 5.Sc3 Sc6

6.Lc4 e6 7.Lb3 Le7 8.0–0 Sd4 9.Dd4 0–0 10.f4 b6

11.KKh1 La6 12.Tf3 d5 13.ed5 Lc5 14.Da4 Lb7 15.Le3

ed5 16.Ld4 Te8 17.Td1 Sg4 18.h3 Dh4 19.Tdf1 Ld4

20.Dd44 Tad8 21.Sd5 Ld5 22.Ld5 Sf6 23.c4 Td7 24.Te3

Ted8 25.De5 h6 26.Lf3 Td2 27.b4 Tf2 28.Tee1 Tf3

29.Tf3 Te8 30.De8+ Se8 31.Te8+ Kh7 32.c5 Df6

33.Te1 bc5 34.bc5 Db2 35.Tff1 Da2 36.c6 Da5 37.Tc1

Dc7 38.Tfd11 g5 39.fg5 Kg6 40.gh6 Kh6 41.Td6+ Kg7

DON KIHOT PROTIV VJETREWAÂ Tokom ~itave karijere Robert Bobi Fi{er uporno se

borio protiv svojih vjetrewa~a, protiv Sistema,

protiv pravila, za neku samo svoju Pravdu

Robert Fi{er: Sam

protiv svih

Simen Agde{tajn:

Svestrani

sportista

Miodrag R. Savi}: Boqe

nije moglo

Q. QUBOJEVI] - S. AGDE[TAJN

BEOGRAD, 1989.

1.e4 e5 2.Sf3 Sc6 3.Lb5 a6 4.La4 Sf6

5.0–0 Le7 6.Te1 b5 7.Lb3 d6 8.c3 0–0 9.h3

Sd7 10.d4 Lf6 11.a4 TTb8 12.ab5 ab5 13.Le3

Se7 14.Sbd2 Lb7 15.Lc2 c5 16.d5 c4 17.b3

cb3 18.Sb3 Dc7 19.Ld3 Lc8 20.Ta7 Dc3

21.Db1 Db4 22.Dc2 Tb7 23.Tb7 Lb7

24.Ld2 Da4 25.Ta1 Tc8 26.Db1 Tb8

27.Sa5 Ld5 28.Lb4 Tb6 29.Lc2 Da1

30..Da1 Le6 31.Da3 Sc8 32.Lb3 Ld8 33.Le6

fe6 34.Sb3 Le7 35.Da8 1–0

O DEBAKLU KOJI TO NIJEKada se zna u kakvom je sastavu mu{ka selekcija

"

plavih" otputovala u Torino, onda 37. mjesto

i nije lo{ plasman

PROBLEM BROJ 269

SJENE NEZABORAVA

Velemajstor u kopa~kama

SRBIJA I CRNA GORA RAZOÂRALA NA [AHOVSKOJ OLIMPIJADI

Rje{ewe iz pro{log broja:

V. Kovalenko, 1968.

1.Db5 Ka7 2.b8D#(1...Kc7 2.b8D#);

. . .

A. BIRMAJSTER, 1891.

MAT U TRI POTEZA

VODIC ZA BRUCOSE.qxp 6/16/2006 4:40 PM Page 1

2

S A D R @ A J :

POZDRAVNO PISMO BRUCO[IMA MINISTRA PROSVJETE I KULTURE REPUBLIKE SRPSKE ANTONA KASIPOVI]A . . . . . . . . . . . . . . . .3

PORUKA REKTORA STANKA STANI]A BRUCO[IMA UNIVERZITETA U BAWOJ LUCI, [KOLSKE 2006/2007. GODINE . . . . . . . . . . . . . . .3

POZDRAVNA RIJE^ REKTORA UNIVERZITETA U ISTO^NOM SARAJEVU PROF. DR MITRA NOVAKOVI]A

BUDU]IM BRUCO[IMA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4

PRIJEMNI ISPITI 4. JULA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4

UNIVERZITET U BAWOJ LUCI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .5

UNIVERZITET U ISTO^NOM SARAJEVU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6

VI[E [KOLE UNIVERZITETA U BAWOJ LUCI I ISTO^NOM SARAJEVU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .6

Polagawe kvalifikacionih ispita na Univerzitetu u Bawoj Luci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7

Polagawe kvalifikacionih ispita na Univerzitetu u Isto~nom Sarajevu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .9

Polagawe kvalifikacionih ispita na Vi{im {kolama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10

UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE - BAWA LUKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .11

KOMUNIKOLO[KI FAKULTET - BAWA LUKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

BLC - BANJA LUKA COLLEGE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .13

PANEVROPSKI UNIVERZITET ZA MULTIDISCIPLINARNE I VIRTUELNE STUDIJE - APEIRON - BAWA LUKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14

FAKULTET KOZMETOLOGIJE I ESTETIKE - BAWA LUKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .15

FAKULTET ZA POSLOVNI IN@EWERING I MENAXMENT - BAWA LUKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .16


3

POZDRAVNO PISMO

BRUCO[IMA

MINISTRA PROSVJETE

I KULTURE

REPUBLIKE SRPSKE

ANTONA KASIPOVI]A

Objavqivawe plana upisa na fa-

kultete i vi{e {kole prilika je da

budu}im akademskim gra|anima po-

èlim uspjeh na prijemnim ispiti-

ma za studij koji je, nadam se, u skla-

du sa li~nom èqom i sposobnosti-

ma, ali i realnim potrebama Repu-

blike Srpske.

Tako|e, èlim uspjeh u {kolova-

wu i akademskom napredovawu uz

obavezu da }e Ministarstvo prosv-

jete i kulture Republike Srpske

uloìti maksimalne napore da

obezbijedi {to povoqnije uslove za

rad visoko{kolskih ustanova.

Vjerujem da ne}e biti suvi{no

podsje}awe na va`nost va{e odluke

o izboru studija kao jedne od naj-

va`nijih odluka u ìvotu, kao i na

~iwenicu da }e na putu do diplo-

me veliku ulogu imati va{ li~ni

anga`man.

U narednu {kolsku godinu, 2006/2007, Univerzitet u Bawoj Luci ulazi

sa tridesetjednogodi{wom tradicijom; ni predugom, ali ni prekratkom za

ove na{e, balkanske, prilike. Sasvim sigurno, dovoqno dugom da imamo

priliku da dokaèmo da vrijedimo. Zato, novoj, 32. generaciji studenata

koju upisujemo u {kolsku 2006/2007. godinu s pravom moèmo re}i da }e

do}i u visoko{kolsku ustanovu koja spada u red najboqih u Republici

Sprskoj, odnosno u redu me|u najboqima na {irem prostoru po kvalitetu

nastavnog procesa, s jedne strane. S druge strane, po izdvajawima iz poro-

di~nog buxeta za potrebe studija, boqeg izbora od Univerziteta u Bawoj

Luci nema.

Iz prethodna dva razloga vjerujem da }e se najmawe 50% maturanata iz

sredwih {kola u Republici Srpskoj odlu~iti da svoje studije nastave na

nekom od fakulteta Univerziteta u Bawoj Luci. Jer, ovo je Univerzitet na

kome ne}emo kao studenti predstavqati redni broj sa rang-liste na kojoj

}ete se na}i, ve} li~nosti koje zra~e individualnim vrijednostima;

Jer smo Univerzitet na kome profesori traè da igrate aktivnu ulogu

u nastavnom i nenastavnom procesu, da bi zadovoqili va{e èqe i po-

trebe; da bi iz va{e aktivne uloge promovisali i ohrabrili va{e ideje;

Jer smo Univerzitet na kome ho}emo da budete sabesjednici i saradni-

ci va{ih profesora; sa kojima }ete ulaziti u dijalog da bi time unapri-

jedili qudsku misao i sprije~ili da je la` i pragmatisti~ko licemjerje

ponize.

Ili, kratko re~eno, poru~ujemo na{im budu}im bruco{ima: na Univer-

zitetu u Bawoj Luci bi}ete li~nosti koje se po{tuju!

PORUKA REKTORA STANKA STANI]A

BRUCO[IMA UNIVERZITETA U BAWOJ

LUCI, [KOLSKE 2006/2007. GODINE


4

Bruco{ima, budu}im akademskim gra|anima, poru~io bih da su im vrata

Univerziteta u Isto~nom Sarajevu {irom otvorena. Dobrodo{li u svijet

nauke (istine)!

U vezi sa upisom u novu {kolsku godinu èlio bih da poru~im budu}im

studentima da na Univerzitetu u Isto~nom Sarajevu ima 2.879 slobodnih

mjesta. Na{ Univerzitet ima ukupno 18 fakulteta i akademija i nudi

{irok opseg razli~itih obrazovnih profila, gdje }e studenti mo}i da

zadovoqe sve svoje potrebe.

U odnosu na pro{lu godinu Univerzitet raspolaè sa vi{e odsje-

ka/smjerova, a novinu predstavqa smjer novinarstvo i odsjek za ruski i srp-

ski jezik i kwièvnost na Filozofskom fakultetu, zatim smjer viola na

Muzi~koj akademiji. Od ove godine studentima stoji na raspolagawu na dva

nova fakulteta Univerziteta u Isto~nom Sarajevu, Fakultet spoqne tr-

govine u Bijeqini i Saobra}ajni fakultet u Doboju.

Osim toga, kao i pro{le godine na fakultetima na{eg univerziteta mo-

ète studirati ekonomiju, pravo, medicinu, elektotehniku... i drugo po

~emu je, u stvari, Univerzitet u Isto~nom Sarajevu i poznat. Ve}ina

fakulteta }e po~eti novu {kolsku godinu u skladu sa bolowskim princip-

ima i standardima, ~ime su obezbije|eni ve}a mobilnost i mogu}nost priz-

navawa diploma.

U pogledu reforme visokog obrazovawa u Republici Srpskoj, o~ekuje se

dono{ewe Zakona o visokom obrazovawu kao i prelazak na integrisani

univerzitet. Ove reforme trebalo bi da omogu}e potpunu transformaciju

univerziteta prema Bolowskoj deklaraciji, {to je i ciq, kako bi uni-

verziteti i fakulteti u Republici Srpskoj dobili zvani~nu akreditaciju.

Na kraju, htio bih da pozovem sve svr{ene sredwo{kolce da ukaù pov-

jerewe Univerzitetu u Isto~nom Sarajevu upisom na neki od fakulteta i

da na taj na~in sebi obezbijede kvalitetno obrazovawe po evropskim stan-

dardima.

Radujemo se Va{em dolasku!

UPIS BRUCO[A NA UNIVERZITETE

U REPUBLICI SRPSKOJ

PRIJEMNI

ISPITI 4. JULA

UPIS bruco{a na univerzitete u Repu-

blici Srpskoj po~iwe 26. i traje do 30. juna

2006. godine. Prijemni ispit bi}e odràn

4. jula u 9.00 ~asova, potvr|eno je u rekto-

ratima bawolu~kog i Univerziteta u Is-

to~no Sarajevu.

Na bawolu~koj Akademiji umjetnosti

bruco{i dokumenta sa prijavom mogu pre-

dati od 21. do 27. juna ove godine. Umjetnici

}e prijemne ispite polagati od 3. do 7. jula.

Prijemni ispit na Bogoslovskom fa-

kultetu "Sveti Vasilije Ostro{ki# u

Fo~i bi}e odràn 26. juna.

Redoslijed kandidata bi}e utvr|en na

osnovu op{teg uspjeha iz svih predmeta i

razreda sredwe {kole i rezultata pri-

jemnog ispita.

Broj bodova ostvaren na osnovu op{teg

uspjeha dobija se tako da se prosje~na ocje-

na iz svih predmeta ~etvorogodi{we sred-

we {kole pomnoì sa brojem 10, a kod

zavr{ene trogodi{we {kole sa brojem 7,5.

Kandidat na prijemnom ispitu moè

ostvariti najvi{e 50 bodova.

Po oba mjerila mogu}e je ostvariti

najvi{e 100 bodova.

U slu~aju istog broja bodova dva ili

vi{e kandidata, prednost ima kandidat sa

ve}im brojem bodova ostvarenim na kvali-

fikacionom ispitu.

Pravo upisa nemaju kandidati sa pros-

je~nom ocjenom iz svih predmeta {kole naj-

mawom 2,7 i kandidati koji na prijemnom

ispitu ne ostvare najmawe 15 bodova.

Rezultati prvog upisnog roka bi}e

objavqeni 10. jula.

Fakulteti koji u prvom roku ne upi{u

planirani broj studenata organizova}e u

avgustu drugi upisni rok. Studenti }e

papire mo}i predati od 21. do 25. avgusta, a

ispit }e polagati 31. avgusta u 9.00 ~asova.

Visoko{kolske ustanove na kojima i

poslije drugog roka ostane slobodnih mjes-

ta organizova}e i tre}i upisni rok.

Naknada za tehni~ke usluge i materi-

jalne tro{kove u vezi sa polagawem pri-

jemnog ispita na dràvnim visoko{kols-

kim ustanovama iznosi 40 maraka i upla-

}uje se na blagajni fakulteta prilikom

podno{ewa prijave. Na Akademiji umjet-

nosti tro{kovi kvalifikacionog ispita

iznose 60 maraka.

Odlukom republi~ke Vlade, u {kolskoj

2006./2007. godini, na univerzitetima i vi-

{im {kolama Srpskoj planirano je da bude

upisano 6.515 studenata, od ~ega 429 na

postdiplomske studije, 1460 vanredno i 420

na vi{e {kole. Iz republi~kog buxeta bi-

}e finansirano 2655 studenata.

Upis primqenih kandidata, u junskom

roku, po~iwe 12. i traje do 19. jula.

Pripremio Miroslav Filipovi}

POZDRAVNA RIJE^ REKTORA

UNIVERZITETA U ISTO^NOM SARAJEVU

PROF. DR MITRA NOVAKOVI]A

BUDU]IM BRUCO[IMA


5

Redovni studij

Redovni studenti

Red

. b

ro

j

Visoko{kolska ustanova

Iz b

ux

eta

Sam

of

i-

nan

si

ra-w

e

Van

red

ni

stud

en

ti

Str

an

i

dr

àv

.

Uk

up

no

stud

en

ata

Smjer za glumu 4 4 - - 8

grupa za kameru 3 5 - - 8

grupa za montaù 3 5 - - 8

Dramska umjetnost Smjer za

pozori{nu reìju

grupa za TV reìju 3 5 - - 8

Smjer za slikarstvo 5 5 - - 10 Likovna umjetnost

Smjer za grafiku 5 5 - - 10

Smjer za solo pjevawe 2 2 - - 4

Smjer za dirigovawe 2 2 - - 4

grupa za klavir 1 1 - - 2 Smjer za klavir

i gitaru grupa za gitaru 1 1 - - 2

grupa za violinu 2 2 - - 4

grupa za violu 1 1 - - 2

Smjer za guda~ke

instrumente

grupa za violon~elo 1 1 - - 2

grupa za flauta 1 1 - - 2

grupa za klarinet 1 1 - - 2

grupa za trubu 1 - - - 1

Smjer za duva~ke

instrumente

grupa za trombon 1 - - - 1

Smjer za

muzikologiju i

etnomuzikologiju

grupa za

etnomuzikologiju

2 2 - - 4

1. Akademija umjetnosti

Muzi~ka umjetnost

Smjer za muzi~ku teoriju i pedagogiju 15 15 - - 30

Arhitektonski odsjek 30 30 - - 60 2.

Arhitektonsko-

gra|evinski fakultet Gra|evinski odsjek 30 30 - - 60

3. Ekonomski fakultet 50 100 100 - 250

Odsjek za elektroniku i komunikacije

Odsjek za ra~unarsku tehniku i automatiku 4. Elektrotehni~ki fakultet

Odsjek za elektroenergetiku

90 90 - - 180

Proizvodno ma{instvo 40 - - - 40

Energetsko i saobra}ajno ma{instvo 25 - - - 25

Industrijsko inèwerstvo i menaxment 25 - - - 25

Mehatronika 25 - - - 25

5. Ma{inski fakultet

Za{tita na radu 25 - - - 25

Op{ti smjer 50 30 - - 80

Stomatologija 20 20 - - 40 6. Medicinski fakultet

Farmacija 15 25 - - 40

Odsjek animalna proizvodwa 30 20 - - 50

Smjer ratarsko povrtlarstvo 20 10 - - 30

Smjer vo}arsko vinogradarstvo 20 10 - - 30

Odsjek

biqne proizvodwe

Smjer za{tita biqaka 20 10 - - 30

7. Poqoprivredni fakultet

Odsjek agrarna ekonomija i ruralni razvoj 30 20 - - 50

8. Pravni fakultet 50 100 80 15 245

Nastavni smjer 10 10 10 - 30

Odsjek za geografiju

Op{ti smjer 10 10 10 - 30

Nastavni smjer 15 10 - - 25 Odsjek za biologiju

Op{ti smjer 15 10 - - 25

Nastavni smjer 15 10 - - 25

Odsjek za hemiju

Op{ti smjer 15 10 - - 25

Nastavni smjer 15 10 - - 25

Odsjek za fiziku

Op{ti smjer 15 10 - - 25

Nast. smj.-Matem. i informatika 30 10 - - 40 Odsjek za matematiku i

informatiku Op{. smj.-Matem. i informatika 30 10 - - 40

Nastavni smjer 15 10 - - 25 Odsjek za ekologiju i za{titu

ìvotne sredine Op{ti smjer 15 10 - - 25

9. Prirodno-matemati~ki fakultet

Odsjek za prostorno planirawe Op{ti smjer 15 10 - - 25

Prehrambene biotehnologije 30 10 - - 40 Biotehnolo{ko

-prehrambeni odsjek Kontrola kvaliteta i higijenska

ispravnost namirnica 30 10 - - 40

Hemijsko-tehnolo{ki odsjek Hemijske tehnologije 30 10 - - 40

Op{ti smjer 20 10 - - 30 Odsjek za tekstilno

inèwerstvo Konfekcija i dizajn 20 20 - - 40

10. Tehnolo{ki fakultet

Rudarski odsjek 20 10 - - 30

Srpski jezik i kwièvnost 25 20 10 - 55

Engleski jezik i kwièvnost 30 20 - 5 55

Wema~ki jezik i kwièvnost 30 20 - 5 55

Italijanski jezik i kwièvnost 30 20 - 5 55

Pedagogija 30 20 - 2 52

Psihologija 30 15 - 5 50

Istorija 25 15 5 2 47

U~iteqski studij 40 30 5 2 77

Filozofija i sociologija 25 15 5 2 47

@urnalistika 30 15 10 - 55

11. Filozofski fakultet

Socijalni rad 30 15 - 2 47

12. [umarski fakultet 35 25 - - 60

Osnovni studij 40 50 - - 90

13. Fakultet fizi~kog vaspitawa i sporta

Odsjek za sport - - 60 - 60

UKUPNO:

1414 1033 295 45 2787

Na osnovu ~lana 32. Zakona o univerzitetu ("Sl. glasnik Republike Srpske# broj 12/93) i Odluke Vlade Republike Srpske o broju stu-

denata koji se upisuju u prvu godinu osnovnih studija u {kolskoj 2006/2007. godini, Univerzitet u Bawoj Luci i Univerzitet u Isto~nom

Sarajevu Republike Srpske, raspisuju

KONKURS

za upis studenata u prvu godinu osnovnih studija na fakultete i vi{e {kole u {kolskoj 2006/2007. godini

Fakulteti Univerziteta u Bawoj Luci i Isto~nom Sarajevu i vi{e {kole u Republici Srpskoj u {kolskoj 2006/2007. godini upisa}e na

osnovne studije sqede}i broj studenata:

1. UNIVERZITET U BAWOJ LUCI

we


6

1. Akademija likovnih umjetnosti 13 12 - - 25

Odsjek automatika i elektronika 25 10 - - 35

Odsjek za ra~unare i informatiku 25 10 - - 35 2. Elektrotehni~ki fakultet

Odsjek elektroenergetika 25 10 - - 35

3. Ekonomski fakultet Isto~no Sarajevo-Pale 50 50 100 - 200

4. Ekonomski fakultet Br~ko 50 50 100 - 200

Odsjek proizvodni 30 - - - 30 5. Ma{inski fakultet

Odsjek energetski 30 - - - 30

6. Medicinski fakultet Fo~a 50 30 - - 80

Odsjek za solo pjevawe 3 4 - - 7

Odsjek za kompoziciju 1 1 - - 2

Odsjek za harmoniku 2 3 - - 5

Odsjek za klavir 4 4 - - 8

smjer violina 1 2 - - 3 Odsjek za guda~ke

instrumente smjer viola 1 1 - - 2

Odsjek za duva~ke instrumente - flauta 1 1 - - 2

Odsjek za op{tu muzi~ku pedagogiju 10 12 - - 22

Odsjek za crkvenu muziku i pojawe 5 5 - - 10

7. Muzi~ka akademija

Odsjek gitara - 3 - - 3

Odsjek razredne nastave 50 50 50 - 150

Odsjek razredne nastave i engleskog jezika 20 10 20 - 50

Odsjek razredne nastave i muzi~ke kulture 20 10 20 - 50

Odsjek razredne nastave i likovne kulture 20 10 20 - 50

8. Pedago{ki fakultet Bijeqina

Smjer za vaspita~e 20 20 20 - 60

9. Poqoprivredni fakultet 70 10 - - 80

10. Pravni fakultet 50 50 100 - 200

11. Pravoslavno bogoslovski fakultet Svetog Vasilija Ostro{kog Fo~a 40 20 40 - 100

12. Stomatolo{ki fakultet Fo~a 20 20 - - 40

13. Tehnolo{ki fakultet Zvornik 50 30 - - 80

Odsjek za profesora fizi~kog vaspitawa 30 30 30 - 90

14. Fakultet fizi~ke kulture

Odsjek za sport - - 60 - 60

15. Fakultet za proizvodwu i menaxment Trebiwe 30 20 - - 50

Odsjek za istoriju 20 5 5 - 30

Smjer filozofija i sociologija 20 5 5 - 30 Odsjek za filozofiju i

sociologiju Smjer novinarstvo 15 15 15 - 45

Odsjek za pedagogiju Smjer pedagogija 10 15 10 - 35

Odsjek za srpski jezik i srpsku kwièvnost 20 15 5 - 40

Odsjek za op{tu kwièvnost i bibliotekarstvo 20 5 5 - 30

Odsjek za engleski jezik i kwièvnost 25 25 25 - 75

Odsjek za geografiju 20 20 10 - 50

Odsjek za matematiku 25 5 5 - 35

Odsjek za psihologiju 20 25 - - 45

16. Filozofski fakultet

Odsjek za ruski i srpski jezik i kwièvnost 20 5 5 - 30

17. Fakultet spoqne trgovine Bijeqina

30 100 100 - 230

Smjer drumski i gradski saobra}aj 30 25 25 - 80

Smjer èqezni~ki saobra}aj 20 20 10 - 50

Smjer po{tanski saobra}aj 20 20 10 - 50

Odsjek saobra}ajni

Smjer komunikacije 20 20 30 - 70

Proizvodni smjer - - 30 - 30

Industrijsko inèwerstvo - - 30 - 30

Elektronika i automatika - - 20 - 20

Elektrotehni~ko inèwerstvo - - 20 - 20

Programirawe - - 30 - 30

18. Saobra}ajno tehni~ki

fakultet Doboj

Odsjek tehni~ki

Informac. tehn. i ra~unar - - 30 - 30

UKUPNO:

1081 813 985 - 2879

2. UNIVERZITET U ISTO^NOM SARAJEVU

Vi{a medicinska sestra - tehni~ar 15 10 30 - 55

Vi{i fizioterapeut 15 10 20 - 45

Vi{i sanitarni tehni~ar 15 10 20 - 45

1.

Vi{a medicinska {kola

Prijedor

Vi{i laboratorijski tehni~ar 15 10 20 - 45

Odsjek za turizam 25 15 20 - 60

2. Vi{a {kola za turizam i hotelijerstvo

Trebiwe

Odsjek za hotelijerstvo 25 15 20 - 60

UKUPNO:

110 70 130 - 310

3. VI[E [KOLE

4. OP[TE ODREDBE

4.1. Op{ti uslov za upis je zavr{eno sredwe obrazovawe (u skladu sa posebnim odredbama ovog konkursa).

4.2. Kandidati koji konkuri{u za upis polaù kvalifikacioni ispit.

Kvalifikacioni ispit se polaè iz programskih sadràja sredweg obrazovawa (pismeno).

4.3. Mjerila za izbor kandidata su:

¹ op{ti uspjeh iz svih predmeta i razreda sredwe {kole;

¹ uspjeh na kvalifikacionom ispitu.

Broj bodova ostvaren na osnovu op{teg uspjeha dobija se tako da se prosje~na ocjena iz svih predmeta ~etvorogodi{we sredwe {kole

mnoì sa brojem 10, a kod zavr{ene trogodi{we {kole sa brojem 7,5.

Broj bodova na kvalifikacionom ispitu, koje kandidat moè ostvariti je od 0 do 50 bodova.

Po oba mjerila mogu}e je ostvariti najvi{e 100 bodova.

4.4. Realizaciju kvalifikacionog ispita i utvr|ivawe rang liste (redoslijed kandidata) obavqa komisija koju imenuje dekan fakulteta.

4.5. Izbor kandidata se vr{i prema ukupnom broju bodova po oba mjerila na rang listi.

U slu~aju istog ukupnog broja bodova dva ili vi{e kandidata, prednost ima kandidat sa ve}im brojem bodova ostvarenim na kvalifika-

cionom ispitu.

4.6. Pravo upisa nemaju kandidati sa prosje~nom ocjenom iz svih predmeta {kole najmawom 2,7 i kandidati koji na kvalifikacionom

ispitu ne ostvare najmawe 15 bodova.

4.7. Kandidati koji se upi{u u prvu godinu osnovnih studija prilikom eventualnog ispisa nemaju pravo na povrat finansijskih sredsta-

va upla}enih fakultetu.


7

5. KONKURSNI ROKOVI

Prvi upisni rok: (1) prijavqivawe kandidata po~iwe 26.6.2006. a zavr{ava 30.6.2006. godine (prijem dokumenata se vr{i svaki dan); (2)

polagawe kvalifikacionog ispita obavi}e se 4.7.2006. sa po~etkom u 9.00 ~asova; (3) objavqivawe rezultata konkursa je od 10.7.2006.

godine do 14.00 ~asova; (4) upis primqenih kandidata po~iwe 12.7.2006. a zavr{ava se 19.7.2006. godine.

Na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Bawoj Luci prijem dokumenata sa prijavom za polagawe prijemnog ispita obavi}e se od 21.6. do

27.6.2006. godine. Polagawe prijemnog ispita po~iwe od 3.7. do 7.7.2006. godine. Objavqivawe rezultata je 10.7.2006. godine u 12.00

~asova. Upis primqenih kandidata po~iwe 10.7.2006. godine, a zavr{ava 15.7.2006. godine.

Drugi upisni rok organizova}e fakulteti koji u prvom roku ne upi{u planirani broj studenata, a prema sqede}im terminima: (1) pri-

javqivawe kandidata po~iwe 21.8.2006, a zavr{ava 25.8.2006. godine; (2) polagawe kvalifikacionog ispita je 31.8.2006. godine sa

po~etkom u 9.00 ~asova na svim fakultetima; (3) objavqivawe rezultata konkursa je 5.9.2006. do 14.00 ~asova; (4) upis primqenih kandi-

data obavi}e se od 7.9. do 12.9.2006. godine

Fakulteti koji nisu popunili slobodna mjesta u drugom upisnom roku mogu provesti i tre}i upisni rok po rasporedu koji sami utvrde.

6. OSTALE ODREDBE

6.1. Visina {kolarine za kandidate koji sami snose tro{kove studija utvrdi}e se posebnom odlukom u skladu sa Zakonom o uni-

verzitetu.

6.2. Naknada za tehni~ke usluge i direktne materijalne tro{kove u vezi sa polagawem kvalifikacionog ispita iznosi 40,00 KM i

upla}uje se na ìro ra~un fakulteta prije podno{ewa prijave. Na Akademiji umjetnosti tro{kovi kvalifikacionog i prijemnog ispi-

ta pla}aju se u iznosu od 60,00 KM.

6.3. U~esnik konkursa koji smatra da redoslijed kandidata na rang-listi nije utvr|en na na~in predvi|en konkursom, moè podnijeti

prigovor dekanu fakulteta, u roku od tri dana od dana objavqivawa liste. Dekan donosi odluku o prigovoru u roku od tri dana od dana

podno{ewa prigovora.

6.4. Kandidati prilikom prijavqivawa na konkurs podnose originalna dokumenta i to: (1) izvod iz mati~ne kwige ro|enih; (2) svje-

do~anstva svih razreda sredwe {kole i svjedo~anstvo o zavr{enoj sredwoj {koli; (3) dokaz o uplati za polagawe kvalifikacionog

ispita.

6.5. Kandidati su obavezni da na polagawe ispita ponesu li~nu kartu ili paso{.

6.6. Kandidati koji su stekli pravo upisa du`ni su da priloè qekarsko uvjerewe.

7. POSEBNE ODREDBE

7.1. UNIVERZITET U BAWOJ LUCI

7.1.1. Polagawe kvalifikacionog ispita

Struktura profila i vrste kvalifikacionog ispita Red.

br.

Fakultet Adresa i telefon

Odsjek Smjer Oblast/predmet Napomena

1 2 3 4 5 6 7

Likovne

umjetnosti

Slikarstvo i

Grafika

Studije portreta i akta po ìvom modelu,

slikawe rad po slobodnom izboru

(akvarel, gva`, tempera), a za grafiku

izrada predloàka za jednu od grafi~kih

tehnika skica i test op{te kulture

(pismeni rad).

ponijeti papir, ugqen, olovku,

tempere i sl.

Etnomuzikologija

Glavni predmet, Muzi~ke oblike,

Harmonija sa harmonskom analizom,

Solfe|o i Klavir

OMP Muzi~ke oblike, Harmonija sa harmonskom

analizom, Solfe|o i Klavir

Muzi~ke

umjetnosti

Instrumentalno-

vokalni Glavni predmet i Solfe|o

1. Akademija

umjetnosti

Bulevar vojvode

Petra Bojovi}a bb

Telefon:

051/316-292;316-293,

065/666-617

Dramske

umjetnosti

prijemni ispit organizova}e se u

septembru ako se steknu uslovi za

upis

Gra|evinski

Matematika i fizika

2.

Arhitektonsko-

gra|evinski

fakultet

78000 Bawa Luka, Vojvode

Stepe Stepanovi}a 77

Telefon:

051/ 462-545, 462-543 Arhitektonski

Slobodno crtawe, matematika, nacrtna

geometrija, perspektiva i test op{teg

znawa

3. Ekonomski fakultet

78000 Bawa Luka,

Majke Jugovi}a 4.

Telefon:

051/ 430-010, 430-012

svi svi Op{te znawe i kultura

Broj bodova na osnovu op{ teg

uspjeha kandidata sa zavr{enom

gimnazijom i ekonomskom {kolom

mnoì se sa koeficijentom 1,2, a sa

zavr{enom sredwom {kolom u

trogodi{wem trajawu sa 0,75.


8

4. Elektrotehni~ki

fakultet

78000 Bawa Luka,

Ul. Patre br. 5.

Telefon:

051/221-820, 221-824

svi svi Matematika




Telefon

051/468-320, 468-971

svi svi Matematika

Op{ti Biologija, hemija i fizika

Stomatologija Biologija, hemija i fizika

6. Medicinski

fakultet

78000 Bawa Luka, Ul. Save

Mrkaqa br. 14.

Telefon:

051/ 216-525, 216-526,

469-307 Farmacija Matematika, fizika i hemija

Animalna

proizvodwa Biologija i hemija

ratarsko

povrtlarstvo Biologija i hemija

vo}arsko

vinogradarski Biologija i hemija

Biqna proizvodwa

za{tita biqaka Biologija i hemija

7. Poqoprivredni

fakultet

78000 Bawa Luka, Bulevar

vojvode Petra Bojovi}a bb

Telefon:

051/ 312-572, 312-390,

Agrarna ekonomija i

ruralni razvoj Matematika i biologija

8. Pravni fakultet



Telefon:

051/ 468-202, 468-212,

468-953

svi svi Srpski jezik i istorija

Geografija Op{ti i nastavni Srpski jezik* i geografija *pismeni ispit

Hemija Op{ti i nastavni Hemija i matematika

Fizika Op{ti i nastavni Fizika

Biologija Op{ti i nastavni Biologija, hemija i fizika

Matematika i

informatika Op{ti i nastavni Matematika pismeni ispit

Ekologija i za{tita

ìvotne sredine Op{ti i nastavni Biologija, hemija i fizika

9.

Prirodno-

matemati~ki

fakultet

78000 Bawa Luka, Mladena

Stojanovi}a 2.

Telefon:

051/319-142, 311-178

Prostorno planirawe Op{ti Geografija i primijewena matematika

Hemijsko-

tehnolo{ki Hemijska tehnologija Fizika i hemija

Prehrambene

biotehnologije Biologija i hemija

Biotehnolo{ko-

prehrambeni Kontrola kvaliteta

higijenske ispravnosti

namirnica

Biologija i hemija

Op{ti Fizika i hemija

Tekstilno

inèwerstvo Konfekcija i dizajn

Fizika i hemija

10. Tehnolo{ki

fakultet



Telefon:

051/468-320, 468-646

Rudarski odsjek Matematika i fizika

Srpski jezik i

kwièvnost

Srpski jezik i kwièvnost

Engleski jezik i

kwièvnost

Srpski jezik i engleski jezik

Wema~ki jezik i

kwièvnost

Wema~ki i srpski jezik

Italijanski jezik i

kwi`. i srpski jezik i

kwi`.

Srpski jezik i kwièvnost

Pedagogija Srpski jezik i pedagogija

Psihologija Test znawa iz psihologije )* i test

sposobnosti

)*Psihologija za sredwe {kole

Istorija Srpski jezik i istorija

U~iteqski studij

1)*Sposobnost govora, fizi~ka sposobnost i

muzi~ka sposobnost.

2)* Srpski jezik i kwièvnost i pedagogija

1)* eliminatorni rezultati

2)* kvalifikacioni ispit

Filozofija i

sociologija

Filozofija i sociologija

@urnalistika Srpski jezik, op{ta kultura i

informisanost

11. Filozofski

fakultet

78000 Bawa Luka, Bana

Lazarevi}a 1.

Telefon:

051/303-995, 305-625, 303-754

Socijalni rad Srpski jezik i sociologija

12. [umarski fakultet



Telefon:

051/ 460-550, 468-321,

464-628

svi svi Biologija, hemija i matematika

Osnovni studij

13. Fakultet fizi~kog

vaspitawa i sporta

78000 Bawa Luka, Bra}e

Panti}a 4.

Telefon:

051/ 211-335 Sport

Provjeru fizi~kih sposobnosti i

sklonosti po Pravilniku o upisu studenata

u I godinu osnovnog studija

I


9

Kompozicija

1. Kompozicija - Klauzura (pismeni ispit iz

kompozicije), pisawe malog kompozicionog oblika

na zadati po~etni model; Prikazivawe i izvo|ewe

(bar) tri kompozitorska rada koje kandidat

podnosi uz prijavu ,

2. Harmonija sa harmonskom analizom -

Harmonizovawe zadatog soprana (sa primjenom

vanakordskih tonova, alteracija i svih vrsta

modulacija),

Formalna i harmonska analiza kra}e (ili djela

ve}e) klavirske kompozicije ,

3. Solfe|o - jednoglasni pismeni diktat, dvoglasni

pismeni diktat i usmeni ispit

4. Klavir

Solo pjevawe Solo pjevawe i Solfe|o* *usmeni

Klavir

Klavir i Solfe|o*

* jednoglasni pismeni

diktat, dvoglasni pismeni

diktat i usmeni ispit

Harmonika

Harmonika i Solfe|o*




Violina Violina i Solfe|o*



diktat i usmeni ispit Guda~ki

instrumenti

Viola Viola i Solfe|o*




Duva~ki

instrumenti Flauta Flauta i Solfe|o*




Op{ta muzi~ka

pedagogija

1. Harmonija sa harmonskom analizom -

Harmonizovawe zadatog soprana (sa primjenom

vanakordskih tonova, alteracija i svih vrsta

modulacija) i Formalna i harmonska analiza kra}e

(ili djela ve}e) klavirske kompozicije,

2. Solfe|o * i 3. Klavir




Crkvena muzika i

pojawe

Solfe|o* i Klavir *usmeni

6. Muzi~ka

akademija

71126 Lukavica, Isto~no

Sarajevo, Vuka Karaxi}a 30.

Telefon: 057/342-125

Gitara

Gitara i Solfe|o*




Razredne nastave i

muzi~ke kulture

1) Provjera govornih mogu}nosti i fizi~kih i

muzi~kih sposobnosti

2) Osnovno znawe u oblasti teorije muzike, pjevawe

notnih primjera, izvo|ewe na jednom instrumentu

3) Srpski jezik i kwièvnost, op{ta kultura i

informisanost

1) Uì izbor- eliminatorno

2)Nastavqaju kandidati iz 1)

3) Uspje{ni kandidati

7. Pedago{ki fakultet

76300 Bijeqina, Ulica

Svetog Save br. 24.

Telefon:

055/201-875, 202-012, 221-030

Razredne nastave i

likovne kulture

1) Provjera govornih mogu}nosti i fizi~kih i

muzi~kih sposobnosti

2) Raspoznavawe boja; osnovno znawe iz likovne

kulture; crtawe, slikawe i vajawe

3) Srpski jezik i kwièvnost, op{ta kultura i

informisanost

1) Uì izbor- eliminatorno

2)Nastavqaju kandidati iz 1)

3) Uspje{ni kandidati

8. Poqoprivredni

fakultet


Sarajevo, Vuka Karaxi}a 30

Telefon: 057/342-701,

340-401

svi svi Hemija i biologija


br.

Fakultet Adresa i telefon


1 2 3 4 5 6 7

1. Akademija likovnih

umjetnosti

89101 Trebiwe,

Stepe Stepanovi}a bb

Telefon: 059/270-310

Faks: 059/240-021

Pismeni iz op{te kulture, crtawe portreta po

modelu, studija velikog akta, slikawe i slobodna

kompozicija

Donijeti na uvid mapu sa najmawe 10 radova po

izboru

Ispit traje 4 dana;

Ponijeti ugaq, olovku,

tempere, papir za crtawe i

sl.

71420 Pale, Isto~no

Sarajevo, Romanijska 42

Telefon: 057/226-651,

223-948, 055/211-224

Faks: 057/223-948

svi svi Test op{te kulture

2. Ekonomski fakultet

76100 Br~ko,

Studentska br. 11

Telefon: 049/216-934, 216-256,

216-259, 217-054

svi svi Matematika/ sociologija/ informatika/ ekonomika Kandidat bira dva

predmeta

3. Elektrotehni~ki

fakultet

71126 Lukavica,

Vuka Karaxi}a 30,

Isto~no Sarajevo

Tel. i faks: 057/342-788

svi svi Matematika



Sarajevo, Vuka Karaxi}a 30

Telefon: 057/340-847

svi svi Matematika

5. Medicinski fakultet

73300 Fo~a,

Ul. Studentska 1

Telefon: 058/220-474

svi svi Hemija i biologija Ispit }e se obaviti u

velikom amfiteatru

7.2. UNIVERZITET U ISTO^NOM SARAJEVU



10


br.

Vi{a {kola Adresa i telefon


1 2 3 4 5 6 7

Vi{a medicinska

sestra -tehni~ar

Biologija i hemija

Vi{i sanitarni

tehni~ar

Biologija i hemija

Vi{i laborator.

tehni~ar

Biologija i hemija

1. Vi{a medicinska

{kola Prijedor

78300 Prijedor, Nikole

Pa{i}a 4a

Telefon: 052/233-432

Faks: 059/240-021

Vi{i fizioterapeut Biologija i fizika

2. Vi{a {kola za turizam

i hotelijerstvo

89101 Trebiwe, Kraqa Petra

Prvog oslobodioca 40

Telefon i faks: 059/261-988

Turizam Geografija, strani jezik (koji je kandidat izu~avao

u sredwoj {koli) i op{ta kultura

Na konkurs se mogu

prijaviti kandidati koji

imaju zavr{en III i IV

stepen stru~ne spreme

7.3. VI[E [KOLE


9. Pravni fakultet

71420 Pale, Isto~no

Sarajevo, Alekse [anti}a 3

Telefon: 057/226-609,

226-892

svi svi Srpski jezik Pismena obrada zadate

teme

10.

Pravoslavni

Bogoslovski

fakultet Svetog

Vasilija Ostro{kog

73300 Fo~a,

Vele~evo bb,

Telefon i faks:

058/220-060, 220-480

svi svi

Osnovno bogoslovqe Katihizisa.

Prijemni ispiti (od 60 pitawa) }e se odràti 26.

juna u 9,00 ~asova i 25. septembra 2006. godine u 9,00

~asova

Potrebna literature: 1. Episkop Nikolaj, Vera

svetih; 2. Mit. Amfilohije i ep. Danilo, Nema

lep{e vere od hri{}anske; 3. Pravoslavna

veronauka, u izdawu "Glasa Crkve" Vaqevo; 4. dr

Radomir Popovi}, Srpska crkva u istoriji

Potrebna dokumentacija:

1. blagoslov nadle`nog

episkopa;

2. kr{tenica;

3. diploma bogoslovije,

sredwe {kole ili diploma

fakulteta;

4. qekarsko uvjerewe o

duhovnom i tjelesnom

zdravqu i dvije

fotografije

11. Saobra}ajno-

tehni~ki fakultet

74000 Doboj, Kraqa

Dragutina 68

Telefon: 053/221-988,

200-781

Matematika

12. Stomatolo{ki

fakultet

73300 Fo~a,

Ul. Studentska 1

Telefon: 058/220-474

Hemija i biologija

13. Tehnolo{ki

fakultet

75400 Zvornik,

Karakaj bb

Telefon: 056/260-190,

261-072

Matematika/fizika/hemija Kandidat bira predmet

14. Fakultet fizi~ke

kulture

71420 Pale, Isto~no Sarajevo,

Stambul~i} bb

Telefon: 057/223-861,

227-492, 226-836

Provjera fizi~kih sposobnosti i sklonosti po

Pravilniku o upisu studenata u prvu godinu

studija

Uvjerewe o zdravstvenoj

sposobnosti-naglasiti za

upis

15.

Fakultet za

proizvodwu i

menaxment

89101 Trebiwe, Trg palih

boraca 1

Telefon: 059/220-080,

220-412

svi svi Matematika

16. Fakultet spoqne

trgovine

76300 Bijeqina,

Ra~anska 133

Telefon: 055/209-430,

225-655

Politi~ka ekonomija, matematika, sociologija,

ekonomika preduze}a, statistika, ra~unari i

programirawe

Kandidat bira dva

predmeta

Istorija Pismeni iz srpskog jezika i usmeni ispit

(eliminatoran)

Filozofija i

sociologija Test op{te kulture (eliminatoran) i usmeni ispit

Filozofija i

sociologija

Novinarstvo Pismeni ispit iz srpskog jezika (eliminatoran) i

test op{te informisanosti

Pedagogija Pedagogija

Pismeni iz srpskog jezika i test znawa iz

pedagogije (Op{ta pedagogija, J. \or|evi}

i N. Trnavac) - eliminatoran

Srpski jezik i srpska

kwièvnost

Pismeni iz srpskog jezika (eliminatoran)

i usmeni ispit

Op{ta kwièvnost i

bibliotekarstvo

Pismeni iz srpskog jezika (eliminatoran)

i usmeni ispit

Engleski jezik i

kwièvnost

Pismeni iz srpskog jezika i test znawa iz

engleskog jezika (eliminatoran)

Geografija Pismeni iz srpskog jezika i test znawa

(eliminatoran)

Matematika Pismeni iz matematike

Psihologija

Test znawa (uxbenik iz psihologije za sredwe

{kole N. Rot i S. Radowi}) -eliminatoran, test

mentalnih sposobnosti, test op{te kulture

i intervju

17. Filozofski

fakultet

71420 Pale, Isto~no

Sarajevo, Alekse [anti}a 1

Telefon: 057/223-057,

227-410

Faks: 057/223-479

Ruski i srpski jezik i

kwièvnost

Pismeni iz srpskog jezika (eliminatorni) i usmeni

ispit iz ruskog i srpskog jezika i kwièvnosti

Na magistarski studij se

moè upisati lice sa

odgovaraju}om visokom

stru~nom spremom i

najmawim prosjekom ocjena

8 (osam), odnosno lice koje

nema odgovaraju}u visoku

stru~nu spremu i prosje~nu

ocjenu 8 (osam), uz polagawe

dopunskog odnosno

kvalifikacionog ispita


11


12


13

za upis studenata na trogodi{wi dodiplomski studij za:

1. Slu`benike i administrativne radnike,

2. Menaxere u administraciji,

3. Poslovne menaxere,

4. Menaxere u vazduhoplovstvu,

5. Informati~are.

STUDIJSKE GRUPE ZA OBRAZOVAWE SLU@BENI-

KA I ADMINISTRATIVNIH RADNIKA:

1. Slu`benika u javnoj administraciji;

2. Administrativnih radnika u poslovnoj administraciji;

3. Administrativnih radnika u dru{tvenim i vanpriv-

rednim djelatnostima;

4. Administrativnih radnika u nevladinom sektoru;

5. Administrativnih radnika za upravqawe qudskim resur-

sima, logistiku i komunikacije s javno{}u;

6. Administrativnih radnika za poslovnu informatiku

i komunikacije s javno{}u.

STUDIJSKA GRUPA ZA OBRAZOVAWE MENAXERA

U ADMINISTRACIJI:

1. Menaxera u javnoj upravi;

2. Menaxera u dru{tvenim i vanprivrednim djelatnostima;

3. Menaxera u nevladinom sektoru;

4. Menaxera za upravqawe qudskim resursima, poslovnu

informatiku i komunikacije s javno{}u.

STUDIJSKA GRUPA ZA OBRAZOVAWE POSLOVNIH

MENAXERA:

1. Menaxera za mala i dru{tvena preduze}a;

2. Menaxera za bankarsko poslovawe i poslove osigurawa;

3. Menaxera trgovinu i marketing;

4. Menaxera u turizmu i hotelijerstvu;

5. Menaxera za za{titu na radu i za{tite ìvotne sredine;

6. Menaxera logistike, {pedicije i osigurawa;

7. Menaxera za finansije, ra~unovodstvo i bankarstvo;

8. Menaxera za preuzetni~ki menaxment;

9. Menaxera u sportu;

10. Menaxera u kulturi i umjetnosti;

11. Menaxera u medijima.

STUDIJSKA GRUPA ZA OBRAZOVAWE

INFORMATIÂRA:

1. za poslovnu informatiku;

2. za informacione tehnologije;

3. za elektronsko-poslovawe i elektronsko bankarstvo;

4. za dràvne i upravne informacione sisteme;

5. za softversko inèwerstvo;

6. za ra~unarsku grafiku i dizajn.

STUDIJSKA GRUPA ZA OBRAZOVAWE MENAXERA

U VAZDUHOPLOVSTVU:

1. op{ti smjer;

2. smjer vazduhoplovne operative;

3. smjer vazduhoplovne ekonomike

Student sti~e diplomu visoke {kolske spreme. Studij je

organizovan prema zahtjevima Bolowskog procesa koji je

osnov reforme visokog obrazovawa u evropskim zemqama.

Broj mjesta je ograni~en. Fakultet prima 100 redovnih i

100 vanrednih studenata. Prijave za upis se primaju od

17. 6.2006.

Uslov za upis je zavr{ena sredwa {kola. Dokumenta

potrebna za upis su: diploma o zavr{enoj sredwoj {koli,

svjedo~anstva za sve razrede iz sredwe {kole i izvod iz

mati~ne kwige ro|enih, kao i dvije fotografije.

Na studij se mogu prepisati studenti sa drugog fakulteta

ili vi{e {kole.

Visina {kolarine za 2006/07. {kolsku godinu iznosi 2 300

KM i pokriva sve tro{kove: nastave, ispita, obavezne lit-

erature i "u~ewa na daqinu# - svi studenti imaju svoju

{ifru za pristup sajtu www. blc.edu.ba/nastava.

Student tro{kove {kolovawa moè uplatiti: odjednom, u

~etiri ili u 12 mjese~nih rata putem kredita.

Dodatne informacije nalaze se u Vodi~u za upis i na sajtu

BLC-a: www. blc. edu. ba.

Informacije se mogu dobiti u prostorijama BLC-a i preko

tel. 051/433-010, 051/433-012, 065/281-381,065/516-981.

Sva pitawa se mogu postaviti i preko elektronske po{te

na: [email protected], a odgovori dobiti na vlastiti e-mail.

BANJA LUKA COLLEGE

Ulica Milo{a Obili}a br. 30

Ulica Kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a br. 103

BAWA LUKA

Na osnovu Rje{ewa Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske br. 06-06-93-2/06 od 24.1.2006. godine o ispuwenosti

uslova za obavqawe djelatnosti propisanih Zakonom o univerzitetu, Fakultet Banja Luka College /BLC/, raspisuje

KONKURS


14


15

* * *

F A K U L T E T K O Z M E T O L O G I J E I E S T E T I K E

sa sjedi{tem u Bawoj Luci

R a s p i s uj e

KONKURS

ZA UPIS U REDOVNE I VANREDNE OSNOVNE TROGODI[WE DIPLOMSKE STUDIJE,

ZA STICAWE DIPLOME VISOKE [KOLSKE SPREME I STRU^NO ZVAWE

DIPLOMIRANI TERAPEUT - KOZMETOLOG - ESTETIÂR

USLOVI UPISA

Konkurs za upis je otvoren do 15. jula 2006. godine.

Fakultet ne organizuje prijemni ispit za kandidate sa zavr{enom sredwom {kolom

III i IV stepen, za upis na studij.

U cijenu {kolarine ura~unati su tro{kovi svih oblika nastave (predavawa, vje`be, konsultacije,

mentorski rad i svi administrativni tro{kovi).

Uxbenike i svu potrebnu literaturu formatirane prema Bolowskom standardima studenti mogu da

nabave u Centru za izdava~ku djelatnost Fakulteta.

Pla}awe {kolarine je mogu}e u ratama ili putem studentskih kredita kod partnerskih banaka.

Fakultet obezbje|uje nastavak studija u inostranstvu i me|unarodno akreditovane diplome.

Zahtjevi za upis se podnose studentskoj slu`bi na adresu: ul. Jovana Du~i}a 23-a (u krugu "âjaveca#)

Bawa Luka.

Informacije na telefone: 065/645-897; 065/510-553; 051/306-685 UPRAVA FAKULTETA

Prof. dr sci. medicine Krsto Jandri}



VJETAR U LE\A PRIVREDI - Glas Srpske

Documents