vjetar u - Gligor Sazdovski Contact info · 6 Vjetar u jedrima jedno je od temeljnih uzbuđenja vezanih uz čovjekovu potrebu da se odijeli od kraja, da se otisne na pučinu, da ovlada

1

vjetar u

2

vjetar u

Izložbeni prostor Stare gradske vijećnice

Organizatori Grad SplitGalerija Brešan

Nakladnik Brešan d.o.o. Split21000 SplitRuđera Boškovića 25

Za nakladnikaIgor Breš[email protected]: ++385 98 370 166tel: ++385 21 470 647

Oblikovanje Neven Marin

Lektura i korektura Tanja Brešan Ančić

Tisak Dalmacijapapir Split

Naklada500 primjeraka

Izložbe potpomaže Grad Split Ministarstvo kulture Republike Hrvatske

Split, 2016.

ISBN 978-953-95977-3-2CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Sveučilišne knjižnice u Splitu pod brojem 160409083.

3

vjetar u

4

5

Jedra - vječita čovjekova fascinacija, zavodljiv izazov

i jedinstvena ljepota. Glavna i pomoćna, radna i oluj-

na, križna i latinska, oglavna, sošna ili bermudska, če-

tvrtasta i trokutasta, savijena ili razapeta, prozirna ili

u bojama, stara i nova, namijenjena ribarstvu, trgo-

vini, ratovanju, istraživanju, turizmu ili sportu - naš su

iskorak prema daljinama i izraz nemirenja s ograni-

čenošću prostora.

Jedra su simbol naše protegnutosti spram nepozna-

ta svijeta i čeznuća su koja nas dovlače pred odluke

nepojmljivih odmjeravanja. Ona skupljaju snagu

lomljenja valova i lagodu pogodna vjetra po mir-

nim površinama, pamte uskovitlana propinjanja na

pučini i prijetećim morima, te spokoj pitomih obala.

Usijecanje su u horizont i nepojmljiv dodir Beskraja.

Jedra su iscijeđene boje i oblici u mašti i umijećima,

slutnje i sjećanja...

U jedra su upisani naši snovi o udaljavanju i približa-

vanju, o nepreglednim širinama i opasnim tjesnaci-

ma; ona su zabilježba o mreškanju mora i o ljeskanju

sunca u modrinama, o povezanosti obala kopna

i otoka; podsjećanje su na ponor valovlja i na čari

neviđenih prostora i nepojmljivih, bliskih i dalekih

obala... Jedra - da, ona u sebi spajaju prijetnju du-

bina i usmjerenost visinama. Mnogo se toga od nas

upisalo u jedra. Zato nas i izazivaju i tumače, vesele

nas i plaše, rastužuju i daju nam poleta...

Anton Šuljić

Vjetar u jedrima

6

Vjetar u jedrima jedno je od temeljnih uzbuđenja

vezanih uz čovjekovu potrebu da se odijeli od kraja,

da se otisne na pučinu, da ovlada vodom i morem,

da krene spram nepoznatog. Zato i nije čudo da je-

dra, baš to što jesu, u sebi skupljaju kopno i more,

nebo i zemlju, vjetar i utihu, granicu i beskraj. Ona

u jednu zbilju sažimlju čovjeka i univerzum, brod i

more, bonacu i oluju, daljine i blizine, dubine i pli-

čine... Svojim podrhtavanjem i hukom, treperenjem

i propinjanjem, izdržavanjem na vjetru, suncu i soli,

jedra su postala sinonim istraživačkog i nemirnog

čovjekova duha i ustrajavanja na tim vjetrometina-

ma.

Mirisi dalekih obala

Od najstarijih prikaza iz oko 5000. pr. Kr. na egipat-

skim zidnim slikama u Luksoru preko kineskih je-

drenjaka kojima su oko 3000. pr. Kr. zaposjeli Indo-

neziju, pa zatim Perzijanaca, Babilonaca i biblijskih

moreplovaca opjevanih u psalmima, a onda i Feni-

čana, Grka i Rimljana, Vikinga, Ilira, ali i Domagojeva

i Tomislavova brodovlja, preko srednjega vijeka, po-

vijesnih galija i strašnih morskih bitaka kakva je bila

ona 1571. kod Lepanta, pronalaska i osvajanja novo-

ga svijeta i čudesnih moreplovaca pa sve do danas

jedra su pratila čovjekov civilizacijski razvojni put i

svjedok su njegova neprekinuta odnosa s morem.

7

Jedra su upijala mirise bliskih i dalekih obala i zrca-

lila se osoljenim kristalima, prelijevala su se bojama

sunčevih izlazaka i zalazaka, ali i tmastih modrina

prijetećih vjetrova i oblaka, svjedočila su odisejama,

pogibijama, stradanjima, otplovljavanjima i povrat-

cima, ali i čudesnim ulovima riba poput onih Uče-

telja s Genezareta. Jedra - da, ona su postala nijemi

svjedoci krvavih osvajanja, prijevoza žita i amfora,

trgovanja uljem, vinom, stokom i mirodijama, znan-

stvenih ekspedicija, prijevoza robova i tovara opljač-

kanog blaga pokorenih naroda i zatrtih civilizacija,

otkrivanja novih kontinenata, procvata i propasti

carstava, kraljevstava...

Izraz elitizma

Pronalazak bordižanja u 15. st. naznačio je nevjero-

jatan napredak. Dotadašnji jedini način jedrenja za

povoljnih vjetrova u krmu i bok, čekanje u sigurnim

lukama i držanje obala, zamijenilo je otiskivanje na

daleka mora, a sve je imalo za posljedicu pronalazak

novih plovnih putova i novih obala, ali je potaknulo i

nerazmjerno jačanje jednih i propadanje drugih luka

i gradova. Zbog toga je, primjerice, jačao i razvijao

se Dubrovnik, a propadao nekad velik i bogati Osor,

grad koji i danas uskim tjesnacem i pokretnim mo-

stom dijeli dva otoka, a od antike do srednjeg vijeka

živio je od sidrenja i naplate prolaza upravo jedre-

8

njacima. Tako je nekad nezaobilazna luka i trgovački grad na putovima s Orijenta do luka sjeverne Italije,

Kvarnera i Ilirika upravo s pronalaskom bordižanja postupno izgubio na važnosti, da bi danas postao

pusti grad. I to je povezano s jedrima i jedrenjacima. A koliko je toga nestalo s dolaskom novoga doba?!?

Ipak, ostala je čovjekova potreba za jedrima. Sve ako su se i sjatila u sportska društva, ako se gomilaju na

regatama, ako već jesu izraz elitizma i društvenog statusa, jedra su još uvijek neopisiva fascinacija.

Ali što je jedro bez jarbola i što je jarbol bez kormila, što pak kormilo bez kormilara? Bez plova i upravlja-

nja jedra bi bila pust ukras brodova i „mrtva luka“ ša-renih zastava. Jedra su stvorena za navigavanja, ne

za luke i sidrenja... Zaista, što je to tako zamamno u zapetim i punim jedrima?

To nepredvidivo Nešto, taj vjetar u krmu, ta protivna snaga koja nas sili na razapinjanje jedara, na iskuša-

vanja i nadljudska izdržavanja - je li to samo izazov upoznavanja nepoznatog ili je u jedrenju nazna-

čeno nemirenje s ustajalim prostorima naših stani-šta? Štoviše, nije li baš u jedrenje upisano nešto od

transcendencije, nadilaženja onog što nam prijeti u zadanoj i varljivoj sigurnosti s ove strane granica? Ta

križnost i ta propetost jedara - nije li to nešto u nama i izvan nas što nas vuče spram Daljine nad daljina-

ma? I nije li taj huk u jedrima upravo radi prelaska granica tako zamaman našem duhu, tom vlastitom

9

jedru što se osmjeljuje pa zanosan i plašljiv titra na lahoru i vihoru vjetrova bîtka i postojanja? Tko zna,

možda su jedra naznaka krčenja puta spram Univer-zuma?

Odgovora nema. Dan je samo vjetru u jedrima. Nešto od toga u svoja su jedra uhvatili umjetnici i

prenijeli nam na svojim platnima i skulpturama. No, pitajte ih i reći će vam uvijek isto: Bio je to tek po-

koji dašak s vrela nepresušnih inspiracija. Tek jedan uhvaćen trenutak u moru vremena i prigoda... Jer,

kako ovim našim malim jedrima uhvatiti sve vjetro-ve, sva nadahnuća što dolaze s one strane grani-

ca? Tek ponešto dano je njihovoj imaginaciji, ruci i umijeću oblikovanja. A mora su nepregledna, jedra

različita, otvorena i sklopljena, prostranstva nedoku-čiva... Sretni smo kad u linijama i bojama, u oblicima

i materijalima, u detaljima i slutnjama otkrijemo trag nečeg što nas nadilazi, a trajno nas hrani i opija. To

o čemu je, kako na slikama i skulpturama tako i u stvarnosti, riječ, ne doseže se umom i znanjima. To o

čemu je riječ u vjetru je i u jedrima.

10

Fulvio Juričić (Pula): Stara nova jedra, 2015., kombinirana tehnika na platnu 100 x 100 cm

11

Stip

e Iv

aniš

ević

(Sp

lit):

Jedr

a, 2

015.

, ulje

na

plat

nu 1

00 x

70

cm

12

Robert Jozić (Kaštel Kambelovac): Jedra, drvo 40 x 49 x 17 cm

13

Kažimir Hraste (Split): Spušteno jedro, 2016., staklo, lim 9 x 93 x 40 cm

14

Vask

o Li

pova

c (S

plit)

: Mor

nar,

1988

., ul

je n

a le

soni

tu 4

1 32

,5 c

m

15

Zlat

ko P

rica

(Zag

reb)

: Jut

ro n

a pa

lubi

, 197

7., u

lje n

a pl

atnu

73

x 60

cm

16

Edo Murtić (Zagreb/ Vrsar): Barke, 1993., ulje na platnu 60 x 74 cm

17

Ante Kaštelančić (Split): Jedra u predvečerje, oko 1975., ulje na kartonu 50 x 70 cm

18

Zvje

zdan

a M

argu

š Pr

ohas

ka (R

ijeka

): Je

dra,

201

5., a

kvar

el n

a pa

piru

70

x 50

cm

19

Josip Diminić (Labin): Jedra na Kvarneriću, 1997., akvarel na papiru 42 x 60 cm

20

Nikola Reiser (Zagreb): Veli Lošinj, 1994., ulje na platnu 60 x 80 cm

21

Ivo Vojvodić (Zagreb): Gradska luka, 1993., ulje na ljepenki 34 x 50 cm

22

Matko Mijić (Trogir): Noina arka, 2005., žica, lim 40 x 64 x 23 cm

23

Gor

ki Ž

uvel

a (S

plit)

: Tri

jedr

a, 2

009.

, drv

o 35

x 3

0 x

15 c

m

24

Emil Bobanović Čolić (Monza/ Zagreb/ Kuna): Trabakuli, 2004., akrilik na platnu 50 x 70 cm

25

Korana Lukić Šuran (Fažana): PU 672, akrilik na platnu 70 x 70 cm

26

Matteo Mate Solis (Cres): Vez, 1997., akvarel na papiru 42 x 59 cm

Tomislav Pavletić (Škrljevo): Burin, -, kamen 30 x 19 x 14 cm

27

28

Narcisa Adalgisa Škopac (Labin): Jedra u ružičastom, 2015., ulje na platnu 50 x 60 cm

29

Jadranka Hodanić (Calgary/ Rijeka): Regata na točkice, 2015., kolaž na papiru 70 x 100 cm

30

Vilim Halbert (Trogir): Galija, 2013., čelik 73 x 39 x 16 cm

31

Josip Botteri Dini (Split): Bitka kod Lepanta, 1979., akrilik na platnu 75 x 90 cm

32

Antea Ratković (Split): Regata, 2016., akrilik na papiru 32 x 49 cm

Rajko Svilar (Rovinj): Jedra, 2006., akrilik na papiru 89 x 89 cm

33

34

Dija

na Ju

rin

(Dug

i Rat

): Pu

t Mrd

uje,

201

6., a

krili

k na

pla

tnu

60 x

50

cm

35

Nas

tja

Dad

ić R

adić

(Spl

it): I

z Em

ilovo

g dn

evni

ka, 1

996.

, kom

bini

rana

tehn

ika

na p

apiru

36

x 50

cm

36

Vida Đuran (Rovinj): Jedrilice, 2012., akrilik na platnu 70 x 100 cm

37

Ana Marija Botteri Peruzović (Split): Pogled ka horizontu, 2016., akrilik na platnu 55 x 65 cm

38

39

Karin Grenc (Split): Kontra vitra, 2016., akrilik na šalung 49,5 x 48,5 cm

Janoš Erdoš (Pečuh): Vjetar, 2004., akrilik na platnu 50 x 60 cm

40

Miloš Popović (Zagreb): Jedra u sumrak, 2015., akrilik na platnu 50 x 70 cm

Sanja Simeunović Bajec (Pula), Jedra, 2015., kombinirana tehnika 70 x 70 cm

41

42

Hrvoje Marko Peruzović (Split): Bracera, 2016., akrilik na platnu 50 x 70 cm

43

Jakov Budeša (Split): Premuda, 1987., ulje na lesonitu 43 x 64 cm

44

Vanja Pagar (Split): Regate, 2011., akrilik na platnu 38 x 50 cm

Mirjana Marušić Gorska (Rijeka): Plavi beskraj, 2015., akrilik na platnu 95 x 75 cm

45

46

Ivan Listeš (Kaštel Sućurac): Brodica, ulje na platnu 18 x 70 cm

Sandra Nejašmić (Postira): Regata, 2016., granit i vapnenac 42 x 42 x 42 cm

47

48

Zvonimir Kamenar (Rijeka): Jedra, -, bronza 16,5 15 x 8 cm

49

Ana Bošković Freud (Split): Pogled kroz prozor, 2016., akrtilik na platnu 40 x 40 cm

50

Mirna Sišul (Rijeka): Gledam u more, 2016., akrilik na platnu 70 x 90 cm

51

Mate Lovrić (Sesvete): U iščekivanju vjetra, 2015., akrilik na platnu 80 x 80 cm

52

Mir

jana

Mat

ić (V

išnj

an):

Uz o

balu

, 201

5., a

krili

k na

pla

tnu,

70

x 10

0 cm

53

Mišo Baričević (Dubrovnik): Jedra, 2016., kombinirana tehnika na lesonitu 44 x 65 cm

54

Ratko Janjić Jobo (Zagreb): Ka drugim morima, 2005., ulje na kartonu 79 x 64,5cm (okvir je iz crkve Sv. Blaža i bio je za akvarel oltara arhitekta Kovačića)

55

Žarko Čović (Zagreb): Yachting, 2016., akrilik na platnu 50 x 70 cm

56

Josi

p Šk

erlj:

(Dub

rovn

ik):

Srfe

r, ak

rilik

, kol

až n

a pl

atnu

70

x 50

cm

57

Dra

gan

Jela

vić

(Zad

ar):

Jedr

o, 2

015.

, akr

ilik

na p

latn

u 70

x 7

0 cm

58

Jozo

And

rić

(Spl

it): O

dise

j i si

rena

, kom

bini

rana

tehn

ika

na k

arto

nu 8

7 x

71 c

m

59

Ivo

Kalin

a (O

patij

a): B

arke

na

suho

m, 1

994.

, suh

i pas

tel n

a pa

piru

49

x 34

cm

60

Vjekoslav Brešić (Zagreb /Rovinj): Koće, 1998., ulje na platnu 45 x 55 cm

61

Martin Borodač (Bratislava): Jedra, 2015., akrilik, kamena perašina na dasci 69 x 100 cm

62

Vlado Tuđa (Zagreb): Osmjeh s mora, 2010., akrilik na papiru 5o x 70 cm

Kuzm

a Ko

vači

ć (S

plit)

: Šes

ta p

osta

ja, 1

981.

, obi

jelje

na p

ečen

a ze

mlja

29

x 28

x 1

8 cm

64

Tea Morić Šitum (Split): Tišina, 2015., akrilik na platnu 70 x 100 cm

65

Glig

or S

azdo

vski

(Zag

reb)

: Je

dro

moj

e du

še, a

krili

k na

pla

tnu

65 x

85

cm

66

Rom

ana

Milu

tin (D

ubro

vnik

): Je

drili

ce, 2

015.

, akr

ilik

na p

latn

u 90

x 7

5 cm

67

Mir

jana

Zird

um (M

alin

ska)

: Jed

ra, 2

016.

, ulje

na

plat

nu 1

00 x

70

cm

Rom

ana

Milu

tin (D

ubro

vnik

): Je

drili

ce, 2

015.

, akr

ilik

na p

latn

u 90

x 7

5 cm

68

Nikolina Šimunović (Zagreb/ Dubrovnik): Jedra, 2011., kombinirana tehnika 50 x 60 cm

69

Beri

slav

Žili

ć Be

rko

(Spl

it): S

am s

mor

em, 2

013.

, akr

ilik

na p

latn

u 50

x 7

0 cm

70

Iva Milaković (Pula): Bonaca, 2015., akrilik na platnu 100 x 100 cm

71

Ana Barbić Katičić (Zagreb): 219 S, 2008., akrilik na platnu 50 x 70 cm

72

Iris Bondora Dvornik (Zagreb): Regata, 2011., kombinirana tehnika na platnu 50 x 70 cm

73

Zlatko Čular (Zagreb): U luci, 1997., akvarel na papiru 36 x 48 cm

74

Suzana Žirovnik Kariko (Pula): Jedro, 2015., ulje, vosak na stiroporu 50 x 103 x 10/ 5 cm

Jacek Frackiewicz (Widawa): Zaljev, 2003., akrilik na platnu 70 x 60 cm

75

76

Neven Marsaović (Zagreb): Put kroz vrijeme, 2015., akrilik na platnu 60 x 70 cm

77

Abel Brčić (Korčula): Brodovi u luci, 2015., akrilik na platnu 55 x 105 cm

78

Frane Šitum (Split): , -, 2016., svjetlosna instalacija 340 x 200 cm

79

Biografije Narcisa Adalgisa Škopac, rođena je 1969. u Puli. Di-plomirala je slikarstvo na riječkoj Pedagoškoj akademiji 1991. u klasi Ksenije Mogin. Živi i radi u Labinu.Jozo Andrić, rođen je u 1947. Mravincima. Završio je Školu za primijenjenu umjetnost 1967. Živi u Splitu i Drveniku Velom.Ana Barbić Katičić, rođena je 1971. u Zagrebu. Diplomi-rala je 1995. na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a potom slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetno-sti 2002. godine u klasi Igora Rončevića. Suosnivačica je umjetničke radionice Niana. Živi i radi u Zagrebu.Mišo Baričević, rođen je 1951. u Dubrovniku. Autodi-dakta. Likovno obrazovanje stječe u krugu dubrovačkih kolorista. Radi kao scenograf, dekorater i ilustrator u Ka-zalištu Marina Držića. Živi u Dubrovniku.Emil Bobanović Čolić, rođen je 1926. u Kuni na Pelješ-cu. Diplomirao je slikarstvo kod Mladena Veže i književ-nost kod Marina Franičevića na zagrebačkoj Višoj peda-goškoj školi. Živi i radi u Monzi, Zagrebu i Kuni.Iris Bondora Dvornik, rođena je u 1952. u Zagrebu. Di-plomirala je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likov-nih umjetnosti 1980. u klasi Nikole Reisera. Živi i radi u Zagrebu i Münchenu.Martin Borodač, rođen je 1964. u Bratislavi. Diplomirao je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti – Institut Surikova u Moskvi, u klasi Jurija Koroleva. Dvadesetak puta izlagao je samostalno u Hrvatskoj. Živi i radi u Bra-tislavi.Ana Bošković Freünd, rođena je 1973. u Splitu. Diplo-mirala je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1997. u klasi Đure Sedera. Živi i radi u Splitu.Josip Botteri Dini, rođen je 1943. u Zagrebu. Diplo-mirao je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih

80

umjetnosti 1968. u klasi Miljenka Stančića. Bio je upra-vitelj Galerije umjetnina Branislav Dešković u Bolu i Galerije umjetnina u Splitu i profesor na Umjetničkoj akademiji. Živi u Splitu.Ana Marija Botteri Peruzović, rođena je 1971. u Spli-tu. Diplomirala je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1993. u klasi Đure Sedera. Živi i radi u Splitu.Abel Brčić, rođen je 1956. u Žrnovu. Diplomirao je sli-karstvo na splitskoj Pedagoškoj akademiji 1978. u klasi Ante Kaštelančića. Radi kao likovni pedagog u osnov-noj školi u Korčuli. Živi u Korčuli. Jakov Budeša, rođen je 1922. na Premudi. Diplomirao je slikarstvo na splitskoj Pedagoškoj akademiji u klasi Ante Kaštelančića. Usavršavao se u Veneciji u grafičkoj radionici Galilea Borina. Desetljećima je prenosio zna-nja na učenike splitske Škole primijenjenih umjetnosti. Umro je u Splitu 2003. Žarko Čović, rođen je 1949. u Opatiji. Diplomirao je grafiku na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1975. u klasi Marijana Detonija. Bavio se novinskim i likovnim dizajnom. Živi i radi u Zagrebu.Zlatko Čular, rođen je 1935. u Dubrovniku. Diplomi-rao je kiparstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1957. Od 1959. do 1963. bio je suradnik u Majstorskoj radionici Antuna Augustinčića. Živi i radi u Zagrebu. Nastja Dadić Radić, rođena je 1946. u Splitu. Diplomi-rala je likovni odgoj i likovne umjetnosti na zadarskom Filozofskom fakultetu 1985. Kao profesorica stručnih predmeta aranžersko-scenografskim dizajnerima u Školi za grafiku, dizajn i održivu gradnju, više je puta nagrađivana. Živi i radi u Splitu.

Josip Diminić, rođen je 1937 u Sv. Lovreču Labinskom, Diminićima. Diplomirao je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1963. u klasi Marina Tar-taglie. Godine 1970. imenovan je tajnikom Stručnog savjeta Mediteranskoga kiparskog simpozija u Dubrovi kod Labina, koji je osnovan prema njegovoj zamisli. Bio je redoviti profesor na likovnom odsjeku Filozofskog fa-kulteta u Rijeci. Živi i radi u Labinu.Vida Đuran, rođena je 1963. u Zagrebu u obitelji slika-ra, Zvjezdane Hegedušić-Brajnović i Marčela Brajnovi-ća. Završila je Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna u Zagrebu. Živi i radi u Rovinjskom selu.Janos Erdos, rođen je 1938. u Debrecinu. Odrastao je u Pečuhu gdje je završio srednju školu i fakultet. Neko je vrijeme radio kao arhitekt, a potom kao profesor li-kovnog na srednjoj umjetničkoj školi u Pečuhu. Živi i radi u PečuhuJacek Frackiewicz, rođen je 1964. u Sedziejowicama. Diplomirao je na likovnom odsjeku Visoke pedagoške akademije u Czestochowi 1990. u klasi Jana Dlogosza. Kao karikaturista nagrađivan je na više od sto međuna-rodnih priredbi. Bavi se još grafikom i ilustracijom. Živi u Widawi. Karin Grenc, rođena je 1971. u Splitu. Studirala je na odjseku za likovnu umjetnost Filozofskog fakulteta u Splitu. Živi i radi u Splitu.Vilim Halbarth, rođen je 1970. u Trogiru. Završio kame-noklesarsku školu u Pučišću na Braču. Diplomirao je ki-parstvo na splitskoj Umjetničkoj akademiji 2010. u klasi Kuzme Kovačića. Živi i radi u Trogiru.Jadranka Hodanić, rođena je 1952. u Beogradu. Stu-dirala je engleski i talijanski jezik u Rijeci, sociologiju i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u

81

Zagrebu, crtanje na Art Students League u New Yorku, te slikarstvo na Alberta College of Art & Design u Cal-garyju. Živi i radi u Kanadi, a ljeti dolazi u Rijeku. Kažimir Hraste, rođen je 1954. u Supetru. Diplomirao je kiparstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjet-nosti 1978. godine u klasi Valerija Michielija. Završio je poslijediplomski studij kiparstva na Likovnoj akademiji u Ljubljani. Redovni je profesor na Umjetničkoj akade-miji u Splitu. Živi i radi u Splitu.Stipe Ivanišević, rođen je 1960. u Splitu. Diplomirao je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetno-sti 1985. u klasi Josipa Biffela. Živi u Žrnovnici.Ratko Janjić Jobo, rođen je 1941. u Splitu. Diplomirao je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjet-nosti 1965. u klasi Dalibora Parača. Od 1971. do 1974. godine bio je suradnik Majstorske radionice Krste He-gedušića.Redovni je profesor na Tekstilno-tehnološ-kom fakultetu u Zagrebu. Živi u Zagrebu.Dragan Jelavić, rođen je 1965. u Ravči. Diplomirao je likovne umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu 1989. Bavi se i grafičkim dizajnom. Po preseljenju u Kali 2006. godine djelatnost vezuje uglavnom za Zadar.Robert Jozić, rođen je 1978. u Glamoću. Diplomirao je kiparstvo na splitskoj Umjetničkoj akademiji 2003. u klasi Kuzme Kovačića. Docent je na kiparskom odsjeku splitske Umjetničke akademije. Živi u Kaštel Kambelov-cu.Fulvio Juričić rođen je 1952. u Puli. Diplomirao je sli-karstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1978. u klasi Vasilija Jordana. Radi kao profesor na Školi za primijenjenu umjetnost i dizajn u Puli. Živi u Puli.Dijana Jurin Marić, rođena je 1958. u Splitu. Autodidak-ta. Završila je srednju aranžersku školu u Splitu. Pred-

sjednica Likovne udruge Krug iz Dugog Rata. Živi i radi u Dugom Ratu.Ivo Kalina, rođen je 1925. u Zagrebu. Diplomirao je sli-karstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1950. Bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hege-dušića i član grupe Mart od 1957. Od 1963. živi u Opa-tiji. Umro je 1995. u Rijeci. Zvonimir Kamenar, rođen je 1939. na Sušaku. Diplo-mirao je kiparstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1964. u klasi Vanje Radauša. Brojni su mu spomenici u javnim prostorima a posebno atraktivn je onaj Janka Polića Kamova na Titovom mostu kod hote-la Kontinental u Rijeci. Živi i radi u Rijeci.Ante Kaštelančić, rođen je 1911. u Podstrani. Diplo-mirao je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1935. u klasi Ljube Babića. Dvogodišnju specijalku nastavlja 1937. godine u Parizu na Ecole des Beaux-Ars. Osnovao je Katedru za likovne umjetnosti pri Pedagoškoj akademiji u Splitu, na kojoj je bio redov-ni profesor. Umro je u Splitu 1989. Kuzma Kovačić, rođen je 1952. u Hvaru. Diplomirao je kiparstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetno-sti 1984. u klasi Vjekoslava Rukljača. Izradio je četrdese-tak spomenika i skulptura u javnim prostorima. Autor je optjecajnog kovanog novca. Redovni je profesor na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Živi u Splitu.Vasko Lipovac, rođen je 1931. u Kotoru. Akademiju pri-mijenjenih umjetnosti završio je u Zagrebu 1955. Od 1955. do 1959. bio je suradnik u Majstorskoj radionici Krste Hegedušića. Od 1967. živio je i radio u Splitu. Umro je u Splitu 2006.Ivan Listeš, rođen je 1983. u Splitu. Diplomirao je sli-karstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu 2008. Živi u Kaštel Sućurcu.

82

Mate Lovrić, rođen je 1952. u Donjoj Jasenici kraj Mo-stara. Nakon što je 1972. godine završio školu za primi-jenjenu umjetnost u Sarajevu na slikarskom odjelu kod Mersada Berbera dolazi u Zagreb. Autor je petnaestak animiranih filmova koje je radio u Zagreb-filmu. Živi u Velikoj Gorici.Korana Lukić Šuran, rođena je 1977. u Puli. Diplomirala je slikarstvo na riječkom Filozofskom fakultetu u klasi Marijana Pongraca. Radi kao scenograf, dizajner interi-jera, profesor likovne kulture, likovni edukator za djecu i odrasle. Živi u Fažani. Zvjezdana Marguš Prohaska, rođena je 1964. u Osije-ku. Diplomirala je na odsjeku grafike Pedagoškog fakul-teta u Rijeci. Zaposlena je u Agenciji za odgoj i obra-zovanje na mjestu više savjetnice za likovnu kulturu i umjetnost. Živi i radi u Rijeci.Nenad Marasović, rođen 1954. u Zagrebu. Završava studij književnosti na zagrebačkom Filozofskom fakul-tetu 1985. Studira i na Hochschule fur angewandte kunst u Beču. Kraće vrijeme radi u zagrebačkim revija-ma Start i Svijet kao ilustrator. Živi u Zagrebu.Mirjana Marušić Gorska, rođena je 1949. u Ravnoj Gori. Diplomirala je likovne umjetnosti na Pedagoškoj aka-demiji u Rijeci. Radila je kao nastavnik likovne kulture i kao dizajner, a od 1990. djeluje kao samostalna umjet-nica. Živi u Rijeci.Mirjana Matić, rođena je 1955. u Puli. Završila je studij likovne umjetnosti na Pedagoškoj akademiji u Rijeci. Živi i radi u Višnjanu.Matko Mijić, rođen je 1955. u Splitu. Diplomirao je na Fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beogradu 1981. Redoviti je profesor na splitskoj Umjetničkoj akademiji. Živi u Trogiru.

Iva Milaković, rođena je u Dubrovniku 1986. Završava 2010. dodiplomski studij pri Accademia di belle arti di Venezia, da bi tri godine potom pri istoj i diplomirala smjer nove umjetničke tehnologije. Živi i radi u Puli.Romana Milutin, rođena je 1941. u Dubrovniku. Po-hađala je beogradsku Akademiju likovnih umjetnosti. Diplomirala je likovne umjetnosti na Internationale So-mmerakademie fuer Bildende Kunst u Salzburgu. Usa-vršavala se u majstorskoj radionici Oskara Kokoschke. Živi i radi u Dubrovniku.Tea Morić Šitum, rođena je 1987. u Splitu. Diplomirala je na slikarskom odsjeku zagrebačke Akademije likov-nih umjertnosti. Sa suprugom kiparom Franom Šitu-mom pokrenula je TIF koncept, studio projekt u spaja-nju znanja primijenjenih i likovnih umjetnosti. Živi i radi u Kaštel Gomilici.Edo Murtić, rođen je u Velikoj Pisanici 1921. Veliki je hrvatski slikar, grafičar, dizajner, kazališni scenograf..., umjetnik svjetskih reference. Njegova se obitelj 1925. seli u Zagreb. Studirao je na Akademiji primijenjene umjetnosti, a profesori su mu bili Petar Dobrović i Lju-bo Babić. Od 1943. uključuje se u pokret otpora protiv fašista. Bio je član HAZU i HOO. Uglavnom je živio u Za-grebu i Vrsaru. Umro je u Zagrebu 2005.Sandra Nejašmić, rođena je 1970. u Splitu. Diplomi-rala je kiparstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1995. dobivši nagradu Zagrebačke banke za najuspješniji diplomski rad. Napravila je dvadese-tak javnih spomenika (Bruxelles, Mostar, Pula, Otočac, Kreševo-Katuni, Gospić...) . Predsjednica je Udruge za promicanje kulture i umjetnosti KOGULA u Postirima. Vodi postirsku galeriju „Sv. Ante“. Živi i radi u Postirama.

83

Vanja Pagar, rođen je 1969. u Splitu. Diplomirao je sli-karstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1962. U klasi Vasilija Jordana. Uz slikarstvo, bavi se i objektima, ambijentima i akcijama. Živi i radi u Splitu.Tomislav Pavletić, rođen je 1953. u Rijeci na Sušaku. Školovao se u Bakru i Rijeci. Od 1979. kapetan je duge plovidbe. Voditelj je Kuzmarske kiparske radionice na kojima se izrađuju skulpture u kamenu velikoga forma-ta. Živi i radi u Sv. Kuzmi.Hrvoje Marko Peruzović, rođen je 1971. u Zagrebu. Di-plomirao je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likov-nih umjetnosti 1995. u klasi profesora Đure Sedera. Živi i radi u Splitu.Miloš Popović, rođen je 1938. u Zagrebu. Diplomirao je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjet-nosti 1963. godine u klasi Otona Postružnika i Omera Mujadžića. Bio je atletski trener u Dinamu. Živi radi u Zagrebu.Zlatko Prica, rođen je 1916. u Pečuhu. Godine 1922. porodica seli u Zagreb, gdje se 1937. upisuje na Aka-demiju likovnih umjetnosti (profesori Omer Mujadžić i Ljubo Babić), koju završava 1940. Prvu samostalnu izložbu priređuje 1941. u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu. Iste godine je uhapšen i zatvoren u loguru “Danica” kraj Koprivnice. Radi crteže kojima dokumen-tira dramu logorskog života. Odlazi u partizane 1943. i ilustrira, zajedno sa Edom Murtićem, poemu Ivana Go-rana Kovačića “Jama”. Umro je 2003. u Rijeci.Antea Ratković, rođena je 1978. u Splitu. Diplomirala je na splitskom Pravnom fakultetu, ali i stekla diplomu na slikarskom odjelu Beepea Assenzzija Mal schule u Base-lu. Živi i radi u Splitu.

Nikola Reiser, rođen je 1918. u Mirnovcu kod Samobo-ra. Upisuje slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi Vladimira Becića, a nakon prekida zbog odlaska u rat i sudjelovanja u partizanskom po-kretu 1943. diplomira u klasi Otona Postružnika. Bio je suradnik Majstorske radionice Ljube Ivančića, a kasnije i sam predaje na Akademiji, te vodi Majstorsku radioni-cu. Bio je redovni član HAZU. Umro je 2010. u Zagrebu.Gligor Sazdovski, rođen je 1947. u Skoplju. Diplomirao je grafiku na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti 1972. u klasi Marijana Detonija. Od 1973. do 1975. bio je suradnik Majstorske radionice Krste Hegedušića. Živi i radi u Zagrebu.Sanja Simeunović Bajec, rođena je 1975. u Puli. Diplo-mirala je slikarstvo na odsjeku likovne kulture Filozof-skog fakulteta u Rijeci 1999. Voditeljica je i osnivač li-kovne radionice Artić. Živi u Puli.Mirna Sišul, rođena je 1977. u Rijeci. Diplomirala je li-kovnu kulturu i slikarstvo na riječkoj Akademiji primije-njene umjetnosti 2007. u klasi Ksenije Mogin. Živi i radi u Rijeci.Matteo Mate Solis, rođen je 1935. u Zadru. U Zagre-bu pohađa i završava Školu primjenjene umjetnosti, te Akademiju likovnih umjetnosti 1962. Živi i radi na Cresu.Radovan Rajko Svilar, rođen 1951. u Slavonskom Bro-du. Diplomirao je grafiku na odsjeku likovne umjetnosti Pedagoškog Fakulteta u Rijeci u klasi Josipa Butkovića. Kao bubnjar i vokal istaknuti je član rock grupa Eggs, Had, Kristali, Drive, Fox, Gorak med… Živi i radi u Ro-vinju.Nikolina Šimunović, rođena je 1978. u Dubrovniku. Di-plomirala je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likov-

84

nih umjetnosti 2003. u klasi Zlatka Kesera. Suosnivačica je umjetničke radionice Niana. Živi i radi u Zagrebu.Frane Šitum, rođen je 1985. u Splitu. Diplomirao je ki-parstvo na splitskoj Umjetničkoj akademiji 2010. u klasi Kuzme Kovačića. Značajniji radovi su mu oltar u kate-drali sv. Duje, bista Silvija Bombardelli i maketa Diokle-cijanove palače. Živi i radi u Kaštel Gomilici. Josip Škerlj, rođen je 1941. u Dubrovniku. Diplomirao je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjet-nosti 1965. u klasi Otona Postružnika. Osim slikanja piše prozu i poeziju. Živi i radi u Dubrovniku.Vlado Tuđa, rođen je 1951. u Zagrebu. Godine 1970. odlazi u Njemačku gdje studuira slikarstvo na Acade-mie van beeldende kunsten u Roterdamu. Živi i radi u Zagrebu.Ivo Vojvodić, rođen je 1923. u Dubrovniku. Diplomirao je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjet-nosti 1948. Iste godine upisuje specijalku u klasi Đure Tiljka. Umro je u Dubrovniku 1994.Mirjana Zirdum rođena je 1955. u Krku. Diplomirala je grafiku na sarajevskoj Akademiji likovnih umjetnosti 1997. u klasi Halila Tikveše, Ljube Perčinlića i Mersada Berbera. Živi i radi u Malinskoj.Berislav Žilić Berko, rođen je 1955. u Konjicu. Diplomi-rao je grafiku na sarajevskoj Akademiji likovnih umjet-nosti 1978. u klasi Milorada Ćorovića. Živi i radi u Splitu.Suzana Žirovnik Kariko, rođena je 1966. u Puli. Diplo-mirala je slikarstvo na ljubljanskoj Akademiji likovnih umjetnosti 1986. u klasi Gustava Gnamuša. Živi u Puli.Gorki Žuvela, rođen je 1946. godine u Našicama. Di-plomirao je slikarstvo na zagrebačkoj Akademiji likov-nih umjetnosti 1970. u klasi Miljenka Stančića. Od 1995. godine predaje na splitskoj Umjetničkoj akademiji u zvanju redovitog profesora. Živi u Splitu.