Sadraj!
3Uvod
4Biblioteke
4Tipovi podataka
5Operatori
7Prva grupa zadataka
9Primjer 1. Povrina i zapremina valjka
10Primjer 2. Stepenovanje broja
10Primjer 3. Heronov obrazac
11Primjer 4. Aritmetike operacije
13Primjer 5. Ispis brojeva intervala unazad
14Primjer 6. Aritmetika sredina
16Primjer 7. Trougao
16Primjer 8. Kocka
17Primjer 9. Razdvajanje broja na cifre
19Primjer 10. Udaljenost izmeu dvije take u koordinatnom
sistemu
20Drugi nivo zadataka
20Primjer 11. Sabiranje stringova
21Primjer 12. Pretraivanje stringova
22Primjer 13. Ubacivanje stringa u string
23Primjer 14. Palindrom
24Primjer 15. Meta
25Primjer 16. Hljeb
26Primjer 17. Prost broj
27Primjer 18. Broj 32759
28Primjer 19. Cifre petocifrenog broja
29Primjer 20. Savren broj
31Trea grupa zadataka
31Primjer 21. Fibonaijev niz
32Primjer 22. Aritmetika sredina niza
33Primjer 23. Sortiranje niza u opadajuem redoslijedu
34Primjer 24. Formiranje treeg niza
35Primjer 25. Transformacija niza
37Primjer 26. Proizvod matrice sa skalarom
39Primjer 27. Proizvod dvije matrice
41Primjer 28. lanovi na glavnoj dijagonali matrice
43Primjer 29. Dijagonalna matrica
45Primjer 30. Proizvoljna matrica pomnoena sa najveim lanom
47Literatura
Uvod
Programski jezik C++ vii programski jezik koji je prvobitno
razvije u Bell Labs (labaratoriji telekomunikacione kompanije Bell)
za objektno orijentisano programiranje tokom 1980 tih kao proirenje
programskog jezika C, pa mu je originalno ime bilo C sa klasama
(engl. C with classes). Zbog velike potranje za objektno
orijentisanim jezicima i sposobnostima, standard programskog jezika
C++ ratifikovan je 1998 godine.
Za potrebe svog seminarskog rada u koristiti programsko okruenje
Visual Studio 2013.
Seminarski rad sadri slijedea pogljavlja:
1. Uvod u C++ ( biblioteke, tipovi podataka, operatori)2. Prva
grupa zadataka ( naredbe uslovnog prelaska (if i switch), do-while
petlja)3. Druga grupa zadataka ( intervali, stringovi)
4. Trea grupa zadataka ( nizovi, matrice)
Svaki programski jezik ima skup strogo definisanih pravila
kojima se opisuje postupak graenja programa. Sintaksnim pravilima
se definie nain formiranja korektnih konstrukcija jezika, dok
semantika odreuje njihovo znaenje. Naredbe programskog jezika
visokog nivoa su bliske engleskom jeziku i struktuirane tako da
odgovaraju nainu razmiljanja ovjeka programera.
Uvod u C++Biblioteke
Jedna od specifinosti C++ jezika jeste njegov rad sa
bibliotekama. Biblioteke su organizovane tako da sadre skup
funkcija. Pozivamo biblioteke prema potrebama za tim funkcijama.
Ukljuivanje biblioteka radi se prije prelaska na glavni dio
programa. Biblioteka se ukljuuje naredbom #include . Neke od najee
korienih biblioteka:1. #include - biblioteka standardnih
naredbi
2. #include - biblioteka sa matematikim funkcijama
3. #include - biblioteka koja sadri funkcije za rad sa
stringovima
4. #include - skup naredbi koji nam omoguuju komunikaciju sa
programom
Ideja rada sa bibliotekama je da se program ne optereuje
bespotrebno objektima koji se nee koristiti unutar programa.
Nakon definisanja biblioteka, slijede dva reda:
1. Using namespace std; - naredba kojom govorimo programu da emo
korititi standardne naredbe i zbog mogunosti da se u dvije razliite
biblioteke nau dvije naredbe istog nazima, a razliite namjene.
2. Int main () ova naredba oznaava poetak glavnog dijela
programa koji se nalazi unutar vitiastih zagrada {} u tzv, tijelu
programa.
Osnovne naredbe koje omoguavaju pisanje koda su:
1. { - oznaava poetak pisanja koda, kao i poetak tijela neke
naredbe npr. For, while, if
2. Cout > - naredba koja omoguava unos varijabli sa
tastature
5. System(Pause) naredba omoguava da program stane i eka dok se
ne pritisne neki taster na tastaturi
6. Return 0 oznaava kraj programa, ne vraa nikakvu
vrijednost
7. } oznaava kraj koda ili tijela naredbeTipovi podataka
Tip podataka je skup vrijednosti koje imaju zajednike
karakteristike. Najznaajnija od njih je skup operacija koje su
definisane nad vrijednostima tog tipa. U veini jezika za
programiranje susreu se slijedei tipovi podataka:
Numeriki (cjelobrojni i realni)
Logiki
Znakovni
Konstante su odreene vrijednosti koje se ne mjenjaju tokom
izvravanja programa. Zadaju se eksplicitno, pisanjem konkretne
vrijednosti, npr. Kada koristimo konstantu PI definiemo je kao
const inst PI = 3.14159.Vrijednosti promjenljivih se mijenja tokom
izvravanja programa. Promjenljiva je odreena svojim tipom i imenom.
Npr. Int a odreuje da se vrijednost promjenljive smjeta u a a int
oznaava tip promjenljive nad kojom e se izvriti operacije iz skupa
cijelih brojeva.
Tip podatkaKljuna rijeProstor u bajtimaRaspon vrijednosti
CharacterChar1-128 do 127
IntegerInt2-32768 do 32767
Short IntegerShort2-32768 do 32767
Long IntegerLong4-2147483648 do 2147483647
Unsigned characterUnsigned char10 do 255
Operatori
C++ programski jezik koristi slijedee operatore : dodjeljivanje,
aritmetike, poreenja, inkrementovanja i dekrementovanja, logike,
nad bitovima, pomjeranja, sizeof i adresa od i posredni
pristup.
1. = je operator dodijele vrijednosti
promjenljive,npr.Promjenljivoj a tipa int dodijeljujemo vrijednost
24: int a = 39;
Promjenjljivoj h tipa int dodjeljujemo vrijednost p: char
znak=h;
2. Aritmetiki operatori:
OperatorOpisPrimjer
+Sabiranje5 + 5 = 10
-Oduzimanje12 4 = 8
*Mnoenje25 * 4 = 100
/Dijeljenje25 / 5 = 5
%Moduo23 % 4 = 5
3. Operatori poreenja
Ovi operatori kao rezultat daju logiku vrijednost tano ili
netano
OperatorOpis
==Jednako
!=Razliito
>Vee
r; // omoguava uitavanje vrijednosti sa tastature
cout > h;
P = 2 * r * r * PI + 2*r*PI*h ;
V = r * r * PI * h;
cout (b - c) && (a + c) > b > (a - c)) //
provjeravamo da li se od unesenih stranica moe formirati
trougao
{
// ako je uslov ispunjen izvavaju se naredbe sa formulama
s = (a + b + c) / 2;
P = sqrt (s * (s - a) * (s - b) * (s - c));
//korijenovanje
cout