Vinogradarska brosura 2015

Prirunik za zatitu

vinove loze

SadrajUvod 3 Plamenjaa vinove loze 4 Pepelnica vinove loze 6 Siva plijesan botritis 8 Crna pjegavost 10 Crvena pale lista 11 Crna trule 12 Apoplektino venue Mal d'esca 12 Infektivne utice fitoplazme 13 Cvrci 14 Lozine ui 14 Grinje 15 Grozdovi moljci 16 Korovi 17 Fizioloki poremeaji 17 Radovi u vinogradu 18 Savjeti i preporuke 21 Dnevnik prskanja 23Program zatite 25

3Uvod

Uvod i osvrt na vinoradarsku proizvodnju.

Vinogradarska sezona 2014 bila je jedna od najteih u novijoj povijesti u svim vinogorjima i moe se rei da je trebalo dosta znanja i vjetine da bi se uspjeno dovela do kraja.Praktino cijela je bila kina sa samo nekoliko sunanih dana. Obilne kie su oteale zatitu u praktino svim kritinim fazama rasta i razvoja vinove loze, a posebno u vrijeme cvatnje. Vremenske prilike nisu pruile apsolutno nikakav prostor kalkulacijama o vremenu i potrebi za aplikacijama ve se u vinograde trebalo ii iznimno esto i beskompromisno.Iskustveni pristup vinogradara prema prijanjim sezonama mnoge je uvukao u zamku jer su zaraze bile, zbog povoljnih uvjeta, prisutne praktino stalno i nisu doputale nikakvo odstupanje, kao to su preveliki razmaci izmeu aplikacija, te je dolo do zaista velikih razlika u vinogradima - od izvrsno zatienih do potpuno opustoenih vinograda.Ove sezone, kao nikada do sada, vidjela se razlika izmeu efikasnosti pripravaka. Moemo rei da su se pripravci tvrtke Bayer kao to su Mikal Premium, Profiler,Falcon i Nativo pokazali izvrsnima i da je ta razlika u stanju vinograda u kojim je koritena Bayerova paleta i u onima gdje pripravci tvrtke Bayer nisu bili prisutni ili su koriteni prekasno i u malom obimu, bila jako vidljiva na korist vinogradara koji su koristili nae pripravke. To je dokazano i u nizu pokusnih vinograda gdje je stanje vinograda bilo vie nego odlino.

Pokusi naim sredstvima napravljeni su u etrdesetak vinograda u Hrvatskoj i BiH od kojih su gotovo svi u potpunosti uspjeli dok je na samo tri pokusa dolo do pojave bolesti i to zbog nemarnosti vlasnika vinograda kojise nisu pridravali naih uputa pa su pokusi prekinuti. Vinogradari koji su se pridravali naih preporuka koje su uli na predavanjima, od naih strunjaka ili iz ovakve broure, imali su zdrave vinograde i odlinu berbu, ali na alost zbog malo sunca u kolovozu i rujnu sladori u grou su bili znatno ispod prosjeka. Veina vinograda u kontinentalnoj Hrvatskoj su pregnojeni duikom i fosforompa imaju veliki habitus lia , velike grozdove i bobice koji su skloni jaem napadu bolesti osobito sive plijesni. Loa rezidba, slabo pljevljenje i nekvalitetno zalaganje jako oteavaju kvalitetu zatite pa na naim predavanjima esto ukazujemo na takve pogreke u vinogradima.Prole sezone problemi su nastali i u nemogunosti kupovine naih zatitnih preparata u pojedinim vinogorjima zbog ega vinogradarima predlaemo kupovinu sredstava unaprijed tj. naruivanje u poljoapotekama na vrijeme.

Uz nae preparate osigurajte si uspjenu proizvodnju i u 2015. godini.

Petar IVKOVI, dipl. ing. agr.

Stipe UZEL, dipl. ing. agr.

410 C 10 cm 10 mm

Plamenjaa vinove loze

Plamenjaa vinove loze je najznaajnija bolest u hrvatskim vinogradima.

Neto manjim intezitetom javlja se na oganienim lokalitetima primorske regije.

Pravilo tri desetke je osnova za utvrivanjepoetka primarne infekcije. To znai da u bilo kojem trenutku tijekom sezone, kada sumladice duge vie od 10 cm i ako je palo barem 10 mm kie u posljednjih 24 do 48 sati, a temperatura je najmanje 10 C, moe doido zaraze vinove loze.

Velik broj sorti koje se uzgajaju u naoj zemlji su iznimno osjetljive na napad ove bolesti (graevina, rajnski rizling,

Iznimno je vana dobra poljoprivredna praksa koja ujedinjuje cijeli niz preventivnih mjera. Kod sadnje vinograda moramo pokuati izabrati najbolji poloaj, sunan i prozraan, gdje se vlanost ne zadrava, a jaka rosna jutra ne javljaju. Naalost, trenutni sortiment plemenitih sorti jo je jako osjetljiv na ovu bolest, a bit e tako i u budunosti. Vrlo vano je sprijeiti previsoki rast korova koji moe u odreenim mikroklimatima pogodovati duljem zadravanju rose.U zoni groa nuno je odstranjivati nepotrebne mladice ak i prije cvatnje, a kasnije je potrebno ukloniti prebujno lie. Budui da su uvjeti za razvoj

plamenjae u Hrvatskoj i vie nego povoljni, moramo za zatitu od plamenjae koristiti najuinkovitije proizvode. Treba biti posebno oprezan u vrijeme od poetka cvatnjedo bobica veliine graka. Vinogradar bi trebao znati da se u vlanim godinama primarne infekcije javljaju sve do polovice ljeta. Oospore mogu sauvati klijavost do pet godina. Istraivanja pokazuju da u vinogradima ima do nekoliko stotina tisua oospora po kvadratnom metru. Dakle, jake primarne infekcije su takoer mogue, iako dvije ili tri godine za redom nije bilo veih problema s plamenjaom. Za njenu eksploziju u vinogradu su dovoljni samo povoljni uvjeti.

KAKO SPRIJEITI INFEKCIJE?

sauvignon, malvazija, mali plavac...). Bolest se javlja za toplog i kinog razdoblja. Primarne infekcije uzrokuju oospore koje su prezimile na tlu na otpalom liu. Da bi se oospore mogle premjestiti i doi do pui kroz koje mogu prodrijeti, lisna povrina mora biti vlana nekoliko sati. Nakon infekcije, zapoinje inkubacijsko doba, koje traje 4 do 15 dana ovisno o temperaturi i relativnoj vlanosti. Na kraju inkubacije pojavljuju se karakteristini simptomi bolesti - uljne pjege, zatim se stvaraju sivo-bijele spore u obliku prevlake na naliju lista. U odgovarajuim vremenskim prilikama (odgovarajua temperatura, kia, visoka relativna vlaga koja uzrokuje dugotrajnu rosu) zaraza se vrlo brzo prenosi i na ostale zelene dijelove vinove loze. Ove infekcijese nazivaju sekundarne infekcije i aktivne su do jeseni.

5Ekonomski najvee tete uzrokuju primarne infekcije koje se javljaju u razdoblju od pred cvatnje i neposredno nakon cvatnje, kad je vinova loza najvie osjetljiva. U tom razdoblju, plamenjaa moe unititi od jedne treine do gotovo cijelog prinosa groa. U ovoj fazi gljivica moe zaraziti listove, mladice te odvojene cvatove i grozdie koji se poinju suiti te time nanosi neposrednu tetu. Osim ove tete uzrokovaneprimarnom nfekcijom, iznimno velike tete nanose i ciklike sekundarne infekcije, naroito ako se nedovoljno kontroliraju. Na infekcije treba osobito pripaziti u fenofazi porasta bobica nakon cvatnje. U takvim okolnostima u zatitu je potrebno uloiti daleko vie vremena i novca. Ukoliko je opasnost od zaraze velika, intervali prskanja se skrauju, a pripravci koji bi

trebali biti koriteni moraju imati i preventivno i kurativno djelovanje. Posljedice jakih infekcija u vinovoj lozi mogu seprimijetiti i u sljedeim vegetacijama. Plamenjaa vinove loze takoer negativno utjee i na niz imbenika vanih za proces vinifikacije i kvalitetu budueg vina. Zaraeno groe slabije dozrijeva, u bobicama je vie kiseline, manje eera, a tanini su izraeniji. Takvo groe daje vinu suhi teki okus (vinski kamen) i okus po groicama. Razliiti autori navode da porast duinih tvari, rezultira zamuenjem bjelanevinastim tvarima, osobito u bijelim i rose vinima. Vinogradar bi trebao znati da se u vlanim godinama primarne infekcije javljaju sve do polovice ljeta.

TETE KOJE UZROKUJE BOLEST

Prskanje bi se trebalo temeljiti na prognozi koju provodeprognostike slube no, zbog njene brzine i tetnosti vrlo vano je i iskustvo vinogradara. Ako nam u vinogradu stvara probleme i crna pjegavost, koristimo pripravke za suzbijanje crne pjegavosti koji takoer djeluju i na plamenjau. Za prvo prskanje koristimo pripravak Antracol WG 70, a za drugo Antracol Combi iliMikal Flash. Intervali izmeu prskanja trebaju biti izmeu 6 i 8 dana. Zatim prskamo tri puta za redom s pripravkom Mikal Premium F, od poetka cvatnje pa nadalje. Mikal Premium F je fungicid s preventivnim,kurativnim i eradikativnim djelovanjem, djeluje i

kontaktno i sistemino - svi naini djelovanja su ujedinjeni u jednom pripravku. Intervali izmeu prskanja trebaju biti 12 dana. Po zavretku prskanja s Mikal Premium F, zatitu nastavljamo s pripravkom Profiler koji takoer koristimo u bloku - dva do tri puta zaredom. Profiler se dobro vee na povrinu biljke te odlino titi lie i naroito mlade grozdove. Vrlo je vano sistemino djelovanje jer se aktivna tvar prenosi u mlade novoizrasle dijelove loze. Profiler primjenjujemo svakih 12 do 14 dana. Nakon cvatnje umjesto Profilera moemo jednom koristiti pripravak Melody duo.

TO UPOTRIJEBITI I KADA?

WG

COMBI

premium F

KONTAKTNI FUNGICIDI PO POTREBI

6Pepelnica je redovna bolest koja se pojavljuje i ini tete u svim hrvatskim vinogorjima. Zbog klimatskih prilika i sortimenta uzrokuje najvee probleme u primorskoj regiji (Istra i Dalmacija), no zadnjih godina sve je tetnija i u kontinentalnim vinogorjima. Najosjetljivije sorte su: poip, malvazija dubrovaka bijela, chardonnay, rizvanac, ipon, traminac, sauvignon, zeleni silvanac, mukat... Gljiva prezimljuje kao spora u pupovima ili u obliku spolnih sporau plodnim tvorevinama koje izgledaju poput loptastih tjeleaca crne boje - nazivamo ih kleistoteciji. Kod nas je ei prvi nain prezimljenja i daleko tetniji jer uzrokuje tete praktino od poetka vegetacije. Spore pepelnice vinove loze propadaju na temperaturi od -12 do -14 C, nozbog sve blaih zima lake prezimljuju i infektivni potencijal se poveava iz godine u godinu. Za razliku od drugih bolesti vinove loze, pepelnica ne treba kiu ili pravu kap za poetak infekcije. Prva infekcija moe se pojaviti odmah napoetku otvaranja pupova te se infekcije zadravaju tijekom cijele godine.

Moramo procijeniti rizik od infekcije prema poloaju vinograda i sorti koju uzgajamo u vinogradu. Potencijal za infekciju u tekuoj godini ovisi o zarazi iz prethodne godine. Dakle, ako je prethodne godine bilo u vinograduvie zaraza s pepelnicom, vee su vjerojatnosti infekcije u tekuoj godini. U sluaju jakih infekcija, potrebno je obaviti prskanje s poetkom sljedee sezone kako bi se izbjeglo prenoenje gljivica na zelene dijelove vinove loze. Najvie moramo biti na oprezu u fazi debljanja bobica, kad je prskanje najpotrebnije.

Pepelnica vinove loze

Pepelnica je poslije plamenjae zasigurno najea

bolest vinove loze u Hrvatskoj.


Bolest je najopasnija od kraja cvatnje do are. Pepelnica uovom trenutku moe uzrokovati nepopravljive tete ukolikose ne obavi pravilna preventivna zatita protiv bolesti.

Pepelnica napada sve zelene dijelove biljke (pupove, rozgve, listove, grozdie i grozdove). U proljee novoizrasle mladice prekrije bijela prevlaka, mladice izgledaju kao da su posute pepelom te zaostaju u razvoju. U tom vremenu jake infekcijese prvo javljaju u primorskoj regiji, a zatim i u drugim dijelovima Hrvatske, gdje je najopasniji period nakon cvatnje kada gljiva doe na bobice, koje se tada posue i izgledaju kao crne tvrde kuglice. Ako se infekcija javlja tijekom debljanja bobica na njima je vidljiva karakteristina bijelo-sivaprevlaka. Zaustavlja se rast i razvoj koice bobica, koica prestaje biti elastina dok se unutranjost groa normalno razvija i raste. Zbog pritiska na neelastinu koicu bobica, ona puca, te se na bobicama vide pukotine. Unutar bobica meso poinje gubiti vodu i sui se te se naseljavaju druge

7

gljivice i bakterije (uzronici trulei, octeni cik...) koje nepovoljno utjeu na mot i naravno u konanici na vino. Pri napadu pepelnice bobice nemaju prirast, crne i venu, uz karakteristinu sivkastu prevlaku. Na kraju, kao indirektnu tetu, pepelnica ima posebno negativan utjecaj na istou i boju vina. Na zrelim bobicama gljivica se ne razvija. Gljiva serazvija na neodrvenjenim rozgvama. Siva prevlaka se nakonodrvenjavanja rozgve pretvara u crveno-smee ili smee mrlje vidljive na drvetu. Rozgve s pepelnicom obino su oslabljene, a ukoliko ih za sljedeu godinu koristimo kao rodno drvo, infekcija s pepelnicom je na takvim rozgvama u sljedeoj sezoni vrlo opasna jer spore koje prezime u pupovima vrlo lako napadaju mladice ve u ranim fazama rasta.

Na temelju procjene moemo utvrditi je li opasnost od infekcije s pepelnicom manja ili vea, te na taj nain prilagoditi zatitu. U sluaju manjeg rizika od infekcije s pepelnicom, prva prskanja obavimo s pripravcima na bazi sumpora. U najosjetljivijem razdoblju, od poetka cvatnje pa sve do mekanja bobica, koristimo pripravke

koji pruaju vrhunsku zatitu kao to su dobro poznati Falcon i Nativo te novi fungicid Luna experience. U sluaju da se ve pepelnica razvila na mladicama, grozdovima ili listovima koristimo Falcon ili novi fungicid Luna experiencekoji imaju vrhunsko kurativno i eradikativno djelovanje.

SUMPORNIPRIPRAVCI

SUMPORNIPRIPRAVCI



8Njene spore su prisutne u zraku, u vinogradima, vonjacima, skladitima i drugim prostorima. Moe zaraziti sve zelene dijelove vinove loze, ali najee uzrokuje tetu na grozdovima u periodu zriobe groa jersu tad dostupne velike koliine prihvatljive hrane - eeri.Posebno osjetljive sorte su s tankom pokoicom i zbijenim grozdovima: bijeli pinot, sivi pinot, kraljevina, chardonnay, rajnski rizling, frankovka, cabernet sauvignon,mukat uti, graevina. Infekcije grozdia su uobiajene u vlanim i hladnim proljeima. U vlanim razdobljima i u prisutnosti tvari koje vinova loza lui u cvatnji se razvijaju povoljni uvjeti za infekciju. Zaraeni grozdii vrlo brzo - preko noi - smee, crne i sue se prije nego se razvije siva prevlaka. Siva prevlaka se razvije kasnije, kada grozdi padne na tlo.U normalnim uvjetima gljivica se naseljava primarno na cvjetnim kapicama i ostacima pranika jer joj je to jedina dostupna hrana. Ovu fazu nazivamo saprofitna. Odavde se kasnije inficira groe. No, najopasnije su tete koje ova gljivica uzrokuje na grou. Zaraza dolazi preko rane uzrokovane tetnicima, bolestima, ali i vremenskim neprilikama. Simptomi se na bobici groa poinju pojavljivati u obliku sive pljesnive prevlake koja predstavlja micelij patogena. Infekcija se iri s bobice na bobicu i u vlanoj godini uzrokuje truljenje cijelog grozda. U jesen se gljiva naseli na rozgvama i pupovima, prezimi u obliku spora i u sljedeoj sezoni u povoljnim uvjetima zarazi mlade zelene dijelove vinove loze.

Siva plijesan botritis

3 C30 CSiva plijesan je takoer jedna od najopasnijih redovnih bolesti vinove loze. Djeluje na temperaturama izmeu 3 C i 30 C.

Jedna od preventivnih agrotehnikih mjera je izbalansirana gnojidba vinograda. Siva plijesan groa se prije pojavljuje u vinogradima koji su pregnojeni s duikom, gdje je rast bujan i gdje nisu pravovremeno napravljeni zeleni radovi. Potrebno je smanjiti unos duika i time usporiti rast - zeleni dio e biti manji, a prozranost e biti vea. Dobro je sprjeavati oteenjagroa, osobito ona, koje uzrokuju grozdovi moljci.


9Postoje razliite vrste trulei, prema vremenu i uvjetima u kojima se pojavljuju. Ako se trule na bobicama javlja u vrijeme kada groe sadri malo eera, govorimo o zelenoj plijesni. Bobice nakon infekcije postaju smekaste ili sivkaste, na njima obino nema spora. Zaraene bobice postaju smee, na njima se pojavljuje siva prevlaka. Bobice zbog zaraze ne akumuliraju eeri ostaju kisele do berbe. ,,Octeni cik je rezultat djelovanja kvasaca i bakterija te se pojavljuje u vruim i

sunim godinama na vinovoj lozi. Na zrelim bobicama se javlja siva trule nakon to siva prevlaka potpuno prekrije bobice. Bobice gube vlagu, prevlaka raste kao da se dime spore iz nje. Siva plijesan ne samo da uzrokuje gubitak koliine i kvalitete groa, ve teti takoer i svojstvu mota. Vino je nestabilno, teko se taloi, moe imati neugodan okus i manje je pogodno za starenje.


Za uinkovitu zatitu potrebna su sljedea prskanja: neposredno nakon cvatnje (ienje grozdia), prije zatvaranja grozda, u aranju ili omekavanju boba, prije berbe (po potrebi - zavisno od vremena berbe).

Obino prskamo samo u najkritinijem razdoblju - u vrijeme zatvaranja grozdova i u poetku mekanja boba, no zbog biologije bolesti iznimno je vano preventivno prskanje neposredno nakon cvatnje kada se grozdii iste. Prvo prskanje je vrlo vano - namijenjeno je smanjenju mase spora gljivice. Takoer je obavezno i drugo preventivno prskanje koje obavljamo prije zatvaranja

grozda. S drugim prskanjem smanjujemo sekundarneinfekcije na bobicama. Ukoliko preskaemo s ovim prskanjima te prskamo samo u poetak are ili nakon pojave infekcije pred zriobu, uinak e biti znatno smanjen. Pripravak Teldor moemo koristiti za bilo koje prskanje, a naroito je uinkovit u prva dva. No, vrlo lako ga pozicioniramo u drugim terminima jer ga odlikujukratka karenca i potpuna neutralnost na vinifikaciju i okus vina i mota. Osim Teldora, tijekom vegetacije namodlinu pomo pruaju pripravci Nativo, Falcon, Mikal Premium F i Luna experience. U praksi se pokazalo njihovo odlino sporedno, dodatno djelovanje na sivu plijesan.


10

Gljivica napada vinovu lozu tijekom cijele sezone rasta, no infekcije tijekom ljeta ili poetkom jeseni su rijetke. Najopasnije razdoblje je vrijeme poetka razvoja mladica. Gljivica prezimi na drvu, spore se aktiviraju u rano proljee i zaraze nekoliko centimetara duge mladice. Do infekcije dolazi na mjestu gdje izbojak izrasta iz starog drveta. Prvo se razvije crna nekrotizirana rana koja se u rastu proiruje i produbljuje. Crna pjegavost nije bolest koja se pojavljuje u godini dana ve postupno eskalira iz godine u godinu te dobivamo oslabljenu vinovu lozu bez pravog rodnog drveta.

Crna pjegavost

Bolest uzrokuje vee tete na manje bujnim sortama i onima koje

zahtijevaju rez na kratko rodno drvo.


Obavezno kreemo u borbu ve od poetka vegetacije. U ranim razvojnim fazama tretiranje obavljamo s pripravkom Antracol WG koji takoer titi biljku od crne pjegavosti kao i od plamenjae vinove loze. Tretiramo dva puta: prvo kad su izbojci dugi 2 do 5 cm,drugi put takoer s pripravkom Antracol WG ili Antracol

Combi kad su izbojci dugi od 10 do 12 cm. Pripravci s folpetom (Mikal Flash i Mikal premium F) takoer suzbijaju ovu bolest. Bolest se ne moe izlijeiti u jednoj sezoni ve je potrebna ustrajna viegodinja panja i djelovanje.



Rjeenje nije jednostavno niti brzo. Kod jaih infekcija, kao to smo ve spomenuli, gljivica postupno unitava lozu i infekcije se ne mogu brzo rijeiti. Konkretno, potrebno je izbjegavati podizanjevinograda u vlanom mikroklimatu gdje se sunce pojavljuje kasnije tijekom dana. Ako je infekcija ve prisutna u vinogradu, zaraene dijelove biljke treba izrezati, odnijeti ih iz vinograda i spaliti jer se gljivica nesmetano razvija na odrezanom drvu. Strunjaci vjeruju da maliranje i ostavljanje rozgve u nasadu potie razvoj bolesti.

Najvea teta se oituje u slabom ili nikakvom tjeranju baznih pupova na rozgvi, to utjee na prirodni prirast sorti koje se reu na kratko. Bolest uzrokuje i slab rast mladica, oteenja na jednogodinjim i dvogodinjimmladicama, a u vrlo tekim infekcijama teta prijeti

peteljkama jer se grozd odlomi prije nego sazrije na inficiranim mjestima peteljke. Gljivica dugorono smanjuje bujnost vinove loze, zatim koliinu zdravog rodnog drva, a s time na kraju i prinos.

11

Crvena pale lista


Bolest se javlja u svim vinskim regijama Hrvatske, no ee obolijevaju crne sorte. Stupanj zaraze ovisi o svojstvu tla: na teim tlima gdje ne manjka vlage, bolestse javlja rijetko, na lakim laporastim, pjeanim, flinimi kamenitim tlima ee. Gljiva prezimi na otpalom liu. Primarne infekcije se odvijaju za kinog vremena krajem travnja i poetkom svibnja kada temperature doseu 15C do 20C. Veina infekcija se odvija u toplim kinim proljetnim danima, no infekcije se u manjoj mjeri smanjuju do jeseni.

Prvo prskanje provodimo s pripravcima Antracol ili Antracol Combi koji uz plamenjau suzbijaju i crnu pjegavost vinove loze. Iskustva su pokazala da naredna prskanja iskljuivo protiv crvene palei lista nisu potrebna jer pripravci Mikal Premium F i Nativo imaju na nju dobro neposredno djelovanje.

35 tjedanaPrvi znakovi se javljaju na listovima 3-5 tjedana nakon infekcije, u rano ljeto s vie sunih razdoblja uz suenje lia.

Gljiva se takoer lako naseljava na izbojke, ali to je u naim klimatskim uvjetima rjee. Oituje se u smeenju i suenju peteljki.


Izbor prikladnih mjesta za vinograde i dobro poznavanje vremenskih uvjeta. Kada opazimo infekciju vie ne moemo djelovati kurativno, ve idemo u zatitu zdravih dijelove vinove loze.

12

Napadnute mladice, listovi i grozdii venu, ute, osue se i otpadnu. Najvie tete gljiva uzrokuje na bobicama groa. Sredinom ljeta, posebno u vrijeme zatvaranja grozdova lako dolazi do infekcija. Bobice izgledaju kao da su oparene, sive ili smee boje, gube vlagu, smeuraju se i sue. Bobice su pune crnih pjegica odmah otpadaju ili ostaju na vinovoj lozi do kasne jeseni.Ponekad se takoer osui peteljka te otpadaju grozdovii bobice koji nisu bili zaraeni.

Gljiva prezimi u zaraenim bobicama koje otpadaju na tlo. Spore inficiraju mlade listove u prvoj polovici svibnja te kao kod plamenjae, list mora biti vlaan nekoliko sati za uspjenu infekciju. Nakon infekcije se razviju na listovima svijetlo zelene pjege veliine 2 do 4 mm. Ove pjege se vremenom poveavaju na 1 do 3 cm u promjeru, postaju cigla-crvene boje i od ruba smee. Na mjestima se u 5 dana razvijaju spore - crne pjegice koje uzrokuju sekundarne infekcije. Kasnije se pojavljuju pjege na mladicama, grozdiima i grozdovima. Pjege su sline onim uzrokovanim od crne pjegavosti ali su manje. Sa starou listova se osjetljivost na infekcije smanjuje.

Uzrokovana je kompleksom gljiva koji razgrauju drvo. Prema opisanim simptomima razlikujemo dva tipa: klasina eska i mladenako venue. Kod klasinog tipa, vinova loza propada dugi niz godina. U nekim godinama simptomi se praktiki ne vide do jeseni. Napadnuti trsovi ivotare niz godina nakon ega iznenadno propadnu. Na listovima oboljele vinove loze se pojavljuju znakovi kao kod nekih nedostataka hranjiva ili znakova fitotoksinosti. Izmeu ila se pojavljuju ute (bijele sorte) ili crvene pjege (crvene sorte) koje se brzo ire po ilama. U nekoliko dana pjege smee i sue se. Tkivo oko ila ostaje zeleno, rub lista se sui i listovi otpadaju. U vlanim uvjetima, vinova loza moe ponovo ozeleniti, no u suhim vremenskim uvjetima vinova loze se potpuno osui. Grozdovi se od samog poetka normalno razvijaju, ali ne dozrijevaju pravilno: bobice pucaju i sue se ili ostanu tvrde. Takoer vidimo promjene na drvetu, na zaraenom dijelu je na okomitom presjeku rozgve sredina drva omekana, na starom drvu se pojavljuju odumrli tamno smei dijelovi u obliku trokuta.

Vano

Crna trule



Ako doe do jaih infekcija, suzbijanje patogenabez primjene fungicida nije mogue. Kod manjih infekcija zaraene mladice treba izrezati i spaliti. Zaraene grozdove takoer preporuujemo skupitii spaliti.

Bolest je na podruju Hrvatske rijetka.

Pojavljuje se u vlanim i toplim podrujima, veinom u manjim

vinogradima u Primorju.

je zaustaviti primarne infekcije. Protiv crne trulei titimo lozu u vrijeme vegetacije s istim pripravcima kao i za crvenu lisnu pale i crnu pjegavost. Iskustva su pokazalada na crnu trule odlino sporedno djelovanje imaju pripravci Mikal premium F, Nativoi nova Luna Experience.

EscaApoplektino venue Mal d'esca

13

Infektivne utice fitoplazme




Vano je da se tijekom vegetacije obavljaju redovite provjere vinograda i da se oznai zaraena loza. Zaraene dijelove idue godine reemo posebno, nakon to smo drugu lozu u vinogradu ve orezali. Gljiva napada drvo i u lozu ulazi kroz vee rane. Te je rane dobro namazati s voskom na bazi bakra kojem smo dodali vodu. U sprjeavanju irenja escepripomae takoer rezidba u kasno proljee kad se sokovi u rozgvi kreu uzlazno. esto je jedino mogue rjeenje - zaraenu lozu izrezati, iskopati i ukloniti iz vinograda.

to upotrijebiti i kada? Vrlo dobar neposredni uinak pokazuju pripravci na bazi Al-fosetila (Mikal Premium F, Profiler) koji djeluju kao pravi sistemici. Ulazeu sve dijelove biljke, ak i u drvene te tako zaustavljaju razvoj gljive. No, u zatiti od esce jo uvijek je najvanija pravilna obrada vinograda.

Osim direktne tete kada cijeli trs propada te gubimo urod, dolazi do prorjeivanja vinograda to nam smanjuje rentabilnost uzgoja. U godini kada se pojave simptomi groe na lozi ne dozrijeva i mora se ukloniti. Takva loza u jednoj do pet godina propada. Vano je shvatiti da i nepanjom pogodujemo irenju bolesti orezivanjem vinove loze - bolest se prenosi kroz vee rane nastale na lozi.

neodrvenjeli dijelovi. Neodrvenjeli dijelovi preko zime smrznu te pocrne - crna vinova loza. Najvei poremeaji se javljaju tijekom cvatnje, grozdii se esto sue, zatim dolazi do rasipanja nastalih bobica ili suenja groa tijekom debljanja bobica. Grozdovi smee kao da su zaraeni plamenjaom. Poznati su razliiti tipovi utica. Najpoznatija je zlatna utica i utica crnog drveta, ali razliite tipove utica vizualno nije mogue razlikovati.

KAKO SPRIJEITI INFEKCIJE?Preventivna zatita ukljuuje niz preventivnih integriranih mjera. Ve pri osnivanju vinograda je potrebno saditi zdrave lozne cijepove. Potrebno je promatrati sve promjene na lozi te od pojave bolesti odstraniti oboljelu vinovu lozu. Vano je ukloniti i biljke domaine (pavitina) u blizini vinograda. Za pravovremeno suzbijanje vektora fitoplazmi (amerikog cvrka) najvanija je preventivna mjera. Stoga je potrebno slijediti njegov let tijekom cijele vegetacije.

Sigurno je da kod zaraene vinove loze nee biti prinosa ili e biti jako umanjen. Vei problem je irenje bolesti. Bolest se preko vektora (amerikog cvrka) prenosi na druge trsove. Dakle bolest se u nekoliko godina od jedne zaraene loze prenese na cijeli hektar vinograda te i na susjedne vinograde. Zaraene trsove treba odmah ukloniti. irenju bolesti pogoduje blizina biljaka domaina za vektore bolesti, kao to je pavitina, na kojoj se takoer razvija utica.

Apoplektino venue Mal d'esca

Pod infektivnom uticom podrazumijevamo nekoliko uzronika bolesti koji izazivaju sline simptome i tete na vinovoj lozi. Samo ime opisuje osnovne simptome bolesti: uenje lia, a kod crvenih sorti smeenje. Osim toga pojavljuje se znaajno uvijanje lia od ruba prema dolje. Vane su takoer promjene na drvu, manja duina internodija, drvo slabo dozrijeva i ostaje mekano, rozgve se objese i loza dobiva oblik vrbe. Na rozgvama se izmjenjuju odrvenjeli i

14

Vinovu lozu napada nekoliko vrsta cvraka. Neki od najpoznatijih i najprisutnijih su: lozin zeleni cvrak (Empoasca vitis), ameriki cvrak (Scaphoideus titanus), medei cvrak (Metcalfa pruinosa) i rogati cvrak (Stictocephala bisonia).

Cvrci uzrokuju neposrednu tetu sisanjem mladih listova i mladica te na taj nain zaustavljaju rast biljke. Neizravno, ine tete izluivanjem medene rose na zelene dijelove vinove loze, na koju se naseljavaju gljive

aavice to dovodi do smanjenja asimilacijske povrine. U posljednjih nekoliko godina najvie tete uzrokuje ameriki cvrak koji ne uzrokuje izravne tete, ali je zato vrlo opasan vektor fitoplazme zlatne vinove utice.

Cvrci


Redovito pregledavamo vinograd - traimo liinke i nimfe te lovimo primjerke odraslih cvraka na ute ljepljive ploe. Razvoj cvraka se ne odvija isto u svim vinogradarskim regijama. Takoer, prezimljavanje ima veliki utjecaj jer je nakon blagih zima izlazak liinki mjesec dana dui. Zato je obavezna provjera podataka u savjetodavnoj slubi.


TETE KOJE UZROKUJU TETNICI

Prskanje obavljamo prema uputama poljoprivredne savjetodavne slube, kako bi se sprijeilo irenje cvrka, a time i infektivne utice vinove loze. Opa preporuka je da prvo prskanje protiv tetoina obavljamo dva do tri tjedna nakon izlaska liinki iz jajaca (Primorje - sredinom lipnja, u drugim vinogradarskim regijama krajem lipnja). Drugo

prskanje provodimo protiv kasnijih liinki i prvih odraslih (Primorje - u prvom tjednu srpnja, ostatak regije - zadnja treina mjeseca srpnja). Uinkovitost insekticida je manja za starije razvojne faze amerikog cvrka. Suzbijanje amerikog cvrka provodimo pripravkom Decis 2,5 EC.

oglas_zastitite_usjeve_A4_tisak.pdf 1 12.10.2012. 11:35:43

Ui se pojavljuju najee u primorskim krajevima. Dobro su nam znane vunaste lozine ui (a) i limunov crvac (Pseudococcus citri).

.

Na rozgvama, gdje su naseljene ui, pupovi oslabe i u proljee slabo pupaju. Mladice se slabo razvijaju, vrlo esto propadnu i osue se. Na listovima i ostalim dijelovima dodatne potekoe stvara medna rosa na kojoj se naseljavaju gljive aavice te oteavaju fotosintezu.

Lozine ui



Potrebno je pri orezivanju ukloniti zaraene mladice iz vinograda te ih spaliti. U zimskom periodu moramo dobro pregledati vinovu lozu i runo odstraniti ui.

Djelomino pomae prskanje s uljnim pripravcima tijekom pupanja.


15

GrinjeTETE KOJE UZROKUJU TETNICIGrinje su vrlo male ivotinje, koje moemo vidjeti kroz

povealo. Njihovu prisutnost u vinogradu indirektno vrlo lako utvrujemo na osnovi simptoma i teta koji ukazuju na napad.

Grinje vinove loze uzrokuju oteenja uglavnom u fazi pupanja do duine mladice od 30 cm. Zbog njenog napadaistovremeno tjeraju i mladice iz spavajuih pupova, krljaju to cijelom trsu daje oblik tzv. vjetije metle. Ako je broj grinja srednje velik, dolazi do krljavosti mladica, listovi su manji i naborani, uvinuti, internodiji na grani su krai. Grozdii su manji a nakon cvatnje se vie osipaju. U isto vrijeme vinovu lozu napada crveni voni pauk. Napada mlade listove i isisava sok oko lisnih ila. Lie zaostaje u rastu, nabora se i uti oko lisnih ila. Lozina grinja uzrokuje oteenja kasnije te razmnoavanjem prelazi na grozdie.

KOPRIVINA GRINJA

Koprivina grinja uzrokuje najveu tetu krajem ljeta i poetkom jeseni. Slino kao i crveni voni pauk uzrokuje oteenja sisanjem listia. U poetku se opaze svijetle pjegice, dok kasnije lie uti. Napadnuto lie se osui. Na donjoj strani vidimo pauinastu prevlaku u kojoj se mogu nai ahure grinja.

LOZINA GRINJA - ERINOZA

Prve ozbiljne tete vidimo kao mjehurastu lisnu povrinu koja pocrveni ili pouti. Iz mjehura postepeno izlaze karakteristine ike. Na taj nain se smanjuje fotosintetska sposobnost lia. Napadaju mladice i mlade grozdie. Za vrlo jakog napada listovi se cijeli posue, ali vrlo lako unite i cijele mladice ili grozd.

TO UPOTRIJEBITI I KADA?Sumpor kao djelatna tvar djeluje repelentno na ove tetnike te ga preporuujemo za prva prskanja. Kod jaih napada prskamo u vrijeme rasta dva puta sa 2%-tnom koncentracijom pripravka na bazi sumpora ili sa 20 % -tnim sumporno-vapnenastim kropivom. Takoer moemo koristiti mineralna ulja u koncentraciji od 3%. U vinogradima gdje grinje i crveni pauk

predstavljaju veliki problem moramo ih suzbijati specijalnim akaricidima. Vrlo efikasna su prskanja poetkom kolovoza, u vrijeme kad se grinje premjetajupod ljuskice pupova. Kod uzronika akarinoze uinkovita su i prskanja od poetka vegetacije. Kao akaricid za zatitu od lozinih grinja i crvenog vonog pauka koristimopripravak Envidor SC.

LOZINA GRINJA - AKARINOZA

Prezimi u zimskim pupovima ili u pukotinama u kori starog drveta. Istodobno s pupanjem se poinju hraniti.Veinu grinja nalazimo u pupovima koji su blie staromdrvetu. Pupovi su razliito oteeni, ovisno o broju grinja koji se nalaze u pupovima. Ako je u pupu vie od100 grinja on nee propupati, a ako je u pupu manji broj grinja, mladice vie ili manje zakrljaju s kraim internodijima i manjim grozdiima, gdje se grozdii nakon cvatnje osipaju. Ovo je iznimno opasan tetnik.

VONI CRVENI PAUK

Grinja prezimi u obliku crvenih, okruglih jajaaca. Paljivim pregledom ih moemo vrlo lako zapaziti u predjelu okaca na jednogodinjim izbojcima, ponekad na hrpi dolazi i do nekoliko stotina jajaaca koja daju izgled crvenkastih krpica na kori. Crveni voni pauk uzrokuje oteenja sisanjem listia. Na mjestima sisanja se razvijaju ukaste pjegice s ljubiasto-crvenkastom sredinom. Lie zaostaje u rastu, nabire se i uti od lisnih ila. Listovi postaju kruti i sivi a lisni rub se savija prema dolje. Zelena boja prelazi u karakteristinu bronanu. Kod tekog napada lie se osui.

16


Kada je prag tetnosti premaen, odluujemo se za primjenu insekticida. U suzbijanju groanih moljaca postoji vie registriranih insekticida s razliitimnainom djelovanja. Na poetku leta moljaca,

primjenjujemo insekticide regulatore rasta, a nekoliko dana kasnije inhibitore razvoja insekata. Ako propustimo prskanje, koristimo pripravke koji uinkovito djeluju ve u fazi jajaca.

Grozdovi moljci

KAKO SPRIJEITI TETE?


Let moljaca pratimo s feromonskim mamcima. Prag tetnosti za prvu generaciju je od 70 moljaca po feromonskom trapu, a za drugu generaciju 150 moljaca.

Obje vrste prezimljavaju u stadiju kukuljice na skrovitim mjestima, ispod kore loze, na potpornim drvenim stupovima. Prva generacija moljaca pojavljuje se krajem travnja ili poetkom svibnja. Nakon oplodnje, enke prvegeneracije odlau jajaca na cvijetne stabljike, kapice i

plodnice, enke druge generacije odlau jajaca na stabljiku ili na povrinu bobica. Let prve generacije se zavrava sredinom lipnja. Poetkom srpnja dolazi do letadruge generacije koji zavrava do polovice kolovoza.

Gusjenice prve generacije se hrane s cvjetovima i novonastalim grozdiima. Svaka gusjenica tijekom razvoja pojede 3 do 20 cvjetova. Vee tete uzrokuju gusjenice druge generacije koje se hrane bobicama to posljedino uzrokuju zarazu sivom plijesni. Znanstvenici su dokazali da se groani moljci vie i bre razvijaju na vinovoj lozi koje je zaraeno sa sivom plijesni, no smrtnost liinki je manja.

Vani tetnici vinove loze su uti i pepeljasti

grozdovi moljci

17

Korovi

Fizioloki poremeaji

Zakorovljenost vinograda moramo strogo odvojiti od kontroliranog zatravljivanja na odreenim lokalitetima i poloajima. Smanjena obrada tla i zatravljivanje inae doprinosi nioj koliini, ali vioj kvaliteti groa. U tlu se poveava koliina organske tvari i aktivnost mikroorganizama koji mineraliziraju organsku tvar. Na taj se nain mobilizira vea koliina mineralnih tvari potrebnihza rast i razvoj vinove loze. Prostor izmeu redova moemo lako pokositi, malirati ili obraditi, no podruje unutar reda mnogo tee. Ovaj prostor obraujemo specijalnim prikljucima ili herbicidima. No, zatravljivanje je opravdano samo u situacijama dovoljne ili suvine vlage tijekom vegetacije. Na svim ostalim prostorima, gdje dolazi do jake kompetencije za vodu i hranjiva, izmeuloze i travne smjese to se ne preporuuje, ve se preporua kompletna obrada tla. Kod neodravanog i zakorovljenog vinograda situacija je oprena. Korovi su

izrazito nepoeljni jer se natjeu za vodu i hranjiva, zadravaju vlagu te na taj nain stvaraju povoljne mikroklime za razvoj bolesti. Osim toga, neki korovi su biljke domaini za neke vektore bolesti (slak, pavitina, ...).Za unitavanje korova u meurednom prostoru i ispod vinove loze koristimo pripravak Basta. Basta je neselektivni herbicid koji djeluje na zelene dijelove biljaka, ali se ne prenosi u drvenaste dijelove. U vinogradima gdje se nekoliko godina uzastopno koristi glifosat kao totalni herbicid, stvara se rezistencija korova koji su otporni na glifosat, kao to su preslice. Basta izvrsno djeluje protiv preslice pa je stoga idealno rjeenje u takvim vinogradima. Kod prskanja moramo biti vrlo oprezni da ne poprskamo mladice na kojima elimo prinos. Kako pripravak Basta ne unitava korijen biljke, smatra se takoer i kao odlinorjeenje u vinogradima na strminama jer smanjuje eroziju.

U vinogradu se esto javljaju tete, promjena boje ili oblika lista, mladica ili rozgve vinove loze. Te promjene nisu uvijek posljedica bolesti ili napada tetoina. estose dogodi da su promjene nastale zbog nedostatka

hranjiva, oteenja uslijed djelovanja herbicida ili loih vremenskih prilika. Ovdje emo pregledati neko od njih kako bismo lake prepoznali i ne zamijenili sa simptomima bolesti.

NEDOSTACIBiljke su razliito osjetljive na nedostatak elemenata. Neke su vie, a neke manje osjetljive, ovisno o vrsti biljke. Vinova loza je vrlo osjetljiva na nedostatak bora, kalija, magnezija, mangana i eljeza, ali je osjetljiva i na nedostatak duika, fosfora, kalcija i cinka. Ovdje su prikazani najei simptomi nedostataka na listu vinove loze.

Ekstremni vremenski uvjeti (jaki vjetrovi, tua, mraz) u vinogradu mogu uzrokovati ogromne tete. U posljednjihnekoliko godina gotovo nema sezone u kojoj tua ne napravi velike tete u raznim vinogradarskim dijelovima Hrvatske. tete se nakon tue vrlo esto oituju i sljedee sezone jer jepotrebna obnova rodnog drveta. Zbog velikih mehanikih oteenja, lozu

moramo skratiti na kratke reznike na kojima ostavljamo po dva pupa. Iz njih e izrasti dvije mladice kojima vrimo obnovu. Poslije tue preporuujemo pojaano izbalansirano gnojenje, prskanje pripravcima koji potpomau dezinfekciju i zacjeljivanje rana. U posljednje vrijeme jako dobre rezultate daju prskanja hranjivima na bazi aminokiselina.

TETE ZBOG NEPOVOLJNIH VREMENSKIH PRILIKA

TETE ZBOGHERBICIDA

Nepravilno koritenje herbicida u vinogradu moe dovesti do oteenja lia, a neke se mogu odraziti i tijekom narednih godina. Najee posljedice se vide slabijem rastu i deformaciji listova.

Nedostatak duika Nedostatak eljeza Nedostatak mangana

Nedostatak magnezija Nedostatak bora Nedostatak kalija

Radovi u vinogradu

18

oteene od razliitih vremenskih neprilika (tue, vjetra,...)te je stoga potrebno prikraivanje zbog obnove rodnog drveta i sl.. Na rozgvi moramo, ako postoje, primijetitii promjene koje su posljedica zaraze iz prethodne vegetacije, npr. pepelnice, crne lisne pjegavosti, oteenja zbog fitoplazmi... Odrezanom rozgvom gospodarimo na vie naina, ovisno o veliini nasada, nainu ratarenja i tehnolokoj opremljenosti. U veini intenzivnih nasada uobiajeno je usitnjavanje i ostavljanje rozgve u vinogradu kao mal. Na taj nain poveavamo organske tvari u tlu, unosimo hranjive tvari i djelomino smanjujemo eroziju. No to ima i niz nedostataka jer u vinogradima s prethodnim jakim infekcijama ostavljanjem zaraene rozgve poveavamo infektivni potencijal bolesti. Zbog toga se u zadnje vrijeme preporuuje potpuno iznoenje rozgve iz nasada i njeno spaljivanje. U posljednje vrijeme veliki vinarski sustavi koriste moderne strojeve tzv. pickere koji kombiniraju usitnjavanje rozgve te njeno automatskospremanje u poseban spremnik i odvoenje iz nasada u jednom prohodu.

Rezidba vinove lozeRezidba vinove loze je iznimno vaan zahvat pri uzgoju vinove loze. Rezidbom oblikujemo i zadravamo uzgojni oblik te obnavljamo rodno drvo. Jedna od uloga rezidbe je i uravnoteenje omjera koliine i kvalitete naega groa. Nepravilnom rezidbom moemo dovesti do preoptereenja trsa i time do smanjenja vrijednosti kvalitete prinosa, a dugorono do iscrpljenosti vinograda. Kad pristupamo rezidbi razmiljamo o tome koliko rodnih pupova emo ostaviti na pojedinoj rozgvi.Razlikujemo rezidbu na kratko rodno drvo, dugo rodno drvo i mjeovitu rezidbu. Ponekad to zavisi o sorti ili grupama sorti. Veina sorti koje uzgajamo ukontinentalnom dijelu (graevina, pinot grupa,chardonnay, c. sauvignon,...) pripadaju grupi Prolesoccidentalis i zahtijevaju rez na dugo rodno drvo, dokmnogo sorti primorske regije pripada drugoj genskojgrupi - Proles orientalis, koje daju rod kako na reznicima,tako i prilikom mjeovitih uzgojnih oblika. Vaan imbenik je stanite vinove loze. to je vei ivotni prostor, to vie pupova ostavljamo. Granine vrijednosti su izmeu 12 i 30 pupova po okotu. Prije rezidbe moramo takoer razmotriti stanje od prethodne godine. Rozgve

su moda oteene od razliitih vremenskih neprilika (tue, vjetra,...) te je stoga potrebno prikraivanje zbog obnove rodnog drveta i sl.. Na rozgvi moramo, ako postoje, primijetiti i promjene koje su posljedica zaraze iz prethodne vegetacije, npr. pepelnice, crne lisne pjegavosti, oteenja zbog fitoplazmi... Odrezanom rozgvom gospodarimo na vie naina, ovisno o veliini nasada, nainu ratarenja i tehnolokoj opremljenosti. U veini intenzivnih nasada uobiajeno je usitnjavanje i ostavljanje rozgve u vinogradu kao mal. Na taj nain poveavamo organske tvari u tlu, unosimo hranjive tvari i djelomino smanjujemo eroziju. No to ima i niz nedostataka jer u vinogradima s prethodnim jakim infekcijama ostavljanjem zaraene rozgve poveavamo infektivni potencijal bolesti. Zbog toga se u zadnje vrijeme preporuuje potpuno iznoenje rozgve iz nasada i njeno spaljivanje. U posljednje vrijeme veliki vinarski sustavi koriste moderne strojeve tzv. pickere koji kombiniraju usitnjavanje rozgve te njeno automatsko spremanje u poseban spremnik i odvoenje iz nasada u jednom prohodu

1919

kg

no ako je optereenje mladicama preveliko, uklanjamo

i zdrave mladice. Plijevljenje se obavlja ranoj fazi, od poetka do sredine svibnja, kada su mladice u rasponu od 10 do 20 cm. U pravovremenoj plijevi, razvoj ostalih mladica je bri uz bolju asimilaciju. Za plijevljenje je potrebno 15 do 30 sati po ha ovisno o kvaliteti rezidbe,

pupovi pri rezidbi ravnomjerno rasporeeni, mladice e rasti u eljenom smjeru i time nam olakati ovu ampelotehniku mjeru. Velik broj vinograda trenutno ima armaturni sustav s prvom jednostrukom icom. Taj sustav zahtijeva dosta vremena i truda jer moramo vezivati svaku mladicu za prvu icu. Mladice se veu im dotjeraju do ice, ali moramo biti paljivi jer su u toj fazi jako krhke i lako se lome. Prilikom planiranja i izvedbe armaturnog sustava treba paziti da razmak meu icama ne bude prevelik, naroito izmeu nosive osnovne ice i prve etane ice. U novije vrijeme na tritu se pojavljuju armaturni sustavi (npr. vignete) koji runi rad pri ovom zahvatu smanjuju na minimum.

Gnojidba vinogradaPravilno gnojenje i dognojavanje bi u praviluuvijek trebalo biti temeljeno na analizi tla. Analiza tla e vrlo precizno pokazati to i koji elementi u tlu nedostaju ili kojih je previe (balans hranjiva). Poznato je da je za prinos od 10 tona groa po hektaru (lie i rozgve ostaviti u vinogradu), iz vinograda izneeno 25 kg duika, 10 kgfosfora, 40 kg kalija, 5 kg kalcija i 3 kg magnezija. Toliko hranjiva treba vinovoj lozi unutar godine dana, a na temelju analize poveavamo ili smanjujemo osnovnu gnojidbu po pojedinom elementu.

Rez u zelenoPod rezom u zeleno podrazumijevamo niz mjera za reguliranje povrine lisne mase vinove loze. Vinova loza razvija mnogo vie mladica, zaperaka i lia nego to je potrebno. Postoji nekoliko mjera tijekom cijele godine s kojima reguliramo povrinu lisne mase.

PlijevljenjePlijevljenje je prvi proljetni posao kojim uklanjamo mladice koje duplo tjeraju iz jednog pupa (uvijek odstranimo onu slabiju), zatim sve divlje izbojke koji tjeraju iz starog stabla. Po potrebi, ukoliko dolazi do zaguenja trsa, uklanjamo i neplodne prave mladice, no ako je optereenje mladicama preveliko, uklanjamo

i zdrave mladice. Plijevljenje se obavlja ranoj fazi, od poetka do sredine svibnja, kada su mladice u rasponu od 10 do 20 cm. U pravovremenoj plijevi, razvoj ostalih mladica je bri uz bolju asimilaciju. Za plijevljenje je potrebno 15 do 30 sati po ha ovisno o kvaliteti rezidbe, uzgojnim oblicima, bujnosti sorte...

Postavljanje i rasporeivanje mladica izmeu icaPravilno rasporeivanje mladica izmeu ica pomae boljem osvjetljenju i mikroklimi unutar trsa. Ako su pupovi pri rezidbi ravnomjerno rasporeeni, mladice e rasti u eljenom smjeru i time nam olakati ovu ampelotehniku mjeru. Velik broj vinograda trenutno ima armaturni sustav s prvom jednostrukom icom. Taj sustav zahtijeva dosta vremena i truda jer moramo vezivati svaku mladicu za prvu icu. Mladice se veu im dotjeraju do ice, ali moramo biti paljivi jer su u toj fazi jako krhke i lako se lome. Prilikom planiranja i izvedbe armaturnog sustava treba paziti da razmak meu icama ne bude prevelik, naroito izmeu nosive osnovne ice i prve etane ice. U novije vrijeme na tritu se pojavljuju armaturni sustavi (npr. vignete) koji runi rad pri ovom zahvatu smanjuju na minimum.

20

Uklanjanje zaperakaZaperci se, u pravilu, obvezno uklanjaju. Time poboljavamo prozranost i osvijetljenost u zoni groa, ali takoer olakavamo kasniju berbu. Uklanjamo ih to je prije mogue jer se tad stvaraju manje rane na mladicama te ne dolazi do oteenja pupova koji nam slue za rod ili uzgoj u sljedeoj vegetacijskoj sezoni. U velikim vinogradarskim sustavima se, zbog nedostatka i skupoe radne snage, obavlja mehanizirana zelena rezidba te nema posebne mjere zalamanja zaperaka.

Pinciranje vrha mladicaMladice koje prerastu zadnji par ica treba skratiti - pincirati. Odstranjuje se samo vegetativni vrh, sa to manje razvijenih listova da ne smanjujemo nepotrebno lisnu asimilacijsku povrinu. Optimalno vrijeme za pinciranje je kada mladice izrastu 40 do 50 cm iznad vrha ice i kad su ve lagano savijene. Kako rozgve jo nisu odrvenile, pinciranje je lake. Zbog ranog pinciranja, u gornjem dijelu mladica se razvijaju jai zaperci te je esto potrebno pinciranje ponoviti. Pinciranje se moe obaviti u malim vinogradima karama ili motornim karama za ivicu, no u veim se nasadima to obavlja strojno - putem traktorskog prikljuka.

Uklanjanje lia u zoni groaUklanjanjem lia u zoni groa dobivamo vee osvjetljenje na grou, poveavamo prozranost i obojenost groa. Kad uklonimo lie u tom podruju, asimilacija se smanjuje. Meutim, u zoni groa, zbog

starog lia, asimilacija je u svakom sluaju manja. Uklanjanje lia u zoni groa je vrlo osjetljiv zahvat i nepravovremeno izveden moe uzrokovati velike tete zbog sunevih oegotina. Zbog toga se preporuuju dvije faze defolijacije: prva u srpnju na manje izloenoj strani, a na drugoj strani kasnije kad vie nema opasnosti od tue ili sunca te kada je groe ve u fazi are, a pokoica manje osjetljiva na sunevu toplinu. Ucrvenim sortama dominiraju prednosti defolijacije, dokbijele sorte zahtijevaju ogranieniju defolijaciju. Defolijacijaje iznimno korisna prilikom zatite od sive plijesni.

Prorjeivanje grozdovaProrjeivanje grozdova obavljamo kad elimo iznimnu kvalitetu groa nautrb koliine. To je u situacijama kada elimo proizvodnju vina visoke kvalitete. Intenzitet prorjeivanja ovisi o broju mladih izbojaka, ivotnom prostoru vinove loze, o godini i sorti, bujnosti rasta i eljenog prinosa. Obino je zbog pravovremenog plijevljenja i prikladnog reza, potrebno prorjeivanje grozdova samo na pojedinim trsovima. Grozdove prorjeujemo kad bobice dosegnu debljinu graka jer do tada groe uzima vrlo malo asimilata. U crvenih sorti je vie odgovarajue kasnije razrjeivanje, jer onda uklonimo sve slabo razvijene i zelene grozdove. Uklanjamo slabo razvijene grozdove, a na dobro razvijenim mladicama pustimo dva te na manje razvijenimpo jedan grozd. U pravilu, gdje su dva ili vie grozdova na mladici, uklanjamo gornji. Vano je pronai odgovarajuu ravnoteu izmeu kvalitete i prinosa.

Preporuenakoncentracija

sredstva(%)

Kod predviene koliine vode za prskanje (u litrama)

5 10 15 20 40 50 60 80 100 200 300 400

0.01 0.5 1 1.5 2 4 5 6 8 10 20 30 40

0.02 1 2 3 4 8 10 12 16 20 40 60 80

0.03 1.5 3 4.5 6 12 15 18 24 30 60 90 120

0.04 2 4 6 8 16 20 24 32 40 80 120 160

0.05 2.5 5 7.5 10 20 25 30 40 50 100 150 200

0.07 3.5 7 11 14 28 35 42 56 70 140 210 280

0.1 5 10 15 20 40 50 60 80 100 200 300 400

0.15 7.5 15 22.5 30 60 75 90 120 150 300 450 600

0.2 10 20 30 40 80 100 120 160 200 400 600 800

0.25 12.5 25 37.5 50 100 125 150 200 250 500 750 1000

0.3 15 30 45 60 120 150 180 240 300 600 900 1.200

0.4 20 40 60 80 160 200 240 320 400 800 1.200 1.600

0.5 25 50 75 100 200 250 300 400 500 1.000 1.500 2.000

0.6 30 60 90 120 240 300 360 480 600 1.200 1.800 2.400

0.7 35 70 105 140 280 350 420 560 700 1.400 2.100 2.800

0.8 40 80 120 160 320 400 480 640 800 1.600 2.400 3.200

1 50 100 150 200 400 500 600 800 1.000 2.000 3.000 4.000

1.5 75 150 225 300 600 750 900 1.200 1.500 3.000 4.500 6.000

2 100 200 300 400 800 1.000 1.200 1.600 2.000 4.000 6.000 8.000

2.5 125 250 375 500 1.000 1.250 1.500 2.000 2.500 5.000 7.500 10.000

3 150 300 450 600 1.200 1.500 1.800 2.400 3.000 6.000 9.000 12.000

Savjeti i preporuke zapripremu kropova

21

Pravilna priprema potrebne koncentracije sredstva za prskanje vana je kako zbog uinkovitosti tako i zbog zatite okolia i nas samih. U tvrtki Bayer brinemo se za uinkovito djelovanje sredstva za zatitu bilja, ali i za zatitu okoline i proizvoaa te smo zato za vas pripremili nekoliko prak-tinih savjeta i preporuka o pravilnoj pripremi potrebne kon-centracije sredstva za zatitu bilja. Tablica e vam pomoi kako izabrati pravu koncentraciju (a time i dozu) sredstva za zatitu bilja po jedinici povrine, ovisno o utroku vode. Za dodatne i detaljnije informacije moete uvijek naz-vati nae savjetodavce (njihovi telefonski brojevi navedeni su na dnu letka).

Kod predviene koliine vode za prskanje (u litrama)

22

Primjer izrauna za prskanje vinove lozeAko elite poprskati: 400 okota u punoj vegetaciji. Preporuena koncentracija Mikala Premium F: 0,3% tj. 3 kg/ha

Najprije izraunajte potrebnu koliinu vode koji bi trebali utroitu za prskanje 400 okota:

Za prskanje 400 okota potrebno je upotrijebiti 100 L vode. Sada moete izraunati potrebnu koliinu sredstva za zatitu bilja prema preporuenoj koncentraciji:

Izraunali ste da je za prskanje 400 okota potrebno upotrijebiti 100 L vode i 0,3 kg Mikal Premiuma F. U sluaju da koristite manje ili vie od 100 L vode za 400 okota (vie ili manje od 1000 L vode za 4000 okota), jo uvijek vrijedi gornji izraun. to znai da u gore navedenom sluaju morate upotrijebiti 0,3 kg Mikal Premium F, bez obzira da li ete vae okote poprskati sa 80 ili 120 L vode. Voda je samo pomo, koja slui da se sredstvo za zatitu bilja jednakomjerno nanese na biljku. Potrebno je pripaziti kako ne biste upotrijebili previe vode, jer moe doi do kapanja kropiva s lista, smanjenja uinkovitosti i oneienja okolia.

Za prskanje u ranijim fazama, do fenofaze 15 (prema BBCH skali- pet razvijenih listova) potrebno je utroiti barem 60% od propisane doze sredstva za zatitu bilja u punoj vegetaciji; od fenofaze 16 (prema BBCH skali - mladice duine do 50 cm) potrebno je utroiti barem 80% od propisane doze sredstva za zatitu bilja u punoj vegetaciji.

Nakon to mladice dosegnu duinu veu od 50 cm potrebno je prskati propisanim dozama za punu vegetaciju.

broj okota x 1.000 L vode/ha 400 okota x 1.000 L vodePotrebna koliina vode = ------------------------------------------------------------- = ------------------------------------------------------ = 100 L vode

4.000 okota/ha

potrebna kol. vode x koncentracija pripravkaPotrebna koliina pripravka = ----------------------------------------------------------------------------------------- 100

100 x 0,3Potrebna koliina pripravka Mikal Premium F = --------------------- = 0,3 kg 100

4.000 okota

Palinoveka 41

CM

Y

CM

MY

CY

CMY

K

U zdravom vouzdrav duh!

Aktivna tvar: Fluopiram TebukonazolFormulacija: SC, tekua koncentrirana tekuinaPakiranje: 100 ml, 1 L

Primjena:

FLUOPIRAM je poslijednja Bayerova inovacija.

nova kemijska skupina

novi nain djelovanja

sistemino i translaminarno djelovanje

djeluje na sve razvojne faze pepelnice od kljijanja do sporulacije

Luna Experience je novi kombiniranifungicid irokog spektra djelovanja s primjenom u vinovoj lozi, vou i povru.

Maksimalna uinkovitost u svim fazama Dugotrajno djelovanje

Maksimalna uinkovitost u svim fazama Dugotrajno djelovanje

Odlina zatita grozda Optimalno dozrijevanje

Dnevnik prskanja

Savjetovanje:098 419 229 - Dean Crnoija 098 256 924 - Petar ivkovi098 359 814 - Stipe uzel 063 299 345 - Tihomir Bakovi

VinogradDatum

prskanjaCilj tretiranja Proizvod Doza Napomena

Rijeka

Senj

Otoac

Gospi

Biha

Mostar

Livno

Bugojno

Sarajevo

Banja Luka

Zenic

TuzlaUdbina

Knin

Sinj

Karlobag

ibenik

Dugi Otok

Zadar

Split

Hvar

Korula

Mljet

Dubrovnik

Ston

Ploe

Bra

Pag

Krk

Cres

Omialj

Pula

Pore

Labin Slunj

Karlovac

Glina

Ivani Grad

Varadin

Koprivnica

Bjelovar

Virovitica

Uljanik

Pakrac

SlavonskiBrod

Vinkovci

Vukovar

NaiceOsijekSisak

Zagreb

Tvrtka Bayer CropScience zapoljava visoko obrazovane strunjake osposobljene za:

Bayer T IM

o a

l

Dean Crnoija098/419 229

Stipe uzel098/359 814

Aleksandar

065/238 739Nestorovi

Milan Tomi 065/990 996

Petar ivkovi098/256 924

Damir Koak099/244 67 87 Nenad Arseni

091/623 23 24

Ivan Havai098/173 53 66

Martina

098/181 8179Golubii

DunjaJindra upi099/310 69 63

strune savjete

pripremu programa zatite poljoprivrednih usjeva (integrirane zatite, antirezistentne strategije)

savjetovanje o odgovarajuim kombinacijama zatitnih sredstava i

praktino savjetovanje na terenu

prepoznavanje fitotoksinosti

edukaciju kupaca

determinaciju tetoina, bolesti i korova

pridravanje propisane uporabe registriranih proizvoda

savjetovanje o dozama i karencama, uporabi primjerenih zatitnih sredstava

(rukavica, naoala, zatitne odjee)

testiranje koncentracijeduika u vaim usjevima

ispitivanje pH vrijednostitla na vaim poljima

Tihomir

063/299 345Bakovi

Renata

098/477 789Dejanovi

PLAMENJAAVINOVE LOZE WG COMBI

CRNAPJEGAVOST

PEPELNICA sumporni pripravci

WG

SIVAPLIJESAN

CRVENAPALE

GRINJE

GROANIMOLJCI

KOROVI

COMBI

sumpornipripravci

Bubrenje pupa Mladice 8-12 cm

3-4 lista Mladice30-50 cm

2 kg/ha 2,5 kg/ha

2 kg/ha

3-4 kg/ha

0,4 l/ha

premium F

Neposredno prije cvatnje

Bobe veliine graka

DozrijevanjeNakoncvatnje

Neposredno prije zatvaranja

grozda

3 kg/ha 2,5-3 kg/ha

0,3-0,4 l/ha

4-5 l/ha

1-1,5 l/ha1-1,5 l/ha

0,16-0,2 kg/ha

0,3-0,4 l/ha

0,375 l/ha

IZDAO:Bayer d.o.o., Radnika cesta 80, Zagreb

Sijeanj 2015

[email protected]

Katalog je informativnog karaktera, moe sadravati tiskarske pogreke.Upotrebljavajte sredstva za zatitu bilja sigurno.Prije uporabe uvijek proitajte etiketu i informacije o sredstvu.

by Nekludov

AGRONOMI NA TERENU (RH):

Nenad Arseni +385 91 623 2324Dean Crnoija +385 98 419 229Stipe uzel +385 98 359 814Damir Koak +385 99 244 6787Renata Dejanovi +385 98 477 789Ivan Havai +385 98 173 5366Dunja Jindra upi +385 99 310 6963Petar ivkovi +385 98 256 924

AGRONOMI NA TERENU (BiH):

Aleksandar Nestorovi +387 65 238 739Tihomir Bakovi +387 63 299 345Milan Tomi +387 65 990 996

Martina Golubii +385 98 181 8179

Vinogradarska brosura 2015

Documents