Top Banner
TEMELJNA KONTRA GREDA Temeljne kontra grede postavljaju se ispod više stubova u nizu, i predstavljaju kontinualan nosač opterećen reaktivnim opterećenjem određuju iz uslova nosivosti tla (širina temelja Bi dužina temelja L ) i uslova nosivosti betonskog preseka na savijanje i smicanje (visina konzolne ploče H , širina grede b i visina grede D ) Sl. 7.1. Statički sistem kontra grede Sl. 7.2. Poprečni presek kontra grede Uslov ravnomernosti raspodele napona u tlu, na nivou temeljne spo rezultante sila, Rod sila u stubovima P(i) gde je i=1,2,...n ( n - broj stubova), koji se oslanjaju na kontra gredu bude na sredini dužine temelja L . Momenti i transverzalne sile po nosaču određuju se iz uslova ravnoteže sila za svaki karakteri ΣM i ΣT ) i to na mestu stubova i u poljima za maksimalne momente. Pre kontrole dilatacija i određivanja potrebne armature neophodno naprezanja tla u temeljnoj spojnici, za usvojene dimenzije temelj
15

Vii Temeljna Kontra Greda. Ploca

Jul 21, 2015

Download

Documents

marioi1985
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript

TEMELJNA KONTRA GREDATemeljne kontra grede postavljaju se ispod vie stubova u nizu, i u statikom smislu predstavljaju kontinualan nosa optereen reaktivnim optereenjem tla. Dimenzije se odreuju iz uslova nosivosti tla (irina temelja B i duina temelja L) i uslova nosivosti betonskog preseka na savijanje i smicanje (visina konzolne ploe H, irina grede b i visina grede D)Sl. 7.1. Statiki sistem kontra gredeSl. 7.2. Popreni presek kontra gredeUslov ravnomernosti raspodele napona u tlu, na nivou temeljne spojnice, je da poloaj rezultante sila, R od sila u stubovima P(i) gde je i=1,2,...n (n - broj stubova), koji se oslanjaju na kontra gredu bude na sredini duine temelja L. Momenti i transverzalne sile po nosau odreuju se iz uslova ravnotee sila za svaki karakteristian presek (M i T) i to na mestu stubova i u poljima za maksimalne momente.Pre kontrole dilatacija i odreivanja potrebne armature neophodno je izvriti kontrolu naprezanja tla u temeljnoj spojnici, za usvojene dimenzije temelja.zdoztzstvFV (7.1)gde jezstvstvarni napon u tlu na nivou temeljne spojnicezdozdozvoljen napon u tluV zbir svih vertikalnih sila koje deluju na nivou spojniceFtpovrina temeljne spojniceReaktivno optereenje konzolne ploe iznosiL BRq (7.2)U najveem broju sluajeva, iz tehnolokih razloga, temeljne kontra grede imaju konstantnu irinu B po celoj svojoj duini. Tada je reaktivno optereenje po gredi ravnomerno i iznosi:LRB q q (7.3)Veliina prepusta , u sluaju temelja konstantne irine se kree u granicama( ) l ai 30 . 0 25 . 0, gde je l najvee rastojanje izmeu stubova.U sluajevima kada nije mogue izvoenje temelja konstantne irine, mora se izvesti trapezoidna osnova temeljne ploe. U tom sluaju irine temeljne ploe se odreuju iz uslova da se reuzultantna sila R nalazi u teitu trapezoidne osnove temeljne ploe i mora biti ispunjen uslov:( )2 12 12 12 123 B BB B LP Pb a P a Pe+ + ++ + (7.4)Sl. 7.3. Temeljna kontra greda sa promenljivom irinom konzolne ploeU ovom sluaju reaktivno optereenje konzolne ploe iznosi( )22 1L B BRq +(7.5)Tada je reaktivno optereenje po gredi linearno promenljivo u funkciji irine konzolne ploe.Vrednosti q1 i q2 iznose2 21 1B q qB q q (7.6)PRIMER 1Za date podatke izvriti dimenzionisanje temeljne kontra grede.Rasponi izmeu stubova l1=6.0m, l2=8.0mPrepust kod stuba 1 a=2.0mSile u stubovima neposredno iznad temelja P1=1500kN, P2=2500kN, P3=2000kNUkupna teina poda i korisnog optereenja na podu p=10kN/m2Dimenzije poprenih preseka stubova 45/45cmDozvoljen napon u tlu na koti fundiranja zdoz=0.25MPaDubina fundiranja Df=1.4mZapreminska teina tla =18.0kN/m3MB30, RA400/500-2Prvo se odredi poloaj rezultante vertikalnih sila R.kN P P P P Ri6000 2000 2500 15003 2 1 + + + + Odstojanje rezultante vertikalnih sila R od take A( )mR e Pei i17 . 9600016 2000 8 2500 2 1500 + + Tada je ukupna duina temeljne gredem e L 34 . 18 17 . 9 2 2 Odnosno prepusta x( ) ( ) m l l a L x 34 . 2 8 6 2 34 . 182 1 + + + + Povrina temeljne stope Ft odreuje se iz uslova dozvoljenih napona u tlu. Obzirom da nisu poznate dimenzije poprenog preseka temelja, tla iznad temelja i podne povrine koja se nalazo iznad temeljne grede, tj stvarno optereenje na tlo predpostavlja se A Buveanje za 25% ukupne sile R. U sluaju da usvojena predpostavka nije tana mora se izvriti ponovno usvajanje dimenzija poprenog preseka temeljne kontra grede.230 . 3010 25 . 025 . 1mR RFzdozt Odnosno irina temeljne stope jemLFBt64 . 134 . 180 . 30 Usvojeno: B=1.65m Usvojena visina prepusta stope:H=0.40m Preporuka je da se visina grede usvoji prema sledeem izrazu:mlD 0 . 180 . 88max Usvojeno: D=1.0m Kontrola napona za usvojene dimenzijeAnaliza optereenja:P(i) 6000.00kNSopstvena teina stope18.34x(0.55x1.0+2(0.15x0.55+0.2x0.55/2))x25=15.13x25 378.25kNTeina tla iznad temelja(1.65x1.4x18.34-15.13)x18.0 490.24kNTeina poda1.65x18.34x10.0 302.61kN Ukupno optereenje V 7171.11kNStvarni napon u tlu iznosiMPa MPa m kNFVzdoztzstv25 . 0 24 . 0 / 97 . 23634 . 18 65 . 111 . 71712 Napon u tlu je u dozvoljenim granicama.Postupak dimenzionisanjaKonzolna ploaDimenzionisanje se vri u svemu kao kod trakastog temelja od armiranog betona.Reaktivno optereenje od tla2/ 28 . 19834 . 18 65 . 16000m kNL BPqiMomenat savijanja u preseku c-ckNmc qMc99 . 29255 . 0 28 . 19822 260 . 110 65 . 1 / 600010 8 . 1 65 . 1 / 6000 6 . 1+ + srkNm M Mc kr kr98 . 47 99 . 29 60 . 1 Odreivanje potrebne armature za MB30 i RA400/500-2cm a H h 32 0 . 3 35 Tada je6145 . 6100 10 5 . 20100 98 . 47321 b fMhkBkra=10 b=0.825 1M=2.712%Potrebna povrina armature je2145 . 44005 . 20100100 32712 . 2 cmfh b FaBM a Za usvojen profil R10 (fa=0.79cm2), razmak armature jecmFftaa75 . 17 10045 . 479 . 0100 Usvojena je glavna armatura R10/15 Podeona armatura iznosi289 . 0 45 . 4 2 . 0 2 . 0 cm F Fa apod Za usvojen profil R10 (fa=0.79cm2), razmak armature jecmFftaa76 . 88 10089 . 079 . 0100 Usvojena je podeona armatura R10/30 GredaMomenti i sile se odreuju iz uslova M i T za svaki karakteristian presekRaunsko reaktivno optereenje po kontra gredi iznosi2/ 15 . 32734 . 186000m kNLPqi Statika visina preseka jecm a H h 94 0 . 6 100 Za a=10 b=3.5 k=2.311Nosivost jednostruko armiranog preseka jekNm kNcm f bkhMB kr9 . 1910 191090 10 21 55311 . 2941202

,_

,_

Oslonac 1kNm M Mkr kr88 . 1046 3 . 654 60 . 11 1 0848 . 355 10 5 . 20100 88 . 104694101 b fMhkBkra=10 b=2.000 1M=11.111%Potrebna povrina armature je2144 . 294005 . 2010094 55111 . 11 cmfh b FaBM a Usvojeno: 6R25 (29.45cm 2 ) Oslonac 2kNm M Mkr kr2350 8 . 1468 60 . 12 2 >kNm Mkr9 . 1910 kNm M M Mkr kr kr1 . 439 9 . 1910 23502 2 krM>krM2 a=10 b=3.5 k=2.311 1M=20.988%( ) ( )21222 . 1210 400 4 94100 1 . 439cma hMF Fakra a 21 161 . 554005 . 2010094 55988 . 20 cmfh b FaBM a 22 181 . 67 2 . 12 61 . 55 cm F F Fa a a + + Fa=67.81cm2ukupna zategnuta armaturaUsvojeno: 14R25 (68.74cm 2 ) Fa=12.2cm2ukupna pritisnuta armaturaUsvojeno: 3R25 (14.73cm 2 ) Oslonac 3kNm M Mkr kr07 . 1433 67 . 895 60 . 13 3